Senat Sveuilita u Zagrebu donio je 15. svibnja 2007. godine Odluku kojom se rukopisu pod naslovom "Englesko hrvatski enciklopedijski rjenik istraivanja i proizvodnje nafte i plina",

autora Miroslava Peria odobrava koritenje naziva sveuilini prirunik (Manualia universitatis studiorum Zagrabiensis).

Miroslav Peri

ENGLESKO HRVATSKI ENCIKLOPEDIJSKI RJENIK

ISTRAIVANJA I PROIZVODNJE NAFTE I PLINA

ENGLISH-CROATIAN ENCYCLOPEDIC DICTIONARY

OF PETROLEUM EXPLORATION & PRODUCTION

Zagreb, 2007.

Kapitalno djelo naftne enciklopedistike

Prolo je trideset godina od pojave specijaliziranog naftnog rjenika autora profesora Svetislava La-zia, Englesko hrvatsko srpski naftni rjenik, kojega je objavio zagrebaki asopis Nafta. Od tog vre-mena naftna struka doivjela je ogromne promjene, koje su se napose iskazale u uporabi elektronikih raunala, novim tehnologijama, novim znanjima, novim materijalima, tehnikama i koncepcijama, novim sustavima upravljanja i voenja procesa...

Sva ta znanstveno- struna i praktina postignua pratili smo i uvodili ih u nae poslovne procese i mi u INI, no nismo do sada imali jedan takav opsean i temeljit rjenik, koji bi struno obrazloio svo to novo bogatstvo pojmovlja, bez ijeg je razumijevanja nemogue sudjelovati u razvitku naftne industrije. Upravo u Englesko hrvatskom enciklopedijskom rjeniku istraivanja i proizvodnje nafte i plina auto-ra dipl. ing. Miroslava Peria, dobili smo iznimno vrijedno djelo koje sadri 12 200 defi nicija i 7 100 pojmo-va. Radi se o do sada najpotpunijem djelu takve vrste u nas.

Vrijednost Perieva rjenika napose je sadrana u tome to su zastupljene sve znanstveno- strune discipline irokog podruja istraivanja i proizvodnje nafte i plina, ali i naftna geologija, geofi zika, razrada leita, buenje i opremanje buotina, ekologija i druge discipline. Autor se godinama koristio relevan-tnom leksikografskom graom : rjenicima, leksikonima, prirunicima, udbenicima, strunim lancima, prikazima, enciklopedijama, na nekoliko svjetskih jezika, to samo upotpunjuje sliku temeljita, ozbiljna i profesionalna rada Miroslava Peria. To je vidljivo i iz popisa navedene literature.

Jo su tri znaajne odlike Perieva rjenika. Prva, usklaenost pojmova sa vaeim normama me-unarodnog sustava mjera. Drugo, preciznost u defi niranju pojmova, i tree, autor nije panju posvetio samo prevoenju, ve i strunoj pozadini te irem objanjenju znaenja odgovarajueg pojma.

Rjenik e koristiti svima onima koji su na bilo koji nain vezani uz naftnu industriju, od znanstveni-ka, profesora u kolama i na Sveuilitu, strunjaka razliitih struka, djelatnika na procesnim slinim po-strojenjima u naftnoj industriji, studenata naftnog inenjerstva i geologije, novinarima i svima onima koji ele produbiti svoja znanja i u ovom podruju.

Raduje me pojava ovog kapitalnog djela naftne enciklopedistike, tim vie to dolazi iz INE ( Nafta-plina ), iz samih temelja struke i svakodnevne provjere steenih znanja u praksi. Raduje me i suradnja sa strunjacima Rudarsko geolokog naftnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, kao i prinos naih ININIH re-cenzenata.

S velikim zadovoljstvom ispratimo Periev rjenik u nau znanstveno strunu i inu javnost, kako bi, duboko vjerujem, potvrdio visoku vrijednost u svakom pogledu.

Glavni i odgovorni urednikAkademik Mirko Zeli

5

Rjenik je plod znanja, iskustva i bogate naftake tradicije

na hrvatskom tlu

Ovako opsean, temeljit, znanstveno-struan i aktualan enciklopedijski rjenik istraivanja i proizvod-nje nafte i plina, kao to je ovaj autora dipl. ing. Miroslava Peria, mogu iznjedriti samo one nacije, njihova gospodarstva i strunjaci, koji imaju dugu tradiciju razvoja naftne industrije i koji stalno korespondiraju sa najnovijim znanjima i postignuima u ovoj industriji. Tako je u ovaj Periev rjenik, uz sav njegov i trud re-cenzenata, te svih onih koji su na bilo koji nain sudjelovali u njegovu objavljivanju, ugraeno puno toga to je stvarano stoljeima, pa, ne smijemo biti neskromni, i na naem tlu.

Prve naznake o spominjanju uporabe nafte na naem tlu datiraju ve od 12. stoljea, a vezane su uz na-pise u kojima se govori o katranu, zemnom ulju i smoli, kamenom ulju i slinim pojmovima. Tako se u tom stoljeu u Dubrovniku spominje katran koji se prodaje meu trgovcima. U zapisima iz 1391. godine spomi-nje se obitelj upor koja pavlinskom samostanu kraj Paklenice daruje terram Paklenz zemljite, to zna-i da se tu nalazila nafta paklina. U dubrovakim ljekarnama se u 15. stoljeu prodavao olio petrolio, a od lijekova se spominju asphalt i petroleum.

Naftu u hrvatskoj knjievnosti prvi spominje 1569. godine Petar Zorani u svojim Planinama. Prvi za-pisi o vaenju nafte na tlu dananje Hrvatske su iz 16. stoljea, a objavio ih je Petri Andreae Mathioli u dje-lu : Commentarii in seks libros pedacii Dioscoridis Anazarbei de Medica materia u Veneciji 1565. godine. Autor navodi da se pissasfalt (nafta) vadi u Dalmaciji blizu Hvara te u Panoniji. U 17. stoljeu prirodni asfalt se kopa u Viniu kod Trogira, a sredinom 18. stoljea u Paklini kod Vrgorca prirodni asfalt kopa se rudar-skim nainom. Godine 1788. budimpetanski profesor kemije Jakob Winterl izvjetava svoje Sveuilite o prirodnom izvoru nafte uz potok Brodec kod meimurskog sela Peklenice.

Devetnaesto stoljee prebogato je zbivanjima vezanim uz razvitak naftne industrije na naem tlu. U drugoj polovici stoljea zapoinje organizirano istraivanje i vaenje nafte na temelju zakona Austro Ugarske monarhije. Nafta se runo vadi iz prirodnih izvora u Peklenici i Selnici (kod Murskog Sredia) Mi-kleuki (nedaleko Kutine) Baindolu (kod Nove Gradike) i drugdje. Prve dozvole za istraivanje zemne smole (Peklenica, Mikleuka i Voloder) podijeljene su 1. kolovoza 1858. godine temeljem Opeg austrij-skog zakona, donijetog samo godinu dana ranije.

U franjevakom samostanu u Cerniku (kod Nove Gradike) uva se iznimno vaan dokument iz po-druja nae naftne povijesti. Naime, 21. prosinca 1858. godine, u oblinjem mjestu Baindolu, zapoela je s radom tvornica u kojoj se manufakturno preraivala nafta. Godinu dana kasnije, 1859., pukovnik E. Dra-ke zapoinje s industrijskom proizvodnjom u SAD-u.

Godine 1883. u Rijeci je zapoela s radom tada najmodernija i najvea rafi nerija u Austro Ugarskoj monarhiji, kapaciteta 60 000 tona koju je osobno pustio u rad car Franjo Josip II.

Od 1885. do 1918. godine na tlu Hrvatske proizvedeno je 7 500 tona nafte.Sisaka rafi nerija zapoela je s radom 1927. godine. Izmeu dva svjetska rata u Hrvatskoj su sagrae-

ne rafi nerije nafte u Zagrebu i Osijeku. Nadalje, dodijeljeno je tridesetak koncesija za istraivanje nafte do-

6

maim i stranim investitorima, a u Hrvatsku su ule najvee svjetske naftne kompanije : Standard Oil, She-ll, Vacuum Oil Company, Agip i druge.

Tih godina u svjetsku naftnu povijest ulazi i jedan Hrvat - Antun Lui Lucas ( 1855. 1921.) , koji je svjetsku slavu doivio kao jedan od najuspjenijih istraivaa i pronalazaa nafte toga doba. Ameriki in-stitut za rudarstvo i tehnologiju dodijeljuje od 1937. godine Medalju A. Lucas za iznimna znanstvena dosti-gnua u naftnom rudarstvu. Do danas je ovu nagradu primilo 60- tak znanstvenika i gospodarstvenika.

Godine 1935. objavljen je roman Antuna Bonifaia Krv majke zemlje drugi u svijetu nakon Sinclero-va Petroleja , koji na umjetniki nain govori o tekoama naftakog zanata. Poslije Drugoga svjetskoga rata nastupa zlatno doba razvoja hrvatske naftne industrije, koja e u narednih vie od pola stoljea, imati kljunu ulogu u hrvatskom gospodarskom i svekolikom razvitku. Krenimo redom.

Godine 1952. osnovan je Naftaplin. Naime, 1. sijenja 1952. poinje djelovati Poduzee za proizvodnju nafte i plina, Zagreb, nastalo spajanjem postojeih dravnih privrednih poduzea iz naftne djelatnosti: Pro-izvodnje nafte Gojlo, Proizvodnje nafte umeani, Materijalnog servisa Glavne direkcije za naftu NR Hrvat-ske i Poduzea za elektrokarotana mjerenja, Zagreb. Od 13. svibnja 1952. posluje pod nazivom Naftaplin poduzee za istraivanje i proizvodnju nafte i plina. Prve godine postojanja Naftaplin je proizveo 102 000 tona nafte i 6,3 milijuna prostornih metara prirodnog plina.

Od 1. sijenja 1964. godine , sjedinjenjem Rafi nerija nafte Sisak i Rijeka, te Naftaplina u jedinstveno po-duzee, poinje djelovati Kombinat nafte i plina, koji od studenoga iste godine djeluje pod nazivom INA Industrija nafte, Zagreb. Nastupa razdoblje znaajnih poslovnih pothvata: 1965. putena je u rad degazolinaa u Ivani Gradu1968. zavren je magistralni plinovod Ivani Grad Kutina1979. ostvarena najvea prerada nafte u rafi nerijama u Rijeci i Sisku od 10 milijuna tona1979. Izgraen je i puten u rad Jadranski naftovod JANAF, sustav cjevovodnog transporta nafte od luke

Omialj na Krku do rafi nerija nafte u Hrvatskoj, Sloveniji, BIH, Srbiji, Maarskoj i Slovakoj; kapacite-ta 20 milijuna tona te duine 760 km od ega na podruju Hrvatske ukupno 610 km

1980. putena je u rad Centralna plinska stanica Molve, etansko postrojenje u Ivani Gradu i Etilensko po-strojenje u Zagrebu

1981. ostvarena je najvea proizvodnja nafte od 3,1 milijun tona1985. zavrena je izgradnja II. faze polja Molve i Centralne plinske stanice Molve II.1985. putena su u proizvodnju naftna polja na zajednikoj koncesiji u podmorju Angole te stigla prva naf-

ta iz Angole1987. izgraeno i puteno u rad Podzemno skaladite plina Okoli, kapaciteta 500 milijuna prostornih me-

tara plina1988. proizvedene su najvee koliine ekvivalentne nafte 5,1 milijun tona (3 mil. t nafte i 2,1 mlrd mpri-

rodnog plina)1989. proizvedene su najvee koliine prirodnog plina 2,2 mlrd m 1991. INA postaje javno poduzee u potpunom vlasnitvu Republike Hrvatske1993. INA postaje dioniko drutvo1999. zapoela je proizvodnja prirodnog plina iz Jadranskog podmorja na polju Ivana u sklopu zajedni-

kog projekta sa Agipom2003. zavrena je prva faza privatizacije INE prodajom 25% + jedne dionice maarskoj kompaniji MOL2004. otkrivene su samostalne komercijalne koliine prirodnog plina, plinskog kondenzata i nafte na kon-

cesijama u Siriji2005. zapoeta je proizvodnja nafte iz vlastitih koncesija u Siriji2006. Zapoeta je druga faza privatizacije INE.

Ovo je tek mali isjeak na razvitak naftne industrije na naem tlu. Od sredine 20. stoljea on je pogla-vito vezan uz INA Industriju nafte, ije djelovanje je pomoglo razvitku brojnih krajeva nae Domovine, od razvitka gospodarstva, lokalne i javne infrastrukture, zdravstva, kolstva, obrazovanja, kulture do svih dru-gih djelatnosti.Dovoljno je spomenuti samo nekoliko znakovitih pokazatelja. U tom je razdoblju INA proi-zvela oko 100 milijuna tona nafte i 55 milijardi prostornih metara prirodnog plina, pribline vrijednosti vri-jednosti oko 22milijarde eura. INA i danas ostaje kljunom okosnicom hrvatskog gospodarstva. Jer, ovakvi rjenici, kao kapitalno djelo tradicije, iskustva i znanja, mogu niknuti jedino na plodnom tlu koje ima svoj, kao to smo vidjeli, dugi i uspjeni razvitak.

