nacionalni park „krka” — otkrijte neponovljivu moć prirode · gradovi knin, zadar i split....
TRANSCRIPT
1
Nacionalni park „Krka”
— otkrijte neponovljivu moć prirode
2
Pogledaj duboko u prirodu i onda ćeš sve bolje razumjeti.
— Albert Einstein109 km2
4 grada
47kilometarapoučno-pješačkihstaza
470kilometarabiciklističkihruta
10 ulaza 3 ispostave
2 sakralna objekta
2 centra
3 općine
7 slapova
1 rimski vojni logor
5 srednjovjekovnihutvrda
3
Od gore Dinare spod ke Krka toči Skradin valom tare a Šibenik moči
— Juraj Baraković (ulomak iz Vile Slovinke)
sadržaj
Gdje se nalazimo, 4Mogućnosti obilaska, 10Skradinski buk, 16Srednji tok Krke, 22Roški slap, 26Gornji tok Krke, 30Sedam sedrenih slapova, 35Prirodna baština, 37
Biljni svijet, 39Životinjski svijet, 42Speleologija, 46
Kulturnopovijesna baština, 48Prapovijest, 51Rimsko doba, 51Sakralna baština, 52Srednjovjekovne utvrde, 53Industrijsko doba, 55
Poučno-pješačke staze i vidikovci, 57Biciklističke rute, 62Krkino kulturno ljeto, 66Gastronomija, 69Što posjetiti u okolici, 72Djelatnici, 76Pravila ponašanja, 78Mogućnosti obilaska za osobe smanjene pokretljivosti, 80Često postavljena pitanja, 83Servisne informacije, 88
4
a1
d8
d1
Krka
Murter
VodiceŠibenik
np „Krka”
LozovacSkradin
Drniš
Knin
Zadar
Primošten
A1 Zagreb — Split — Dubrovnikd1 Macelj — Zagreb — Splitd8 Jadranska magistrala
Trogir Split
Varaždin
Pula
OsijekZagreb
Rijeka
Zadar
Split
Dubrovnik
np PlitvičkaJezera
np Paklenica
np Kornati
np „Krka”
np Mljet
np Risnjak
np Brijuni
np Sjeverni Velebit
Šibenik
gdje se nalazimo
Gdje god da krenete, Krka vam je blizu
5 gdje se nalazimo
Nacionalni park „Krka” nalazi se u srednjoj Dalmaciji, na području Šibensko-kninske županije. Uokviren je trokutom čije vrhove tvore gradovi Knin, Zadar i Split. Okosnica Parka jest rijeka Krka, koja izvire kraj Knina, a u more se ulijeva kraj Šibenika.
Na području izrazito siromašnom vodom, 72,5 km toka rijeke Krke prirodni je fenomen. Okružen četirima planinama i pod blagotvornim utjecajem mora, Nacionalni park „Krka” zelena je oaza u dalmatinskom kršu. S 2 500 sunčanih sati godišnje, ovdje su i dani i raspoloženje vedri.
Nacionalni park „Krka” nalazi se u neposrednoj blizini autoceste A1. Na dionici Skradin — Šibenik (8 982 m) dva su izlaza s autoceste, od kojih do ulaza u Nacionalni park „Krka” ima svega pet do deset minuta vožnje. Za ulazak u Park na ulazu Lozovac preporučujemo izlazak s autoceste na izlazu Šibenik, a za ulazak u Park na ulazu Skradin izlazak s autoceste na izlazu Skradin.
Osim autoceste A1, do NP „Krka” vodi, iz smjera Zadra i Splita, i Jadranska magistrala (državna cesta D8). Iz Šibenika potrebno je slijediti smjer Drniš, NP „Krka”, te dalje putokaze prema lokalitetima koje želite posjetiti. Iz pravca Knina potrebno je pratiti turističko-informativnu signalizaciju (smeđu) za dolazak do različitih lokaliteta.
Iz Splita i Zadra prometuju redovite autobusne linije do Šibenika i Skradina.
Raspored se mijenja ovisno o razdoblju godine, pa ga je najbolje provjeriti neposredno prije posjeta Parku na mrežnoj stranici http://www.autobusni-kolodvor.com.
Za potpuni doživljaj Parka preporučujemo korištenje osobnog automobila, radi bržeg dolaska do različitih lokaliteta na većim udaljenostima. Punionice za električne automobile postavljene su na Lozovcu (donjem toku) i u Laškovici (srednjem toku).
Udaljenosti (km) Lozovac Skradin Roški slap Manastir Krka Burnum
Zadar 81 76 81 81 88
Murter 43 48 51 51 58
Vodice 23 28 42 42 49
Šibenik 15 20 38 54 61
Primošten 38 43 58 74 81
Trogir 56 61 76 92 99
Split 89 94 105 121 128
Knin 54 59 42 31 21
6
Knin
ManojlovacBrljan
Krka
Bilušića buk
Rošnjak
Puljane
Miljacka
Trošenj
Burnum
Bogočin
Nečven
Oziđana pećina
Manastir Krka
Laškovica
Rupe
Kistanje
Oklaj
Razvođe
Drniš
Čikola
Širitovci
Kamičak
Stinice
Drinovci
Brnjica
Ključica
VisovacRemetić
Dubravice
Skradin
Skradinski buk
BiliceLozovac
Tromilja
Šibenik
Roški slap
Recepcija
Autocesta
Oziđana pećina
Crkva
Slap
Utvrda (ostaci)
Arheološka zbirka
Arheološko nalazište
Izlet brodom
Izlet brodom
Područje np „Krka”
NP „Krka”
7
Nacionalni park „Krka” obuhvaća uži pojas gotovo cijelog toka rijeke Krke i donji tok rijeke Čikole. Pojedini lokaliteti međusobno su udaljeni više desetaka kilometara i razdvojeni prirodnim barijerama. Svim lokalitetima može se pristupiti osobnim automobilom (osim otoku Visovcu) a neki su povezani izletničkim brodovima. Za obilazak i doživljaj cijelog Parka potrebno je više dana, za što postoji višednevna ulaznica. Unaprijed planirajte svoj posjet Parku i ulaznicu kupite na službenim mrežnim stranicama Javne ustanove „Nacionalni park Krka” i Parkova Hrvatske. Dobro došli!
Obilazak NP „Krka” moguć je vodenim putem, kolnim cestama i atraktivnim poučno-pješačkim stazama i biciklističkim rutama. S vidikovaca se pruža spektakularni pogled na kanjon Krke.
Vrste ulaznica
Kupnjom ulaznice dajete svoj doprinos trajnoj zaštiti, očuvanju i unaprjeđenju Nacionalnog parka „Krka”. Cijena ulaznice ovisi o dobu godine i lokalitetu a razlikuju se i one za individualne posjetitelje i grupe posjetitelja.
Klub prijatelja Krke jest ulaznica namijenjena svim posjetiteljima, domaćim i stranim, po cijeni od 200 kn za odrasle i 90 kn za djecu od sedam do osamnaest godina, koja će posjećivati Park u pratnji roditelja, a vrijedi godinu dana od dana kupnje. Djeca do navršene 7. godine imaju besplatan ulaz.
Žitelji Šibensko-kninske županije ostvaruju popust od 50 % prilikom učlanjenja u Klub prijatelja Krke. Dok im traje članstvo, prijatelji Krke mogu neograničeno posjećivati NP „Krka”, jedino u srpnju i kolovozu Skradinski buk mogu s tom ulaznicom posjetiti samo jednom. Uz ulaznicu Klub prijatelja Krke, na ulazu u Park treba predočiti osobnu iskaznicu ili drugu odgovarajuću ispravu.
U šumi podataka Krka jasno teče
gdje se nalazimo
8
U Ispostavi Skradin mogu se kupiti sve vrste ulaznica, a u ispostavama Drniš i Knin samo ulaznica Klub prijatelja Krke.
Ulaznica Klub prijatelja Krke može se kupiti u Šibeniku, svim ispostavama, Centru kretanja Laškovica i Visovačkoj kući „Kuželj” i na recepcijama Lozovac, Roški slap, Kistanje — manastir Krka i Burnum.
Detaljne informacije o cijenama ulaznica možete potražiti na http://www.np-krka.hr/stranice/cjenik/37.html.
Ulaznica kupljena za obilazak najposjećenijeg lokaliteta,
Skradinskog buka, može se iskoristiti i za jednokratan
posjet svim kopnenim lokalitetima u NP „Krka” istoga
dana.
Izleti brodom
Za obilazak Parka vodenim putem dostupni su izleti brodom na otok Visovac, Roški slap i manastir Krka. Ovisno o vremenskim uvjetima i vodostaju Krke, izleti brodom organiziraju se od travnja do listopada.
Napomena: izleti brodom dodatno se naplaćuju po
redovitom cjeniku.
Izlete brodom treba razlikovati od brodskog prijevoza na relaciji Skradin — Skradinski buk — Skradin.
Prijevoz brodom iz Skradina ili autobusom od Lozovca do Skradinskog buka uključen je u cijenu ulaznice.
Prijevoz brodom do Visovca naplaćuje se po redovitom
cjeniku.
Udaljenosti (km) Lozovac Skradin Visovac Roški slap Manastir Krka Burnum Puljane
Lozovac – 5 27 33 55 48 44
Skradin 5 – 10 17 35 42 46
Laškovica 24 17 9 2 22 29 33
Drniš 25 30 15 18 34 27 23
Knin 54 59 52 42 31 21 21
Skradinski buk i Roški slap
Manastir Krka, Eko kampus „Krka” u Puljanima, Burnum
Siječanj 9.00 — 16.00 ne radi
Veljača 9.00 — 16.00 ne radi
Ožujak 8.00 — 18.00 ne radi
Travanj 8.00 — 18.00 10.00 — 18.00
Svibanj 8.00 — 19.00 10.00 — 18.00
Lipanj 8.00 — 20.00 10.00 — 18.00
Srpanj 8.00 — 20.00 8.00 — 20.00
Kolovoz 8.00 — 20.00 8.00 — 20.00
Rujan 8.00 — 19.00 10.00 — 18.00
1. — 15. listopada 8.00 — 18.00 10.00 — 18.00
16. — 31. listopada 8.00 — 17.00 10.00 — 17.00
Studeni 9.00 — 16.00 ne radi
Prosinac 9.00 — 16.00 ne radi
Lozovac*Skradin*Skradin most* Visovačka kuća „Kuželj”Roški slapOziđana pećinaLaškovicaKistanje – manastir KrkaBurnumManojlovački slapEko kampus „Krka” u Puljanima**
* ulazi za lokalitet Skradinski buk
** trenutno zatvoren zbog preuređenja
Ulazi u Park Radno vrijeme
Vrste ulaznica
Nacionalni park „Krka” otvoren je za posjetitelje tijekom
cijele godine osim 25. i 26. prosinca.
Dana 24. i 31. prosinca otvoren je do 12 sati.
• Online ulaznice – omogućuju izravan ulazak u Park bez čekanja u redu na recepciji
• Jednokratna ulaznica za posjet svim lokalitetima NP „Krka” u jednom danu
• Jednokratna ulaznica za lokalitet Roški slap• Jednokratna ulaznica za lokalitete manastir
Krka, Burnum i Eko kampus „Krka” u Puljanima• Višednevna ulaznica – omogućuje tri posjeta
bilo kojem lokalitetu u Parku u roku od sedam dana od dana kupovine, s tim da se isti lokalitet ne može posjetiti dva ili tri puta
• Klub prijatelja Krke / godišnja ulaznica
10
Deset je mogućnosti obilaska. Kreirajte svoj vlastiti itinerar i upoznajte 47 km pješačkih staza i 470 km biciklističkih ruta
Priroda uvijek osvaja, biciklom, hodom ili brodom
mogućnosti obilaska
11
Program 1: Skradinski buk (dva sata)
U otkrivanje veličanstvenog Skradinskog buka možete se zaputiti brodom iz Skradina, autobusom iz Lozovca ili pješice iz Lozovca pješačkom stazom dugom 875 m. Možete se vratiti istim putom kojim ste i došli, uz napomenu da se na Lozovac, ako ste se s njega spustili pješice, možete vratiti i autobusom. Brodovi i autobusi ne voze u zimskom razdoblju, pa se s Lozovca na Buk može doći osobnim automobilom, a iz Skradina pješice ili biciklom.
Razgledavanje Skradinskog buka kružnom stazom dugom 1 900 m, koja prelazi preko brojnih drvenih mostića, traje jedan sat, uključujući upoznavanje bogate kulturnopovijesne baštine i čitanje poučnih tabli s podacima o jedinstvenoj prirodnoj baštini. Na stazi postoje odmorišta i vidikovci, s kojih možete fotografirati krajolik. Ne propustite pogled na Krku s „carskog vidikovca” a posebnu pažnju obratite na ostatke HE Krka, jednu od prvih elektrana na izmjeničnu struju na svijetu.
Program 2: Skradinski buk (tri sata)
Na Skradinski buk možete doći trima poučno-pješačkim stazama. Najduža pješačka staza, duga 3,4 km, koja je ujedno i biciklistička ruta, do Skradinskog buka dovest će vas iz Skradina. Ta je staza spojena s kružnom pješačkom stazom koja prelazi preko sedrenih barijera Skradinskog buka. Ako na povratku ne želite
pješačiti, do Skradina se možete vratiti brodom. Ako ste do Skradinskog buka došli biciklima trebate ih ostaviti na posebno uređenom mjestu kod recepcije. Na povratku se trebate vratiti putom kojim ste došli na Buk jer s biciklima ne možete na brod.
Bicikliste molimo da budu oprezni tijekom vožnje, posebno dok se približavaju Skradinskom buku, zbog cestovnih izbočina. Obratite pažnju i na ciklosignalizaciju. Imajte na umu i to da istom stazom prometuju i pješaci.
Na Skradinski buk može se doći i s Lozovca, šetnjom poučno-pješačkom stazom.
Naše preporuke:
• Sa Skradinskog buka polaze izletnički brodovi za Visovac
(izlet traje dva sata) i Roški slap (izlet traje četiri sata).
U zimskom razdoblju brodovi ne voze
• Obratite pažnju na poučne table uz stazu kako biste
naučili više o prirodnim vrijednostima i endemima Krke
• Upoznajte Skradinski buk i preko besplatnih mobilnih
aplikacija Krka National Park Tour i KrkaKids
• Na Skradinski buk možete doći brodom/pješice/biciklom
iz Skradina ili autobusom/pješice s Lozovca
• Posebno preporučujemo otkrivanje poučno-pješačke
staze Goriš — Torak i vidikovca Torak. Dio staze koji
se spušta do vrela Torak strm je pa zahtijeva i vrijeme
i dobru kondiciju da biste ga svladali
• Za obilazak Krke, u Skradinu možete unajmiti brod ili
vozilo za grupe
• U ljetnim mjesecima s Lozovca možete krenuti
u obilazak uzvodnih lokaliteta u pratnji djelatnika
mogućnosti obilaska
Donji tok KrkeVeličanstvenim sedrenim barijerama do jedinstvenih otkrića
12
Program 3: Roški slap (tri sata)
Do Roškoga slapa možete doći automobilom (do parkirališta). Taj lokalitet, pun iznenađenja, prvo ćete upoznati preko njegove karte i uz upute djelatnika Parka. Potom slijede petominutna šetnja do vodenica na Krki i obilazak slapišta, pa odmor, nakon čega se istim putom, pješačkom stazom koja nije zahtjevna, vraćate prema Ogrlicama. Na vidikovac s kojega se pruža pogled na Ogrlice možete se uspeti drvenim stepenicama. Do Oziđane pećine vodi 517 stepenica. Odatle se možete vratiti nazad ili nastaviti dalje do parkirališta u Bogatićima, do kojega vodi još 99 drvenih stepenica i kratka pješačka staza. Iz Bogatića prema Roškome slapu i Laškovici svakoga sata polazi autobus Parka. Prijevoz je organiziran samo ljeti.
