nabavka · 2014-04-03 · nabavka na tržištu traži materijal čija cena nije viša od planiranih...
TRANSCRIPT
Pojam i značaj nabavke
Ciljevi i zadaci nabavke
Organizacija nabavne službe
Unutrašnja organizacija nabavke
Odnos nabavke i drugih funkcija
Poslovna politika nabavke
Troškovi nabavke
Planiranje nabavke
Kadrovi u nabavci
Metode i kanali nabavke
Evidencija nabavke
Analiza nabavke
Elektronske reverzne aukcije
2
Teme
obrađene
u delu
Nabavka 1.
Teme obrađene
u delu Nabavka 2.
POSLOVNA POLITIKA NABAVKE
Integralni deo poslovne politike preduzeća, usmerena ka osnovnom cilju preduzeća; jedna od parcijalnih politika
Poslovna politika nabavke predstavlja skup principa, mera i metoda za ostvarivanje utvrđenih planova nabavki
Za rešavanje osnovnih zadataka nabavke i ostvarivanje definisane poslovne politike nabavke, neophodno je poznavati i istraživati:
1. tržište nabavke
2. kvalitet i asortiman proizvoda
3. nabavne cene
4. logistiku nabavke
5. politiku zaliha
3
POSLOVNA POLITIKA NABAVKE
1. Poznavanje tržišta nabavke
Dobro poznavanje smanjuje troškove nabavke i rizike pri nabavci
Istraživanje tržišta (IT) nabavke je jedan od osnovnih i najsloženijih zadataka nabavke
Okviri za IT nabavke definisani su u politici nabavke (na kom tržištu će se obavljati nabavka; struktura tog tržišta; definisanje tržišta sa aspekta kvaliteta ponude, kvaliteta materijala i cene)
Rizik prisutan u svakom segmentu poslovanja pa i u segmentu nabavke
Kvalitetno IT nabavke minimizira rizike pri nabavci
Eventualni poremećaji na tržištu nabavke se direktno manifestuju na kontinuitet nabavke – visok nivo rizika se rešava redovnim praćenjem konjukture ili većim zalihama
4
POSLOVNA POLITIKA NABAVKE
1. Poznavanje tržišta nabavke
Teorijski, najbolja varijanta nabavke je: kvalitetan materijal, koji je u isto vreme i jeftin i može se brzo nabaviti
U praksi, to je skoro nemoguće ostvariti
Veliki problem: gomilanje nekurentnih zaliha
Nabavka mora biti efikasna; ciklusi nabavki moraju biti usaglašeni sa ritmom proizvodnje
Cena nabavljenog materijala bitan faktor
Nabavka na tržištu traži materijal čija cena nije viša od planiranih cena (na osnovu njih je sačinjen plan proizvodnje i definisan ukupan obim sredstava angažovanih u nabavci) jer bi u suprotnom došlo do povećanja cene koštanja proizvoda.
