nacionalni ispit iz hrvatskoga jezika -...

Nacionalni ispit iz hrvatskoga jezika Ispitne specifikacije za nastavnike

oujak 2006.

Urednik publikacije: Filip Milievi

lanovi strune radne skupine za pripremu ispita iz hrvatskoga jezika:

Boica Jelakovi, prof., XV. gimnazija, Zagreb, voditeljica

Prof. dr. sc. Zrinka Jelaska, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Odsjek za kroatistiku Mirela Barbaroa-iki, prof., Zavod za kolstvo, Zagreb Majda Beki-Vejzovi, prof., V. gimnazija, Zagreb Marina ubri, prof., Nadbiskupska klasina gimnazija, Zagreb Jugana Dageli, prof., IV. gimnazija Marko Maruli, Split Lektura: Snjeana Fereni, prof.

Publikacija je pripremljena u sklopu istraivako-razvojnog projekta: Uvoenje dravne mature u hrvatski kolski sustav,

Voditelj projekta: dr. sc. Petar Bezinovi; Suradnici: Zrinka Risti Dedi, Miran Boievi, Ivana Jugovi, Filip Milievi, Martina Prpi, Damir Rister

1

Sadraj Svrha ovoga teksta..................................................................................................................................................................... 3 Svrha nacionalnih ispita ............................................................................................................................................................. 3 Struktura ispita ........................................................................................................................................................................... 4Nain rjeavanja ispita................................................................................................................................................................5 Pribor.......................................................................................................................................................................................... 5 Opi ciljevi ispita na kraju gimnazijskoga kolovanja ................................................................................................................. 6 Specifini ciljevi ispita................................................................................................................................................................. 7 Izraavanje rezultata na nacionalnim ispitima............................................................................................................................ 8 Koritenje rezultatima nacionalnih ispita .................................................................................................................................... 8 Ogledni primjer ispita s nainom bodovanja............................................................................................................................... 9 Primjer obrasca za odgovore ................................................................................................................................................... 21

2

Svrha ovoga teksta Ovaj tekst sadri specifikacije nacionalnoga ispita iz hrvatskoga jezika koji e se odrati 3. svibnja 2006. u 8:00 sati za sve uenike prvih razreda gimnazija u Hrvatskoj. Svrha specifikacija je pomoi nastavnicima da se upoznaju s pojedinostima prvoga nacionalnoga ispita iz svoga predmeta.

Nacionalnim ispitom iz hrvatskoga jezika eli se provjeriti kako su i koliko uenici sposobni koristiti se znanjima i vjetinama iz hrvatskoga jezika koje su stjecali i razvijali tijekom dosadanjega obrazovanja.

Svrha nacionalnih ispita Nacionalni ispiti koji se prvi put uvode u hrvatske srednje kole imaju tri vana cilja:

1. Stjecanje uvida u stanje hrvatskoga kolstva praenje uinkovitosti obrazovnoga sustava.

Uvoenjem nacionalnih ispita poinje se s prikupljanjem valjanih, pouzdanih i objektivnih podataka o uenikim postignuima. Rezultati ispita omoguit e uvide u postojee stanje, uputiti na mogue potekoe i istaknuti izazove pred kojima se nalazi obrazovanje u Hrvatskoj. Ispitima se eli dobiti odgovor na pitanje koliko kole ostvaruju svoju obrazovnu funkciju.

2. Poticanje kvalitetnijega uenja za sve uenike.

Uvoenje nacionalnih ispita omoguit e kolama da se na temelju podataka o uspjenosti svojih uenika usporeuju s drugima, analiziraju vlastiti rad te provode samovrednovanje koje ima za cilj unapreivanje rada s uenicima.

3. Pripremanje uenika, nastavnika, kola i samoga sustava vanjskoga vrednovanja za dravnu maturu

Uvoenjem nacionalnih ispita ve od prvoga razreda gimnazije poinju intenzivne pripreme za provedbu dravne mature u kolskoj godini 2008./2009. Uenici, nastavnici i svi ukljueni u provedbu ispita stjeu vrijedna iskustva s vanjskim ispitima i pristupom kakvim e se koristiti na dravnoj maturi.

Ispiti su utemeljeni na vaeim nastavnim programima pojedinih predmeta. Provjeravaju znanja i kompetencije uenika koje se zasnivaju na kljunim dijelovima programa. Ispitivat e se samo sadraji koji bitno odreuju predmet uenja i koji se smatraju posebno vanima za daljnje uenje i dublje razumijevanje podruja.

Ispite pripremaju strune radne skupine sastavljene od sveuilinih i srednjokolskih nastavnika. Ispiti se provode u kolama, a provedbom koordinira Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Uz testove znanja i vjetina u sklopu ovih ispita primjenjivat e se i dodatni upitnici o kolskim iskustvima uenika s ciljem istraivanja i objanjavanja imbenika uspjeha i neuspjeha uenika.

kole su obvezne sudjelovati u nacionalnim ispitima i koristiti rezultate ispita za samoanalizu i samovrednovanje, radi trajnoga unapreivanja kvalitete rada kole, u skladu s odredbama Zakona o izmjenama Zakona o srednjem kolstvu (lanak 3.).

kole u kojima se provode ispiti dune su zadovoljiti sve uvjete za provedbu ispita i postupati u skladu s preciznim uputama i protokolima. Nadlena osoba za provedbu ispita u kolama je ispitni koordinator kojega imenuje ministar znanosti, obrazovanja i porta. Ispitni koordinator provodi pripreme u svojoj koli i osigurava regularno provoenje ispita. Nadlean je za prijavu uenika za ispite, za informiranje uenika, nastavnika i roditelja, za komunikaciju s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja, za organizaciju i provoenje ispita kao i za interpretiranje i uporabu rezultata za samoanalizu, samovrednovanje i unapreivanje rada kole.

Ispitni koordinatori, ostali suradnici i sami uenici duni su se ponaati u skladu s Pravilnikom o uvanju ispitne tajnosti u pripremi i provedbi dravne mature i nacionalnih ispita.

