nacionalni park „mljet“ plan upravljanja 2017. - 2026.€¦ · „mljet“ izradio je...

1

NACIONALNI PARK „MLJET“ PLAN UPRAVLJANJA

2017. - 2026.

2

Nositelj izrade: Javna ustanova „Nacionalni park Mljet“ Pristanište 2 20226 Goveđari - Mljet, Hrvatska http://np-mljet.hr/ Izrađivači: Javna ustanova Nacionalni park Mljet Marta Sršen-Stražičić, ravnateljica Diana Dabelić, voditelj Odjeljka za promidžbu, rekreativno-turističke i ugostiteljsko-trgovačke djelatnosti Jakov Nodilo, viši savjetnik biolog-ekolog Osvin Pečar, viši savjetnik biolog-ekolog Biljana Aljinović, stručni suradnik biolog-ekolog Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Zrinka Jakl, voditeljica programa Zaštite prirode Milena Šijan, voditeljica projekata programa Zaštite prirode

3

Riječ ravnateljice Poštovani, pred vama je Plan upravljanja Nacionalnim parkom Mljet, izrađen temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13). Planom upravljanja određuju se ciljevi upravljanja i aktivnosti za njihovo postizanje te pokazatelji učinkovitosti upravljanja kroz period od deset godina, a provodi se kroz godišnje programe zaštite, očuvanja, održavanja, korištenja i promicanja zaštićenog područja. Plan je nastao kao rezultat dugogodišnje suradnje svih korisnika Parka, onih koji u njemu žive, djelatnika Ustanove i predstavnika državne uprave, lokalne samouprave, nevladinih udruga i svih ostalih koji su dali svoj doprinos kroz radionice i rasprave. Pripremna faza izrade Plana upravljanja počela je tijekom svibnja 2011. kroz MedPAN South projekt organizacijom radionice za dionike NP Mljet o mogućnostima sudjelovanja u zaštiti, očuvanju i upravljanju zaštićenim područjem u sklopu kojeg je provedena i analiza ankete o razumijevanju postupka planiranja upravljanja zaštićenim područjima. Provedbu ovih radionica koordinirao je Institut za istraživanje i razvoj održivih eko sustava, IRES. Konačnu izradu Plana upravljanja koordinirala je Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce iz Splita. Kako bismo dobili uvid u mišljenje dionika tijekom proljeća 2013. proveli smo anketiranja dionika i održali nekoliko radionica na Mljetu. Djelatnici stručne službe, službe čuvara prirode i turističke službe Javne ustanove proveli su 18 anketa i tom prilikom razgovarali sa predstavnicima različitih državnih i znanstvenih institucija te organizacija civilnog društva koje već godinama djeluju na području Parka ili imaju određene nadležnosti. NP Mljet je područje od iznimne važnosti za očuvanje biološke raznolikosti u Hrvatskoj, a neke vrste i staništa su relevantne i na svjetskoj razini. Očuvana priroda najveća je vrijednost ovog područja i njene dobrobiti za lokalno stanovništvo, posjetitelje i ostale dionike su neupitne. Pomno isplanirano upravljanje ključno je za ostvarivanje dugoročnih ciljeva koje smo postavili kako bismo osigurali očuvanje prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti te postavili temelje za održivi pristup životu i boravku u Parku. Temeljna zadaća nacionalnog parka je očuvanje izvornih prirodnih i krajobraznih vrijednosti. Vizija razvoja područja Parka ističe potrebu suživota čovjeka i prirode koji ovom prostoru daju jedinstveni pečat. Želimo pronaći model održivog razvoja koji će osigurati zajednički rast i sklad između čovjeka i prirode, a vjerujemo da smo ovim Planom upravljanja u tome i uspjeli jer jedino tako možemo sačuvati Park za buduće naraštaje. Ovom prilikom zahvaljujem svim djelatnicima Ustanove, suradnicima i lokalnim stanovnicima koji su se aktivno uključili u izradu Plana upravljanja.

Marta Sršen Stražičić Ravnateljica Nacionalnog parka Mljet

4

SADRŽAJ 1 UVOD................................................................................................................................................. 5

ZAKONODAVNI OKVIR UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM ............................................ 5 1.1 NADLEŽNA MINISTARSTVA I INSTITUCIJE ZAŠTITE PRIRODE ......................................... 7 1.2 NATURA 2000 U NP MLJET ........................................................................................................... 11

2 OPIS PODRUČJA..............................................................................................................................13 2.1 OPĆE INFORMACIJE .....................................................................................................................13 2.2 PRIRODNE VRIJEDNOSTI NACIONALNOG PARKA MLJET .....................................................16 2.3 KULTURNO- POVIJESNE VRIJEDNOSTI .....................................................................................39 2.4 STANOVNIŠTVO ............................................................................................................................42 2.5 INFRASTRUKTURA .......................................................................................................................43 2.6 DOSADAŠNJE KORIŠTENJE PROSTORA ....................................................................................48

3 POGLED IZNUTRA: ŠTO KAŽE LOKALNO STANOVNIŠTVO I DIONICI ..................................53 3.1. PROCES UKLJUČIVANJA KORISNIKA PROSTORA ..................................................................53 3.2. ISTAKNUTE PRIRODNE I KULTURNE VRIJEDNOSTI ..............................................................53 3.3. NAČIN ŽIVOTA .............................................................................................................................54 3.4. OČEKIVANJA OD JAVNE USTANOVE I VIZIJA BUDUĆNOSTI ................................................54

4 UPRAVLJANJE .................................................................................................................................57 4.1. TEME, CILJEVI I AKTIVNOSTI PLANA UPRAVLJANJA ...........................................................57 4.2. ZONACIJA .....................................................................................................................................63 4.3. PLANIRANI LJUDSKI RESURSI ..................................................................................................68 4.4. PLANIRANI FINANCIJSKI RESURSI ...........................................................................................72 4.5. PRAĆENJE PROVEDBE PLANA ..................................................................................................72 4.6. PROCEDURA IZMJENE PLANA UPRAVLJANJA ........................................................................74

LITERATURA ...........................................................................................................................................75 PRILOG I - ANALIZA DIONIKA PROSTORA .........................................................................................79 PRILOG II - STROGO ZAŠTIĆENE VRSTE* NP MLJET ........................................................................87 PRILOG III - UGROŽENOST VRSTA U NP MLJET .................................................................................95 PRILOG IV - ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA U NACIONALNOM PARKU MLJET 2007. - 2015. .......99

5

1 UVOD

ZAKONODAVNI OKVIR UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM Nacionalni park „Mljet“ (NP Mljet/Park) proglašen je 15. prosinca 1960. godine temeljem Zakona o proglašenju zapadnog dijela otoka Mljeta nacionalnim parkom (NN 49/60), a njegova granica određena je Rješenjem o određivanju granica Nacionalnog parka „Mljet“ (NN 41/62). Status zaštićenog područja ovo je područje Mljeta dobilo zbog iznimne ljepote krajolika, bogatog biljnog pokrova, vrijedne kulturne baštine i obilježja reljefa. Nacionalni park je prostrano, pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti koje obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih prirodnih i krajobraznih vrijednosti. Nacionalni park ima i znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu, a u njemu su dopušteni zahvati i djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost prirode. Zabranjena je gospodarska uporaba prirodnih dobara, osim obavljanja ugostiteljsko-turističkih i rekreacijskih djelatnosti koje su u ulozi posjećivanja te obavljanje drugih djelatnosti sukladno pravilniku iz članka 142. Zakona o zaštiti prirode. Čitavo područje NP Mljet uvršteno je u ekološku mrežu. Ekološka mreža Republike Hrvatske, proglašena Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13, NN 105/15), je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti. Sastavni je dio ekološke mreže zaštičenih područja europske unije (Natura 2000). Temelj za proglašenje mreže Natura 2000 su Direktiva o očuvanju prirodnih staništa i divljih životinjskih i biljnih vrsta (Direktiva o staništima, 92/43/EEC) i Direktiva o zaštiti divljih ptica (Direktiva o pticama, 79/409/EEC). Države članice reguliraju očuvanje područja Natura 2000 kroz vlastito zakonodavstvo, a prema načelima održivog razvoja i u skladu s relevantnim direktivama. Zaštita prirode i upravljanje zaštićenim područjima u Hrvatskoj uređeno je Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13). Prema ovom zakonu upravljanje zaštićenim područjem obavlja javna ustanova. Javna ustanova „Nacionalni park Mljet“ (JU/JUNP Mljet/Javna ustanova/Ustanova) osnovana je 1996. godine, dok su pravni prethodnici Javne ustanove Javno poduzeće (1992. -1997.) i Organizacija udruženog rada (tijekom osamdesetih). Javna ustanova obavlja djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenog područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osigurava neometano odvijanje prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara. Ona nadzire i provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravlja te sudjeluje u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode. S obzirom na to da je područje NP Mljet uvršteno u ekološku mrežu Natura 2000 kao područje značajno za očuvanje vrsta i staništa (POVS) te dijelom i kao područje značajno za očuvanje ptica (POP), a sukladno članku 56. Zakona o zaštiti prirode, Javna ustanova nadležna je za upravljanje tim područjima u sklopu navedene mreže. Upravljanje nacionalnim parkom se pobliže uređuje kroz Prostorni plan područja posebnih obilježja, Plan upravljanja te Pravilnik o zaštiti i očuvanju. Bitno je da ovi dokumenti budu međusobno usklađeni i utemeljeni na stručnim spoznajama o prostoru i i njegovim korisnicima kako bi upravljanje zaštićenim područjem bilo učinkovito. Na taj se način omogućava očuvanje prirode uz ravnomjerni raspored dobrobiti proizašlih iz zaštite.

6

Prostorni plan područja posebnih obilježja je plan koji definira organizaciju, način korištenja, uređenja i zaštite prostora unutar nacionalnih parkova i parkova prirode. Donosi ga Hrvatski sabor stoga je on hijerarhijski nadređen ostalim planovima. Izrada ovog plana u nadležnosti je Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Plan se izrađuje uz poštivanje smjernica Strategije prostornog uređenja i Strategije i akcijskog plana biološke i krajobrazne raznolikosti RH te uvažavanjem prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti i uvjeta zaštite okoliša i prirode a na osnovu stručne podloge koju izrađuje Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP). Prostorni plan područja posebnih obilježja, osim upravljanja prirodnim resursima, definira i okvire za razvoj javne i druge infrastrukture, uvjete gradnje za zahvate u prostoru za područja za koja se ne donosi detaljniji prostorni plan te obvezu i obuhvat izrade te smjernice i pokazatelje za elemente detaljnijih prostornih planova užih cjelina. Prostorni plan područja posebnih obilježja Nacionalnog parka „Mljet“ izradio je Županijski zavod za prostorno uređenje u Dubrovniku 2000. godine, a u 2017. godini se planira izrada novog Plana. Plan upravljanja je strateški dokument koji utvrđuje stanje zaštićenog područja te određuje ciljeve upravljanja, aktivnosti potrebne za ostvarivanje ciljeva te pokazatelje učinkovitosti upravljanja. Plan upravljanja izrađuje javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjem u konzultaciji s dionicima i uz savjetovanje struke uz poštivanje Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske. Sudjelovanje javnosti u postupku izrade planova upravljanja za zaštićena područja od ključne je važnosti, jer bez potpore javnosti nije moguća kasnija provedba planova. Plan se donosi za razdoblje od deset godina, uz mogućnost izmjene i/ili dopune nakon pet godina (članak 138. stavak 2. ZZP). Nakon što javna ustanova izradi nacrt, plan upravljanja se upućuje na prethodno mišljenje u Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE) te Hrvatsku agenciju za zaštitu okoliša i prirode. Slijedi javni uvid u trajanju od najmanje 30 dana, a po obradi svih prijedloga i primjedbi, plan upravljanja donosi Upravno vijeće javne ustanove uz suglasnost MZOE po prethodno pribavljenom mišljenju HAOP-a. Nakon razdoblja od pet godina analizira se provedba Plana upravljanja kao i ostvareni rezultati te se po potrebi obavlja revizija Plana upravljanja. Na godišnjoj razini Upravno vijeće Javne ustanove donosi Godišnji plan zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja NP Mljet, kojim se planiranju aktivnosti i potrebna sredstva za svaku godinu. Taj je plan temeljni dokument za provođenje aktivnosti iz Plana upravljanja. Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) za nacionalne parkove potrebno je izraditi Pravilnik o zaštiti i očuvanju. Pravilnikom o zaštiti i očuvanju pobliže se propisuju uvjeti i mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja zaštićenog područja te upravne mjere za nepoštivanje odredbi toga pravilnika i Zakona o zaštiti prirode. Za nacionalni park Pravilnik donosi ministar na prijedlog Upravnog vijeća javne ustanove uz prethodno pribavljeno mišljenje HAOP-a te suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove pomorstva, šumarstva, ribarstva ili vodnog gospodarstva kada je prirodno obilježje zbog kojeg je područje zaštićeno iz njihova djelokruga. Do donošenja Pravilnika o zaštiti i očuvanju prema Zakonu o zaštiti prirode, u nacionalnim parkovima i parkovima prirode vrijede dosadašnji Pravilnici o unutarnjem redu u dijelu u kojemnjihove odredbe nisu u suprotnosti s odredbama važečeg Zakona. Trenutno važeći Pravilnik o unutarnjem redu Nacionalnog parka Mljet donesen je 28. srpnja 2000. godine (NN 76/00). Upravno vijeće Nacionalnog parka „Mljet“, na sjednici održanoj dana 27. svibnja 2014. godine, donijelo je posljednju verziju Statuta javne ustanove Nacionalni park Mljet pod URBROJ-em 05-08-14-06, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je dalo suglasnost na ovaj Statut dana 30. svibnja 2014. godine (URBROJ: 517-04-14-5). Statut je stupio na snagu 31. svibnja 2014. godine. Na upravljanje zaštićenim područjem, uz Zakon o zaštiti prirode kao krovni zakon utječe niz drugih

7

konvencija, strategija i zakona.

1.1 NADLEŽNA MINISTARSTVA I INSTITUCIJE ZAŠTITE PRIRODE Nadležno tijelo za provedbu Zakona o zaštiti prirode te drugih međunarodnih i nacionalnih pravnih dokumenta iz područja zaštite prirode u Republici Hrvatskoj je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Nadzor nad stručnim radom, zakonitošću rada i općih akata javnih ustanova za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode obavlja Ministarstvo. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike nadležno je za provedbu Zakona o zaštiti prirode i međunarodnih konvencija iz područja zaštite prirode, za koordinaciju upravnih i stručnih poslova vezanih uz zaštitu prirode te za planiranje održivog korištenja prirodnih dobara. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja nadležno je, između ostalog, za provedbu Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji, što se posebice odnosi na prostorne planove područja posebnih obilježja. Ministarstvo kulture obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: istraživanje, proučavanje, praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje kulturne baštine; utvrđivanje svojstva zaštićenih kulturnih dobara; ocjenjivanje uvjeta za rad pravnih i fizičkih osoba na restauratorskim, konzervatorskim i drugim poslovima zaštite kulturne baštine; utvrđivanje uvjeta za korištenje i namjenu kulturnih dobara, te upravljanje kulturnim dobrima sukladno propisima; utvrđivanje posebnih uvjeta građenja za zaštitu dijelova kulturne baštine; obavljanje inspekcijskih poslova zaštite kulturne baštine. HAOP obavlja stručne poslove zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, daje stručno mišljenje na godišnje programe rada javnih ustanova te vrši evaluaciju planova upravljanja i učinkovitosti upravljanja u zaštićenim područjima. Isto tako, nadležan je za uspostavu sustava praćenja stanja strogo zaštićenih vrsta te za standardizaciju metodologije i protokola, praćenje stanja očuvanosti bioraznolikosti i georaznolikosti te za predlaganje mjera za njihovu zaštitu.

1.1.1 JAVNA USTANOVA „NACIONALNI PARK MLJET“ Javna ustanova Nacionalni park Mljet upravlja prostorom Nacionalnog parka sukladno Aktu o osnivanju, Zakonu o zaštiti prirode, Zakonu o ustanovama, Statutu i drugim aktima Ustanove. Nacionalni park proglašava Sabor Republike Hrvatske, a Javnu ustanovu osniva Republika Hrvatska uredbom Vlade.

8

Slika 1. Organogram službi Javne ustanove

Upravnovijeće (5)

Ravnatelj (1)

Odsjek stručnih poslova, zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i

korištenja

Viši stručki savjetnik biolog-ekolog (2)

Stručni suradnik kustos-prezentator (1)

Stručni suradnik hidrometeorološki motritelj (1)

Pod odsjek čuvara prirode

Glavni čuvar prirode (1)

Čuvar prirode II. vrste (1)

Čuvar prirode III. vrste (3)

Sezonski zaposlenici

Čuvar prirode II. vrste (2)

Čuvar prirode III. vrste (4)

Čuvar prirode I. vrste (1)

Pod odsjek tehničkih poslova i održavanja

Zapovjednik broda II. (1)

Upravitelj stroja (2)

Zapovjednik broda III. (1)

Viši stručni referent za protupožarnu zaštitu (2)

Vozač (4) Vatrogasac (2)

Mehaničar (1)

Požarni motritelj (4)


Pomoćni mornar (2)

Požarni motritelj (2)

Stolar (1) Čistačica (1)

Mornar (3)

Odjeljak za promidžbu, rekreativno-turističke i ugostiteljsko-trgovačke

djelatnosti

Voditelj odjeljka (1)

Stručni suradnik za promidžbu (1)

Stručni suradnik-vodič (1)

Stručni suradnik voditelj rekreacije (1)


Trgovački radnik (12)

Turistički pratitelj (1)

Odjeljak općih i zajedničkih poslova

Tajnik ustanove (1)

Stručni suradnik za financijsko računovodstvene poslove i nabavu(1)

Računovodstveni referent (1)

Čistačica (1)

Pomoćnik ravnatelja (1) Administrativni tajnik (1)

9

FINANCIRANJE RADA JAVNE USTANOVE „NACIONALNI PARK MLJET“ Sredstva za rad Javne ustanove i obavljanje djelatnosti osiguravaju se iz državnog proračuna, iz vlastitih sredstava kroz naplatu ulaznica i prihoda od naknada od koncesijskih odobrenja koje izdaje ustanova sukladno Zakonu o zaštiti prirode te od projekata financiranih od strane različitih ministarstava i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, fondova EU i dr.. Tablica 1. Materijalni resursi JU NP Mljet

NEKRETNINE NAZIV

POVRŠINA VLASNIŠTVO POSJEDNIŠTVO

Stambeni i poslovni objekt č. zgr10 102 m2 Knjižni vlasnici Trajni korisnici Stambeni i poslovni objekt č. zgr104 115 m2 Knjižni vlasnici Trajni korisnici Skladište č. zgr. 105 66 m2 Knjižni vlasnici Trajni korisnici Upravna zgrada č. zgr 106 142 m2 Knjižni vlasnici Trajni korisnici Upravna zgrada č. zgr 118 244 m2 Knjižni vlasnici Trajni korisnici Skladište č. zgr. 18 18 m2 Knjižni vlasnici Trajni korisnici Šume č. zem. 48/1 3.683.191 m2 Knjižni vlasnici Trajni korisnici Zgrada Kulijer č. zem. 48/148 349.264 m2

Knjižni vlasnici Trajni korisnici

POKRETNINE NAZIV BROJ (kom.) SVRHA VLASNIŠTVO Kombi 1+8 1 Prijevoz posjetitelja JUNP Mljet Kamion kiper 2,2 t 1 Terenski rad, prijevoz tereta JUNP Mljet Kamion kiper 3,3 t 1 Terenski rad, prijevoz tereta JUNP Mljet Teretno vozilo –6 osoba+1 t 2 Prijevoz osoba i alata JUNP Mljet Automobil tipa limuzina 1 Osobno- ravnatelj JUNP Mljet

Terensko vozilo 2 Nadzornici, vatrogasci JUNP Mljet Traktor 1 Održavanje putova JUNP Mljet Brodice za nadzor 3 Nadzor akvatorija JUNP Mljet Radne brodice 2 Skupljanje doplutalog

otpada JUNP Mljet

Brodice za prijevoz posjetitelja po Velikom jezeru

3 Prijevoz posjetitelja JUNP Mljet

10

VEĆA OPREMA NAZIV BROJ (kom.) SLUŽBA NAPOMENA Prijenosne vatrogasne pumpe

3 tehnička Koristi Javna vatrogasna postrojba

Leđna vatrogasna pumpa 1 tehnička Koristi Javna vatrogasna postrojba

Tomos pumpe 1 tehnička Koristi Javna vatrogasna postrojba

Plivajuća vatrogasna pumpa 1 tehnička Koristi Javna vatrogasna postrojba

Motorna pila 12 tehnička

Motorna pila 2 tehnička

Tablica 2. Pregled prihoda i rashoda Javne ustanove u razdoblju 2011. - 2015.

OPIS 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. PRIHODI POSLOVANJA 9.593.640 100 11.213.151 100 11.721.278 100 10.664.621 100 12.885.799 100

PRIHOD IZ PRORAČUNA ZA FINANCIRANJE REDOVNE DJELATNOSTI 2.921.362 30 2.817.662 25 2.753.022 23 2.753.022 26 2.877.509 22 PRIHODI OD OBAVLJANJA OSNOVNIH POSLOVA 6.259.887 65 7.855.175 70 8.359.812 71 7.315.200 69 7.609.406 56 POMOĆI IZ INOZEMSTVA I OD SUBJEKATA UNUTAR OPĆEG PRORAČUNA 0 68.410 1 0 0 1.988.870 18 PRIHODI OD FINANCIJSKE IMOVINE 78.341 1 83.889 1 113.226 1 120.789 1 62.796 0 OSTALI NESPOMENUTI PRIHODI- NAKNADE ŠTETE 4.050 0 26.515 0 118.218 1 85.190 1 0 PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 0 0 0 1.920 0 5.968 0 DONACIJE OD PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA IZVAN OPĆE DRŽAVE 330.000 3 361.500 3 377.000 3 388.500 4 341.250 3 VIŠAK PRIHODA IZ PRETHODNE GODINE 5.076.474 2.673.632 4.609.314 7.263.069 4.876.361 MANJAK PRIHODA IZ PRETHODNE GODINE

RASHODI 11.996.482 100 10.458.424 100 9.178.799 100 13.051.321 100 15.891.091 100 RASHODI ZA ZAPOSLENE 5.124.220 43 4.943.170 47 5.066.527 55 5.065.320 39 5.714.295 36

HLADAN POGON 962.619 8 1.010.281 10 630.871 7 1.077.976 8 1.021.838 6

MATERIJALNI RASHODI 1.725.873 14 1.896.700 18 2.167.942 24 3.436.342 26 4.520.676 29

FINANCIJSKI RASHODI 18.148 0 21.582 0 9.222 0 20.781 0 41.830 0

DONACIJE 577.912 5 637.754 6 732.468 8 3.303.944 25 903.745 6 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 3.587.710 30 1.948.937 19 571.769 6 146.958 1 3.688.707 23 VIŠAK PRIHODA I PRIMITAKA 4.609.314 2.542.479 MANJAK PRIHODA I PRIMITAK 2.402.842 2.386.700 3.005.292

11

1.2 NATURA 2000 U NP MLJET Nacionalni park Mljet jedan je od 8 nacionalnih parkova Hrvatske, a svrstavanjem u ovu kategoriju zaštite određen je kao područje od državnog značenja (Zakon o zaštiti prirode, članak 111. stavak 3.). Jedan je od 5 nacionalnih parkova i parkova prirode koji štite i more. Poput ostalih zaštićenih područja u Hrvatskoj, ulaskom u Europsku uniju Nacionalni park Mljet postao je dijelom europske ekološke mreže Natura 2000. Mreža Natura 2000 u određenoj državi se izrađuje na temelju znanstvenih podataka i procjena o ugroženosti i rasprostranjenosti staništa i vrsta navedenih u Dodacima spomenutih direktiva. Na području Nacionalnog parka Mljet prepoznato je 15 staništa i 5 vrsta od izuzetne važnosti na europskoj razini (Tablica 2), dok je na ostatku otoka još 14 značajnih područja sa istaknutih 8 različitih staništa i 4 vrste . Karta 1. „Natura 200“ područja na Mljetu (izvor: www.bioportal.hr)

Tablica 2. „Natura 2000“ stanišni tipovi i vrste na području Nacionalnog parka Mljet

PODRUČJE IDENTIFIKACIJSKI BROJ

Nacionalni park Mljet - POVS HR5000037

SZ dio NP Mljet - POP HR1000037

STANIŠTE ŠIFRA

Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex) 9340

Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) Područja očuvanja značajna za ptice (POP)

12

Termo-mediteranske (stenomediteranske) grmolike formacije s Euphorbia dendroides

5330

Mediteranske šume endemičnih borova 9540

Obalne lagune 1150

Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje

8330

Špilje i jame zatvorene za javnost 8310

Naselja posidonije (Posidonion oceanicae) 1120

Velike plitke uvale i zaljevi 1160

Grebeni 1170

Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli endemičnim vrstama Limonium spp.

1240

Mediteranske povremene lokve 3170

Mediteranske makije u kojima dominiraju borovice Juniperus spp.

5210

Eumediternaski travnjaci Thero-Brachypodietea 6220

Šume divlje masline i rogača (Olea i Ceratonion) 9320

Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom

8210

VRSTE (hrv) VRSTE (lat)

Kopnena kornjača Testudo hermanni

Jelenak Lucanus cervus

Sivi sokol Falco peregrinus

Sredozemni galeb Larus audounii

Morski vranac Phalacrocorax aristotelis desmarestii Više detalja o navedenim vrstama i stanišnim tipovima navedeno je u Tablici x.

13

2 OPIS PODRUČJA

2.1 OPĆE INFORMACIJE

2.1.1 SMJEŠTAJ PARKA Otok Mljet nalazi se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji te pripada skupini južnodalmatinskih otoka. Površina otoka iznosi 100,4 km2 te pripada skupini velikih jadranskih otoka, među kojima je najjužniji i najistočniji. Smještaj Mljeta je određen koordinatama: 42°41'12“ i 42°48'23“ sjeverne geografske širine 17°19'09“ i 17°45'16“ istočne geografske dužine Nalazi se na prijelazu između tipičnog dinarskog pravca pružanja sjeverozapad-jugoistok i „hvarskog“ pravca pružanja zapad-istok. Od poluotoka Pelješca odvojen je Mljetskim kanalom širine 8 km. Karta 2. Geografski položaj otoka Mljeta (izvor: Prehnit d.o.o.)

14

Sjeverozapadni dio otoka Mljeta proglašen je nacionalnim parkom 1960. godine. Upravo taj dio je i najrazvedeniji, pa ga karakteriziraju brojni rtovi, uvale, otočići i hridi. Prema razvedenosti Mljet je na četvrtom mjestu među našim velikim otocima, s indeksom relativne razvedenosti od 3,70. Neki od većih otočića u Parku su Pomeštak, Kobrava, Moračnik i Glavat. NP Mljet zauzima površinu od 53,75 km2 kopna i okolnog mora, po službenom aktu o proglašenju. Međutim, realna površina iznosi 52,87 km2 (www.bioportal.hr), te se ta površina koristi za sve izračune u ovom Planu upravljanja. Istočnu granicu Parka čini prosjeka koja od južne obale u uvali Procjep presijeca otok do uvale Velika Tatinica na sjevernoj obali otoka. Od tamo se granica nastavlja morskim putem prema zapadu zaobilazeći otok Mljet u odlomcima pravaca koji su položeni od točke do točke u moru na udaljenosti od 500 metara od najistaknutijih rtova otoka, odnosno pripadajućih otočića, obuhvaćajući tako svo otočje i more uz kopneni dio Parka. Unutar Parka se nalaze i dva duboka zaljeva, zvana „jezera“: Veliko (1,45 km2) i Malo (0,24 km2), a koji su povezani sa otvorenim morem preko Solinskog kanala. Područja istaknutih prirodnih vrijednosti Nacionalnog parka Mljet su: - geomorfološki fenomen Jezera, - Posebni rezervat šumske vegetacije Velika Dolina, - strmci na južnoj obali Parka, - sve morske i kopnene špilje i jame, - polja Pomijenta, Velika i Mala Poma, - otočići Galicija, Glavat i Ovrata, - kolonija busenastog koralja u Velikom jezeru. Karta 3. Granica Nacionalnog parka Mljet (izvor: Prehnit d.o.o.)

Tablica 3. Opći podaci otoka Mljeta i Nacionalnog parka

15

NAZIV PODRUČJA NACIONALNI PARK MLJET

Općina: Mljet

Županija: Dubrovačko-Neretvanska

Ukupna površina Nacionalnog parka: Površina kopna: Površina mora:

52,87 km2 28,39 km 2 (53,7 %) 24,48 km2 (46,3 %)

Otok Mljet površina: 100,4 km2 duljina: 37 km prosječna širina: 3 km

Nadmorska visina: do 392 m.n.v (Veliki Planjak)

Najveća dubina mora: Broj otoka, otočića, hridi i grebena:

105 m (± 2m) 22

Broj stanovnika u Parku: Broj stanovnika na otoku:

316 1088

Broj naselja u Parku: Broj naselja na otoku:

5 16

2.1.2 VLASNIŠTVO NAD ZEMLJIŠTEM Granica kopnenog dijela Nacionalnog parka Mljet poklapa se sa granicom katastarske općine Goveđari. Prema podacima iz Programa gospodarenja šuma posebne namjene za gospodarsku jedinicu „Nacionalni park Mljet“ iz 2003. godine, površina kopnenog dijela Nacionalnog parka Mljet iznosi 2839 ha. Od toga je 2296,64 ha površina šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu RH i Dubrovačke biskupije, 466,23 ha površina šuma i šumskog zemljišta te 237,43 ha površina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu malih posjednika. U tijeku je povrat dijela državnog zemljišta i dijela poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu malih posjednika Dubrovačkoj biskupiji. To vrijedi i za sve otočiće u sklopu Parka. Isto tako, u tijeku je i ažuriranje zemljišnih knjiga i katastra.

16

2.1.3 KARTE I SNIMKE PODRUČJA Tablica 4. Postojeće karte i snimke Nacionalnog parka Mljet

NAZIV KARTE/SNIMKE MJERILO VRSTA ZAPISA AUTOR/IZVOR

Izletnička karta 1:15000 papirnata/digitalna Prehnit d.o.o.

Turističko-planinarski zemljovid

1:20000 papirnata Hrvatska gorska služba spašavanja

Karta kopnenih staništa 1:25000 digitalna Oikon d.o.o., Zagreb

Granica Nacionalnog parka

1:100000 digitalna/analogna HAOP

Ortofoto parka 1:5000; 1:10000 digitalna DGU, GeoFoto

Satelitski snimak parka i otoka

1:10000 digitalna GIS Data

Topografska karta 1:25000 digitalna DGU

HOK 1:5000 digitalna DGU

Katastarska podloga digitalna/analogna Ured za katastar

Karta livada posidonije 1:25000 digitalna NP Mljet

2.2 PRIRODNE VRIJEDNOSTI NACIONALNOG PARKA MLJET

2.2.1 GEORAZNOLIKOST PODRUČJA NACIONALNOG PARKA „MLJET“ Područje Nacionalnog parka Mljet, kao i cijeli otok, pripada makrogeomorfološkoj regiji Južna Dalmacija s arhipelagom te mezogeomorfološkoj regiji Južnodalmatinski arhipelag. Mljet se u geološkom smislu razlikuje od ostalih većih jadranskih otoka po jednostavnosti građe i sastavu naslaga. Izgrađen je od karbonatnih sedimenata, vapnenaca i dolomita jurske i kredne starosti. Ove stijene su nastajale na Jadranskoj karbonatnoj platformi tijekom 47 milijuna godina, u razdoblju od 150 do 80 milijuna godina prije današnjice. S obzirom na litološki sastav i geološku starost naslage koje izgrađuju Mljet pripadaju dvjema velikim cjelinama: mezozojske karbonatne naslage koje izgrađuju trupinu otoka te mlade, kvartarne taložine, koje se samo mjestimično nalaze na podlozi mezozojskih karbonata. Na području Parka najzastupljeniji su jursko-kredni dolomiti koji izgrađuju suvislu zonu znatne širine. Pružaju se otprilike od linije otoka Sv. Marije-Babinih Kuća-Polača na jugoistok, sve do Dugog rata i rta Zaglavac. Dolomitni pojas najširi je u području NP-a, a sužava se na ostatku otoka gdje postupno tone u more. Radi se o kasnodijagenetskim dolomitima, nastalima dolomitizacijom vapnenca. Sjeverna, odnosno sjeveroistočna granica dolomitnog pojasa ide približno linijom Polače-Babino Polje-Maranovići. Donjokredni vapnenci vidljivi su uz istočni dio Velikog jezera te na sjeverozapadnom dijelu NP-a, a na njima kontinuirano slijede slojevi krednih vapnenaca i dolomita u izmjeni.