5
POSLOVNA POLITIKA NABAVKE
2. Poznavanje kvaliteta i asortimana
Osnovna karakteristika proizvoda je kvalitet (diferencira proizvod u odnosu na konkurentske proizvode, utiče na pozicioniranje kompanije na tržištu)
Kvalitet finalnog proizvoda značajno zavisi od kvaliteta input-a koje obezbeđuje nabavka
Kvalitet materijala je bitan, ali samo do nivoa koji se traži za konkretan proizvod (različite kategorije kupaca imaju različit odnos prema kvalitetu proizvoda, često je važnija njihova funkcija i cena)
Kvalitetan asortiman trgovine podrazumeva asortiman sa razuđenim cenama za iste proizvode različitog kvaliteta (cene za svaku kategoriju potrošača) – nabavka u trgovinskim preduzećima treba da nabavlja iste proizvode ali različitog kvaliteta po različitim nabavnim cenama
6
POSLOVNA POLITIKA NABAVKE
2. Poznavanje kvaliteta i asortimana
Mere u cilju zaštite od nabavke materijala nedovoljnog kvaliteta:
A. Pravne mere
precizno definisan kvalitet u ugovoru i sankcije za slučaj njegovog kršenja; često nije efikasna mera
B. Organizacione mere
reklamacije dobavljaču na kvalitet
pomoć dobavljaču u vezi sa kontrolom materijala koji se koristi u proizvodnji
produžavanje roka isporuke u cilju ostvarivanja boljeg kvaliteta materijala u proizvodnji
pomoć dobavljaču u vezi pronalaženja povoljnih izvora nabavke;
privlačenje novih kupaca dobavljaču
7
POSLOVNA POLITIKA NABAVKE
3. Poznavanje nabavne cene
Cena – količina novca koja mora da se plati pri
kupovini jedinice neke robe
Da bi nabavio robu po najnižoj ceni, nabavljač treba
da zna koja je najniža cena po kojoj može da se
kupi roba zadovoljavajućeg kvaliteta, gde se može
kupiti roba po najnižoj ceni i za koje vreme se može
realizovati nabavka po najnižoj ceni
Kontinuirano i dosledno istraživanje tržišta
8
POSLOVNA POLITIKA NABAVKE
3. Poznavanje nabavne cene
Na nabavne cene može se uticati:
Eksterno (objedinjavanjem ili koncentrisanjem porudžbina; istraživanjem tržišta i izborom najpovoljnijeg dobavljača; iznalaženjem novog, jeftinijeg materijala, supstituta postojećem) i
Interno (preciznim vođenjem zaliha i njihovim držanjem na nivou koji angažuje najmanje obrtnog kapitala; racionalizacijom utrošaka materijala i ugrađivanjem jeftinijih komponenti ali tako da se ne ugroze kvalitet i asortiman; redovnim plaćanjem faktura i obezbeđenjem većih bonifikacija)
9
POSLOVNA POLITIKA NABAVKE
4. Izbor logistike nabavke
Logistika nabavke podrazumeva izbor optimalnog dobavljača, optimalnih kanala, puteva i oblika nabavki
Ako se neka od aktivnosti u ukupnom procesu logistike nabavke ne izvrši na predviđen način ili u predviđeno vreme, dolazi do konflikata koji se manifestuju kroz:
Zakašnjenje u isporuci
Gubljenje u kvalitetu materijala (fizički i strukturno)
Gubitke u proizvodnji zbog nedostatka materijala
Povećanje troškova logistike
Povećanje cene koštanja
10
POSLOVNA POLITIKA NABAVKE
5. Politika zaliha
Zalihe su sve “rezerve” koje kompanija treba da ima radi premošćavanja mogućih problema u poslovanju; roba koja se nalazi u skladištima firme; faktor regulacije povećane ponude ili smanjenog obima roba na tržištu
Faktori ograničenja vremena zadržavanja na zalihama:
Česte promene tehnologije (zastarevanje proizvoda)
Pojava novih proizvoda
Rok trajanja proizvoda (prehrambenih, hemijskih)
Visina angažovanih finansijskih sredstava
Poremećaji na tržištu i prekidi u proizvodnji
Platežno sposobna tražnja (za finalne proizvode; ako je tražnja veća, vreme zadržavanja je kraće i obrnuto)
11
POSLOVNA POLITIKA NABAVKE
5. Politika zaliha
Velike zalihe vezuju kapital, zauzimaju prostor, traže ulaganja u održavanje, “moralno zastarevaju”, gube na kvalitetu (povećavaju troškove);