Mr. sc. Mijo Ivurek

7

O rjeniku i kako se njime sluiti

Jezik je prijeko potrebno sredstvo komuniciranja i uzajamnog razumijevanja u ljudskom drutvu. Rjenici su, razumljivo, neophodan i dragocjen alat za efi kasno udovoljavanje jezinih zahtjeva odre-ene zajednice.

Dananje doba je vrijeme burnog znanstvenog i tehnolokog napretka koji je, zahvaljujui razvo-ju raunala i informatike tehnologije, praen ogromnim rastom i razmjenom podataka i informacija (rauna se da se u svijetu objavi nekoliko stotina tisua znanstvenih i strunih radova godinje, od ega je najvei dio na engleskom jeziku). Nepotrebno je isticati koliko su znanstvene i tehnoloke informa-cije i njihova razmjena vani u dananje vrijeme, ali je nuno naglasiti dominaciju engleskog jezika u svjetskoj znanosti i tehnologiji. Jezici malih naroda, poput hrvatskog, vie ili manje neuspjeno se bore protiv prodora engleskog nazivlja (s jednakim problemom se, meutim, susreu i jezici velikih i tehno-loki visokorazvijenih naroda (npr. njemaki, francuski).

Potreba za specijaliziranim strunim rjenicima u podruju hrvatske naftne i plinske industrije koja se bavi geoloko-geofi zikim istraivanjem ugljikovodika, razradom njihovih leita te proizvod-njom, obradom i transportom nafte i plina svakako nije upitna, osobito potreba za rjenikom enciklo-pedijskog tipa radi boljeg razumijevanja specifi nog nazivlja. Spomenuta potreba je posebno uoljiva zbog sve vee inferiornosti standardnog hrvatskog strunog nazivlja (koje je, ako uope postoji) vrlo skromna opsega u praksi. Naime, u svakodnevnom radu i komuniciranju vrlo esto i sve vie se rabe engleski pojmovi u etimolokom (rjee) ili fonetskom (znatno ee) obliku koji je uglavnom nepravi-lan (kroatiziran), ak i u sluaju kada postoje odgovarajui i korektni hrvatski termini. Jednak problem postoji i u slubenoj dokumentaciji projektima, elaboratima, studijama, programima i drugoj.

Enciklopedijski englesko-hrvatski rjenik istraivanja i proizvodnje nafte i plina se koncepcijski osniva na defi nicijama skupnih pojmova (cjelovitih danih sustava, procesa, metoda, sklopova, opreme, ureaja, postrojenja) i defi nicijama njihovih bitnih dijelova ili komponenata s upuivanjem na srodne i tehnoloki povezane termine. Osnovna svrha ovog rjenika je ponuditi korisnicima saete i jasne de-fi nicije kako bi istodobno bio u stanovitoj mjeri i edukativan. Treba napomenuti da u rjenik u pravilu nisu ukljueni usko specijalizirani i rijetko upotrebljavani termini.

Rjenik je ureen na nain da su engleski pojmovi (pisani masnim uspravnim slovima) navedeni strogo abecednim redom, pri emu se pojmovi sastavljeni od dviju rijei spojenih crticom ili od vie rijei smatraju pri tome kao jedna, cjelovita rije. Prijedlozi i lanovi ine integralni dio pojma. Hrvatski ekvivalent je pisan kosim (kurzivnim) slovima.

Rjenik ne sadri popis kratica budui da nisu upotrebljavane u tekstu. Naime, u samim defi nici-jama pojedinih pojmova ili u sluaju vie defi nicija jednog pojma navedeno je podruje primjene kada je to bilo potrebno.

8

U svakoj defi niciji u kojoj se pojavljuju mjerne jedinice s numerikim vrijednostima ili bez njih, istodobno su navedene jedinice Meunarodnog sustava (SI) i njihove vrijednosti i jedinice angloame-rikog sustava mjera s njihovim ekvivalentnim vrijednostima.

U prilozima rjenika su prikazane najvanije i u naftnoj industriji najee primjenjivane mjerne jedinice angloamerikog, metrikog i Meunarodnog (SI) sustava, njihovi uzajamni odnosi i faktori pre-tvorbe jedinica jednog sustava u drugi.

Enciklopedijski rjenik istraivanja i proizvodnje nafte i plina, kao i svako izdanje tog ili slinog tipa, ne moe naravno obuhvatiti ukupnu terminoloku problematiku tog podruja budui da se nje-gov opseg morao saeti u prihvatljive granice. Takoer, on ne moe (i ne treba) biti zamjena za specija-lizirane rjenike pojedinih znanstvenih i tehnikih disciplina. Prema tome, iako je ovaj rjenik opsean, sigurno je da e on u budunosti neizbjeno zastarijevati zbog pojave novih tehnika i tehnologija, promjene postojeih ili gubitka njihova znaaja u praksi. Snaan razvoj znanosti, tehnike i tehnologije svakodnevno raa nove procese i metode, opremu i ureaje i, prema tome, nove termine. Takoer, neki termini e u budunosti vjerojatno izai iz uporabe ili e biti zamijenjeni drugim.

Rjenik sadri oko 12300 defi nicija i 7100 sinonima (ukupno oko 19400 terminolokih jedinica). Za njegovu izradu su upotrijebljeni specijalizirani rjenici drugih jezika (ruski, francuski, njemaki), en-ciklopedije, kapitalne knjige i periodina izdanja te raspoloiva hrvatska literatura.

Na kraju izraavam veliku zahvalnost akademiku Mirku Zeliu i gospodinu Mariju Weisseru na nji-hovoj maksimalnoj podrci. Takoer zahvaljujem recenzentima gospoi Maji Bratani i gospodi Ivi Ste-ineru, Zdenku Kritaforu, Dragutinu Domitroviu i Marijanu Krpanu te lektoru hrvatskog dijela rjenika Ismetu Ibrahimpaiu na njihovom temeljitom radu. Takoer sam zahvalan gospodinu Daliboru Mudri-u na svesrdnoj strunoj i tehnikoj potpori u izradi rjenika, te uredniku gospodinu Miji Ivureku.

Autor

9

abandonment plugAalenian, Aalenian stage

AaAalenian, Aalenian stage alen, aalen. Stratigrafski

kat najdonjeg dijela srednje jure (lowermost Middle Jurassic) ili najgornjeg dijela donje jure (uppermost Lower Jurassic) u V. Britaniji iznad jeovila (Yeovilian), a ispod bajocija (Bajocian). Trajao je otprilike prije 180 do 175 milijuna godina. Neki geolozi smatraju alen potkatom bajocija.

abandon napustiti, v. abandon a well.abandon a well napustiti buotinu. Trajno obustaviti

(prekinuti) proizvodnju nafte ili plina iz buotine na iscrpljenom sloju/leitu ili zatvoriti naftnu ili plinsku buotinu koja vie nije produktivna (ija proizvodnja vie nije profi tabilna), postaviti cementni ep u ka-nalu buotine (kako bi se zatitile podzemne vode od zagaivanja i za izolaciju iscrpljenog sloja/lei-ta, odnosno sprjeavanje migracije fl uida izmeu razliitih slojeva) i demontirati opremu bez tetnog utjecaja na okoli. Iz buotina koje su izbuene za proizvodnju, ali se nisu opremile, moe se katkada izvaditi i tako spasiti dio zatitne kolone (kolone za-titnih cijevi, casing). Likvidacija buotine se razlikuje od njena privremena zatvaranja budui da se takve buotine mogu kasnije ponovno pustiti u proizvod-nju. U mnogim saveznim dravama SAD nuno je doputenje slubenih tijela (organa) za naputanje buotine; v. close a well, abandoned well, temporarily abandoned.

abandoned channel (1) naputeno (mrtvo) korito. Ko-rito u kojem vie nema vodotoka. (2) mrtvi meandar, v. oxbow, 3.

abandoned crude oil ostavljena (naputena) nafta. Sirova nafta koja je iscurila iz cjevovoda ili rezervoara i nije pokupljena od operatora.

Sinonim: abandoned oil.abandoned meander naputeni meandar, v. cutoff

meander.abandoned oil ostavljena (naputena) nafta, v. aban-

doned crude oil.abandoned pressure tlak naputanja. Maksimalni

srednji tlak plinskog leita pri kojem proizvodnja buotine vie nije ekonomina. Tlak naputanja po-

najprije ovisi o ugovorenom tlaku plinovoda za is-poruku potroaima (obino je izmeu 50 i 70 bar, odnosno izmeu 700 i 1.000 psi) i ekonomskoj pri-mjenjivosti komprimiranja.

abandoned well naputena (likvidirana) buotina. Bu-otina koja vie ne slui svojoj svrsi (na primjer, pro-izvodna, injekcijska, mjerna), naftna ili plinska buo-tina ija se proizvodnja smanjila ispod profi tabilne ili buotina koja se nakon buenja pokazala neproduk-tivnom (suhom). Buotina se takoer moe likvidirati zbog tehnikih uzroka (na primjer, zbog uruavanja stijenke kanala, zaglavljivanja buaih ipki i dr.). U svim likvidiranim buotinama se mora kanal ispuniti cementnom kaom (postaviti cementni ep) i ue pokriti (zavariti) tekom cementiranom elinom ploom, tj. buotina se mora ostaviti u takvom stanju da ne moe nakoditi izvorima slatke vode ili poten-cijalnim leitima ugljikovodika tijekom neograni-ena perioda; v. temporarily abandoned, shut-in well, shutting-in the hole, plugged and abandoned, plugged and suspended.

abandonment naputanje, likvidacija. Dovoenje bu-otine u stanje da se moe napustiti na neodreeno vrijeme ili konano, bez potrebe za daljnjom brigom o njoj. Tako pripremljena buotina za naputanje nee zagaditi slojeve (horizonte) slatke vode niti otetiti potencijalna leita ugljikovodika; v. aban-don a well, abandoned well.

abandonment contour (1) dijagram naputanja. Di-jagram ovisnosti stvarne ukupne proizvodnje naftne buotine i njene procijenjene konane proizvodnje. Rabi se za odreivanje vremena kada je najekono-minije napustiti buotinu; (2) dubina naputanja. Dubina naftnog leita s vodotlanim reimom na kojoj je napredujui vodo-naftni kontakt dosegao krovinu produktivnog sloja i buotina se naputa.

abandonment costs trokovi naputanja. Trokovi radova na likvidaciji buotine vaenje opreme i postavljanje cementnog epa u kanalu.

abandonment plug cementni ep u naputenoj buo-tini. Cementni ep ili most koji se postavlja u kanalu

11

abnormal high pressureabandonment pressure

buotine koja se naputa (likvidira) neprofi tabilne (iscrpljene) ili neproduktivne (suhe) buotine.

abandonment pressure tlak naputanja plinskog leita. Minimalni tlak eksploatacije ili tlak obustav-ljanja (prekida) iskoritavanja plinskog leita ili sta-tiki tlak plinskog leita pri kojem je ukupna dobit od proizvedenog plina priblino jednaka trokovima proizvodnje. Ovisi o raznim faktorima cijeni plina, indeksu produktivnosti buotina, veliini leita/polja, lokaciji leita/polja u odnosu na trite, tipu trita plina i radnom tlaku magistralnog transpor-tnog plinovoda, a obino je uvjetovan ekonomskim uzrocima. Neka poduzea za transport plinovodima uzimaju da je tlak naputanja jednak 22,5 bar/1.000 metara dubine leita (100 psi/1.000 stopa dubine). Procjena tlaka naputanja je esto nuna kada se otkrije plinsko leite/polje, a za njegov proraun je potrebno znati (a) minimalni ekonomini kapaci-tet proizvodnje svake pojedine buotine; (b) tlak u povrinskom plinskom sustavu (tlak u plinovodu za otpremu plina kupcima ili tlak na usisu kompresora), i (c) pad tlaka u leitu, kanalu buotine i povrin-skom plinskom sustavu. O veliini tlaka naputanja ovisi konaan iscrpak (pridobive rezerve) plina tlak naputanja plinskog leita s vodotlanim reimom je vei od tlaka naputanja volumetrijskog plinskog leita (leita bez vodonosnog bazena napajanja ili akvifera) zbog prodora vode iz akvifera u leite pa je, prema tome, konaan iscrpak plina iz takva leita manji.

abandonment shales ejlovi neaktivnih lepeza. ejlo-vi sedimentirani u turbiditnim kanalima na lepeza-ma na dnu podmorskih bazena kada takve lepeze postanu neaktivne.

abd-gw skraenica termina abandoned gas well (na-putena plinska buotina), v. abandoned well.

abd-ogw, abdogw skraenica termina abandoned oil and gas well (naputena naftna i plinska buotina), v. abandoned well.

abd-ow skraenica termina abandoned oil well (napu-tena naftna buotina), v. abandoned well.