17

Karta 4. Geološka karta Nacionalnog Parka „Mljet“ (izvor: Sremac, 2010)

Područje Nacionalnog parka Mljet bogato je geološkim zanimljivostima i raznolikim reljefnim oblicima, koji su rezultat djelovanja unutarnjih i vanjskih sila na karbonatnu geološku podlogu. Postoji više vrsta egzogenih morfogenetskih tipova reljefa: padinski, krški, fluviokrški, marinski i antropogeni. U morfografskom smislu, na području Parka prevladavaju pobrđa (do 400 m) prosječne visine 109 m nadmorske visine. Najviše područje nalazi se u njegovu središnjem i istočnom dijelu. Znatno niži je zapadni dio koji je više pod utjecajem egzogenih procesa. Sjevernu stranu Parka karakterizira niska stjenovita obala, dok je južna obala strma i nepristupačna mjestimično sa strmcima. Duž njegovih obala osim strmaca ističu se hridine i brojni otočići te špilje, kaverne i urušene špilje „garme“. Cijeli otok predstavlja boranu strukturu čija se os pruža paralelno obali, a ispresijecan je rasjedima, od kojih su najbrojniji oni okomiti na pružanje otoka. Mljet je rasjedom uzdignuto sjeveroistočno krilo jedne veće antiklinale čije se rasjednuto tjeme pruža podmorjem s vanjske strane otoka, pri čemu je blok naslaga koje izgrađuju Mljet narinut prema jugozapadu i tako „navučen“ na mlađe naslage. Zato je područje oko otoka i danas seizmički aktivno. Posebnu važnost u geomorfološkom smislu imaju takozvana jezera: Veliko jezero površine 145 ha i dubine do 46 m te Malo jezero površine 24 ha i dubine do 29 m. U Malom jezeru prisutne su i dvije dublje jame koje se protežu do dubine od 38 i 50 m. Jezera su jedinstveni geološki, oceanografski te geomorfološki fenomen u kršu. Nastala su postupnim potapanjem triju krških udolina nakon posljednjeg ledenog doba, prije desetak tisuća godina. Uslijed skupljanja kišnice u početku su bila slatkovodna i još uvijek bez direktnog kontakta sa morem, pa su tada i bila jezera u pravom geološkom smislu. Povećanjem razine mora nakon ledenog doba udoline su se ispunile morskom vodom i preko Solinskog kanala povezale sa otvorenim morem. Taj kanal je proširivan u nekoliko navrata, što je utjecalo na uvjete za život u Jezerima. U vrijeme izmjene morskih mijena Jezera intenzivno komuniciraju s otvorenim morem, a zanimljivo je da se smjer strujanja mijenja otprilike

18

svakih šest sati. Danas se definicijom stanišnih tipova prema Direktivi o staništima EU Veliko jezero smatra velikim plitkim zaljevom dok je Malo jezero obalna laguna. Jedna od posebnosti Mljetskih jezera je i pojava koloidnog bjelila, tijekom koje se formiraju igličaste čestice aragonita. Radi se o jedinstvenoj prirodnoj pojavi u Sredozemlju. Koloidno bjelilo posebno je izraženo u Malom jezeru, gdje je udio karbonata u sedimentu te udio aragonita u ukupnom karbonatnom materijalu znatno viši nego u Velikom jezeru. Obično nastupa početkom lipnja pa se smatra da u preciptaciji aragonita važnu ulogu imaju kako fizikalno-kemijski uvjeti tako i biološki procesi. Osim toga, aragonit može biti i biogeneog podrijetla, kao dio strukture skeleta busenastog koralja (Cladocora caespitosa ) u Velikom jezeru. SPELEOLOŠKI OBJEKTI Tijekom sveobuhvatnih istraživanja speleoloških objekata na otoku Mljetu, na području Parka do sada je istraženo desetak. Medu njima se ističe Jama na Brekalcima, koja je sa svojih 77 m dubine najdublja jama Parka. U jami Jarač na ponti od Graca kod Polača nalaze se rijetki sedreni stalaktiti, karakteristični po tome da rastu kalcificiranjem biljaka koje žive na njima. Ovakvi stalaktiti su po prvi puta u Hrvatskoj zabilježeni 2007. g. u špilji Galičnjak na jugoistočnom dijelu otoka.

2.2.2 HIDROLOGIJA i HIDROGEOLOGIJA Područje Nacionalnog parka ima tipične osobine krša, što je posljedica dugotrajnog utjecaja vode na karbonatne stijene. U hidrogeološkom smislu ističe se visokopropusnost vapnenaca i relativno slaba propusnost dolomita. Dolomiti su ukliješteni između dviju zona propusnih vapnenaca, te svojim nagibom prema sjeveroistoku usmjeravaju infiltrirane vode u vapnencima prema obali onemogućujući veće skupljanje podzemnih voda. Sva oborinska voda brzo se infiltrira u podzemlje, međutim slijevna područja pojedinih udolina i izvora u dolomitima su nedovoljna da bi se u sušnom razdoblju zadržala slatka voda u količinama dovoljnim za vodoopskrbu. Razina podzemnih voda, vjerojatno bočatih, nešto je malo iznad nivoa mora, a najveća količina infiltrirane vode privilegiranim pravcima kretanja, odnosno pukotinskim sustavima, usmjerena je u širokoj zoni uglavnom prema sjeverozapadnoj obali otoka. Izvori vode su rijetki, minimalnog kapaciteta od nekoliko litara u minuti (vrelo u Polačama, Vrbovica u Goveđarima, Vilinsko vrelo u Kneže polju).

2.2.3 PEDOLOGIJA Prema važećoj klasifikaciji tla (Škorić, 1986), na području Parka utvrđeno je 8 glavnih tipova tala sa 17 podtipova te više varijeteta i formi. Glavni tipovi su kamenjar (litosol), sirozem (regosol), koluvij, rendzina, vapneno-dolomitna crnica (kalkomelanosol), smeđe tlo na vapnencu i dolomitu (kalcikambisol), crvenica te antropogeno tlo. Litosoli se u Parku javljaju na usponima i jako strmim padinama izvan šumske vegetacije, a ovisno o matičnom supstratu i drugim faktorima, dubina im varira od nekoliko pa do najviše 10 cm. Vapnenačko- dolomitna crnica formira se na tvrdim i čvrstim vapnencima. Bitno varira u sadržaju humusa i dubini tla. Tla su neutralne do slabo alkalne reakcije i u pravilu slabo opskrbljena fosforom, a dobro opskrbljena kalijem. Smeđa tla na vapnencima i crvenice imaju najveći sastav čestica gline. Zanimljivo je da na Mljetu nema većih areala crvenice, već je prisutna tek sporadično u pukotinama stijena čistih vapnenaca te lokalno u dubljim slojevima polja i poljica kao fosilna tla. Općenito, tla koja su zastupljena na ovom području su vrlo plitka (15

19

cm) i plitka (15-35 cm).

2.2.4 KLIMA Otok Mljet pripada umjereno kišnoj klimi sredozemnih obala, obilježenoj suhim i vrlo toplim ljetima te blagim zimama. Ta kategorija klime poznata je još i pod nazivom klima masline. Južna strana otoka, pa tako i Parka, u potpunosti je otvorena utjecajima pučine koja bitno utječe na klimatske uvjete područja. Klimatološka postaja Goveđari nalazi se na području Parka te se preko nje prikupljaju podatci o najvažnijim klimatskim elementima. Temperaturne karakteristike otoka sukladne su klimatskim obilježjima područja pa tako srednja godišnja temperatura iznosi 16,7°C. U prosjeku najtopliji mjesec u godini je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od 26,1°C, a najhladnija veljača sa 8,6°C. Jesen je toplija od proljeća, što je karakteristično obilježje maritimnih klima. Iz istog razloga male su razlike srednje mjesečne temperature srpnja i kolovoza, te siječnja i veljače. Apsolutno najviša temperatura izmjerena na području Nacionalnog parka bila je 40,4°C u kolovozu 1998. g., dok je apsolutno najniža temperatura iznosila - 6,3°C, a izmjerena je u siječnju 1968. Iz podataka sakupljenih između 1981. i 2012. g. primjećuje se trend rasta srednje godišnje temperature, posebno u najtoplijim mjesecima. Grafikon 1. Godišnji hod srednje mjesečne temperature zraka. Razdoblje 1981. -2014.

Iz prikaza godišnjeg hoda oborina vidljivo je da se maksimum oborine javlja krajem jeseni i početkom zime. Ona se javlja gotovo isključivo u obliku kiše. U prosjeku, mjesec s najviše oborina je prosinac (113,2 mm), a najsušniji je srpanj (17,4 mm). Prosječna godišnja količina oborina iznosi 794,4 mm, dok je srednja godišnja relativna vlaga oko 72%.

20

Grafikon 2. Godišnji hod srednjih mjesečnih količina oborina za razdoblje 1981. -2014.

Naoblaka nije jako izražena i u prosjeku godišnje ima gotovo trostruko više vedrih (139,1) nego oblačnih dana (54,2). Mjesec sa najvećim prosječnim brojem vedrih dana je srpanj (19,3), a najmanje ih je u prosincu (8,7). Na području otoka, pa tako i samog Nacionalnog parka, najčešće pušu vjetrovi iz sjevernog kvadranta, od kojih je najučestalija bura (NE). Ipak, jugoistočni (SE) vjetar (jugo) najzastupljeniji je pojedinačni vjetar na ovom području, posebno tijekom jesenskog razdoblja. Tijekom ljetnih mjeseci dominiraju sjeverni vjetrovi, posebno sjeverac (N). Po jačini se ističu vjetrovi iz južnog kvadranta, posebno jugo.

2.2.5 KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST NACIONALNOG PARKA MLJET Prema krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja, područje Nacionalnog parka Mljet pripada krajobraznoj jedinici Obalno područje Srednje i Južne Dalmacije. Krajobrazna raznolikost jedna je od najvećih i najbolje prepoznatih vrijednosti ovog zaštićenog područja, pa kao takva tvori važan faktor identiteta Parka. Raznolikost krajobraza karakteriziraju sinteza Jezera sa šumskim pokrovom, razvedenost obale te reljefna raznolikost. Park je u potpunosti pokriven biljnim pokrovom pa unutar njega praktički nema goleti. Najveći dio pokriven je klimazonalnom vegetacijom, među kojom se ističe jako velika šumovitost. Današnja vegetacija u Parku rezultat je klimatoloških promjena u recentnoj geološkoj prošlosti, ali i višestoljetnog utjecaja čovjeka koji je boravio na otoku još od antičkog doba. Zahvaljujući palinološkim istraživanjima iz sedimenta Malog jezera danas dobro poznajemo povijesni razvitak vegetacije otoka Mljeta. Za vrijeme posljednjeg ledenog doba Mljet je bio bez šumskog pokrova, obrastao uglavnom travnjačkom vegetacijom. Šumska vegetacija pojavila se prije oko 9000 godina,

21

u početku listopadna, a potom je uslijed zatopljenja klime postepeno prešla u vazdazelenu s dominacijom hrasta crnike (Quercus ilex). Mješovite zimzelene šume alepskog bora i hrasta crnike (Querco ilicis-Pinetum halepensis) najrasprostranjenije su šumske zajednice ovog područja, a značajna je i zajednica alepskog bora sa sominom (Junipero phoeniceae-Pinetum halepensis), koja prekriva razmjerno velike površine na južnim i jugozapadnim ekspozicijama. Zanimljivo je da su šume alepskog bora počele dominirati tek prije otprilike 4000 godina, pa se pretpostavlja da je njihovo širenje usko povezano sa grčkom kolonizacijom otoka. Vrijednosti krajobraza doprinose i krška polja i dolci te starija naselja poput Goveđara. Šumske zajednice, zajednice makija, gariga i šikara Dračik drače s trnovitom krkavinom se u eumediteranskoj zoni javlja samo u plitkim ponikvama ili na rubovima poljana sa hladnijim i vlažnijim zrakom.

Bušik prstenaste resike i kretskog bušinca je najrasprostranjenija zajednica bušika u Hrvatskom primorju. Napuštanjem ispaše ovi garizi prirodnom sukcesijom postupno nestaju iz krajobraza. Na otoku Mljetu ih obrašta alepski bor.

Mješovita šuma alepskog bora i crnike jedna je od najrasprostranjenijih šumskih zajednica u Parku. Mješovita je šuma karakterističnog izgleda s crnikom u podstojnom sloju. Razvija se uglavnom spontano ili subspontano na zaštićenim površinama. Šuma alepskog bora sa sominom razvija se na južnim i jugozapadnim ekspozicijama te prekriva razmjerno velike površine. Zbog uvjeta u kojima se razvija, ova je borova šuma najosjetljivija na požar. Šuma alepskog bora s tršljom je razvijena u području gdje se alepski bor poslije podizanja kultura uspješno spontano širi. U florističkom sastavu dominiraju ornitohorne biljke, pa u postanku zajednice važnu ulogu imaju ptice.

Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom unutar Parka zauzima samo hladnije položaje pretežno sjeverne ekspozicije. Negdje je razvijena u obliku visoke makije, nastale sukcesijom bušika, a drugdje u obliku panjače. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom je karakteristična za južni dio Jadrana, a najčešće je razvijena kao visoka makija. Na mjestima gdje je izostala sječa prelazi u šumu. U Parku je ova zajednica djelomično transformirana u šumu alepskog bora s crnikom, ali prirodnom sukcesijom, bor sve više ustupa mjesta crniki. Iako ova zajednica nije podložna požarima kao šume alepskog bora, u slučaju požara širih razmjera također bi bila ugrožena.

Makija divlje masline i drvenaste mlječike je zajednica vrletnih i strmih obronaka pretežno južne ekspozicije, razvijena u obliku guste, neprohodne makije. Makija tršlje i somine predstavlja značajan progresivno sukcesijski stadij u sukcesiji šumske vegetacije u izrazito suhim i toplim uvjetima, često poslije požara. Na Mljetu zauzima vrlo velike površine. Makija velike resike i planike razvija se kao progresivni trajni stadij nakon požara mladih sastojina alepskog bora. Problem je što požare ne možemo dopustiti zbog toga što bi ga bilo nemoguće kontrolirati. Mladih sastojina alepskog bora gotova da i nema u NP Mljet već su sve to stare sastojine koje su se razvile kao posljedica protupožarnih mjera. To je jedan od glavnih paradoksa ovog parka jer onemogućavamo jedan prirodni ekološki proces (požar), ali u ovom trenutku nemamo drugog izbora. Zbog dobro razvijene podstojne etaže u takvim šumama mladi borovi ne mogu niknuti pa dolazi do prirodne sukcesije prilikom koje crnika, zelenika, planika i slične vrste zamjenjuju borove.

22

Travnjaci Eu- i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci rašcice su posljednji stadij degradacije vazdazelenih šuma crnike, a obuhvaćaju nekoliko zajednica kamenjarskih pašnjaka s dominacijom hemikriptofita. Ova zajednica najbolje je razvijena na otočiću Glavat gdje je još uvijek prisutno pašarenje ovcama. Izostanak pašarenja znatno bi ugrozio ovu zajednicu. Jadranski travnjaci brčka razvijaju se na dekalcificiranim pjeskovitim i glinastim tlima, a u florističkom sastavu dominiraju terofiti.

23

Zajednice stijena Zajednica busine i dubrovačke zečine je dalmatinska endemična zajednica razvijena je na okomitim stijenama izloženim djelovanju juga. Potencijalno može biti ugrožena samo penjačkim aktivnostima jer se radi o jako nepristupačnom terenu. Grebenjača savitljive mrižice je također endemična južnodalmatinska zajednica koja se razvija u zoni prskanja morskih valova, a izgrađuje ju mali broj tolerantnih, halofilnih vrsta. Ova zajednica je dobro razvijena s obzirom da dominira kamenita obala, nije direktno ugrožena ali uvijek postoji opasnost od gradnje i nasipanja materijala u obalnom pojasu. Muljevita morska obala Europsko-mediteranske sitine visokih sitova razvijaju se na plitkoj, muljevitoj morskoj obali do koje dopire visoka plima, dok je za oseke izvan dohvata morske obale. Unutar Parka je fragmentarno razvijena na nekoliko lokaliteta.

Ruderalne i korovne zajednice Utrina ljulja utrinca i prilegle djeteline obrašćuje kamenite i umjereno gažene putove. Zajednica smeđe slezenice i mesnatog klobučića . Zajednica repaste i kuglaste koprive se razvija na mjestima gdje se na različite načine sakuplja organski materijal. Zajednica kovrčave hudoljetnice i trnovite dikice je u hrvatskom primorju vrlo rasprostranjena zajednica koja se razvija na slabo nitrofilnim staništima , kao što su odlagališta građevnog materijala i ruševine. Zajednica primorskog divljeg ječma je u našem primorju jedna od najrasprostranjenijih zajednica utrina. Razvija se na slabo gaženim mjestima s razmjerno malom količinom hranjivih tvari. Zajednica sitnocvjetne dimovice i gomoljastog oštrika je zajednica okopavinskih korova koja se u eumediteranskoj zoni razvija na pjeskovitim tlima. Zajednica babjeg zuba i šćiraje zajednica okopavinskih korova u eumediteranskoj zoni.

Na obalnom i morskom dijelu Parka razvedenost obale vidljiva je po velikom broju otočića, hridi i podmorskih špilja, posebno na njegovom sjeverozapadnom dijelu. Podmorske špilje formirale su se pod snažnim utjecajem valova kroz abrazivni endogeni proces i okršavanje vapnenačkih naslaga obalnog područja. Za sada nisu direktno ugrožene jer su lokacije ovih objekata uglavnom nepoznate širem krugu ljudi, ali uvijek postoji opasnost od nesavijesnih ronilaca ili bacanja otpada u slučaju kada se radi o anhialinim jamama. Vegetaciju oko ovih jama također je potrebno očuvati. Veliku krajobraznu važnost ima i duboki zaljev koji tvori Jezera te uvala Polače. U oba slučaja se radi o poluzatvorenim sustavima s ograničenom izmjenom vodenih masa pa su vrlo osjetljivi na eutrofikaciju i bilo kakvu vrstu zagađenja. Do zamućenja mora može doći i prilikom nasipanja obale ili gradnje, uz to što bi se uništio i obalni pojas. Uski kanal koji spaja Veliko i Malo jezero najosjetljivija je točka u smislu neometane izmjene vodenih masa pod djelovanjem plime i oseke te u svakom trenutku mora biti prohodan. Potencijalnu opasnost predstavlja i moguća havarija nekog od brodova koji prometuju unutar Velikog jezera pri čemu može doći do ispuštanja goriva i ulja. Ovo vrijedi i za uvalu Polače.

24

2.2.6 BIORAZNOLIKOST KOPNA

KOPNENA STANIŠTA Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa, u Parku nalazimo 28 tipova kopnenih staništa, od kojih su 18 ugrožena i rijetka na temelju Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14). S obzirom na zastupljenost, dominiraju šumska staništa, koja zauzimaju više od 85% površine Parka. Tablica 5. Stanišni tipovi na kopnu u NP Mljet prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa (Prilog 1 Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima - NN 88/14) (izvor: Šegota et al., 2012)

NKS kod NKS ime Površina (ha) Udio (%) B.1.4.2. Dalmatinske vapnenačke stijene 6,22 0,22 B.1.4.2./E.8.2.7. Dalmatinske vapnenačke stijene / Mješovita šuma alepskog bora i

crnike 16,01 0,57

C.3.6.1./E.8.2.7. Eu- i stenomediteranski kamenjraski pašnjaci raščice / Mješovita šuma alepskog bora i crnike 24,02 0,85

E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom 180,40 6,38 E.8.1.3. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom 275,79 9,76 E.8.2.3. Makija tršlje i somine 115,24 4,08 E.8.2.3./E.8.2.7. Makija tršlje i somine / Mješovita šuma alepskog bora i crnike 11,74 0,42 E.8.2.5. Makija velike resike i planike 4,09 0,14 E.8.2.5. / E.8.2.7. Makija velike resike i planike / Mješovita šuma alepskog bora i

crnike 26,53 0,94 E.8.2.7. Mješovita šuma alepskog bora i crnike 1402,54 49,63 E.8.2.7. / E.8.1.1. Mješovita šuma alepskog bora i crnike / Mješovita šuma i makija

crnike s crnim jasenom 134,73 4,77

E.8.2.7. / E.8 1 3. Mješovita šuma alepskog bora i crnike / Čista, vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom 311,36 11,02

E.8.2.8. Šuma alepskog bora sa sominom 58,08 2,06 E.8.2.9. Šuma alepskog bora s tršljom 22,89 0,81 F.4.1.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima 9,2 0,3 F.4.1.1. / B.1.4.2. Površine stjenovitih obala pod halofitima / Dalmatinske

vapnenačke stijene 15,15 0,54 I.2.1.2. / D.3.1.1. Mozaik poljoprivrednih površina / Dračici 0,47 0,02 I.2.1.2. / E.8.2.7. Mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije / Mješovita

šuma alepskog bora i crnike 3,12 0,11

I.2.1.2. / I.1.2. Mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije / Korovna i ruderalna vegetacija Sredozemlja 23,47 0,83

I.5.2.1. Tradicionalni maslinici 5,30 0,19 I.5.2.1. / E.8.1.3. Tradicionalni maslinici / Čista, vazdazelena šuma i makija crnike s

mirtom 17,57 0,62 I.5.2.1. / E.8.2.3. Tradicionalni maslinici / Makija tršlje i somine 7,81 0,28 I.5.2.1. / E.8.2.7. Tradicionalni maslinici / Mješovita šuma alepskog bora i crnike 111,32 3,94 I.8.1.4. Parkovi i arboretumi izvan naseljenih mjesta 0,82 0,03 J.1.1. Aktivna seoska područja 20,98 0,74 J.2.3. Ostale urbane površine 2,92 0,1 J.4.2. Odlagališta krutih tvari 1,05 0,04 J.4.4.2. Površine za cestovni promet 17,23 0,61

25

Karta 5. Kopneni stanišni tipovi u NP Mljet prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa (izvor: Šegota et al., 2012)

FLORA Prva sustavna istraživanja flore otoka Mljeta izvršena su osamdesetih godina prošlog stoljeća, a saznanja o florističkom bogatstvu Parka upotpunjena su nedavnim kartiranjem cjelokupne flore. Kartiranjem je utvrđeno ukupno 639 vrsta i podvrsta viših biljaka (Prilog X). Floru Parka karakterizira prevladavajući mediteranski utjecaj, što je vidljivo i po dominantnim biljnim porodicama: mahunarke (Fabaceae), trave (Poaceae), glavočike cjevnjače (Asteraceae) i usnače (Lamiaceae). Posebno se ističe brojnost porodice kaćunovica (Orchidaceae), koja se u Parku pojavljuje sa čak 31 vrstom. U Parku nalazimo 17 ugroženih i 16 endemičnih biljnih vrsta (Tablica x i Tablica x). Među njima se ističu kritično ugrožene vrste kratkoostrugasti kokotić (Consolida brevicornis) i žućkastobijela graholika (Lathyrus ochrus) koje su vezane uz otvorena staništa, te dubrovačka zečina (Centaurea ragusina), jedna od najpoznatijih endemičnih vrsta hrvatskog primorja koja u Parku obrašta visoke obalne strmce na južnoj strani otoka. Tijekom kartiranja flore utvrđeno je da čak 82% vrsta nastanjuje sekundarno otvorena staništa poput travnjaka, obradivih površina, vinograda, sječina i protupožarnih prosjeka, što ukazuje na usku povezanost između raznolikosti biljnih vrsta u Parku i antropogenog djelovanja. Takvih je staništa sve manje, pa je održavanje postojeće razine poljoprivrednih i drugih tradicionalnih aktivnosti lokalnog stanovništva ključno za očuvanje sadašnje razine biljne raznolikosti na ovom području. Ostali tipovi staništa uz koja su vezane endemične i ugrožene vrste, poput kamenjara te zaslanjenih i ruderalnih područja, dobrog su stupnja očuvanosti.

26

LATINSKI NAZIV HRVATSKI NAZIV IUCN kat. ugrož. u HR

Status zaštite u HR

Tip staništa

Consolida brevicornis kratkoostrugasti kokotić CR SZ povrtnjaci i cvjetnjaci Lathyrus ochrus žućkastobijela graholika CR SZ travnjaci Hordeum secalinum klasulja EN SZ ruderalna mjesta i obradive

površine Ophrys apifera kokica pčelica EN SZ livade, šume i šikare Orchis italica talijanski kaćun EN SZ kamenjarski pašnjaci, maslinici,

svijetle šume i šikare Ranunculus ophioglossifolius jednolistni žabnjak EN SZ vlažna mjesta Urtica membranacea opnasta kopriva EN SZ ruderalna mjesta Urtica pilulifera loptasta kopriva EN SZ ruderalna mjesta Orchis quadripunctata četverotočkasti kaćun VU SZ travnjaci, maslinici Orchis tridentata trozubi kaćun VU SZ livade, travnjaci, svijetle šume,

rubovi šuma Parapholis incurva svinuti tankorepaš VU SZ utrine Desmazeria marina sredozemna ljuljolika VU SZ zaslanjena mjesta Hainardia cylindrica valjkasti tankorepić VU SZ travnjaci Salsola kali slankasta solnjača VU SZ zaslanjena mjesta Salsola soda sodna solnjača VU SZ zaslanjena mjesta Serapias vomeracea raonička kukavica VU SZ vlažni travnjaci Trifolium resupinatum perzijska djetelina VU SZ travnjaci

Tablica x: Ugrožene biljne vrste u NP Mljet

27

LATINSKI NAZIV HRVATSKI NAZIV Status zaštite u HR

Tip staništa

Aurinia leucadea jadranska rumenica SZ kamenita staništa Centaurea ragusina dubrovačka zečina SZ strmci Consolida brevicornis kratkoostrugasti kokotić SZ korovno-ruderalna staništa Genista sylvestris ssp. dalmatica dalmatinska žutilovka SZ zatravnjena polusjenovita mjesta,

kamenjari Iris pseudopallida jadranska perunika SZ kamenjari Limonium dictyophorum savitljiva mrižica SZ obalni grebeni Lolium subulatum šiljasti ljulj SZ travnjaci Ophrys incantata divna kokica SZ rubovi šuma i puteva, maslinici, travnjaci Ophrys liburnica liburnijska kokica SZ rubovi šuma i puteva, maslinici, travnjaci Ophrys rhodostephanae crvenolatična kokica SZ rubovi puteva, obrađena polja Ophrys sphegodes ssp. tommasinii Tomasinijeva kokica SZ rubovi puteva, obrađena polja Portenschlagiella ramosissima razgranjena portenšlagija SZ kamenjari Rhamnus intermedius srednja krkavina SZ otvoreni kamenjari Seseli montanum ssp. tommasinii Tomasinijevo devesilje SZ kamenjari Tanacetum cinerariifolium buhač SZ kamenjari Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum

jadranski lastavičnjak SZ kamenjari

Tablica x. Endemične biljne vrste u NP Mljet Zanimljivost flore Parka su i u Hrvatskoj rijetke vrste jupiterova brada (Anthyllis barba-jovis), gotovo ugrožena (NT) zapadnomediteranska vrsta koja u našem primorju doseže svoju najistočniju granicu rasprostranjenosti u Sredozemlju, te zvjezdasta svjetlika (Ptilostemon stellatus), koju se kod nas nalazi još jedino na Visu i Lastovu. Unutar Parka raste i vlasasto kovilje (Stipa capensis), koje je dosad zabilježeno samo na Hvaru te Vicia loiseleurii, za koju je Mljet prvi nalaz izvan Istre i Primorja. Na okomitim obalnim stijenama Parka raste drvenasta mlječika (Euphorbia dendroides) sa, za ovo područje, neobičnim vegetacijskim ritmom jesenskog listanja i zimske cvatnje.

FAUNA U faunističkom pogledu, otok Mljet pripada najsjevernijem dijelu sredozemnog područja- jadranskoj potpokrajini. Južnojadransko područje u općenitom smislu nije bilo zahvaćeno oledbom pa su se ovdje održale i neke predledenodopske vrste. Blaga klima sa suhim i toplim ljetima te blagim i vlažnim zimama kao i bogati biljni pokrov uvjetuju razvoj zanimljivog životinjskog svijeta. Do sada su utvrđene i istraživane brojne životinjske skupine, poput ptica, gmazova, vretenaca, danjih leptira i obada.

