najbolje snimke i izvedbe beethovenovih simfonija s osvrtom za … · 2017. 10. 11. · najbolje...

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm


Najbolje snimke i izvedbe Beethovenovih simfonija s osvrtom za audiofile

Jedan od najvećih skladatelja i pijanista u povijesti, ključna figura u prijelazu klasične i romantične ere zapadne klasične glazbe. Rodio se u Bonnu, a u dvadesetim godinama života seli u Beč gdje se druži s Haydnom. Postupno gubi sluh, ali čak i potpuno gluh sklada značajna djela. Bio je prvi slobodni skladatelj jer je samostalno organizirao koncerte, prodavao skladbe izdavačima i stjecao potporu pokrovitelja, a nije imao, niti je tražio stalno zaposlenje. Opčinjen humanizmom Friedricha Schillera i Goethea, uvidio je kako se budućnost Europe temelji na podčinjavanju, što je naglašavao u scenskoj glazbi.

Da Beethoven nije nikad ništa drugo skladao osim svojih devet simfonija, to bi mu osiguralo položaj među najvećim kompozitorima svih vremena. Njegov simfonijski opus je nevjerojatan i ubraja se među glazbena djela koja se najčešće snimaju:

Simfonija broj 1, u C-duru op.21 (1799./1800.) 2. travnja 1800.

Simfonija broj 2, u D-duru op.36 (1802.) 5. travnja 1803. Simfonija broj 3, u Es-duru Eroica op.55 (1803./1804.) 7. travnja 1805. Simfonija broj 4, u B-duru op.60 (1806.) 15. studenog 1807.

Simfonija broj 5, u c-molu op.67 (1800.-1808.) 22. prosinca 1808. Simfonija broj 6, u F-duru Pastoralna op.68 (1807./1808.) 22. prosinca 1808. Simfonija broj 7, u A-duru op.92 (1811./1812.) 8. prosinca 1813. Simfonija broj 8, u F-duru op.93 (1811./1812.) 27. veljače 1814.

Simfonija broj 9, u d-molu op.125 (1815./1824.) 7. svibnja 1824.

Za svakog dirigenta i simfonijski orkestar izvedba svih Beethovenovih simfonija je vrhunsko postignuće pa je vrlo malo dirigenata koji su to uspjeli ujednačenom kakvoćom. U ovom malom članku osvrnut će mo se na 9 simfonija i najbolje izvedbe po mišljenju svjetskih autoriteta, a dodat ćemo i mišljenje autora ovog članka.

Simfonija broj 1 u C Duru (op. 21) 1800. godine posvećena Baronu Gottfried van Swietenu, jednom od Beethovenovih najranijih zaštitnika

Prva simfonija je tipična za Beethovenove početne radove jer pokazuje jasne utjecaje prethodnika Haydna i Mozarta. Istovremeno ona pokazuje i razvijen Beethovenov poseban stil i pristup simfonijskoj formi. Bez obzira na neiskustvo, Beethoven je bio u mogućnosti ravnopravno podnijeti usporedbe sa spomenutim majstorima. Beethovenova Prva simfonija kao da rezimira tradicionalni simfonijski oblik klasičnog perioda, tradiciju koju će Beethoven vrlo brzo slomiti i učiniti zastarjelom.

Najbolje izvedbe Rattle / Vienna Philharmonic 2003 Lebowitz / Royal Philharmonic

Dobre izvedbe Harnoncourt / Chamber Orchestra of Europe

Davis / Staatskapelle Dresden

Abbado / Berlin Philharmonic

Ostale poznate izvedbe

Rattle / Berlin Philharmonic 2016

Krips / London Symphony Orchestra

Karajan / Berlin Philharmonic 1977

Toscanini / NBC Simfonija





Simfonija broj 2 D-dur op. 36 1803. godine posvećeno princu Lichnowskom, Beethovenovom prijatelju i zaštitniku