Naše preporuke:
• S Roškoga slapa voze izletnički brodovi za manastir Krka
i srednjovjekovne utvrde Nečven i Trošenj (izlet traje dva
i pol sata)
• S Roškog slapa možete krenuti u šetnju poučno-
pješačkom stazom Stinice — Roški slap — Oziđana
pećina i natrag
• Centar kretanja Laškovica mjesto je za odmor
i informiranje, ali i polazišna točka za aktivno otkrivanje
Krke
Program 4: Oziđana pećina (jedan sat)
Do prapovijesne pećine možete doći s Roškoga slapa drvenim stepenicama položenima uz stijenu. Za svladavanje tih 517 stepenica potrebna je dobra kondicija. Oziđanu pećinu razgledat ćete uz djelatnika Parka. Odatle se možete vratiti istim putom ili se, uz dodatnih 99 stepenica, kraćom stazom uputiti do parkirališta, odakle svaki sat vozi autobus prema Roškom slapu i Laškovici. Prijevoz je organiziran samo ljeti. Do parkirališta u Bogatićima Miljevačkim možete doći i osobnim automobilom i onda se kratkom pješačkom stazom i niz 99 stepenica uputiti do Oziđane pećine a potom, niz 517 drvenih stepenica, spustiti na slapište Ogrlice. U zimskom razdoblju trebate najaviti svoj dolazak.
Program 5: Visovac (jedan sat)
Vožnja brodom do Visovca, mjesta stoljetnog mira i spokoja, sa Stinica ili Remetića traje pet minuta. Otok, na kojemu je samostan s crkvom Gospe od Milosti i muzejom, okružen brižno uređenim vrtom, možete obići samostalno ili u pratnji djelatnika za trideset minuta. Gostoljubivi franjevci uputit će vas u tajne petostoljetne duhovnosti i molitve. Zbog tradicijskog štovanja Gospe Visovačke, trebate biti prikladno odjeveni dok boravite na otočiću.
mogućnosti obilaska
Srednji tok KrkeDoživite čaroliju vode, duhovnu snagu i predan čovjekov rad
13
Program 6: Visovačka kuća „Kuželj” ( jedan sat)
Visovačka kuća „Kuželj” dio je tematskoga šumsko-edukacijskog parka u kojem ćete se upoznati s vrijednostima šuma. Krenut ćete s parkinga na Stinicama poučno-pješačkom stazom Stinice — Roški slap — Oziđana pećina. Nakon šetnje od petnaestak minuta kroz stoljetnu šumu hrasta medunca i bijelog graba otkrit ćete svijet šumskog ekosustava u Visovačkoj kući „Kuželj”. Uz vođenje kroz interaktivni postav smješten u prizemlju i na katu kuće, postat ćete svjesni kolika je planetarna važnost šuma i njezinih stanovnika. Uz Visovačku kuću „Kuželj” dvije su kratke staze, s kojih ćete uživati u pogledu na Visovac i kanjon Među gredama. Na parking s kojega ste došli vraćate se istom stazom. Od Visovačke kuće „Kuželj” možete poučno-pješačkom stazom krenuti prema Roškome slapu. U zimskom razdoblju trebate najaviti dolazak.
Naše preporuke:
• Visovac i Roški slap mogu se posjetiti i izletničkim
brodom koji polazi sa Skradinskog buka. U tom slučaju
Visovac ćete uz vođenje obići za trideset a Roški slap
za devedeset minuta
• Posebno preporučujemo otkrivanje svih devet poučno-
pješačkih staza na srednjem toku Krke. Staze su različitih
dužina i karakteristika a za njihovo svladavanje potrebna
je dobra ili prosječna kondicija
mogućnosti obilaska
14
Program 7: Manastir Krka (jedan sat)
Duhovno središte pravoslavnih vjernika stoljetni je dom pravoslavnih kaluđera. Do vanjskog dvorišta možete doći osobnim automobilom. Potom možete obići unutarnje dvorište, crkvu i muzej. Uz zvuk ptičjega pjeva, možete se spustiti do rijeke i kružnom poučno-pješačkom stazom dugom 2 100 m nastaviti do svog automobila ili se vratiti istim putom kroz dvorište manastira. Zbog povučenog života monaha i njihovih učenika, trebate biti prikladno odjeveni za boravka na tom lokalitetu. Osim u zimskom razdoblju, na raspolaganju vam je djelatnik NP „Krka”.
Naša preporuka:
• Do manastira Krka može se doći i izletničkim brodom
s Roškoga slapa. Izlet traje dva i pol sata, od čega je pola
sata predviđeno za obilazak lokaliteta uz vođenje
Program 8: Burnum (jedan sat)
Jedini rekonstruirani rimski vojni amfiteatar u Hrvatskoj svjedok je burne povijesti na uzvodnome toku Krke. Do parkirališta na Burnumu može se doći osobnim automobilom, a odatle kratkom šetnjom do samog amfiteatra. Amfiteatar možete obići, uz upoznavanje s poučnim tablama, samostalno ili u pratnji djelatnika NP „Krka” (osim u zimskom razdoblju).
Naše preporuke:
• U kolovozu svakako sudjelujte u manifestaciji Burnumske
ide, spektakularnom uprizorenju života starih Rimljana
• U blizini amfiteatra primijetit ćete lukove – ostatke
zgrade zapovjedništva logora Burnum
• Ne propustite posjetiti najviši slap na rijeci Krki,
Manojlovac (parkiralište se nalazi nedaleko od lukova)
• Ako imate vremena, zaputite se preko Brljana do
arheološke zbirke u Eko kampusu „Krka” u Puljanima*
* trenutno zatvoren zbog preuređenja
mogućnosti obilaska
Gornji tok KrkeOtkrijte moć prirode u raskošnoj vegetaciji i strmim kanjonima
15
Program 9: Manojlovački slap (jedan sat)
Najviši slap na rijeci Krki otkrit ćete s vidikovca s kojega mu se davne 1875. divio i austrougarski car Franjo Josip I. u društvu supruge. Do parkirališta uz glavnu cestu možete doći osobnim automobilom. Odatle do vidikovca, s kojega se pruža spektakularni pogled, vodi kratka poučno-pješačka staza. Posjetitelji u boljoj kondiciji mogu se zaputiti do Krke stopama rimskih vojnika, poučno-pješačkom stazom Rimski put, dugom 630 m. Staza je kratka, ali zahtjevna, pa treba imati i vremena i snage za strmi uspon u povratku. U neposrednoj blizini Manojlovačkog slapa nalazi se lokalitet Burnum, s amfiteatrom i ostacima lukova zgrade zapovjedništva, koji svakako treba posjetiti.
Program 10: Eko kampus „Krka” u Puljanima (jedan sat)*
U znanstveno-edukacijskom i volonterskom centru interaktivno ćete upoznati prirodne vrijednosti i bogatu kulturnopovijesnu baštinu NP „Krka”. Do parkirališta možete doći vlastitim prijevozom. Doživljaj centra upotpunit će istraživači, znanstvenici i djeca koje ćete susresti a detaljne informacije o svakom od brojnih i raznovrsnih sadržaja dobit ćete od gostoljubivih djelatnika Parka. Ako ga dosad niste posjetili, sada je vrijeme da se zaputite prema lokalitetu Burnum, na kojem se nalaze amfiteatar i ostaci zgrade zapovjedništva, nedaleko kojih se obrušava spektakularni Manojlovački slap. Na svom putu svakako zastanite na vidikovcu Brljan i uživajte u pogledu na sedrene barijere.
* trenutno zatvoren zbog preuređenja
Naše preporuke:
• Posebno preporučujemo otkrivanje svih devet poučno-
pješačkih staza na gornjem toku Krke. Staze su različitih
dužina i karakteristika a zahtijevaju dobru ili prosječnu
kondiciju
• Na desnoj obali Krke, prije spuštanja u kanjon zaustavite
se na vidikovcu i uživajte u pogledu na slap Brljan
i početak kaskada Manojlovačkog slapa
Krka Bike
Aktivno otkrijte Krku kroz mrežu biciklističkih ruta, dugih ukupno 470 km, koje prolaze kroz Park ili se nalaze u njegovoj neposrednoj blizini. Polazišne točke biciklističkih ruta jesu Ispostava u Skradinu, Centar kretanja Laškovica i Eko kampus „Krka” u Puljanima. Dođite, uzmite biciklističku kartu i „pedalirajte” Krkom!
mogućnosti obilaska
16
Prije nego rijeka Krka iščezne u moru, združene vode Krke i Čikole prelit će se preko sedamnaest sedrenih stepenica najpoznatijeg i najposjećenijeg slapa na Krki
Svakim korakom do otkrića veličanstvenih vrijednosti
skradinski buk
17
Kada se iz modrozelenih dubina izdignula sedrena barijera Skradinskog buka, ujezerila se voda sve do Roškoga slapa i duž tri kilometra donjega toka rijeke Čikole, tvoreći tako jedan od najneobičnijih i najljepših krajobraza u Parku. Oko Skradinskog buka vodi, preko drvenih mostića, 1 900 m duga staza, prolazeći kroz splet vodenica, koje danas čine etno-selo, i uz ostatke HE Krka, druge na svijetu hidroelektrane na izmjeničnu struju.
Zbog veće sigurnosti posjetitelja i upečatljivijeg doživljaja
obilaska, ali i rasterećenja lokaliteta, broj posjetitelja na
Skradinskom buku ograničen je na deset tisuća u istom
trenutku. Planirajte dolazak i na vrijeme osigurajte svoju
online ulaznicu.
skradinski buk
18
Ulaz Lozovac
• Glavni kolni ulaz u Nacionalni park „Krka”• Cestom se može doći iz smjera Šibenika,
Skradina, Drniša ili Knina. S autoputa na izlazu Šibenik treba krenuti u smjeru NP „Krka”
• Do početka pješačke staze koja vodi oko Skradinskog buka od ulaza Lozovac može se doći asfaltiranom cestom dugom 4 km. Automobili njome mogu prometovati od studenoga do ožujka, a autobusi od travnja do listopada. Do Skradinskog buka vodi i pješačka staza duga 875 m, na koju se ulazi lijevo od rampe na ulazu u Park
• Ulaz automobilima u NP „Krka” dopušten je invalidima i posjetiteljima s djecom do dvanaest mjeseci starosti od studenoga do ožujka a od travnja do listopada na raspolaganju je autobus s rampom
• U autobus, uz vlasnike, mogu samo psi na povodcu s brnjicom
• Buffet NP „Krka” • Besplatan toalet• Besplatan parking • Punionica za električna vozila• Solarno stablo za punjenje mobilnih uređaja
Ulaz Skradin
• Kolnim putom može se doći iz smjera Šibenika, Drniša i Knina. S autoputa na izlazu Skradin treba krenuti u smjeru NP „Krka”
• Do Skradinskog buka, od travnja do studenoga, posjetitelje prevoze brodovi NP „Krka” prema utvrđenom voznom redu (20 min)
• Prijevoz brodom uključen je u cijenu ulaznice• Ulaznice treba kupiti ili preuzeti u ispostavi JU
„Nacionalni park Krka” prije ulaska na brod• Posjetitelji s online ulaznicom mogu izravno
na brod• U brod, uz vlasnike, mogu samo psi na
povodcu s brnjicom • Do Skradinskoga buka može se doći
i pješačkom stazom i biciklističkom rutom koja vodi od Skradinskog mosta, dugom 3 400 m
• Ulaznica se može kupiti i na recepciji na Skradinskom mostu
• Gradska i privatna parkirališna mjesta u Skradinu naplaćuju se
• Toalet u Skradinu naplaćuje se• Solarno stablo za punjenje mobilnih uređaja
nalazi se ispred ispostave JU „NP Krka”• Taktilna mapa
19
Skradin
ulaz Lozovac
Visovac
ulaz Skradin most
donji tok rijeke
Skradinski buk
Recepcija
Parkiralište
Autobusna stanica
Poučno-pješačka staza
Poučno-pješačka staza Skradinski buk
Pješačka staza
Biciklistička ruta
Pješačka staza i biciklistička ruta Skradin — Skradinski buk
Pješačka staza Lozovac — Skradinski buk
Pristanište brodova
Izlet brodom: Skradinski buk — Visovac — Skradinski buk
Izlet brodom: Skradinski buk — Visovac — Roški slap — Skradinski buk
Prijevoz brodom: Skradin — Skradinski buk — Skradin
20
Što trebam znati kada dođem na Skradinski buk
• Oko slapa vodi kružna edukativna staza duga 1 900 m, na kojoj je kretanje jednosmjerno
• Nekadašnje vodenice obnovljene su i služe prezentaciji starih zanata
• Mogu se vidjeti ostaci HE Krka iz 1895., koja je prva na svijetu osvijetlila jedan grad
• Na cijeloj stazi postavljene su edukativne table • Dva su besplatna toaleta: na ulazu Lozovac
i kod etno-sela na Skradinskom buku• Kupanje je dopušteno samo na mjestu
označenom za to• Dok su u Parku, psi moraju biti na povodcu• Na Skradinskom buku su dva restorana • U etno-selu na Skradinskom buku nalaze se
suvenirnice• Solarno stablo za punjenje mobilnih uređaja
nalazi se na livadi kod velikog drvenog mosta• Taktilna mapa Skradinskog buka nalazi se na
„carskom vidikovcu”• Sa Skradinskog buka moguće je uputiti se na
izlet brodom prema Visovcu, koji traje dva sata, i Roškome slapu, koji traje četiri sata
skradinski buk
21
Visovac
Lozovac (875 m)
Skradin
4 km
400 m
skradinski buk
Recepcija
Toalet
Izlet brodom
Restoran
Vidikovac
Vodenica
Kovačnica
Suvenirnica
Edukativna staza
Pješačka staza
Biciklistička ruta
Autobusna stanica
he Jaruga
Ostaci he Krka
Crkva sv. Nikole
Staza
Karta Skradinskog buka
22
Poučno-pješačka staza Stinice — Roški slap — Oziđana pećina, duga 8,5 km, vodi od stoljetne šume do tisućljetne pećine i jedna je od najljepših u Hrvatskoj
Gospin otok sred mistične rijeke
srednji tok krke
23
srednji tok krke
Roški slap
Utvrda (ostaci)
Recepcija
Vidikovac
Visovac
Edukativna staza
Staza Bačići
Staza Vukovića podi
Staza Rogovo
Staza Stinice — Roški slap — Oziđana pećina
Staza Roški slap
Staza Niz ploču
Staza Laškovica — Žižići — Roški slap
Izlet brodom
Izlet brodom: Skradinski buk — Visovac — Skradinski buk
Izlet brodom: Skradinski buk — Visovac — Roški slap — Skradinski buk
Prijevoz brodom: Stinice — Visovac — Remetić
Oziđana pećina
Bogatići Miljevački
Centar kretanja Laškovica
Kistanje
Rupe
Drinovci
Drniš
Visovačka kuća „Kuželj”
Kamičak
Rogovo
StiniceRemetić
Roški slap
24
Na polovici Krkina toka rasuo se niz sedrenih kaskada, koje je narod prozvao Ogrlice. Kada prijeđe preko njih, u širokoj lepezi Roškog slapa, voda rijeke ruši se u jezero. Stiješnjen između kanjona rijeka Krke i Čikole, srednji tok Krke odiše bogatom poviješću življenja na ovim prostorima. Oziđana pećina pri vrhu kanjona pružala je zaklon čovjeku mlađeg kamenog doba, a na „Bijeloj stijeni” usred Visovačkog jezera od 15. stoljeća žive i mole franjevci. Povezuje ih uski tjesnac Među gredama, kojim prolaze izletnički brodovi dok plove od Visovca do Roškoga slapa.