AB electrodes elektrode A i B. U karotai buotina i istraivanjima otporskom metodom (metodom elektrine otpornosti) strujne elektrode karotane sonde izmeu kojih se proputa elektrina struja (napon se mjeri izmeu mjernih elektroda M i N).

ablation ablacija. (1) U glaciologiji (a) Svi procesi ijim se djelovanjem smanjuje (gubi) masa snijega i leda ledenjaka, plutajueg leda ili snjenog pokri-vaa. Ti procesi ukljuuju kopnjenje, evaporizaciju (sublimaciju), eroziju vjetrom i mehaniko razaranje (mehaniko razaranje se katkada iskljuuje ili se po-jam ablacije moe ograniiti na povrinske pojave). (b) Koliina snijega ili leda koja je uklonjena proce-som ablacije; Sinonim: wastage. (2) U geomorfologiji odvajanje i uklanjanje materijala stijena i stvaranje (formiranje) rezidualnih sedimenata, osobito djelo-vanjem vjetra ili spiranjem rastresitih (rahlih) i toplji-vih materijala. Veina specijalista, meutim, znaenje pojma ablacija ograniava na proces troenja (sma-njivanje mase) ledenjaka kopnjenjem i isparavanjem (evaporacijom).

ablation area podruje (zona) ablacije. Dio ledenjaka (glacier) ili polja fi rna (snowfi eld) na kojem je tijekom godine ablacija vea od akumulacije snijega i leda.

Podruje ispod snjene linije (equilibrium line). Sino-nim: zone of ablation.

ablation breccia ablacijska brea, brea otapanja, v. solution breccia.

ablation debris ablacijski fragmenti (krhotine, od-lomci, debris). Materijal stijene bilo koje veliine (od blokova do veliine estica gline) koji se kao izolira-ni fragmenti ili diskontinuirane nakupine nalazi na povrini ledenjaka ali nije dovoljno kontinuiran da bi formirao ablacijsku morenu (v. ablation moraine). Takoer, materijal koji ini ablacijsku morenu.

ablation moraine ablacijska morena. Neravna naku-pina ili kontinuirani sloj ablacijskog morenskog ma-terijala ablacijskog tila (ablation till) ili ablacijskih fragmenata ili detritusa (ablation debris) koji prekri-vaju led u podruju ablacije ili lee na podinskoj (te-meljnoj) moreni (v. ground moraine) koja je nastala od tog istog ledenjaka.

ablation rate brzina ablacije. Koliina leda ili snijega koju ledenjak, plutajui led ili snjeni pokriva izgu-be u jedinici vremena. Obino se izraava u milime-trima vodenog ekvivalenta na sat ili dnevno.

ablation till ablacijski til. Ablacijski morenski materi-jal slabo vezani fragmenti stijena (debris) koji su se prethodno nalazili u ledenjaku ili na njemu, a zatim se akumulirali na mjestu nakon to je povrina lede-njaka bila uklonjena ablacijom.

ablation gradient gradijent ablacije. Promjena brzine ablacije ovisno o visine ledenjaka iznad nivoa mora. Obino se izraava u milimetrima ekvivalenta vode po metru visine. Termin gradijent ablacije se takoer nepravilno rabi u sluajevima kada se eli oznaiti promjena ukupne (neto) bilance ledenjaka s visinom do snjene linije.

abnormal anticlinorium nenormalni (obratni) anti-klinorij. Antiklinorij u kojem osne (aksijalne) plohe sekundarnih bora konvergiraju prema gore.

abnormal events anomalni nailasci seizmikih valova. U seizmikoj prospekciji anomalije seizmikih po-dataka koji nisu podaci refl eksije, kolebanja regular-nih valova-smetnji na seizmogramima registriranim pri metodi refl eksije valova. Ukljuuju pojave kao to su refrakcije (prelamanja), refl ektirane refrakcije, difrakcije (ogibi), povrinski valovi i katkada viekrat-ne refl eksije. Iako termin anomalan sugerira da takvi sluajevi nisu uobiajeni, oni se esto javljaju u seiz-mikim podacima.

abnormal formation pressure nenormalni (anomal-ni) tlak formacije (slojni tlak), v. abnormal high pressu-re, abnormal low pressure.

abnormal high pressure nenormalno (anomalno) visoki tlak. Leini ili slojni tlak (tlak geoloke forma-cije) koji je vei od normalnog hidrostatikog tlaka za danu dubinu. Nastaje kada tijekom pokapanja (prekrivanja) sedimentnih stijena doe do njihove kompakcije (zbijanja) koja se odvija tako brzo da isti-skivani fl uidi ne mogu uvijek istei iz pora pa moraju podnijeti ukupno optereenje iznad zalijeuih nasla-ga stijena (to uzrokuje anomalno visoke slojne tlako-ve). Nenormalno visoki tlak obino imaju leita koja su izolirana okolnim stijenama ili rasjedima koji ne doputaju izlaenje fl uida iz pornog prostora (okolne stijene su sprijeile izlaenje fl uida iz pora i litostatiki tlak se prenio na tlak fl uida). Vrijednosti nenormalno visokog tlaka su izmeu hidrostatikog i litostatikog

12

abrasive jettingabnormal low pressure

tlaka. Prekomjerni slojni tlak (geopressure, overpressu-re) moe izazvati erupciju buotine ili onemoguiti kontrolu procesa buenja, a znatno nii tlak od nor-malnog slojnog tlaka (underpressure) moe uzroko-vati zaglavljivanje buaih alatki u kanalu buotine. Sinonim: abnormally high pressure, abnormal pressure, super-normal pressure; v. abnormal low pressure, over-pressured reservoir, underpressured reservoir.

abnormal low pressure nenormalno (anomalno) niski tlak. Leini ili slojni tlak (tlak geoloke formacije) koji je nii od normalnog hidrostatikog tlaka za danu dubinu. esto je uzrokovan erozijskim odnoenjem dijela pokrovnih sedimentnih stijena, koje je smanji-lo dubinu leita ali nije utjecalo na tlak u izoliranom leitu. Sinonimi: abnormally low pressure, subnormal pressure; v. abnormal high pressure, overpressured re-servoir, underpressured reservoir.

abnormally high formation pressure nenormalno (anomalno) visoki tlak formacije (slojni tlak), v. abnor-mal high pressure.

abnormally high pressure nenormalno (anomalno) visoki tlak, v. abnormal high pressure.

abnormally high reservoir pressure nenormalno (anomalno) visoki leini tlak, v. abnormal high pre-ssure, overpressured reservoir.

abnormally low formation pressure nenormalno (anomalno) niski tlak formacije (slojni tlak), v. abnor-mal low pressure.

abnormally low pressure nenormalno (anomalno) niski tlak, v. abnormal low pressure, underpressured reservoir.

abnormally low reservoir pressure nenormalno (anomalno) niski leini tlak, v. abnormal low pressure, underpressured reservoir.

abnormally pressured reservoir leite s nenormal-no (anomalno) visokim tlakom, v. overpressured reser-voir.

abnormal pore pressure nenormalni (anomalni) por-ni tlak. Porni tlak koji je vei ili manji od normalnog hidrostatikog tlaka sloja ili leita za danu dubinu.

abnormal pressure nenormalni (anomalni) tlak, v. ab-normal high pressure.

abnormal reservoir pressure nenormalno (anomal-no) visoki leini tlak, v. abnormal high pressure.

abnormal synclinorium nenormalni (obratni) sinkli-norij. Sinklinorij u kojem osne (aksijalne) plohe se-kundarnih bora konvergiraju prema dolje.

aboveground retorting of oil shales povrinska de-stilacija naftnih kriljavaca. Termokemijska prerada naftnih (bituminoznih, uljnih) kriljavaca na povrini za dobivanje nafte.

abrasion abrazija. U geologiji mehaniko troenje (razaranje), bruenje, struganje (grebanje) ili trljanje povrine stijene pri trenju i sudaranju s abrazivnim vrstim esticama stijena transportiranih (prenoe-nih) vjetrom, ledom, valovima, tekuom vodom ili gravitacijski. Termin korazija (v. corrasion) zapravo je sinonim termina abrazija. Pod abrazijom se takoer podrazumijeva abradirana povrina (mjesto) ili re-zultat abrazije, npr. abrazija kao rezultat djelatnosti ledenjaka.

abrasion drilling abrazivno buenje, buenje abraziv-nim mlazom. Metoda buenja mlazom (strujom) fl u-ida s abrazivnim esticama (na primjer s esticama pijeska) koji izlazi iz mlaznica.

abrasion platform abrazijska platforma. iroka, pre-ma moru blago nagnuta i smjetena ispod nivoa mora, koja je nastala dugotrajnom erozijom (erozij-skim djelovanjem) valova. U svom prvotnom polo-aju nalazi se blizu nivoa djelovanja valova i dalje je podvrgnuta eroziji. Abrazijska platforma je vanjski produetak plae (ala) koju podlokavaju valovi i koja prelazi u jo ravniju povrinu.

abrasion shoreline abrazijska (retrogradacijska, od-stupajua) obalna linija, v. retrograding shoreline.

abrasion tableland abrazijski plato. iroko, povieno podruje na kojem su izdanci razliitih stijena svede-ni na gotovo jednak nivo agensima denudacije.

abrasion test ispitivanje abrazivnosti. U tehnologiji buaih isplaka laboratorijsko ispitivanje potenci-jalne abrazivnosti materijala za oteavanje buaih isplaka. Postupak se sastoji u mjerenju gubitka te-ine posebno oblikovane eline lopatice mijea-lice nakon 20 minuta rotacije pri brzini od 1.100 o/min u laboratorijski pripremljenom uzorku isplake. Abrazivnost ispitivanog materijala se kvantitativno izraava kao brzina gubljenja teine (u miligrami-ma u minuti). Na stupanj abrazivnosti materijala za oteavanje najvie utjeu tvrdoa minerala i veliina i oblik estica, na primjer, neke kristalne forme mi-nerala hematita (koji je samljeven do visokog sadr-aja velikih estica) su abrazivnije. Hematiti su tvri od barita, grublje su mljeveni i abrazivniji su, pa je hematit za oteavanje isplake tipian kandidat za is-pitivanje abrazivnosti.

abrasive (1) abrazivni materijal, abraziv. U geologiji fragment stijene, estica minerala ii zrno pijeska koji slue kao prirodni agensi (sile) pri abraziji stijena ili povrine kopna. (2) abraziv. U tehnici prirodna ili umjetna tvar (materijal) prikladna za bruenje, glaa-nje, rezanje ili ienje. U prirodne abrazive spadaju dijamant, smirak, granat, kvarcni pijesak, dijatomit i plovuac, a proizvedeni (umjetni) abrazivi su karbo-rund (silicij-karbid), taljena glinica, bor-nitrid i drugi. (3) abrazivan. Koji posjeduje svojstva (karakteristike) sredstva za bruenje ili mehaniko razaranje stijena.

abrasive jet cleaning ienje abrazivnim mlazom, abrazivno mlazno ienje. Operacija jednokratno-mg ili viekratnog injektiranja fl uida s pijeskom u buotinu kroz posebno konstruiranu mlaznicu pri tlaku od 70 bar (1.000 psi) radi ienja perforacija i uklanjanja naslaga gipsa. Mlazovi fl uida rastresu i polome gipsne naslage sudaranjem sa stijenkom ka-nala buotine. Pomicanjem alatke za ienje abra-zivnim mlazom (jetting tool) na koloni uzlaznih cijevi (tubing) gore-dolje moe se potpuno oistiti cijeli kanal buotine.

abrasive jetting (1) obrada abrazivnim mlazom (stru-jom). Obrada u kanalu buotine kojom se mlazom (strujom) fl uida s vrstim esticama uklanjaju nasla-ge s povrine cijevi i dijelova dubinske opreme. Fluid za obradu se pumpa pod visokim tlakom kroz alatku u kanalu bootine koja je opremljena mlaznicama za usmjeravanje struje fl uida. Veina konstrukcija tih alatki rabi regulirano rotacijsko gibanje kako bi se osigurala obrada itavog opsega povrine. Obrada abrazivnim mlazom se takoer moe primijeniti za rezanje dijelova dubinske opreme buotine (fl uidom s visokoabrazivnim esticama, na primjer, pijeskom). (2) abrazivno perforiranje, perforiranje abrazivnim

13

absolute porosityAB rectangular array

mlazom (strujom). Metoda perforiranja zatitne kolo-ne (kolone zatitnih cijevi, casing) mlazom (strujom) fl uida koji sadrava abrazivne vrste estice.

