nacizam 2014.sk
DESCRIPTION
history europe 20 th centuryTRANSCRIPT
POLITIČKE PARTIJE 1918
SOCIJALDEMOKRATI
Većina- predvodi je Fridrih Ebert
Nezavisni - Karl Kaucki
`Spartakovci` (Politička pisma Spartaka) - Karl
Libkneht i Roza Luksemburg
PARTIJA KATOLIČKOG CENTRA
NARODNA PARTIJA (Volkspartei)-
Gustav Štrezeman
KOMUNISTIČKA PARTIJA – 1.1.1919
REVOLUCIJA 1918 28.10 Pobune mornara u Vilhelmshafenu, potom
vojnika. Osnivanje radničkih i vojničkih
sovjeta.
3. 11 Pridružuju se mornari u Kilu
7.11 Revolucija u BAVARSKOJ (Minhen): Proterana
dinastija Vitelsbah i na vlast dolaze Nezavisni
socijalisti K.Ajznera
9. 11 Revolucija u Nemačkoj: Car Vilhelm II abdicira.
U Berlinu proklamovana republika. Kancelar
Maks Badenski predaje vlast Fridrihu Ebertu
10.Nov. –
6.Feb. Vlast provizorne vlade
1919 11-13.
Januar Ustanak Spartakovaca u Berlinu. Nemiri
u kojima gine nekoliko hiljada ljudi.
Uhapšeni i ubijeni Roza Luksemburg I
Karl Libkneht
19.
Januar Izbori
6.
Februar Skupština u Vajmaru. Koaliciona
vlada (SPD, DDP, Centar). Kancelar Filip
Šajdeman – VAJMARSKA REPUBLIKA
11.
Februar Skupština bira Fridriha Eberta (SPD) za
prvog predsednika Republike.
Republika veća u Minhenu
Revoluciju u Bavarskoj novembra 1918. predvodi Kurt Ajzner (Nezavisni).
Ajzner ubijen 21. februara 1919. Postaje idol, masa na ulicama...
Komunisti se organizuju, traži se odbrana revolucije
6/7 aprila 1919 - proglašena REPUBLIKA VEĆA
Vlada organizuje protivudar. Pomaže joj desnica, bavarska provincija, hapse se vođe...
3. maj 1919 – poraz Republike
PROBLEMI VAJMARSKE NEMAČKE
Nemogućnost vraćanja reparacija
11.1.1923 – Francuzi i Belgijanci okupiraju Rur jer Nemačka ne vraća reparacije
1923 - Velika inflacija. Krajem godine stabilizacija i zamena novca 1:3 milijarde
Avgust 1923 – Velika koalicija. Ministar spoljnih poslova Gustav Štrezeman (do 1929) koji će ojačati položaj Nemačke
1926 – prijem u Ligu naroda
’Vesele dvadesete’ – umetnost, zabava...
1930/1933 – Velika ekonomska kriza
•Rođen u Braunau na Inu (Austrija) 1889 •Ubio se 30.aprila 1945 •Dobrovoljac u Prvom svetskom ratu •Kancelar Nemačke 1933-1945
ADOLF HITLER
NACIONALSOCIJALISTI PRISTALICE:
NACIONALISTI
REVANŠISTI
ANTISEMITI
MONARHISTI
VOJNICI
ZAHTEVI:
Jaka Nemačka
Poništavanje Versajskog ugovora
Vodeće mesto u Evropi
5. januara 1919 - Nemačka radnička partija
Septembra 1919 – priključuje se Adolf Hitler
PUT KA VLASTI 24. februara 1920. u Minhenu (Hofbrojhaus)
Hitler iznosi program
Desničarski, rasistički...
Socijalni ali protiv komunista i protiv kapitalista
Sakupljanje svih Nemaca u veliku Nemačku
Ravnopravnost Nemaca
Povraćaj kolonija
8.avgusta 1920. partija menja ime - NACIONALSOCIJALISTIČKA NEMAČKA RADNIČKA PARTIJA (NSDAP)
29.jula 1921 – Hitler postaje njen vođa (Führer)
PUČ U MINHENU
8/9. novembar 1923
Plan pohod na Berlin.
Podrška samo od maršala Eriha
von Ludendorfa.