Visovac
Otok Visovac ubraja se u najvažnije prirodne i kulturne vrijednosti Republike Hrvatske. Na njemu se od 1445. nalaze franjevački samostan Majke od Milosti i crkva Gospe Visovačke, koji s prekrasnim krajobrazom Visovačkog jezera čine jedinstvenu ambijentalnu cjelinu. • Dolazak izletničkim brodom sa Skradinskog
buka (dva sata) ili prijevoz brodom sa Stinica/Remetića (pet minuta)
• Prijevoz po utvrđenom orariju i cjeniku, za organizirane grupe uz najavu
• Razgledavanje otoka u pratnji djelatnika (pola sata)
• Psima nije dopušten pristup na Visovac
Visovačka kuća „Kuželj”
Centar za posjetitelje Visovačka kuća „Kuželj” nalazi se u stoljetnoj šumi hrasta medunca i bijeloga graba na početku poučno-pješačke staze Stinice — Roški slap — Oziđana pećina. To je mjesto na kojem posjetitelji mogu pronaći informacije o autohtonim vrstama šumskog ekosustava i o prirodnoj i kulturnoj baštini Nacionalnog parka. U Centru se održavaju edukativne radionice za djecu, neke i na otvorenom prostoru, odnosno u prirodi.
srednji tok krke
25
Poučno-pješačka staza Stinice — Roški slap — Oziđana pećina
Jedna od najljepših pješačkih staza u Hrvatskoj opremljena je edukativnim tablama s detaljnim informacijama o posebnostima NP „Krka”• 8 500 m u jednom smjeru• 517 stepenica do Oziđane pećine iznad
Roškog slapa i 99 do parkirališta u Bogatićima Miljevačkim
• Četiri su moguća ulaza na stazu / izlaza s nje: Stinice, Brištane Gornje, Roški slap, Oziđana pećina (Bogatići Miljevački)
• Svi ulazi/izlazi nalaze se na lijevoj obali Krke između puta prema Visovcu i Roškoga slapa
• Zahtjevna staza koju čine zemljani putovi, makadam, drveni mostići i stepenice, te mnogi usponi i spustovi, od kojih je vrlo zahtjevan uspon uz 517 stepenica do Oziđane pećine
• Treba predvidjeti povratak do polazišne točke jer staza nije kružna
• Treba ponijeti slojevitu odjeću i udobnu obuću, vodu i, po potrebi, hranu
• Obvezna oprema je i fotoaparat ☺
Oziđana pećina
Oziđana pećina, lokalitet u sklopu poučno-pješačke staze Stinice — Roški slap — Oziđana pećina, mjesto je od izuzetne prirodne, kulturološke i povijesne vrijednosti. Čovjek je u pećini bio neprekidno prisutan u razdoblju od 5 000 do 1 500 godina prije Krista. U pećini je, in situ, uređena arheološka zbirka.• Dolazak iz Bogatića Miljevačkih (parking NP
„Krka”), 500 m pješačke staze i 99 stepenica do Oziđane pećine
• Dolazak s Roškoga slapa; do Oziđane pećine vodi 517 drvenih stepenica položenih uz stijenu
• Pećina je otvorena za posjećivanje od travnja do listopada, a tijekom zime samo uz najavu
Ostale poučno-pješačke staze na srednjem toku*
• Brnjica — korito Čikole, 1 450 m• Ključica, 1 600 m• Bačići, 1 800 m• Niz ploču, 1 500 m• Roški slap, 1 360 m• Laškovica — Žižići — Roški slap, 3 300 m• Rogovo, 2 300 m• Vukovića podi, 350 m
* više informacija i kartu poučno-pješačkih staza možete
pronaći na str. 58
26
Roškim slapom naziva se prostrano slapište koje čine 22,5 m visoki glavni slap i bezbroj rukavaca, kaskada i sedrenih otoka
Voda koja izvire podno strmoga kanjona
roški slap
27
Glavni slap nalazi se na kraju barijere s koje se Krka u širokoj lepezi s petnaest metara visine ruši u Visovačko jezero. Prethodi mu niz usporednih slapova, u narodu prozvanih Ogrlice. Preko sedrenih slapova prelazi cesta koja je obale povezivala još u rimska vremena. Put kojim su se nekada stanovnici okolnih sela niz strmu ploču kanjona spuštali do posjeda koje su obrađivali danas je prvorazredna atrakcija: posjetitelji mogu uživati u pogledu s njega na očaravajući krajolik Roškoga slapa, na ruševine Rogova, razasute Ogrlice i modrozelene vode rijeke stiješnjene u tjesnacu Među gredama. Do Roškoga slapa vodi i staza Laškovica — Žižići do koje se dolazi iz novouređenog Centra kretanja u Laškovici. Upravo je taj Centar polazišna točka za aktivne vrste posjećivanja na srednjem toku.
Što trebam znati kada dođem na Roški slap?
• Na Roški slap može se doći kolnim cestama iz smjera
Drniša ili Laškovice, cestama Šibenik — Pakovo Selo
ili Šibenik — Skradin ili izletničkim brodom sa Skradinskog
buka
• Preko Ogrlica prelazi kružna edukativna staza duga 1 360 m
• S pristaništa na Roškome slapu polazi izletnički brod za
manastir Krka i srednjovjekovne utvrde Nečven i Trošenj
• Obnovljene vodenice služe za prezentaciju starih zanata
• U suvenirnici možete pronaći lokalne proizvode
i rukotvorine
• Kupanje je dopušteno samo na označenom mjestu
• Buffet NP „Krka”
• Tri ugostiteljska objekta još uvijek su u vlasništvu obitelji
mlinara
roški slap
Manastir Krka
Skradinski buk
Oziđana pećinaOgrlice
Roški slap
Laškovica
roški slap
Slap
Recepcija
Izlet brodom
Restoran
Parkiralište
Vodenica
Suvenirnica
Oziđana pećina
Vidikovac
Poučno-pješačke staze
Županijska cesta Drniš — Kistanje
Staza Stinice — Roški slap — Oziđana pećina
Staza Roški slap
Staza Niz ploču
Staza Laškovica — Žižići — Roški slap
29
30
U krševitom okruženju pet slapova na uzvodnom dijelu Krke nalaze se rimski vojni logor Burnum i manastir Krka
Rijeka koja se tek otkriva
gornji tok krke
31
Puljane
Brljan
Manojlovački slap
Miljacka
Rošnjak
Bilušića buk
Nečven
Trošenj
BogočinManastir Krka
Kistanje
Knin
gornji tok krke
Slap
Arheološka zbirka
Manastir Krka
Arheološko nalazište
Vidikovac
Utvrda (ostaci)
Recepcija
Izlet brodom
Roški slap — manastir Krka — utvrde Trošenj i Nečven
32
Manastir Krka
Duhovno središte pravoslavnih vjernika nalazi se u pitomoj dragi uz rijeku Krku. Podignut na temeljima starijeg eremitskog samostana, u pisanim se dokumentima prvi put spominje 1402.
• Dolazak kolnom cestom iz Kistanja • Izlet brodom s Roškog slapa (dva i pol sata)• Razgledavanje u pratnji djelatnika (pola sata)• Pješačka staza (2 100 m)• Dopušten pristup psima, osim u unutrašnji
prostor manastira
Burnum
Skriven u njedrima Dalmatinske zagore, u kamenu i kršu, obrastao surovom makijom, nalazi se biser antičke povijesti, rimski vojni logor Burnum. Sagrađen je na prijelazu iz stare u novu eru na položaju s kojeg je nadziran prijelaz preko rijeke Krke.
• Dolazak kolnim cestama iz smjera Skradina, Drniša i Knina
• Arheološki lokalitet i arheološka zbirka• Ostaci vojnog amfiteatra i lukova zgrade
zapovjedništva • Mjesto održavanja manifestacije Burnumske ide
Eko kampus „Krka” u Puljanima*
• Arheološka zbirka, s izloženim predmetima pronađenim u arheološkim iskapanjima
• Hram prirode — prirodoslovna zbirka• Volonterski centar • Konferencijska dvorana• Škola o prirodi• Škola u prirodi (amfiteatar)• Obilazak tijekom cijele godine uz pratnju
djelatnika
* trenutno zatvoren zbog preuređenja
gornji tok krke
33
Manojlovac — Brljan — Bilušića buk
• Bilušića buk nalazi se devet kilometara nizvodno od Knina
• Slap Brljan i Brljansko jezero nalaze se između Burnuma i Eko kampusa „Krka” u Puljanima; vidikovac
• Manojlovački slap nalazi se nekoliko stotina metara od arheološkog lokaliteta Burnum, na cesti Knin — Kistanje
Ostale poučno-pješačke staze na gornjem toku*
• Pištavac, 850 m• Trošenj — Pištavac, 5 700 m• Perice, 1 800 m• Manojlovac, 360 m• Rimski put, 630 m• Brljan — Manojlovac, 910 m• Bilušića buk, 300 m• Marasovine, 2 700 m
* više informacija i kartu poučno-pješačkih staza možete
pronaći na str. 58
35
Temeljni fenomen Nacionalnog parka „Krka” jest sedra, iz vode istaloženi vapnenac, koja je oblikovala sedrene barijere
Od buka do buka teče ljupka Krka
sedam sedrenih slapova
36 Manojlovački slapNajviši je Krkin slap, po mnogočemu i najljepši. Horizont su mu dinarske planine, a zaklon zeleni jablanovi i bršljan. Voda se s visine od 59,6 m ruši u bezbroju kapljica.
RošnjakNajniži Krkin slap, zbog jednostavnosti i mistične nedodirljivosti, prozvan je Oltar. Spušta se graciozno niz jednu stepenicu u romantičnom okruženju trstike i šaša. Nije prikladan za posjećivanje.
BrljanZa visokih vodostaja vode Brljanskog jezera prelijevaju se preko sedrene stepenice slapa, najljepšeg u proljeće kada ga prekriva bujna submediteranska vegetacija.
Miljacka slapStiješnjen u koritu rijeke, nije prikladan za posjećivanje. Tu se nalazi špilja u kojoj živi čovječja ribica, endem Dinarida, a u njoj obitava i jedna od najvećih kolonija dugonogog šišmiša u Europi.
Skradinski bukPrije nego rijeka Krka iščezne u moru, združene vode Krke i Čikole prelit će se preko sedamnaest sedrenih stepenica najpoznatijeg i najposjećenijeg slapa na rijeci Krki.
Roški slapNa polovici toka rijeke Krke rasule su se male kaskade, prozvane Ogrlice, a u blizini nalazimo i tragove čovjekova življenja od prapovijesti do industrijskog doba. Zbog toga je to drugi najposjećeniji slap na Krki.
Bilušića bukPrvi od šestero braće i sestrice Miljacke nalazi se stisnut u kanjonu, s ruba kojega se najprije čuje udaljeni huk vode: to se preko dviju sedrenih stepenica prelijeva sva voda Krke.
37
Raznolik biljni i životinjski svijet i brojni speleološki objekti svrstavaju rijeku Krku u spomenike prirode najviše kategorije
Bogatstvo živog svijeta u ogoljenom kršu
prirodna baština
38
Nacionalni park „Krka” obuhvaća najljepši dio toka rijeke Krke i donji tok rijeke Čikole. Temeljni fenomen je sedra, iz vode istaloženi vapnenac, koja je, duž cijelog toka rijeke, oblikovala sedam očaravajućih sedrenih slapova. Iako je česta pojava u tokovima dinarskog krša, vrlo rijetko gradi slapove kao na rijeci Krki. Proces sedrenja je stalan a da bi sedra rasla i živjela, potrebno je očuvati prirodnu ravnotežu ekosustava rijeka Krke i Čikole.
Rijeka Krka krški je fenomen. U području izrazito siromašnom vodom, 72,5 km toka rijeke uistinu je čudo prirode. Krka izvire nedaleko od Knina, podno Topoljskoga buka, a kraj Šibenika utječe u Jadransko more. Zahvaljujući njezinu geografskom položaju i velikom broju različitih staništa, uz rijeku Krku nalazi se raznolik i slikovit biljni i životinjski svijet te svijet podzemlja s brojnim špiljama i jamama.
prirodna baština
39
Nacionalni park „Krka” skriva rijetke i endemične biljne vrste koje pripadaju ilirsko-jadranskim endemima, a najčešće nastanjuju stijene i pukotine
Neka cvjeta tisuću cvjetova
biljni svijet parka
40
Zahvaljujući njezinu geografskom položaju i velikom broju različitih staništa, uz rijeku Krku nalazi se iznimno raznolik i slikovit biljni svijet s 1 186 različitih svojti. Na prostoru Nacionalnog parka „Krka” najčešće nalazimo tri karakteristične šumske zajednice. To su mješovita šuma crnike i crnog jasena, mješovita šuma medunca i bijelog graba i šuma crnog graba s jesenskom šašikom. Najzanimljivija biljka Parka jest endem piramidalni zvončić, koji raste u pukotinama strmih stijena u kanjonskom dijelu toka rijeke Krke.
Od ostalih endemičnih biljaka toplih i suhih staništa, brojnošću se ističu pustenasto devesilje, zvončić i dalmatinski buhač, a od biljaka vlažnih livada livadski procjepak, osobito brojan u dolinama Krke i Čikole. Uz Krku i Čikolu mogu se vidjeti neki od primarnih tipova vegetacije, kao što su biljni svijet vodenih i močvarnih staništa i kanjonska vegetacija.
biljni svijet parka
41
Šuma hrasta medunca i bijelog graba
Ova stoljetna šuma, iako površinom mala, svega 8 ha, jedna je od najvrjednijih takvih sastojina na Mediteranu. Stabla hrasta medunca u njoj stara su od sto pedeset do dvjesto godina. Nalazi se na području Stinica. U njoj počinje pouč-no-pješačka staza Stinice — Roški slap — Oziđana pećina.
Iris ili ilirska perunika
Perunika je hrvatski nacionalni cvijet. Na području Parka obitavaju endemi ilirska perunika i žuta perunika. Obje su strogo zaštiće-ne zakonom. Naziv perunika potječe iz slavenske mitologije. Narod je vjerovao da perunika nikne ondje gdje udari munja gromovnika Peruna. U starogrčkoj mitologiji perunika je simbol boginje Iride, glasnice bogova: kada bi njezin ogrtač, raznobojan poput duge, dotaknuo tlo, na tom mjestu niknuo bi cvijet.
Dalmatinski buhač
Ovaj endem nala-zimo na području od Roškog slapa do Skradina, na stijena-ma, u kamenjarima i na suhim kameni-tim mjestima unutar listopadnih i vazda-zelenih šikara. Cvate od svibnja do srpnja. Biljke dalmatinskog buhača proizvode prirodni insekticid piretrin, tako da su i radnici koji su pro-kopavali Panamski kanal kao insekticid koristili buhač mlje-ven u vodenici na Skradinskom buku.
Piramidalni zvončić
Najveći broj en-demičnih biljaka u Nacionalnom parku „Krka” raste u pukoti-nama strmih va-pnenačkih stijena u kanjonu Krke i Čikole. Ovaj ilirsko-jadranski endem nalazimo na kamenitim obronci-ma i kamenjarskim pašnjacima i u otvo-renim listopadnim šikarama. Svijetle je modroljubičaste ili blijede modre boje a cvate u srpnju i kolovozu.
Bjelušina
Nalazimo je u pu-kotinama stijena u kanjonu Krke. Neki autori vjeruju da po-drijetlo naziva roda (prema znanstvenom nazivu omana: Inula helenium) potječe od mitološke priče prema kojoj je Helena Trojanska, spartanska kraljica, žena kralja Menelaja, najljepša žena na svijetu, brala oman kada ju je oteo trojanski princ Paris.
Zanimljivosti i posebnosti vrsta
biljni svijet parka
42
Endemične, rijetke i ugrožene životinjske vrste svrstale su Krku među najvrjednije prirodne cjeline u Hrvatskoj i u Europi
U vodi, u zraku, na zemlji i pod njom
životinjski svijet parka
43
U rijeci Krki obitava trideset jedna vrsta riba, među kojima je dvanaest endema. Izraziti endemi jesu glavatica i zlousta, a brojnošću prevladavaju ilirski klen i potočna pastrva. Ujezereni dijelovi toka i zamočvarene livade obiluju vodozemcima, među kojima su najbrojniji velika zelena i šumska smeđa žaba. Često nalazimo barsku i kopnenu kornjaču. Osobita vrijednost jesu endemične vrste guštera: mrki ljuskavi gušter i oštroglava gušterica. Zbog 229 vrsta ptica, Nacionalni park „Krka” svrstava se u ornitološki najvrjednija područja u Europi. U fauni sisavaca Parka iznimno su važni nalazi velikouhog šišmiša, blazijevog potkovnjaka i dugonogog šišmiša. Od rijetkih životinja obalnog dijela Hrvatske, u Parku se mogu vidjeti vidra, u toku rijeke, divlja mačka, u kanjonskom dijelu, i srna, na livadama oko Visovačkog jezera.
životinjski svijet parka
44
Zanimljivosti i posebnosti vrsta
životinjski svijet parka
Vretenca
Vatreni jurišnik, gorska zelendjevica, jesenski kralj, modra konjska smrt, ljupka vodendjevojčica i brojni drugi vilini konjici bajkoviti su kukci iz reda Odo-nata. Vrhunski letači i aktivni grabežljivci, ti kukci živopisnih boja bioindikatori su stanja okoliša: ondje gdje vreten-ca lete priroda je zdrava i očuvana. U NP „Krka” zabilježene su četrdeset tri vrste vretenaca – gotovo polovica vrsta zabi-lježenih u Hrvatskoj.