28

FAUNA KOPNENIH BESKRALJEŠNJAKA Najbrojnija životinjska skupina su beskralješnjaci, među kojima je do sada zabilježeno preko 1000 vrsta. Daleko najbrojnija je skupina kukaca kornjaša (Coleoptera). Podaci koji su do sada prikupljeni o kornjašima odnose se na cijeli otok, a zbog njihove biologije može se pretpostaviti da se vrste zabilježene van Parka pojavljuju i unutar njega. Utvrđeno je 746 vrsta, najbrojnije porodice su pipe (Curculionidae), trčci (Carabidae) i zlatice (Chrysomelidae). Pet vrsta su endemi otoka: Neuraphes meledana, Euconnus gobanzi, Quedius scitus ssp. meledana, Otiorrhynchus meledanus i Athous cavus ssp. gobanzi. Pet vrsta je ugroženo, a šest strogo zaštićeno. Mljet ima i bogatu faunu danjih leptira (Lepidoptera, Rhopalocera), koja je zbog šumovitosti otoka i njihove biologije primjetna tek na poljima i ostalim čistinama. Prema dosadašnjim istraživanjima, na području Parka opažene su 43 vrste danjih leptira, a dominiraju porodice bijelaca, plavaca i šarenaca. Najčešće vrste su ovsikov sivac (Hipparchia statilinus), veliki pjegavac (Lasiommata maera), vještica (Charaxes jasius) i kleopatra (Gonepteryx cleoptara). Na Crvenom popisu danjih leptira RH nalaze se tri gotovo ugrožene vrste (NT): uskršnji leptir (Zerynthia polyxena), lastin rep (Papilio machaon) i žednjakov plavac (Scolitantides orion), a prve su dvije i strogo zaštićene. Populacije uskršnjeg leptira su u pravilu male i lokalizirane, pa je i u Parku zabilježen samo na jednoj lokaciji. S obzirom da su mu biljke hraniteljice vrste iz roda Aristolochia vezane uz otvorena staništa (livade i rubovi šuma), sukcesija ugrožava opstanak ove populacije. Osim toga, ove biljke nisu zabilježene kartiranjem faune Parka, pa se vjerojatno radi o rijetkim nalazima. Lastin rep i žednjakov plavac su vezani uz travnjake i kamenjare, a njihove biljke hraniteljice (porodice Apiaceae i Crassulaceae) su šire rasprostranjene. Kombinacija reljefa i sredozemne klime na Mljetu stvara veliki broj pogodnih staništa za vretenca (Odonata), od kojih se posebno ističu blatine, plitke močvare muljevitog dna i širokog pojasa obalne vegetacije, te slatina – močvara uz more s bočatom vodom. Iako blatine i slatina nisu na području Parka, vjerojatno je da tamo opažena vretenca zalaze i u Park, posebno uzimajući u obzir malu udaljenost blatine kod Blata i slatine na Kozarici od same granice Parka. Najvažnije stanište vretenaca u Parku je izvor Vodice kod Kneže polja. Unutar njegovih granica do sada je zabilježeno ukupno 15 vrsta, od kojih su dvije strogo zaštićene: istočna vrbova djevica (Chalcolestes parvidens) te grof skitnica (Hemianax ephippiger), koji je i ugrožena vrsta (VU). Vrsta primorska vodendjevojčica (Coenagrion scitulum) lokalno je ugrožena zbog nedostatka pogodnih staništa, odnosno prirodne sukcesije jedinog poznatog nalazišta. Izvan Parka značajna je prisutnost jezerskog regoča (Lindenia tetraphylla), Natura 2000 vrste za područja slatine i dvaju blatina. Većina pogodnih staništa za vretenca na otoku, pa tako i unutar parka su izložena izrazitom antropogenom utjecaju (onečišćenje, kaptiranje) ili su antropogenog nastanka ili izložena uznapredovalom procesu prirodne sukcesije. Iz preliminarnih istraživanja svih sistematskih kategorija faune obada (Tabanidae) u Parku je utvrđena prisutnost 12 vrsta obada, od kojih su najbrojnije Hybomitra acuminata i Philipomyia graeca. H.acuminata i Therioplectes gigas zabilježene na Mljetu su ujedno prvi nalazi ovih vrsta za otoke hrvatskog Jadrana. Osjetljivi su na prisutnost divljih deponija pa su i izvrstan bioindikator kvalitete okoliša. Pauka je zabilježeno 58 vrsta, a kao najbolje rasprostranjene vrste pokazale su se Evarcha falcata, Euophrys frontalis, Araneus diadematus i Cyrtophora citricola. Dominantni rodovi pauka su Araneus, Linyphia, Zilla i Alopecosa. Inventarizirana je uglavnom samo travnjačka fauna pauka koja je

29

ugroženija zbog gubitka staništa, ali je potrebno istražiti i ostala kopnena područja, poput šuma i kamenjara. Bogata podzemna fauna otoka s preko stotinu utvrđenih organizama uključuje i brojne endeme, a među zabilježenim skupinama su kukci kornjaši, puževi, pauci, lažištipavci, skokuni, jednakonožni rakovi i kosci. Nekoliko vrsta je novo za Mljet, Hrvatsku pa čak i za znanost. Za područje Parka među kukcima kornjašima vrijedno je spomenuti otočne endeme gobancovog podzemljara (Speonesiotes gobanzi) te Krileovu mrvicu (Bryaxis krilei), koja je ne samo prvi predstavnik ovog roda na Mljetu, nego i nova vrsta za znanost. Najznačajniji pronađeni puž je mljetski špiljski pasjak (Meledella werneri), endem otoka i ranjiva vrsta (VU) prema Crvenoj knjizi špiljske faune Hrvatske. Smatra se tercijarnim reliktom, što znači da je predstavnik stare faune koji se uspio sačuvati iz perioda tercijara u podzemlju gdje klimatske promjene nisu bile tako drastične kao na površini. Pripada najvećim špiljskim kopnenim puževima na svijetu. Kod jednakonožnih rakova (Isopoda) pronađena su dva endema, mljetska bodljikašica (Cyphodillidium absoloni), te Troglocyphoniscus absoloni. Od pauka se ističe endem mljetska travunija (Travunia jandai) iz skupine kosaca, ranjiva vrsta (VU) prema Crvenoj knjizi. Mljetski špiljski pasjak i mljetska travunija strogo su zaštićene u Hrvatskoj, uz kornjaša troglofilnu lakomicu (Laemostenus cavicola) te račića Gamulinovog špiljskog veslonošca (Speleohvarella gamulini), koji su također zabilježeni u špiljskim objektima Parka. Za neke skupine utvrđeni su prvi poznati slučajevi pronalaska vrsta u speleološkim objektima, poput puža Hydrobia acuta acuta. Špiljska su staništa u dobrom stanju očuvanja i sa minimalnim ili nikakvim antropogenim utjecajem pa za očuvanje navedenih vrsta za sada nema većih prijetnji. Izuzimajući navedena speleološka istraživanja, malakološka kopnena fauna Parka do sada nije sustavno istraživana, ali postoje podaci o 40ak vrsta na području cijelog otoka.

FAUNA KOPNENIH KRALJEŠNJAKA

Dosadašnjim su istraživanjima obuhvaćene različite skupine kralješnjaka, poput vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca. Velika zelena žaba (Pelophylax ridibundus) jedini je utvrđeni vodozemac, a vezana je za staništa lokvi u Ivanjem polju te kod Vodica. Broj vrsta gmazova na otoku značajno se smanjio unošenjem malog indijskog mungosa prije stotinjak godina, koje je dovelo do istrjebljenja populacija zmija otrovnica, a smanjene su i populacije ostalih vrsta zmija. Odsutnost otrovnica postala je najveća specifičnost faune Mljeta. Na području Parka utvrđene su 4 vrste: zmajur (Malpolon insignitus), bjelica (Zamenis longissimus), smukulja (Coronella austriaca) i šara poljarica (Hierophis gemonensis), od kojih su potonje tri strogo zaštićene vrste. Zmajur je ujedno i najbrojniji jer se radi o vrlo brzoj zmiji koja, zahvaljujući tome, ima najveće šanse preživjeti napad mungosa.Strogo zaštićen je i gušter blavor (Pseudopus apodus) te obje zabilježene vrste gušterica: krška gušterica (Podarcis melisellensis fiumanus), najčešća gušterica na otoku, te oštroglava gušterica (Dalmatolacerta oxycephala), istočnojadranski endem. Kućni macaklin (Hemidactylus turcicus) je dobro rasprostranjen po naseljenim mjestima. Kopnena kornjača ili čančara (Testudo hermanni) jedna je od najznačajnijih vrsta za Park, a uvrštavanjem ove vrste na popis ciljnih Natura 2000 vrsta za područje Parka je prepoznata njena važnost i na europskoj razini.. U Hrvatskoj je strogo zaštićena. Najčešće boravi uz rubove polja pa je opstanak i obnavljanje poljoprivrednih površina ključan faktor za očuvanje njenih populacija.

30

Mljet se nalazi na migracijskom putu ptica te zbog toga predstavlja važnu točku kao njihovo odmorište i hranilište. Na širem području Parka do sada je zabilježeno 119 vrsta, od čega su 52 gnjezdarice. Vrste prepoznate kao bitne za Park su morski vranac (sredozemna podvrsta - Phalacrocorax aristotelis desmarestii), sredozemni galeb (Larus audouinii), crvenokljuna čigra (Sterna hirundo), škanjac osaš (Pernis apivorus) i sivi sokol (Falco peregrinus). Za razliku od vrlo čestog galeba klaukavca (Larus michahellis), sredozemni galeb je najugroženija vrsta galeba u Hrvatskoj i jedna od najmalobrojnijih gnjezdarica. S obzirom da kolonije morskog vranca unutar Parka sačinjavaju veliki dio ukupne hrvatske gnjezdeće populacije, radi se o iznimno važnoj lokaciji za opstanak ove vrste u Jadranu. Gnjezdeća populacija škanjca osaša u Hrvatskoj je označena kao rizična (VU), a Mljet je i jedino poznato gnjezdilište ove vrste u Dalmaciji. U NP Mljet se gnijezdi jedan par, a postoje indicije da se još jedan par gnijezdi negdje drugdje na Mljetu. Škanjac osaš i šumska sova (Strix aluco) se gnijezde u šumama Mljeta, što je rijetka pojava na drugim jadranskim otocima. Ovdje se gnijezdi i rijetka ptica - velika ušara (Bubo bubo). Čak 86 vrsta ptica koje su do sada zabilježene na području Parka su strogo zaštićene u Hrvatskoj. Na otoku Mljetu poznato je 26 vrsta sisavaca. Među njima je 10 vrsta šišmiša, od kojih je dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersi) ugrožen (EN), a sve su vrste strogo zaštićene. Od autohtonih sisavaca ističu se sjeverni bjeloprsi jež (Erinaceus roumanicus), kuna bjelica (Martes foina) i sivi puh (Glis glis). Nekoliko je unesenih i invazivnih vrsta. Jelen lopatar (Dama dama), jelen aksis (Axis axis) i muflon (Ovis (orientalis) musimon) uneseni su na otok poslije Drugoga svjetskog rata. Divlja svinja (Sus scrofa), mali indijski mungos (Herpestes javanicus auropunctatus) i domaća mačka (Felis silvestris forma catus) se smatraju invazivnim vrstama, a najviše ugrožavaju faunu gmazova. Mungos je introduciran 1910. godine kao protumjera velikom broju poskoka. Brzo se udomaćio i proširio po cijelom otoku, a odavde je prenesen i na neke druge otoke kao i na kopno. Mačke, iako su vezane uz domaćinstva, imaju veliki radius kretanja te ugrožavaju manje ptice posebno u vrijeme migracija. GLJIVE I LIŠAJI Istraživanjem gljiva iz odjeljka bazidiomiceta pronađene su 134 vrste gljiva, od kojih je čak 29 novo za bioraznolikost Hrvatske, poput mliječne povojnjače (Amanita lactea), Entoloma formosum i kestenjaste štitarke (Lepiota castanea). Osam vrsta je ugroženo, a deset strogo zaštićeno. Najugroženija vrsta je ljupka rudoliska (Entoloma reinwaldii), koja živi kao saprotrof tla u makiji i garizima. Većina ostalih ugroženih vrsta žive kao saprotrofi tla na suhim neintenzivno gospodarenim travnjacima. Kao značajni lokaliteti, posebno vrijedni za očuvanje bioraznolikosti gljiva u Parku, prepoznati su Popov dolac, vrh Veliki Planjak te šuma između Malog i Velikog jezera. Na Popovom dolcu je razvijeno travnjačko stanište te su na njemu pronađene tri nove vrste za Hrvatsku. Veliki Planjak i područje između Malog i Velikog jezera su šumska staništa koja bi za dobrobit populacija gljiva trebalo prepustiti prirodnim procesima, uključujući i ostavljanje starih i srušenih stabala u šumi. Dosadašnjim istraživanjima lišaja, simbiotskih tvorevina gljiva i alga, na Mljetu je utvrđena 161 vrsta. Od njih je ugroženih i strogo zaštićenih osam vrsta. Jedna od njih je crvenkasti bradaš (Usnea rubicunda), kojoj je Mljet za sada jedino nalazište u Hrvatskoj. Prema životnim oblicima, prevladavaju korasti lišajevi (više od 40% ukupne flore) a najmanje ima ljuskastih lišajeva. Najpogodnija staništa za ovu skupinu su stari maslinici te šume crnike koje nisu uređivane niti opožarene. Staze Put po vrsima, put prema Velikom Planjaku te put između Vodica i Kneže polja su u lihenološkom smislu najzanimljiviji lokaliteti Parka zbog većeg broja ugroženih vrsta.

31

2.2.7 FIZIKALNO-KEMIJSKA SVOJSTVA JEZERA I OKOLNOG MORA U ljetnim mjesecima zbog ograničene, samo površinske komunikacije sa okolnim morem te intenzivnog zagrijavanja površinskog sloja u Jezerima dolazi do izražene stratifikacije hidrografskih parametara na dubini između 17 i 20 m. U dubljem sloju, gdje su tijekom cijele godine temperature u granicama najnižih vrijednosti dubokoga Sredozemlja, nađene su stalno povišene vrijednosti hranjivih soli, klorofila, fitoplanktona i zooplanktonskih vrsta. Slična pojava bilježi se jedino u dubokim brazdama Sredozemnog mora. Slanost Jezera varira s obzirom na oborine i dotoke slatke vode iz potpovršinskih izvora. U Velikom jezeru se bilježe visoke vrijednosti saliniteta (>38.60 ‰) za vrijeme stratifikacije. Sediment Jezera se formira kroz tri osnovna procesa: unos terigenog materijala, taloženje biogenih karbonata te taloženje antigenog aragonita. U sedimentima postoji intenzivni stupanj anoksije zbog ograničene cirkulacije morske vode u Jezerima. Koncentracije ekotoksičnih metala (Cd, Pb, Cu, Zn) na otvorenom moru južne obale Parka su u granicama normale, dok su u Jezerima zabilježene povišene vrijednosti. U slučaju Malog jezera, to se pripisuje prirodnim procesima (povremeni dotoci svježe vode i ispiranje okolnih stijena i tla), a u Velikom jezeru i Solinskom kanalu to je posljedica antropogenog utjecaja.

2.2.8 BIORAZNOLIKOST PODMORJA

MORSKA STANIŠTA Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa, u Jezerima Nacionalnog parka Mljet prepoznato je 10 stanišnih tipova te isto toliko u obalnom dijelu. Tablica 6. Stanišni tipovi u NP Mljet prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa, kategorija more (Prilog 1 Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima - NN 88/14) (izvor: Kružić, 2015)

NKS kod Natura 2000 kod

NKS ime

JEZERA F.4.2.1. 1170 Biocenoza supralitoralnih stijena G.2.4.1. 1170 Biocenoza gornjih stijena mediolitorala G.2.4.2. 1170 Biocenoza donjih stijena mediolitorala G.3.4.1. 1110 Biocenoza infralitoralnih šljunaka G.3.5.1. 1120 Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica G.3.6.1. 1170 Biocenoza infralitoralnih algi G.3.3.2. 1110 Biocenoza krupnih pijesaka i sitnih šljunaka pod utjecajem pridnenih struja G.4.2.2. 1110 Biocenoza obalnih detritusnih dna G.4.3.1. 1170 Koraligenska biocenoza G.3.2.3. 1110 Biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala OBALA F.4.2.1. 1170 Biocenoza supralitoralnih stijena

32

G.2.4.1. 1170 Biocenoza gornjih stijena mediolitorala G.2.4.2. 1170 Biocenoza donjih stijena mediolitorala G.3.2.2. 1110 Biocenoza sitnih ujednačenih pijesaka G.3.4.1. 1110 Biocenoza infralitoralnih šljunaka G.3.5.1. 1120 Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica G.3.6.1. 1170 Biocenoza infralitoralnih algi G.4.2.2. 1110 Biocenoza obalnih detritusnih dna G.4.3.1. 1170 Koraligenska biocenoza G.4.3.2. 8330 Biocenoza polutamnih špilja Ekološki najvrjednije i najosjetljivije morsko stanište na području Parka je biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica, endemske vrste Sredozemlja, ujedno i Natura 2000 stanište za Park. Razvija se u infralitoralnoj zoni i u prozirnijim vodama do 40 metara dubine. Radi se o najrasprostranjenijoj biljnoj zajednici mljetskog podmorja. U livadama posidonije zabilježeno je preko 300 biljnih i životinjskih vrsta, što svjedoči o iznimnoj vrijednosti ovog staništa za očuvanje bioraznolikosti. Livade su veće i gušće uz sjevernu i zapadnu obalu Parka nego uz južnu, gdje prevladavaju strmci i litice izloženi otvorenom moru. Ova biocenoza ugrožena je primarno onečišćenjem mora (kruti otpad i sedimentacija) i antropogenim utjecajem (sidrenje brodova i ribolovni alati). Najveći problem predstavlja sidrenje brodova koje znatno uništava naselja posidonije (posebno u uvalama Polače i Pomena), a koja se zbog sporog rasta izuzetno teško oporavlja. Za biocenozu polutamnih špilja nema znakova ugroženosti. Potrebno je ograničiti broj ronilaca koji be htjeli posjetiti ovakve lokalitete iako do sada nije bilo interesa (zbog nepoznavanja pozicija, udaljenosti od naselja i drugih atraktivnih lokacija za ronjenje). Slika 2. Rasprostranjenost livada posidonije u NP Mljet

33

U cirkalitoralu se ističu podmorske litice sa bogatim naseljima koraligenskog tipa. Vrši se redovito praćenje koraligenske zajednice tijekom kojeg je ustanovljena nekroza tkiva i ugibanje spužava, koralja i mahovnjaka. Pretpostavlja se da razlog leži u neuobičajeno visokim temperaturama na većim dubinama otvorenog mora. Utvrđena je i značajna degradacija crvenog koralja (Corallium rubrum) uslijed antropogenog utjecaja (ilegalno sakupljanje). Eutrofikacija bi značajno degradirala ovu zajednicu, kao i nasipanje obale u svrhu odlaganja materijala ili gradnje. U Jezerima, zajednice infralitorala su zbog specifične hidrografije različite od ostalih staništa u infralitoralu. Zajednice cirkalitorala postoje samo u najdubljem dijelu Velikog jezera, u kojem se zbog slabijeg pridnenog strujanja povremeno javlja hipoksija. Biocenoze supralitoralnih stijena i gornjih i donjih stijena mediolitorala primarno su ugrožene onečišćenjem mora (ulje, nafta i slično). Za biocenoze sitnih ujednačenih pijesaka, infralitoralnih šljunaka i obalnih detritusnih dna nema većih prijetnji, osim potonulog krutog otpada. Biocenoza infralitoralnih alga je ugrožena onečišćenjem mora i ribarskim alatima. Najviše stradava riblji fond koji se drastično smanjio u zadnjih 15 godina. Klimatske promjene također imaju vrlo negativan utjecaj na ovu biocenozu (invazivne vrste, povišena temperatura mora).

FLORA I FAUNA U akvatoriju Nacionalnog parka Mljet ukupno je zabilježeno 116 vrsta riba koštunjača. Brojčano najzastupljenije vrste su knez (Coris julis) i fratar (Diplodus vulgaris). Od ugroženih vrsta prisutne su drozd (Labrus viridis), cipal bataš (Mugil cephalus), pagar (Pagrus pagrus) te kirnja (Epinephelus marginatus), za koju je utvrđena znantno veća brojnost unutar zaštićenog područja u odnosu na okolno more, što znači da je ovo područje iznimno važno za njeno očuvanje. Stanje populacija u Parku je zadovoljavajuće. Drozd je i strogo zaštićen. U Parku je rijetka vrsta, a obitava uz kamenitu obalu, najčešće na sjevernoj strani Parka oko otočića. Rijedak je i pagar, dok je cipal bataš dosta česta vrsta. Brojčanom zastupljenošću dominiraju porodice ljuskavki (Sparidae), usnjača (Labridae) i vučića (Serranidae). Najveća prijetnja navedenim vrstama je ilegalni ribolov. U Parku je zabilježeno 78 vrsta koralja. Među njima je 38 ugroženih vrsta te jedanaest endema Sredozemlja. Među njima se ističe kolonijalna vrsta sredozemnog endema busenastog koralja (Cladocora casepitosa), koji u akvatoriju Parka čini grebenaste tvorbe na nekoliko lokacija. Njegov greben kod Velikog mosta u Velikom jezeru jedna je od najvažnijih prirodnih vrijednosti Nacionalnog parka Mljet općenito. Pokriva površinu od oko 650 m2 i tako čini najveću do sada opisanu i kartiranu grebenastu tvorbu ovog koralja u Sredozemlju. To je vjerojatno zbog specifične hidrodinamike na toj lokaciji te velike koncentracije istaložene organske tvari (više hrane za koralj). Brojne vrste tu nalaze svoje hranilište i mrjestilište, zabilježene su veća brojnost i prisutnost vrsta, te veća biomasa jedinki u odnosu na ostatak Velikog jezera. Redovitim istraživanjima prati se stanje osam vrsta indikatora, karakterističnih za biocenozu infralitoralnih alga i koraligensku biocenozu te iznimno osjetljivih na promjene temperature mora i negativne antropogene utjecaje (Tablica x).

34

LATINSKI NAZIV HRVATSKI NAZIV IUCN Kategorija

ugroženosti STANIŠTE Stanje u NP Mljet UZROCI UGROŽENOSTI

Balanophyllia europaea Široka čaška VU Stijene i veće kamenje na 3-20m dubine

Populacije vrlo ugrožene.

Onečišćenje i nasipanje mora, sakupljanje, zagrijavanje mora

Caryophyllia inornata Crvena čaška VU Stijene na 5-100m dubine

Populacije u dobrom stanju.

Onečišćenje teškim metalima, sakupljanje, „zračni džepovi“ uzrokovani ronjenjem

Cladocora caespitosa Busenasti koralj EN Stijene i kamenja na pješčanom dnu na 5-30m dubine


Onečišćenje teškim metalima, povećana sedimentacija, zagrijavanje mora

Corallium rubrum Crveni koralj CR Strme stijene i grebeni na 30-200m dubine (ponegdje i pliće)


Sakupljanje, onečišćenje mora, povećana sedimentacija, zagrijavanje mora

Eunicella singularis Uspravna rožnjača EN Hridinaste padine i mekana dna na 5-30m dubine

Vrlo rijetka vrsta u Parku. Populacije u dobrom stanju.

Onečišćenje mora, povećana sedimentacija, ribarski alati, ronilački turizam

Leptopsammia pruvoti Žuta čaška VU Zasjenjene stijene na 5-150m dubine

Populacije ugrožene. Onečišćenje mora, sakupljanje, zagrijavanje mora

Madracis pharensis Hvarski koralj EN Tamne šupljine i poluzasjenjene rupe i prevjese na 10-200m dubine


Onečišćenje mora, zagrijavanje mora, ronilački turizam

Parazoanthus axinellae Žuta korasta moruzgva VU Sjenovite pukotine i podvodne šupljine na 5-200m dubine

Populacije ugrožene. Onečišćenje mora, ronilački turizam, ribarski alati

Tablica x. Koralji vrste indikatori stanja koraligenskih zajednica u NP Mljet Od ostalih ugroženih vrsta koralja (Prilog x) u Parku je najviše kritično stanje populacija crnog koralja (Antipathella subpinnata), velike voskovice (Pachycerianthus multiplicatus) i granatog koralja (Dendrophyllia ramea), koji su uz crvenog koralja ujedno i strogo zaštićene vrste u Hrvatskoj. Uzrok ugroženosti su ribolovni alati (ilegalno kočarenje uz obale Parka). Sastav i broj vrsta fitoplanktona i zooplanktona u Jezerima je znatno niži u odnosu na otvoreno more, ali je zato veća gustoća i biomasa. Zooplanktonskom faunom Jezera dominiraju kopepodi. Specifična je visoka vrijednost gustoće kopepoda Calanus helgolandicus u Velikom jezeru, koja tijekom srpnja dostiže najviše poznate koncentracije za Jadransko more. Po vrijednostima suhe mase zooplanktona Malo jezero se može usporediti sa neritičkim područjima Sredozemlja. Prema klasifikaciji ekosistema na temelju gustoće populacija fitoplanktona, Jezera su prirodno slabo eutroficirani sistemi. Najveća gustoća mikrofitoplanktona u Jezerima se bilježi tijekom ljeta, a najbrojnija vrsta je Chaetoceros compressus. U Jezerima je zabilježena i nova meduza, Aurelia sp.5, koju karakteriziraju izrazito visoke vrijednosti gustoće za Veliko jezero. Uglavnom boravi u dubljim, hladnijim slojevima i vrlo rijetko izlazi na površinu. U Malom jezeru jedinki je manje ali su u pravilu veće, pa je tu zabilježen i promjer jedinke od 55 cm, među najvećim zabilježenim vrijednostima roda Aurelie. Zbog svoje brojnosti meduze imaju veliki utjecaj na trofičku strukturu hranidbene mreže Velikog jezera. S obzirom da obitava u hladnom sloju, povećanje temperature mora uslijed klimatskih promjena potencijalna je prijetnja ovoj endemičnoj vrsti. U akvatoriju Parka do sada je zabilježeno i 117 vrsta alga, 2 morske cvjetnice, 55 spužvi, 53 bodljikaša, 125 rakova, 136 školjkaša te 213 vrsta puževa. Samo u Malom jezeru obitava preko 40 školjkaša.

35

Među njima se ističe strogo zaštićena vrsta plemenita periska (Pinna nobilis), endem Sredozemlja, čije su vrijednosti gustoće znatno veće u odnosu na ostatak Sredozemlja. U Velikom jezeru jakopska kapica (Pecten jacobaeus) ima najveće populacije u Jadranu, sa najstarijim poznatim primjercima. Od algi, četiri su vrste strogo zaštićene: Cystoseira corniculata, Lithophyllum lichenoides, Sargassum hornschuchii i jadranski bračić (Fucus virsoides), koji je ujedno i endem. Sedam je strogo zaštićenih vrsta spužvi i stanje njihovih populacija u Parku je zadovoljavajuće. Glavni uzrok ugroženosti ovih skupina su ribarski alati. Zupka (Luria lurida), prugasta mitra (Mitra zonata) i puž bačvaš (Tonna galea) su strogo zaštićeni morski puževi, a za njihove populacije u Parku za sada nema većih znakova ugroženosti. Isto vrijedi i za strogo zaštićenog bodljikaša Panceriovu zvjezdicu (Asterina pancerii). Među navedenim skupinama po ugroženosti se ističe jastog (Palinurus elaphas), strogo zaštićena vrsta morskog raka čije su populacije u Parku kritično ugrožene – vrsta je gotovo nestala s istraživanih područja. Uzrok ugroženosti je ilegalni lov te u manjoj mjeri zagrijavanje mora uslijed klimatskih promjena.

36

2.2.9 NATURA 2000 VRSTE I STANIŠNI TIPOVI Na području NP Mljet je prisutno pet vrsta i 15 stanišnih tipova od posebnog interesa za Europsku uniju te oni predstavljaju ciljne vrste i stanišne tipove područja ekološke mreže

STANIŠNI TIPOVI ŠIFRA STANIŠNI TIP

9340 Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex)

5330 Termo-mediteranske (stenomediteranske) grmolike formacije s Euphorbia dendroides

9540 Mediteranske šume endemičnih borova

1150 Obalne lagune*

1120 Naselja posidonije (Posidonion oceanicae)*

1160 Velike plitke uvale i zaljevi

1170 Grebeni

1240 Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli endemičnim vrstama Limonium spp.

3170 Mediteranske povremene lokve*

5210 Mediteranske makije u kojima dominiraju borovice Juniperus spp.

6220 Eumediternaski travnjaci Thero-Brachypodietea*

9320 Šume divlje masline i rogača (Olea i Ceratonion)

8210 Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom

8330 Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje

8310 Špilje i jame zatvorene za javnost *prioritetni stanišni tipovi Tablica x. Stanišni tipovi Natura 2000 u NP Mljet

37

VRSTE ŠIFRA HRVATSKI NAZIV LATINSKI NAZIV KVALITETA DOSTUPNIH

PODATAKA IZ NP MLJET TIP POPULACIJE U NP MLJET % UKUPNE POPULACIJE U HR OČUVANOST STANIŠTA VRSTE

U NP MLJET

1083 Jelenak Lucanus cervus nedovoljna trajna <2 odlična 1217 Kopnena kornjača Testudo hermanni nedovoljna trajna 2-15 odlična A392 Morski vranac Phalacrocorax aristotelis desmarestii dobra trajna <2 odlična A103 Sivi sokol Falco peregrinus loša trajna <2 odlična A181 Sredozemni galeb Larus audounii dobra reproduktivna >15 odlična

Tablica x. Procjena očuvanosti vrsta Natura 2000 u NP Mljet prema Standardnim obrascima (izvor: http://bioportal.hr/gis)

38

Procjena očuvanosti vrsta Natura 2000 u NP Mljet prema Standardnim obrascima dostupna je na Bioportalu (www.bioportal.hr). Područje Parka je dakle ključno za očuvanje navedenih ciljnih vrsta i stanišnih tipova te kao dio mreže Natura 2000 ima odgovornost praćenja stanja i redovitog izvještavanja o njima. Iz Tablice x. je vidljivo da je za većinu Natura 2000 stanišnih tipova i vrsta potrebno prikupiti još podataka sa terena kako bi se moglo što preciznije procijeniti njihovo stanje očuvanosti. To se posebno odnosi na vrste jelenak i kopnenu kornjaču za koje postoji jako malo podataka, a procjena očuvanosti njihovog staništa je neprecizna. Kod stanišnih tipova ističu se i četiri prioritetna staništa, što znači da se radi o staništima koja su posebno ugrožena i čije očuvanje mora biti među prioritetima Javne ustanove.

39

2.3 KULTURNO- POVIJESNE VRIJEDNOSTI PRAPOVIJEST (2300. - 800. g. prije Krista) Zbog geografskog položaja i prirodnih značajki otok Mljet bio je vrlo rano naseljen. Prvi stanovnici bili su Iliri, čija su plemena ostavila brojne materijalne tragove na otoku u obliku kamenih gradina i gomila. U prapovijesnim razdobljima osnova života bili su poljoprivreda i stočarstvo te u manjoj mjeri lov i ribolov. Posebno je bilo važno plodno i vodom bogato šire područje Babina Polja. Smještaj prapovijesnih ilirskih gradinskih naselja bio je uvjetovan blizinom prometnica, konfiguracijom terena, strateško-fortifikacijskim položajem te prirodnim bogatstvima kao podlogom gospodarstva. U prapovijesnim razdobljima veliki su značaj imale i špilje, pa su špiljska nalazišta glavni izvor spoznaja o čovjeku tog vremena. To se u prvom redu odnosi na paleolitička razdoblja. Špilja kao sklonište za nemirnog vremena jedna je od rijetkih konstanti kroz sva razdoblja. Korištene su i kao lovno i kultno mjesto, kao ostava ili kao nekropola. U špiljama na otoku Mljetu većina je nalaza upravo iz ranog brončanog i srednjeg razdoblja. GRČKO I RIMSKO RAZDOBLJE (IV. st. prije Krista -VII. st. naše ere) Najstariji povijesni izvor u kojem se spominje otok Mljet je Pseudo Skilaksov „Periplus“, a potječe iz grčkog razdoblja (IV. st. prije Krista). Grci su otok nazivali Ogigija ili Meleda. Smatra se da je Mljet imao posebnu ulogu za grčkih svečanosti posvećenih nimfama, božicama plodnosti i lova. Iz grčkog razdoblja potječe i najpoznatija otočna legenda prema kojoj je slavni junak Odisej tijekom svojih putovanja dospio i na Mljet. Lokalitet poznat kao Odisejeva špilja (Jama) danas je među najposjećenijim atrakcijama otoka. Prvi konkretni podatci o Mljetu i njegovim stanovnicima potječu iz rimskog razdoblja, u Appianovom djelu „De rebus Illyricis“ iz 35.g. prije Krista. S obzirom na strateški položaj otoka, odnosno mogućnost kontrole pomorskog plovidbenog puta između Dubrovnika i Korčule, Rimljani na tom lokalitetu odlučuju sagraditi palaču. Trebali su mjesto na kojem su mogli imati prostor i sigurna sidrišta za brojne vojne i trgovačke lađe te gdje su mogli zimovati. Uvala Polače jedna je od najsigurnijih prirodnih luka na jadranskoj obali, zaklonjena od jakih vjetrova i zaštićena brojnim otočićima. Uz to, uvala je imala i izvor vode koji ne presušuje. Impozantna palača u Polačama sagrađena je tijekom prvih stoljeća naše ere i kao takva je predstavljala jednu od najvećih rimskih građevina na Jadranu. Arheološki i hidroarheološki nalazi iz različitih razdoblja pokazuju da je uvala Polače bila kontinuirano naseljena između I. i XII. st. naše ere. Tako danas o moći i blagostanju toga vremena svjedoče ostaci zidina palače, dviju bazilika, termi, arsenala te plaža za nasukavanje brodova i podmorski ostaci brodogradilišta. Rimljani su bili prisutni i na jugoistočnom dijelu otoka, gdje se nalaze tragovi manjeg antičkog naselja Žare. U Žari su živjeli Rimljani i romanizirani Iliri koji su se najvjerojatnije bavili izradom keramičkog posuđa za pokrivanje otočnih potreba. Rimsko razdoblje na Mljetu je trajalo oko 800 godina, počevši od 167 g.pr.Kr. pa do kraja VII. st.