U interesu je uenika savjesno pristupiti ispitu, ponaati se prema propisanim pravilima i nastojati ostvariti to bolji rezultat. Osim stjecanja vrijednoga iskustva s ispitima, uenici e dobiti i povratne informacije o vlastitome rezultatu te e svoj uspjeh moi usporediti s uenicima u svojoj koli i s ostalim uenicima u cijeloj Hrvatskoj, koji e polagati isti ispit u isto vrijeme i pod jednakim uvjetima.

Oekuje se da e uvoenje nacionalnih ispita i cijeloga sustava vanjske provjere znanja snano potaknuti kvalitetnije uenje i pouavanje u naim kolama.

3

Struktura ispita Nacionalni ispit iz hrvatskoga jezika jednak je za sve uenike gimnazijskoga programa.

Ispit traje 90 minuta i sastoji se od dva dijela, a uenik sam rasporeuje vrijeme rjeavanja svakoga dijela ispita, tj. ispitni se dijelovi ne odvajaju nikakvim zvunim znakovima. Oba su dijela pismena. Prvi dio sadri tridesetak zadataka koji ukupno nose 60 bodova.

Vrste zadataka u I. dijelu su zadatci viestrukoga izbora, zadatci viestrukih kombinacija, zadatci povezivanja i sreivanja te zadatci kratkih odgovora.

Zadatak viestrukoga izbora Oznai slovo ispred tonoga odgovora na obrascu za odgovore. Kojoj nacionalnoj knjievnosti pripada Pjesma nad pjesmama? asirskoj hebrejskoj egipatskoj indijskoj

Zadatak viestrukih kombinacija Oznai slova ispred vie tonih odgovora na obrascu za odgovore. to je navelo Ahileja da starcu kae kako je ljudska sudbina u rukama bogova? Shvatio je da junaci usliuju molbe nemonih staraca. Usprkos pretrpljenomu zlu starac je poljubio ruku ubojice svoga sina. Poelio je dobiti golemu odtetu za mrtve trojanske junake. Starac je u njemu pobudio tugu zbog vlastita oca. Poelio je da se prestane tugovati kada to ionako nee promijeniti sudbinu.

Zadatak povezivanja i sreivanja Oznai brojeve ispred tonih odgovora na obrascu za odgovore. (Npr. e) 1, 3, 4; f) 1) Do koje je glasovne promjene (ili vie njih) dolo u pojedinoj rijei? a) poljupcem nepostojano a b) slaa jednaenje glasova po zvunosti c) blizanci sibilarizacija d) nosorozi palatalizacija jotacija

Zadatak kratkoga odgovora Ispii toan odgovor na predvienu crtu na obrascu za odgovore. Iz koje je knjige Pjesma nad pjesmama?

Drugi dio ispita sastoji se od pisanja sastavka ograniene duljine (150 do 200 rijei) na temelju ponuenoga, ueniku nepoznatoga, teksta. Uenik dobiva smjernice za pisanje sastavka.

Sastavak nosi 40 bodova.

Detaljna struktura ispita prikazana je u tablici 1.

4

podruje

vrsta zadataka

hrvatski jezik jezino izraavanje knjievnost ukupno

zadatci zatvorenoga tipa

(viestruki izbor, viestruke

kombinacije, povezivanje i sreivanje)

10 % ---- 35 % 45 %

zadatci otvorenoga tipa

(kratki odgovor) 5 % ---- 10 % 15 %

zadatak otvorenoga tipa

(esejski tip) 10 % 12 % 18 % 40 %

ukupno

25 % 12 % 63 % 100 %

tablica 1.

Nain rjeavanja ispita Pristupnik nacionalnomu ispitu dobiva ispitnu knjiicu u kojoj su navedeni ispitni zadatci te tri lista za rjeavanje zadataka.

Prvi list za rjeavanje zadataka obrazac je za odgovore. Na njemu pristupnik oznauje kruie sa slovima ili brojevima koji oznauju odgovore ili ispisuje odgovore u za to predvien prostor. Pri oznaivanju kruia pristupnik treba potpuno zatamniti kruie za koje smatra da predstavljaju tone odgovore. Kruii koji ne budu ispravno oznaeni nee biti vrednovani kao toni odgovori.

Ispravno:

24

Neispravno:

20

21

22

23

Ako pristupnik rjeava zadatak koji zahtijeva upisivanje odgovora u kuicu, onda treba napisati samo ono to se od njega trai bez suvinih objanjenja ili obrazloenja svoga odgovora.

Drugi i trei list za rjeavanje zadataka odnose se na pisanje sastavka. Na jednome listu pristupnik pie koncept sastavka, a na drugome pie sastavak.

Pribor Na nacionalnome ispitu iz hrvatskoga jezika uenici se smiju koristiti samo priborom za pisanje i brisanje.

5

Opi ciljevi ispita na kraju gimnazijskoga kolovanja Nacionalnim ispitima iz hrvatskoga jezika ispituju se obrazovni ishodi na kraju svakoga razreda tijekom gimnazijskoga kolovanja. Na kraju gimnazijskoga kolovanja temeljem nastave iz predmeta hrvatski jezik uenik:

poznaje i primjenjuje standardnojezinu normu (pravopisnu, pravogovornu, gramatiku, stilistiku i leksiku) u govoru i pismu

primjenjuje jezine komunikacijske sposobnosti i vjetine u govoru i pisanju u razliitim situacijama

pokazuje stvaralake sposobnosti te moe samostalno i oprimjereno izraavati misli i osjeaje

poznaje i razumije jezikoslovne pojmove

poznaje i razumije knjievnopovijesna razdoblja, njihove stilske osobitosti, djela i predstavnike; razumije razliite stilistike, tematske i kompozicijske znaajke prisutne u knjievnosti razliitih kultura i povijesnih razdoblja

poznaje i razumije knjievnoteorijske pojmove i nazive koji se odnose na vrstu, stil i strukturu knjievnih djela

moe analizirati i interpretirati knjievna djela

moe razlikovati knjievne tekstove od neknjievnih

moe povezivati i usporeivati knjievnost s ostalim umjetnostima i aktualnom stvarnou

moe analizirati i interpretirati knjievne i neknjievne tekstove

prepoznaje vrijednosti razliitih razdoblja, kultura i miljenja

samostalno i odgovorno prosuuje vrijednosti nacionalnoga identiteta utemeljenoga na hrvatskome jeziku i knjievnosti.