Šišmiši
Šišmiši su pokazatelj očuvanog okoliša. Njihova važnost u prirodi očituje se u biološkoj kontroli brojnosti kukaca i oprašivanju i širenju sjemenki biljaka, ali zbog brojnih stereo-tipa, jako su ugroženi. U NP „Krka” zabilje-ženo je sedamnaest vrsta, što je 48,6 % ukupnog broja šišmiša zabilježenih u Hrvatskoj. Imaju male oči i slab vid pa prostornu sliku u letu stvaraju osluškiva-njem i analiziranjem jeke. Hrane se noću, a danju spavaju u skrovištu, viseći naglavačke.
Vidra
Vidra je najveća europska kuna koja živi u vodi. Tijelo joj je vitko, izduže-no, kratkih nogu. Dosegne težinu od jedanaest kilograma. U Hrvatskoj je zašti-ćena vrsta. Jazbinu, s izlazom pod vodom, gradi na mirnim riječnim obalama obraslim gustim raslinjem ili podno starih stabala s golim korijenjem uronjenim u vodu. U NP „Krka” može ju se vidjeti ci-jelom dužinom toka. Glasa se jasnim tihim zviždukom, dahta-njem, skvičanjem i režanjem.
Čovječja ribica
Proteus anguinus, jedini kralješnjak prilagođen životu u podzemlju, endem je i najveća podzemna vodena životinja di-narskog krša. U tami podzemlja, bez pri-rodnog neprijatelja, doživi i sedamdeset godina. U Nacional-nom parku „Krka“ prvi put je otkrivena 1989. godine u špilji Miljacka II. Danas se zna da stalna populacija obitava u četirima speleo-loškim objektima na području Parka. Izduženo, sitno tijelo bijele je boje s blagim nijansama žute i ružičaste pa je, zbog sličnosti s ljudskom kožom, zbog toga i dobila ime čovječja ribica.
Ptice
Na širem području NP „Krka” zabilje-ženo je 229 ptičjih vrsta, što ga uvrštava među najbogatija ornitološka područja u Hrvatskoj i važna odmorišta za ptice preletnice, ali i za neke zimovalice. Ptice zimovalice skupina je ptica koja se sreće u vrijeme proljetne i jesenske selidbe, a zimi se zadržava na područ-ju Parka. Ukupno je zabilježeno 88 vrsta zimovalica. U neku kategoriju ugrože-nosti uvršteno je 105 vrsta ptica, a Naci-onalni park „Krka” na državnoj je razini važno područje za opstanak i stabilnost populacija petnaest ugroženih vrsta.
46
Uz tok rijeke Krke stotinjak je špilja i jama, od kojih se 65 nalazi na području Nacionalnog parka „Krka”
Podzemni svijet krša
speleologija
47
Od speleoloških objekata na području NP „Krka” posebno se ističe špilja Miljacka II, najduža topografski snimljena špilja na području Nacionalnog parka „Krka”, istražena u duljini od 2 800 m. Za vrijeme visokih voda kroz nju protječe podzemna rijeka za koju se smatra da je voda rijeke Zrmanje koja ponire u Mokrom Polju. Za vrijeme niskih voda u špilji se nalazi oko 200 m dugo jezero, nepoznate dubine, koje završava sifonom.
U ljetnom razdoblju u njoj obitava do 9 000 šišmiša, među kojima je najbrojnija svojta, s oko 7 000 jedinki, dugonogi šišmiš. Sedrena špilja iza mlina, duga 124 m, vjerojatno je najduža špilja u fosilnoj (staroj) sedri u Hrvatskoj.
Najdublja poznata jama na području Nacionalnog parka „Krka” je Stara jametina na lijevoj obali Čikole istražena do dubine 85 m. Dvije špilje, Oziđana pećina, na samom vrhu kanjona na lijevoj obali Krke, iznad Roškog slapa, i Jazinka, na lijevoj obali rijeke Krke, nekoliko stotina metara nizvodno od srednjovjekovne utvrde Nečven, izuzetno su važne zbog brojnih arheoloških nalaza.
U speleološkim objektima NP „Krka” zabilježeno je ukupno 129 svojti. Zakonom o zaštiti prirode sve su podzemne životinje zaštićene. Malobrojna istraživanja pokazala su veliku raznolikost živog svijeta i prisutnost važnih i rijetkih svojti, a na svjetlo dana iznijela su i nekoliko znanosti nepoznatih svojti.
Napomena: osim Oziđane pećine, špilje i jame NP „Krka”
nisu otvorene za posjećivanje.
speleologija
48
Arheologija, srednjovjekovne utvrde, sakralna baština, etnografija, industrijska arhitektura
Povijest življenja na rijeci Krki
kulturnopovijesna baština
49
AMFITEATAR BURNUM
HIDROELEKTRANA KRKA
MANASTIR KRKA
VODENICE NA ROŠKOM SLAPU
UTVRDA BOGOČIN
OZIĐANA PEĆINA
BURNUMSKI LUKOVI
VISOVAC
UTVRDA TROŠENJ
UTVRDA NEČVEN
UTVRDA KAMIČAK
ARHEOLOŠKA ZBIRKA BURNUM
VODENICE NA SKRADINSKOM BUKU
UTVRDA KLJUČICA
50
KamičakNalazi se na poučno-pješačkoj stazi Stinice — Roški slap — Oziđana pećina
BogočinUtvrdi se nekada pristupalo preko visećeg mosta
NečvenPripada redu najznačajnijih spomenika srednjovjekovne fortifikacijske arhitekture u Dalmaciji
TrošenjJedina sačuvana utvrda na desnoj obali Krke, koju je s Nečvenom povezivao most preko kanjona
Vodenice na Roškom slapuPrimjer ruralnog graditeljstva i gospodarske prošlosti, etnografski spomenici toga kraja
Vodenice na Skradinskom bukuVećinom obnovljene, služe za prezentaciju starih zanata i života mlinara i za ugostiteljske svrhe
Hidroelektrana KrkaPočela s radom 1895. kao prva hidroelektrana na izmjeničnu struju na svijetu koja je osvijetlila jedan grad
Oziđana pećinaLokalitet izuzetne vrijednosti u kojem je, in situ, uređena arheološka zbirka
Amfiteatar BurnumJedini istraženi rimski vojni amfiteatar u Hrvatskoj
Burnumski lukoviOstaci zgrade vojnog zapovjedništva
Arheološka zbirka BurnumZbirka predmeta pronađenih u arheološkim istraživanjima Burnuma
VisovacUbraja se u najvažnije prirodne i kulturne vrijednosti Republike Hrvatske
Manastir KrkaDuhovno središte pravoslavnih vjernika
Ključica Najveća i najočuvanija utvrda u np „Krka“
51
Čovjek je oduvijek živio na obalama Krke. Tragove njegova življenja, od prapovijesti do razdoblja industrijalizacije, nalazimo diljem Parka. Te građevine, koje svjedoče o svom vremenu, danas vrednujemo kao kulturnopovijesnu baštinu nulte kategorije u okruženju zaštićene prirode jedinstvene ljepote. Lokalitete istražujemo, objekte konzerviramo i prilagođavamo za posjećivanje.
517 stepenica do pećine prapovijesnog čovjeka Oziđana pećina mjesto je izuzetne prirodne, kulturološke i povijesne vrijednosti. Arheološka istraživanja u njoj potvrdila su nazočnost svih neolitičkih kultura jadranskoga prostora (impresso, danilske i hvarske), zatim eneolitičkih, te onih ranoga i srednjega brončanog doba.
Vrijedno kulturno naslijeđe koje su arheolozi oteli zaboravu Nekadašnji rimski vojni logor Burnum sagrađen je u 1. stoljeću poslije Krista. U logoru se utaborila XI. legija rimske vojske, koja je od 42. g. pr. Kr. nosila počasni naziv Claudia pia Fidelis, a nakon njezina povlačenja zamijenila ju je IV. legija Flavia Felix. Nalazi sustavnih arheoloških istraživanja amfiteatra i vojnog logora izloženi su u arheološkoj zbirci u Eko kampusu „Krka” u Puljanima.
kulturnopovijesna baština
52
Visovac
Visovac su sredinom 14. st. prvo naselili eremiti, pustinjaci reda sv. Augustina, koji su na otoku sagradili manji samostan i crkvicu posvećenu sv. Pavlu apostolu. Nakon njihova odlaska, na Visovac 1445. dolaze franjevci. Franjevački samostan posjeduje arheološku zbirku, zbirku povijesnog crkvenog ruha i posuđa i bogatu knjižnicu s brojnim vrijednim knjigama i inkunabulama.
Manastir Krka
Na još jednom pitomom proširenju Krke, zvanom Carigradska draga, nalazi se jedno od najvažnijih duhovnih središta pravoslavne Dalmatinske eparhije – manastir Krka. Podignut na temeljima starijeg eremitskog samostana, u pisanim se dokumentima prvi put spominje 1402. Ispod crkve, izgrađene u bizantinskom stilu, nalaze se starorimske katakombe, otvorene za posjetitelje. U manastirskoj riznici čuvaju se vrijedne ikone i umjetničko-obrtnički predmeti iz razdoblja od 15. do 19. st.
Istok i Zapad na rijeci Krki:
Dvije oaze mira i duhovnosti
kulturnopovijesna baština
53
Srednji vijek na rijeci Krki: Pogled na pet kamenih utvrda nad kanjonom
Nečven-grad podignut je na rubu brine na lijevoj obali Krke, tri kilometra nizvodno od slapa Miljacka. Njegovi prvi gospodari bili su Nelipići, vlasnici čitavog prominsko-miljevačkog kraja. Preko kanjona pružao se nekada drveni most koji je povezivao Nečven i Trošenj (Čučevo). Gospodari Trošenja i cijele desne obale Krke do Skradina bili su bribirski knezovi Šubići.
Utvrde Nečven i Trošenj nisu prilagođene za posjećivanje.
Može ih se vidjeti s rijeke, za izleta brodom od Roškog
slapa do manastira Krka, ili s poučno-pješačke staze
Trošenj — Pištavac.
Bogočin (Vilingrad), danas najskrivenija utvrda na Krki, nalazi se dva kilometra nizvodno od manastira Krka, na lijevoj, prominskoj strani rijeke, u selu Bogatići. Do Bogočina vodi samo jedan, odlično sačuvan, srednjovjekovni put. Utvrdi se pristupalo preko visećeg mosta.
Utvrda Bogočin nije prilagođena za posjećivanje.
Može se vidjeti s poučno-pješačke staze uz manastir Krka,
na desnoj obali Krke, ili s putova koji vode uz suhozide,
na lijevoj obali.
kulturnopovijesna baština
54 kulturnopovijesna baština
Na području Miljevaca, uz rub sela Brištane, iznad klisure nad Krkom, slavni je Kamičak (od lat. lapillus, lapillum – kamenčić, kamičac), još jedna Nelipićeva utvrda, nalik na orlovo gnijezdo, u kojoj je, pretpostavlja se, rođen veliki Petar Svačić, posljednji hrvatski kralj, a nešto kasnije i kardinal Juraj Utješinović.
Utvrda Kamičak nije prilagođena za posjećivanje.
Može se vidjeti sa staze Stinice — Roški slap — Oziđana
pećina ili s vidikovca Rogovo.
Najveća utvrda na području Parka, danas najočuvanija, i grad pod njome, bila je Ključica, podignuta na strmoj i neravnoj hridi na desnoj obali rijeke Čikole oko dva kilometra uzvodno od njezina utoka u Krku. S koljena na koljeno prenosila se riječ da je tri puta rušena i obnavljana i da je konačno razrušena nakon odlaska Turaka s ovih prostora, te je tako doživjela sudbinu svih drugih gradova utvrda na Krki. Gospodari su joj bili veliki Nelipići, knezovi Knina i Drniša.
Utvrda Ključica nije prilagođena za posjećivanje. Može
se vidjeti s poučno-pješačke staze Brnjica — korito Čikole
i s vidikovca Ključica.
55
Skrenuti vodu na svoj mlin Vodenice pripadaju sustavu predindustrijskih postrojenja: duž toka rijeke Krke postojale su još u antičko vrijeme, o čemu svjedoči rimski natpis na brončanoj pločici koji potječe s područja antičke Promone. Pisani povijesni izvori datiraju ih u srednji vijek, kada su mljele žito iz gradova s područja od Dubrovnika do Istre. Tijekom povijesti često su rušene i ponovno građene. Današnje su izgrađene krajem 19. stoljeća. Na Skradinskom buku i Roškom slapu većina vodenica su obnovljene, pa služe za prezentaciju starih zanata i života mlinara i za ugostiteljske svrhe.
Kako je svjetlost sa Skradinskog buka obasjala Šibenik Na rijeci Krki danas se nalaze tri hidroelektrane izgrađene početkom 20. stoljeća: HE Miljacka, HE Roški slap i HE Jaruga na Skradinskom buku. Ostaci najstarije, HE Krka, nalaze se na Skradinskom buku. Počela je s radom 1895., samo dva dana poslije Tesline hidroelektrane na slapovima Nijagare. Usporedno s njom izgrađeni su dalekovod za prijenos električne energije dug 11 km i gradska mreža za rasvjetu – prvi cjeloviti elektroprivredni sustav u Hrvatskoj. Tako je Šibenik, zahvaljujući svojim graditeljima, šibenskom gradonačelniku Anti Šupuku i inženjeru Vjekoslavu Meichsneru, dobio električnu rasvjetu prije mnogih europskih gradova. Izložbu o industrijskoj arhitekturi na rijeci Krki možete pogledati u obnovljenoj vodenici na Skradinskom buku.
kulturnopovijesna baština
57
Šetnja uz Krku pruža istinski doživljaj tisućljetnog suživota prirode i čovjeka, surovog krša i životne vode. Otkrijte 22 staze ukupne duljine 47 km i 5 veličanstvenih vidikovaca
Putovi kojima otkrivamo jedinstvenu baštinu
poučno-pješačke staze i vidikovci
58
20 21
1715
22
19
18
16
14
11
12
7
13
10
9
8
6
5
4
2
3
1
Manojlovac BrljanBilušića buk
Rošnjak
Puljane
Oziđana pećina
Miljacka
Trošenj
Burnum
Bogočin
Nečven
Laškovica
Kamičak
Visovac
Brnjica
Ključica
Lozovac
Roški slap
Manastir Krka
Skradin
Skradinski buk
poučno-pješačke staze i vidikovci
Utvrda (ostaci)
Arheološko nalazište
Arheološka zbirka
Oziđana pećina
Recepcija
Vidikovac
donji tok
Skradinski most — Skradinski buk, 3 400 m
Lozovac — Skradinski buk, 875 m
Skradinski buk, 1 900 m
Goriš — Torak, 2 950 m
srednji tok
Brnjica — korito Čikole, 1 450 m
Ključica, 1 600 m
Bačići, 1 800 m
Vukovića podi, 350 m
Rogovo, 2 300 m
Stinice — Roški slap — Oziđana pećina, 8 500 m
Roški slap, 1 360 m
Niz ploču, 1 500 m
Laškovica — Žižići — Roški slap, 3 300 m
gornji tok
Manastir Krka, 2 100 m
Pištavac, 850 m
Trošenj — Pištavac, 5 700 m
Perice, 1 800 m
Manojlovac, 360 m
Rimski put, 630 m
Brljan — Manojlovac, 910 m
Bilušića buk, 300 m
Marasovine, 2 700 m
Drniš
Drinovci
Bogatići Miljevački
Ljubotić
Ivoševci
Radučić
Kistanje
Knin
Šibenik
59 poučno-pješačke staze
Poučno-pješačke staze i vidikovci Nacionalnog parka „Krka” omogućuju istinski doživljaj, svim osjetilima, prirode i njezinih očaravajućih krajolika, neposredan uvid u bogatstvo flore i faune vodenih i kopnenih staništa. Opremljene su edukativnim tablama s detaljnim informacijama o biljnom i životinjskom svijetu Parka i o kulturnim i povijesnim znamenitostima na njegovu području, kako bi, vizualni ugođaj ljepote pejsaža, upotpunili i novim znanjima o zanimljivostima Parka.
