Razvitak i primjena modela i smjernica za podršku pri donošenju odluka o nadogradnji i

povećanju učinkovitosti postojećih UPOV

2010. / 2011.

Podaci o projektu

• NARUČITELJ: HRVATSKE VODE• DATUM UGOVORA: 24.08.2010.• ROK ZAVRŠETKA: 24.11.2011. (15 mj)• RAZINA OBRADE: STUDIJA

• IZVODITELJ: KONZORCIJ TVRTKI HRVATSKA / NIZOZEMSKA

PRONING DHI, Hrvatska Deduš, HorvatUNESCO IHE, Nizozemska Damir BrdjanovićASM DESIGN, Nizozemska Bas MeijerPBF, Hrvatska Marin MatošićWWC Nizozemska Darko Jakšić

Faze realizacije projekta

stajališta i zaključci 1. etape

(utemeljeni na posjetima 9 od ukupno 26 razmotrenih UPOV-a)

• U RH u slivu Crnog mora su do sada igrađena 26 uređaja kapaciteta većeg od 2.000 ES. 2 nisu u funkcionalnom stanju (Samobor i Topusko), dok još 11 iz kategorije 2.000-10.000 ES uređaja i 1 iz kategorije >10.000 ES uređaja (Velika Gorica) ne zadovoljavaju uvjete propisanim Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN, broj: 94/08), te 1 ima specijalan privremeni status (Za UPOV Bjelovar

• Prosječna starost 26 UPOV-a iznosi približno 19 godina

• Tip kanalizacije u većini gradova je mješoviti;

• Infiltracije, je spomenut na skoro svakom uređaju kao problem, što je često indikator (ozbiljnih) nedostataka u sustavu odvodnje.

stajališta i zaključci 1. etape

• U RH dominira CUPOVZ, Zagrebački centralni uređaj

• Većina od 9 posjećenih UPOV-a je uočila probleme industrijskih efluenata

• projektantska praksa ne polaže pažnju karakterizaciji sirove otpadne i integralnog pristupa problematici prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda

• Svih 9 uređaja sa 2. stupnjem pročišćavanja, imaju različitu tehnologiju, različitu opremu i različitu “filozofiju' pristupu pročišćavanja voda,

• Matematičko modeliranje za potporu projektiranju UPOV-a do sad nije primjenjeno u hrvatskoj praksi u crnomorskom slivu;

stajališta i zaključci 1. etape• Na većini starijih uređaja problem neugodnih mirisa nije adekvatno riješen;

nedostatci mjera zaštite na radu kao prekomjerna buka, rizik od inhalacije aerosola iz biološkog tretmana sa površinskom aeracijom, te ponekad nedovoljno osigurani prilazi (na) objektima;

• Na 15 od 26 uređaja primjenjena je neka vrsta biološkog tretmana od kojih se na 12 primjenjuju (suvremeni) sustavi sa difuznom aeracijom (finim mjehurićima zraka), dok na 3uređaja aeracija se ostvaruje površinskim aeratorima (turbinama ili rotorima).

• Uočen je trend da većina uređaja prati samo neke parametre u influentu i efluentu uređaja (kao BPK5, KPK i ST), a prate učinkovitost tehnoloških jedinica uzorkovanjem ispred, unutar i iza pojedinih objekata;

• Tretmanu mulja, sa izuzetkom UPOV-a u Zagrebu i Koprivnici, nije se posvetila dostatna pažnja;

• Od 26 razmotrenih uređaja samo 1 (Koprivnica) ima 3. stupanj pročišćavanja• Osoblje koje radi na UPOV-ima je iskazalo relativno visoki stupanj

razumijevanja rada uređaja na kojima su zaposleni

stajališta i zaključci 1. etape• U usporedbi sa zemljama članicama EU-a, te osobito sa zapadnoeuropskim i

skandinavskim zemljama, Hrvatska ima značajno nižu stopu priključenosti stanovništva na javne kanalizacijske sustave te, kao posljedica toga, pročišćavanja prikupljenih otpadnih voda.

• Inventarizacija i analiza 26 UPOV-a u crnomorskom slivu je dalo nove informacije o sadašnjem stanju pročišćavanja otpadnih voda u Hrvatskom dijelu crnomorskog sliva i prikazao realnu sliku u sektoru. U cilju kompletiranja pregleda stanja u sektoru otpadnih voda neophodno je izraditi sličnu studiju i za Jadranski sliv.

• Neophodno je brže uvođenje inovativnih pristupa (kao što je primjena modela) u sektoru otpadnih voda u Republici Hrvatskoj. Primjena modela omogućuje razvitak daleko više opcija i varijanti u odnosu na sadašnju tradicionalnu projektantsku praksu u Hrvatskoj, te daje neusporedivu veću sigurnost glede pouzdanosti rezultata projekta.

• Opći cilj ove studije je demonstrirati uporabu modeliranja u hrvatskom kontekstu pročišćavanja otpadnih voda. Modeliranje je nova tehnologija koja se može koristiti za (isplativu) i djelotvornu procjenu, optimizaciju i projektiranje UPOV-a.

26 uređaja u RH Crnomorski sliv

UPOV Kapacitet (ES) UPOV Kapacitet (ES) 1 Koprivnica 100.000 T 14 Topusko 6.000 S 2 Zagreb 1.200.000 S 15 Đurđevac 4.000 S 3 Virovitica 421.200 S 16 Kumrovec 3.000 S 4 Belišće 240.000 S 17 Zaprešić 61.000 P 5 Varaždin 140.000 S 18 Požega 33.500 P 6 Čakovec 91.000 S 19 Kutina 25.000 P 7 Bjelovar 50.000 S 20 Križevci 25.000 P 8 Vinkovci 43.000 S 21 Našice 20.000 P 9 Velika Gorica 35.000 S 22 Ivanić Grad 20.000 P 10 Daruvar 23.000 S 23 Pakrac-Lipik 20.000 P 11 Samobor 20.000 S 24 Pitomača 11.500 P 12 Beli Manastir 8.000 S 25 Donji Miholjac 8.700 P 13 Garešnica 7.000 S 26 Krapinske Toplice 6.500 P

Lokacija komunalnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Republici Hrvatskoj koji pripadaju crnomorskom slivu i

kapaciteta većeg od 2.000 ES

• Više o projektu na www.proning-dhi.hr