Beethovenova druga simfonija napisana je za vrijeme skladateljevih nevolja jer iako je u to vrijeme završio nekoliko sonata za violinu i mnoge za klavir, uključujući sonate Moonlight i Tempest, njegova gluhoća postaje neizlječiva. U zavjetu Heiligenstadt, napisanom u isto vrijeme kada i druga simfonija, Beethoven misli o samoubojstvu i naglašava kako ga koči samo umjetnost. Druga Simfonija je posljednje djelo njegovog ranog razdoblja pa iako se još osjeća utjecaj Mozarta, posebno u prvom stavku te Haydna u posljednjem stavku, Beethovenova vlastita osobnost silno nadire te je daleko istaknutija nego u prvoj simfoniji. Najbolje izvedbe

Abbado / Berlin Philharmonic Rattle / Vienna Philharmonic Lebowitz / Royal Philharmonic


Krips / London Symphony Orchestra Karajan / Berlin Philharmonic (1977) Toscanini / NBC Simfonija


Simfonija broj 3 Es-dur Eroica op. 55 1804. godine Iako je izvorno posvećena Napoleonu Bonaparteu, nakon njegovog proglašenja francuskim Carem , Beethoven je promijenio naziv simfonije iz Bonaparte u Eroica, (tal. Herojska).

Osobni kriza kroz koju Beethoven prolazi 1802. pokazuje se kao velika inspiracija koja rezultirala simfonijom Eroica. To je prva velika simfonija koja se može shvatiti kao početak romantizma i početak kraja klasične ere. Četiri stavka slijede labavu narativnu strukturu. Opisuju borbu, smrt, ponovno rođenje i apoteozu. Slijede Beethovenovu borbu s vlastitom gluhoćom, očajem i suicidalnim mislima, potom njegovo otkriće umjetničkoga puta, duhovni uzlet te, konačno, izraz njegovih kreativnih sposobnosti. Najbolje izvedbe Haitink /London Symphony Orchestra Scherchen / Wiener Simfonija Klemperer / NPO

Dobre izvedbe Lebowitz / Royal Philharmonic Abbado / Berlin Philharmonic

Ostale poznate izvedbe Krips / London Symphony Orchestra Rattle / Vienna Philharmonic Böhm / Vienna Philharmonic






Simfonija broj 4 u B-duru op. 60 1807. godine posvećena knezu Franzu von Oppersdorffu, koji je platio Beethovenu da mu napiše simfoniju

U četvrtoj simfoniji se čini da ne prati revolucionarnu Eroica simfoniju; više se čini kao da bi trebala doći nakon druge simfonije, na što ukazuje veliki Haydnov utjecaj. Simfonija je tipična za klasično razdoblje. Najbolje izvedbe Lebowitz / Royal Philharmonic Abbado / Berlin Philharmonic

Klemperer / NPO

Dobre izvedbe Rattle / Vienna Philharmonic

Ostale poznate izvedbe Krips / London Symphony Orchestra Karajan / Berlin Philharmonic (1977)


Simfonija broj 5 u c-molu op. 67 1808. godine Posvećena Josephu Franzu Maximilianu Lobkowiczu, jednom od Beethovenovih zaštitnika i zetu, grofu Andreyu Razumovskom, koji je naručio tri gudačka kvarteta

Peta simfonija je jedna od najpoznatijih Beethovenovih djela i jedno od najpoznatijih djela klasične glazbe . Prepoznatljive su četiri note sudbinskog motiva kojim počinje uvodni dio. Simfonija je vrlo brzo postala glavno djelo klasičnog repertoara. Najbolje izvedbe Abbado / Berlin Philharmonic

C. Kleiber / Wiener Philharmonic E. Kleiber / Concertgebouw Orchestra

Klemperer / NPO

Dobre izvedbe Lebowitz / Royal Philharmonic

Ostale poznate izvedbe Vänskä / BBC Scottish Simfonija

Rattle / Vienna Philharmonic Karajan / Berlin Philharmonic (1977)