40

RAZDOBLJE NERETVANA I DUBROVAČKE REPUBLIKE (VII. - XIX. st.) Koncem VI. i početkom VII. stoljeća Slaveni, Hrvati i Avari doselili su na našu obalu i osvojili sve važnije dalmatinske gradove, a Rimljane potisnuli na obližnje otoke. Hrvati iz Neretvanske Paganije već u VII. st. postupno su prešli i na Mljet. Neretvani su najprije osvojili i naselili istočni i središnji dio otoka, dok su zapadni dio od Rimljana preuzeli tek u dvanaestom stoljeću, nakon navodne bitke na brdu Bijeđ. Time Mljet postaje dio područja Zahumlja, čija je vlast 1151. godine darovala čitav otok pulsanskim benediktincima. Oni su tako postali njegovi feudalni gospodari. Redovnici su se naselili na otok u Velikom jezeru. Tamo grade samostan i crkvu Sv. Marije između 1177. i 1198. godine. Benediktinski samostan Sv. Marije tijekom nekoliko stoljeća bio je bogat i ugledan. Benediktinci su se 1345. godine odrekli vlasti na dvije trećine otoka. Zadržali su sjeverozapadni dio otoka koji se poklapa s današnjom granicom Nacionalnog parka Mljet. Iste godine u Dubrovniku je donesen i Mljetski statut, kojim su uređeni odnosi između samostana i otočne univerzije (općine). Mljet je formalno pripojen Dubrovačkoj Republici 1410. godine. Benediktinci nisu dozvoljavali naseljavanje na dijelu posjeda koji su zadržali, ali je sa dubrovačkom prevlasti na otoku postalo sve složenije osigurati težake iz Babinog Polja za obradu samostanskih polja i stočarstvo. Zbog toga su 1793. godine braći Nikoli i Petru Miliću te Vincencu Stražičiću Bastu iz Babinog Polja dodijelili zemlju na svom posjedu i sagradili im kućerke iznad polja Pomijenta. Tako je nastalo selo Goveđari, najstarije naselje u Nacionalnom parku Mljet. Ono se kasnije proširilo doseljavanjem novih obitelji iz Babinog Polja, a njegovi stanovnici su se bavili pretežno zemljoradnjom i ribarstvom. Tada su nastale i Župa Goveđari te katastarska općina Goveđari. NOVI VIJEK (XIX st. - danas) 1808. godine Mljet je pao pod Napoleonovu vlast, čija je vojska na prijevaru osvojila Dubrovnik i ukinula Dubrovačku Republiku, a teritorij uvrstila u Ilirske provincije. Iste godine ukinuo se i benediktinski red te zatvorio samostan na otoku Sv. Marije. Mljet je bio pod Austro-Ugarskom Monarhijom do kraja I. svjetskog rata te do današnjih dana slijedi političku sudbinu Dalmacije i Hrvatske. U samostanu Sv. Marije sredinom XIX. stoljeća bila je Austrijska šumska uprava, a neposredno pred II. svj. rat područje NP Mljeta vraćeno je u vlasništvo Biskupiji dubrovačkoj. Nakon II. svjetskog rata, 27. veljače 1948. godine, Narodna Republika Hrvatska donijela je odluku o proglašenju Mljetskih jezera s okolicom zaštićenom rijetkošću. Od 1960., kad je Zakonom Sabora RH osnovan NP Mljet, samostan je bio prepušten poduzeću „Hotelsko Dubrovnik“ za hotel „Melita“. Hotel je bio operativan sve do Domovinskog rata 1990. godine, a 1998. godine samostan je nakon skrbi od strane JU NP „Mljet” vraćen Dubrovačkoj biskupiji. Od tada pa do današnjih dana samostan je u stalnom procesu obnove i restauracije. Nakon osnutka Nacionalnog parka područje se počelo intenzivnije naseljavati, Polače su se proširile, a nastalo je i naselje Pomena. U blizini Pomene nalazila se i tajna vojna baza Kulijer, koja je nakon raspuštanja vojske prepuštena u vlasništvo NP Mljet.

41

2.3.1 ISTAKNUTE VRIJEDNOSTI KULTURNE BAŠTINE NP MLJET SAMOSTAN I CRKVA SV. MARIJE Nakon izgradnje u XII. stoljeću, samostan Svete Marije nekoliko je puta preuređivan, a najizrazitije promjene nastupile su u XV. i u XVI. stoljeću, kad je u njemu bilo sjedište Mljetske kongregacije (Congregatio Melitensem ili Melitanam) koja okuplja sve muške benediktinske samostane na području Dubrovačke Republike. Crkva Sv. Marije je najmonumentalniji primjer donacijskog i dvorskog tipa crkava podizanih na prostoru Dalmacije i Apulije. Osim po veličini, ona je još po mnogočemu posebna: za razliku od većine donacijskih crkava ima kupolu oslonjenu na četiri luka, polukružni oltar podijeljen na tri dijela, a krase je i dvije bočne kapele u baroknom stilu, prigrađene početkom XVIII. stoljeća. U prostornom smislu izvorni oblik romaničke crkve građene krajem XII. ili početkom XIII. stoljeća čini jednobrodna struktura s predvorjem, trodijelnim svetištem i polukružnom apsidom. Svojim oblikom podsjeća na bizantska rješenja iz istog razdoblja. KOMPLEKS RIMSKE PALAČE Kasnoantički kompleks u uvali Polače predstavlja jedinstvenu i dragocjenu vrijednost ne samo među kulturnom baštinom otoka, već i za čitavo područje Dalmacije. Radilo se o jednoj od najprostranijih i najimpozantnijih građevina antičke provincije Dalmacije. Postoje brojna nagađanja o dataciji nastanka palače, a ona najuvriježenija smještaju gradnju kompleksa između II. i V. stoljeća. Današnji ostaci palače integrirani su u naselje Polače, a izostanak sustavnog arheološkog istraživanja ostavlja otvorenim još brojna pitanja vezana uz ovaj kompleks. Cijeli arheološki lokalitet je konzerviran 1971. godine od strane konzervatorskog odjela Dubrovnik, koji je time preuzeo poslove konzervatorskog zavoda iz Splita. MLJETSKA NARODNA NOŠNJA Narodna nošnja otoka Mljeta je starinsko ruho koje pripada najljepšim nošnjama južnog Jadrana. Nosi karakteristike mediteranskog područja, ali i osobitosti dubrovačke okolice. Posebno se ističe ženska nošnja, koja je sastavljena od dva dijela: crvenog gunja (suknje) i bijele košulje. Mljetski vez je specifičan po tome što nema praznih ploha, već je čitav vez popunjen, a motivi su skriveni nitima crvene boje. Nošnja je govorila o statusu žene, prigodi za koju se nosi te o ženinom umijeću vezenja. Upotreba nošnje potisnuta je tijekom XIX. i XX. stoljeća, ali je posljednjih desetljeća prepoznata kao važno kulturno dobro otoka, uz nekoliko inicijativa za revitalizaciju tradicionalnog ruha.

42

2.4 STANOVNIŠTVO Među većim jadranskim otocima Mljet je najslabije naseljen. Najveća naselja na otoku su Babino Polje, Goveđari i Polače. Tablica 7. Brojnost stanovnika otoka Mljeta po godinama

Iz grafikona je vidljivo kretanje broja stanovnika koji od druge polovice 17. stoljeća pa skoro do sredine 20. stoljeća stalno raste, a najveći je broj stanovnika zabilježen 1938. godine (2232). Od tada, pa do posljednjeg popisa 2011. godine, Mljet bilježi konstantni pad broja stanovnika. To je posljedica više čimbenika: smanjenja stope nataliteta, povećanja stope mortaliteta i iseljavanja. Među razlozima iseljavanja može se izdvojiti otočna izoliranost, veći troškovi života, manjak infrastrukture i nemogućnost srednjoškolskog obrazovanja. Bitno je napomenuti i da se stvarni broj stalnih stanovnika kreće oko 850, jer određeni broj stanovnika s registriranim prebivalištem ne živi na otoku tijekom cijele godine. Podaci po naseljima su dostupni samo za određene godine, kada možemo pratiti i broj stanovnika u samom području Parka (Tablica 7). Vidljivo je da se broj stanovnika nije bitno smanjio, te da se čak održava stabilnim u posljednjem desetljeću. To se može pripisati porastu aktivnosti vezanih za

43

turizam i ugostiteljstvo u Parku. Vezano za to, na cijelom otoku se primjećuje trend naseljavanja priobalnih naselja, poput Sobre i Polača, dok se broj stanovnika u naseljima u unutrašnjosti otoka bitno smanjuje. Tablica 8. Brojnost stanovnika NP Mljet od 1971. do 2011. godine

GODINA BROJ STANOVNIKA

1971. 342

2001. 317

2011. 316

2.5 INFRASTRUKTURA VODOOPSKRBA Temeljem Zakona o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14) i Uredbe Vlade RH o uslužnim područjima (NN 67/14), koja su definirana kao područja koja obuhvaća jedno ili više vodoopskrbnih područja na kojima su djelatnost javne vodoopskrbe i odvodnje u nadležnosti lokalnih uprava i samouprava, otok Mljet je razvrstan u uslužnom području 19, zajedno s gradovima Korčula, Metković i Opuzen te općinama Blato, Janjina, Kula Norinska, Lastovo, Lumbarda, Orebić, Slivno, Smokvica, Trpanj, Vela Luka i Zažablje. Na ovom uslužnom području vodoopskrbu obavlja jedinstveni isporučitelj usluge Vodovod Neretva – Pelješac - Korčula - Lastovo – Mljet d.o.o. (NPKLM) sa sjedištem u Korčuli. Na području otoka Mljeta, pa tako ni na području NP Mljet javni vodoopskrbni sustav još uvijek nije u funkciji iako je djelomično izgrađen. Dok se ne dovrše ključni elementi, kao što su prihvatna vodosprema Straža i pripadajući spojni cjevovod do položene podmorske cijevi između Pelješca (uvala Kupjenova) i Mljeta (uvala Zaklopita), vodoopskrba se organizira na nekoliko načina: doprema putem auto cisterni i vodonosca te skupljanjem kišnice i drugih površinskih voda u za to predviđene privatne ili mjesne vodospreme. Prema Višegodišnjem programu gradnje komunalnih vodnih građevina (listopad 2015.) Hrvatskih voda do 2023. godine će se u izgradnju vodoopskrbnog sustava za područje Općine Mljet uložiti 30 miliona kuna, od čega se ističe sustav prihvatna VS Straža sa spojnim cjevovodom, čija je izgradnja u tijeku a završetak je planiran za 2018.g. i razvod sekundarne mreže po naseljima unutar NP Mljet. Ostatak glavnog cjevovoda predviđen je u II. fazi proširenja vodoopskrbne mreže na otoku.

44

Vodoospkrbni sustav NERETVA-PELJEŠAC-KORČULA-LASTOVO-MLJET Izgradnjom, tj. dovršetkom vodoopskrnog sustava NPKLM voda će se dopremati podmorskim cjevovodom koji je položen na potezu Žuljana (poluotok Pelješac)-Polače (otok Mljet). Količina vode koju bi iz ovog sustava trebao dobivati Mljet biti će 5 l/s, a prema investicijskom programu Hrvatskih voda količina bi se s vremenom povećala na 22 l/s. Trenutačni sustav opskrbe vodom zasniva se na sustavu desalinizacije i cestovnog prijevoza do potrošača. Postrojenja za obradu bočate i zaslanjene vode smještena su u naseljima Sobra, Blato i Kozarica. Opskrba područja NP Mljet gravitira desalinizacijskom uređaju smještenom u Blatu, koji kapacitetom nikako ne može zadovoljiti potrebe potrošača u NP Mljet, stoga se opskrba dodatno obavlja vodonoscima i skupljanjem kišnice. Vodoopskrbnim sustavom upravlja komunalno društvo Vodovod Mljet d.o.o. u 100%-tnom vlasništvu Općine (trgovačko društvo je registrirano za poslove vodoopskrbe i javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda). Za kontrolu zdravstvene ispravnosti vode nadležan je Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije koji periodično izuzima uzorke radi analize. Analitički nalazi ne dostavljaju se u NP Mljet, što bi svakako bilo korisno iz aspekta sigurnosti i praćenja stanja kvalitete vode u sustavu, a sve kako bi se pravovremeno donjele mjere za sprječavanje onečišćenja i smanjivanje utjecaja onečišćenja u izvanrednim slučajevima.

45

ODVODNJA Organizacija sustava odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda u NP Mljet, u smislu očuvanja cjelokupnog ekosustava, posebno je važna za područje Parka. Usprkos obvezama izgradnje nepropusnih septičkih jama, procurenja i ispuštanja u tlo iz ovakvih jama su svakodnevna i kao takva predstavljaju opasnost od zagađenja mora, potoka, bunara za pitku vodu u neposrednoj blizini i opasnost za ljudsko zdravlje. Na području NP Mljet nije organizirana odvodnja, a djelomično izgrađen sustav s mehaničkim pročistačem i podmorskim ispustom nije u funkciji. Sustav pročišćavanja otpadnih voda dimenzioniran je prema kapacitetu opterećenja 1500 ekvivalent stanovnika (ES) i sastoji se od sklopa gravitacijskih i tlačnih cjevovoda, cpnih stanica i pročistača s podmosrkim ispustom duljine 1500m na dubini 90m smještenim sjevernoistočno od naselja Pomena na području Sikjerica. Glavni izazovi u području odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u NP Mljet nalaze se u rješavanju odovdnje iz naselja Soline i područja lokaliteta Kulijer. Kako ovi lokaliteti nisu predviđeni u planu integracije u mrežu koja se gradi, svakako bi trebalo razmisliti izgradnji kolektorske mreže do njih jer pražnjenje septičkih jama putem fekalnog vozila ne osigurava kvalitetno, dostatno i evidentno odvoženje i daljnju obradu otpadnih voda. Otok Sv. Marije je u planu integracije na postojeći sustav u izgradnji. Za zahvat izgradnje crpne stanice (CS) Sv. Marija i podmorskog tlačnog cjevovoda do CS Pristanište izdan je akt za građenje, a sama gradnja ovisi o planovima komunalnog društva u čijoj je nadležnosti cjelokupna djelatnost odovdnje i pročišćavanja. GOSPODARENJE OTPADOM Gospodarenje otpadom regulirano je općim aktima nadležnog tijela, Općine Mljet i komunalnog društva Komunalno Mljet d.o.o. u 100%-tnom vlasništvu Općine. Na području NP Mljet komunalni otpad se odvozi sukladno planu i programu Komunalnog Mljet d.o.o. iz spremnika postavljenim na javnim površinama, najčešće uz glavne prometnice i unutar naselja. Komunalni otpad se preko pretovarne stanice smještene na predjelu Žukovac, Babino Polje, prosljeđuje na deponiju u Dubrovniku. Površine unutar NP Mljet koje nisu unutar granica naselja (kolno pješačka površina oko Velikog jezera, pješačke staze oko Malog jezera i ostale pješačke staze) opremljene su posudama za odlaganje otpada i drugom komunalnom opremom u vlasništvu NP Mljet. NP Mljet redovito prazni ovakve posude, pri tom koristeći specijalno električno vozilo i vlastite ljudske resurse. Dodatne aktivnosti koje provodi NP Mljet, a nisu u nadležnosti komunalnog poduzeća, odnose se na sprečavanje ulaska plutajućeg otpada u Veliko i Malo jezero te prikupljanje i zbrinjavanje takvog otpada. Kao dodatnu obvezu NP Mljet ima i u smislu aktivnog sudjelovanja u sprečavanju zagađenja i čišćenju okoliša u slučaju pomorske havarije. Sav zeleni otpad s javnih površina i otpad koji proizilazi iz redovnog korištenja i održavanja šumskog sustava u NP Mljet zbrinjava se deponiranjem i kompostiranjem uz nazočnost stručne službe Ustanove.

46

Plutajući otpad u uvali Grabova (2015.g.) Razvrstavanje, skupljanje i odvoz pojedinih vrsta otpada kao i opasnog otpada nije organizirano kroz rad nadležnog komunalnog društva. Zbrinjavanje građevinskog otpada, otpada od iskopa i pojedinih vrsta otpada (e-otpad, otpadna jestiva ulja i sl.) najčešće je prepušteno pojedincima i predstavlja opasnost zbog neadekvatnog pristupa i pribjegavanju parcijalnih rješenja. Do potpune uspostave i primjene zakonske regulative iz oblasti gospodarenja otpadom, NP Mljet će aktivno sudjelovati u iznalaženju pojedinih rješenja i aktivnom praćenju stanja na terenu te će sukladno svojim zakonskim ovlastima potupati u slučaju onečišćenja. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA Primarna zdravstvena zaštita osigurana je u dvije otočne ambulante. Jedna od njih je u Babinom Polju, gdje djeluje jedna liječnička ekipa, 1 patronažna sestra te dva vozača hitne pomoći. Druga ambulanta nalazi se u Goveđarima, gdje osim liječničke ekipe djeluje i stomatolog, a tijekom ljetne sezone i dodatna turistička liječnička ekipa sufinancirana od JU. U Babinom Polju nalazi se i jedina otočna ljekarna. U hitnim slučajevima poziva se helikopter ili gliser koji otok povezuju sa Općom bolnicom Dubrovnik i KBC-om u Splitu. OBRAZOVANJE Na otoku ne postoji vrtići, ali posljednjih godina djeluje dječja igraonica u Babinom Polju. Jedna je osnovna škola, sa svojom podružnicom u Goveđarima. Ukupni broj učenika je 56. Nakon osnovne škole učenici obrazovanje nastavljaju većinom u Dubrovniku, Splitu ili Zagrebu. POŠTA Otok ima tri poštanska ureda, u Babinom Polju, Maranovićima i u Goveđarima, gdje se vrši primanje, prikupljanje i otpremanje pošiljaka. Svjetlovodni kabel sa kopna stiže izravno do centrala u Maranovićima, Babinom Polju i Goveđarima te do osnovne škole.

47

ELEKTROOPSKRBA Otok Mljet povezan je s elektroenergetskom mrežom Hrvatske preko poluotoka Pelješca sa dva visokonaponska podmorska kabela. ZAŠTITA OD POŽARA Na otoku djeluje Javna vatrogasna postrojba „Mljet“ koja broji 20 stalnih te 8 sezonskih zaposlenika. Javna postrojba ugovorom sa Javnom ustanovom NP Mljet preuzela je poslove protupožarne zaštite i unutar Parka, gdje imaju ispostavu na lokaciji Sikjerica. Sam Nacionalni park ima dvoje zaposlenih vatrogasaca.

PROMET Mljet je tijekom cijele godine trajektnom linijom povezan sa poluotokom Pelješcem (Prapratno), te katamaranskom brzobrodskom linijom sa Dubrovnikom. Glavna luka je kod Sobre u Zaglavcu, dok je Nacionalni park povezan jedino tijekom ljetnih mjeseci kada brzobrodske linije isplovljavaju i iz Polača i Pomene, te osim sa Dubrovnikom povezuju Mljet sa Splitom, Bračom, Hvarom, Korčulom i Lastovom. Tijekom zimskih mjeseci četiri su dnevne trajektne linije za Prapratno i jedna brzobrodska, a tijekom sezone (od lipnja do listopada) pet je trajektnih i dvije brzobrodske dnevne linije. Cestovni promet se svodi uglavnom na promet osobnim vozilima, jer je javni prijevoz vezan samo za prijevoz školaraca te jednom dnevno za brzobrodsku liniju sa Dubrovnikom kada povezuje Nacionalni park i jugoistočni dio otoka sa Sobrom. Cestovnu prometnu mrežu na otoku čine: - Državna cesta D120: Pomena- Saplunara dužina 42.9 km - Državna cesta D123 Podblatska gora-trajektna luka Sobra 1.1 km - Lokalna cesta Krajica – Kozarica L69037 5.9 km - Lokalna cesta Zabrežje – Zadublje L69072 2.9 km - Lokalna cesta Prožura – Prožurska luka L69081 1.5 km - Lokalna cesta Maranovići – Okuklje L69070 3 km - Lokalna cesta D120-Goveđari-D120 L69036 1.8 km Uz navedene ceste brojne su i nerazvrstane ceste, protupožarne prometnice, biciklističke i planinarske staze. Mrežu protupožarnih (makadamskih) prometnica u području Parka čine: - Pomena – Kulijer 2.7 km - Jarište – Zaklopita 3.3 km - Fontana - Crna Klada 7.2 km - Podmontokuc – Kneže polje 2.5 km - makadam oko Hljeba 1.5 km - Glunča Dolina – Planjak 0.8 km - Crna Klada – Kozarica 3.6 km - Guvna – Vukov brijeg 1.8 km Mrežu planinarskih staza u Parku čine:

48

Pomena – Janik 3.5 km Pomena – makadam za Zaklopitu 4 km Goveđari – Vrbovica 0.7 km Vrbovica – Veliki Gradac – put za Monotkuc 1.2 km Dubrovica – Montokuc 1.6 km Montokuc – makadam poviše Solina 0.6 km Soline – Menterez 1.1 km Put po vrsima 5.2 km Put preko Solina 4.6 km Vranja Garma – Grabova 2 km Grabova – Put preko Solina 0.4 km Polače – Veliki Desajdub 1.8 km Lundžina – Polače 0.65 km Brekalci – Tatinica 0.7 km Tatinica- Križica (makadam za Kozaricu) 5.1 km Nerezni do – Put preko Solina 0.5 km Janik – Vidikovac 0.6 km Vidikovac – Zakamenica 0.2 km Zapračarica – Lokvice 2.4 km Pristanište – Soline 2.3 km Od ostalih puteva značajna je šetnica oko Velikog jezera duljine 11 km.

2.6 DOSADAŠNJE KORIŠTENJE PROSTORA

TURIZAM Turistička sezona u Nacionalnom parku Mljet započinje u ožujku/travnju a završava u listopadu. Park je otvoren za posjet tijekom cijele godine, ali prihvat posjetitelja i naplata ulaznica u zimskom razdoblju se vrši po najavama. Glavna sezona traje od 1. lipnja do 30. rujna s vrhuncem posjećenosti početkom kolovoza. Posjetitelji Parka najčešće su individualni turisti koji dolaze u vlastitom aranžmanu osobnim automobilima ili jahtama. Potom slijede organizirane grupe posjetitelja koje dolaze posredstvom turističkih agencija, te gosti stacionirani u hotelskom/privatnom smještaju. Slijedi tablica s brojem posjetitelja NP Mljet u razdoblju od 2004.-2015. razvrstano po kategorijama posjeta izraženo u %. POSJETITELJI 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

INDIVIDUALNI 59,13 58,43 63,71 65,07 67,43 73,34 75,39 77,03 81,01 80,29 78,46 76,76

AGENCIJSKI 35,20 35,32 30,09 26,46 25,54 20,14 18,95 16,74 14,44 15,72 17,79 18,60

STACIONIRANI 5,67 6,25 6,20 8,47 7,03 6,52 5,66 6,23 4,55 3,99 3,75 4,64

Jednodnevni posjetitelji najčešće dolaze trabakulama iz Korčule i s poluotoka Pelješca te katamaranskom linijom iz Dubrovnika i Splita. S obzirom na profil posjetitelja, trabakulama većinom

49

dolaze oni mlađe dobi, do 30 godina, uglavnom iz Australije i Francuske. Posjetitelji na jednodnevnom izletu u Parku na krstarenju kruzerima su većinom Francuzi, zatim Britanci, Španjolci i Amerikanci. U hotelskom smještaju ima najveći broj gostiju iz Slovenije, Njemačke i Velike Britanije, a u privatnom smještaju iz Slovenije i Italije. Razlog posjete Nacionalnom parku Mljet u prvom redu su odmor i rekreacija odnosno bijeg od urbane svakodnevice. Zaljubljenici u prirodne ljepote rado pješače, bicikliraju, tj. aktivno provode vrijeme u Parku. U vrijeme predsezone NP Mljet posjeti veći broj posjetitelja, ujedno članova planinarskih društava koji organizirano obilaze područje unutar i izvan granica Nacionalnog parka

posredstvom PD „Planika“ i PD „Mljet“, koji djeluju na otoku. Na području Parka postoji jedan hotel, kategoriziran s tri zvjezdice, koji u 157 soba raspolaže s 323 ležaja. Kvalitetan smještaj može se naći i u privatnom smještaju; 44 iznajmljivača u 166 smještajnih jedinica raspolaže s 378 ležaja. Na području Nacionalnog parka najveći broj smještajnih kapaciteta nudi se u mjestu Polače, zatim Pomena, Soline, Babine Kuće, Goveđari i Njivice. U navedenim mjestima postoji velik broj ugostiteljskih objekata, u kojima posjetitelji mogu uživati u mljetskim tradicionalnim jelima. U luci Polače i Pomena nalazi se najveći broj konoba i restorana, a za vrijeme turističke sezone ponuda je obogaćena sa suvenirnicama, dućanima i pekarom.

STRUKTURA GOSTIJU PO ZEMLJAMA IZ KOJIH DOLAZE U NP% zastupljenosti

ZEMLJA DOLASKA 2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2008.HOTELSKI GOSTISLOVENIJA 21,81 20,44 15,84 13,76 10,55 14,49NJEMAČKA 15,89 16,50 11,86 20,62 17,31 15,77VELIKA BRITANIJA 9,32 8,82 6,73 8,38 9,91 8,01B i H 7,88 6,40 6,77 4,48 4,65 6,30RUSIJA 4,32 4,96 5,78 5,72 3,37 2,63FRANCUSKA 4,27 4,86 4,91 4,89 4,13 3,26ITALIJA 2,83 2,93 3,72 3,53 2,73 3,30IRSKA 2,98 2,59 2,07 2,45 2,72 2,11ČEŠKA 2,04 2,76 1,46ostale države zastupljene su manje od 2%

PRIVATNI SMJEŠTAJ 2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2008.SLOVENIJA 20,32 19,27 20,82 19,39 14,85 17,69ITALIJA 10,01 10,27 12,02 11,33 10,73 10,91VELIKA BRITANIJA 7,79 8,59 5,19 5,29 5,95 3,76FRANCUSKA 7,92 8,14 5,33 5,84 4,88 4,35NJEMAČKA 7,54 5,60 4,56 5,51 5,61 5,37SRBIJA 6,07 3,51 3,50 5,02 6,16 5,95B i H 3,78 5,54 7,37 7,10 10,23 4,86ČEŠKA 2,34 3,67 3,19 3,68 2,18 5,48AUSTRIJA 2,31 3,04 3,15 3,03 3,45 3,12ostale države zastupljene su manje od 3%

50

STATISTIKA SMJEŠTAJA ZA PODRUČJE NP MLJET GODINA PRIVATNI HOTELSKI UKUPNO DOMAĆI STRANI 2004. 1799 8012 9811 2511 7300 2005. 2319 7119 9438 1904 7534 2006. 2474 8710 11184 3482 7702 2007. 2338 9378 11716 3618 8098 2008. 2365 9040 11405 3415 7990 2009. 2456 8061 10517 3015 7502 2010. 3107 7029 10136 2070 8066 2011. 2954 7493 10447 2429 8018 2012. 3786 7514 11300 1660 9640 2013. 4092 7623 11715 1695 10020 2014. 4394 8034 12428 2308 10120

2015. 4578 7865 12443 1810 10633 Nacionalni park Mljet ima 5 službenih ulaza, a ulaznice se naplaćuju i posjetiteljima na jahtama u uvali Polače i Pomena. Iz godine u godinu raste broj nautičara u Parku. Podatak o točnom broju tog profila posjetitelja ne postoji jer veliki broj nautičara samostalno kupi ulaznicu na službenom ulazu kao obični posjetitelji pa se ne obavi naplata na plovilu. Sve je veći broj posjetitelja koji sa svojim velikim jahtama dolaze u posjet Parku i traže VIP tretman. Za njih Ustanova organizira poseban prijevoz kombijem i brodom po Velikom jezeru uz pratnju vodiča. Za goste u privatnom/hotelskom smještaju, koji borave u Parku više dana, nudi se mogućnost obilaska Parka biciklističkim i pješačkim stazama. Na otoku postoje dvije rent- a car agencije čija ponuda se sastoji od iznajmljivanja automobila i skutera. Unutar granica Nacionalnog parka smještene su poslovnice gdje posjetitelji mogu na vrlo jednostavan način koristiti njihove usluge. Ponuda se odnosi i na posjetitelje koji dolaze posredstvom turističkih agencija s ciljem rekreacije. Na više lokacija u Parku je moguće iznajmiti bicikle, a na Malom mostu kajake i kanue za vožnju po jezerima. U sklopu hotela je otvoren i ronilački centar, što upotpunjuje turističku ponudu unutar Parka.

51

GODINA Siječanj-Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad-Studeni UKUPNO

2004. 23586 22880 34414 16108 2674 99662

2005. 23112 19055 26844 14666 2706 86383

2006. 22133 19167 26016 13341 3175 83832

2007. 21349 21335 27910 14140 3082 87816

2008. 22342 21932 28263 15681 3570 91788

2009. 20350 21829 29638 14446 2212 88475

2010. 20939 23407 33864 15284 2897 96391

2011. 22627 22469 32515 15167 2720 95498

2012. 22553 23706 31640 15745 3504 97148

2013. 22475 26114 32883 17245 3747 102464

2014. 23110 24212 33096 16790 3579 100787

2015. 25406 28816 34393 19512 4029 112156

Iz tabelarnog prikaza o broju posjetitelja NP Mljet određenog prema broju prodanih ulaznica te razvrstanog po periodima vidljivo je da glavnina posjetitelja posjeti NP Mljet u razdoblju od srpnja do rujna. Sadašnji broj posjetitelja te aktivnosti vezane uz posjećivanje ne utječu bitno na očuvanje biološke raznolikosti u Parku, ali je potrebno rasteretiti posjećenost određenih žarišnih lokacija, poput Malog mosta te pojačati nadzor tijekom ljetnih mjeseci.

ŠUMARSTVO Površina šuma i šumskog zemljišta u Parku iznosi 2300 ha. Na oko 70% površine dominiraju hrast crnika ili česvina (Quercus ilex) i prateće vazdazelene listače, dok je na ostalom dijelu najzastupljeniji alepski bor (Pinus halepensis). Česvina je uglavnom prisutna na sjevernim izloženostima u Parku. Na cijelom području Parka nema sastojina česvine iz sjemena, već se radi o panjačama, od kojih ona najočuvanija ima skoro sto godina starosti, a nalazi se na predjelu Velika dolina i Valakija. Predio Velike doline proglašen je 1965. g. Posebnim rezervatom šumske vegetacije jer svojim sačuvanim odlikama netaknute prirode predstavlja primjer izuzetne vrijednosti mljetskih šuma. Zbog progresivnog zapuštanja poljoprivrednih površina danas je površina pod šumskom vegetacijom znatno zastupljenija nego unazad 50 godina. Na napuštenim poljima došlo je do naplodnje sjemenom šumskih vrsta, prvenstveno alepskog bora. Na ostalim područjima Parka nalazimo dobro očuvanu makiju i nešto gariga na otočićima. S obzirom na kategoriju Nacionalnog parka i u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, na ovom području nema klasičnog gospodarenja šumama gdje bi se iskorištavali drvni sortimenti i sporedni šumski proizvodi, već se vrši samo sanitarno i protupožarno uklanjanje određenog broja stabala i grmlja. Održavanje protupožarnih prometnica sa minimalnim zahvatima važan je segment u ukupnim mjerama zaštite šuma od požara.