AB rectangular array AB fi ksni pravokutni (gradijen-tni) raspored elektroda, v. electrode array.

absolute abundance apsolutna obilnost. Toan broj individuuma nekog taksona (taxon) na odreenoj povrini (podruju) ili u odreenom volumenu; v. abundance, relative abundance.

absolute age apsolutna (apsolutna geoloka) starost. Geoloka starost (v. geologic age) fosilnog organiz-ma, minerala, stijene, sedimenta, geoloke strukture ili geolokog zbivanja (dogaaja) izraena u vremen-skim jedinicama obino u godinama. Odreivanje apsolutne starosti je osnova geokronologije (v. geo-chronology). Termin apsolutna starost se uobiajeno rabi kao sinonim termina izotopna starost (isotopic age) ili radiometrijska starost (v. radiometric age), ali se takoer moe odnositi na starost odreenu na druge naine brojanjem godova drvea, varvi (sezonski sedimenti) i drugo. Uporaba termina ap-solutna starost se danas ne preporua budui da on podrazumijeva sigurnost ili tonost koja se ne moe postii suvremenim metodama datiranja i tipino nosi stanovitu potencijalnu pogreku, na primjer dvije apsolutne starosti odreene za isti pluton se mogu razlikovati stotine milijuna godina. Relativna geoloka starost (v. relative age), nasuprot, pokazuje je li dani geoloki materijal mlai ili stariji od okolnog materijala na bazi stratigrafskih i strukturnih odnosa. Sinonim: actual age, v. relative age.

absolute age determination odreivanje apsolutne starosti. Izraunavanje apsolutne starosti (v. abso-lute age) obino (ali ne uvijek) na bazi izuavanja radioaktivnih izotopa. Omjer produkata raspada i produkata roditelja u uzorku se kalibrira odreenim brojem godina prema jednadbi starosti (age equati-on) ovisnosti izmeu radioaktivnog raspada i geo-lokog vremena.

absolute boiling point apsolutno vrelite. Vrelite tvari izraeno jedinicom skale apsolutne temperatu-re; v. boiling point, true boiling point.

absolute chronology apsolutna kronologija (geo-kronologija). Geokronologija (v. geochronology) koja se temelji na apsolutnoj starosti (v. absolute age), obino izmjerenoj u godinama metodom radiome-trijskog datiranja, a ne na superpoziciji (redoslijedu uslojavanja) i/ili sadraju fosila (fosilnih ostataka) kao u relativnoj kronologiji (v. relative chronology).

absolute date brojka apsolutne starosti. Trajanje ne-kog dogaaja koje je obino izraeno u godinama i obuhvaa odreeni vremenski interval.

absolute density apsolutna gustoa. Gustoa ili rela-tivna gustoa fl uida svedena na standardne uvjete (tlak i temperaturu). Sinonim: absolute gravity.

absolute fi lter apsolutni fi ltar. Filtar za separaciju svih estica promjera veeg od specifi ciranog. U teh-nologiji radnih fl uida za obrade slojeva i remontne operacije buotina tip fi ltra za uklanjanje fi nih vr-stih estica iz radnih fl uida. Uporabom takvih fi ltara mogu se iz fl uida ukloniti sve estice mikrometarske veliine; v. fi ltration, nominal fi lter.

absolute gravity apsolutna gustoa, v. absolute den-sity.

absolute-gravity instrument instrument za mjere-

nje apsolutne vrijednosti sile tee. Ureaj (pribor) za mjerenje apsolutne vrijednosti sile tee (gravitacije) u danoj toki. Taj tip mjerenja je znatno tei od odre-ivanja (mjerenja) relativnih vrijednosti budui da se svi fi ziki utjecaji moraju procijeniti s maksimalnom tonou. Mjerenja se izvode razliitim tipovima re-verzibilnih njihala ili odreivanjem vremena tijekom kojeg tijelo pri slobodnom padu prevali odreenu udaljenost; v. relative-gravity instrument.

absolute humidity apsolutna vlanost. Sadraj vo-dene pare u zraku izraen kao masa vode po jedi-ninom volumenu zraka (kao omjer koliine vode u masenom % i jedinice volumena zraka); v. humidity, relative humidity, specifi c humidity.

absolute open fl ow (AOF) apsolutni kapacitet proi-zvodnje. Apsolutno potencijalno davanje plinske bu-otine kada je protutlak na produktivni sloj jednak nuli ili atmosferskom tlaku, a trenje u koloni uzlaznih cijevi (tubing) i teina stupca plina od povrine do sloja su zanemareni. Vrijednost se odreuje raunski s pomou log-log ovisnosti razlike kvadrata stati-kog i dinamikog tlaka na dnu buotine i protoka plina koji se dobije ispitivanjem buotine metodom protutlaka. Apsolutni potencijalni kapacitet proi-zvodnje se rabi za raspodjelu (dodjeljivanje) dopu-tenih kapaciteta (normi) proizvodnje izmeu buo-tina na polju od strane dravnih organa za regulaciju razrade. Na primjer, propisom se moe odrediti da nijedna buotina ne smije proizvoditi kapacitetom veim od 25% apsolutnog kapaciteta; v. open fl ow, calculated absolute open fl ow.

absolute open fl ow potential (AOFP) apsolutni po-tencijalni kapacitet proizvodnje. Maksimalni teoretski kapacitet proizvodnje koji buotina moe ostvariti eruptiranjem kada u njoj (u sredini perforacija) vlada nulti tlak. Ovisi o tlaku, permeabilnosti i efektivnoj debljini leita te drugim faktorima. Odreuje se raunski prema podacima ispitivanja buotine. Sino-nim: AOF potential.

absolute permeability apsolutna (fi zika, relativna) permeabilnost (propusnost). Permeabilnost porozne stijene kada je potpuno (100%) zasiena jednim fl uidom naftom, plinom ili vodom. ini mjeru spo-sobnosti kojom jednofazni fl uid moe strujati kroz pore stijene kada su one zasiene samo tim fl uidom. Sinonim: specifi c permeability, total permeability, v. permeability, eff ective permeability, primary permea-bility, secondary permeability.

absolute pollen frequency (APF) apsolutna uesta-lost peludi. Procjena stvarne koliine peludi istaloe-ne po jedinci povrine tijekom danog vremenskog odsjeka. Dobiva se preraunavanjem (korekcijom) koliine peludi po jednom gramu taloga s faktorima koji se baziraju na brzini sedimentacije.

absolute porosity apsolutna (fi zika) poroznost. Uku-pan volumen pornog prostora stijene koji ukljuuje sve pore uzajamno povezane (pore kroz koje struje fl uidi i tako sudjeluju u proizvodnji) i izolirane (uzaja-mno nepovezane pore iz kojih se ne mogu pridobiti nafta i plin). Poroznost stijene ne mora istovreme-no znaiti da stijena posjeduje vodljivost za fl uide upravo zbog udjela uzajamno nepovezanih pora. Na primjer, neke stijene, poput lave ili plovuca, imaju veliku apsolutnu poroznost ali su bez vodljivosti za fl uide. Apsolutna poroznost je priblino jednaka

14

absorption gas processingabsolute pressure

efektivnoj za intergranularne (zrnaste) stijene koje su slabo do umjereno cementirane (konsolidirane), ali se kod stijena s visokim stupnjem cementacije i vapnenaca mogu znatno razlikovati. Apsolutna po-roznost se odreuje kao omjer ukupnog pornog volumena stijene i ukupnog volumena stijene, a izraava u dijelovima jedinice ili postotka. Sinonim: total porosity, v. porosity, eff ective porosity, primary porosity, secondary porosity.

absolute pressure apsolutni (stvarni) tlak. Zbroj ma-nometarskog tlaka (tlaka oitanog na manometru) i atmosferskog tlaka; v. ga(u)ge pressure.

absolute temperature apsolutna temperatura. Te-oretski izmjerljiva temperatura na skali termodina-mike temperature. Temperatura u Celzijevim stup-njevima u odnosu na apsolutnu nulu kod 273,16 C (Kelvinova skala) ili kod 459,69 Fahrenheita (Rankineova skala). Na Kelvinovoj skali apsolutne temperature ledite vode je kod 273,16 K, a vrelite na 373,16 K.

absolute time apsolutno (apsolutno geoloko) vrije-me. Geoloko vrijeme (v. geologic time) izmjereno u godinama, osobito vrijeme koje je odreeno radio-metrijskim metodama (prema radioaktivnom raspa-du elemenata); v. mineral time, physical time, relative time.

absolute viscosity apsolutna (dinamika, moleku-larna) viskoznost, dinamiki koefi cijent viskoznosti, v. coeffi cient of viscosity.

absolute volume apsolutni volumen (obujam). Volu-men tvari po jedinici njene mase ili koji zauzme ili istisne vrsta tvar kada se doda vodi, podijeljen te-inom tvari. Jednak je recipronoj vrijednosti apso-lutne gustoe (gustoe pri standardnim uvjetima). Izraava se u m3/kg (gal/lbm).

absorbed water apsorbirana voda. (1) Voda koja je mehaniki zadrana u tlu i koja ima svojstva slina svojstvima obine vode pri jednakoj temperaturi i tlaku; (2) Voda koja na bilo kakav nain prodire u litosferu; v. adsorbed water.

absorbent apsorbent. Materijal koji se rabi za ukla-njanje tekuine (tekuih faza) iz plinova postupkom (metodom) apsorpcije (npr. apsorpcijsko ulje za uklanjanje tekuih faza iz masnog plina); v. absorber, absorption.

absorbent oil apsorpcijsko ulje, v. absorption oil.absorber apsorber, apsorpcijska kolona. Ureaj (ver-

tikalna kolona ili toranj) sustava za obradu plina, u kojem se vri uklanjanje kapljevina (tekuih faza) iz plina postupkom apsorpcije. Na postrojenjima za obradu (preradu) proizvedenog prirodnog plina apsorberi se rabe za uklanjanje (ekstrakciju) tekuih ugljikovodika (dobivanje prirodnog benzina) iz plina apsorpcijskim postupkom. U koloni se odvija kon-takt izmeu ulazne struje plina (ulazi na dnu kolo-ne) i silazne struje apsorpcijskog ulja (ulazi na vrhu kolone) koje pada preko plitica u koloni i apsorbira tekue ugljikovodike. Apsorbirani ugljikovodici se uklanjaju iz ulja postupkom destilacije. Apsorberi se takoer primjenjuju za uklanjanje vode iz prirodnog plina (dehidraciju plina) upotrebom glikola (naje-e trietilenglikola, TEG). I u tom procesu plin ulazi na dnu kolone i struji prema njenom vrhu, a otopina glikola se sputa s vrha kolone (u silaznom strujanju). Suhi (dehidrirani) plin izlazi na vrhu kolone a glikol

zasien vodom na njenom dnu. Zasieni glikol se koncentrira u rebojleru i ponovno rabi za dehidra-ciju. Apsorberi se rabe i za uklanjanje sumpornih plinova iz prirodnog plina upotrebom ferioksida ili alkanolamina. Sinonimi: absorber column, absorber tower, absorption column, absorption tower.

absorber capacity kapacitet apsorbera (apsorpcijske kolone). Maksimalni volumen (koliina) prirodnog plina koji se moe obraditi (preraditi) u apsorberu pri specifi ciranoj brzini apsorpcije, temperaturi i tlaku.

absorber column apsorpcijska kolona, apsorber, v. absorber.

absorber oil apsorpcijsko ulje, v. absorption oil.absorber tower apsorpcijska kolona, apsorber, v.

absorber.absorbing well apsorpcijski (drenani) zdenac (bunar),

v. drainage well.absorption apsorpcija. (1) U kemijskoj tehnologiji

Upijanje plinova vrstim tvarima ili tekuinama ili upijanje tekuina vrstim tvarima, pri emu se upija-nje vri cijelim volumenom (masom) tvari koja upija, tj. apsorbirana tvar prodire i homogeno se raspore-uje po itavom volumenu druge tvari (za razliku od adsorpcije, koja se odvija samo na povrinskom sloju). Apsorpcija je operacija kemijske tehnike koja se u naftnoj industriji primjenjuje za izdvajanje teih tekuih ugljikovodika iz masnog prirodnog plina i plina koji nastaje pri preradi sirove nafte te za ukla-njanje vode (dehidraciju) i sumpornih plinova iz pri-rodnog plina; v. adsorption. (2) U fi zici svaki proces (mehanizam) pri kojem se energija, npr. elektroma-gnetska ili seizmika, pretvara u toplinu (toplinsku energiju). (3) U optici smanjenje jakosti (intenzite-ta) svjetla pri njegovu prolaenju kroz apsorbirajuu tvar ili pri njegovu dbijanju (refl eksiji) od povrine. U kristalima se apsorpcija moe mijenjati s promjenom duljine vala ili smjera kolebanja transmitiranog svje-tla. (4) U geofi zici konverzija (pretvorba) jednog oblika energije u drugi oblik kada energija prolazi kroz neku sredinu, na primjer energija seizmikih valova se djelomino pretvara u toplinsku energiju (toplinu) kada valovi prolaze kroz stijene. (5) Prodi-ranje (pronicanje) povrinske vode u litosferu na bilo koji nain.

absorption coeffi cient koefi cijent apsorpcije, apsor-pcijski koefi cijent. Za plin volumen plina apsorbiran jedininim volumenom otapala.

absorption column apsorpcijska kolona, apsorber, v. absorber.

absorption gasoline benzin apsorpcijske degazolina-e. Prirodni benzin (gazolin) dobiven na postrojenju degazolinae prirodnog plina postupkom apsorpcije ili ekstrahiran iz rafi nerijskog plina. Izdvajanje benzi-na se vri u apsorberima ili apsorpcijskim kolonama primjenom apsorpcijskog ulja; v. natural gasoline, adsorption gasoline.

absorption gas processing obrada (prerada) plina apsorpcijskim postupkom. U tehnologiji obrade plina uklanjanje teih ugljikovodika iz plina u apsorbe-rima ili apsorpcijskim kolonama primjenom apsor-pcijskog ulja. Obrada se primjenjuje ako ekonomika opravdava vei iscrpak trinih produkata iz plina ili ako specifi kacije rosita plina za prodaju zahtijevaju izdvajanje vie teih ugljikovodika; v. absorber, gas processing, adsorption gas processing.