6

Specifini ciljevi ispita Ovi se ishodi ostvaruju u nastavnim podrujima hrvatskoga jezika, knjievnosti i jezinoga izraavanja. PODRUJE OBRAZOVNI ISHODI jezik razumjeti jezik kao apstraktan sustav znakova i njegovu komunikacijsku ulogu

prepoznati i razumjeti razliku izmeu govora i pisma prepoznati i opisati fonetske i fonoloke jedinice hrvatskoga standardnoga jezika i njihovu

raspodjelu (glasovnu, slogovnu i prozodijsku strukturu) razumjeti znaenje pojma fonem te ga razlikovati od alofona i fona te grafema na primjerima razlikovati fonetiku i fonologiju znati obiljeja hrvatskih glasova prema mjestu i nainu tvorbe pravilno rabiti foneme , , d i u eim rijeima

prepoznati, ralaniti i primijeniti glasovne promjene : sibilarizaciju, palatalizaciju, jotaciju, nepostojano a, vokalizaciju, jednaenje glasova po mjestu tvorbe, jednaenje glasova po zvunosti, gubljenje glasova, alternacije ije/je/e/i opisati naglasni sustav hrvatskoga standardnoga jezika (etiri naglaska i duinu, osnovna pravila o raspodjeli naglasaka u hrvatskome jeziku), znati naglasiti jednostavne i este rijei razlikovati naglasnice i nenaglasnice, prednaglasnice i zanaglasnice, znati obiljeiti i p ravilno itati naglasne cjeline u tekstu pravilno pisati razgotke

razlikovati obiljeja knjievnoga od neknjievnoga teksta jezino

nje inoga izraavanja obuhvaen planom i

ak te vlastite misli potkrijepiti prikladnim primjerima i parafrazama (od 150 do 200

izraava prepoznavati, razlikovati i primjenjivati sadraj nastave jez

programom (opis, dijalog, monolog, ralamba i tumaenje) u pismenoj interpretaciji, analizi i sintezi teksta osmisliti sastavrijei)

knjievnost eti knjievnost kao umjetnost rijei (znanost o knjievnosti - teorija knjievnosti, povijest

evnost na primjerima ovi i vrste

jerima noumjetnikoga teksta:

u

naije i njezina obiljeja

i programom) te

a,

anje), XXI. pjevanje); Eshil, Okovani Prometej; Sofoklo, Antigona i Kralj Edip

je); (Piram i Tizba)

razumjknjievnosti i knjievna kritika)

razlikovati usmenu i pisanu knji prepoznati znaajke po kojima se razlikuju knjievni rod opisati knjievne rodove i vrste

ova i vrsta i oprimjeriti ih razumjeti obiljeja knjievnih rod objasniti obiljeja knjievnih rodova i vrsta na zadanim prim analizirati razliita tematska, kompozicijska i stilska obiljeja knjiev

- liriku (lirske vrste; struktura lirske pjesme (stih, strofa, rima, ritam); motiv i tema; pjesma prozi; stilske figure; lirsko-epske vrste); - epiku (epske vrste; epika u stihu i prozi; struktura epike; jednostavni i sloeni prozni oblici); - dramu (dramske vrste; struktura dramskih vrsta; povijesni razvoj drame); - diskurzivni rod (knjievno-znanstvene i publicistike vrste); vesti temeljna civilizacijska djela, odrediti ih vremenski i prostznavati i razumjeti ulogu Biblije kao temeljne knjige europske

orno po civilizac

(struktura, jezici i prijevodi, knjievne vrste; temeljni tekstovi predvieninterpretirati biblijske tekstove poznavati grku knjievnost (kulturno-povijesno ozraje, periodizacija, predstavnici i djelknjievne vrste)

proitati s razumijevanjem i interpretirati djela: Homer, Ilijada (I., VI., XVI., XVIII., XXIV. pjevOdiseja ( I., XIX.i

poznavati rimsku knjievnost (kulturno-povijesno ozraje, periodizacija, predstavnici i djela, knjievne vrste)

proitati s razumijevanjem i interpretirati djela: Plaut, krtac; Vergilije, Eneida (II., i IV. pjevanOvidije, Metamorfoze

7

Sljedei obrazovni ishodi nastavnoga programa I. razreda nee se ispitivati u nacionalnome ispitu, jer se oekuje da e biti obraivani tijekom svibnja i lipnja. PODRUJE OBRAZOVNI ISHODI jezik prepoznati na primjerima osnovna obiljeja akavskoga, kajkavskoga i tokavskoga narjeja

navesti i objasniti osnovna obiljeja jezika i pisma hrvatskih pisanih spomenika do kraja XV. stoljea (najvaniji spomenici, glagoljica, irilica, latinica)

knjievnost imenovati, odrediti i opisati europsku srednjovjekovnu knjievnost (kulturno-povijesno ozraje, periodizacija, predstavnici i djela, knjievne vrste i obiljeja)

imenovati, odrediti i opisati hrvatsku srednjovjekovnu knjievnost (kulturno-povijesno ozraje, najstariji hrvatski pisani spomenici, knjievne vrste)

protumaiti vanost Baanske ploe za hrvatsku knjievnost i kulturu (sadraj, jezik i pismo)

U I. dijelu ispita zadatci se po svojoj teini ili sloenosti dijele na tri skupine:

zadatci koji nose 1 bod (20% udjela bodova u cijelome ispitu)

zadatci koji nose 2 boda (20% udjela bodova u cijelome ispitu)

zadatci koji nose 3 boda (20% udjela bodova u cijelome ispitu)

Doputena su odstupanja pojedinih skupina zadataka u udjelu od 4%.

II. dio ispita (sastavak) vrednuje se kako je prikazano u tablici 2.

Izraavanje rezultata na nacionalnim ispitima Uinak uenika na nacionalnim ispitima nee se ocjenjivati standardnim ocjenama (1, 2, 3, 4, 5), ve e se rezultat izraavati:

kao postotak postignutih bodova, od 0 do 100%;

u odnosu na rezultate drugih uenika - kao centil odnosno kao postotak uenika koji su pristupili ispitu od ijih rezultata je rezultat pojedinoga uenika vei ili jednak. Npr. ako uenik postigne rezultat koji je jednak ili bolji od rezultata 60% ostalih uenika, onda njegov rezultat potpada u 60. centil.