52

POLJOPRIVREDA Poljoprivredne površine (vinogradi, maslinici, dolci i pašnjaci) u prošlosti su zauzimale oko 700 ha površine Parka, dok se danas obrađuje tek oko 50 ha, uglavnom oko naselja. Ostale površine su napuštene i prepuštene šumskoj vegetaciji djelomice zbog razvoja turizma i novih djelatnosti, a posebno zbog depopulacije otoka. Među današnjim poljoprivrednim površinama prevladavaju maslinici, nešto vinograda te polja za uzgoj tradicionalnog povrća (krumpir, blitva, kupusnjače i sl.). Maslinici su se počeli ponovno obrađivati u posljednjih petnaestak godina, dok se površine pod vinovom lozom i dalje smanjuju zbog nedostatka radne snage. Nekad je na području Parka bilo preko 12 000 stabala maslina, krajem osamdesetih taj broj je pao na jedva tisuću, dok ih se danas obrađuje oko 4 000. Javna ustanova NP Mljet daje godišnje poticaje lokalnom stanovništvu za obnovu i održavanje maslinika i vinograda. Pašnjake je zbog nestanka stočarskih aktivnosti u potpunosti pokrila šumska vegetacija. Na području Parka danas je samo nekoliko desetaka domaćih koza i ovaca, iako postoji veći broj podivljalih koza. Iako je razvoj turizma u početku bio jedan od uzročnika smanjenja poljoprivrednih površina, danas upravo zahvaljujući njemu raste potreba za tradicionalnim otočkim proizvodima. Na Mljetu postoje izuzetno dobri uvjeti za ekološku i organsku proizvodnju pa je za očekivati još bržu obnovu do sada napuštenih polja.

ISTRAŽIVANJA Na području Parka od njegova proglašenja do danas izvršena su brojna znanstvena istraživanja, iako su ona sveobuhvatnija provedena uglavnom u posljednjih petnaestak godina. Inventarizirane su brojne životinjske skupine te flora čitavog Parka, a nešto je manja pokrivenost dosadašnjim istraživanjima morskih i kopnenih beskralješnjaka. Popis istraživanja provedenih u periodu 2007.-2015. nalazi se u Prilogu III. Sadašnju bazu podataka obogaćuju i saznanja iz geologije, speleologije, arheologije, fizike, kemije i drugih disciplina kojima se i dalje otkrivaju posebnosti i vrijednosti ovog područja. Nastavak istraživanja kroz praćenja stanja, inventarizaciju nedovoljno istraženih skupina te praćenja fizikalno-kemijskih i ostalih parametara prioritet su Javne ustanove jer su važne za razvoj kvalitetnih i učinkovitijih mjera zaštite s ciljem očuvanja temeljnih vrijednosti. Znanstvena istraživanja se planiraju i provode u suradnji sa znanstvenim institucijama, udrugama, pojedincima i ustanovama, a tijekom rada na terenu djelatnici stručne službe i službe čuvara prirode NP Mljet nadziru i usklađuju aktivnosti za kvalitetno izvršenje ugovorenih projekata. Javna ustanova pruža potporu i istraživanjima kojima nije direktan naručitelj, u skladu sa svojim mogućnostima i ukoliko se ona uklapaju u ciljeve upravljanja Parkom.

53

3 POGLED IZNUTRA: ŠTO KAŽE LOKALNO STANOVNIŠTVO I

DIONICI

3.1. PROCES UKLJUČIVANJA KORISNIKA PROSTORA Javna ustanova Nacionalni Park Mljet pri izradi Plana upravljanja poštovala je načela dobre prakse koji pored ostalog preporučuju i uključivanje lokalnog stanovništva i ostalih dionika prostora u proces njegove izrade. Pripremna faza izrade Plana upravljanja počela je tijekom svibnja 2011. organizacijom radionice za dionike NP Mljet o mogućnostima sudjelovanja u zaštiti i očuvanju zaštičenog područja u sklopu kojeg je provedena i analiza ankete o razumijevanju postupka planiranja upravljanja zaštićenim područjima. Sudionici radionice su zastupali ili predstavljali različite skupine dionika, od lokalnog stanovništva do predstavnika državne uprave. U ožujku 2011. provedena je i stručna radionica za djelatnike NP Mljet o mogućnostima sudjelovanja u zaštiti, očuvanju i upravljanju zaštićenim područjem. Provedbu ovih radionica koordinirao je Institut za istraživanje i razvoj održivih eko sustava, IRES. Nastavak izrade Plana upravljanja uslijedio je u 2013. i 2014. godini kroz niz aktivnosti kako sa djelatnicima Javne ustanove tako i sa svima zainteresiranim stanovnicima i ostalim dionicima područja Parka. Izradu Plana upravljanja koordinirala je Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce iz Splita. Kako bi se dobio uvid u mišljenje dionika tijekom proljeća 2013. provedeno je i anketiranje dionika polustruktuiranim upitnicima. Djelatnici stručne, službe čuvara prirode i turističke službe Javne ustanove proveli su 18 anketa i tom prilikom razgovarali sa predstavnicima različitih državnih i znanstvenih institucija te organizacija civilnog društva koje već godinama djeluju na području Parka ili imaju određene nadležnosti. U sklopu procesa uključivanja korisnika prostora održavane su tri radionice sa dionicima na kojima se razvijala vizija razvoja Parka, napravljena je analiza vrijednosti i prijetnji područja, izrađeni prijedlozi aktivnosti i suradnje za period od deset godina te je raspravljana buduća zonacija Parka. Rezultati radionica su dorađivani u sedam internih radionica sa djelatnicima i na temelju njih izrađivani su planski elementi Plana upravljanja: teme, ciljevi, indikatori, aktivnosti, suradnici te procjena troškova planiranih aktivnosti Plana. „Sociološka studija – istraživanje stavova stanovništva otoka prema Nacionalnom parku Mljet“ koja je 2011. provedena od strane Filozofskog fakulteta u Zagrebu na uzorku od 203 stanovnika otoka dala je uvid u percepciju stanovništva otoka Mljeta (unutar i izvan Parka) o trenutačnoj situaciji i daljnjem razvoju zaštićenog područja. Rezultati istraživanja potvrđeni su i tijekom radionica s dionicima gdje su se ponavljali slični stavovi lokalnog stanovništva kao oni navedeni u studiji.

3.2. ISTAKNUTE PRIRODNE I KULTURNE VRIJEDNOSTI Velika većina stanovnika i unutar i izvan NP Mljet (preko 80%) smatraju da je odluka o proglašenju Nacionalnog parka Mljet bila opravdana. Dionici smatraju da je Nacionalni park Mljet iznimno vrijedno područje bogato kulturnom i prirodnom baštinom koju treba zaštititi i očuvati. Među vrijednostima posebno su istaknuti geomorfološki fenomen slanih „jezera“, krajobraz Parka, šume

54

hrasta crnike i alepskog bora, klifove, kolonije busenastog koralja koraligenske zajednice, maslinike i vinograde. Od bogate kulturno- povijesne baštine dionici ističu benediktinski samostan Sv. Marija, ostatke rimske palače u Polačama, lokalitete podvodne arheologije te Goveđari kao ruralna cjelina. Područje Parka ima potencijal za razvoj svih vidova održivog turizma kao što su eko, elitnog, znanstveno-edukativnog, zdravstvenog, i sl..

3.3. NAČIN ŽIVOTA Stanovništvo otoka Mljeta tipičan je primjer otočkog stanovništva. Preteže starije, autohtono stanovništvo, koje uglavnom živi u višegeneracijskim domaćinstvima i bavi se kombinacijom različitih djelatnosti – turizmom, poljoprivredom, ribarstvom, a neki su zaposleni i u Parku . Nezaposlenost je relativno visoka kao i depopulacija. Najveći problemi života na otoku su slaba infrastruktura, otežano školovanje djece i pronalaženje posla, slabija opskrba potrepštinama, te slaba povezanosts kopnom. Problemi na osobnoj razini su : nemogućnost gradnje objekata na zaštićenim područjima, otežan promet nekretninama, te ograničeni uvjeti za ribarenje. Nadalje, percepcija problema svakodnevnog života na otoku različita je među stanovništvom kojem obitava unutar parka i onih koji obitavaju izvan područja parka. Stanovnici unutar NP Mljet procjenjuju da imaju više problema vezanih uz postojanje NP Mljet a odnose se na otežan promet nekretninama, nemogućnost gradnje objekata na zaštićenim područjima, ograničeno ribarenje, nedostupnost nekih dijelova otoka te slobodu kretanja.

3.4. OČEKIVANJA OD JAVNE USTANOVE I VIZIJA BUDUĆNOSTI Kao i u drugim područjima koja se nalaze pod zakonskom zaštitom kao prirodna ili kulturna baština, tako se i na otoku Mljetu Nacionalni park Mljet različito doživljava od strane različitih dionika – lokalnog stanovništva, posjetitelja parka, uprave nacionalnog parka i dr. Tako se Park s jedne strane doživljava kao pozitivni čimbenik iz niza razloga – očuvanje bioraznolikosti, krajobraza, atraktivnost za posjetitelje, ostvarivanje prihoda, zapošljavanje lokalne radne snage i sl. Naročite dobra suradnja razvijena je sa znanstvenom zajednicom koje je već godinama prisutna sa svojim istraživački radom na području Parka. S druge strane, dio lokalnog stanovništva koje živi u o granicama Parka i/ili u njegovoj blizini, instituciju JU doživljava kao čimbenik ograničavanja razvoja u odnosu na ostatak otoka Mljeta. Ulogu Javne ustanove dionici vide prvenstveno u očuvanju kulturne i prirodne baštine te njenom prezentiranju i unaprjeđenju ponude Parka. U svojim očekivanjima lokalno stanovništvo Javnu ustanovu vidi kao potencijal za pružanje mogućnosti zapošljavanja mladih školovanih osoba koje bi doprinijele boljitku cijele lokalne zajednice kroz održivi razvoj područja Parka. Nerealna očekivanja lokalna zajednica pokazuje u slučajevima kad traži da Javna ustanova rješava određena pitanja koji su u nadležnosti drugih institucija poput imovinsko-pravnih odnosa, komunalnih poslova, prava gradnje i sl. U periodu od zadnjih 10-ak godina dionici uočavaju pozitivne i negativne promjene. Od pozitivnih promjena navode pozitivan napredak u očuvanju prirodnih vrijednosti parka, učinkovitiji nadzor zaštićenog područja, bolje održavanje infrastrukture, otvaranje novih radnih mjesta. Kao negativne promjene ističu ograničenje lokalnog stanovništva za korištenje vlastitih resursa te nedovoljnu

55

turističku ponudu. Lokalno stanovništvo i dionici se o aktivnostima Javne ustanove informira putem oglasne ploče, internetske stranice te izravno putem razgovora i sastanaka s djelatnicima Ustanove, a ističe se potreba za jačim strukturiranim informiranjem i uključivanjem u rad Parka. Socio-ekonomska studija iz 2011. dala je slične rezultate kao i radionice s dionicima. Prema studiji gotovo svi ispitanici se slažu u tome da je poboljšavanje strukture sadržaja Nacionalnog parka potrebno (95%), a na drugom mjestu ističu potrebu značajno većeg uključivanja lokalnog stanovništva u donošenje odluka o budućnosti parka (81% ), dok su sljedeća istaknuta 2 razloga zapravo komplementarna i daju pozitivnu sliku o instituciji parka – „park bi trebalo proširiti“ – 34% odgovora, te „cijeli bi otok trebao postati nacionalni park“ – 28% odgovora. Dakle, u svim budućim promišljanjima o tome kako obogatiti sadržaje parka, kako donositi odluke, potrebno je konzultirati cijelo stanovništvo otoka, pri čemu najveći interes za navedena pitanja pokazuju stanovnici koji obitavaju unutar parka. Stavovi ispitanika o djelatnicima NP su pozitivni i ističe se i stav da je broj zaposlenih djelatnika u Parku potrebno povećati, a posebno stručnim, po mogućnosti domaćim kadrom. Takav stav prevladava i kod stanovnika koji obitavaju unutar, ali i izvan Parka. Većina ispitanih smatra da stanovništvo treba znatno ili malo povećati, dok je vrlo malo onih koji smatraju da broj stalnog stanovništva na području NP Mljet treba ostati isti-na sadašnjoj razini. Podaci pokazuju da većina ispitanika (gotovo 50%) smatra da broj povremenog stanovništva na području NP Mljet treba ostati isti. Ukupno gledano, ipak je više onih koji smatraju da njihov broj treba povećati, nego onih koji smatraju da ga treba smanjiti. Navedeni nalaz govori o želji stanovnika da se kroz povećani broj turista popravi i njihova ekonomska situacija. Gotovo polovica ispitanika konstatira pozitivne strane parka jer ocjenjuje da gotovo svi žive bolje, što je vrlo pozitivan podatak- mnogi smatraju da im institucija parka omogućava bavljenje turizmom, da su osobni financijski prihodi zbog parka uvećani, da se poboljšao opći standard života, da je individualni posao uznapredovao te da je institucija parka utjecala na razvoj raznih djelatnosti. Stanovnici otoka od Nacionalnog parka očekuju omogućavanje zapošljavanja domaćim ljudima (gotovo 100 % ispitanih), omogućavanje bavljenja specifičnim otočkim tipom turizma unutar Parka, a u formi obiteljskih gospodarstava, očekuju pomoć u uređenju otočke infrastrukture, poticanju većeg intenziteta iznajmljivanja smještajnih kapaciteta za turiste, povećanje broja turista, olakšavanje relativno strogih uvjete kojima se propisuje gradnja objekata i sječa drva za ogrjev, kao i osiguranje naknada (kompenzacija) za različita ograničenja koja postoje zbog postojanja zaštićenog područja. Specifičnije, otočko stanovništvo očekuje od Nacionalnog parka i sljedeće: infrastruktura, poboljšavanja kvalitete lokalnih putova, uređenje riva, utjecaj na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa te osiguravanje radnih mjesta i zapošljavanja stanovništva, posebno mladih ljudi. Većina ispitanika smatra da građevinske zone naselja u prostornom planu treba malo povećati (60%), a jedna četvrtina ispitanika smatra da ih treba znatno povećati. Najveći broj ispitanih je zainteresiran za građevinske aktivnosti, izgradnju i proširenje elemenata turističkih i ugostiteljskih objekata. Većina ispitanika smatra da u prostornom planu nije potrebno predvidjeti građevinska područja za vikend naselja (73%), 10% ispitanih smatra da je potrebno, a 15% ne zna ili im je svejedno. Velika većina ispitanika smatra da bi Nacionalni park Mljet trebao inzistirati na legalizaciji izgrađenih objekata. Najveći dio ispitanika, kako onih unutar, tako i onih izvan NP Mljet, smatra da su prirodne ljepote cijelog otoka glavni motiv pri odabiru Mljeta kao turističke destinacije. Stanovnici otoka koji žive unutar NP Mljet u većoj se mjeri slažu da je njima teže živjeti na otoku zbog ograničenja koja postavlja park te da se oni zbog toga ne mogu baviti svim djelatnostima a oni koji

56

žive izvan NP Mljet slažu se da je stanovnicima otoka u okviru granica Parka je općenito lakše živjeti upravo zbog činjenice postojanja Nacionalnog parka. Preteže stav da je zapravo onima koji žive unutar granica parka sama činjenica postojanja parka, iako je ograničila mogućnost bavljenja svim djelatnostima, ipak olakšala egzistenciju. Nacionalni park kao primjer zaštićenog područja doživljava se dakle kao prednost. VIZIJA Nacionalni park ˝Mljet” je jedinstvena cjelina očuvanih prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti gdje „morska jezera“, otočići i šume stvaraju modro-zelenu oazu mira i tišine, a čovjek živi u skladu s prirodom.

57

4 UPRAVLJANJE

4.1. TEME, CILJEVI I AKTIVNOSTI PLANA UPRAVLJANJA Uvrstiti tablice ciljeva, indikatora i aktivnosti po usuglašavanju planskog dijela iz excela TEMA A: ZAŠTITA I OČUVANJE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KRAJOBRAZA Morske i kopnene prirodne vrijednosti Mljeta čine ga jedinstvenim među jadranskim otocima. Nacionalni park zauzima sjeverozapadnu trećinu otoka, a na njoj su objedinjene najvažnije posebnosti ovog područja. Slana „jezera“ najistaknutija su lokacija Parka te važan geomorfološki i oceanografski fenomen. Njihove karakteristike čine ih znatno različitima od drugih zaštićenih akvatorija Sredozemlja, a izuzetno su bogata školjkašima i ribama, među kojima je i nekoliko strogo zaštićenih vrsta. Posebno se ističe plemenita periska čija je gustoća u Malom jezeru najveća zabilježena u Sredozemlju. Tu živi i jezerski endem, meduza Aurelia sp., a u Velikom jezeru nalazi se i najveći do sada zabilježeni koraljni greben busenastog koralja , koji predstavlja važno žarište bioraznolikosti ribljih vrsta. Strana invazivna vrsta alga Caulerpa cylindracea također ugrožava ovaj greben obraštajući ga kao i neke druge alge koje se razvijaju na njemu kao posljedica blage eutrofikacije i zagrijavanja mora. Zbog visokog stupnja zaštite izravna ugroženost „jezera“ nije velika, ali s obzirom da se radi o prilično zatvorenom sustavu potrebno je redovito pratiti stanje vrsta i staništa te hidrografske, geokemijske i ostale relevantne parametre. Riblji fond u ostatku akvatorija Parka, iako bogat vrstama, do sada je bio značajno ugrožen prekomjernim ribolovom. Kako bi se utvrdilo stanje ribljeg fonda te pratili učinci zaštite uspostaviti će se praćenje stanja. Reguliranjem ribolovnih aktivnosti po novoj zakonskoj osnovi putem Pravilnika o zaštiti i očuvanju te učinkovitijim nadzorom nad akvatorijem i uspostavom „no take“ zona, očekuje se smanjenje pritiska na riblje populacije. Ostaje problem svjetlosnog zagađenja od strane plivarica kojim se riblje populacije iz akvatorija Parka privlače ka otvorenom moru, u svrhu čega će se zagovarati uspostavljanje zone utjecaja na prirodu uz morsku granicu Parka po Zakonu o morskom ribarstvu. Široko rasprostranjene livade morske cvjetnice posidonije jedno su od najznačajnijih morskih staništa u Parku. Na pojedinim lokacijama bitno su ugrožene sidrenjem, koje je potrebno regulirati i time osigurati što manji utjecaj na ovo izuzetno osjetljivo i zakonom zaštićeno stanište. Potrebno je obratiti pažnju na zatvorenije uvale u kojima su prisutna naselja kako ne bi došlo do pojave eutrofikacije. Izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda značajno će doprinjeti tom cilju. Grebeni su stanište vezano uz kamenito morsko dno koje može biti oštećeno upotrebom neodgovarajućeg ribolovnog alata, prvenstveno mreža. Eutrofikacija također ima negativan utjecaj, posebno na koraligen, kao i klimatske promjene koje dovode do povećanja temperature mora koje se zagrijava do sve većih dubina. Gradnja i nasipanje obale također imaju negativan utjecaj na ovo stanište. Na kopnenom dijelu Parka brojnim su istraživanjima zabilježene mnoge ugrožene, endemske i strogo zaštićene vrste, čije je očuvanje i zaštita temeljna upravljačka zadaća Parka i koje će se provoditi kroz redovita praćenja stanja te edukaciju i informiranje posjetitelja i lokalnog stanovništva. Kod faune značajna je populacija ptica, sa predstavnicima poput rijetkog i strogo zaštićenog sredozemnog galeba te neuobičajenih vrsta za otoke škanjca osaša i šumske sove. Za ptice je posebno osjetljivo vrijeme gniježđenja. Sredozemni galeb je do prije nekoliko godina gnijezdio na području Parka, ali u zadnje vrijeme viđamo samo pojedine jedinke ali bez pokušaja gnježđenja. Populacija morskog

58

vranca je također značajna s 30-ak parova koji se ovdje gnijezde. U NP mljet zabilježen je jedan par sivog sokola koji se gnijezdi na klifovima, a u to vrijeme je i najosjetljiviji na uznemiravanje. Posebno je bogata i špiljska fauna, sa iznimno visokim postotkom endema, pa čak i novim vrstama za znanost. Špiljska staništa uglavnom su teže dostupna i izvan glavnih puteva što rezultira povoljnim uvjetima za nesmetani razvoj takve jedinstvene faune. Odlaganje otpada na ove lokalitete izrazito bi se negativno odrazilo na zajednice koje u njima obitavaju. Visok je broj ugroženih i strogo zaštićenih biljnih svojti. Od endema se ističu dubrovačka zečina, jadranska rumenica, buhač i savitljiva mrižica. Uz putove, prosjeke te rubove šuma i polja nalazimo preko trideset vrsta orhideja, što predstavlja izuzetno vrijedno bogatstvo ovih strogo zaštićenih vrsta. Održavanje šumskih i ostalih puteva je vitalno za opstanak ovih vrsta jer su upravo to lokaliteti na kojima su najbrojnije. Praćenje stanja planira se provoditi i za gljive, među kojima je zabilježeno deset ugroženih vrsta. Nacionalni park „Mljet“ u cijelosti je uvršten u europsku mrežu zaštićenih područja Natura 2000, a njegov sjeverozapadni dio proglašen je i područjem od posebne važnosti za ptice. Kroz aktivnosti upravljanja Park će obratiti posebnu pažnju na 5 vrsta (čančara, morski vranac, sredozemni galeb, sivi sokol i jelenak) i 15 staništa koja su u okviru Nature 2000 prepoznata kao najznačajnija za ovo područje. Mediteranske povremene lokve koje su vrlo rijetke u NP Mljet (samo dvije) važno su stanište za veliki broj kukaca te pojilište za sve ostale životinje. Vrlo je važno ne dopustiti zaraštavanje takvih staništa. Od zaraštanja je potrebno zaštititi i neka druga staništa kao što su termo-mediteranske (stenomediteranske) grmolike formacije s Euphorbia dendroides i eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietea. Drvenasta mlječika (Euphorbia dendroides) prisutna je na točkastim lokalitetima i nije lako pristupačna. Jedna od bitnijih prijetnji za bioraznolikost Parka su invazivne vrste. Na otoku postoji nekoliko široko rasprostranjenih alohtonih vrsta. Najpoznatiji je mali indijski mungos , koji je već nanio veliku štetu istrebljenjem zmija otrovnica na cijelom području Parka. Nakon nestanka otrovnica, znatno su se počele smanjivati i populacije drugih vrsta zmija kojima se također hrani, a porasla je brojnost crnog štakora . Mungos je prijetnja i svim pticama koje se gnijezde u blizini tla, a dobar dio prehrane mu čine i kukci. Mungosa i štakore potrebno je potpuno ukloniti sa pojedinih otočića, gdje su izravna prijetnja gnijezdećim populacijama ptica, poput morskog vranca. Unatoč negativnom utjecaju mungosa u Parku se održalo desetak vrsta gmazova, od kojih je najbrojnija oštroglava gušterica , istočnojadranski endem. Stanje herpetofaune redovito će se pratiti kroz terenska istraživanja. Divlja svinja druga je alohtona vrsta velikog utjecaja na vrste i staništa u Parku. Prijetnja je brojnim poljoprivrednim kulturama, velikom broju vrsta orhideja te jednoj od najznačajnijih vrsta u Parku, čančari. Ima dovoljno jaku čeljust da može razbiti oklop kornjače. Široko rasprostranjene domaće mačke prijetnja su za ptice i gmazove, a podivljale domaće koze za grmolike biljne vrste. U podmorju Parka sveprisutna je grozdasta kaulerpa, invazivna zelena alga koja se iznimno dobro prilagodila na uvjete u Jadranu i zaprijetila mnogim domaćim vrstama. Dosadašnji pokušaji eliminacije nisu bili uspješni, a njenom razvoju pogoduje i povišenje temperature mora u posljednjih nekoliko godina. Za sve invazivne vrste potrebno je provoditi redovite aktivnosti kontrole i redukcije kako bi se očuvalo ili poboljšalo stanje autohtonih vrsta u Parku. Gubitak poljoprivrednih površina ugrožava biljne vrste tipične za takva staništa, poput orhideja, te samu čančaru, koja najčešće obitava uz rubne dijelove polja. Kroz poticaje, suradnju i otkup zemljišta Park će provoditi aktivnosti sa ciljem očuvanja tih vrsta kao i direktnim intervencijama u polja kroz kosidbu i uklanjanje drvenastog raslinja. Šumovitost Parka jedna je od njegovih najvažnijih krajobraznih vrijednosti. Kopnena površina gotovo je u potpunosti prekrivena gustim šumama alepskog bora i hrasta crnike . Posebni rezervat šumske vegetacije Velika Dolina predstavlja zajednicu hrasta crnike i crnog jasena , koja je u prošlosti

59

dominirala mediteranskim prašumama. Redovitim praćenjem stanja šumskog ekosustava nastavit će se prikupljanje temeljnih podataka za njegovo očuvanje, a cilj je omogućiti nesmetano odvijanje ekoloških procesa. Kao i do sada, posebna će se pažnja posvetiti protupožarnoj zaštiti kao osnovnoj preventivnoj aktivnosti za očuvanje vrijednih šumskih staništa. Ovo vrijedi i za sva ostala šumska staništa iako bi šumama alepskog bora požar odgovarao jer je to način na koji se prirodno pomlađuju. Međutim, kako je već obrazloženo, to naprosto nije moguće zbog toga što bi takav požar ugrozio i sva ostala staništa. Čitav otok, pa tako i područje Parka, svake se godine suočava sa problemom velikih količina doplutalog morskog otpada uslijed jakih južnih vjetrova i struja. Otpad se prije svega nakuplja u uvalama i na plažama južne strane otoka, a znatne se količine mogu naći i na morskom dnu. „Jezera“ su djelomično zaštićena posebnom branom. Kroz svoje aktivnosti Ustanova će redovito održavati čistoću obale i mora, kako kroz redoviti rad tako i kroz namjenske akcije u proljetnom razdoblju, kada su količine otpada koji se nakuplja tijekom zimskog perioda najveće. Sa ciljem boljeg i učinkovitijeg planiranja i organiziranja svih navedenih aktivnosti Park će izraditi detaljnu kartu kopnenih staništa, batimetrijsku kartu podmorja te kartu morskih staništa. Edukacija i informiranje lokalnog stanovništva, posjetitelja i djelatnika same Ustanove jedan je od osnovnih aspekata koji je potrebno unaprijediti. Podizanjem razine svijesti i znanja o biološkoj raznolikosti Parka te podizanjem motivacije za aktivno uključivanje u njeno očuvanje može se značajno doprinijeti učinkovitijoj zaštiti morskih i kopnenih vrsta i staništa u Parku. U tu svrhu svakom specifičnom cilju pridružene su i odgovarajuće edukativne aktivnosti koje će se kontinuirano provoditi.

Legislativa će se također doraditi kroz Pravilnik o zaštiti i očuvanju jer je uočeno da neke aktivnosti nisu dobro regulirane.

TEMA B: ZAŠTITA I OČUVANJE KULTURNO-POVIJESNE BAŠTINE Najznačajnije cjeline kulturno-povijesne baštine Nacionalnog parka „Mljet“ su uvala Polače i otok Sv. Marije u Velikom jezeru. Kasnoantička palača u Polačama jedna je od najmonumentalnijih rimskih građevina na istočnoj obali Jadranskog mora, a njena iznimna vrijednost te slaba istraženost i očuvanost čine je prioritetnom lokacijom za upravljačke aktivnosti vezane za kulturno-povijesnu baštinu. Cjelina koju tvore ostaci palače sa ostacima rimske bazilike i termi u uvali Polače smještena je u potpunosti na privatnom zemljištu, a dijelovi palače postali su integralni dio pojedinih kuća sagrađenih u prvom dijelu 19 st. Zbog složenosti i nesređenosti imovinsko-pravnih odnosa zemljišta na kojem se nalazi ovo kulturno dobro nulte kategorije, aktivnosti vezane za zaštitu i očuvanje palače, iako prioritetne, nerijetko su izvan nadležnosti Javne ustanove i ovisne o vanjskim čimbenicima. Upravljanje lokalitetom u nadležnosti je Ministarstva kulture, te bi zajedno s njima trebalo regulirati odnose s vlasnicima. Jedna od potencijalnih mogućnosti je ugovor o upravljanju kojim bi se Parku prenijela upravljačka prava, vjerojatno kroz najam. Zagovaranje i poticanje suradnje osnovne su aktivnosti koje Park trenutačno može provoditi. Procjena troškova obnova i stavljanja u funkciju Palače te udjela koji bi Park financirao u ovom trenutku zbog opisane problematike nije moguća. Na otoku Sv. Marije nalazi se najvrjedniji objekt sakralne baštine na otoku, benediktinski samostan s crkvom iz 12 st., od velike kulturne i krajobrazne vrijednosti. Cijeli otok zajedno s kompleksom pripada Dubrovačkoj biskupiji, a njihova tvrtka Otok d.o.o. već duže vrijeme provodi proces obnavljanja i ponovnog stavljanja u funkciju kompleksa koji bi trebao doprinijeti kvalitetnijoj ponudi posjetiteljima Parka.