Simfonija broj 6 u F-duru Pastoralna op. 68 1808. godine Beethovenova šesta simfonija je nastala otprilike u isto vrijeme kao i peta, a praizvedba je bila na istom koncertu. Međutim, te dvije simfonije bitno su različitog raspoloženja i intenziteta. Šesta simfonija je primjer Beethovenove programske glazbe. Prikazuje se jedan dan na selu. Iako se taj naziv više ne koristi, početno se nazivala Sjećanja na život na selu, a svi naslovi stavaka sažimaju događaje toga dana. To su: Buđenja veselih osjećaja nakon dolaska na selo, Scene na potoku, Nevrijeme, Oluja te konačno Pastirska pjesma; Veseli i zahvalan osjećaj nakon oluje. Najbolje izvedbe Rattle / Vienna Philharmonic

Dobre izvedbe Scherchen / Wiener Simfonija

Lebowitz / Royal Philharmonic Paray / Orchestre Colonne

Ostale poznate izvedbe Abbado / Berlin Philharmonic

Karajan / Berlin Philharmonic (1977) Davis / Staatskapelle Dresden E. Kleiber / Concertgebouw Orchestra

Simfonija broj 7 u A-duru op. 92 1813. godine posvećena grofu Moritzu von Friesu, Beethovenovome prijatelju i obožavatelju

Nastala je 1812, dok je Beethoven bio na odmoru u gradu Teplice. Izvedena je na humanitarnom koncertu za vojnike ranjene u bitci kod Hanaua. To je bila Napoleonova posljednja pobjeda nakon čega se teško poražen i uništen povukao iz Rusije. Simfonija je postala jedna od Beethovenovih najpoznatijih djela, zbog 2. stavka Allegretta. Najbolje izvedbe

C. Kleiber / Wiener Philharmonic Klemperer / NPO

Dobre izvedbe

Lebowitz / Royal Philharmonic Vänskä / BBC Scottish Simfonija


Rattle / Vienna Philharmonic Abbado / Berlin Philharmonic Karajan / Berlin Philharmonic (1977)






Simfonija broj 8 u F-duru op. 93 1813. godine posvećena grofu Moritzu von Friesu

Rad je započeo u ljeto 1812. godine, odmah nakon završetka Sedme simfonije. U to je vrijeme Beethoven imao 41 godinu. Skladanje je završio u samo četiri mjeseca. Premijera je održana 1814., na koncertu u Redoutensaal u Beču. Prvi stavak počinje izvorno kao klavirski koncert. Sam Beethoven držao je osmu simfoniju mnogo boljom od sedme, a to mu je bila najkraća simfonija. Najbolje izvedbe Lebowitz / Royal Philharmonic

Münch / Orchestre de la Société des Concerts du Conservatoire

Dobre izvedbe Rattle / Vienna Philharmonic

Abbado / Berlin Philharmonic Klemperer / NPO

Ostale poznate izvedbe Karajan / Berlin Philharmonic (1977)


Simfonija broj 9 u d-molu Choral op. 125, 1824. godine

Uz treću i petu, ovo je najvažnija Beethovenova simfonija. U gotovo cijeloj karijeri nastojao je iskoristi pjesmu Freidricha Schillera – Ode an die Freude, poznatiju kao Oda radosti. Kad je dobio ugovor za nove simfonije, napokon je našao mjesto za ove pjesme. Simfonija je polučila veliki uspjeh te je utjecala na mnoge kasnije skladatelje, među kojima Wagnera, Brahmsa, Brucknera, Dvořáka i Mahlera. Instrumentalna verzija Ode radosti koristi se kao službena himna Europske unije. Poznat je citat koji kaže sve će proći, svijet će propasti ali Deveta simfonija će ostati.