Nastavnik moe nagraditi uenike koji su ostvarili visok rezultat na nacionalnome ispitu ocjenom odlian, ali ne smije se koristiti rezultatima nacionalnih ispita za snizivanje ocjene ili davanje negativne ocjene ako uenik ostvari nizak rezultat na nacionalnome ispitu.

Koritenje rezultatima nacionalnih ispita Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja dostavit e izvjea o rezultatima nacionalnih ispita Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta i svim srednjim kolama.

Ministarstvo e dobiti izvjee o rezultatima na razini cijeloga srednjokolskoga obrazovnoga sustava, prema vrsti i lokaciji kole te po kolama.

kole e dobiti pojedinane rezultate svojih uenika i izvjea o rezultatima kole u usporedbi s prosjenim rezultatima drugih kola.

kole su dune koristiti se rezultatima nacionalnih ispita za samoanalizu i samovrednovanje u skladu sa lankom 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem kolstvu (NN 81/05).

Nastavnici su s uenicima duni razgovarati o rezultatima nacionalnih ispita te se njima koristiti za formativno vrednovanje rada, tj. kao informaciju koja bez negativnih posljedica za uenike slui unapreivanju procesa uenja i pouavanja.

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja na svojim e internetskim stranicama objaviti javno izvjee o provedbi i rezultatima nacionalnih ispita koje prikazuje rezultate na dravnoj razini, tj. na razini cijeloga srednjokolskoga obrazovnoga sustava i po segmentima (vrsti kole, lokaciji kole itd.).

Podatci o pojedinim uenicima ili kolama (rang-liste kola) nee se javno objavljivati.

8

Ogledni primjer ispita s nainom bodovanja

dea pitanja.

om, ljubav bjelja od lijera, ia od gleerskog snijega, pjanija od vina! Na cesti,

!

poljupcem usta svojih,

ijateljice moja,

lubica

trienih

Oznai slovo ispred tonoga odgovora na obrascu za odgovore.

ozorno proitaj ponuene tekstove i odgovori na sljeP

I. tekst (A. G. Mato, Cvijet sa raskra) ------Ljubav? Tu je, dakle, ovdje preda mnizmeu dvije noi bez konaka! Ljubav lijepa kao boginja, slijepa kao sluaj! Okrenula se spram mene, i osjeah kako mi gleda u duu pritvorenim, vlanim ustima i sklopljenim slijepim oima. Ljubim, a ne smijem! Moram odlunjati kao krivac, kaozlikovac pred jedinim darom koji mi mogae dati muni put, poinjui u ludoj kolijevci, svravajui u nijemom, slijepom grobuOd bola padoh niice mahovinom, sklopih oi i pritisnuh akama sljepooice da ne prsnu---

II. tekst (Pjesma nad pjesmama) Zarunica Poljubi me ljubav je tvoja slaa od vina. (...) Zarunik Kako si lijepa, prkako si lijepa! Ima oi kao go(kad gleda) ispod koprene. Kosa ti je kao stado koza to izaoe na brdo Gilead. Zubi su ti kao stado ovaca oskad s kupanja dolaze: idu dvije i dvije kao blizanke i ni jedna nije osamljena. Zadatci . 1

Kojim knjievnim rodovima pripadaju priloeni tekstovi (I. i II.)? dramski i lirski epski i dramski epski i lirski lirski i lirski toan odgovor:

epski i lirski

bodovi: 1 ishodi: Prepoznati znaajke po kojima se razlikuju knjievni rodovi i vrste.

itanje s razumijevanjem. bodovanje: Jedan bod za pravilno oznaen krug sa slovom .

9

2. Oznai slovo ispred tonoga odgovora na obrascu za odgovore. Kojom su temom povezani priloeni tekstovi (I. i II.)? domoljublja prirode ljubavi mladosti toan odgovor: ljubavi bodovi: 1 ishodi: Analizirati temu knjievnoumjetnikoga teksta.


3. Oznai slovo ispred tonoga odgovora na obrascu za odgovore. Kako je u priloenim tekstovima (I. i II.) opisana ljubav kao najuzvieniji ljudski osjeaj? dramskom radnjom objektivnim pripovijedanjem bogatstvom poredaba tumaenjem osjeaja toan odgovor: bogatstvom poredaba bodovi: 1 ishodi:

Analizirati stilska obiljeja knjievnoumjetnikoga teksta. itanje s razumijevanjem.

bodovanje: Jedan bod za pravilno oznaen krug sa slovom .

4. Oznai slovo ispred tonoga odgovora na obrascu za odgovore. S obzirom na strukturu, u kakvom je obliku napisana Pjesma nad pjesmama (II. tekst)? Kao pripovijest Kao lirski dijalog. Kao elegija. Kao prispodoba toan odgovor: Kao lirski dijalog. bodovi: 1 ishodi:

Razumjeti strukturu lirske pjesme. itanje s razumijevanjem.


5. Oznai slovo ispred tonoga odgovora na obrascu za odgovore. Kojoj nacionalnoj knjievnosti pripada Pjesma nad pjesmama? asirskoj hebrejskoj egipatskoj indijskoj toan odgovor:

hebrejskoj

bodovi: 1 ishodi: Imenovati i odrediti pripadnost djela nacionalnoj knjievnosti. bodovanje: Jedan bod za pravilno oznaen krug sa slovom .

10

6. Ispii toan odgovor na predvienu crtu na obrascu za odgovore. Tko je, prema predaji, napisao Pjesmu nad pjesmama? toan odgovor:

kralj Solomon

bodovi: 1 ishodi: Imenovati i odrediti dijelove Biblije. bodovanje: Jedan bod za toan odgovor .

7. Ispii toan odgovor na predvienu crtu na obrascu za odgovore. Iz koje je knjige Pjesma nad pjesmama? toan odgovor:

Biblija

bodovi: 1 ishodi: Imenovati i razumjeti dijelove Biblije. bodovanje: Jedan bod za toan odgovor.