60

Najstarije naselje Parka, Goveđari, sagrađeno je u 18 st. te danas predstavlja njegov najatraktivniji naseljeni lokalitet, pogodan za razvoj i promociju aktivnosti vezanih za otočnu tradiciju i etnološke vrijednosti. Obnavljanje stare mlinice za preradu maslinovog ulja te etnološki izložbeni postav oživjele bi čitavo područje te preusmjerile posjetitelje na ovu značajnu lokaciju. Mlinica je u privatnom vlasništvu i potrebno je surađivati sa vlasnicima u pronalaženju najprikladnijeg rješenja za njenu obnovu i stavljanje u funkciju posjećivanja. Na otoku su nekoć postojali brojni lokalni običaji, danas već pomalo zaboravljeni, dok se tradicionalne proslave svjetovnih i religijskih blagdana još uvijek održavaju. Osim toga, postoji i tradicija izrade rukotvorina, poput košica i vrši, nakita te mljetski vez. U svrhu očuvanja tradicije i upoznavanja posjetitelja sa mljetskim običajima Ustanova planira aktivnosti informiranja, edukacije i prezentacije, kako za lokalno stanovništvo tako i za posjetitelje. U tom je procesu ključno osigurati prostor u kojem bi se takve aktivnosti mogle održavati. TEMA C: UPRAVLJANJE POSJEĆIVANJEM I RAZVOJ INTERPRETACIJE Nacionalni park Mljet nudi svojim posjetiteljima nekoliko mogućnosti obilaska područja Parka. Cijena ulaznice uključuje prijevoz iz Polača do Pristaništa, odakle je moguće posjet brodicom do otoka Sv. Marije. Druga postaja brodice je Mali most, između dva „jezera“, gdje je moguće uređenom stazom doći pješice iz Pomene. Upravo na ovom potezu Park ima najveći broj posjetitelja te najveći pritisak tijekom udarnih dana u sezoni. Dopuštene aktivnosti za posjetitelje uključuju plivanje, vožnju biciklom, planinarenje te vožnju kanoum i kajakom. „Jezera“ predstavljaju najatraktivnije područje Parka i privlače najveći broj posjetitelja. Nije upitno da će tako biti i ubuduće, iako je prepoznata potreba za učinkovitijim preusmjeravanjem posjetitelja na manje poznate lokacije i staze, što planiramo ostvariti uspostavom mreže poučnih staza. U sklopu Projekta unaprijeđenja sustava valorizacije i interpretacije prirodne i kulturne baštine na području temeljnog fenomena NP Mljet tijekom 2014./2015. godine obnovljene su tri upravne zgrade s ciljem poboljšanja uvjeta rada zaposlenika, otorena je nova suvenirnica i info punkt na novouređenom trgu na Pristaništu. Daljnjim projektnim aktivnostima planira se izgradnja i opremanje Informacijsko-edukacijskog centra NP Mljet na mjestu postojeće Gustjerne u vlasništvu Dubrovačke biskupije kao i niz aktivnosti usmjerenih ka poboljšanju informiranja i educiranja posjetitelja. Iako obnovljen, administrativni centar uprave parka neće prostorno zadovoljiti buduće potrebe za zapošljavanjem dodatnih kadrova pa se planira izgradnja nove upravne zgrade i posjetiteljskog centra na lokaciji Vrbovica u blizini Velikog jezera riješila bi problem nedostatka prostora za rad djelatnika te za prezentaciju prirodne i kulturne baštine Parka. Da bi se provele te aktivnosti osim neriješenih imovinsko-pravnih odnosa potrebno je izvršiti i ciljane izmjene Prostornog plana. S obzirom na trendove u svijetu, informiranje posjetitelja prije samog dolaska u Park postaje jedan od važnijih čimbenika u cjelovitoj ponudi Parka. Posjetitelj koji već pri ulasku u Park poznaje njegove najvažnije karakteristike te potrebe zaštite i očuvanja može uvelike pridonijeti uređenijem sustavu posjećivanja te učinkovitijoj zaštiti ugroženih staništa i vrsta. Stoga veliku važnost približavanja vrijednosti Parka budućim posjetiteljima imaju elektronski mediji, posebice web stranice i socijalne mreže, te informiranje neposredno prije dolaska, na za to predviđenim točkama. Prihvatni kapacitet za područje Parka nije određen, ali prosječna brojka od oko 105000 posjetitelja godišnje u krajnjem je okviru sadašnjih prihvatnih mogućnosti Parka (prije svega u transportu). Ako se broj posjetitelja bude značajnije povećavao u sljedećih nekoliko godina, bit će potrebno tome prilagoditi infrastrukturu i opremljenost voznog parka. Najveći pritisak na prirodne vrijednosti

61

prisutan je od strane višednevnih posjetitelja kod naselja uz more (Pomena, Polače, Babine Kuće, Soline), čija se populacija višestruko poveća tijekom ljetnih mjeseci. Kanalizacijski sustav je još uvijek neriješen, a većina je septičkih tankova neadekvatna. U tijeku je izvedba projekta postavljanja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (sa izuzetkom naselja Soline), ali se očekuje da će proći još nekoliko godina do njegovog potpunog uspostavljanja u svim domaćinstvima. Na lokaciji Veliki most kod kanala koji povezuje Veliko jezero sa Solinskim kanalom nekada je zaista postojao most, infrastrukturni povijesni objekt iz 17 st., koji je u prošlom stoljeću uklonjen kako bi se omogućilo uplovljavanje većih brodova u Jezero. Rušenjem Velikog mosta nije samo izgubljeno značajno kulturno dobro i njegova krajobrazna vrijednost, već je prekinut i kontinuitet šetnice oko Velikog jezera. Kako bi se spomenuta pješačka i biciklistička staza ponovno stavila u funkciju posjećivanja, u sklopu Projekta integracije u EU Natura 2000 (NIP) izgrađen je novi most. Uz edukativne aktivnosti koje su pridružene temama zaštite i očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti i krajobraza potrebno je i osmisliti i postaviti edukacijsko-interpretativnu infrastrukturu (poučne staze). Na taj način bi se posjetiteljima pružila sveobuhvatna slika vrijednosti Parka, što bi bitno doprinijelo kako njihovom doživljaju ovog zaštićenog područja tako i podizanju svijesti o potrebama očuvanja njegovih prirodne i kulturne baštine Parka. Bolje reguliranje odnosa sa davateljima turističkih usluga na području Parka, kako lokalnog stanovništva, tako i vanjskih agencija, nužno je za cjelovitu kvalitetnu ponudu i učinkovitiju zaštitu područja. TEMA D: RAZVOJ KAPACITETA USTANOVE I SURADNJE S DIONICIMA Nacionalni Park Mljet jedinstven je ne samo po svojim prirodnim i kulturnim vrijednostima, već i po činjenici da se radi o naseljenom području. Skladan suživot i suradnja sa lokalnim stanovništvom i sa ostalim korisnicima prostora osnova su uspješnog upravljanja ovim područjem i preduvjet za postizanje ciljeva zadanih Planom upravljanja. Poboljšanje komunikacije, kako unutar javne ustanove, tako i prema vanjskim dionicima doprinijelo bi učinkovitosti i uspješnosti provedbe planiranih aktivnosti. Važno je da se ostvareni ciljevi i planovi Parka javno prezentiraju. Kada se radi o izazovima i problemima koji nisu u direktnoj nadležnosti JU, potrebno je zagovarati najprikladnija rješenja te surađivati u njihovom planiranju i provedbi. Nesređeni imovinsko-pravni odnosi te neprikladan Prostorni plan najveća su prepreka u planiranju i izvedbi većih projekata u Parku. Iznimno je važna suradnja s Općinom Mljet i zagovaranje rješavanja problema u svrhu poboljšanja kvalitete života stanovnika Parka i usluga za posjetitelje, poput unaprjeđenja sustava opskrbe električnom energijom i dovršetka izrade kanalizacijskog i vodoopskrbnog sustava. Iako ove intervencije nisu u nadležnosti JU one doprinose učinkovitijoj zaštiti prirodnih vrijednosti Parka, stoga će JU surađivati s ostalim institucijama u njihovom planiranju i provedbi. Usavršavanje i edukacija kadra JU prema prioritetima i trenutnim potrebama nužni su za kvalitetnu provedbu Plana. To se odnosi na sve službe, a posebnu će pažnju trebati posvetiti službi čuvara prirode od koje se novim Zakonom o zaštiti prirode traži viši stupanj pripremljenosti i poznavanja stručnije tematike vezane za zaštitu prirode. Potrebna su i kontinuirana usavršavanja na temu protupožarne zaštite i prve pomoći, a neke od identificiranih potreba odnose se i na tečajeve o osnovama stranih jezika, fondovima EU i razvoju projekata, ronjenju, GIS-u itd. Jedan od kadrovskih problema JU je i nedostatak stručnih zaposlenika, a dodatna komplikacija u ovoj problematici je i smještaj za potencijalne djelatnike koji nisu sa otoka. Opcije za cjelogodišnje iznajmljivanje smještaja su vrlo ograničene, pa Ustanova planira osigurati smještaj djelatnicima kroz vlastite novouređene objekte kako bi uvjeti za doseljavanje na otok bili što povoljniji.

62

Od parkovne infrastrukture ističe se kompleks Kulijer, smješten na sjeverozapadnom dijelu Parka. Sastoji se od dvije veće građevine i nekoliko manjih objekata, a radi se o bivšem vojnom posjedu koji je darovnicom Ministarstva Obrane Republike Hrvatske iz 2002.g postao vlasništvo Parka. Zbog relativno izoliranog položaja nije pogodan da postane glavna posjetiteljska infrastruktura, već je potrebno razraditi plan i projekt njegove prenamjene. S obzirom na nedostatak prostora u vlasništvu Parka, radi se o vrijednom kompleksu koji se može staviti u funkciju za uspješnije provođenje određenih upravljačkih aktivnosti iz Plana. Jedna od mogućih namjena uključuje centar za istraživanja te smještaj za znanstvenike, studente i volontere koji bi sudjelovali na projektima. Suradnja sa Dubrovačkom Biskupijom posebno je važna zbog njihovog većinskog udjela u vlasništvu nad zemljištem područja Parka. Dobrom suradnjom mogu se obnoviti i staviti u funkciju pojedini objekti poput onog na najvišem brdu Parka Planjaku, za kojeg je od strane Ministarstva Obrane izdana suglasnost o darovanju Javnoj ustanovi, dok je zemljište u postupku povrata Dubrovačkoj biskupiji. Suradnja sa drugim zaštićenim područjima, a posebno sa Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, od velike je važnosti za provedbu eventualnih zajedničkih projekata, razmjenu iskustava i primjera dobre prakse te za upravljanje otočnim Natura 2000 područjima. Park će nastaviti suradnju sa stručnim i znanstvenim institucijama kroz istraživanja u kojima se prikupljaju temeljni podaci za učinkovito upravljanje Parkom. Jedan od postojećih problema u Parku je manjak edukativnih aktivnosti i poticaja za aktivno uključivanje u očuvanje bioraznolikosti. Zbog toga je potrebno je unaprijediti suradnju sa obrazovnim institucijama i organizacijama civilnog društva te povećati broj volonterskih programa koji se provode na području Parka. Informiranje javnosti o radu Ustanove unaprijedit će se kroz dodatne aktivnosti širenja informacija putem medija i publikacija, uz posebni naglasak na interaktivnu komunikaciju sa posjetiteljima kroz aplikacije i socijalne mreže.

63

4.2. ZONACIJA Zoniranje područja Parka ima iznimno važnu ulogu u upravljanju i očuvanju zaštićenog područja, posebice u pogledu reguliranja ljudski aktivnosti. Zonacija Nacionalnog parka Mljet utvrđena je temeljem stručnih saznanja o prirodnim vrijednostima Parka, trenutačnom korištenju prostora i utjecajima na prirodne resurse kao i temeljem konzultacija s ključnim dionicima, poput Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Zonacija je usklađena s nazivima i minimalnim standardima pojedinih zona, a koje su za zaštićena područja usuglašeni na nacionalnoj razini. Zonacija se mora preslikati u novi Prostorni plan kako bi imala zakonsku podlogu. ZONA STROGE ZAŠTITE - I Zona stroge zaštite obuhvaća područja velike prirodne vrijednosti čije je očuvanje od iznimne važnosti i koja ne zahtijevaju nikakve ili samo iznimne intervencije u prostoru. Cilj upravljanja područjem ove zone je očuvanje prirodnih procesa i staništa te njihovih sastavnica. U ovoj zoni su zabranjeni svi tipovi ekstrakcije prirodnih resursa, nisu dopuštene intervencije u prostoru (osim u iznimnim okolnostima) niti bilo kakva modifikacija prostora. Iznimno dopuštene intervencije u prostoru uključuju lokaliziranje požara, uklanjanje invazivnih alohtonih vrsta, saniranje šteta nastalih prilikom havarija u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti prirode. Ova se zona dijeli se u dvije podzone. Zona vrlo stroge zaštite - Ia – zona vrlo stroge zaštite obuhvaća dijelove Parka u kojima je u potpunosti zabranjen ljudski utjecaj na prirodne procese. U ovoj zoni nisu dozvoljene nikakve aktivnosti osim monitoringa i znanstvenih istraživanja. Zona Ia su otoci Galicija, Crna seka donja, Borovac, Ovrata te istočni dio otoka Kobrava (granica se proteže preko vrha Kula u smjeru sjever-jug), zatim posebni rezervat šumske vegetacije Velika dolina s okolnim područjem te strmci s južne strane NP Mljet od Ponte od Kamenice do Debele glave od Lenge. Zona stroge zaštite - Ib – ova zona predstavlja područja visoke vrijednosti u kojima je dopušteno samo znanstveno istraživanje i monitoring te posjećivanje uz vodstvo stručnog vodiča iz JU ili koncesionara pod nadzorom JU. Od ovoga su izuzeti označeni biciklistički putevi i planinarske staze. Zona Ib na kopnu obuhvaća najveći dio parka, izuzev zone Ia, zone II koju čine sve poljoprivredne površine i zone III odnosno naselja i izdvojenih građevinskih objekata. Zona Ib na moru obuhvaća 6 lokaliteta. S južne strane NP Mljet to su lokaliteti Vranji škoj (potez između Donje i Gornje ponte od Hljeba u smjeru Vranjeg škoja te oko njega u opsegu od 300 m), Zakamenica (potez uz obalu od Ponte od Krsa do Ponte od Kamenice pa zatim južno do koordinate 17⁰21′35,179″E 42⁰45′41,674″N pa zapadno do 17⁰21′5,733″E 42⁰45′51,588″N te nazad na Pontu od Krsa) i Štit (od Korizmenog rata uz obalnu liniju do Ponte od Stražice pa južno do koordinate 17⁰20′28,602″E 42⁰46′2,799″N zatim zapadno do 17⁰19′51,725″E 42⁰46′10,275″N te dalje do 17⁰19′39,062″E 42⁰46′20,739″N pa nazad do Korizmenog rata. Sa sjeverne strane to su zapadni dio otoka Glavat (od Male glave prema jugu to točke 17⁰21′16,604″E 42⁰48′3,604″N, zatim zapadno do17⁰21′5,985″E 42⁰48′3,616″N pa sjeverno do 17⁰21′7,633″E

64

42⁰48′21,744″N i dalje prema sjeveroistoku do 17⁰21′12,297″E 42⁰48′26,124″N te istoku do17⁰21′27,858″E 42⁰48′28,593″N odakle se spaja s Malom glavom na Glavatu sa sjeverne strane), Zaobraslo prijeslo - Veliki i Mali Maslinovac (potez Posušnji Glavat, gornja ponta - ponta iznad Baraka zatim istočno preko uvale Zaobraslo prijeslo do ispod Donje glave obalnom linijomuz Podolac i Bijelu glavicu do ponte na Gornjoj boki te sjeverno prema točki 17⁰22′44,191″E 42⁰48′24,329″N zatim zapadno prema 17⁰22′13,946″E 42⁰48′26,085″N te južno na Posušnji Glavat, gornja ponta) i Ovrata (potez Gornja ponta od konala - Stijene od Moračnika - vanka Kobrave od Gornje rute do Priježbe pa sjeverno do točke 17⁰25′1,586″E 42⁰47′42,236″N zatim zapadno do 17⁰24′19,757″E 42⁰47′54,438″N i južno do Gornje ponte od konala. ZONA USMJERENE ZAŠTITE – II Zona usmjerene zaštite predstavlja područje u kojem se od Javne ustanove Parka očekuje da upravljanjem i odlukama djeluje na očuvanje ili obnavljanje prirodnih i kulturnih vrijednosti područja. Dozvoljene su aktivnosti koje su oduvijek bile prisutne na tim prostorima a vezane su uz poljoprivredu ili stočarstvo te je omogućeno korištenje prirodnih resursa u skladu s ciljevima očuvanja, sukladno Zakonu o zaštiti prirode i drugim zakonima i podzakonskim aktima. Zona II su sve poljoprivredne površine (danas i nekada, velik dio ih je zarastao, ali i dalje ostavljamo mogućnost da se tamo odvijaju aktivnosti usmjerene na poljoprivredu ili stočarstvo te jedan otok, Glavat, jer na njemu postoji pašarenje kao aktivnost). Zona II na moru podijeljena je u tri podzone. Zona IIa obuhvaća Malo i Veliko jezero te Solinski kanal do izlaza Vratosolina. U ovoj zoni ribolov nije dopušten kao ni ronjenje s bocama (osim uz posebno odobrenje JU) dok je plovidba regulirana. Kupanje je dozvoljeno. Zona IIb je najveća zona na moru, ribolov je dopušten ali reguliran Pravilnikom o zaštiti i očuvanju. Sidrenje nije dopušteno, a ronjenje s bocama je regulirano. Zona IIc je zona predviđenih sidrišta, odnosno privezišta kada plutače budu postavljene. Preduvijet je izmjena Prostornog plana. Ova zona je predviđena u uvali Lokva, uvali Polače, uz južnu obalu otočića Pomeštak, od Malog Kusarskog rata do Lenge te istočno od otočića Tajnik kao i u uvali Tatinica. ZONA KORIŠTENJA - III Zona korištenja predstavlja područja gdje je tradicionalno prisutan značajniji stupanj korištenja. Cilj upravljanja područjem ove zone je održivo korištenje prostora u skladu sa ciljevima očuvanja biološke, krajobrazne i georaznolikosti područja. Zonom su obuhvaćene čestice s građevinama, područja intenzivnog korištenja, sustav pomorskog prometa: luke, privezišta, lokaliteti planiranih sidrišta i plovni putovi te sve postojeće ceste, šumske ceste i pješačke staze. Ova zona je svojevrstan kompromis između korištenja i zaštite prirode, a njezino korištenje je u skladu s načelima održivog razvoja, bez narušavanja svrhe zaštićenog područja i ugrožavanja ciljeva definiranih Planom upravljanja. Zona III su sva naselja (Pomena, Polače, Goveđari, Babine Kuće, Soline, Pristanište, Njivice) ili područja na kojima već postoje neke građevine (Kulijer, otok Sv. Marije, Vrbovica, Tatinica, Veliki Planjak).

65

UDIO POVRŠINA POJEDINIH ZONA KOPNO KM2 % Ia Zona vrlo stroge zaštite 0,67 2,4 Ib Zona stroge zaštite 25,95 91,4 II Zona usmjerene zaštite 1,54 5,4 III Zona korištenja 0,22 0,8 MORE KM2 % Ib Zona stroge zaštite 2,73 11,2 IIa Zona usmjerene zaštite 1,96 8,0 IIb Zona usmjerene zaštite 19,4 79,2 IIc Zona usmjerene zaštite 0,4 1,6

Karta x. Zonacija kopnenog dijela NP Mljet

66

Karta x. Zonacija morskog dijela NP Mljet

67

Tablica X: Prikaz regulacije aktivnosti po zonama AKTIVNOSTI

I - ZONA STROGE ZAŠTITE

II - ZONA USMJERENE ZAŠTITE

III - ZONA KORIŠTENJA

zona vrlo

stroge zašite

Ia

zona stroge zaštite

Ib

No-take zone

II

Poljprivredne površine

IIa

Malo i Veliko jezero sa Solinskim Kanalom

IIb

More

IIc

Sidrišta Naselja

Znanstvena istraživanja Monitoring Ronjenje s bocama R R Kupanje Poljoprivreda Ribolov R R Sidrenje R Plovidba R Ispaša R Posjećivanje R R Legenda: dozvoljene aktivnosti R regulirane aktivnosti zabranjene aktivnosti

68

4.3. PLANIRANI LJUDSKI RESURSI

Prema postojećem Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu JU NP Mljet i trenutno raspoloživim kadrovima, procjenjujemo da nije moguće provesti sve planirane aktivnosti zacrtane ovim Planom. Radna mjesta obilježena narančastom bojom planiramo uvrstiti novi Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i poduzeti sve potrebne korake kako bismo zaposlili planirane kadrove.

VREMENSKI RASPORED KADROVSKOG POPUNJAVANJA (2017-2026) LJUDSKI RESURSI 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. Ravnatelj/ica x x x x x x x x x x Pomoćnik/ca ravnatelja x x x x x x x x x x Tajnik/ca Stručni voditelj Stručni suradnik geolog Viši stručni savjetnik biolog-ekolog x x x x x x x x x x Viši stručni savjetnik biolog-ekolog x x x x x x x x x x Stručni suradnik kustos-prezentator x x x x x x x x x x Stručni suradnik biolog-ekolog

Edukator Stručni suradnik hidrološko-meteorološki motritelj x x x x x x x x x x Glavni čuvar prirode x x x x x x x x x x Čuvar prirode I vrste x x x x x x x x x x Čuvar prirode I vrste x x x x x x x x x x Čuvar prirode II vrste x x x x x x x x x x Čuvar prirode II vrste x x x x x x x x x x Čuvar prirode III vrste x x x x x x x x x x Čuvar prirode III vrste x x x x x x x x x x Čuvar prirode III vrste x x x x x x x x x x Čuvar prirode III vrste x x x x x x x x x x Čuvar prirode III vrste x x x x x x x x x x Čuvar prirode III vrste x x x x x x x x x x Čuvar prirode III vrste x x x x x x x x x x Čuvar prirode III vrste x x x x x x x x x x Čuvar prirode III vrste x x x x x x x x x x Čuvar prirode III vrste x x x x x x x x x x

69

Voditelj odjela tehničkih poslova i održavanja

Zapovjednik (upravitelj) broda

x x x x x x x x x x


x x x x x x x x x x





Upravitelj stroja x x x x x x x x x x Upravitelj stroja x x x x x x x x x x Mornar x x x x x x x x x x Mornar x x x x x x x x x x Mornar x x x x x x x x x x Pomoćni mornar x x x x x x x x x x Pomoćni mornar x x x x x x x x x x Pomoćni mornar x x x x x x x x x x Viši stručni referent - održavanje objekta i opreme Viši stručni referent za protupožarnu zaštitu x x x x x x x x x x Viši stručni referent za protupožarnu zaštitu x x x x x x x x x x Vatrogasac x x x x x x x x x x Vatrogasac x x x x x x x x x x Vatrogasac Požarni motritelj x x x x x x x x x x Požarni motritelj x x x x x x x x x x Požarni motritelj x x x x x x x x x x Požarni motritelj x x x x x x x x x x Požarni motritelj x x x x x x x x x x

70

Požarni motritelj x x x x x x x x x x Djelatnik na održavanju šumskih i protupožarnih puteva Djelatnik na održavanju šumskih i protupožarnih puteva Skladištar Stolar x x x x x x x x x x Mehaničar x x x x x x x x x x Voditelj odjeljka cestovnog prometa Vozač x x x x x x x x x x Vozač x x x x x x x x x x Vozač x x x x x x x x x x Vozač Vozač Vozač

Djelatnik na poslovima čišćenja otvorenih površina i odvoz krupnog otpada x x x x x x x x x x

Djelatnik na poslovima čišćenja otvorenih površina i odvoz krupnog otpada x x x x x x x x x x

Voditelj odjeljka za promidžbu, rekreativno-turističke i ugostiteljsko-trgovačke djelatnosti x x x x x x x x x x Stručni suradnik za promidžbu x x x x x x x x x x Stručni suradnik voditelj rekreacije x x x x x x x x x x Stručni suradnik vodič x x x x x x x x x x Stručni suradnik koordinator izleta x x x x x x x x x x Turistički pratitelj x x x x x x x x x x Turistički pratitelj x x x x x x x x x x Turistički pratitelj x x x x x x x x x x Turistički pratitelj x x x x x x x x x x Turistički pratitelj x x x x x x x x x x Turistički pratitelj x x x x x x x x x x Kontrolor e-ulaznice Kontrolor e-ulaznice

71

Kontrolor e-ulaznice Voditelj posjetiteljskog centra

Informator u posjetiteljskom centru




Trgovački radnik - prodavač x x x x x x x x x x Trgovački radnik - prodavač x x x x x x x x x x Trgovački radnik - prodavač x x x x x x x x x x Trgovački radnik - prodavač x x x x x x x x x x Trgovački radnik - prodavač x x x x x x x x x x Trgovački radnik - prodavač x x x x x x x x x x Trgovački radnik - prodavač x x x x x x x x x x Trgovački radnik - prodavač x x x x x x x x x x Trgovački radnik - prodavač x x x x x x x x x x Trgovački radnik - prodavač x x x x x x x x x x Trgovački radnik - prodavač x x x x x x x x x x Trgovački radnik - prodavač x x x x x x x x x x Trgovački radnik - prodavač

x x x x x x x x x x

Trgovački radnik - prodavač

x x x x x x x x x x

Tajnik ustanove x x x x x x x x x x Referent općih poslova-administrator

Čistačica x x x x x x x x x x Čistačica x x x x x x x x x x Voditelj financija

Stručni suradnik za financijsko-računovodstvene poslove i nabavu x x x x x x x x x x

72

Računovodstveni referent x x x x x x x x x x Voditelj odjela – projektni menađer Viši stručni referent za razvoj i investicije Referent za informatiku, analizu i statistiku

U 2016. nepopunjeno radno mjesto Radna mjesta sezonskog karaktera

4.4. PLANIRANI FINANCIJSKI RESURSI Financijska sredstva za rad Javne ustanove osiguravaju se iz sredstava državnog proračuna, iz vlastitih prihoda (ulaznice za posjetitelje, naknade za obavljanje dopuštenih djelatnosti u Parku, usluge stručnog vođenja, prodaja suvenira i dr.), a dio sredstava osigurava se i putem donacija i sponzorstava od različitih trgovačkih društava te prijavljivanjem projekata na nacionalne i međunarodne programe sufinanciranja. Za provođenje Plana upravljanja Javna ustanova Nacionalni park Mljet osigurat će sredstva iz sljedećih izvora:

Državni proračun

Vlastiti izvori

Pomoći od međunarodnih organizacija

Donacije i sponzorstva

Ukupna sredstva potrebna za provođenje Plana upravljanja za razdoblje 2017.-2025. godine iznose x.xxx,00 Kn. Od navedenog iznosa, rashodi za provođenje akcijskog plana iznose x.xxx,00 Kn, a rashodi poslovanja Ustanove x.xxx,00 Kn. Uvrstiti financijske tablice po konačnom usuglašavanju planskog dijela iz excela

4.5. PRAĆENJE PROVEDBE PLANA Cilj praćenja provedbe je uočiti primjenjuje li se plan djelotvorno te postižu li se zadani ciljevi. Praćenje također omogućava da se kroz promatranje utjecaja upravljanja prikupe iskustva sukladno kojima će se dalje prilagođavati upravljačke aktivnosti. Prema navedenom planu, određeni djelatnici ustanove bit će odgovorni za praćenje provođenja različitih dijelova Plana. Svi djelatnici trebaju biti svjesni aktivnosti za praćenje učinka Plana te prikupljati dokaze i informacije koji će pokazati postižu li se zadani ciljevi. Na osnovu rezultata praćenja učinka plana, predlagat će se redovne godišnje izmjene programa praćenja provedbe. Tako aktivnosti za nadolazeću godinu mogu biti prilagođene iskustvima prošlogodišnje realizacije ili promijenjenim okolnostima novim saznanjima. U završnoj godini provedbe Plana, potrebno je napraviti cjelovitu procjenu postignuća, ciljeva i vizije. Rezultati revizije uključit će se u Plan za slijedeće razdoblje.

73

Aktivnosti praćenja provedbe plana Šifra aktivnosti Plana

upravljanja Redovito nadopunjavati bazu podataka o prirodnoj baštini/ uspostaviti i voditi bazu podataka o georaznolikosti kao dio baze podataka o prirodnoj baštini Surađivati sa Konzervatorskim odjelom u evidenciji kulturno povijesne baštine Parka. Izraditi propise i akte ključne za redovito poslovanje Javne ustanove. Voditi evidenciju o održanim edukativnim i informativnim aktivnostima. Voditi evidenciju o broju i vrsti izrađenih i distribuiranih informativnih i edukativnih materijala te programa posjećivanja. Sadržaj i strukturu godišnjih programa i izvještaja o radu uskladiti s Planom upravljanja. Redovito provoditi knjigovodstveno praćenje vrijednosti osnovne imovine Parka. Uspostaviti i redovito održavati biblioteku Javne ustanove. Redovito održavati arhivsku građu Javne ustanove. Voditi evidenciju o stručnom osposobljavanju i educiranju zaposlenika Javne ustanove. Uspostaviti i voditi evidenciju pojavljivanja u medijima. Uspostaviti i voditi bazu prijavljenih i odobrenih projekata. Uspostaviti i voditi evidenciju radnog vremena rada na projektnim aktivnostima. Nadopunjavati bazu nositelja koncesijskih odobrenja i njihovih djelatnosti. Nadopunjavati bazu obrazaca nadzora. Nadopunjavati bazu posjetitelja Parka Uspostaviti i voditi bazu praćenja nautičkih posjetitelja. Web stranica redovito ažurira te prati sve važnije događaje u Parku i drugim ZP, odnosno sektoru zaštite prirode RH i EU, sadrži sve relevantne podatke o NP Mljet Uspostaviti i provoditi protokole predviđene Planom upravljanja. Osigurati aktualnu i ažuriranu bazu podataka i aktivnosti vezanih uz redukciju invazivnih vrsta

74

4.6. PROCEDURA IZMJENE PLANA UPRAVLJANJA Plan upravljanja određuje i opisuje način upravljanja zaštićenim područjem utemeljen na najboljoj praksi poznatoj u vrijeme njegove izrade. No, praćenjem stanja u prostoru i spoznajom novih informacija te pojavom nekih novih utjecaja, može doći do potrebe za promjenom načina upravljanja. Plan stoga treba biti prilagodljiv na način da omogućuje izmjenu planiranih aktivnosti sukladno promjenama do kojih je došlo. Plan upravljanja zaštićenim područjima u Hrvatskoj se, sukladno članku 138. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13), donosi za razdoblje od deset godina. Promjene do kojih je došlo tijekom tih deset godina trebale bi se kroz revizije uklopiti u aktivnosti upravljanja. Mogućnost unošenja izmjena postojećih aktivnosti omogućit će Upravi Parka da bude fleksibilna u svom rad, ali da istodobno zadržava opći smjer upravljanja koji je definiran vizijom i ciljevima. Vizija plana upravljanja zapravo je dugoročni cilj upravljanja zaštićenim područjem. Ona se stoga postavlja za razdoblje koje je dulje od trajanja samog plana. Vizija bi dakle, ukoliko se status zaštićenog područja ne promijeni, trebala ostati ista i pri slijedećoj izradi plana upravljanja, osiguravajući tako kontinuiranost upravljanja područjem. Slično tome, osim ako ne dođe do neke značajne promjene, pojedinačni ciljevi plana trebali bi ostati nepromijenjeni barem za slijedeće desetogodišnje razdoblje. Nakon proteka razdoblja od pet godina analizira se provedba plana upravljanja i ostvareni rezultati te se po potrebi obavlja revizija plana na način i u postupku kako je to propisano za njegovo donošenje. Ukoliko se pokaže potreba, ponovno treba sastaviti aktivnosti upravljanja, djelomično ili potpuno. U poglavlje o praćenju provedbe plana treba uključiti analizu uspješnosti provedbe dotadašnjih aktivnosti tj. onoga što se napravilo i što se nije napravilo te razloge zbog kojih se akcija nije provela kao i druga saznanja i iskustva koja su poslužila pri reviziji plana upravljanja. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode Godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenog područja je provedbeni dokument kojim se na godišnjoj bazi provodi Plan upravljanja. U godišnje programe ugrađuju se aktivnosti predviđene Planom upravljanja za tu godinu, koje se, ukoliko se ukaže potreba, mogu dodatno razraditi. Također se, uz relevantno obrazloženje, kroz izradu Godišnjih programa može napraviti manje odstupanje od planom predviđenih aktivnosti ili dodavanje aktivnosti izvan okvira plana te provjera i ponovno definiranje prioriteta aktivnosti kao i izmjena vremenskih okvira (za tu godinu).