Najbolje izvedbe Fricsay / Berlin Philharmonic Klemperer / NPO

Dobre izvedbe Herreweghe / Orchestre des Champs Elysees Furtwängler / Wiener Philharmonic

Rattle / Vienna Philharmonic

Ostale poznate izvedbe Lebowitz / Royal Philharmonic Krips / London Simfonija

Abbado / Berlin Philharmonic Furtwängler / Berlin Philharmonic

Karajan / Berlin Philharmonic (1977) Davis / Staatskapelle Dresden

Zaključak Više je nego očito kako ne postoji samo jedna snimka devet simfonija samo jednoga dirigenta i orkestra koji je najbolji u svemu. Svaka snimka ima jake strane i slabosti, a samo ih je nekoliko koji su jaki u svim simfonijama. Osobno bih izdvojio favorite Klemperera i Lebowitza, koji predstavljaju možda najbolju opciju za one koji žele imati samo jedan komplet Beethovenovih simfonija. Kao dirigent, Leibowitz, koji je studirao u Parizu, napravio je brojne snimke. Jedna je od najpoznatijih snimaka Beethovenovih simfonija na kojima je strogo slijedio metronomske oznake.



http://www.audiologs.com/ozrenbilan/kukulkan.pdf



Što se tiče Klemperera, kojeg mnogi povezuju sa sporim tempom, važno je napomenuti kako su njegovi snimci iz mlađih dana mnogo brži. Jedna od Klempererovih najpoznatijih izvedbi je treća Beethovenova simfonija Eroica. Zabilježen je tempo u 10 Klempererovih izvedbi u studijima i uživo. Najranija izvedba snimljena na magnetofonskoj traci potječe iz Kölna u njegovoj dobi od 69 godina. Posljednja je snimljena u Londonu s New Philharmonia Orchestra 1970. kada je bio star 85 godina. Protokom je vremena Klemperer dirigirao sve sporijim tempom. To me podsjetilo kako je mladi Glenn Gould izvodio Bachove Goldberg varijacije 39 minuta na prvoj snimci 1955., a na ponovljenoj snimci iz 1981. izvedba traje 51 minutu. Klemperer mi je osobni favorit posebno u 7. Simfoniji u 2. stavku Allegretto te u 5. i 6. Simfoniji snimljenoj u Beču 1951. godine, digitalno restauriranoj 2004. Audiofilima će svakako smetati kvaliteta zvuka iz 1951. godine. Općenito vrijedi: u najboljim izvedbama često je zvuk kvalitetan. O primijenjenoj tehnici Korištene slušalice: Sennheiser HD598 Beyerdynamic DT990PRO AKG K242

AKG K550 Superlux HD681EVO Pojačala za slušalice

Ako slušalice jednostavno priključimo u bilo koji izlaz za slušalice, a pri tome ne vodimo računa o električnim karakteristikama primijenjenih slušalica, vrlo je vjerojatno kako ćemo dobiti nezadovoljavajući rezultat. Slušalice će u svakom slučaju funkcionirati, ali zvuk koji se čuje bit će vrlo daleko od njihovih krajnjih mogućnosti. Najniža impedancija dinamičkih slušalica iznosi oko 30 Ω, a najviše impedancije su oko 600 Ω.

Pored toga, proizvode se nestandardiziranim osjetljivostima. Parametar kojim opisujemo učinkovitost slušalica je izražena u dB/mW, a označava razinu zvučnog tlaka pri pobudi s 1 mW snage. Osjetljivost slušalica možemo izraziti u dB/V. Poznajemo li učinkovitost slušalica, možemo izračunati snagu za zadanu razinu zvučnog tlaka. Dakle, pri izboru pojačala snage moramo voditi računa o željenoj glasnoći koja se

postiže bez izobličenja, o sprječavanju oštećenja slušalica velikim snagama ili impulsnim zvukovima pri manipuliranju pojačal om te konačno o zaštiti sluha korisnika. Jednostavni program kojim možemo izračunati minimalni potrebni izlazni napon i snagu pojačala za zadane slušalice,

odnosno treba li nam uopće pojačalo, možemo naći ovdje. pojačala za slušalice: Musical fidelity V-CAN II Lehmann Beyerdynamic AudioT HA5000

Otto Klemper er



http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sluje.htm

najbolje snimke i izvedbe beethovenovih simfonija s osvrtom za … · 2017. 10. 11. · najbolje...

Documents