8. Ispii toan odgovor na predvienu crtu na obrascu za odgovore. Ispii minimalni par iz reenice Kosa ti je kao koza to izlazi iz ume. toan odgovor:

kosa - koza

bodovi: 1 ishodi:

Poznavati i razumjeti jezikoslovne pojmove. Prepoznati i razumjeti fonem na primjeru. itanje s razumijevanjem i pisanje.

bodovanje: Jedan bod za toan odgovor.

9. Ispii toan odgovor na predvienu crtu na obrascu za odgovore. Koliko ima naglasnih cjelina u sljedeoj reenici?

Tu je, dakle, ovdje preda mnom, ljubav bjelja od lijera, ia od snijega, pjanija od vina. toan odgovor:

11

bodovi: 2 ishodi:

Znati pravilno itati i obiljeiti naglasne cjeline u tekstu. itanje s razumijevanjem i govorenje (u sebi).

bodovanje: Dva boda za toan odgovor (ne moe se dobiti 1 bod).

10. Oznai slova ispred vie tonih odgovora na obrascu za odgovore. Koje su prednaglasnice i zanaglasnice u stihovima Zubi su ti kao stado ovaca ostrienih / kad s kupanja

dolaze? Prednaglasnice su kad i ti. Prednaglasnica je s. Prednaglasnica je kad. Zanaglasnica je s. Zanaglasnice su ti i su. Zanaglasnica je su. toan odgovor:

Prednaglasnica je s. Zanaglasnice su ti i su.

bodovi: 2 ishodi:

Razlikovati prednaglasnice i zanaglasnice. itanje s razumijevanjem i govorenje (u sebi).

bodovanje:

Jedan bod za pravilno oznaen krug sa slovom . Jedan bod za pravilno oznaen krug sa slovom . Pogreno oznaen odgovor 1 bod manje, dva pogrena 2 boda manje.

11

11. Oznai slovo ispred tonoga odgovora na obrascu za odgovore. Koliko ima slogova u sljedeoj reenici?

Poe to u kolijevci, zavri u nijemom, slijepom grobu. 14 15 16 17 toan odgovor: 17 bodovi: 1 ishodi:

Usporediti govor i pismo. itanje s razumijevanjem i govorenje (u sebi).


12. Ispii toan odgovor na predvienu crtu na obrascu za odgovore. Koje su pogreno naglaene rijei?

st, dr, bg, grb, sn toan odgovor:

ist, grob

bodovi: 2 ishodi:

Znati naglasiti jednostavne i este rijei. itanje s razumijevanjem i govorenje (u sebi) .

bodovanje:

Dva boda za toan odgovor. Ako je pristupnik naveo samo rije ist ili grob, dobiva jedan bod. Svaka netono ispisana rije oduzima jedan bod.

13. Ispii toan odgovor na predvienu crtu na obrascu za odgovore. Kako se zove razlika fonema /n/ u rijeima: koprena blizanke. toan odgovor:

Alofon/fonemska varijanta/fonemska inaica

bodovi: 2 ishodi: Razumjeti i razlikovati fonem i alofon.

itanje s razumijevanjem i govorenje (u sebi). bodovanje: Dva boda za toan odgovor (ne moe se dobiti 1 bod).

14. Oznai slovo ispred tonoga odgovora na obrascu za odgovore, za ije i za je. Koji glas nedostaje u sljedeim rijeima? a) b____l b) b____lina c) b____lji d) sn____g e) sn____ko f) sl____p g) sl____poa h) sl____pi i) sl____pac j) os ____aj k) os____t l) n____m m) zan____miti toan odgovor:

bijel, bjelina, bjelji, snijeg, snjeko, slijep, sljepoa, sljepi, slijepac, osjeaj, osjet, nijem, zanijemiti

bodovi: 3 ishodi:

Primijeniti znanja o alternacijama ije/je na primjerima. itanje s razumijevanjem i govorenje (u sebi).

bodovanje:

Tri boda za trinaest tonih odgovora. Dva boda za jedanaest i dvanaest tonih odgovora. Jedan bod za devet i deset tonih odgovora.

12

15. Oznai brojeve ispred tonih odgovora na obrascu za odgovore. (Npr. e) 1, 3, 4; f) 1) Koja se glasovna promjena (ili vie njih) dogodila u pojedinoj rijei? a) poljupcem nepostojano a b) slaa jednaenje glasova po zvunosti c) blizanci sibilarizacija d) nosorozi palatalizacija jotacija toan odgovor:

a) 1,2; b) 5, c) 1; d) 3

bodovi: 3 ishodi:

Razumjeti i primijeniti znanja o glasovnim promjenama. itanje s razumijevanjem i govorenje (u sebi).

bodovanje:

Tri boda za etiri tona odgovora. Dva boda za tri tona odgovora. Jedan bod za dva tona odgovora.

16. Ispii tone odgovore na predvienu crtu na obrascu za odgovore. Dori je Filip mobitelom poslao poruku Sretna nova godina!, Domagoj Sretna Nova godina!, a Petar Sretna

Nova Godina! a) Tko je poruku napisao pogreno? b) Tko Dori eli vie sretnih dana?

toan odgovor:

a) Petar, b) Filip

bodovi: 3 ishodi:

Poznavati, razumjeti i primjenjivati pravopisnu normu. itanje s razumijevanjem i pisanje.

bodovanje:

Tri boda za oba tona odgovora. Nula bodova ako je jedan odgovor toan ili ako su oba odgovora netona.