U sukobu sa policijom 14 poginulo
Stranka zabranjena
Hitler osuđen na 5 godina (izlazi
krajem 1924)
U zatvoru piše Mein Kampf (Moja borba)
Delom autobiografija sa iznošenjem programa
OSNOVE: Jevrejska zavera da
vladaju svetom; Rasna teorija; Borba rasa; Nemci viša rasa-Arijevci; Rasna čistoća; Antikomunizam; Antiparlamentarizam;
Nemačka ugrožena od Judeo-Boljševika
ORGANIZACIJA PARTIJE
Princip vođe
Disciplina i organizovanost
Partijski list Völkische Beobahter
SA odredi - jurišni odredi (smeđe košulje)
SS - Odredi za zaštitu predsednika stranke (crne uniforme)
Hitlerjugend
PROPAGANDA (Gebels) – sva medijska sredstva (radio, film, plakati), zborovi, putovanja
DOLAZAK HITLERA NA VLAST
EKONOMSKA KRIZA 1930-1933 - 6 miliona nezaposlenih
Dve ponude – leva (komunisti) i desna (nacisti)
10.april 1932 - predsednički izbori; Hitler se kandiduje protiv Paula fon Hindenburga (predsednik od 1925) i osvaja 37%
31.maja 1932 - fon Papen postaje kancelar i pokušava da pridobije Hitlera
31. jul 1932 – Vanredni izbori, nacisti 230 mesta
6.novembra 1932 – nacisti 196 mesta. Nastupa dogovor krupnog kapitala da spreče komuniste
IZBORI ZA RAJHSTAG 1920-1933
Političke partije u
Rajhstagu Jun
1920
Maj
1924
Dec.
1924
Maj
1928
Sep.
1930
Juli
1932
Nov.
1932
Mar.
1933
Komunistička partija
(KPD) 4 62 45 54 77 89 100 81
Socijaldemokratska
partija (SDP) 102 100 131 153 143 133 121 120
Partija Katoličkog
centra (BVP) 65 81 88 78 87 97 90 93
Nacionalistička
partija (DNVP) 71 95 103 73 41 37 52 52
Nacistička partija
(NSDAP) - - - 12 107 230 196 288
Ostali 98 92 73 121 122 22 35 23
VLAST 30. januara 1933 - poveren mu mandat
Hitler formira koalicionu vladu sa desnicom i traži raspisivanje novih izbora
27. februar 1933 – nacisti pale Rajhstag Povod za zabranu svih opozicionih partija. Komunisti uhapšeni
5.mart 1933 – Izbori. Nacisti osvajaju 44%
23. mart 1933 - Nacisti dobijaju sva ovlašćenja na 4 godine
Preuzimanje vlasti
Mart 1933 - Logor Dahau za protivnike
1933 – Paljenje knjiga
14. jula 1933 – proglašenje NSPD za
jedinu legalnu partiju
JEDNA PARTIJA, JEDAN NAROD, JEDAN VOĐA
Avgust 1934 – Hitler spaja funkcije predsednika i kancelara. Na plebiscitu podrška 88%
ŠIRENJE VLASTI 1934 – NOĆ DUGIH NOŽEVA
(oslobađanje od suparnika, vođe SA Rema)
1935 – Početak ubrzanog naoružavanja. Podrška u narodu 93%
7.mart 1936 – ulazak u Rajnsku oblast
1936 – podrška španskim nacionalistima
1936 – Olimpijske igre – trijumf ‚‚arijevaca’’
19. oktobar 1936 – 4.godišnji plan razvoja
Osnove u 19 veku – Termin Antisemitizam
iz knjige Vilhelma Mara ‚Pobeda Jevreja nad Germanima’ (1880)
Hjuston S.Čemberlen, Osnove 19. veka (uloga rasa u istoriji)
ARIJEVCI – viša rasa, ona koja potiče od
Indoevropljana, na kojoj počiva civilizacija
Nemačka teorija - u pitanju je narod
poreklom sa severa, potomci Gota,
Vandala...
Alfred Rozenberg , MIT 20. VEKA
RASNA TEORIJA U PRAKSI
Čista rasa bez Jevreja, Slovena, Roma, bolesnih, homoseksualaca, invalida…
Nearijevci se podvrgavaju sterilizaciji, eugenici…
1. aprila 1933 - Nemci pozvani da bojkotuju Jevreje
Nirnberški zakoni 1935 -Nemački građanin je nemačke krvi. Jevreji gube građanska prava
Osnivanje koncentracionih logora 9. novembra 1938 - KRISTALNA NOĆ 1942 – KONAČNO REŠENJE (odluka o
potpunom istrebljenju Jevreja)
NEMAČKE PRIPREME ZA RAT
Plan: rušenje Versajskog sistema i okupljanje Nemaca
1934 - pakt o nenapadanju sa Poljskom na 10 godina
1935 - Plebiscit u Saru u korist Nemačke
1935 – Početak ubrzanog naoružavanja
7.mart 1936 – ulazak u Rajnsku oblast
1935/6 - ITALIJANSKO-NEMAČKO PRIBLIŽAVANJE
Musolini - stvara se evropska OSOVINA.