1. Skradinski most — Skradinski buk, 3 400 m
• Parkiralište se nalazi u gradu Skra-dinu (uz naplatu, od početka staze udaljeno deset do dvadeset minuta pješice)
• Staza počinje kod recepcije na Skra-dinskom mostu
• Staza je pješačka i biciklistička, vozila mogu prometovati samo uz posebno odobrenje
• Staza je dijelom makadamska, dije-lom poljski put
• Od početka se blago spušta do rijeke, pri kraju su na njoj cestovne izbočine
• Pokraj staze kod recepcije na Skra-dinskom buku treba parkirati bicikle i dalje ići pješice
• Vraća se pješice ili brodom, s tim da bicikli ne mogu na brod za Skradin te se biciklisti upućuju natrag bici-klističkom rutom
2. Lozovac — Skradinski buk, 875 m
• Polazak s parkirališta Lozovac (be-splatnog, otvorenog cijeli dan), ulaz na stazu neposredno pokraj glavne recepcije
• To je makadamska staza koja se u cijeloj svojoj dužini pod strmim nagibom spušta prema Krki
• Povratak istim putom ili autobusom prema Lozovcu
3. Skradinski buk, 1 900 m
• Dolazak ili pješačkom stazom s Lozovca (875 m), ili autobusom Parka ili osobnim automobilom u zimskom razdoblju
• Na početku staze nalaze se drveni mostići kojima se prelazi preko sla-pišta a staza vodi i kroz etno-selo; treba slijediti putokaze, kretati se u jednom smjeru i vratiti na početnu točku
• Za posjetitelje koji su u Park došli brodom iz Skradina ili pješke ili bici-klom stazom koja vodi od Skradin-skog mosta (dugom 3 400 m) staza počinje kod recepcije na Skradin-skom buku, vodi preko velikog drve-nog mosta, pa uz stepenice, potom kroz etno-selo a onda preko drvenih mostića iznad slapišta; treba slijediti putokaze, kretati se u jednom smje-ru i vratiti na početnu točku
4. Goriš — Torak, 2 950 m
• Na cesti Šibenik — Drniš treba slijediti putokaz za naselje Goriš i poučno-pješačku stazu, u Gorišu slijediti putokaze
• Tri su mogućnosti ulaska na stazu• Parkiralište je na otvorenom uz
cestu koja prolazi kroz naselje• Poučno-pješačka staza Goriš —
vidikovac Torak, 1 500 m, maka-damski je i poljski put, ravna sve do vidikovca
• Pješačka staza Goriš — Torak, 1 450 m, makadamski je put, koji se strmo spušta do jezera Torak
5. Brnjica — korito Čikole, 1 450 m
• Na cesti Šibenik — Drniš treba slijediti putokaz za naselje Brnjica i poučno-pješačku stazu, u Brnjici slijediti putokaze na drvenim stupo-vima, odatle poljskim putom ići do ruba kanjona
• Parkiralište je na otvorenom• Staza je makadamska, strmo se
spušta do korita rijeke Čikole, odakle se vraća istim putom
60
6. Ključica, 1 600 m
• Do naselja Ključ na Miljevcima dolazi se iz smjera Šibenik — Drniš preko korita Čikole ili s desne obale Krke preko Roškoga slapa
• Treba slijediti putokaze i biciklističke oznake do početka staze
• Staza je makadamska, sa strmom uzbrdicom na samom počeku, posli-je je teren ravan sve do vidikovca na utvrdi Ključica
• Vraća se istim putom
7. Bačići, 1 800 m
• Staza počinje u Drinovcima na lije-voj obali Krke; parkiralište se nalazi uz cestu koja prolazi kroz naselje
• To je makadamska staza koja vodi kroz suhozide do proširenja a zatim se spušta prema Krki
• Treba predvidjeti povratak na pola-zišnu točku
8. Vukovića podi, 350 m
• Kod naselja Dubravice na desnoj obali Krke treba slijediti smjer Grao-vo, potom pješačke oznake do staze
• Automobile treba parkirati na proširenju prije same pješačke staze pa nastaviti makadamskom pouč-no-pješačkom stazom do vidikovca
• Povratak istim putom
9. Rogovo, 2 300 m
• Na cesti Rupe — Laškovica treba slijediti oznake za vidikovac Rogovo
• Put je dijelom asfaltni, dijelom polj-ski, uz njega je proširenje za parkira-nje automobila
• Od znaka zabrane prometovanja za motorna vozila nastavlja se ravna makadamska pješačka staza
• Vidikovcu se pristupa preko uskog i strmog zemljanog prijelaza
• Povratak istim putom
10. Stinice — Roški slap — Oziđana pećina, 8 500 m
• S dvjestotinjak stepenica u močvar-nom dijelu, 517 stuba do Oziđane pećine i još 99 iznad Oziđane pećine (prema parkiralištu)
• Četiri su moguća ulaza na stazu / izlaza s nje: Stinice, Brištane Gornje, Roški slap, Oziđana pećina (Bogatići Miljevački)
• Svi ulazi/izlazi nalaze se na lije-voj obali Krke između puta prema Visovcu i Roškome slapu; Roškome slapu može se pristupiti i s desne obale
• Zahtjevna staza koju čine zemljani putovi, makadam, drveni mostići i stepenice, te mnogi usponi i spusto-vi, od kojih je vrlo zahtjevan uspon uz 517 stepenica do Oziđane pećine
• Treba predvidjeti povratak do pola-zišne točke jer staza nije kružna
11. Staza Roški slap, 1 360 m
• Kružna staza preko Ogrlica, razve-denog slapišta iznad Roškog slapa, potpuno ravna
• Uključuje dijelove makadama, drveni most i asfaltni most kojim prome-tuju sva vozila osim kamiona iznad 7,5 t
12. Niz ploču, 1 500 m
• Iz smjera Drniša ili Roškoga slapa ide se u smjeru Bogatića Miljevačkih
• Treba slijediti putokaz prema pje-šačkoj stazi a automobil parkirati na proširenju na početku staze
• Prva polovica staze, do vidikovca, makadamska, ravna je, od vidikovca se spušta kroz usjeke u brdu, zatim niz kamenu liticu/ploču do Ogrlica iznad Roškog slapa; treba predvidje-ti povratak na početnu točku
• Stazi se može pristupiti i s Roškoga slapa; treba predvidjeti povratak
• Niz kamenu liticu postavljena je zaštitna ograda
• Posebna napomena: treba obuti kvalitetnu protukliznu obuću, zbog kose kamene litice. Preporuča se obilazak samo za suha vremena
13. Laškovica — Žižići — Roški slap, 3 300 m
• Na stazu se dolazi iz Laškovice (par-kiralište je ispred Centra kretanja) ili s Roškoga slapa (parkiralište je kod recepcije)
• Staza je makadamska, s jednim dužim nagibom/usponom
• Treba predvidjeti povratak na pola-zišnu točku
14. Manastir Krka, 2 100 m
• Od Kistanja treba slijediti putokaz za manastir Krka; manje parkiralište nalazi se ispred ulaza u manastir
• To je kružna staza kojoj se pristupa ili kroz dvorište manastira Krka ili izravno s parkirališta
• Staza je makadamska, s dva spusta/uspona, od kojih jedan ima stepe-nice
61
15. Pištavac, 850 m
• Na stazu se dolazi s recepcije za manastir Krka ili sa staze Trošenj — Pištavac (5 700 m)
• Parkiralište je na početku staze, na otvorenom
• Staza je makadamska, strmo se spušta do rijeke Krke i vraća istim putom
16. Trošenj — Pištavac, 5 700 m
• Na stazu se dolazi iz Kistanja, na desnoj obali Krke, ili od recepcije za manastir Krka ili kroz Čučevo, treba slijediti putokaze
• Staza se može obići i u kraćim dio-nicama, treba predvidjeti povratak na polazišnu točku
• To je makadamska staza, posvuda ravna osim blažeg uspona prema vidikovcu uz utvrdu Trošenj
17. Perice, 1 800 m
• Dolazak od Nečvena, na lijevoj obali, u smjeru Oklaj — Kistanje
• Parkiralište je na početku staze, na otvorenom
• Staza je makadamska, strmo se spušta do rijeke Krke i vraća istim putom
18. Manojlovac, 360 m
• Na parkiralište se dolazi iz Ivoše-vaca, iz smjera Kistanje — Knin, na desnoj obali
• To je prvo makadamska staza pa onda poljski put do „carskog vidi-kovca”, s dvjema razinama, odijelje-nih stepenicama, s blagim spustom/usponom
• Treba predvidjeti povratak na pola-zišnu točku
19. Rimski put, 630 m
• Na parkiralište se dolazi iz Ivoše-vaca, iz smjera Kistanje — Knin, na desnoj obali
• To je prvo makadamska staza pa onda poljski put do Krke, sa strmim spustom/usponom
• Treba predvidjeti povratak na pola-zišnu točku
20. Brljan — Manojlovac, 910 m
• Parkiralište se nalazi na zavoju u smjeru Oklaj — Kistanje, neposred-no iznad slapa Brljan
• To je prvo makadamska staza pa onda poljski put do Krke, s blagim spustom/usponom na početku staze
• Treba predvidjeti povratak na pola-zišnu točku
21. Bilušića buk, 300 m
• Do početka staze dolazi se automo-bilom, iz zaseoka Burze na cesti Knin — Kistanje
• To je prvo makadamska staza pa onda poljski put do Krke, sa strmim spustom/usponom
• Treba predvidjeti povratak na pola-zišnu točku
22. Marasovine, 2 700 m
• Do početka staze dolazi se automo-bilom, iz naselja Marasovine na cesti Oklaj — Ljubotić — Knin
• To je prvo makadamska staza pa onda poljski put do Krke, sa strmim spustom/usponom
• Treba predvidjeti povratak na pola-zišnu točku
Detaljan opis poučno-pješačkih staza možete pronaći na: http://npkrka.hr/stranice/pjesacke-staze/342.html.
Posebne napomene: • Za obilazak staza treba imati kvalitetnu
obuću, slojevitu odjeću, zaštitu od sunca, potrebnu količinu vode i, eventualno, hrane
• Neizostavan dio opreme je i fotoaparat• Ljubazno pozivamo posjetitelje da
slijede putokaze, turističko-informativnu signalizaciju i pješačke oznake prilikom obilaska. gps navigacija može odvesti na putove koji nisu prikladni za posjetitelje
poučno-pješačke staze
62
U Parku je ukupno četrnaest biciklističkih ruta na 470 kilometara, od toga pet MTB ili brdsko-biciklističkih, tri Road ili cestovne i šest Trek ruta za ugodnu obiteljsku vožnju
Upoznajte Krku aktivno
biciklističke rute
63
5
3
2
3
1
1
2
1
4
3
25
6
4
road
Skradin — kanjon Čikole — Roški slap — Laškovica — Skradindužina: 58,8 km, uspon: 1 156 m
Skradin — Burnum — Roški slap — Laškovica — Skradindužina: 95,1 km, uspon: 1 447 m
Laškovica — Roški slap — Burnum — Laškovicadužina: 63,1 km, uspon: 720 m
2
3
1
trek
Puljane — Burnum — Puljanedužina: 11,4 km, uspon: 273 m
Puljane — Nečven — Puljanedužina: 9,8 km, uspon: 61 m
Skradin — Remetić (Visovac) — Skradindužina: 21,1 km, uspon: 490 m
Skradin — Skradinski buk — Skradindužina: 8,6 km, uspon: 262 m
Laškovica — Rogovo — Dračevica — Laškovicadužina: 13,9 km, uspon: 114 m
Laškovica — Roški slap — Oziđana pećina — Roški slap — Laškovicadužina: 24,5 km, uspon: 625 m
6
5
4
2
3
1
mountain bike
Skradin — Žurića brdo — brdo sv. Kate — Vukovića podi — Skradindužina: 25,8 km, uspon: 680 m
Laškovica — Rogovo — Dračevica — Roški slap — Laškovicadužina: 21,8 km, uspon: 599 m
Laškovica — Roški slap — Ključica vidikovac — Roški slap — Laškovicadužina: 34,4 km, uspon: 732 m
Laškovica — manastir Krka — Roški slap — Laškovicadužina: 35,6 km, uspon: 658 m
Puljane — Burnum — Laškovica — Roški slap — Nečven — Puljanedužina: 46 km, uspon: 672 m
4
2
3
1
5
Manojlovac
BrljanBilušića buk
RošnjakPuljane
Oziđana pećina
Miljacka
Trošenj
Burnum
Bogočin
Nečven
Laškovica
Čikola
Kamičak
Ključica
Lozovac
Roški slap
Manastir Krka
Skradin
Skradinski buk
Visovac
Bogatići Miljevački
Drniš
Drinovci
Kistanje
Knin
RadučićIvoševci
64
Trajanje: ovisi o odabranoj biciklističkoj rutiČetrnaest ruta; start u Skradinu, Laškovici ili Puljanima
U Ispostavu u Skradinu, Centar kretanja u Laškovici ili Eko kampus „Krka” u Puljanima dolazi se vlastitim automobilom.
Na području Nacionalnog parka „Krka” uređeno je četrnaest biciklističkih ruta, koje pružaju potpuno drugačiju mogućnost istraživanja Parka i onih njegovih predjela koji su do sada bili skriveni i teško dostupni. Rute su podijeljene u tri kategorije: brdske, cestovne i treking, s različitim stupnjevima zahtjevnosti, kako bi svaki sportaš i rekreativac mogao pronaći onu koja će mu odgovarati. Sve su rute kružne i detaljno označene kako bi se posjetiteljima olakšalo kretanje. Molimo vas da posebnu pažnju obratite na znakove upozorenja i da se pridržavate pravila odgovornog bicikliranja.
Popis svih ruta, detaljne opise i gps tragove možete pronaći na: http://www.np-krka.hr/stranice/krka-bike/286.html.
biciklističke rute
Start/cilj Ispostava u Skradinu: mtb 1 road 1 road 2 trek 3 trek 4
Start/cilj Centar kretanja u Laškovici: mtb 2 mtb 3 mtb 4 road 3 trek 5trek 6
Start/cilj Eko kampus „Krka” u Puljanima: mtb 5trek 1trek 2
65
66
Brojni umjetnički i zabavni programi održavaju se svakog ljeta uz kulise rijeke Krke
Dobro ugođene večeri u ugođaju rijeke
krkino kulturno ljeto
67
Nacionalni park „Krka” najljepša je pozornica. I sam umjetničko djelo prirode, sa slapovima i bujnom vegetacijom kao kulisama, nadahnuće je glazbenicima, slikarima, glumcima i plesačima u njihovu izričaju. Želeći kulturni turizam integrirati u ukupnu ponudu Parka, smanjiti opterećenost pojedinih njegovih lokaliteta a Park predstaviti kao jedinstvenu cjelinu suživota prirode i čovjeka koji su ga oblikovali kroz tisućljeća, Javna ustanova „Nacionalni park Krka” organizira bogat kulturni program.
Zvuci Krke – The Sounds of the River
Glazbena je manifestacija kojoj je cilj promocija uzvodnih lokaliteta Nacionalnog parka „Krka”. Riječ je o večerima koje spajaju prirodne ljepote i glazbu, a namijenjene su, prije svega, lokalnom stanovništvu, ali i njegovim gostima. Glazbene večeri uz Krku istančanim ljubiteljima glazbe od lipnja do kolovoza spektakl nota donose u ugodnom i intimnom ambijentu lokaliteta uz Krku.
Svjetski dan zaštite okoliša
Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se 5. lipnja. Tim povodom, JU „Nacionalni park Krka“ organizira raznoliki program za djecu na dječjem igralištu u Skradinu. Mali posjetitelji uživaju u predstavama, poučnim i zabavnim igrama, vježbama i radionicama koje za njih pripremaju članovi udruga i sportskih društava, prijatelji Nacionalnog parka „Krka“ i zdravog okoliša.
Burnumske ide
Ide uprizoruju život u Burnumu, starorimskom vojnom logoru, jedinstvenom u Hrvatskoj. Termin Ide izvorno se odnosio na dane punog mjeseca, koje su stari Rimljani smatrali povoljnima za organiziranje svečanosti i proslava. Nakon dvije tisuće godina, Burnumske ide ponovno se odigravaju svakog kolovoza, da bi se rekonstruirala povijest ovoga kraja u rimsko doba, prikazivanjem života i običaja civilnog pučanstva, ali i nezaobilaznih elemenata legionarskih vještina.