Pozorno proitaj ponueni tekst i odgovori na sljedea pitanja. III. tekst ( XXIV. pjevanje) "...Sjeti se oca svoga, Ahileju bozima slini, Starca, kako sam i ja, na pragu starosti hude. ... Al ja prejadan jesam: porodih u irokoj Troji Vrlo dobrih sinova, a sada mi nema ni jednog. Ja sam ih imao pedeset kad ahejski dooe sini; Jedna ih utroba sama devetnaest porodi meni, Druge mi sinove ene u dvorima raahu mojim. Mnogima bijesni je Ares razglobio koljena njima, A kog jedinog imah, te branjae i grad nam i nas, Tog ti nedavno ubi, kad branjae svoju domaju, Hektora. K laama zato i dolazim ahejskim sada Njega otkupit od tebe i golemu odtetu nosim. A ti se bogova boj, Ahileju, smiluj se na me Oca se sjetivi svoga; od njega jadniji ja sam, Koji podnesoh, to nije pozemljar ni jedan, te pruih Ruku k ustima onog junaka to sina mi ubi." Ree te pobudi udnju u njemu, za ocem da plae, Za ruku starca primiv, Ahilej malo ga gurne. Od njih se dvojice jedan ljudomore Hektora sjeti I tuno plakae savit Ahileju pred noge divnom, A svog sad plakae oca Ahilej, a sad Patrokla Plakae, te se pla njihov po itavu atoru dizo. A kad jauka ve se Ahilej nadovolji divni, Te mu za plakanjem elja iz udova, iz srca ode, Sa svog digne se stolca i podigne za ruku starca Glavu mu sijedu ale i sijedu njegovu bradu,

13

Besjedu zapone s njim i krilate prozbori rijei: "Jadnie, doista zla si pretrpio mnogo u dui! Kako si k ahejskim sam se usudio laama doi Na oi ovjeku onom to mnoge valjane sine Tebi posmicah ve? U tebe je gvozdeno srce! Nego na stolac se deder posadi, i u srcu jade Pustimo neka se smire, iako turobni mi smo, Jer strahoviti pla pomoi nita nam ne e. Tako ve besmrtni bozi odredie ljudima jadnim, Neka ive u tuzi, a sami bez briga jesu. Bave do dvije lee u Zeusovu domu iz jedne Darove daje zle, a iz druge darove dobre."

17. Ispii toan odgovor na predvienu crtu na obrascu za odgovore. Kako se zove djelo kojemu pripada ulomak (III. tekst), tko je autor i u kojem je stoljeu stvarao? toan odgovor:

Ilijada, Homer, VIII. st. prije Krista

bodovi: 2 ishodi:

Proitati primjer djela i smjestiti ga u kulturno-povijesni kontekst. itanje s razumijevanjem i pisanje.

bodovanje: Dva boda za tri tona podatka. Jedan bod za dva tona podatka.

18. Oznai slovo ispred tonoga odgovora na obrascu za odgovore. Kojoj knjievnoj vrsti pripada djelo iz kojega je ponueni ulomak (III. tekst)? epska pjesma junaki ep didaktiki ep junaka pjesma toan odgovor: junaki ep bodovi: 1 ishodi:

Razumjeti i primijeniti knjievnoteorijske pojmove i nazive koji se odnose na knjievnu vrstu. itanje s razumijevanjem.


19. Ispii toan odgovor na predvienu crtu na obrascu za odgovore. Kako se zove starac koji dolazi Ahileju u ponuenom ulomku (III. tekst)? toan odgovor:

Prijam

bodovi: 1 ishodi: Proitati djelo i prepoznati traeni lik u ulomku.

itanje s razumijevanjem i pisanje. bodovanje: Jedan bod za toan odgovor.

20. Oznai slovo ispred tonoga odgovora na obrascu za odgovore. Zato starac dolazi Ahileju u ponuenom ulomku (III. tekst)? potkupiti Ahileja. sklopiti mir s Ahejcima. Da zajedno aluju mrtve junake. otkupiti mrtvog sina. toan odgovor: otkupiti mrtvoga sina. bodovi: 1 ishodi: Proitati s razumijevanjem i interpretirati Homerovu Ilijadu.


14

21. Oznai slovo ispred tonoga odgovora na obrascu za odgovore. Tko su Ahilejevi roditelji zbog kojih ga starac na poetku ponuenoga ulomka (III. tekst) naziva "bozima

slinim"? Zeus i Tetida Alkinoj i Afrodita Posejdon i Talija Pelej i Tetida toan odgovor: Pelej i Tetida bodovi: 1 ishodi: Proitati i interpretirati djelo i smjestiti ga u kulturno-povijesni kontekst.

itanje s razumijevanjem. bodovanje: Jedan bod za pravilno oznaen krug sa slovom . 22. Oznai slovo ispred tonoga odgovora na obrascu za odgovore. Zato se Ahilej rasplakao u ponuenom ulomku (III. tekst)? Sjetio se oca i sina koji ga ekaju u domovini. Saalio se nad svim junacima koje je poubijao. Sjetio se osamljenoga oca i ubijenoga Patrokla. Spoznao je da i on mora umrijeti. toan odgovor: Sjetio se osamljenoga oca i ubijenoga Patrokla. bodovi: 1 ishodi:

Proitati i interpretirati ulomak iz proitanoga djela i smjestiti ga u kulturno-povijesno ozraje. itanje s razumijevanjem.

bodovanje: Jedan bod za pravilno oznaen krug sa slovom . 23. Oznai slovo ispred tonoga odgovora na obrascu za odgovore. Zato je pla zbliio Ahileja i starca u ponuenome ulomku (III. tekst)? Zbog spoznaje o besmislenosti ubijanja. Zbog tuge oeva koji su izgubili sinove. Zbog sudbine nesretne Troje. Zbog zajednikoga osjeaja gubitka bliskih osoba. toan odgovor:

Zbog zajednikoga osjeaja gubitka bliskih osoba.

bodovi: 1 ishodi:

Proitati i interpretirati primjer djela i smjestiti ga u kulturno-povijesni kontekst. itanje s razumijevanjem.

bodovanje: Jedan bod za pravilno oznaen krug sa slovom . 24. Oznai slova ispred tonih odgovora na obrascu za odgovore. to je sve navelo Ahileja da izrekne starcu kako je ljudska sudbina u rukama bogova? ( Nekoliko je tonih

odgovora.) Shvatio je da junaci usliuju molbe nemonih staraca. Usprkos pretrpljenomu zlu starac je poljubio ruku ubojice svoga sina. Poelio je dobiti golemu odtetu za mrtve trojanske junake. Starac je u njemu pobudio tugu zbog vlastita oca. elio je da se prestane tugovati kada to ionako nee promijeniti sudbinu. toan odgovor:

Usprkos pretrpljenomu zlu starac je poljubio ruku ubojice svoga sina. Starac je u njemu pobudio tugu zbog vlastita oca. elio je da se prestane tugovati kada ionako to nee promijeniti sudbinu.

bodovi: 3 ishodi:


bodovanje: Jedan bod za pravilno oznaen krug sa slovom . Jedan bod za pravilno oznaen krug sa slovom . Jedan bod za pravilno oznaen krug sa slovom . Svaki pogreno oznaen krug sa slovom bod manje.