15

abyssal zoneabsorption gas sweetening

absorption gas sweetening apsorpcijsko uklanjanje kiselih komponenata iz plina. U tehnologiji obrade plina ienje plina od kiselih komponenata (sum-porovodika, ugljik-dioksida) postupkom apsorpcije. Obavlja se u postrojenju koje se sastoji od tri glavna dijela ulaznog skrubera (za uklanjanje kondenzi-ranih ugljikovodika, proizvedene vode, inhibitora korozije i kemikalija za obradu buotina iz ulazne struje plina; uklanjanje se poboljava pranjem plina vodom), apsorpcijskog tornja (kontaktna kolona s pliticama ili, katkada, punjena) i izlaznog plinskog separatora (za uklanjanje kapljive faze iz oienog plina i sprjeavanje zagaivanja opreme u daljnjem tijeku procesa iza separatora). U okviru postrojenja je takoer sustav za regeneraciju apsorbenta.

absorption gas treating apsorpcijsko uklanjanje kiselih komponenata iz plina, v. absorption gas swee-tening.

absorption oil apsorpcijsko ulje. Laki tekui ugljiko-vodik ulje (naftno ili iz katrana kamenog ugljena) koje se rabi za izdvajanje (uklanjanje, ekstrakciju) teih tekuih ugljikovodika (na primjer, prirodnog benzina) iz masnog prirodnog plina postupkom apsorpcije u ureajima koji se nazivaju apsorberi ili apsorpcijske kolone (v. absorber). Apsorbirani uglji-kovodici se destilacijom izdvajaju iz ulja. Sinonimi: wash oil, absorbent oil.

absorption plant apsorpcijsko postrojenje. Postrojenje za izdvajanje tekuih ugljikovodika (kondenzabilnih komponenata) iz prirodnog ili rafi nerijskog plina po-stupkom apsorpcije u apsorberima ili apsorpcijskim kolonama uporabom apsorpcijskog ulja kao otapala. Na apsorpcijskim postrojenjima se moe iz plina iz-dvojiti izmeu 40% i 75% propana, a iscrpak heksana i teih ugljikovodika moe iznositi i do 100%. Apsor-birane frakcije plina se iz ulja izdvajaju destilacijom a ulje se regenerira i ponovno upotrebljava.

absorption process apsorpcijski proces, v. absorption plant.

absorption-refrigeration cycle apsorpcijsko-ras-hladni ciklus. Tip sustava za hlaenje koji se rabi na postrojenju za stripovanje prirodnog plina u kojem se rashladno sredstvo, obino amonijak, apsorbira vodom.

absorption tower apsorpcijska kolona, apsorber, v. absorber.

abundance obilnost. (1) U geokemiji srednja kon-centacija nekog elementa, npr. nikla u meteoritima ili kisika (oksida) u Zemljinoj kori. Termin obilnost se takoer rabi za relativni srednji sadraj, na primjer, za redoslijed obilnosti elemenata u Zemljinoj kori (ki-sik, silicij, aluminij, eljezo, kalcij itd.). (2) U ekologiji broj (koliina) individua danog taksona po jedinici povrine ili volumena sedimenata.

abundance ratio izotopni omjer. Omjer broja atoma jednog izotopa i ukupnog broja atoma u smjesi izo-topa.

abundance zone vrna zona, v. acme zone.abysmal abisalan, dubokomorski, v. abyssal, 1.abyss (1) bezdan, ponor, v. chasm. (2) bezdan, abis, v.

deep.abyssal (1) abisalan, dubokomorski. (a) U oceanogra-

fi ji koji se odnosi na abisalnu zonu (abyssal zone), koji pripada oceanskoj sredini ili zoni dubine oceana (v. depth zone) veoj od 900 metara (3.000 stopa).

Termin takoer oznaava organizme koji pripadaju toj sredini. Sinonim (manje preporuljive uporabe): abysmal. (b) U geologiji koji se odnosi na sredinu sedimentacije u najdubljem podruju oceanskih bazena. Energija sedimentacije je niska, abisalna ravnica je ravna (gotovo horizontalna), a fi nozrnasti sedimenti se taloe sporo djelovanjem slabih turbi-ditnih struja ili suspenzijom iz vode. Dubina vode je vea od 2.000 metara (6.500 stopa) tako da je voda hladna i suneva svjetlost je minimalna. (2) abisalan, dubokovodni. Koji pripada zoni ili se odnosi na zonu najvee dubine jezera na kojoj je voda stajaa ili ima postojanu temperaturu. (3) abisalan, plutonski, dubinski. U petrologiji termin za oznaavanje ma-gmatske intruzije (igneous intrusion) ili nastalih erup-tivnih stijena v. plutonic. (4) abisal, abisalna zona, v. abyssal zone.

abyssal-benthic abisalno-bentoski. Koji se odnosi na dno abisalne zone (abyssal zone), koji pripada ben-tosu abisalne regije (zone) oceana. Sinonim: abysso-benthic.

abyssal cone abisalna (dubokomorska) lepeza. Tip podmorske (dubokomorske, abisalne) lepeze (v. sub-marine fan).

abyssal deposit abisalni (pelagiki) sediment, v. pela-gic deposit.

abyssal fan podmorska (dubokomorska, abisalna) le-peza, v. submarine fan.

abyssal fl oor abisalno dno. Oceansko dno ili dno abi-salne zone (abyssal zone).

abyssal gap abisalni klanac. U marinskoj geologiji prolaz koji spaja dvije abisalne ravnice (v. abyssal plain) smjetene na razliitim nivoima kroz koji se transportiraju klastini sedimenti. Sinonim: gap.

abyssal hill abisalni breuljak. Uobiajena forma relje-fa oceanskog dna, breuljak visine 600 do 900 meta-ra (2.000 do 3.000 stopa) i irine nekoliko kilometara u dubokom oceanu, koji se nalazi prema moru od abisalne ravnice i u bazenima izoliranim hrptovima, izdignuima ili jarcima.

abyssal injection abisalna injekcija magme. Proces prodiranja i dizanja plutonskih magmi (magmi koje su se formirale na velikoj dubini) kroz duboke kon-trakcijske pukotine u Zemljinoj kori.

abyssal intrusion abisalna (plutonska) intruzija, v. plutonic intrusion.

abyssal pelagic abisalno-pelagiki. Koji se odnosi na otvoreni ocean ili pelagiku sredinu na abisalnim du-binama. Sinonim: abyssopelagic.

abyssal plain abisalna ravnica. Zaravnjeno podruje oceanskog dna, koje obino poinje od baze kon-tinentskog podnoja (continental rise), s nagibom manjim od 1:1.000. Nastaje taloenjem sedimenata mutnih struja i pelagikih sedimenata koji pokapa-ju (prekrivaju) prvotni reljef. Abisalne ravnice zauzi-maju najdublje dijelove mnogih oceanskih bazena (ocean basins).

abyssal rock abisalna (plutonska, dubinska) stijena, plutonit, v. plutonic rock.

abyssal tholeiite abisalni (oceanski) toleit, v. oceanic tholeiite.

abyssal zone abisalna zona. Ekoloka zona ili vode oceana na velikim dubinama izvan granica konti-nentskog elfa, obino dublje od 1.000 metara (ili na dubinama izmeu 2.000 i 6.000 metara, gdje tem-

16

accordion foldabyssobenthic

peratura vode obino nije vea od 4 C). Sinonim: abyssal.

abyssobenthic abisalno-bentoski, v. abyssal-benthic.abyssolith abisolit, batolit, v. batholith.abyssopelagic abisalno-pelagiki, v. abyssal pelagic.Acadian akadijska serija. Stratigrafska serija srednjeg

kambrija (Middle Cambrian) provincijske skale u Sje-vernoj Americi (zastarjeli sinonim termina Abertan) iznad georgija (Georgian), a ispod potsdama (Pots-damian).

Acadian orogeny akadska orogeneza. Srednjopale-ozojska deformacija koja je obuhvatila uglavnom sjeverni dio planinskog sustava Appalachians. Vrhu-nac akadske orogeneze se moe datirati po slojevi-ma sedimenata kao poetak kasnog devona, ali su se zbivanja deformacija, plutonizma i metamorfoze nastavila i kasnije (starost intruzivne aktivnosti i me-tamorfoze je radiolokim metodama procijenjena na period prije 330 do 360 milijuna godina).

acantharians (Acantharia, Acantharina) akantarije. Podrazred i podred radiolarija (zrakaa, radiolarians). Karakterizirani su centrogenim skeletom (centroge-nous skeleton) graenim od sulfata stroncija (cele-stita) i centralnom kapsulom zatvorenom u tanku jednostavnu opnu (ovojnicu).

acanthodian fi shes akantodi, bodljikave ribe, v. acan-thodians.

acanthodians (Acanthodii) akantodi, bodljikave ribe. Podrazred izumrlih riba kotunjaa (osteichthyans). Najstarije primitivne ribe. Karakterizirani su pera-jama koje su s prednje strane poduprte bodljama (spines). Ukljuuju najstarije gnatostome (eljusto-uste, gnathostomes) iz gornjeg silura. Stratigrafska rasprostranjenost: gornji silur-donji perm. Sinonim: acanthodian fi shes.

acarids (Acarida) akaridi. Red arahnida (paunjaka, arachnids). Karakterizirani su nepostojanjem trbune (abdominalne) segmentacije (abdominal segmenta-tion), ali s podjelom tijela na proterosomu (prote-rosoma) i histerosomu (hysterosoma). Stratigrafska rasprostranjenost: devon-danas.

acaustobiolith akaustobiolit. Negoriva organska sti-jena ili stijena u ijem je stvaranju vanu ulogu imala akumulacija iste mineralne tvari organizmima; v. caustobiolith.

acaustophytolith akaustofi tolit. Akaustobiolit (v. acaustobiolith) nastao aktivnou biljaka, npr. pela-giki mulj koji sadri dijatomejske alge (dijatomeje) i nuliporni greben (rif ) ili vapnenac.

accelerated erosion ubrzana erozija. Erozija koja se na danom podruju odvija brzinom veom od brzine normalne erozije (v. normal erosion). Obino je uvje-tovana utjecajem ljudske aktivnosti koja poremeu-je ili razara (unitava) prirodni pokrov i na taj nain izrazito smanjuje otpornost povrine zemlje na ero-ziju i brzinu infi ltracije. U faktore koji uvjetuju ubr-zanu eroziju spadaju poveanje spiranja zbog sjee uma, nepravilno kultiviranje tla, obrada tla bez iri-gacije, utabavanje panjaka stokom, poari i krenje prirodne vegetacije, iskapanje tla za temelje zdanja i cesta, urbanizacija vodokaptanih bazena, dnevni rudarski kopovi ili taljenje bakra i drugo. Ubrzanu eroziju takoer mogu uzrokovati i faktori koji nisu rezultat ljudske djelatnosti, npr. gromovi ili najezda glodavaca.

accelerator ubrziva. U kemiji tvar koja se rabi za poveavanje brzine kemijske reakcije, npr. ubrziva vezanja cementne kae u operacijama cementacije buotina se primjenjuje za ubrzavanje reakcije izme-u cementa i vode kako bi se bre postigla vrstoa cementa i skratilo vrijeme ekanja na njegovo veza-nje (stvrdnjavanje); v. cement accelerators.