1936 - ANTIKOMINTERNA PAKT, prilazi Japan.
Španski građanski rat 1936-1939 Kraljevina slaba zbog gubitka kolonija, privredne
neefikasnosti, socijalnih nemira, separatizama
(Katalonija)
1923-1930 - Diktatura Primo de Rivere, uz
saglasnost kralja.
1931 – Izbori. Pobeda Republikanaca, Alfonso
XIII napušta zemlju
Usvojen liberalan ustav i država postala
republika
Guše se tradicionalni vojni redovi. Protivnici
crkva i vojska
Svetska ekon. kriza produbljuje slabosti
Republike
1936 – Izbori; pobeda Narodnog fronta (leva koalicija)
18. jula 1936 - pobuna u Španskom Maroku – generali Franko,Mola, Sanhurho. Falange –
Musolini šalje 50.000 ljudi, Nemci avijaciju.
SSSR – oružje i moralna podrška Republici; Organizuju se Internacionalne brigade
1938 - Franko odsekao Madrid i padom Madrida (1939) okončan rat.
Dobrovoljci – E. Hemingvej, A. Marlo, Džorž Orvel…
Poginulo više od 500.000 Španaca.
Proterani levičari, protestanti.
Španija se pridružuje Antikominterna paktu
SAD Predsednici 1921- 1923 Voren Harding 1923-1929 Kalvin Kulidž 1929- 1933 Herbert Huver 1933-1945 Freklin D. Ruzvelt ‘Izgubljena generacija’ – opšte pravo
glasa, masovna proizvodnja (Ford, ’Moderna vremena’), prohibicija, džez, komunisti 1919, štrajkovi, Kju Kluks Klan...
1929-1932 industrijska proizvodnja pala za ½, 25% nezaposlenih, 1/3 banki propala, cene pale za 32%...
VELIKA EKONOMSKA KRIZA
1929, 29.oktobar (crni četvrtak), 30 milijardi USD bilo na papiru
1929-1932 industrijska proizvodnja pala za ½, 25% nezaposlenost, 1/3 banki propala, cene pale za 32% - besposlenost, gubitak kuća, farmeri nemaju kome da prodaju robu, carinske barijere
Cene poljoprivredne proizvodnje pale za 63%
Huver udvostručuje sredstva za javne radove
Komešanje u društvu - 1932 na izborima Socijalisti imaju 900,000 glasova
Uticaj na ceo svet
EKONOMSKA KRIZA 1932 Konferencija u Lozani rešava da
Nemci ne plaćaju reparacije, osim jednokratnog iznosa 150 mil.
Skoro sve zemlje preuzimaju mere zaustavljanja nezaposlenosti i pada proizvodnje
Državne intervencije: zaštita domaće proizvodnje, povećanje carina, uvozno-izvozne kvote, jednokratno vraćanje dugova.
Izlaz iz krize: 1. socijalne (leve) vlade;
2. jačanje totalitarizama (fašističke ili diktatorske vlade)
NEW DEAL (1933-1938) Inicijativa Ruzvelta po dolasku na vlast
1.Centralizovano planiranje 2.Odgovorni za krizu - krupni kapital i
banke 3.Oslonac na Kejnza koji zastupa državnu
intervenciju 4.Dogovor države i ekonomije,
kratkoročna pomoć svim slojevima društva, regulacija odnosa krupnog kapitala i radnika (kolektivni ugovori, nadnice, penzije), javni radovi, federalne agencije za rad, za mlade…
JAPAN Modernizacija od kraja 19.veka
Jaka centralistička država.
Brzi rast stanovništva. 1930- 65 miliona.
Nagli ekonomski razvoj, ali mala razmena sa svetom (3,2%).
1905 – od Rusije dobijaju Sahalin, protektorat nad Korejom i Tajvanom
1918 - Karolinska, Marijanska i Maršalska ostrva
1931-36 prelazi put iz demokratije u vojnu diktaturu (Taišo period)
JAPANSKA OSVAJANJA
1931 – Izaziva incident u Mukdenu i napada Kinu
Liga naroda protestvuje, ali Japan je napušta
1932 – proglašava MANDŽUKO (satelitsku državu)
Suprostavljaju se KUOMITANG i Čang-Kaj-Šek, vođa kineskih nacionalista
1936 – potpisuje Antikominterna pakt sa Nemačkom
1937-1940 - Rat protiv Kine. Japanci u Nankingu ubijaju 200.000 ljudi