15

25. Oznai slovo ispred tonoga odgovora na obrascu za odgovore. to odreuje Ahilejevo ponaanje u ponuenome ulomku (III. tekst)? ponos suut mrnja oholost toan odgovor: suut bodovi: 1 ishodi:

Proitati i interpretirati ulomak proitanoga djela i smjestiti ga u kulturno- -povijesni kontekst. itanje s razumijevanjem.

bodovanje: Jedan bod za pravilno oznaen krug sa slovom . 26. Oznai slovo ispred tonoga odgovora na obrascu za odgovore. Kako zavrava djelo kojemu pripada ponueni ulomak (III. tekst)? Pogrebnim sveanostima u ast Hektora. Pogibijom vrhovnoga zapovjednika Ahejaca. Pogrebnim sveanostima u ast Patrokla. Zavretkom rata izmeu Ahejaca i Trojanaca. toan odgovor: Pogrebnim sveanostima u ast Hektora. bodovi: 1 ishodi:

Proitati i interpretirati primjer djela i smjestiti ga u kulturno-povijesno ozraje. itanje s razumijevanjem.


27. Ispii toan odgovor na predvienu crtu na obrascu za odgovore. Koji stalni epitet pronalazi u ovom stihu?

I tuno plakae savit Ahileju pred noge divnom toan odgovor:

divnom

bodovi: 2 ishodi:

Razumjeti knjievnoteorijske pojmove na primjeru. itanje s razumijevanjem i pisanje.

bodovanje: Dva boda za toan odgovor (ne moe se dobiti 1 bod).

28. Ispii toan odgovor na predvienu crtu na obrascu za odgovore. U kojim stihovima iz ponuenoga ulomka (III. tekst) Ahilej slikovito kae da ljudskom sudbinom upravlja

vrhovni bog? toan odgovor:

Bave do dvije lee u Zeusovu domu iz jedne Darove daje zle, a iz druge darove dobre.

bodovi: 2 ishodi: Razumjeti proitani tekst.

itanje s razumijevanjem i pisanje. bodovanje: Dva boda za toan odgovor (ne moe se dobiti 1 bod). Oba stiha moraju biti ispisana u potpunosti.

16

29. Oznai slovo ispred tonoga odgovora na obrascu za odgovore. Prema legendi rat u kojemu sudjeluje Ahilej obrazloen je otmicom ene za koju se kae da bijae likom i

stasom na besmrtne bogove nalik. Kako se zove ta slavna ljepotica?

Afrodita Helena Atena Hera toan odgovor:

Helena

bodovi: 1 ishodi:



30. Ispii tone odgovore na predviene crte na obrascu za odgovore. a) Tko je oteo najljepu enu na svijetu i time zapoeo Trojanski rat?

b) Komu ju je oteo? toan odgovor:

a) Paris, b) Menelaju

bodovi: 2 ishodi:

Proitati i interpretirati primjer djela i smjestiti ga u kulturno-povijesni kontekst. Pisanje.

bodovanje:

Jedan bod za toan odgovor pod a). Jedan bod za toan odgovor pod b).

31. Ispii toan odgovor na predvienu crtu na obrascu za odgovore. to znai izraz Ahilova peta? toan odgovor:

osjetljivo mjesto, najosjetljivije mjesto, neija slaba strana, najslabija toka, slabo mjesto, ranjivo mjesto

bodovi: 2 ishodi:

Poznavati i primijeniti leksiku i semantiku normu hrvatskoga jezika. itanje s razumijevanjem i pisanje.

bodovanje: Dva boda za toan odgovor (ne moe se dobiti 1 bod). 32. Ispii tone odgovore na predvienu crtu na obrascu za odgovore. Kako se: a) zove trojanski junak koji se spasio nakon pada Troje,

b) zove rimski pjesnik koji ga je opjevao? toan odgovor: a) Eneja, b) Vergilije bodovi: 2 ishodi:

Proitati i poznavati djelo iz rimske knjievnosti. Pisanje.

bodovanje:

Jedan bod za toan odgovor pod a). Jedan bod za toan odgovor pod b).

17

33. Oznai brojeve ispred tonih odgovora na obrascu za odgovore. Povei pisce i djela. a) Plaut Elektra b) Euripid Aulularija c) Horacije Metamorfoze d) Ovidije Poslanica Pizonima Oblaci toan odgovor:

a) 2; b) 1, c) 4; d) 3

bodovi: 3 ishodi:

Povezati predstavnike i djela iz antike knjievnosti. Pisanje.

bodovanje:


34. Ispii tone odgovore na predviene crte na obrascu za odgovore. Kako se nazivaju antika djela uz koja vezuje sljedee odrednice? a) Djelo u kojemu je motiv nedoputen pokop mrtvoga brata. b) Djelo u kojemu kanjenomu junaku dolaze rijene boginje, bog Okean i djevojka s kravljim

rogovima. c) Djelo u kojemu sebini starac vie misli o svome blagu nego o dobrobiti svoje keri. d) Djelo u kojemu si glavni junak na kraju iglom probode oi. toan odgovor: a) Antigona, b) Okovani Prometej, c) Aulularija (krtac), d) Kralj Edip bodovi: 3 ishodi:

Iitati, razumjeti i interpretirati djela iz antike knjievnosti. itanje s razumijevanjem i pisanje.

bodovanje:


35. Ispii tone odgovore na predviene crte na obrascu za odgovore. Kako se zove a) junak o kojem pjesnik eli pjevati u sljedeim stihovima

b) ovakav poetak epa? O junaku mu kazuj, o Muzo, snalaljivom onom Koji se, svetu Troju razorivi, mnogo naluto.

toan odgovor:

a) Odisej, b) invokacija

bodovi: 2 ishodi:

Iitati i razumjeti djelo iz antike knjievnosti. Razumjeti obiljeja knjievnih vrsta na zadanim primjerima. itanje s razumijevanjem i pisanje.

bodovanje: Jedan bod za toan odgovor pod a). Jedan bod za toan odgovor pod b).