accessory (1) akcesorni mineral, v. accessory mineral. (2) akcesoran, dopunski. Naziv za piroklastini mate-rijal koji je nastao od fragmenata (krhotina) vulkan-skog konusa ili starijih lava. Termin je dio klasifi kacije materijala vulkanskih erupcija koja se osniva na na-inu postanka i ekvivalentan je terminu resurgentan vulkanski materijal (resurgent ejecta). (3) akcesoran. U paleontologiji naziv za sekundarni ili minorni element pregradnih avova amonita, npr. akcesorni reanj (accessory lobe) ili akcesorno sedlo (accessory saddle). Takoer kao imenica oznaava takav reanj ili sedlo.

accessory element akcesorni element, element u tra-govima, v. trace element, 1.

accessory mineral akcesorni (sekundarni, sporedni) mineral. Mineral ije postojanje ili nepostojanje u nekoj stijeni ne utjee na rezultate njene analize, od-nosno ije postojanje u stijeni nije bitno za ispravnu klasifi kaciju stijena. Openito se nalaze u vrlo malim koliinama, a u sedimentnim stijenama to su vei-nom teki minerali (v. heavy minerals). Sinonim: acce-ssory; v. essential mineral.

accessory spore akcesorna spora (truska). Spore koje se nalaze u stijenama tek u vrlo malim koliinama. Meu akcesornim sporama mogu biti tipovi (forme) s vrlo ogranienom (uskom) rasprostranjenou koji se rabe za korelaciju i zonalno ralanjivanje (zonira-nje), na primjer slojeva ugljena.

access road pristupna cesta. Cesta koja je izgraena od javne ceste do lokacije buenja.

accidental error sluajna pogreka. Nepredvidljiva pogreka ije se pojavljivanje ne moe objasniti ni-jednim od poznatih matematikih ili fi zikalnih zako-na ili pravila i iji je nastanak uvjetovan jedino slua-jem, npr. pogreka koja se pojavljuje zbog promjene vanjskih uvjeta koji se ne mogu kontrolirati. Sinonim: random error.

accidental inclusion sluajna (egzogena) inkluzija (uklopak), ksenolit, v. xenolith.

accommodation raspoloivi prostor sedimentacije, v. accommodation space.

accommodation block stambeni blok. Modul postro-jenja za odobalno buenje namijenjen za stanovanje osoblja, prehranu, uredski prostor i rekreaciju.

accommodation platform stambena platforma. Brod, poluuronjiva platforma ili fi ksna (stacionarna) platforma za stanovanje osoblja. Obino su blizu i spojene s proizvodnom platformom.

accommodation space raspoloivi prostor sedimen-tacije. U geologiji volumen prostora koji je raspo-loiv za akumulaciju sedimenata. Sinonim: accom-modation.

accordant fold sukladna (konkordantna) bora. Jedna od nekoliko bora koje imaju slinu orijentaciju.

accordion fold uglata bora. Bora u kojoj uspravna kri-la imaju konstantnu debljinu slojeva, a dio du linije pregiba bore je karakteriziran otro zailjenim obli-kom i poveanjem debljine slojeva. Termin je danas

17

accumulatoraccreting plate boundary

zastario, ranije se rabio u genetskom smislu (znae-nju), a sada se katkada rabi kao sinonim za boru prije-loma (streliastu boru nastalu od pojaseva prijeloma plonih struktura, kink fold). Sinonimi: angular fold, concertina fold.

accreting plate boundary akrecijska (divergentna, konstruktivna) granica ploa. U geologiji granica iz-meu dviju ploa koje se odmiu s novom litosferom oceanskog tipa nastalom na avu. Sinonim: divergent plate boundary, diverging plate boundary; v. conver-gent plate boundary, transform plate boundary.

accretion (1) akrecija (priraivanje) kopna. U sedi-mentologiji (a) Postupno i sporo poveavanje ili proirivanje kopna (zemljita) pod utjecajem prirod-nih sila koje djeluju tijekom dugog razdoblja, npr. na plai (alu) nanoenjem (naplavnjivanjem) pijeska iz mora ili na poplavnoj (vodoplavnoj) ravnici akumu-lacijom sedimenta istaloenog rijekom. Po zakonu, prirast zemljita pripada vlasniku zemljita koje se na taj nain povealo. Sinonimi: aggradation, alluvi-on; v. lateral accretion, vertical accretion. (b) Zemljite koje se povealo ili je nastalo kao rezultat akrecije; (c) v. continental accretion. (2) akrecija. Kod struktura sedimentnih stijena (a) Proces kojim se anorgan-sko tijelo poveava usljed vanjskog dodavanja novih estica, npr. prianjanjem. (b) Konkrecija (concretion), osobito konkrecija koja pravilno raste od sredita prema rubu neprekidnim dodavanjem materijala. (c) Taloenje eolskog pijeska na kontinuiranoj pjeanoj povrini zbog smanjenja jaine vjetra ili poveanja hrapavosti povrine. (3) akrecija, tektonska akreci-ja. U strukturnoj geologiji dodavanje kontinentu materijala otonog luka ili mikrokontinentalnog materijala konvergentnim i transformnim gibanjem, tj. sudaranjem (kolizijom) i sljepljivanjem ili avnim spajanjem. Lokalno, vrlo veliki volumeni materijala, koji sadri ivere ofi olita, dodani akrecijom. Sinonim: tectonic accretion. (4) akrecija (priraivanje) korita. Ispunjavanje rijenog korita uvjetovano faktorima kao to su zamuljivanje ili djelovanje valova. (5) sraivanje estica probuenih stijena. U tehnologiji buenja mehanizam prianjanja djelomino hidra-tiranih estica probuenih stijena uz sklop dubinskih buaih alatki. estice stijena se nakupljaju u obliku kompaktnog slojevitog taloga.

accretionary akrecijski. Koji je sposoban poveati se (narasti) vanjskim dodavanjem ili akumuliranjem materijala. Termin se osobito odnosi na sekundar-ne sedimentne tvorevine (strukture) nastale pove-anjem primarnog (ve postojeeg) nukleusa (na primjer, okruglo tijelo koje je formirano valjanjem) ili na vapnenac koji se formirao na mjestu postanka sporim akumuliranjem organskih ostataka.

accretionary limestone akrecijski vapnenac (vapne-njak). Vapnenac formiran sporom akumulacijom or-ganskih ostataka.

accretionary terrane akrecijski stijenski kompleks. Alohtona masa kontinentalnog ili oceanskog mate-rijala koja je dodana rubu kratona sudaranjem (ko-lizijom) i sljepljivanjem. Kako se misli da je veina stijenskih kompleksa tako nastala, termin se moe smatrati suvinim. Sinonim: accreted terrane.

accreted terrane akrecijski stijenski kompleks, v. accre-tionary terrane.

accretion ripple mark akrecijski riplmark. Nesimetri-

ni riplmark s poloenom i zakrivljenom (savijenom) padinom zaklonjenom od vjetra (u zavjetrini) i mak-simalnim kutom nagiba manjim od kuta mirovanja (poetka klizanja rastresitog materijala). Sastoji se od kosih slojeva bez primjetne sortiranosti estica; v. avalanche ripple mark.

accretion till akrecijski (bazalni) til, v. basal till.accretion vein akrecijska ila. Tip ile u kojoj je mi-

neralni sediment nastao kao rezultat ponavljanog is-punjavanja materijalom zbog viekratnog otvaranja pukotina.

accumulation (1) akumuliranje, nagomilavanje, go-milanje. (a) U glaciologiji svi procesi koji ledenjaku, plivajuem ledu ili snjenom pokrovu (pokrivau) dodaju nove koliine snijega ili leda, ukljuujui sni-jeenje, kondenzaciju, snjenu lavinu, prenoenje (transportiranje) snijega vjetrom i smrzavanje vode. Sinonimi: alimentation, nourishment; v. ablation. (b) U naftnoj geologiji faza u postanku (razvoju) leita ugljikovodika tijekom koje su ugljikovodici migrirali u leite i tamo ostali. (2) akumulacija. (a) U glacio-logiji koliina snijega ili drugih vrstih precipitata koja je dodana ledenjaku ili polju fi rna tijekom pro-cesa akumulacije. (b) U naftnoj geologiji ugljikovo-dici koji su se akumulirali (koji zalijeu) u leitu.

accumulation area podruje akumulacije. Dio lede-njaka ili polja fi rna gdje je tijekom godine akumu-lacija vea od ablacije; podruje iznad snjene linije (equilibrium line). Sinonimi: accumulation zone, fi rn fi eld, zone of accumulation; v. ablation area.

accumulation chamber akumulacijska komora. Oprema plinskog lifta (gaslifta). Upotrebljava se kada je zbog volumena proizvedenih slojnih fl uida kontinuirani (neprekidni) plinski lift nepraktian. Fluidi se nakupljaju u komori i istiskuju u kolonu uzlaznih cijevi (tubing) periodikim injektiranjem komprimiranog plina. Dok fl uidi struje u uzlaznim ci-jevima usisni zaklopac je zatvoren, pa je sloj zatien od djelovanja tlaka.

accumulation of oil and gas akumulacija (naku-pljanje) nafte i plina. U naftnoj geologiji proces nakupljanja ugljikovodika u poroznim i propusnim slojevima i njihovo raslojavanje plin se akumulira na najviem nivou leita, voda (ako postoji) na naj-niem nivou, a nafta izmeu njih. Proces akumulacije ugljikovodika traje nekoliko milijuna godina.

accumulation of petroleum akumulacija ugljikovodi-ka. U naftnoj geologiji (1) Termin slobodne upora-be koji oznaava naftno ili plinsko leite/polje. (2) Podzemna akumulacija nafte koja moe osigurati njenu proizvodnju u ekonominim koliinama. (3) Proces formiranja leita ugljikovodika (nafte, plina) njihovom migracijom; v. accumulation of oil and gas.

accumulation zone zona akumulacije. (1) v. accumu-lation area. (2) Podruje na kojem se prvobitno nata-loila osnovna masa snijega koja dovodi do snjenih lavina. Sinonim: zone of accumulation.

accumulative rock akumulativna stijena, kumulat, v. cumulate.

accumulator (1) hidrauliki akumulator. Visokotlani rezervoar (posuda) koji se rabi za skladitenje teku-ine ili plina pod tlakom (skladitenje energije u tim oblicima) za iznenadne i brze potrebe hidrauliki ili pneumatski aktiviranih sustava za velikom snagom tijekom kratkog perioda. U procesu buenja, na pri-

18

acid additivesaccumulator battery

mjer, hidrauliki se akumulatori rabe za aktiviranje protuerupcijskih ureaja (preventera) na buaim postrojenjima (obino sadre hidrauliki fl uid pod tlakom komprimiranog duika i nalaze se na odree-noj udaljenosti od ua kopnene buotine i na uu odobalne buotine). Akumulator se ponovno napaja manjim kapacitetom i sporije vraanjem radnog fl u-ida. (2) elektrini akumulator. Naprava za akumulira-nje elektrine energije koja je korisni prenosivi izvor energije. Pri punjenju akumulatora se elektrina energija pretvara u kemijsku, a pri njegovu pranje-nju se zbiva obratan proces. Sinonimi: accumulator battery, rechargeable battery, secondary battery, sto-rage battery.

accumulator battery elektrini akumulator, v. accu-mulator, 2.

accuracy tonost. (1) Tijesno slaganje (closeness of agreement) izmeu rezultata mjerenja (test result) i prihvaene referencijske vrijednosti (stvarne vrijed-nosti mjerene veliine accepted reference value). Termin se ne smije mijeati s pojmom preciznost (v. precision). (2) Svojstvo (sposobnost) mjerila (mjer-nog ureaja ili instrumenta) da pokazuje vrijednosti bliske pravim vrijednostima mjerenih veliina (true value of measurand).

accuracy of measurement tonost mjerenja, mjerna tonost. Tijesno slaganje (closeness of agreement) izmeu mjernog rezultata (result of measurement) i istinite (prave) vrijednosti mjerene veliine (true va-lue of measurand), v. accuracy.

accuracy of measuring instrument tonost mjerila (mjernog instrumenta). Svojstvo (sposobnost) mjerila (mjernog instrumenta) da pokazuje vrijednost blisku pravoj vrijednosti mjerene veliine (true value of me-asurand).