75

LITERATURA BILANDŽIJA, H.; JALŽIĆ, B; BEDEK, J.; DRAŽINA, T.; KOMERIČKI, A.; LUKIĆ, M.; MICULINIĆ, K.; NOVAK, T.; PAVLEK, M. (2009): Istraživanja podzemlja otoka Mljeta. Hrvatsko biospeleološko društvo. Zagreb. BOGDANOVIĆ, T.; FRANKOVIĆ, M.; KEMFELJA, S. (2009): Inventarizacija i valorizacija faune obada (Diptera, Tabanidae) Nacionalnog parka „Mljet“ i njegove okolice (preliminarna studija). IRES – Institut za istraživanje i razvoj održivih eko sustava. Zagreb. BUDINSKI, I.; KULJERIĆ, M.; JELIĆ, D.; ČULINA, A. (2008): Vodozemci i gmazovi Nacionalnog parka Mljet. Rasprostranjenost, ugroženost i mjere zaštite. Hrvatsko herpetološko društvo Hyla. Zagreb. CVITKOVIĆ, M.; MARIJAN, N.; MIHOCI, I.; RASTIJA, P. (2011): Geomorfološke karakteristike Nacionalnog parka Mljet. Klub studenata geografije. Zagreb. ČIŽMEK, H.; FRLETA-VALIĆ, M.; MARKOVIĆ, K. (2014): Istraživanje ribljih zajednica neinvazivnim metodama na području Nacionalnog parka Mljet. 20000 Milja – Društvo istraživača mora. Zadar. DOMAZETOVIĆ, Z.; MAZIJA, M.; ŠTEFAN, A.; KOVAČIĆ, D. (2009): Istraživanje faune šišmiša u Nacionalnom parku Mljet. Udruga za zaštitu šišmiša Tragus. Zagreb. DELL'ANGELO, B.; ZAVODNIK, D. (2004): Marine fauna of the Mljet National park (Adriatic sea, Croatia). 4. Mollusca: Polyplacophora. Nat. Croat. 14 (4): 319-341. Zagreb. DRŽAVNI ZAVOD ZA ZAŠTITU PRIRODE (2004): Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske. Zagreb. DURBEŠIĆ, P.; BENOVIĆ A. (ur.) (1995): Zbornik radova sa simpozija Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta, Pomena 4-10. rujna 1995. Hrvatsko ekološko društvo. Zagreb. DURBEŠIĆ, P.; BENOVIĆ A. (ur.) (2011): Zbornik radova simpozija Dani Branimira Gušića. Nove spoznaje iz prirodoslovlja otoka Mljeta. Hrvatsko ekološko društvo. Zagreb. FLORA CROATICA DATABASE http://hirc.botanic.hr/fcd/ FRANKOVIĆ, M.; BOGDANOVIĆ, T. (2009): Inventarizacija proljetnog aspekta faune vretenaca (Odonata) Nacionalnog parka „Mljet“ i njegove okolice. IRES – Institut za istraživanje i razvoj održivih eko sustava. Zagreb. GUALA, I.; JAKL, Z. (2012): Monitoring of Posidonia oceanica meadows at Mljet National park. Second year of survey. Udruga Sunce. Split. HRŠAK, V. (2013): Kartiranje flore Nacionalnog parka Mljet. PMF. Zagreb. IUCN Red List of Threatened Species http://www.iucnredlist.org/

76

JAKL, Z. (ur.) (2008): Priručnik za inventarizaciju morskih vrsta Jadrana. Udruga Sunce. Split. JALŽIĆ, B.; BILANDŽIJA, H.; BEDEK, J.; DRAŽINA, T.; LUKIĆ, M.; MICULINIĆ, K.; PAVLEK, M.; PERKIĆ, D.; ŠTAMOL, V. (2007): Istraživanja podzemlja otoka Mljeta. Hrvatsko biospeleološko društvo. Zagreb. JANEV HUTINEC, B; KLETEČKI, E; LAZAR, B; PODNAR LEŠIĆ, M; SKEJIĆ, J; TADIĆ, Z; TVRTKOVIĆ, N. (2006): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministarstvo kulture i DZZP. Zagreb. JELIĆ, D; KULJERIĆ, M; KOREN, T; TREER, D; ŠALAMON, D; LONČAR, M; PODNAR-LEŠIĆ, M; JANEV HUTINEC, B; BOGDANOVIĆ, T; MEKINIĆ, S. I JELIĆ, K. (2012): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. DZZP, Zagreb JURINOVIĆ, L.; BUDINSKI, I.; LUCIĆ, V.; MIKULIĆ, K.; ZEC, M. (2014): Monitoring ptica značajnih za Nacionalni park „Mljet“. Izvještaj za 2014. Udruga za biološka istraživanja - BIOM. Zagreb. JURINOVIĆ, L.; BUDINSKI, I.; LUCIĆ, V.; MIKULIĆ, K.; ZEC, M. (2014): Prilog poznavanju ornitofaune NP „Mljet“ 2014. godine. Udruga za biološka istraživanja - BIOM. Zagreb. KEMFELJA, S.; FRANKOVIĆ, M.; BOGDANOVIĆ, T. (2009): Inventarizacija i valorizacija faune pauka (Araneae) Nacionalnog parka „Mljet“ i njegove okolice. IRES – Institut za istraživanje i razvoj održivih eko sustava. Zagreb. KOVAČ-KONRAD, P.; JALŽIĆ, V. (2009): Speleoronilačka istraživanja potopljenih morskih špilja otoka Mljeta. Hrvatsko biospeleološko društvo. Zagreb. KOVAČ-KONRAD, P.; LONČAR, N. (2010): Paleoklimatska i speleološka istraživanja otoka Mljeta. Hrvatsko biospeleološko društvo. Zagreb. KRANJČEV, R. (2009): Istraživanje orhideja (Orchidaceae) Nacionalnog parka Mljet. Koprivnica. KRUŽIĆ, P. (2002): Marine fauna of the Mljet National park (Adriatic sea, Croatia). 1. Anthozoa. Nat. Croat. 11(3): 265-292. Zagreb. KRUŽIĆ , P. (2009): Inventarizacija makrobentosa u Velikom i Malom jezeru (NP Mljet). NATURA - Društvo za zaštitu prirode Hrvatske. Zagreb. KRUŽIĆ, P. (2012): Utjecaj temperaturnih promjena na naselja koralja u koraligenskoj zajednici na strmcima u Nacionalnom parku Mljet. Izvješće za 2010., 2011. i 2012. godinu. NATURA - Društvo za zaštitu prirode Hrvatske. Zagreb. KRUŽIĆ, P. (2013): Monitoring koralja u Nacionalnom parku Mljet. NATURA - Društvo za zaštitu prirode Hrvatske. Zagreb. KRUŽIĆ, P. (2015) Email s popisom morskih staništa NP Mljet poslan Osvinu Pečaru, 11. rujna.

77

LOGAN, A. (2003): Marine fauna of the Mljet National Park (Adriatic Sea, Croatia) 3. Brachiopoda. Nat. Croat. 12(4): 233-243. Zagreb. MEŠIĆ, A.; TKALČEC, Z. (2011): Završni izvještaj o provedenom projektu „Bioraznolikost gljiva Nacionalnog parka Mljeta“. Hrvatsko mikološko društvo. Zagreb. MIKAC, B. (2003): Echinodermata in the littoral area of Mljet National park. Periodicum Biologorum 105(4): 405-412. NATURA 2000 http://www.natura2000.hr/ Mljet 1960.-2010. Nacionalni park. (2010) Javna ustanova Nacionalni park Mljet. Goveđari. NIKOLIĆ, T; TOPIĆ, J. (ur.) (2005): Crvena knjiga vaskularne flore. Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. NIKOLIĆ, V.; SRŠEN, P. (2005): Zbornik istraživačkih radova Udruge studenata biologije – „BIUS“ u Nacionalnom parku „Mljet“. BIUS – Udruga studenata biologije. Zagreb. OREPIĆ, N.; VIDMAR, J.; ZAHTILA, E.; ZAVODNIK, D. (1997): A marine benthos survey in the lakes of the National park Mljet (Adriatic Sea). Periodicum Biologo rum 99(2): 229-245. OZIMEC, R.; BEDEK, J.; GOTTSTEIN, S.; JALŽIĆ, B.; SLAPNIK, R.; ŠTAMOL, V.; BILANDŽIJA, H.; DRAŽINA, T.; KLETEČKI, E.; KOMERIČKI, A.; LUKIĆ, M.; PAVLEK, M. (2009): Crvena knjiga špiljske faune Hrvatske. Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. PARTL, A.; FRANKOVIĆ, M. (2010): Istraživanje i vrednovanje flore lišaja (Lichenes) Nacionalnog parka Mljet i njegove okolice. IRES – Institut za istraživanje i razvoj održivih eko sustava. Zagreb. POPIJAČ, A. (1998): Biocenoza livada posidonije u području Nacionalnog parka „Mljet“. Diplomski rad. PMF. Zagreb. POŽAR-DOMAC, A. (2005): Istraživanje i zaštita grebenaste tvorbe koralja Cladocora caespitosa (L. 1767) (Anthozoa, Scleractinia) u Velikom jezeru u Nacionalnom parku „Mljet“. Izvješće za 2005. godinu. PMF. Zagreb. POŽAR-DOMAC, A. (2007): Izvješće za 2006. godinu za rad na projektu Inventarizacija vrsta u životnim zajednicama na strmcima u Nacionalnom parku „Mljet“. PMF. Zagreb. RADMAN, M.; BUŠELIĆ, I. (2011): Izvještaj projekta Inventarizacija makrobentonskih organizama i kartiranje livade morske cvjetnice Posidonia oceanica na području NP „Mljet“. Ronilački klub Špinut. Split. SONDI, I. (2014): Uloga biološke aktivnosti i fizikalno-kemijskih uvjeta u precipitaciji aragonita u vodenom sustavu Mljetskih jezera. RGN Fakultet. Zagreb.

78

SONDI, I.; SALOPEK-SONDI, B.; ŠKAPIN, S.D.; JURINA, I. (2011): Izvještaj o provedenim istraživanjima biokemijske i molekularne karakterizacije intraskeletalnih proteina iz koralja Cladocora caespitosa. Institut Ruđer Bošković. Zagreb. SREMAC, J. (2010): Geološka građa otoka Mljet sa položajem uzoraka stijena. Mljet –Nacionalni park 1960. –2010., Zagreb. STAGLIČIĆ, N. (2013): Procjena učinkovitosti zaštićenih morskih područja istočnog Jadrana. Doktorska disertacija. Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Dubrovniku. Split. ŠEGOTA, V.; ŠPANIĆ, R.; FRANKOVIĆ, M.; MESARIĆ, M.; GREDELJ, M.; PIŠL, Z. (2012): Analiza i sinteza postojećih podataka o prirodnim vrijednostima Nacionalnog parka Mljet. Stručna podloga za 1. fazu izrade Plana upravljanja Nacionalnim parkom Mljet. IRES – Institut za istraživanje i razvoj održivih eko sustava. Zagreb. ŠILETIĆ, T. (2006): Marine fauna of Mljet National park (Adriatic sea, Croatia). 5.Mollusca: Bivalvia. Nat. Croat. 15(3): 109-169. Zagreb. ŠILETIĆ, T.; PEHARDA, M. (2003): Population study of the fan shell Pinna nobilis L. in Malo and Veliko Jezero of the Mljet National Park (Adriatic Sea). Scientia Marina 67(1): 91-98. TUTIŠ, V.; KRALJ, J.; RADOVIĆ, D.; ĆIKOVIĆ, D.; BARIŠIĆ, S. (UR.) (2013): Crvena knjiga ptica Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. TVRTKOVIĆ, N. (ur.) (2006): Crvena knjiga ugroženih sisavaca Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. VIDMAR, J. (1999): Fauna puževa (Gastropoda) u litoralnim biocenozama Nacionalnog parka „Mljet“. Diplomski rad. PMF. Zagreb. VILIBIĆ, I.; ŽULJEVIĆ, A.; NIKOLIĆ, V. (2010): The dynamics of a saltwater marine lake (Big lake, island of Mljet, Adriatic Sea) as revealed by temperature measurements. Acta Adriat. 51(2): 119-130. ZAVODNIK, D. (2003): Marine fauna of Mljet National Park (Adriatic Sea, Croatia). 2.Echinodermata. Acta Adriat. 44(2): 105-160. ŽULJEVIĆ, A.; ANTOLIĆ, B. (2004): Rasprostranjenost invazivnih svojti roda Caulerpa u Jadranskom moru na kraju 2004. godine. IOR. Split.

79

PRILOG I - ANALIZA DIONIKA PROSTORA

KORISNICI PROSTORA ODNOS IZMEĐU KORISNIKA PROSTORA I ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

STUPANJ UKLJUČIVANJA

TIJELA DRŽAVNE UPRAVE

Vlada Republike Hrvatske Osnivač je Javne ustanove „Nacionalni park Mljet“.

B, C, D, E, F, G

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Uprava za zaštitu prirode

Obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: istraživanje, proučavanje, praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje prirodne baštine, središnju informacijsko-dokumentacijsku službu, utvrđivanje svojstva zaštićenih dijelova prirode te njihovo vrednovanje; osnivanje i nadzor nad ustanovama za obavljanje poslova djelatnosti zaštite prirode, te upravljanje zaštićenim dijelovima prirode; utvrđivanje uvjeta zaštite prirode; inspekcijske poslove zaštite prirode; provodi upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata JU te nadzor nad stručnim radom JU; koordinira rad JU; pruža administrativnu podršku Financira i nadgleda upravljanje Nacionalnim parkom.

B, C, D, E, F, G

Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine

Ministarstvo kulture obavlja upravne i druge poslove u području kulture koji se odnose na: razvitak i unapređenje kulture, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, istraživanje, proučavanje, praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje kulturne baštine te ostale poslove. Nadležno za pitanja kulturne baštine na području Nacionalnog parka.

B, C, D, E, F, G

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

Obavlja upravne i druge poslove vezane za mjere zaštite mora, otoka i priobalja te njihov održivi razvoj. Povremeno financira projekte razvoja otoka i priobalja.

B, C, D, E, F, G

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

Nadležno za provođenje prostornih planova i donošenje Prostornog plana Nacionalnog parka, zaštitu atmosfere i tla, postupanje s otpadom te izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola. Vrši

B, C, E, F, G

80

građevinske inspekcijske poslove kao i inspekciju zaštite okoliša.

Ministarstvo poljoprivrede Obavlja upravne i stručne poslove iz područja poljoprivrede, ribarstva, veterine i ruralnog razvoja kao i pripadajuće inspekcijske poslove. Skrbi o privatnim šumama i o posječenoj drvnoj masi u Nacionalnom parku.

B, C, E, F, G

Ministarstvo gospodarstva Raspisuje natječaje za razvoj gospodarstva, poduzetništva i obrtništva za lokalne i područne samouprave ili poduzetnike i obrtnike.

B, C, D, E

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

Nadležno za preporuku i odobravanje edukativnih školskih i predškolskih programa te sufinanciranje istih.

B, C, D, E

Ministarstvo turizma Sufinancira te potiče programe vezane za razvoj turističke ponude i turističke infrastrukture na području Parka.

B, C, D, E

Ministarstvo obrane Jedna čestica zemlje na području Parka je u vlasništvu ovog ministarstva.

A, C

Ministarstvo zdravlja, Uprava za stacionarnu zdravstvenu zaštitu i inspekcijske poslove

Obavlja inspekcijske, upravne i druge poslove vezane uz nadzor za provođenjem zakona, drugih propisa i općih akata u području sanitarnog nadzora.

B, C, E, F, G

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP)

Prikuplja i obrađuje podatke te izrađuje stručne podloge za zaštitu prirode. Vrši stručni nadzor i surađuje s javnim ustanovama za zaštitu prirode. Izrađuje studije o prihvatljivosti zahvata u prirodi. Organizira i provodi odgojno-obrazovne i promidžbene aktivnosti u zaštiti prirode. Daje mišljenje o Planu upravljanja, Prostornom planu i Godišnjim planovima Nacionalnog parka.

B, C, E, F, G

Državna uprava za zaštitu i spašavanje

Samostalna, strukovna i upravna organizacija u Republici Hrvatskoj koja priprema, planira i rukovodi operativnim snagama te koordinira djelovanje svih sudionika zaštite i spašavanja.

B, C, E, F, G

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Sredstva fonda koriste se za zaštitu i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, poticanje održive gradnje te održivog razvoja ruralnog prostora u obliku zajmova, subvencija, financijske pomoći i donacija.

B, C, D, E

Hrvatski zavod za javno zdravstvo Prati i skrbi se za sve čimbenike koji utječu na zdravlje stanovništva Hrvatske, sigurnu javnu

B, C, E, F

81

vodoopskrbu i odlaganje otpadnih tvari, praćenje kvalitete vode i mora.

REGIONALNA ADMINISTRACIJA

Dubrovačko - neretvanska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove

Obavlja upravne i stručne poslove u području prostornog uređenja i zaštite okoliša, poslove zaštite prirode, gospodarenja otpadom i komunalnog gospodarstva. Nacionalni park nalazi se na području Dubrovačko - neretvanske županije.

B, C, E, F, G

Konzervatorski odjel Dubrovnik Obavlja poslove koji se odnose na istraživanje, proučavanje, praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje kulturne baštine.

B, C, D, E, F, G

Pomorska policija Dubrovnik Obavlja sigurnosni nadzor plovila te inspekcijski nadzor morskog ribarstva uz koordinaciju sa ostalim tijelima državne uprave kroz među agencijsku suradnju.

B, C, E, F

Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije

Obavlja poslove upravljanja, održavanja, zaštite i unapređenja lučkih područja Polače i Pomena unutar Parka.

B, C, E, F, G

LOKALNA ADMINISTRACIJA

Općina Mljet Nacionalni park je u sklopu ove jedinice lokalne samouprave.

B, C, E, F, G

Lučka kapetanija Sobra Lučka kapetanija obavlja poslove nadzora plovidbe u moru Nacionalnog parka, poslove traganja i spašavanja ljudskih života i imovine na moru, inspekcijske poslove sigurnosti plovidbe, inspekcijski nadzor nad pomorskim dobrom.

B, C, E, F, G

DRUGE JAVNE USTANOVE ZA UPRAVLJANJE ZP

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko – neretvanske županije

Upravlja zaštićenim dijelovima prirode na području Dubrovačko – neretvanske županije, uključujući i područja na Mljetu. Ostvarena je suradnja između javnih ustanova.

B, C, E, F

Javna ustanova „Park prirode Učka“

Ostvarena je suradnja između zaštićenih područja.

B, C, F

Javna ustanova „Park prirode Lastovsko otočje“


B, C, E, F

82

Javna ustanova „Nacionalni park Brijuni“


B, C, E, F

Javna ustanova „Nacionalni park Kornati“


B, C, E, F

Javna ustanova „Park prirode Telašćica“


B, C, E, F

TURISTIČKE ZAJEDNICE

Hrvatska turistička zajednica Planira i provodi zajedničke strategije u zemlji i inozemstvu od zajedničkog interesa u turizmu, te financijski podržava održavanje zabavnih, sportskih i ostalih projekata i manifestacija koje imaju za cilj unapređenje proizvoda te stvaranje prepoznatljivog imidža hrvatskog turizma.

A, B, C, D, E, F

Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije

Ima osnovnu ulogu poticanja, očuvanja, unapređivanja i promicanja svih postojećih turističkih resursa županije, kao i suradnje i koordinacije s pravnim i fizičkim osobama u svrhu provođenja plana razvoja turizma, kao i poticanje i pomaganje razvoja turizma na slabije razvijenim područjima Dubrovačko-neretvanske županije.

A, B, C, D, E, F

Turistička zajednica općine Mljet Promiče i planira turističke programe na području Mljeta.

A, B, C, E, F

TURISTIČKE USLUGE

Ronilački klub Organizira turističko ronjenje na području Nacionalnog parka

B, C, F

Brodari Vrše prijevoz posjetitelja (dnevni i poludnevni izleti)

B, C, F

Privatni iznajmljivači Pružaju usluge smještaja na području Nacionalnog parka

A, B, E

Ugostiteljski obrti Pružaju usluge hrane i pića na području Nacionalnog parka.

A, B, E

Trgovački obrti Bave se prodajom suvenira te prodajom na malo na području Nacionalnog parka.

A, B, E

Turističke agencije Pružaju turističke usluge na području Parka. B, C, F

NEVLADINE ORGANIZACIJE

83

Udruga za prirodu okoliš i održivi razvoj Sunce

Kroz suradnju s Nacionalnim parkom potiče aktivno sudjelovanje javnosti u zaštiti okoliša, prirode i ostvarivanju održivog razvoja.

B, C, E, F

BIOM – Udruga za biološka istraživanja

Vrši istraživanja i praćenje na području Parka. B, C, E, F, G

NATURA – Društvo za zaštitu prirode Hrvatske


BIUS – Udruga studenata biologije Vrši istraživanja i praćenje na području Parka. B, C, E, F, G

Društvo istraživača mora „20000 milja“


Hrvatsko biospeleološko društvo Vrši istraživanja i praćenje na području Parka. B, C, E, F, G

Lokalna akcijska grupa LAG 5 Promiče održivo korištenje prirodnih dobara i očuvanje prirodnih vrijednosti na području Parka, informira stanovništvo o natječajima Europske unije, daje mišljenje na projekte poduzetnika i obrtnika.

B, C, E, F

Ronilački klub Špinut Vrši istraživanja i praćenje na području Parka, sudjeluje u akcijama čišćenja podmorja.

B, C, E, F

HYLA – Hrvatsko herpetološko društvo

Vrši istraživanja i praćenje na području Parka B, C, E, F, G

AKADEMSKA ZAJEDNICA

PMF, Biološki odsjek Vrši znanstvena istraživanja na području Parka. B, C, E, F, G

Institut Ruđer Bošković Vrši znanstvena istraživanja na području Parka. B, C, E, F, G

Šumarski institut Jastrebarsko Vrši znanstvena istraživanja na području Parka. B, C, E, F, G

Hrvatski restauratorski zavod Vrši znanstvena istraživanja na području Parka. B, C, E, F, G

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara

Vrši znanstvena istraživanja na području Parka. B, C, E, F, G

Agronomski fakultet Vrši znanstvena istraživanja na području Parka. B, C, E, F, G

Rudarsko-geološko-naftni fakultet Vrši znanstvena istraživanja na području Parka. B, C, E, F, G

Institut za more i priobalje Dubrovnik


Institut za oceanografiju i ribarstvo Split


Državni hidrometeorološki zavod Vrši stalna mjerenja na području Parka. B, C, E, F, G

Samostalni istraživači Provode istraživanja na području parka za potrebe izrade službenih izvješća.

B, C, E, F, G

84

Studenti i učenici Provode istraživanja na području parka za

potrebe izrade maturalnih, diplomskih, magistarskih ili doktorskih disertacija.

A, B, E

LOKALNA ZAJEDNICA

Lokalno stanovništvo Stanovništvo koje trajno prebiva na području Parka te su njihove djelatnosti ili interesi usko vezani uz aktivnosti Plana upravljanja. Vlasnici zemljišta i nekretnina na području Parka.

A, B, C, E, F, G

Komunalno Mljet d.o.o. Vrše sakupljanje i odvoz otpada sa područja Parka.

A, B, C, E, F

Voda Mljet d.o.o. Vrše opskrbu vode na području Parka. A, B, C, E, F

Planinarska društva Promiču i provode planinarske aktivnosti na području Parka.

A, B, C, E, F

Udruga vlasnika zemljišta Vlasnici zemljišta i nekretnina na području Parka.

A, B, C, E, F

Ostale udruge Promiču i provode aktivnosti vezane uz sport, kulturu, zaštitu prirode i okoliša te održivi razvoj na području Parka.

A, B, C, E, F

INTERVENTNE SLUŽBE

Hrvatska gorska služba spašavanja Specijalizirana za spašavanje na nepristupačnim terenima. Njihova podružnica u Dubrovniku nadležna je za područje Parka, a osnovana je i obavještajna točka Mljet.

B, C, E, F, G

Javna vatrogasna postrojba Mljet Surađuje s Ustanovom u provedbi protupožarne zaštite.

B, C, E, F, G

POSJETITELJI

Individualni posjetitelji Posjetitelji koji u Park ulaze radi sportskih i drugih aktivnih sadržaja te koriste turističku infrastrukturu Parka.

A, B, C, E, F

Nautičari Posjetitelji koji u Park dolaze plovilima te se usidre ili privežu na za to označenim mjestima.

A, B, C, E, F

Organizirani posjetitelji Grupe posjetitelja koje u park dolaze organizirano posredstvom turističkih agencija te oni koji koriste uslugu vođenja od strane djelatnika Parka.

A, B, C, E, F

Školska djeca Grupe djece koja posjećuju Park tijekom ekskurzije i grupe koje sudjeluju u edukativnom programu Parka.

A, B, C, E, F

85

GOSPODARSKI SUBJEKTI

Grupacija Adriatic Luxury Hotels Vlasnik hotela „Odisej“ koji se nalazi na području Parka.

B, C, E, F

Ostali poduzetnici Trgovačka društva i obrti koji djeluju na području općine Mljet i nositelji su gospodarskog razvoja područja.

B, C, E, F

VJERSKE INSTITUCIJE

Dubrovačka biskupija Većinski vlasnik zemljišta na području Parka. B, C, E, F, G

ODGOJNO OBRAZOVNE INSTITUCIJE

Osnovna škola „Mljet“ Surađuje s Parkom u organizaciji i provedbi edukativnih aktivnosti.

B, C, E, F

Osnovna škola „Lapad“ Surađuje s Parkom na godišnjoj razini kroz akcije čišćenja i edukativne aktivnosti.

B, C, F

MEĐUNARODNE INSTITUCIJE I ORGANIZACIJE

Svjetska banka Povremeno financira projekte Parka. B, C, D, E, F

WWF Adria Povremeno surađuje s Parkom. B, C, D, E, F

MedPAN Povremeno surađuje s Parkom. B, C, D, E, F

MEDIJI

Regionalne radio i TV postaje Izvještavaju javnost šireg područja o događanjima u Parku.

A

Tisak Izvještavaju javnost o događajima u Parku. A

Nacionalni mediji Nacionalne TV i radio postaje koje povremeno izvještavaju o događanjima i aktivnostima u Parku.

A

Internet portali Izvještavaju javnost o događajima i aktivnostima u Parku.

A

Stupanj uključivanja korisnika prostora: A samo informirati B pitati za informacije C konzultirati i pitati za mišljenje

86

D poticati dobavljanje informacija (osigurati fondove za specifične informacije ili istraživanja) E tražiti povratni odgovor F uključiti u analizu i pronalaženje smjera G uključiti u planiranje i donošenje odluka

87

PRILOG II - STROGO ZAŠTIĆENE VRSTE* NP MLJET

(G= gnjezdarica; Gš= gnjezdarica šireg područja NP Mljet; P= preletnica; Z=zimovalica; S= stanarica; Sš= stanarica šireg područja NP Mljet; DD= nedovoljno poznate; LC= najmanje zabrinjavajuće; NT= niskorizične; VU= rizične; EN= ugrožene; CR= kritično ugrožene; nač.pred.= načelo predostrožnosti)

br. Latinski naziv Hrvatski naziv IUCN kategorija

Crvena knjiga HR

Napom.

SISAVCI

1. Hypsugo savii Primorski šišmiš LC

2. Miniopterus schreibersii Dugokrili pršnjak NT EN

3. Myotis emarginatus Riđi šišmiš LC NT

4. Nyctalus leisleri Mali večernjak LC NT

5. Pipistrellus kuhlii Bjelorubi šišmiš LC

6. Pipistrellus pipistrellus Patuljasti šišmiš LC

7. Plecotus kolombatovici Kolombatovićev dugoušan LC DD

8. Rhinolophus ferrumequinum Veliki potkovnjak LC NT

9. Rhinolopus hipposideros Mali potkovnjak LC NT

10. Tadarida teniotis Sredozemni golorepac LC

PTICE

1. Accipiter nisus Kobac LC LC (G) G,P, Z

2. Acrocephalus palustris Trstenjak mlakar LC P

3. Acrocephalus scirpaceus Trstenjak cvrkutić LC P, G

4. Actitis hypoleucos Mala prutka LC VU(G) P

5. Alcedo atthis Vodomar LC NT(G) P, Z

6. Anthus trivialis Prugasta trepteljka LC P

7. Apus pallidus Smeđa čiopa LC G

8. Ardea purpurea Čaplja danguba LC VU(G) P

9. Ardeola ralloides Žuta čaplja LC EN(G) P

10. Bubo bubo Ušara LC NT(G) Sš

11. Buteo buteo Škanjac mišar LC P, Z

12. Calonectris diomedea Veliki zovoj LC NT(G) Gš

13. Caprimulgus europaeus Leganj LC LC(G) Gš, P

88

14. Carduelis cannabina (Acanthis

cannabina) Juričica LC P, Z

15. Carduelis carduelis Češljugar LC P, Z

16. Carduelis chloris Zelendur LC S, P, Z

17. Carduelis spinus Čižak LC LC(G) P, Z

18. Casmerodius albus (Egretta alba)

Velika bijela čaplja LC EN(G) P

19. Cettia cetti Svilorepa LC S

20. Charadrius alexandrinus Morski kulik LC EN(G) P

21. Ciconia ciconia Bijela roda LC NT(G) Pš

22. Ciconia nigra Crna roda LC VU(G) P

23. Circaetus gallicus Orao zmijar LC VU(G) Gš, P

24. Circus aeruginosus Eja močvarica LC EN(G) P

25. Clamator glandarius Afrička kukavica LC NA P

26. Coccothraustes coccothraustes Batokljun LC P

27. Delichon urbica Piljak LC G, P

28. Egretta garzetta Mala bijela čaplja LC VU(G) P

29. Emberiza cia Strnadica cikavica LC Sš

30. Emberiza cirlus Crnogrla strnadica LC S

31. Emberiza melanocephala Crnoglava strnadica LC G

32. Erithacus rubecula Crvendać LC P, Z

33. Falco biarmicus Krški sokol LC CR(G) P

34. Falco eleonorae Eleonorin sokol LC EN(G) P, G?

35. Falco peregrinus Sivi sokol LC VU(G) S

36. Falco subbuteo Sokol lastavičar LC NT(G) P

37. Falco tinnunculus Vjetruša LC S, P

38. Ficedula albicollis Bjelovrata muharica LC LC(G) P

39. Grus grus Ždral LC NT (P) P

40. Haematopus ostralegus Oštrigar LC EN (P) P

41. Himantopus himantopus Vlastelica LC CR(G),EN(P)

P

42. Hippolais olivetorum Voljić maslinar LC DD(G) G,P

43. Hirundo rustica Lastavica LC LC(G) G,P

44. Ixobrychus minutus Čapljica voljak LC NT(G) G?,P

89

45. Jynx torquilla Vijoglav LC P

46. Larus audounii Sredozemni galeb NT EN (G) G, S

47. Larus minutus Mali galeb LC DD(P), DD(Z)

P

48. Luscinia megarhynchos Slavuj LC G,P

49. Merops apiaster Pčelarica LC LC (G) P

50. Monticola solitarius Modrokos LC Gš

51. Motacilla alba Bijela pastirica LC G,P

52. Motacilla cinerea Gorska pastirica LC P, Z

53. Motacilla flava Žuta pastirica LC NT(G) G,P

54. Muscicapa striata Muharica LC NT(G) P

55. Numenius phaeopus Prugasti podzviždač LC EN (NGN) P

56. Nycticorax nycticorax Gak LC NT(G) P

57. Oenanthe hispanica Primorska bjeloguza LC P, Gš

58. Oenanthe oenanthe Sivkasta bjeloguza LC LC(G) P

59. Otus scops Ćuk LC NT(G) G

60. Parus caeruleus (Cyanistes caeruleus)

Plavetna sjenica LC S

61. Parus major Velika sjenica LC S

62. Pernis apivorus Škanjac osaš LC VU(G) G, P

63. Phalacrocorax aristotelis Morski vranac LC LC (G) S

64. Phalacrocorax pygmeus Mali vranac LC CR(G) P

65. Phoenicurus ochruros Mrka crvenrepka LC P, Z

66. Phoenicurus phoenicurus Šumska crvenrepka LC NT(G) P

67. Phylloscopus collybitus Zviždak LC P, Z, (G)

68. Phylloscopus sibilatrix Šumski zviždak LC NT(G) P

69. Phylloscopus trochilus Brezov zviždak LC EN(G) P

70. Prunella modularis Sivi popić LC P, Z

71. Puffinus yelkouan Gregula VU VU(G) Gš

72. Regulus ignicapillus Vatroglavi kraljić LC P, Z

73. Regulus regulus Zlatoglavi kraljić LC Z, P

74. Saxicola rubetra Smeđoglavi batić LC LC(G) P

75. Saxicola torquatus Crnoglavi batić LC LC(G) P

76. Serinus serinus Žutarica LC P

90

77. Sterna hirundo Crvenokljuna čigra LC NT (G) G

78. Strix aluco Šumska sova LC S

79. Sylvia atricapilla Crnokapa grmuša LC S,P,Z

80. Sylvia borin Siva grmuša LC NT(G) P

81. Sylvia cantillans Bjelobrka grmuša LC G,P

82. Sylvia communis Grmuša pjenica LC P

83. Sylvia hortensis Velika grmuša LC G,P

84. Sylvia melanocephala Crnoglava grmuša LC S

85. Tachymarptis melba Bijela čiopa LC G

86. Tadorna tadorna Utva LC P

87. Tringa glareola Prutka migavca LC LC(P) P

88. Tringa ochropus Crnokrila prutka LC P

89. Troglodytes troglodytes Palčić LC P,Z

90. Upupa epops Pupavac LC NT(G) P

GMAZOVI

1. Caretta caretta Glavata želva EN EN

2. Coronella austriaca Smukulja

3. Dalmatolacerta oxycephala Oštroglava gušterica LC

4. Hierophis gemonensis Šara poljarica LC

5. Podarcis melisellensis Krška gušterica LC NT

6. Pseudopus apodus Blavor

7. Testudo hermanni Kopnena kornjača, čančara NT NT

8. Vipera ammodytes Poskok LC

9. Zamenis longissimus Bjelica LC

KUKCI (osim špiljske faune)