Noć šišmiša
Međunarodna manifestacija kojoj je cilj educiranje ljudi o značajkama tih sisavaca, kako bi ih se zaštitilo kao pokazatelje stanja okoliša. Unatoč toj važnoj ulozi u prirodi, šišmiši su izuzetno ugrožena skupina životinja. U Hrvatskoj živi trideset pet svojti šišmiša, a u NP „Krka” zabilježeno ih je sedamnaest, gotovo polovica toga broja. Noć šišmiša održava se u Skradinu posljednjeg vikenda u kolovozu.
Program i raspored održavanja manifestacija potražite na službenim mrežnim stranicama i društvenim mrežama.
krkino kulturno ljeto
69
Tradicionalni proizvodi ovoga kraja koje možete pronaći u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima uz Krku
Okusi i mirisi kamenitih pašnjaka
gastronomija
70
Na svom putu prema moru rijeka Krka je u okruženju planina oblikovala kamenite pejsaže, pašnjake i burom pokošene ravnice. Zemlja je kamenita a plodovi škrti. Ali ono što tu raste vrijedno je svega truda što ga ulažu žuljevite čovjekove ruke. U malim naseljima smještenim uz njezin tok žive ljudi čiji su život posvetile riječne vile, da iz kamena, vode i vjetra stvore okuse i mirise zavičaja.
Sir
Na svježem i prohladnom dinarskom zraku pasu krave i ovce od čijega se mlijeka, prema tradicionalnom receptu, proizvode sirevi: tvrdi, polutvrdi i svježi sir iz mišine, koji u njoj mora odležati četrdeset dana. Blago se hrani djetelinom i planinskim sijenom s obližnjih polja pa je taj sir specifična okusa proizveden potpuno ekološki.
Pršut
Kada je 1. lipnja 1952. okrunjena britanska kraljica Elizabeta, sudionicima ceremonije služen je i drniški pršut. Za gastronomsku izvrsnost te delicije zaslužan je zemljopisni položaj: utjecaj mora prodire duboko u kopno između dviju planina. Pršut svoju posebnost duguje upravo takvoj zemlji i takvom zraku. Dobiva se tradicionalnim postupkom, koji čine obrada buta, suho soljenje, prešanje, ispiranje, dimljenje, sušenje na zraku i zrenje.
Vino
Čovjek je na ovim prostorima od davnina sadio vinovu lozu. Vino je hranilo njegovu obitelj, ali ga je i tjeralo u gradove kada bi peronospora napala lozu. Ipak, ta je veza ostala neraskidiva stoljećima pa se danas na cijelom području Krke, često u samom kamenu, sade vinogradi u kojima uspijevaju vrhunske sorte od kojih se dobiva vino koje grije i tijelo i dušu, kao što sunce grije lozu.
Maslinovo ulje
Uz vinovu lozu, maslina je najčešća kultura na području rijeke Krke. Nezahtjevna i izdržljiva, uživa kad je se bere, rekli bi stari. Najljepša je kad dobro rodi, kad se grane povijaju od talijanki ili oblica. Maslinovo ulje simbol je zdravlja i ljepote, posebno kada je ekstra djevičanske kvalitete. Sveto drvo, simbol mira, snage i postojanosti, maslina blagotvorno djeluje na srce i krvne žile, kosti, zglobove i kožu.
gastronomija
71
Rakije i likeri
U Nacionalnom parku „Krka” sudaraju se kontinentalna i mediteranska klima. Taj dodir dvaju svjetova rađa bezbrojne cvjetove, trave najdivnijih mirisa i aroma. Majčina dušica, lazarika, mažuran ili vrisak kuhaju se, prema pažljivom receptu, s domaćom lozom, kojoj se dodaje i med. Rakije i likeri od biljaka s ovoga područja djeluju blagotvorno na zdravlje. i ljepotu, ali i na raspoloženje. Olakšavaju napetost mišića, pomažu kod prehlada, prokrvljuju organizam i smiruju čovjeka.
Med
Med ima reputaciju savršenog proizvoda jer sadrži gotovo sve sastojke koji grade ljudski organizam. Za kvalitetan med važna je jakost društva pčela: što je društvo jače, otpornije je na bolest. Od medonosnih trava, poput drače, vriska ili sikavice, proizvodi se uz Krku med visoke kvalitete. Preduvjet za kvalitetan med jest ekološka očuvanost područja, a na nju utječu i vjetar i temperatura i vlažnost zraka.
Slatko
Na području Nacionalnog parka „Krka” i danas se izrađuju brojne slastice po starim receptima baka, čiji su tajni sastojci plodovi autohtonih biljaka i stabala koja ovdje rastu. Tajni sastojak slavne Skradinske torte je murva. Neizostavan dio brojnih slastica je i badem, za održavanje zdravlja i ljepote kože, kao i smokva, sveto drvo mnogih predaja, koja potiče zdravlje i vitalnost i usporava proces starenja.
gastronomija
72
2 nacionalna parka, 600 arheoloških nalazišta, 230 spomenika kulture, 11 srednjovjekovnih utvrda, 2 lokaliteta na popisu svjetske baštine unesco-a
Gradovi i općine na obalama Krke
što posjetiti u okolici
73
Šibensko-kninska županija jedno je od najraznolikijih prirodnih područja na Sredozemlju. Dvjesto osamdeset pet otoka, otočića i nadmorskih grebena čine njezinu obalu jednom od najrazvedenijih na Mediteranu, dok nad njom bdije Dinara, jedna od najljepših hrvatskih planina. Svakako posjetite i istražite Nacionalni park „Kornati” u šibenskom arhipelagu, koji čini osamdeset devet otoka! Ali prirodna ljepota tu tek počinje: nacionalni parkovi „Plitvička jezera” i „Paklenica” i parkovi prirode „Vransko jezero”, „Telašćica” i „Velebit”, koji se nalaze u neposrednoj blizini, pozivaju vas da istražite njihove vrijednosti.
Šibenik
Najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, smješten je na ušću krške ljepotice Krke. Grad burne povijesti, koji obiluje kulturnopovijesnim spomenicima, nekad su štitile četiri tvrđave: Sv. Mihovil, Sv. Nikola, Sv. Ivan i Barone; danas su one simbol stoljetne nepokorenosti grada. Katedrala sv. Jakova, jedinstveni spomenik sakralnog graditeljstva, uvrštena je na unesco-ov Popis svjetske baštine. Trg uz nju, s renesansnom gradskom vijećnicom, palačama i Kneževim dvorom, u kojem je smješten Muzej grada Šibenika, jedan je od najljepših hrvatskih trgova.
Tvrđava sv. Nikole pridružila se katedrali sv. Jakova kao
drugi objekt u Šibeniku na UNESCO-ovom Popisu svjetske
baštine.
Skradin
Romantični mediteranski gradić čija je gradska jezgra zaštićeni spomenik kulture. Barokna stolna crkva Porođenja Blažene Djevice Marije, koja dominira središnjim gradskim trgom, svjedok je bogate graditeljske baštine grada, čija povijest seže u antičko doba. Prve subote u kolovozu na susretu dalmatinskih klapa, središnjoj kulturnoj manifestaciji u gradu, zvuci klapske pjesme odzvanjaju popločenim uskim skradinskim kalama.
Ne propustite posjetiti i jedan od najvažnijih arheoloških
lokaliteta u Hrvatskoj, Bribirsku glavicu, spomenik kulture
najviše kategorije, smješten nedaleko od Skradina.
što posjetiti u okolici
74
Drniš
Pitoreskni gradić smješten na južnim obroncima planine Promine. S prominskih vidikovaca pogled se pruža sve do mora, na prekrasan šibenski arhipelag s Kornatskim otočjem. U Drnišu se mogu vidjeti Meštrovićeve skulpture u Gradskome muzeju i fontana Vrelo života u gradskome parku. Najljepši pogled na Drniš, Prominu i Petrovo polje pruža se s utvrde Gradina, podignute na vrhu kanjona rijeke Čikole, na 344 m nadmorske visine. U blizini su i ostale srednjovjekovne utvrde, te brojni sakralni objekti.
Znate li da je drniški pršut dobio certifikat Ministarstva
poljoprivrede Republike Hrvatske kao proizvod sa
zaštićenim geografskim podrijetlom?
Knin
Grad u kojem su stoljećima stolovali hrvatski kraljevi i knezovi. Upečatljiva i ponosna, iznad grada uzdiže se kninska tvrđava, s gradskim muzejom i izložbenim prostorima. Taj spomenik kulture spada u najveće fortifikacijske objekte u Hrvatskoj i druga je po veličini vojna fortifikacija u Europi. Tik pokraj Knina nalazi se i izvor rijeke Krke, podno 22 m visokog Topoljskog slapa.
Ljubitelji prirode uživat će u šetnji do Šarenih i Burumskih
jezera, a oni malo odvažniji u goropadnosti Dinare, čiji
masiv krije najdužu stijenu u Hrvatskoj, dugačku čak
šest kilometara. Bez daha će vas zasigurno ostaviti
i Gospodska pećina, najstariji arheološki lokalitet na
kninskome području, star 35 000 godina: duboka je
2 080 m, a završava podzemnim jezerom.
što posjetiti u okolici
75 što posjetiti u okolici
Općina Promina
Smjestila se na zapadnim obroncima Promine, uz srednji tok rijeke Krke. Od 10. stoljeća nastanjuju je istaknute hrvatske plemićke obitelji, koje uz rijeku podižu gradove utvrde, čiji su ostaci vidljivi i danas (Nečven, Rog, Kamičak, Čučevo, Bogočin). U jednom od prominskih naselja, Mratovu, nalazi se crkva sv. Martina, najstarija crkvica iz starohrvatskih vremena (14. st.).
Općina Kistanje
Obuhvaća područje Bukovice između Karinskoga mora i kanjona rijeka Krke i Zrmanje. Jedno je od ekološki najbolje očuvanih područja u Hrvatskoj. Okružen nedirnutom prirodom, kutak mira i spokoja jest manastir Krka (sv. Arhanđela), duhovno središte pravoslavnih vjernika, u pisanim izvorima prvi put spomenut početkom 15. st. Uz samostan je crkva, sagrađena u bizantskom stilu, ispod koje se nalaze starorimske katakombe, otvorene za posjetitelje.
Općina Ervenik
Nalazi se na području Bukovice uz rijeku Zrmanju. Stanovništvo koje se na tom prostoru smjenjivalo tijekom stoljeća ostavilo je brojne tragove svoje materijalne i duhovne kulture, od pretpovijesnih gradina, rimskih građevina i groblja, starokršćanskih i ranosrednjovjekovnih crkvica do srednjovjekovnih obrambenih objekata. Istražite krajobraznu vrijednost općine Ervenik, koja spaja Liku i Dalmaciju!
76
Tko je što u NP „Krka”
djelatnici
Njihov osmijeh i dobrodošlica vaš su prvi kontakt s Parkom. Upoznajte naše ljubazne, stručne i susretljive djelatnike
77
Informatori
Ostvaruju prvi kontakt s posjetitelji-ma Parka, informiraju ih o prirodnim i kulturnim vrijednostima Parka, o izletima i sadržajima i o mogućnosti-ma kretanja u njemu, te daju odgovo-re i osobne preporuke na pojedinačne upite. Informatori će vam posvetiti svoje vrijeme, stoga iskoristite priliku i prije ulaska u Park pitajte ih sve što vas zanima kako biste mogli ispla-nirati vrijeme koje ćete provesti u njemu. Informatori će vas također uputiti na druge djelatnike Parka koji vam mogu dati potrebne obavijesti i preporuke.
Recepcionari
Nakon što im zažele dobrodošlicu u Park, recepcionari posjetiteljima pružaju osnovne informacije o Parku, o lokaciji na kojoj se nalaze i usluga-ma koje nudi. Kod njih možete kupiti ulaznice i brodske karte za izlete u Parku. Oni daju i dodatne informacije i pojašnjenja, pa ih slobodno pitajte za brošure Parka ili wi-fi aplikacije. Recepcionari se služe brojnim stranim jezicima, što znatno olakšava komu-nikaciju.
Kontrolori
Djelatnici koje ćete susresti prilikom samog ulaska u Park. Pokažite im kupljene ulaznice kako bi ih mogli skenirati i poslušajte njihove upute o smjeru kojim ćete se kretati. Oni će to obaviti brzo i sa smiješkom. Kon-trolori brižno paze na siguran ulazak i izlazak iz Parka, stoga budite strpljivi jer nakon susreta s njima slijedi slo-bodno uživanje u prirodi i nebrojenim vrijednostima Parka.
Interpretatori
Komunikativni, zanimljivi i nadasve stručni: naučit će vas sve što trebate znati o Krki a posebno o mjestu na kojemu se nalazite. Oni vode posje-titelje, informirajući ih o prirodnim i kulturnim vrijednostima Parka i o izletima i sadržajima u njemu. Zbog svoje znatiželjne naravi, sigurno će
vas navesti na otkrivanje onih loka-liteta na Krki za koje niste znali ili ih niste imali namjeru posjetiti. Rado će se s vama upustiti u razgovor i objasniti vam kako je Krka od davnina davala svoj obol vrijednostima ovoga područja i da je svoje blagodati širila i na druge narode, druge kontinente. Tek tada ćete spoznati svu Krkinu snagu, kao rijeke koja spaja i razdvaja.
Kapetani i mornari
S radošću će vas odvesti do vašeg odredišta na Krki, pazeći pritom da uživate u vožnji. Poštujte zapovjedni ton kapetana jer on upravlja plovilom i brine se, kao i cijela posada, o si-gurnosti posjetitelja prilikom njihova ukrcaja, prijevoza i iskrcaja. Mornari će vrlo rado odgovoriti na vaša pita-nja o znamenitostima koje ćete uočiti tijekom plovidbe. Posebnu pažnju obratite na biljne i životinjske svojte koje se mogu uočiti samo s palube izletničkog broda. Prilikom iskrcaja mahnite kapetanu u znak pozdrava jer je ispunio svoj zadatak: sigurno vas vratio na mjesto polaska.
Prezentatori
Djelatnici Parka koji će vas dočekati u raskošnim tradicionalnim nošnjama i vratiti vas stoljećima u prošlost. Pre-zentatori predstavljaju etnografsku zbirku i demonstriraju rad izloženih eksponata. Tako ćete susresti prezen-tatora mlinara, kovača, tkalju i kuharicu u staroj kužini. Uz zvuke mljevenja žitarica i kovanja željeza, uz bat stupe i ritam tkalačkog stana pažljivo poslušajte priču koju će vam naši prezentatori ispričati kako biste razumjeli ljude koji su nekoć živjeli i radili uz Krku i na nju brižno pazili. Prezentator koji o njoj govori otkrit će vam priču kako je hidroelektrana Krka prva u svijetu osvijetlila jedan grad.
Djelatnici u ugostiteljstvu
Nakon što ste se upoznali s proce-som mljevenja žitarica, možda ćete poželjeti probati kruh spremljen na tradicionalan način ili druge doma-će proizvode pripremljene prema
tradicijskim receptima. Naši konobari i kuhari uputit će vas u male tajne pripremanja vrhunskih namirnica koje se uz Krku baštine od davnine. Ponu-dit će vam najfinije lokalne delicije i uz svako jelo preporučiti najpriklad-niji napitak. Na vama je da se opu-stite i uživate u blagodatima lokalne gastronomije.
Čuvari prirode
Najozbiljniji su djelatnici koje ćete susresti za svog boravka u Parku. Oni budno paze na sigurnost posjetite-lja a njihova ozbiljnost ne umanjuje srdačnost koja ih krasi. Čuvari prirode provode neposredni nadzor utvrđen Zakonom o zaštiti prirode, te skrbe o primjeni i provedbi Pravilnika o unutarnjem redu u Nacionalnom par-ku. Oni će vas, bez mnogo priče, tek pokretom ruke, upozoriti da pažljivo osluškujete da biste čuli praćkanje liske, plivanje ilirskog klena, zaron ri-barice, ples vretenca, glasanje zelene žabe. Ako vas upute na mjesto pred-viđeno za posjećivanje, poslušajte ih radi svoje sigurnosti, ali i zbog zaštite staništa naših biljnih i životinjskih endema, koji ljude vole promatrati s velike udaljenosti.