AC demagnetization demagnetizacija u izmjeni-nom magnetskom polju, v. alternating-fi eld dema-gnetization.

acetic acid octena (etanska) kiselina. U tehnologiji obrade slojeva organska kiselina, bistra, bezboj-na viskozna tekuina ili staklasta kristalina masa otrog (prodornog) mirisa sa svojstvom mijeanja (miscibilna) s vodom ili alkoholom, koja se esto rabi za obradu naftnih i plinskih slojeva. Ponajprije je pri-kladna za buotine s visokom temperaturom (veom od 120 C/250 F) ili kada se u tehnologiji obrade sloja trai produljeno vrijeme reakcije (octena kise-lina ima svojstvo sporije reakcije). Octena kiselina je manje korozivna od uobiajeno primjenjivane solne kiseline (pa se obrade njome mogu lake inhibirati ili usporiti kada dugo traju) to je osobito nuno u obradama gdje se zahtijeva zatita specijalnih legu-ra. U veini operacija obrada octena kiselina se rabi zajedno sa solnom kiselinom i drugim aditivima. Si-nonim: ethanoic acid.

acetolysis acetoliza. Kemijska reakcija u kojoj octena kiselina djeluje slino djelovanju vode kod hidrolize, npr. reakcija koja se primjenjuje pri maceraciji kada se organski materijal (poput treseta) zagrijava u smjesi koja se sastoji od devet dijelova octenog an-hidrida i jednog dijela koncentrirane sulfatne (sum-porne) kiseline. Pri tome se osobito jako razgrauje celuloza.

acetylene acetilen, etin. Najjednostavniji lan alkina (alkinskog reda ugljikovodika). Bezbojan, nestabilan

i vrlo zapaljiv plin karakteristina slatka mirisa. Rabi se u organskoj sintezi i za zavarivanje. Sinonim: et-hyne.

acetylenes alkini, acetileni, acetilenski ugljikovodici, ugljikovodici acetilenskog (alkinskog) reda, v. alkynes.

acetylene series of hydrocarbons alkini, acetileni, acetilenski ugljikovodici, ugljikovodici acetilenskog (al-kinskog) reda, v. alkynes.

ACF diagram dijagram ACF. U petrologiji trojni (ternarni) dijagram na kojem je prikazan pojedno-stavnjeni sastav metamorfnih stijena. Konstruira se nanoenjem molekulskih koliina triju komponena-ta: A=aluminij-oksid, Al2O3 + ferioksid, Fe2O3 (na-trij-oksid, Na2O + kalij-oksid, K2O); C=kalcij-oksid, CaO 3,3 fosfor-pentaoksid, P2O5; F=feroksid, FeO + magnezij-oksid, MgO + mangan-oksid, MnO. Suma A+C+F (u molovima) preraunava se na 100%. Do-puteno je postojanje vika silicij-dioksida; v. AFM diagram, AKF diagram.

acicular igliast. (a) Naziv za kristal koji ima oblik igle; (b) Naziv za sedimentnu esticu ija je duljina tro-struko (i vie) vea od irine.

acid (1) kiselina. U tehnologiji obrade slojeva gene-riki termin kojim se oznaavaju fl uidi za obrade (sti-mulacije) slojeva i koji obino podrazumijeva solnu (klorovodinu) kiselinu i mjeavinu aditiva kiselini. Obrade slojeva kiselinom su uglavnom tako projekti-rane da ukljuuju paletu tipova kiselina ili mjeavina kiselina octenu, mravlju, solnu, fl uorovodinu i fl u-orobornu. Primjene razliitih tipova kiselina ili njiho-vih mjeavina se baziraju na karakteristikama reakci-je pripremljenog radnog fl uida za obradu. (2) kiseo. (a) v. silicic. (b) v. acidic. (c) Termin kojim se oznaava kiseli, odnosno natrijski plagioklas.

acid additives aditivi kiselinama. U tehnologiji obra-de (stimulacije) slojeva kiselinama kemikalije i ma-terijali koji se dodaju kiselini kako bi se promijenila njena svojstva tijekom obrade radi poveanja njene djelotvornosti i sprjeavanja neeljenih posljedica koje bi nastupile kada bi se rabila samo kiselina. U aditive kiselinama za obradu spadaju: (a) inhibitori korozije (corrosion inhibitors) organski ili anorgan-ski spojevi za usporavanje brzine reakcije kiseline s povrinskom i dubinskom opremom; djelotvornost inhibitora ovisi o temperaturi, tlaku, tipu i koncentra-ciji kiseline i inhibitora te postojanju drugih aditiva u kiselini; (b) sredstva za geliranje (gelling agents) aditivi za poveavanje viskoznosti kiseline, ime se usporava brzina reakcije i smanjuje gubitak kiseline; primjenjuju se topljive smole, sintetski polimeri, fi ni pijesak, fi na sol; (c) aditivi za sprjeavanje gubljenja fl uida (fl uid-loss additives) dodaju se kako bi se po-stiglo dublje prodiranje kiseline u formaciju; rabe se topljive smole; (d) agensi za smanjivanje trenja (friction reducers) dodaju se radi smanjivanja gubi-taka usljed trenja izmeu kiseline i cijevi te kiseline i pukotine, ime se omoguuju vei kapaciteti injek-tiranja kiseline i smanjuje snaga koja je potrebna za pumpanje zadanim kapacitetom; obino se rabe sin-tetski poliakrilamidi; (e) povrinski aktivne tvari (sur-face-active agents) - primjenjuju se za sprjeavanje stvaranja emulzija koje mogu poveati gubitke tlaka kada se buotina ponovno pusti u proizvodnju i/ili za promjenu moivosti kako bi se poboljala reakcija kiseline s formacijom; (f ) agensi za sprjeavanje stva-

19

acidicacid brittleness

ranja taloga (antisludge agents) dodaju se za sma-njivanje nastanka netopljivog taloga od asfaltena, smole, parafi na i drugih kompleksnih ugljikovodika (formiraju ga neke sirove nafte u kontaktu s kiseli-nom); rabe se specifi ne povrinski aktivne tvari; (g) alkoholi (alcohols) dodaju se za poboljavanje i-enja buotine nakon zavrene obrade; primjenjuje se metilni ili izopropilni alkohol; (h) pasivatori (seque-sterants, sequestering agents) primjenjuju se za spr-jeavanje precipitacije spojeva eljeza iz odraene kiseline; obino se rabe limunska, mlijena i octena kiselina te etilendiamintetraoctena kiselina (EDTA) i nitrilotrioctena kiselina (NTA); (i) kemijski usporivai reakcije (chemical retarders) agensi za usporavanje brzine reakcije kiseline kako bi se postiglo njeno du-blje prodiranje u sloj; rabi se mravlja kiselina s dodat-kom kemikalija, i (j) usmjerivai (materijali za usmje-ravanje) radnog fl uida (diverters, diverting materials) mehaniki materijali (obino brtvene kuglice) i ke-mijski materijali (benzojeva kiselina, parafi nske po-limerne kuglice,antracen) za usmjeravanje radnog fl uida za obradu u manje propusne zone (intervale) sloja umjesto u propusne zone; v. acidizing.

acid brittleness vodikova (kisela) krtost, vodikovo pu-canje pod naprezanjem, v. hydrogen embrittlement.

acid bottle epruveta s fl uorovodinom kiselinom. Sta-klena cjevica djelomino ispunjena razblaenom fl uorovodinom kiselinom; nekad se rabila za odre-ivanje otklona kanala buotine od vertikale (za odreivanje kuta nagiba kanala buotine); v. acid-dip survey.

acid clay kisela glina. Glina iz koje se u vodenoj sus-penziji izdvajaju vodikovi ioni, npr. japanska kisela glina (varijetet Fullerove zemlje).

acid dip-survey odreivanje kuta nagiba kanala bu-otine epruvetom s fl uorovodinom kiselinom. Meto-da mjerenja kuta nagiba kanala buotine (otklona kanala buotine od okomice) staklenom epruvetom ispunjenom fl uorovodinom kiselinom. Epruveta se sputa u kanal buotine u vodonepropusnoj navlaci i u njemu zadrava 20 do 30 minuta. Za to vrijeme kiselina nagrize stijenku epruvete u horizontalnom nivou, to omoguuje odreivanje otklona smjera kanala buotine od vertikale. Metoda se danas vie ne primjenjuje; v. acid bottle.

acid dispersion kiselinska disperzija. Mjeavina anor-ganske ili organske kiseline i aromatskog otapala koja se rabi za uklanjanje nafte i parafi na iz forma-cije pri obradi skeleta stijene (matriksa) kiselinom. Otapalo i kiselina dolaze istovremeno u kontakt s formacijom. Kiselinske disperzije se takoer rabe za uklanjanje kamenca.

acid eff ect utjecaj kiseline. U procjeni formacije pro-mjena u mjerenju zahvata (kaptiranja) impulsnih neutrona koja je uzrokovana obradom karbonatne formacije kiselinom. Obrada kiselinom poveava po-roznost formacije i ostavlja kloride u njoj i time po-veava popreni presjek zahvata neutrona. Budui da te promjene utjeu na vrijeme raspada termikih (toplinskih) neutrona, one se moraju uzeti u obzir pri interpretaciji.

acid formation treatment obrada sloja kiselinom, v. acidizing.

acidfrac, acid frac (AF) kiselinsko hidrauliko frakturi-ranje, v. acid fracturing.

acid fracture frakturirati sloj kiselinom. U tehnologiji obrade slojeva napraviti umjetne pukotine u sloju, na primjer, tvrdom produktivnom vapnencu, injekti-ranjem kiseline pri visokom tlaku u sloj; v. acid frac-turing.

acid fracture treatment (ACFR, acfr) kiselinsko hi-drauliko frakturiranje v. acid fracturing.

acid fracturing kiselinsko hidrauliko frakturira-nje. Metoda stimulacije buotina koja se osniva na stvaranju umjetnih pukotina u leinoj stijeni i na njihovu otapanju injektiranom kiselinom (izjedanju stijenki nastalih pukotina kiselinom, ime se pove-ava vodljivost pukotina i stvaraju kanali strujanja do buotine). Operacija se izvodi vrlo slino hidrau-likom frakturiranju, s razlikom to se primjenjuje za stimulaciju karbonatnih leita niske permeabilnosti (vapnenakih, dolomitskih), gdje su kiseline djelo-tvornije nego u pjeenjakim leitima. Postupak se sastoji u injektiranju odreenog volumena iner-tne, gelirane vode u buotinu kako bi se napravila pukotina u formaciji, zatim emulzije kiseline i nafte s podupiraem ili bez njega (za izjedanje povrine sti-jenke pukotine), a na kraju se moe injektirati obrok obine kiseline. Najee se rabi klorovodina (sol-na) kiselina 15%-tne masene koncentracije (katkada dvostruko vee ili manje koncentracije), jer nije sku-pa u odnosu na njenu mo otapanja leine stijene i jer stvara topljive soli (ponajprije kloride kalcija i ma-gnezija) kada reagira s vapnencima ili dolomitima. Takoer se rabe i organske kiseline, same ili u smjesi sa solnom kiselinom, prvenstveno za tzv. vrue buo-tine (s temperaturom veom od 120 C) mravlja ili octena. Obrade karbonatnih slojeva kiselinskim frak-turiranjem, meutim, mogu biti neuspjene u mno-gim sluajevima zbog toga to su povrine (plohe) pukotina (moene i izjedene kiselinom) premekane ili je vrstoa formacije nedovoljna da sprijei zatva-ranje pukotina usljed tlaka (teine) pokrovnih nasla-ga ili se pukotine ispune netopljivim fi nim esticama (kada se nakupi znatna koliina tih estica nakon reakcije kiseline sa stijenom) koje smanje njihov pro-toni kapacitet (v. closed fracture acidizing) Sinonimi: acidfrac, acid fracture treatment, acid fracturing trea-tment; v. hydraulic fracturing, matrix acidizing.

acid fracturing treatment kiselinsko hidrauliko frak-turiranje, v. acid fracturing.

acid gases kiseli plinovi. Sumporovodik i ugljik-diok-sid u prirodnim i rafi nerijskim plinovima. Uz postoja-nje vlage stvaraju korozivne kiseline; v. sour gas.

acid gas removal uklanjanje kiselih plinova, v. gas sweetening.

acid gel kiseli gel. Kisela otopina zgusnuta dodava-njem koloidnih estica.

acidic kiseo. U petrologiji (a) Naziv za eruptivne (ma-gmatske) stijene (v. igneous rock) koje sadre vie od 66% (ili 60%) silicij-dioksida. Termin acidic se katkada slobodno, ali nekorektno (i nepreporuljivo) rabi kao sinonim termina felsic (felziki) i ekvivalent termina oversaturated (prezasien), ali ti termini ukljuuju tipove stijena (npr. nefelin, sijenit, kvarcni bazalt) koje se openito ne smatraju kiselim. Neki autori ne odobravaju taj termin zbog njegove neodreenosti. Kisele eruptivne stijene ine jednu od etiriju skupi-na eruptivnih stijena prema njihovoj iroko upotre-bljavanoj klasifi kaciji koja se bazira na sadraju silicij-

20

acid number (of crude oil)acidic igneous rocks

dioksida u njima uz bazine (v. basic), neutralne (v. intermediate) i ultrabazine (v. ultrabasic) eruptivne stijene. Sinonimi: acid, silicic (v.). (b) Termin slobodne uporabe za oznaavanje bilo koje eruptivne (ma-gmatske) stijene koja se preteno sastoji od svijetlih minerala, ima relativno malu gustou i sadri manje od 65% silicij-dioksida.