36. Oznai slovo ispred tonoga odgovora na obrascu za odgovore. Koja je knjievna vrsta nastala u staroj Grkoj iz obreda posveenih bogu Dionizu? ep elegija tragedija epigram toan odgovor: tragedija bodovi: 1 ishodi: Poznavati knjievne vrste u antikoj knjievnosti. bodovanje: Jedan bod za pravilno oznaen krug sa slovom .

18

37. Oznai slovo ispred tonoga odgovora na obrascu za odgovore. Kako se zove proienje osjeaja izazvano strahom i saaljenjem dok se gleda tragedija? kulminacija katarza konverzacija klimaks toan odgovor: katarza bodovi: 1 ishodi:

Razumjeti obiljeja antike tragedije (knjievnoteorijske pojmove) i kulturno-povijesni kontekst.

bodovanje: Jedan bod za pravilno oznaen krug sa slovom . II. dio ispita Pred tobom je ulomak iz knjievnoga djela. Pozorno ga proitaj, a zatim i smjernice za pisanje sastavka ispod teksta. Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje te u tvome oblikovanju sastavka. Svoj sastavak oblikuj kao zaokruenu cjelinu (uvod, razrada, zakljuak). Najprije pii na priloenom listu papira za koncept, a na kraju uredno prepii na za to predvieni list papira. Pazi da tvoj sastavak bude pravopisno i gramatiki toan. Sastavak treba imati od 150 do 200 rijei. IV. tekst (prema M.Begoviu)

Kontesa (trgne se): Blaeno zvono! Poe do vrata lijevo, tu se postavi da je ne bi dolaznik vidio iz koridora i eka s nepovjerenjem tko bi mogao biti. Vani se uju muki glasovi i malo zatim uu Kekovi strievi: najprije grof Rue, a za njim grof Mome. To su dva karakteristina tipa dalmatinskih plemia. Grof Rue je visok, elav, s ofarbanom bradicom la Alessandro Tassoni talijanski pjesnik iz esnaestoga stoljea. Bit e mu neto ispod ezdeset, stasit i vitak, odjeven moderno, elegantno, s polucilindrom u jednoj, a tapom s bjelokosnom kuglom u drugoj ruci i ima lakirane cipele s gumbima. Na vrpci oko vrata nosi monokl obrubljen kornjaevinom, tanku zlatnu narukvicu oko desne ruke, velik prsten na lijevom kaiprstu, a neobino dug nokat na lijevom malom prstu, kojim otkad-dokad, u razgovoru diskretno kopka po uhu ili nosu, na to izvue iz depa rubac, u koji obrie svoj dragocjeni nokat. Superioran u tonu i nainu, geste prouene i odmjerene, govori odsjeno u kratkim frazama, umeui esto meu rijei velim i podcrtavajui sve to kae, pa i onda kad je to neznatno i nevano. U depu stalno nosi depno izdanje svog pjesnika ljubimca Dantea.

Smjernice za pisanje Prema strukturi priloenoga ulomka odredi kojemu knjievnomu rodu pripada. Kako se zove dio teksta u kojem nalazi opis osobe grofa Rue? Odredi funkciju toga opisa. Odredi koja zapaanja prevladavaju. Usporedi podatke za vanjski opis grofa Rue i podatke za njegov unutarnji opis i potkrijepi ih primjerima Zakljui kakav je opi dojam osobe grofa Rue. Bodovi: 40 Ishod: Poznavati, razumjeti i primijeniti knjievnoteorijske pojmove i nazive koji se odnose na vrstu i strukturu knjievnih djela. Analizirati i sintetizirati tematska, kompozicijska i stilistika obiljeja knjievnoumjetnikoga teksta (ulomka). Poznavati i primijeniti standardnojezinu normu. Primijeniti jezine komunikacijske sposobnosti u interpretaciji ulomka knjievnoumjetnikoga teksta. Samostalno i argumentirano izraavati misli i osjeaje. itanje s razumijevanjem i pisanje.

19

Nain bodovanja II. dio ispita vrsta opisivaa opisivai bodovi bodovi

ukupno navedena bitna obiljeja knjievne vrste kojoj tekst pripada 4 prepoznati kljuni sadrajni podatci 3 prepoznati kljuni stilski podatci 3 navedene bar dvije tvrdnje potkrijepljene citatom/parafrazom 3

itanje i razumijevanje teksta

pokazano razumijevanje glavnine reenoga u tekstu 5

18

sadrajno i grafiko oblikovanje u tri dijela (uvod, razrada i zakljuak)

3

smisleno povezan tekst 2 odabir prikladnoga rjenika i stila 2

pisano izraavanje

originalnost i zanimljivost pristupa 1

8

jasno i tono oblikovane reenice 3 pie pravopisno tono (velika i mala slova, pravopisni i reenini znakovi, sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei)

4 uporaba hrvatskoga jezika

pie gramatiki tono 3

10

potuje zadani broj rijei (od 150 do 200; 10 %) 2 izgled/oblik itljivo i uredno napisan tekst 2

4

tablica 2.

20

Primjer obrasca za odgovore

Ispravno:

24

Neispravno:

20

21

22

23

I. i II. tekst

1.

14. a) b)

2.

c) d)

3.

e) f)

4.

g) h)

5.

i) j)

6.

k) l)

7.

m)

8.

15. a)

9.

b)

10. c)

11. d)

12.

16. a)

13.

b)

21

III. tekst

17. 32. a)

18. b)

19. 33. a)

20. b)

21. c)

22. d)

23. 34. a)

24. b)

25. c)

26. d)

27. 35. a)

28. b)

36.

29. 37.

30. a)

b)

31.

22

Svrha ovoga tekstaSvrha nacionalnih ispitaStruktura ispitaOpi ciljevi ispita na kraju gimnazijskoga kolovanjaSpecifini ciljevi ispitaIzraavanje rezultata na nacionalnim ispitimaKoritenje rezultatima nacionalnih ispitaOgledni primjer ispita s nainom bodovanjaNain bodovanja II. dio ispitaPrimjer obrasca za odgovore

nacionalni ispit iz hrvatskoga jezika -...

Documents