1. Cerambyx cerdo Hrastova strizibuba

2. Chalcolestes parvidens Istočna vrbova djevica

3. Hemianax ephippiger Grof skitnica

4. Papilio machaon Običan lastin rep

5. Zerynthia polyxena Uskršnji leptir

91

BILJKE

1. Anacamptis pyramidalis Crvena vratiželja NT

2. Aurinia leucadea Bjeličasta gromotulja, jadranska rumenica

NT endem

3. Centaurea ragusina Dubrovačka zečina NT endem

4. Cephalanthera damasonium Bijela naglavica NT

5. Consolida brevicornis Kratkoostrugasti kokotić CR endem

6. Cymodocea nodosa Čvorasta morska resa LC DD

7. Cytinus hypocistis Bušinova ozorina

8. Dactylorhiza romana Romanski kaćunak

9. Desmazeria marina Sredozemna ljuljolika VU

10. Epipactis microphylla Sitnolisna kruščika

11. Genista sylvestris ssp. dalmatica

Dalmatinska žutilovka endem

12. Gladiolus illyricus Ilirski mačić

13. Gymnadenia conopsea Vranjak

14. Hainardia cylindrica Valjkasti tankorepić VU

15. Himantoglossum robertianum Robertijeva kaćunovica

16. Iris pseudopallida Jadranska ili blijeda perunika endem

17. Lathyrus ochrus Žućkastobijela graholika CR

18. Limodorum abortivum Ljubičasti šiljorep

19. Limonium dictyophorum Savitljiva mrižica NT endem

20. Lolium subulatum Šiljasti ljulj DD endem

21. Micromeria kerneri Kernerova bresina DD

22. Ophrys apifera Kokica pčelica EN

23. Ophrys bertolonii Bertolonijeva kokica LC VU

24. Ophrys incantata Divna kokica endem

25. Ophrys incubacea Crnkasta kokica

26. Ophrys liburnica Liburnijska kokica endem

27. Ophrys neglecta Zanemarena kokica

28. Ophrys rhodostephane Crvenolatična kokica endem

29. Ophrys sicula Mala žuta kokica

30. Ophrys scolopax ssp. cornuta Roščićasta kokica

31. Ophrys tommasinii Tomasinijeva kokica endem

92

32. Orchis anthropophora Okruglastogomoljasta

bezostruška DD

33. Orchis italica Talijanski kaćun EN

34. Orchis morio Mali kaćun NT

35. Orchis picta Lijepi kaćun

36. Orchis quadripunctata Četverotočkasti kaćun VU

37. Orchis tridentata Trozubi kaćun VU

38. Orchis x bivonae

39. Parapholis incurva Svinuti tankorepaš VU

40. Phalaris paradoxa Valjkasta svjetlica DD

41. Portenschlagiella ramosissima Razgranjena portenšlagija, divlji komorač

endem

42. Posidonia oceanica Oceanski porost LC DD

43. Ranunculus ophioglossifolius Jednolistni žabnjak LC EN

44. Rhamnus intermedius Srednja krkavina LC

45. Salsola kali Slankasta solnjača VU

46. Salsola soda Sodna solnjača VU

47. Sempervivum tectorum Čuvarkuća, divlje smilje

48. Serapias bergonii Bergonova kukavica

49. Serapias lingua Jezičasta kukavica

50. Serapias parviflora Sitnocvjetna kukavica

51. Serapias vomeracea Raonička kukavica VU

52. Serapias x semilingua

53. Serapias x todaroi

54. Seseli montanum ssp. tommasinii

Tomasinijevo devesilje endem

55. Spiranthes spiralis Jesenska zasukica

56. Tanacetum cinerariifolium Buhač LC endem

57. Trifolium resupinatum Perzijska djetelina VU

58. Vincetoxicum adriaticum Jadranski lastavičnjak LC endem

ALGE

1. Cystoseira corniculata nač pred

2. Fucus virsoides Jadranski bračić nač pred endem

93

3. Lithophyllum lichenoides

4. Sargassum hornschuchii DD, nač pred

LIŠAJI

1. Degelia plumbea VU

2. Fuscopannaria saubinetii EN

3. Lobaria pulmonaria EN

4. Normandina pulchella VU

5. Usnea filipendula VU

6. Usnea flammea VU

7. Usnea rubicunda VU

8. Usnea subscabrosa VU

GLJIVE

1. Callistosporium donadinii Brončana zelenčica DD

2. Camarophyllopsis foetens Mirisna prljavica VU

3. Clitocybe collina Stepska uleknjača EN

4. Dermoloma cuneifolium Velika besjajnica VU

5. Dermoloma josserandii Sitnosporna besjajnica EN

6. Dermoloma pseudocuneifolium Mala besjajnica EN

7. Entoloma reinwaldii Sredozemna rudoliska CR

8. Hexagonia nitida Šesterokutna velikoporka DD

9. Hygrocybe russocoriacea Mirisna vlažnica VU

10. Tricholoma caligatum Krokodilasta kružoliska VU

ŠPILJSKA FAUNA

1. Meledella werneri Mljetski špiljski pasjak VU puževi

2. Laemostenus cavicola Troglofilna lakomica VU kornjaši

3. Travunia jandai Mljetska travunija VU kosci

4. Speleohvarella gamulini Gamulinov špiljski veslonožac VU račići veslonošci

94

RIBE

1. Labrus viridis Drozd VU

KORALJI

1. Antipathella subpinnata Crni koralj CR

2. Corallium rubrum Crveni koralj CR

3. Dendrophyllia ramea Granati koralj CR

4. Pachycerianthus multiplicatus Velika voskovica CR

5. Cladocora caespitosa Busenasti koralj EN

SPUŽVE

1 Aplysina cavernicola Špiljska sumporača nač. pred.

2 Asbestopluma hypogea Dubokomorska mesojedna spužva

3 Axinella cannabina Mekana rogljača nač. pred.

4 Geodia cydonium Velika kremenjača nač. pred.

5 Sarcotragus foetidus nač. pred.

6 Tethya aurantium Morska naranča nač. pred.

7 Tethya citrina Morska naranča nač. pred.

ŠKOLJKAŠI

1 Lithophaga lithophaga Prstac

2 Pinna nobilis Plemenita periska

MORSKI PUŽEVI

1 Luria lurida Zupka

2 Mitra zonata Prugasta mitra nač. pred.

3 Tonna galea Puž bačvaš nač. pred.

BODLJIKAŠI

1 Asterina pancerii Panceriova zvjezdica

*Po Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama (NN 73/2016)

95

PRILOG III - UGROŽENOST VRSTA U NP MLJET (izvor http://www.dzzp.hr/vrste/crveni-popis-biljaka-i-zivotinja-rh/crveni-popis-biljaka-i-zivotinja-republike-hrvatske-146.html) (VU= rizične; EN= ugrožene; CR= kritično ugrožene; kat.ugrož.= kategorija ugroženosti; SZ= strogo zaštićena)

Sisavci

LATINSKI NAZIV HRVATSKI NAZIV Kat. ugrož. Status zaštite

Miniopterus schreibersii Dugokrili pršnjak EN SZ Ptice

LATINSKI NAZIV HRVATSKI NAZIV Status u NP Mljet Kat. ugrož. Status zaštite

Circaetus gallicus Zmijar Gnjezdarica VU SZ

Falco peregrinus Sivi sokol Stanarica VU SZ

Haematopus ostralegus Oštrigar Preletnica VU SZ

Larus audounii Sredozemni galeb Gnjezdarica EN SZ

Puffinus yelkouan Gregula Gnjezdarica VU SZ Gmazovi


Caretta caretta Glavata želva EN SZ Ribe


Epinephelus marginatus Kirnja EN

Labrus viridis Drozd VU SZ

Mugil cephalus Cipal bataš VU

Pagrus pagrus Pagar VU Koralji

LATINSKI NAZIV HRVATSKI NAZIV kat. ugrož. Status zaštite u HR

96

Antipathella subpinnata Crni koralj CR SZ Corallium rubrum Crveni koralj CR SZ Dendrophyllia ramea Granati koralj CR SZ Pachycerianthus multiplicatus Velika voskovica CR SZ Aiptasia diaphana Mala staklena moruzgva EN

Aiptasia mutabilis Staklena moruzgva EN

Alicia mirabilis Čudesna Alicia EN

Amphianthus dohrni Mala bijelolovka EN

Caryophyllia cyathus Pehar EN

Cladocora caespitosa Busenasti koralj EN

Condylactis aurantiaca Zlatna moruzgva EN

Corynactis viridis Draguljarka EN

Eunicella singularis Uspravna rožnjača EN

Halcampoides purpurea Mala purpurna moruzgva EN

Madracis pharensis Hvarski koralj EN

Actinia cari Zelena moruzgva VU

Actinia striata Zebrasta moruzgva VU

Andresia partenopea Dugolovka VU

Balanophyllia europaea Široka čaška VU

Balanophyllia regia Mala narančasta čaška VU

Caryophyllia inornata Crvena čaška VU

Caryophyllia smithii Zubati koralj VU

Coenocyathus anthophyllites Coenocyathus VU

Coenocyathus cylindricus Izduženi Coenocyathus VU

Cribrinopsis crassa Točkasta moruzgva VU

Epizoanthus arenaceus Korasta moruzgva VU

Epizoanthus paxii Paxova korasta moruzgva VU

Epizoanthus tergestinus Korasta moruzgva VU

Guynia annuata Mali tubasti koralj VU

Hormathia coronata Krunasta moruzgva VU

Leptopsammia pruvoti Žuta čaška VU

Monomyces pygmaea Trubasti koralj VU

Paralcyonium spinulosum Smeđi patuljak VU

Parazoanthus axinellae Žuta korasta moruzgva VU

Polycyathus muellerae Narančasti zadružni koralj VU

Paractinia striata Prugasta Paractinia VU

97

Pennatula rubra Crveno perce VU

Sarcodictyon roseum Rozi Sarcodictyon VU

Morski rakovi


Palinurus elephas Jastog VU Kukci kornjaši


Reicheidius frondicola Malik listnica VU SZ

Bembidion tenellum tenellum Tanani šiljkaš VU SZ

Stenolophus narentinus Neretvanski obuvenac EN SZ

Omphreus apfelbecki Crni lijenac EN SZ

Cymindis axillaris adriatica Uzani noćnjak VU SZ Biljke

LATINSKI NAZIV HRVATSKI NAZIV Kat. ugrož. Status zaštite u HR

Consolida brevicornis kratkoostrugasti kokotić CR SZ Lathyrus ochrus žućkastobijela graholika CR SZ Hordeum secalinum klasulja EN SZ Ophrys apifera kokica pčelica EN SZ Orchis italica talijanski kaćun EN SZ Ranunculus ophioglossifolius jednolistni žabnjak EN SZ Urtica membranacea opnasta kopriva EN SZ Urtica pilulifera loptasta kopriva EN SZ Orchis quadripunctata četverotočkasti kaćun VU SZ Orchis tridentata trozubi kaćun VU SZ Parapholis incurva svinuti tankorepaš VU SZ Desmazeria marina sredozemna ljuljolika VU SZ Hainardia cylindrica valjkasti tankorepić VU SZ Salsola kali slankasta solnjača VU SZ

98

Salsola soda sodna solnjača VU SZ Serapias vomeracea raonička kukavica VU SZ Trifolium resupinatum perzijska djetelina VU SZ

Gljive (bazidiomiceti)


Entoloma reinwaldii Ljupka rudoliska CR SZ

Clitocybe collina Stepska uklenjača EN SZ

Dermoloma josserandii Sitnosporna besjajnica EN SZ

Dermoloma pseudocuneifolium Mala besjajnica EN SZ

Camarophyllopsis foetens Mirisna prljavica VU SZ

Dermoloma cuneifolium Velika besjajnica VU SZ

Hygrocybe russocoriacea Mirisna vlažnica VU SZ

Tricholoma caligatum Krokodilasta kružoliska VU SZ Lišaji


Fuscopannaria saubinetii - EN SZ

Lobaria pulmonaria - EN SZ

Degelia plumbea - VU SZ

Normandina pulchella - VU SZ

Usnea filipendula - VU SZ

Usnea flammea - VU SZ

Usnea rubicunda - VU SZ

Usnea subscabrosa - VU SZ

99

PRILOG IV - ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA U NACIONALNOM PARKU MLJET 2007. - 2015.

PROJEKT TRAJANJE KRATKI OPIS REZULTATI IZVRŠITELJI

Monitoring (praćenje stanja) ptica

značajnih za NP Mljet 2007. - u tijeku

Praćenje stanja populacija značajnih vrsta ptica (sivi sokol, škanjac osaš, morski vranac, crvenokljuna čigra, sredozemni galeb te galeb klaukavac) na godišnjoj razini prstenovanjem, apsolutnim prebrojavanjem te utvrđivanjem gniježđenja. Vrši se i inventarizacija ostalih vrsta ptica na širem području Parka.

Izrađen je popis zabilježenih vrsta ptica za šire područje NP Mljet koji se ažurira na godišnjoj razini. Utvrđena je apsolutna brojnost sivog sokola i škanjca osaša, rasprostranjenost i

apsolutna brojnost morskih vranaca, crvenokljunih čigri i sredozemnih galebova,

prstenovani su mladi.

Udruga BIOM (voditelj projekta Luka Jurinović)

Kartiranje i monitoring livada morske cvjetnice posidonije te inventarizacija

makrobentoskih organizama u NP Mljet 2008. - u tijeku

Inventarizacija makrobentoskih (pridnenih) organizama i kartiranje livada posidonije korištenjem metode vizualnog cenzusa.

Praćenje stanja livada radi se prema razvijenom protokolu (broj izdanaka po m2 i postotak

pokrivenosti).

Prikazano je stanje livada morske cvjetnice, identificirani su makrobentonski organizmi te je napravljen opis za svaki lokalitet. Stanje livada

se prati na godišnjoj ili dvogodišnjoj razini.

Ronilački klub Špinut (različiti voditelji projekta tijekom godina)

Monitoring koralja u NP Mljet 2010. - u tijeku

Istraživanje faune koralja uzimanjem uzoraka vode, fotografiranjem indikatorskih vrsta, determinacijom vrsta te laboratorijskom

analizom uzoraka vode i vizualnom analizom fotografija. Cilj projekta je procijeniti stanje

populacija koralja, upotpuniti znanje o biologiji i ekologiji ugroženih vrsta koralja, utvrditi utjecaj globalnog zagrijavanja na koralje, procijeniti zastupljenost pojedinih vrsta, popisati koralje sa njihovom dubinskom raspodjelom te izraditi bazu podataka za

daljnja istraživanja.

Izrađen je popis zabilježenih vrsta koralja, određena su dominantna staništa, utvrđena je ugroženost istraživane faune koralja, te utjecaj

temperaturnih anomalija na koralje.

Na godišnjoj se razini vrši praćenje stanja vrsta indikatora.

Društvo za zaštitu prirode Natura (voditelj projekta Petar Kružić)

Praćenje stanja šumskih ekosustava NP Mljet

2011.- u tijeku

Terenska istraživanja na nekoliko pokusnih ploha te odgovarajuća analiza prikupljenih

podataka. Provođenje anketnog istraživanja za procjenu utjecaja posjetitelja na šumske

ekosustave. Cilj istraživanja je dobiti znanstvene podatke relevantne za sukcesiju

šumske vegetacije na području Parka te

Prikaz strukture borovih sastojina i vegetacijskih značajki, te prikaz podataka iz

mikroklimatskih istraživanja. Prikaz rezultata anketnih istraživanja o motivima i stavovima

posjetitelja.

Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu, Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma (voditelj projekta Željko Španjol)

prikupiti podatke o informiranosti posjetitelja o zaštićenom području.

Istraživanja aragonita u vodenom sustavu Mljetskih jezera 2011.- u tijeku

Istraživanje fizikalno-kemijskih i biogeokemijskih značajki te biološka aktivnost Mljetskih jezera kroz terenska istraživanja te analizu prikupljenih uzoraka. Cilj je prikupiti

veće količine suspendiranog materijala iz vodenog sustava Jezera i detaljno istražiti njegove geokemijske, sedimentološke i biološke značajke u svrhu potpunijeg

razumijevanja procesa vezanih za karbonatni mineral aragonit.

Objašnjenje uloge anorganskih i bioloških procesa u precipitaciji aragonita i formiranju aragonitnih muljeva u Jezerima. Utvrdit će se

mehanizmi formiranja složenih bioanorganskih struktura karbonata tijekom procesa

biomineralizacije.

Rudarsko-geološko-nafni fakultet Zagreb -Zavod za mineralogiju, petrologiju i mineralne sirovine (voditelj projekta Ivan Sondi)

Podmorsko zaštitno arheološko rekognisciranje na području NP Mljet 2012. - u tijeku

Ispitivanje postojanja arheoloških nalaza u akvatoriju NP Mljet kroz ronilačka istraživanja te analizu pronađenih artefakata. Cilj projekta je provjeriti stanje otprije poznatih lokaliteta,

pronaći i registrirati potencijalno nove lokalitete ili sporadične arheološke nalaze te ih

adekvatno zaštititi.

Za svaku zonu istraženu do sada slikovno i opisno su predstavljeni pronađeni artefakti te je procijenjeno stanje očuvanosti lokaliteta.

Hrvatski restauratorski zavod, Odjel za podvodnu arheologiju (voditelj projekta Igor Miholjek)

Istraživanja podzemlja otoka Mljeta 2006., 2008., 2015.

Istraživanja u odabranim speleološkim objektima otoka Mljeta: živi svijet, fizičke i geološke karakteristike spilja. Uključuje i

podvodne spilje. Prikupljeni podaci koristiti će se i za potrebe izrade speleološkog vodiča

otoka.

Izvršene su tri serije terenskih istraživanja te su izrađeni i obrađeni speleološki nacrti.

Zabilježeni su hidrogeografski te biološki podaci za četiri obalne morske spilje na otoku i dvije morske jame u Malom jezeru. Napravljen je popis špiljske faune.Tekst za publikaciju je u

pripremi.

Hrvatsko biospeleološko društvo (voditelj projekta Branko Jalžić)

Geokemija tragova ekotoksičnih metala u vodi, zraku, sedimentu i anhijalinim

jamama NP Mljet

2007. - 2010.

Određivanje tragova metala štetnih za okoliš u priobalnim jamama i u moru sezonskim

uzorkovanjem koje je obavljeno autonomnim ronjenjem, te laboratorijskom analizom

prikupljenih uzoraka. Ciljevi projekta su bili odrediti koncentracije tragova ekotoksičnih metala u vodi jame Bjejajka, uočiti i pratiti

sezonske promjene tih koncentracija nastale

Obavljeno je i prikazano određivanje koncentracija ekotoksičnih metala u vodi, u tlu

te u zraku i kišnici, a izmjereni su i fizikalno-kemijski parametri.

Institut Ruđer Bošković, Zavod za istraživanje mora i okoliša (voditelj projekta Vlado Cuculić)

prirodnim ili antropogenim utjecajem te dobiti podatke o koncentraciji ekotoksičnih metala u

tlu te žive u zraku i kišnici.

Inventarizacija makrobentosa u Velikom i Malom jezeru 2008.

Istraživanje pridnenih organizama u Velikom i Malom jezeru kroz terenska istraživanja

tijekom kojih se utvrđivao raspored životnih zajednica i radila inventarizacija pripadajuće

flore i faune.

Prikazani su detaljni profili svih istraživanih postaja te je izrađen popis vrsta utvrđenih

prilikom terenskih istraživanja.

Društvo za zaštitu prirode Natura (voditelji projekta Petar Kružić i Bojan Lazar)

Istraživanje faune vretenaca na području NP Mljet

2008.- 2009.

Inventarizacija faune vretenaca u proljetnom razdoblju upotrebom niza standardnih metoda,

poput lova entomološkom mrežicom i vodenom mrežicom. Radila se analiza i spoznaja o proljetnom aspektu faune

vretenaca na otoku, te uvid u stanje njihovih populacija i staništa; prijedlog mjera

upravljanja slatkovodnim staništima unutar granica NP Mljet

Izrađen je popis zabilježenih vrsta vretenaca, određeni su značajni i novi nalazi te je napravljen prijedlog mjera upravljanja

slatkovodnim staništima unutar NP Mljet.

Arka Arka, IRES (voditelj projekta Tomislav Bogdanović)

Istraživanje faune šišmiša u NP Mljet

2008. - 2009.

Terensko istraživanje glavnih tipova staništa za šišmiše u ključnim razdobljima za njihovu

aktivnost , te prikupljanje podataka o vrstama i njihovoj rasprostranjenosti po glavnim

tipovima staništa. Cilj projekta je bio utvrditi stanje populacija šišmiša na području NP Mljet.

Utvrđen je broj i izrađen popis vrsta šišmiša te je predstavljena analiza njihove faune po

lokalitetima s obzirom na korištenje staništa te analiza uzoraka guana.

Udruga za zaštitu šišmiša Tragus (voditelj projekta Zrinka Domazetović)

Istraživanje danjih leptira u NP Mljet 2008. - 2009.

Istraživanje faune dnevnih leptira kroz terenski rad, uz upotrebu entomoloških mrežica, te rad u laboratoriju. Cilj projekta je bio utvrditi stanje

te inventarizirati danje leptire na području otoka Mljeta.

Napravljen je sistematski prikaz danjih leptira otoka Mljeta uz naglasak na dominantne vrste,

a uzimajući u obzir i prijašnja istraživanja na tom području.

Društvo za zaštitu prirode Natura (voditelji projekta Mladen Kučinić)

Istraživanje orhideja u NP Mljet 2009.

Istraživanje orhideja Nacionalnog parka Mljet kroz terenska istraživanja i laboratorijsku

obradu podataka. Cilj projekta je bio utvrditi postojeće svojte orhideja na prostoru NP Mljet

te upoznati njihova staništa i najznačajnija

Utvrđen je broj i izrađen popis svojti orhideja , utvrđena su staništa te važna nalazišta, posebno značajna za svojte sa malim

populacijama.

Voditelj projekta Radovan Kranjčev

nalazišta.

Istraživanje faune obada NP Mljet i njegove okolice

2009.

Preliminarna studija za inventarizaciju i valorizaciju faune obada na širem području NP

Mljet uz upotrebu Manitoba klopki te entomološke lovne mrežice. Cilj projekta je bio utvrditi postojeće svojte obada na području NP

Mljet te upoznati njihova staništa i izdvojiti značajne vrste. Dobiti prijedlog daljnjih

istraživanja.

Prikazan je popis zabilježenih vrsta obada, utvrđeni su značajni lokaliteti te je izrađen

prijedlog daljnjih istraživanja vezanih uz praćenje stanja, zaštitu, očuvanje, obnovu i

upravljanje staništima obada.

Institut za istraživanje i razvoj održivih eko sustava IRES (voditelj projekta Tomislav Bogdanović)

Istraživanje faune pauka NP Mljet i njegove okolice 2009.

Istraživanje i valorizacija faune pauka na livadama šireg područja NP Mljet uz upotrebu

metode kečera, metode lovnih posuda te metode ruke. Cilj projekta je dobiti broj i popis svojti pauka sa izdvojenim značajnim vrstama

za otok.

Dobiti prijedlog daljnjih istraživanja.

Prikazan je popis zabilježenih vrsta pauka te su izdvojene bitne i nove vrste za ovo područje.

Izrađen je prijedlog daljnjih istraživanja vezanih uz praćenje stanja, zaštitu, očuvanje, obnovu i

upravljanje staništima pauka.

Prikazan je popis zabilježenih vrsta pauka te su izdvojene bitne i nove vrste za ovo područje. Izrađen je prijedlog daljnjih istraživanja vezanih uz praćenje stanja, zaštitu, očuvanje, obnovu i upravljanje staništima pauka.

Istraživanje flore lišaja NP Mljet i njegove okolice 2009.-2010.

Sakupljanje i obrada lišajskog materijala na 49 lokaliteta, izdvajanje značajnih vrsta i lokaliteta te izrada podjele prema životnim oblicima. Cilj

projekta je bio procijeniti sastav i vrijednost flore lišaja na Mljetu

Izrađen je popis zabilježenih svojti lišaja, određeni su njihovi prevladavajući životni

oblici, značajne vrste te lihenološki najzanimljiviji lokaliteti.

Institut za istraživanje i razvoj održivih eko sustava IRES (voditelj projekta Anamarija Partl)

Kartiranje flore Nacionalnog parka Mljet 2009.-2011.

Kartiranje flore na osnovi MTB mreže te izrada fitocenološke karte Nacionalnog parka Mljet. Izrada fitocenološke karte NP Mljet te popis

zabilježenih vrsta.

Izrađena je taksonomska analiza flore, popisi značajnih, zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta, te analiza diverziteta vrsta na raznim tipovima

staništa i preporuke za zaštitu. Izrađene su fitocenološke karte za zabilježene vrste.

PMF Sveučilište u Zagrebu, Biološki odsjek, Botanički zavod (voditelj projekta Vladimir Hršak)

Preliminarno istraživanje i znanstvena valorizacija kvartarnih značajki Spile

nad Procjepom u Nacionalnom parku Mljet

2010. -2012. Preliminarna terenska istraživanja speleološkog objekta Spila nad Procjepom uz pomoć istražne

sonde. Cilj projekta je sakupiti preliminarne podatake, u svrhu procjene znanstvene

Popis i obrada preliminarih podataka o sedimentu, u svrhu procjene znanstvene

vrijednosti kvartarnih značajki spilje.

HAZU, Zavod za paleonotologiju i geologiju kvartara (voditeljica projekta Dejana Brajković)

vrijednosti kvartarnih značajki spilje.

Istraživanje gljiva u NP Mljet 2010.

Istraživanje gljiva iz odjeljka bazidiomiceta na području NP Mljet kroz terenski rad i

laboratorijsku analizu prikupljenih uzoraka. Cilj projekta je bio znatnije unaprijediti spoznaje o bioraznolikosti gljiva iz odjeljka bazidiomiceta

na ovom području te dobiti uvid u rijetke i ugrožene gljivlje vrste i njihova staništa.

Prikazan je popis zabilježenih vrsta gljiva iz odjeljka bazidiomiceta te njihove distribucije po lokalitetima, prikazani su osnovni podaci o

pronađenim vrstama te izdvojeni značajni lokaliteti na području NP Mljet.

Hrvatsko mikološko društvo (voditelj projekta Zdenko Tkalčec)

Geomorfološke karakteristike Nacionalnog parka Mljet

2011.

Cilj projekta je izrada geomorfološke karte NP Mljet na temelju geomorfološkog

rekognisciranja, uočavanja i kartiranja reljefa I tako unaprijediti spoznaje o geomorfološkim

karakteristikama NP Mljet kao doprinos pravilnom upravljanju i valoriziranju tog

područja.

Izrađene su karte morfometrijske analize reljefa te geomorfološka karta NP Mljet. Opisani su čimbenici oblikovanja reljefa,

morfografska, morfometrijska i morfogenetska obilježja reljefa te su napravljene smjernice za

daljnja istraživanja.

Klub studenata geografije (voditelj projekta Tamara Mihoci)

Utjecaj kretanja vodenih masa na prostornu i vremensku raspodjelu ekotoksikanata u Malom i Velikom

jezeru

2012.

Istraživanje o utjecaju vodenih masa na raspodjelu ekotoksikanata u Malom i Velikom

jezeru kroz mjerenja tragova ekotoksičnih metala, analizu kretanja vodene mase i kreiranje modela za analizu raspodjele i procjenu dotoka tih metala u jezera. Cilj

projekta je razjasniti utjecaj kretanja vodenih masa u Malom i Velikom jezeru na raspodjelu

ekotoksičnih metala.

Prikazani su rezultati analize uzoraka morske vode, batimetrija i morfologija jezera,

vremenska dinamika oscilacija morske razine, temperature i brzine strujanja te dinamika

koncentracije ekotoksičnih metala.

Institut „Ruđer Bošković“, Zavod za istraživanje mora i okoliša (voditelj projekta Vlado Cuculić)

Sezonska dinamika i kvalitativno-kvantitativni sastav faune obada NP

Mljet i njegove okolice

2012.

Istraživanje faune obada upotrebom tzv. box klopki na različitim lokalitetima te obrada i

analiza prikupljenih podataka. Radila se usporedba i analiza faune obada s područja

mediteranskog dijela Hrvatske te utvrđivanje novih vrsta u RH. Cilj je bio i odrediti sezonsku

distribuciju i distribuciju obada prema mikroklimatskim tipovima istraživanog

područja, izraditi karte rasprostranjenosti te

Dobiven je prikaz stanja faune obada na istraživanom području primjenom GIS

tehnologije, zbirni pregled zabilježenih vrsta te analiza kvantitativnog i kvalitativnog sastava te

faune.

Sveučilište J. J. Strossmayera Osijek, Odjel za biologiju (voditelj projekta Tomislav Bogdanović)

zoogeografsku usporedbu rasprostranjenosti istih vrsta u fauni Hrvatske.

Istraživanje populacije periski u Malom jezeru 2013.

Istraživanje populacije periski u Malom jezeru po kružnim uzorcima. Cilj projekta je bio

procijeniti brojnost i gustoću populacije periski u Malom jezeru.

Udruga studenata BIUS (voditelj projekta Stjepan Budimir)

Inventarizacija faune mrava na području NP Mljet 2013.

Inventarizacija faune mrava koristeći metodologije ručnog sakupljanja u kvadratu, lovnih posuda te mini-winklera, uz dodatnu

laboratorijsku analizu. Cilj projekta je bio utvrditi stanje te inventarizirati faunu mrava na

području otoka NP Mljet.

Popis vrsta mrava zabilježenih na području NP Mljet te njihova distribucija po lokalitetima.

Udruga BIOM (voditelj projekta Mate Zec)

Istraživanje ribljih vrsta na području NP Mljet 2014.

Istraživanje ihtiofaune na 30 lokacija korištenjem dvije metode: vizualni cenzus te BUV (baited underwater video) – snimanje

pomoću kamere i mamca.

Ukupno je obrađeno 173 transekta vizualnom metodom te je snimljeno oko 14 sati video materijala na 14 lokacija. Dobiven je popis zabilježenih vrsta , utvrđene je brojnost vrsta po svakom transektu.

Društvo istraživača mora 20 000 Milja (voditelj projekta Hrvoje Čižmek)

nacionalni park „mljet“ plan upravljanja 2017. - 2026.€¦ · „mljet“ izradio je...

Documents