Hortikulturni djelatnici i djelatnici na održavanju čistoće
Samozatajni djelatnici koje ćete rijet-ko susresti dok šetate Parkom. Zato su tragovi njihova rada vidljivi svuda oko nas, a brižno paze i na sigurnost i urednost u Parku. Ako se priroda sama nije za to dovoljno potrudila, sve ono što je uređeno njihovih je ruku djelo. Hoće li vaš boravak u Parku biti udoban, ovisi i o njihovu predanom i marljivom radu, a kada ih susretnete, bit ćete oduševljeni njihovim ozarenim licima koja pričaju sretnu priču o životu na Krki. Ako ih pitate o Krki, dugo će vam o njoj pričati jer većina njih, osim što na Krki radi, uz Krku i živi.
djelatnici
78
Molimo vas da se pridržavate pisanih uputa i upozorenja službenih osoba za boravak u zaštićenom području
Savjeti za sigurno kretanje i boravak u Parku
pravila ponašanja
79
Na području Nacionalnog parka „Krka” dopuštene su one radnje koje ga ne oštećuju i ne mijenjaju svojstva zbog kojih je zaštićen. Zato je prilikom boravka u ovom zaštićenom području potrebno pridržavati se osnovnih pravila o unutarnjem redu
• Zbog sigurnosti i uživanja u zašti-ćenoj prirodi kretanje posjetitelja unutar granica NP „Krka” dopušteno je samo na označenim područjima i stazama, namijenjenim razgleda-vanju i posjećivanju uz prethodno kupljenu ulaznicu
• Branje, sakupljanje, uništavanje, sje-ča ili iskopavanje samoniklih biljaka i gljiva i uništavanje njihovih staništa nije dopušteno
• Unošenje stranih svojti biljaka i gljiva na područje Parka nije dopušteno
• Paljenje vatre zabranjeno je na cijelom području Parka kako bismo sačuvali naše šume
• Ribolov je zabranjen. Dopušten je rekreacijski ribolov (određenim priborom, na određenim mjestima i određenih vrsta) stanovnicima, vlasnicima i ovlaštenicima prava na nekretnine u Parku za vrijeme dok su otvoreni ulazi u Park, uz prethodno odobrenje JU „Nacionalni park Krka”
• Odlaganje svih vrsta otpada i one-čišćenje okoliša na području Parka zabranjeno je
• Pranje vozila i plovila nije dopušte-no, niti korištenje vode krškog hi-drogeološkog i hidrološkog sustava rijeke Krke i drugih voda, prirodnih ili umjetnih (izvora, lokava, ponora i potoka), jer su one prirodna vrijed-nost i ekološki značajna područja
• Lov, sakupljanje i vađenje školjkaša i drugih vodenih organizama na području Parka nisu dopušteni
• Obavljanje djelatnosti bez koncesij-skog odobrenja koje, uz suglasnost nadležnog ministarstva, izdaje JU „NP Krka” nije dopušteno
• Plovidba u Parku dopuštena je samo uz odobrenje JU „NP Krka”
• Kupanje na sedrenim barijerama nije dopušteno
• Kupanje je dopušteno, i to na vlasti-tu odgovornost, samo na označe-nim mjestima (u podnožju Skra-dinskog buka i na Roškom slapu) za vrijeme dok su ulazi u Park otvoreni u razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna, ovisno o temperaturi vode i vodo-staju rijeke
• Obavljanje podvodnih aktivnosti: sportsko-rekreacijskog ronjenja, podvodnog snimanja, podvodnih natjecanja i podučavanja u ronjenju nije dopušteno. Podvodne aktivno-sti mogu se obavljati u znanstve-no-istraživačke svrhe uz dopuštenje nadležnog ministarstva
• Kampiranje izvan organiziranih kampova zabranjeno je
• Splavarenje (rafting), vožnja brdskih bicikla (mountainbike), zmajarenje (paragliding) i ostali ekstremni spor-tovi, svi grupni sportovi i sportske pripreme i natjecanja nisu dopušteni na području Parka
• Kretanje biciklista moguće je samo na označenim biciklističkim rutama i uz pridržavanje pravila o odgovor-nom bicikliranju
• Let letjelica ispod 400 m visine nije dopušten, osim radi snimanja, praćenja životinjskog svijeta uz dopuštenje nadležnog ministarstva, spašavanja života i zaštite od požara
• Snimanje ili fotografiranje u Parku u komercijalne svrhe bez dopuštenja JU „NP Krka” zabranjeno je. Korištenje drona nije dopušteno
• Maksimalna dopuštena brzina na cestama u Parku iznosi 50 km/h
• Prometovanje motornim vozili-ma cestama na kojima je promet zabranjen ili ograničen dopušteno je samo uz odobrenje JU „NP Krka”. (Vožnja automobilom dopuštena je od ulaza Lozovac do Skradinskog buka u zimskom razdoblju kada ne prometuju autobusi NP „Krka”.) Za-branjeno je zadržavanje i parkiranje vozila izvan označenih parkirališta
• Psima na povodcu dopušten je ula-zak u Park. Ne smiju na otok Visovac i u unutrašnji prostor manastira Krka. Prilikom transporta autobu-som ili brodom moraju imati brnjicu
pravila ponašanja
80
Prije odabira lokaliteta, ljubazno molimo, pročitajte mogućnosti obilaska
Čovjek se prilagođava prirodi i priroda čovjeku
mogućnosti obilaska za osobe smanjene pokretljivosti
81
Nacionalni park „Krka” mjesto je izrazitih prirodnih ljepota i osobitih geomorfoloških oblika terena, u kojima su ljudske intervencije svedene na minimum. Zahvati u prirodi u zaštićenim područjima dopušteni su samo u slučajevima u kojima je ugrožena sigurnost djelatnika ili posjetitelja. Kako bi osobe smanjene pokretljivosti, osobe u invalidskim kolicima i obitelji s dječjim kolicima mogle upoznati ljepote NP „Krka”, omogućen im je obilazak sljedećih lokaliteta.
Osobe s posebnim potrebama i osobe s invaliditetom većim od 50 %, uz predočenje iskaznice, imaju slobodan ulaz u Park. Osobe u pratnji ulaznicu plaćaju prema redovitom cjeniku.
Preporuka: imati osobnog pratitelja prilikom obilaska
Skradinski buk
• Od studenoga do ožujka od Lozovca do Skradinskog buka dolazi se osob-nim automobilom. Od parkirališta se obilazak nastavlja pješice / invalid-skim kolicima
• Od travnja do listopada od Lozovca do Skradinskog buka prijevoz se, u organizaciji JU „NP Krka”, odvija auto-busima, koji su opremljeni rampama za invalidska kolica
• Od parkirališta na Skradinskom buku do etno-sela (udaljenog sedam mi-nuta) vodi asfaltirani put s prijelazima za kolica. U etno-selu put je popločen tradicijskim neravnim kamenim plo-čama, sve do „carskog vidikovca”
• Na „carskom vidikovcu”, kamenom
mostu i vidikovcima na platou (uda-ljenim deset minuta od parkirališta) podloga su tradicijske neravne ka-mene ploče s rampama za invalidska kolica. Do toaleta se može doći a za osobe u invalidskim kolicima postoji poseban toalet
• Brodovi na Krki nemaju pristupnu rampu zbog oscilacija u vodostaju, pa se ukrcaj i iskrcaj obavljaju individual-no uz pomoć djelatnika JU „NP Krka”. Na Skradinskom buku može se od pristaništa doći do velikog pješačkog mosta i proširenja/vidikovca na nje-mu s pogledom na Skradinski buk
• Do etno-sela može se doći pouč-no-pješačkom stazom, uz uspon makadamskim putom i prelazak dr-venih mostića. Vraća se istim putom. Zbog konfiguracije terena, obilazak je veoma zahtjevan
Preporuka: treba imati osobnog pratitelja za savladavanje uspona/spusta
• Ugostiteljski prostor na Lozovcu po-vezan je s prodajnim prostorom i toaletom rampama za invalidska kolica. Podloga su mu pločice i tradi-cijske neravne kamene ploče. Postoji toalet za osobe s invaliditetom
• Pješačka staza Skradinski buk, duga 1 900 m, za podlogu ima drvene mo-stiće (dijelom bez sigurnosne ograde) i makadam. Spust niz slapište zahtje-van je. Treba slijediti putokaze. Može se doći do velikog pješačkog mosta i proširenja/vidikovca na njemu s pogledom na Skradinski buk. Vraća se istim putom, uz uspon makadamom, što je zahtjevno. Od pješačkog mosta do etno-sela ne može se doći izravno zbog stubišta. Zbog konfiguracije terena, obilazak je veoma zahtjevan
Preporuka: treba imati osobnog pratitelja za savladavanje uspona/spusta
• Poučno-pješačka staza Skradinski most — Skradinski buk, duga 3 400 m, za podlogu ima makadam. Staza se postupno spušta do obale rijeke a pri njezinu kraju nalaze se cestovne izbočine. Stazom prometuju biciklisti i vozila s posebnim odo-brenjem. Zbog konfiguracije terena, obilazak je zahtjevan
Preporuka: treba imati osobnog pratitelja za savladavanje uspona/spusta. Osobama u invalidskim kolicima za obilazak Skradinskog buka ne preporučujemo posljednje dvije mogućnosti
Visovac
• Budući da brodovi na Krki nemaju pristupnu rampu zbog oscilacija u vodostaju, ukrcaj na brod koji polazi sa Skradinskog buka i iskrcaj s njega obavljaju se individualno uz pomoć djelatnika JU „NP Krka”
• Ukrcaj na brod koji polazi sa Stinica i/ili Remetića i iskrcaj s njega obavljaju se individualno uz pomoć djelatnika JU „NP Krka”
Posebna napomena: zbog silaska prilikom ukrcaja u brod ne preporučujemo osobama u invalidskim kolicima
• Cijeli otočić može se obići; podloga su tradicijske neravne kamene ploče.
• Ulaz u crkvu i muzej, uzak i sa stuba-ma, nije prilagođen osobama u invalidskim kolicima
Roški slap
Do parkirališta kod glavne recepcije na Roškom slapu može se doći osobnim automobilom, podloga je makadam
• Obilazak kružne pješačke staze preko Ogrlica traje trideset minuta. Podloga joj je makadam, treba prijeći drve-ni most sa polustubom i asfaltirani most, preko kojeg prometuju i automobili
• Obilazak vodenica na Roškome slapu, za koji se treba spustiti do rijeke ma-kadamskom podlogom, zahtjevan je. Podlogu ispred vodenica čine tradi-cijske neravne kamene ploče. Može se ući u vodenicu s košem za pranje rublja i u suvenirnicu
• Ulaz u mlinove, uzak i sa stubama, nije prilagođen osobama u invalid-skim kolicima
• Pristup je moguć ugostiteljskim objektima
mogućnosti obilaska za osobe smanjene pokretljivosti
82 mogućnosti obilaska za osobe smanjene pokretljivosti
Manastir Krka
• Do parkirališta ispred manastira Krka može se doći osobnim automobilom. Podloga je asfalt
• Vanjsko dvorište manastira Krka može se obići. Podloga su tradicijske neravne kamene ploče
• Ulaz u unutrašnje dvorište manastira, s dvije stube, nije prilagođen osobama u invalidskim kolicima
Burnum
• Do parkirališta u Burnumu može se doći osobnim automobilom. Podloge su zemlja i makadam
• Od parkirališta/recepcije do amfite-atra Burnum vodi 200 m duga staza, sa zemljanom podlogom
• Amfiteatar se obilazi preko zemljane podloge. Na ulazima u amfiteatar postoji spust/uspon
Eko kampus „Krka” u Puljanima*
• Do parkirališta Eko kampusa može se doći osobnim automobilom
• Podlogu u dvorištu čine neravne tradicijske kamene ploče i zemljani put. Svi sadržaji dostupni su unutar pet minuta
• Može se pristupiti arheološkoj zbirci, prizemlju i katu. Podloga su pločice
• Škola o prirodi i prizemnica za podlo-gu imaju pločice
* trenutno zatvoren zbog preuređenja
Pješačke staze i vidikovci
Posebna napomena: sve poučno-pješačke staze i vidikovci slijede konfiguraciju terena; treba slijediti putokaze
• Biološko-geološka staza Skradinski buk, duga 1 900 m, za podlogu ima drvene mostiće (dijelom bez sigur-nosne ograde) i makadam. Spust niz slapište zahtjevan je. Treba slijediti putokaze. Može se doći do velikog pješačkog mosta i proširenja/vidikov-ca na njemu s pogledom na Skra-dinski buk. Vraća se istim putom, uz uspon makadamom, što je zahtjevno. Od pješačkog mosta do etno-sela ne može se doći izravno zbog stepeništa. Zbog konfiguracije terena, obilazak je veoma zahtjevan
Preporuka: treba imati osobnog pratitelja za savladavanje uspona/spusta; stazu ne preporučujemo osobama u invalidskim kolicima
• Staza Skradinski most — Skradinski buk, duga 3 400 m, za podlogu ima makadam. Staza se postupno spušta do obale rijeke, a pri njezinu kraju nalaze se cestovne izbočine. Stazom prometuju biciklisti i vozila s poseb-nim odobrenjem. Zbog konfiguracije terena, obilazak je zahtjevan
Preporuka: treba imati osobnog pratitelja za savladavanje uspona/spusta
• Pješačka staza Goriš — Torak s vi-dikovcem, duga 1 450 m, za podlogu ima makadam. Teren do vidikovca ravan je
• Staza Ključica s vidikovcem, pouč-no-pješačka staza kroz izvornu priro-du, duga 1 600 m, na samom početku ima uzvisinu, što je zahtjevno, kasnije je ravna sve do vidikovca. Do sigurno-sne ograde treba se spuštati
• Staza Vukovića podi s vidikovcem, duga 350 m, za podlogu ima maka-dam. Ravna je sve do vidikovca. Do sigurnosne ograde treba se spuštati
• Staza Roški slap, biološko-geološka staza, duga 1 360 m, za podlogu ima makadam. Na njoj su drveni most s polustubom i asfaltirani most, preko kojeg prometuju i automobili
• Staza Bačići, duga 1 800 m, za pod-logu ima makadam. Teren je ravan, s pogledom na Krku. Na prvom pro-širenju staze treba se zaustaviti, ne spuštati prema Krki
• Poučno-pješačka staza Manastir Krka duga je 2 100 m. U unutrašnjem dvo-rištu manastira podloga su tradicijske neravne kamene ploče. Iz dvorišta vodi asfaltirani put do početka staze, kojoj je podloga makadam. Na sa-mom početku staze postoji zahtjevan spust, zatim je ravna oko jezera sve do pristaništa. Vraća se istim putom. S pristaništa se u manastir Krka ne može doći zbog stuba
• Staza Trošenj — Pištavac (manastir Krka), duga 5 700 m, za podlogu ima makadam i zemljani put. Staza je sva ravna, ali je obilazak zahtjevan zbog njezine dužine. Moguće je obići kraće dionice staze
• Do vidikovaca na slapu Brljan, mana-stiru Krka (uz asfaltiranu cestu, maka-dam) i Čikoli, do kojih vode asfaltirane ceste i makadam, i u Krnićima Gor-njim, do kojeg vodi makadam, može se doći osobnim automobilom
Visovačka kuća „Kuželj”
• Do parkirališta na Stinicama može se doći osobnim automobilom
• Kroz šumu bijeloga graba i hrasta medunca može se šetati ili voziti invalidskim kolicima poljskim putom dugim 500 m
• Može se obići dvorište, u kojemu su podloga tradicijske neravne kame-ne ploče
• Za obilazak Visovačke kuće „Kuželj” dostupno je samo prizemlje jer na kat vode četiri stube
Centar kretanja Laškovica
• Do parkirališta u Centru može se doći osobnim automobilom
• U dvorištu i u Centru može se kretati preko uređenih staza i rampa za inva-lidska kolica
• Za osobe u invalidskim kolicima po-stoji poseban toalet
Ispostave u Skradinu i Drnišu
• Do ispostava se može doći asfaltira-nim putom, ovisno o mjestu parkira-nja
• Prizemlje ispostave u Skradinu može se obići, a isto tako i kat, do kojeg vodi lift. Podloga su pločice i parket
• U ispostavi u Drnišu mogu se obići prizemlje i oba kata, do kojih vodi lift. Podloga su pločice i parket
Za slijepe i slabovidne osobe
• Taktilna mapa cijelog toka Krke nalazi se ispred ispostave u Skradinu
• Taktilna mapa Skradinskog buka nalazi se na „carskom vidikovcu” na Skradinskom buku
83
Pročitajte sažete odgovore na pitanja koja najviše zanimaju posjetitelje Parka
Tko pita, taj ne skita
često postavljena pitanja
84
Posjećivanje
Koje je najbolje vrijeme za posjet NP „Krka”?