acidic igneous rocks kisele eruptivne (magmatske) stijene, v. acidic.

acidic rocks kisele eruptivne (magmatske) stijene, v. acidic.

acid igneous rocks kisele eruptivne (magmatske) sti-jene, v. acidic.

acid inhibitor inhibitor kiseline (reakcije kiseline). Ke-mijski inhibirajui aditiv koji se primjenjuje u ope-racijama obrade (stimulacije) slojeva kiselinom za usporavanje kemijske reakcije kiseline sa stijenom kako bi se zatitila dubinska oprema buotine i opre-ma za izvoenje obrade (sprijeilo njihovo oteenje) od korozivnog djelovanja kiseline. Inhibitori kiseline mogu biti organski spojevi (na primjer, s duikom ili sumporom) ili anorganski (na primjer, bakar ili arsen). Tip i koncentracija inhibitora se odreuju prema vr-sti materijala opreme (tienog metala) i specifi nim uvjetima u kanalu buotine (temperaturi i trajanju izloenosti djelovanju kiseline tijekom obrade).

acid intensifi er intenzifi kator reakcije kiseline. Aditiv koji se primjenjuje u operacijama obrade slojeva kiselinom za ubrzavanje ili pojaavanje kemijske re-akcije kiseline sa stijenom. Intenzifi cirana kiselina je smjesa inhibirane klorovodine (solne) i fl uorovodi-ne kiseline. Fluorid pojaava reakciju kiseline.

acidite acidit. Eruptivna (magmatska) stijena bogata silicij-dioksidom.

acidity kiselost. U petrologiji postotni sadraj silicija (izraen kao suma kationa) u mineralima i stijenama. Stijene koje sadre vie od 60% silicija se nazivaju kiselim (acidic).

acidity coeffi cient koefi cijent aciditeta, kisikov koefi ci-jent, v. oxygen ratio.

acidity quotient koefi cijent aciditeta, kisikov koefi ci-jent, v. oxygen ratio.

acidization obrada (stimulacija) kiselinom, v. acidi-zing.

acidize obraditi (stimulirati) kiselinom, v. acidizing.acidizing obrada (stimulacija) kiselinom. U tehnologiji

obrade slojeva metoda poveanja kapaciteta proi-zvodnje ili injektiranja buotina pumpanjem (injekti-ranjem) kiseline u intervale (zone) leita (sloja) koji su topljivi u kiselini (veinom u karbonatna leita vapnenaka i dolomitna i pjeenjake s dostatnim sadrajem kalcijske komponente) kako bi se uklonili bilo kakvi blokirajui materijali iz perforacija i kolone zatitnih cijevi (casinga) ili sa stijenki produktivnog sloja te poboljalo strujanje fl uida u leinoj stijeni proirivanjem pora i time poveavanjem permeabil-nosti sloja. Operacije obrade buotina kiselinama se, ovisno o kapacitetu (volumenu) i tlaku injektiranja, openito mogu podijeliti u tri tipa: (a) kiselinsko frakturiranje (stvaranje pukotine u leitu i izjedanje povrine njene stijenke kiselinom kako bi se pove-ala vodljivost pukotine v. acid fracturing) i obrada pukotina kiselinom (v. fracture acidizing); (b) obrada matriksa kiselinom (operacija uklanjanja oteenja sloja injektiranjem kiseline malim kapacitetom bez

frakturiranja formacije v. matrix acidizing), i (c) pra-nje kiselinom (za otapanje kamenca i precipitata u kanalu buotine v. acid wash) i ienje buotine kiselinom (v. wellbore cleanup).

Od anorganskih kiselina se za obradu najee rabe 15%-tna klorovodina (solna) kiselina (regular acid), a s dodavanjem inhibitora i 30%-tna koncentracija, mjeavina klorovodine i fl uorovodine kiseline ili tzv. isplana kiselina za obradu pjeenjaka (mud acid) i fl uorovodina, a od organskih kiselina octe-na i mravlja. Kiseline za obradu moraju reagirati s karbonatima i drugim mineralima i formirati topljivi produkti reakcije. Takoer je nuno da se mogu inhi-birati kako bi se izbjegla korozija i da se mogu rabiti usporivai brzine reakcije kiseline sa stijenom (kako bi se produljilo vrijeme reakcije jake kiseline, zatitila oprema u buotini i omoguilo prodiranje kiseline u formaciju) i drugi aditivi koji u kombinaciji s kise-linom smanjuju trenje, stabiliziraju gline i razbijaju emulzije. Kiselina se obino nakon pumpanja u bu-otinu ostavlja u njoj odreeno vrijeme pod tlakom, a nakon svretka reakcije se izbacuje i buotina se oisti.

Volumeni injektirane kiseline obino variraju od 4 do 400 m3, a koncentracija od 10 do 20%. Prema nainu (tehnici) izvedbe, obrada kiselinom moe biti (ovi-sno o tome je li je strujanje kiseline u obraivanu for-maciju kontrolirano usmjereno ili je nekontrolirano) regulirana (kontrolirana ili selektivna v. controlled acidizing treatment) i neregulirana (nekontrolirana ili neselektivna v. uncontrolled acidizing treatment). Ako se obrada izvodi injektiranjem kiseline u vie koraka, tada se naziva viestupanjska (v. stage acidi-zing).

Obrada kiselinom se takoer primjenjuje za ienje buotina od ostataka cementa, buae isplake, ka-menca i krhotina od perforiranja (wellbore cleanup treatment). U nekim metodama hidraulikog frak-turiranja formacija kiselina se rabi kao radni fl uid za frakturiranje (v. hydraulic fracturing). Sinonimi: acid formation treatment, acidization of wells, acidizing job, acidizing of formation, acidizing of wells, acidizing treatment, acid job, acid stimulation, acid treating of wells, acid treatment, acid well treatment, well acidi-zing.

acidizing a well obrada (stimulacija) buotine kiseli-nom, v. acidizing.

acidizing job operacija obrade (stimulacije) kiselinom, v. acidizing.

acidizing of formation obrada (stimulacija) sloja kise-linom, v. acidizing.

acidizing of wells obrada (stimulacija) buotine kise-linom, v. acidizing.

acidizing treatment obrada (stimulacija) kiselinom, v. acidizing.

acid jetting ispiranje mlazom kiseline. Uklanjanje topljivog i netopljivog materijala (isplake, naslaga kamenca) sa stijenki produktivnog sloja kombini-ranim kemijskim i hidraulikim djelovanjem mlaza (struje) kiseline velike brzine. Operacija ispiranja se izvodi posebnom dubinskom alatkom s mlaznicama (bottom-hole acid-jetting device) koja se u buotinu sputa s kolonom uzlaznih cijevi (na njenom kraju).

acid job obrada (stimulacija) kiselinom, v. acidizing.acid number (of crude oil) kiselinski broj (slojne naf-

21

acoustic borehole televieweracid oil

te). Koliina (broj miligrama) kalij-hidroksida (KOH) koja je potrebna za neutralizaciju 1 grama slojne nafte na pH=7. Raspon vrijednosti kiselinskog broja slojnih nafti se obino kree od 0 do 5,25 mg KOH/g nafte. ini mjeru reaktivnosti slojne nafte s kausti-nom otopinom. Jedan je od kriterija primjenjivosti procesa alkalnog zavodnjavanja; v. alkaline fl ood, screening criteria alkaline fl ooding.

acid oil sumporna (visokosumporna, kisela, korozivna) sirova nafta, v. sour crude oil.

acid plagioclase kiseli plagioklas. Varijetet plagiokla-sa s relativno visokim sadrajem SiO2 u bezvodnom obliku, npr. plagioklas bogat albitskom komponen-tom, kao albit ili oligoklas.

acid reaction rate brzina reakcije kiseline. U tehnolo-giji obrade slojeva kiselinom brzina kojom kiselina reagira s formacijom. Ovisi o tlaku, temperaturi (ra-ste direktno s temperaturom), brzini strujanja, tipu i koncentraciji kiseline, produktima reakcije, visko-znosti, povrini formacije koja je u kontaktu s danim volumenom kiseline i sastavu formacije. Na primjer, brzina reakcije 15%-tne solne kiseline s vapnencem raste s porastom brzine strujanja. Vei tlak usporava brzinu reakcije veine kiselina (u veini obrada utje-caj je, meutim, vrlo malen i obino se zanemaruje). Koncentrirana kiselina e obino reagirati bre nego slabija kiselina, ali e brzina reakcije solne kiseline koncentracije vee od 25% biti manja zbog sma-njene aktivnosti kiseline. Produkti reakcije smanjuju brzinu reakcije. Vea povrina kontakta formacije s kiselinom znatno e ubrzati reakciju (skratiti vrijeme reakcije). Sinonim: reaction rate of acid.

acid-reaction-rate retarder usporiva brzine reakcije kiseline. Povrinski aktivni aditiv koji se rabi u ope-racijama obrade (stimulacije) buotina kiselinom. Usporiva presvue povrinu stijene i tako formira fi ziku barijeru koja smanji brzinu reakcije kiseline s leinom stijenom.

acid soak impregnacija sloja kiselinom. Operacija obrade buotina u kojoj se kiselina, obino mjeavina 15%-tne klorovodine kiseline i vode, injektira kroz kolonu uzlaznih cijevi (tubing) u buotinu i ostavlja neko vrijeme na dubini perforiranog produktivnog intervala radi uklanjanja kamenca i mulja i ienja perforacija (perforacijskih kanala). Obrada je slina operaciji pranja buotine kiselinom (v. acid wash). Si-nonim: acid spot.

acid spot impregnacija sloja kiselinom, v. acid soak.acid stimulation obrada (stimulacija) kiselinom, v.

acidizing.acid tank rezervoar za kiselinu. U tehnologiji obrade

slojeva kiselinom posuda sa stijenkama obloenim smolom za transport sirove ili koncentrirane kiseli-ne na lokaciju obraivane buotine. Budui da neki aditivi kiselinama mogu korodirati ili razoriti oblogu posude, kiselinski fl uidi za obradu se obino ne mi-jeaju i ne transportiraju u rezervoarima za kiselinu, nego se mijeaju u specijalnim rezervoarima za mije-anje ili se kontinuirano mijeaju tijekom pumpanja u buotinu.

acid test ispitivanje kiselinom. Ispitivanje topljivosti uzoraka stijena (jezgara ili krhotina) koje sadre va-pnenac ili dolomit u kiselini prije izvoenja obrade sloja kiselinom kako bi se odredio odziv sloja na kiselinsku stimulaciju i mogla projektirati najdjelo-

tvornija obrada. Najbri prikladni test se sastoji od otapanja izvaganog uzorka stijene u klorovodinoj (solnoj) kiselini i mjerenja volumena ugljik-dioksida koji se razvija tijekom reakcije kiseline sa stijenom; v. acidizing.

acid treating of wells obrada (stimulacija) buotina kiselinom, v. acidizing.

acid treatment (AT) obrada (stimulacija) kiselinom, v. acidizing.

acid wash pranje buotine kiselinom. Operacija obrade buotine (kanala buotine) u kojoj se kiselina, obi-no mjeavina 15%-tne klorovodine (solne) kiseline i vode, injektira kroz kolonu uzlaznih cijevi (tubing) u buotinu i tako viekratno ispire perforirani produk-tivni interval leita radi uklanjanja kamenca i mulja ili slinih taloga iz perforacija (perforacijskih kanala) i s dijelova proizvodne opreme. Slina obrada kiseli-nom je tzv. impregnacija sloja kiselinom (v. acid soak). Sinonimi: acid washing, acid-wash treatment.

acid washing pranje buotine kiselinom, v. acid wash.acid-wash treatment pranje buotine kiselinom, v.

acid wash.acid well treatment obrada (stimulacija) buotine ki-

selinom, v. acidizing.ac-joint uzduna sjekua pukotina. Termin kojim se

oznaava poprena (sjekua) pukotina (cross joint) u naboranoj sedimentnoj stijeni (folded sedimentary rock) koja je paralelna s osi bore (fold axis).

aclinal aklinalan, horizontalan. Ugeologiji termin za oznaavanje slojeva koji zalijeu bez nagiba. Primje-njuje se rijetko.

Acme junior gas gravity balance, Acme senior gas gravity balance vaga za odreivanje relativne gu-stoe plina. Pribor za odreivanje relativne gusto-e prirodnog plina na polju. Vaga radi na principu da su gustoe dvaju plinova pri bazinom tlaku u obratnom odnosu prema tlakovima koji i jednom i drugom plinu daju jednake sile uzgona. Razlikuju se vaga za mjerenje malih volumena plina (Acme junior gas gravity balance) i vaga ze mjerenje velikih volu-mena plina (Acme senior gas gravity balance).

acme zone vrna zona, epibola. U biostratigrafskom klasifi kacijskom sustav