nadbubreŽne Žlezde - bio.bg.ac.rs b. cannon, 1871 –1945 homeostaza –održavanje fizioloških...
TRANSCRIPT
NADBUBREŽNE ŽLEZDE
– ULOGA U HOMEOSTAZI ELEKTROLITA I STRESU -
Upoznati se sa funkcionalnom anatomijom, zonama nadbubrežnih žlezda i hormonima koji se sintetišu u pojedinim zonama
Opisati regulaciju sinteze i oslobađanja steroidnih hormona nadbubrežnih žlezda, kao i posledice poremećaja tih sintetskih puteva
Uočiti ćelijske mehanizme delovanja hormona kore nadbubrega i odrediti njihove glavne fiziološke efekte
Identifikovati osnovne mineralokortikoide, njihove biološke funkcije i ciljna tkiva
Opisati regulaciju sinteze i oslobađanja mineralokortikoida
Upoznati se sa uzrocima i posledicama prekomerne ili nedovoljne sekrecije hormona kore nadbubrežnih žlezda
Opisati hemijsku prirodu, biosintezu i metaboličku sudbinu kateholamina
Navesti biološke posledice aktivacije simpato-adrenomedularnog sistema, ciljne organe i tkiva za delovanje kateholamina, kao i tipove receptora koji posreduju u ovim odgovorima
Upoznati se sa bolestima koje nastaju kao posledica prekomerne sekrecije kateholamina
Opisati integrativne interakcije srži i kore nadbubrežnih žlezda tokom stresnog odgovora
Opšte karakteristike organizacije
nadbubrežnih žlezda sisara
CAPSULA
KORA (CORTEX) INTERRENALNI SISTEM, ADRENOKORTIKALNO TKIVO
SRŽ (MEDULLA), HROMAFINI SISTEM
Hormoni srži nadbubrežnih žlezda
Z.retikulariskapilar
sinapsa
Acetilholinski nerv
Venozni sinus Hromafine
ćelije
Adrenalin > noradrenalin > dopamin
hromogranini, ATP, endogeni opioidi, adrenomedulin
Sinteza kateholamina
Hromafina ćelija
DBHA
Ach
Ca+
Glukokortikoidi
Nervni završetak
Sekrecija kateholamina
1. preganglijski neuron (Ach)
2. nikotinski receptor na hromafinim ćelijama
3. depolarizacija
4. otvaranje voltažno-zavisnih kanala za Ca++
5. EGZOCITOZA
Transport i metabolizam kateholamina
10’ – 1.7 min
50-60 % vezano za albumin
Ćelijski efekti kateholamina
Adrenalinski receptor G protein Sekundarni glasnik
β-adrenalinski receptoriβ1, β2, β3
Gαs Aktivira adenil-ciklazu
α1-adrenalinski receptoriα1A, α1B, α1D
Uglavnom Gq/11 Obično aktivira PLCγ(aktivirajući tako PKC preko DAG i povećavajući koncentraciju Ca++ preko IP3) ili PLA
α2-adrenalinski receptoriα2A, α2B, α2C
Uglavnom Gαi Može da smanji aktivnost adenil-ciklaze;aktivira kanale za K+;inhibira kanale za Ca++ i aktivira PLCβ i PLA
Fiziološki efekti kateholamina
Posredovani α-adrenalinskimreceptorima
Posredovani β-adrenalinskimreceptorima
Vazokonstrikcija Vazodilatacija
Dilatacija irisa (midrijaza) Kardioakceleracija
Relaksacija intestinuma Povećanje snage otkucaja srca
Kontrakcija sfinktera intestinuma Relaksacija intestinuma i zida bešike
Pilomotorna kontrakcija Relaksacija uterusa
Kontrakcija sfinktera bešike Bronhodilatacija
Bronhokonstrikcija Kalorigeneza
Kontrakcija glatkih mišića uterusa Glikogenoliza
Kontraktilnost srca Lipoliza
Ejakulacija Sekrecija renina
Produkcija glukoze u jetri
“downregulacija” receptora – β agonisti u lečenju astme
“upregulacija” receptora – glukokortikoidi, tiroidni hormoni, β-blokatori,...
Bolesti uzrokovane hiper-/hipoprodukcijom kateholamina
Smanjena produkcija kateholamina iz srži nadbubrežnih žlezda
Povećana produkcija kateholamina iz srži nadbubrežnih žlezda ili iz drugih tkiva – feohromocitomi
• hipertenzija, glavobolja, znojenje, srčane aritmije,...
Stres ???