NP „Krka” otvoren je za posjećivanje tijekom cijele godine. Svako godišnje doba po nečemu je posebno. Pro-ljeće i jesen preporučujemo zbog ugodnih temperatura, živosti biljno-ga i životinjskog svijeta i uživanja u svladavanju poučno-pješačkih staza i biciklističkih ruta. Tijekom zime, dok vegetacija spava, do izražaja dolazi obilje vode, ali i geomorfološki oblici stijena i sedre. Ljeti je vegetacija najbujnija, gastronomska ponuda, s obiljem plodova, najbolja, ali je i broj posjetitelja najveći.
Mogu li s jednodnevnom ulaznicom kupljenom za Skradinski buk posjetiti druge lokalitete?
Da, jednodnevna ulaznica omogućuje jednokratan posjet svim kopnenim lokalitetima u Parku u istom danu.
Mogu li na neki lokalitet ući više puta s istom ulaznicom u jednom danu?
Ne, jednodnevnu ulaznicu može se za pojedini lokalitet iskoristiti samo jednom u istom danu.
Mogu li na svim ulazima kupiti ulaznicu za cijeli Park?
Da, na svim ulazima i recepcijama, osim ulaznice samo za taj lokalitet, može se kupiti i jednokratna ulaznica za posjet svim lokalitetima NP „Krka” u jednom danu, koja uključuje i taj lokalitet.
Uključuje li ulaznica za NP „Krka” vožnju brodom?
Jednokratna ulaznica za NP „Krka” uk-ljučuje i prijevoz brodom od Skradina do Skradinskog buka. Izleti brodom prema Visovcu, Roškom slapu, mana-stiru Krka i srednjovjekovnim utvr-dama Nečven i Trošenj dodatno se naplaćuju prema redovitom cjeniku.
Vozi li isti brod od Skradina do Roškog slapa?
Ne, zbog sedrenih barijera plovidba rijekom Krkom odvija se u etapama. Brod vozi od Skradina do Skradinskog buka, odakle polaze izletnički brodovi za Visovac i Roški slap. Od Roškoga slapa brod vozi do manastira Krka.
Mogu li vožnju brodom rezervirati unaprijed ili kartu za izlet brodom kupiti online?
Ne, izlet brodom može se rezervirati samo na licu mjesta, tj. u NP „Krka”. Isto tako, karta za izlet brodom može se kupiti jedino u Parku.
Imate li godišnju ulaznicu?
Usluga Kluba prijatelja Krke omogu-ćuje da po cijeni od 200 kn za odraslu osobu i 90 kn za dijete od sedam do osamnaest godina Park posjećuje-te cijelu godinu, s tim da u srpnju i kolovozu Skradinski buk možete po-sjetiti samo jednom. Ulaznica vrijedi godinu dana od dana kupnje. Žitelji Šibensko-kninske županije ostvaruju popust od 50 % na ulaznicu Kluba prijatelja Krke. Postoje li akcijske cijene ulaznica?
U srpnju i kolovozu Skradinski buk može se posjetiti poslije 16 sati po promotivnoj cijeni ulaznice. Sudjelo-vanje na manifestaciji Krkino kulturno ljeto besplatno je. Dok traje akcija Vikend u prirodi ulaznice se nude po promotivnoj cijeni. Na Uskrsni pone-djeljak posjet Skradinskom buku be-splatan je za hodočasnike do početka mise. Na Međunarodni praznik rada povoljnija je cijena ulaznice u Park. Drugog i petnaestog kolovoza posjet otočiću Visovcu besplatan je za ho-dočasnike. Pozivamo vas da redovito pratite službene mrežne stranice i društvene mreže te se uključite u akcije kojima ćete ostvariti pravo na besplatne ulaznice.
Može li se otok Visovac posjetiti za vrijeme blagdana?
Na Gospu od Anđela, 2. kolovoza, i na Veliku Gospu, 15. kolovoza, otok Visovac posjećuju samo hodočasnici. Tih dana nisu organizirani izleti za posjetitelje.
GPS navigacija nije me dovela do ulaza u Park, već do poljskih putova. Kako da nađem recepciju?
Prilikom dolaska u NP „Krka” trebate pratiti turističko-informativnu signa-lizaciju (smeđu), uz pomoć koje se lako dolazi do svih lokaliteta otvo-renih za posjećivanje. Unutar Parka krećite se samo stazama uređenim za posjetitelje i pratite postavljenu signalizaciju.
Naplata ulaznica
Mogu li ulaznicu platiti eurima?
Ulaznicu možete platiti gotovinom, u kunama, i kreditnim karticama svih vrsta. Karticama se ne može plaćati na prodajnim mjestima Remetić (Vi-sovac), Oziđana pećina, Burnum i Manojlovački slap.
Imam li kao student popust na ulaznicu?
Studenti ulaznicu mogu kupiti po povoljnijoj cijeni, uz predočenje studentske iskaznice (bilo kojega od svjetskih sveučilišta).
Imaju li novinari popust preko press ulaznice?
ju „NP Krka” nema press ulaznice. No-vinari koji imaju potrebu za fotografi-ranjem ili snimanjem u Parku moraju se najaviti najmanje tri radna dana prije dolaska kako bi se njihov zahtjev razmotrio i donijelo potrebno Rješe-nje za fotografiranje ili snimanje.
često postavljena pitanja
85 često postavljena pitanja
Dodatne usluge
Gdje se mogu parkirati za posjet Skradinskom buku? Koliko se naplaćuje parkiranje?
Na Lozovcu, glavnom ulazu u Nacio-nalni park „Krka”, postoji parkiralište za posjetitelje NP „Krka” na kojemu je parkiranje besplatno. U gradu Skradi-nu, odakle polazi brod za Skradinski buk, parkirna su mjesta u privatnom vlasništvu i naplaćuju se. Na ostalim ulazima i lokalitetima u Nacionalnom parku „Krka” posjetiteljima su dostup-na besplatna parkirna mjesta.
Zašto, uz naplatu ulaznice, posebno naplaćujete korištenje toaleta u Parku?
Korištenje toaleta na području Parka kojima upravlja JU „NP Krka” ne naplaćuje se. Na Skradinskom buku, u blizini etno-sela i „carskog vidikov-ca”, postoji besplatan toalet za sve posjetitelje. Toaletom u podnožju Skradinskog buka, čije se korištenje naplaćuje, ne upravlja JU „NP Krka”.
Zašto se cijene hrane i pića u ugostiteljskim objektima u Parku razlikuju?
Većina ugostiteljskih objekata u Parku u privatnom je vlasništvu ili je data u koncesiju. Na cijene utječu vrsta ponude, pristupačnost dostave, porijeklo hrane (npr. skuplja je ako potječe iz ekološkog uzgoja i ako je i pripremljena na samoj lokaciji) itd.
Aktivnosti u NP „Krka”
Smijem li se kupati u NP „Krka”?
Kupanje je dopušteno samo na ozna-čenim lokacijama na Skradinskom buku i Roškom slapu od 1. lipnja do 30. rujna, uz osobnu odgovornost i ovisno o vremenskim uvjetima i vodostaju rijeke. Kupanje izvan označenih mjesta i tih datuma nije dopušteno.
Smijem li skakati sa slapova i kupati se uz drvene mostiće?
Ne, kupanje izvan označenih mjesta nije dopušteno. Skakanje sa slapova ili s mosta zabranjeno je.
Kome se obratiti za vodiča u Parku?
U NP „Krka” postoje djelatnici po-sebno obučeni za vođenje po Parku. Usluga se prethodno mora dogovoriti i rezervirati a naplaćuje se prema re-dovitom cjeniku. Upit možete poslati na [email protected].
Mogu li Krkom ploviti kanuom ili kajakom?
Ne, u NP „Krka” to nije dopušteno.
Za posjetitelje sa psima
Smiju li osobe sa psima ući u Park i gdje se smiju kretati?
Psima je dopušten ulazak u Park u pratnji vlasnika, s tim da cijelo vri-jeme moraju biti na povodcu. Nije im dopušten ulazak na otok Visovac. Na područje manastira Krka posjetitelji mogu dovesti pse, ali ne i u unutrašnji prostor samog manastira.
Koja su pravila kojih se vlasnici pasa trebaju pridržavati tijekom prijevoza (autobusom i brodom)?
Tijekom prijevoza (autobusom i bro-dom) pas mora imati brnjicu.
Ostala česta pitanja
Kakva je obuća potrebna za obilazak Parka?
Za siguran obilazak Parka preporu-čujemo kvalitetnu obuću, slojevitu odjeću i dovoljnu količinu vode. Prilikom obilaska Parka naići ćete na različite podloge, od drvenih staza i mostića, preko brodova do makada-ma i asfalta.
Mogu li se prilikom izleta na Roški slap zadržati dulje od vremena predviđenog za obilazak i vratiti se sljedećim brodom?
Vrijeme predviđeno za obilazak dostatno je za obilazak većeg dijela Roškoga slapa. Zbog rezerviranih sje-dala i ograničenog broja mjesta, nije moguće planirati dolazak i odlazak dvama različitim brodovima. Zbog sigurnosti posjetitelja i validacije kar-te, potrebno je koristiti uslugu istog broda za trajanja izleta. Uz to, zbog sigurnosti plovidbe i radi poštivanja plovidbenog reda, putnici ne smiju kasniti na brod.
Smijem li slobodno fotografirati ili snimati u NP „Krka”?
Za osobne potrebe, da. Također, u NP „Krka” dopušteno je snimanje i foto-grafiranje prirodnih ljepota i kulturno-povijesne baštine Republike Hrvatske u promotivne svrhe uz posebno dopuštenje. Da biste mogli snimati/fotografirati u NP „Krka”, potrebno je od Javne ustanove „Nacionalni park Krka” dobiti Rješenje o snimanju/fotografiranju na temelju pisanog za-htjeva, koji treba podnijeti najmanje tjedan dana prije snimanja.
Mogu li nakratko i samo za osobne potrebe koristiti dron?
Korištenje drona u NP „Krka” nije dopušteno.
Postoje li mjesta predviđena za odlaganje prtljage?
U Parku ne postoje mjesta predviđe-na za odlaganje i pohranu osobnih stvari.
U Parku sam izgubio osobne stvari. Kome da se obratim za pomoć?
U slučaju gubitka osobnih stvari treba se odmah obratiti najbližem djelatni-ku JU „NP Krka” za pomoć. Ako gubitak osobnih stvari primijetite tek nakon izlaska iz Parka, pošaljite upit na [email protected] ili [email protected].
86 često postavljena pitanja
Mogu li u Parku rezervirati smještaj?
Nacionalni park „Krka” u svojoj ponudi ne nudi smještaj. U neposrednoj bli-zini Parka nalaze se brojni smještajni objekti i lokalna gospodarstva. Detalj-nije informacije potražite u poglavlju „Što posjetiti u okolici”.
Gužva je na recepcijama u Skradinu i na Lozovcu. Što da radim?
Kupnja ulaznice online znatno skra-ćuje vrijeme čekanja. Posjetitelj s online ulaznicom ne čeka na recepciji, već se odmah upućuje na pristanište u Skradinu ili na auto-busno stajalište na Lozovcu. Uz to, na Skradinski buk može se izravno doći pješačkom stazom Lozovac — Skradinski buk i pješačko-biciklistič-kom stazom Skradinski most — Skradinski buk.
Zašto ne zabranite prometovanje automobilima i kamionima preko mosta na Roškom slapu?
Prometovanje mostom na Roškom slapu nije u nadležnosti Javne ustanove „Nacionalni park Krka” i regulirano je semaforom. Kao jedan od četiriju prijelaza preko rijeke Krke, taj je prijelaz strateški važan pa do iznalaženja sigurnije i prihvatljivije trase ostaje jedino moguće rješenje. Zbog nedostatne širine mosta, nije moguće posebno ograditi pješačku zonu, stoga posjetitelje upućujemo na pješački most preko Ogrlica.
Može li mi netko pružiti prvu pomoć ako se ozlijedim?
Ako se posjetitelj ozlijedi u Parku, treba se odmah javiti najbližem djelatniku JU „NP Krka”, koji će po-zvati nadležnu službu. Sve recepcije,
suvenirnice, brodovi, automobili i ispostave imaju kutije prve pomo-ći, koje mogu poslužiti dok ne dođu djelatnici hitne medicinske pomoći (ljeti oni dolaze iz Skradina). Djelatnici Parka na Skradinskom buku obučeni su za rad s defibrilatorom.
Imate li punionice za električne automobile?
Da, punionice za električne auto-mobile postavljene su na Lozovcu (donjem toku) i u Laškovici (srednjem toku Krke).
88
Upiti posjetitelja
Međunarodni pozivni broj za Hrvatsku: 385
ju „NP Krka”, Šibenik022/493 500
Ispostava JU „NP Krka” u Skradinu022/493-540
Ispostava JU „NP Krka” u Drnišu022/493-551
Ispostava JU „NP Krka” u Kninu022/200-075
E-mail: [email protected]
Važni brojevi
Centar za zaštitu i spašavanje 112Policija 192Vatrogasci 193Hitna pomoć 194Pomoć na cesti 1987
Vremenska prognoza i stanje na cestama 072 777 777
Zdravstvene ustanove i ambulante
Opća bolnica Šibenik 022/246 246
Ambulanta Tromilja 022/778 725
Ambulanta Skradin 022/771 099
Dom zdravlja Drniš 022/888 900
Dom zdravlja Knin 022/664 017
Hrvatska gorska služba spašavanja
Stanica Šibenik 091/112 9220
Policijska uprava Šibensko-kninska 022/347 111
Prijevoz
Autobusni kolodvor Šibenik 060 368 368(Autobusna linija Šibenik — Lozovac — Skradin — Dubravice — Rupe)http://www.atpsi.hr http://www.autobusni-kolodvor.com/sibenik_6_7.aspx
Brodski promet, Jadrolinija 051/666 111https://www.jadrolinija.hr
HŽ putnički prijevoz060/333 444 https://prodaja.hzpp.hr
Zračna luka Split021/203 555http://www.split-airport.hr
Zračna luka Zadar023/205 917https://www.zadar-airport.hr
Turističke zajednice
Turistička zajednica Šibensko-kninske županije 022/219 072http://www.dalmatiasibenik.hr
Turistička zajednica grada Šibenika 022/212 075 https://www.sibenik-tourism.hr
Turistička zajednica Skradin022/771 329http://www.skradin.hr
Turistička zajednica grada Drniša022/888 619http://www.tz-drnis.hr
Turistička zajednica grada Knina022/664 822http://www.tz-knin.hr
servisne informacije
Impressum
Nakladnik:Javna ustanova „Nacionalni park Krka”
Za nakladnika:Nella Slavica
Koncept, tekst i korektura:Zrinka ČatlakTihana JurićKatia Župan
Lektura:Vilijam Lakić
Prijevod:Prevoditeljski centar d.o.o.
Fotografije:Arhiva JU „NP Krka” Rade Jug Ilija Kordić Mario Romulić Dražen Stojčić Davor Šarić
Fotografije gradova i općina:Šibenik: TZ grada Šibenika / Ivo Pervan Šibenik (panorama): TZ grada Šibenika Skradin: TZ grada Skradina Drniš: TZ grada DrnišaKnin: Neven RoginićPromina: Anita Kulić CipraKistanje: Saša LežaićErvenik: Zdravko Šegan
Grafički dizajn:Parabureau
2019.
Javna ustanova „Nacionalni park Krka”A Trg Ivana Pavla II. br. 5, 22000 Šibenik, HrvatskaT +385 (0)22 493 500F +385 (0)22 336 836E [email protected] www.np-krka.hr
90