• visoka ili niska temperatura
• bol
• radijacija
Fizički stresori
• strah• obuzdavanje (engl. restrain)
Psihički stresori
• izolacija• agregacija
Socijalni stresori
• krvarenje• gladovanje• fizički napori
Stresori koji remete kardiovaskularnu i
metaboličku homeostazu
(Kvetnansky, 2009)
• toplota, hladnoća
• bol
• stimulacija baro- ili osmoreceptora
Prave pretnje, sistemski stresori
• očekivanje predatora
• strah od novog okruženja
Pretpostavljene pretnje,
procesivni stresori
• jednokratno, kraće izlaganje
Akutni stresori
• dugotrajno, neprekidno izlaganje
Hronični stresori
• svakodnevno kratkotrajno izlaganje tokom više dana
Ponavljani stresori
Hippocrates, 460 – 377 PNE
Bolest nije izraz božije volje!
Claude Bernard, 1813 – 1878
Stalnost unutrašnje sredine (milieu interieur) čini osnovu slobodnog i nezavisnog života.
Walter B. Cannon, 1871 – 1945
Homeostaza – održavanje fizioloških parametara unutar prihvatljivih opsega (1929)
“Fight or flight reaction”
Hans Selye, 1907 – 1982
Stres – odgovor organizmaStresor – stimulus koji narušava homeostazuEustres – uzrokovan stresnim stimulusima koji se mogu kontrolisatiDistres – neprijatna ili štetna reakcija uzrokovana veoma jakim stimulusima koji se ne mogu kontrolisati“Generalni adaptacioni sindrom” -alarmna reakcija, adaptacija, iscrpljivanje
Evolucija koncepta stresa
Stres je nespecifičan odgovor organizma na bilo koji štetni stimulus.(Selye, 1974)
Iznad određenog praga intenziteta, bilo koji stresor dovodi dosindroma stresa. (Chrousos and Gold, 1992)
1998 Selijeova doktrina nespecifičnosti podvrgnuta jeeksperimentalnom testu kojim nije potvrđena. (Pacak et al.)
...je stanje u kome se očekivanja, bez obzira da li su genetičkiprogramirana, proizašla iz naučenog ili zaključena na osnovuokolnosti, ne slažu sa trenutnim ili predviđenim percepcijamaunutrašnje ili spoljašnje sredine, a ova razlika između doživljenogi očekivanog dovodi do šablonskih kompenzatornih odgovora(Goldstein and Kopin, 2007).
Stres ???
Život postoji zahvaljujući održavanju kompleksnedinamične ravnoteže (homeostaza), koju konstantnonarušavaju unutrašnje ili spoljnje štetne sile(stresori).
Stres je stanje ugrožene homeostaze, koja sereuspostavlja kompleksnim repertoarom fizioloških iponašajnih odgovora organizma.
Kako se borimo protiv stresora?
FIZIOLOŠKI SMISAO ADAPTACIJA?
Mobilizacija energenata za trenutnu upotrebu
Inhibicija skladištenja energenataTransport glukoze i O2 u mišićeUbrzano disanje i bronhodilatacijaPovećana snaga i frekvencija srčanog radaHipertenzijaPreusmeravanje krvi iz unutrašnjih organa
u mišiće, kontrakcija slezinePrekida se proces varenjaInhibiraju se procesi i ponašanje vezano za
reprodukciju
Inhibiraju se rast i diferencijacija tkivaSuprimira imunski sistemGubi se osećaj bolaBihevioralna adaptacija uključuje
pojačanu opreznost, budnost, spoznaju
KADA JE ORGANIZAM IZLOŽEN FIZIČKOM STRESU AKTIVIRAJU SE FIZIOLOŠKI PROCESI KOJI
SISTEM IZGLEDA IDEALAN ALI...
ŠTA SE DEŠAVA KAD SE ORGANIZAM SUSREĆE SA
VELIKIM BROJEM STRESORA, KAD ONI DUGO TRAJU, KAD JE PERIOD OPORAVKA
IZMEĐU MALI, KAD SU ONI NE FIZIČKE NEGO PSIHOLOŠKE PRIRODE
BOLESTI VEZANE ZA STRES
SELYE: Alarmna fazaFaza rezistencije Faza iscrpljenosti
Svi procesi koji čine odgovor na stres predugo ili prekomerno uključeni dovode do pojave bolesti vezanih za stres.
miopatije, slabost, umor hronična hipertenzija, oštećenje krvnih sudova i srčanog mišića čir na želucu smanjenje reproduktivne sposobnosti, sterilitet, impotencija,
poremećaj reproduktivnog ciklusa suprimiranje imunskog odgovora, smanjena efikasnost borbe
protiv patogenih i tumora
“EVERY STRESS LEAVES AN INDELIBLE SCAR AND
THE ORGANISM PAYS FOR ITS SURVIVAL AFTER A
STRESSFUL SITUATION BY BECOMING A LITTLE
OLDER.”
HANS SELYE
15 sec
3 min