Male zalihe mogu prouzrokovati da se tražnji ne može udovoljiti zbog nedovoljne količine zaliha
Zalihe se moraju dnevno pratiti (nekad i češće)
Zalihama se mora racionalno upravljati jer angažuju kapital
Brojne metode za racionalno upravljanje zalihama
Vrsta i veličina zaliha određuju koji metod ili koja kombinacija metoda racionalnog upravljanja zalihama će se primeniti u konkretnom slučaju
12
POSLOVNA POLITIKA NABAVKE
5. Politika zaliha
Zalihe se (u zavisnosti od vrste, veličine, namene i zadatka) mogu podeliti na:
Nedovoljne zalihe
Zaštitne zalihe
Signalne zalihe
Tehničke zalihe
Konjukturne zalihe
Prosečne zalihe
Optimalne zalihe
Maksimalne zalihe
Nekurentne zalihe
13
POSLOVNA POLITIKA NABAVKE
5. Politika zaliha
Nedovoljne zalihe
obezbeđuju ritam proizvodnje na donjoj granici;
nije moguće povećati ni obim proizvodnje ni obim
prodaje;
rizična politika jer u svakom trenutku može doći do
zastoja ili u proizvodnji ili u prodaji
14
Zaštitne zalihe
Obezbeđuju preduzeće od rizika zastoja proizvodnje ili prodaje
Zz=(Pd+Rp)x(V+Rv)
Zz – zaštitne zalihe
Pd – dnevna potrošnja materijala (u jedinici mere)
Rp – rizik proizvodnje (u jedinici mere)
V – vreme potrebno za nabavku (u jedinici vremena)
Rv – rizik isporuke (u jedinici vremena)
Primena obično u preduzećima koja oskudevaju u kapitalu, a žele da održe kontinuitet proizvodnje i snabdevanja postojećeg tržišta
Nije moguće ostvariti povećanje proizvodnje ni penetraciju tržišta
POSLOVNA POLITIKA NABAVKE
5. Politika zaliha
15
POSLOVNA POLITIKA NABAVKE
5. Politika zaliha
Signalne zalihe
Racionalne, vremenski ograničene, obezbeđuju proizvodnju i prodaju
Odredi se minimalna količina materijala koja mora biti na zalihama (“mini stok”) i kad se približi toj količini daje se nalog za novi ciklus
Ciklus nove nabavke ne može biti duži od vremena trošenja ovih zaliha do nivoa minimalnih zaliha
Zs= Zmin+(PdxV)
Zs – signalne zalihe
Zmin – minimalne zalihe
Pd – dnevna potrošnja (u jedinici mere)
V – vreme potrebno za novu nabavku
Primena – u slučaju kada se nabavka i prodaja vrše na lokalnom tržištu
16
POSLOVNA POLITIKA NABAVKE
5. Politika zaliha
Tehničke zalihe
Podrazumevaju nabavku celokupnog materijala za poručenu proizvodnju i njegovo skladištenje sve dok se kompletna porudžbina ne proizvede
Obezbeđenje u slučaju moguće nestašice materijala na tržištu i čestih promena nabavnih cena
Kod proizvodnje procesne opreme (ugovorom čvrsto regulisani kvalitet, garantni rok i rezervni delovi po ugovorenim cenama)
U uslužnim delatnostima (rezervni delovi kod servisiranja vozila)
Konjukturne zalihe
U poremećenim tržišnim uslovima (nestašica materijala, povećanje
cena, inflacija)
Kada preduzeće ima višak kapitala pa ga plasira u zalihe (očekuje
da će doći do pada vrednosti novca ili do povećanja nabavnih cena)
17
POSLOVNA POLITIKA NABAVKE
5. Politika zaliha
Prosečne zalihe
Ekonomski pokazatelj, obračunska veličina
Polazna osnova u planiranju obrtnih sredstava
Ako je proizvodnja (prodaja) u približno jednakim ciklusima, prosečne zalihe su:
Zpros= (Zp+Zk)/2
(Zp – zalihe na početku; Zk – zalihe na kraju perioda)
Kad ritam proizvodnje (prodaje) nije ravnomeran, prosečne zalihe se računaju:
Zpros= (Z1+Z2+Z3+...+Z12)/12
(Zi – stvarne zalihe po mesecima u godini)
Mogu se računatri za polugodište, kvartal itd.
18
POSLOVNA POLITIKA NABAVKE
5. Politika zaliha
Optimalne zalihe
Najkvalitetnije sa aspekta poslovne politike; baza za upravljanje zalihama
Između minimalnih i maksimalnih zaliha
Bliže nivou minimalnih zaliha (troškovi zaliha veći od troškova nabavke)
Bliže nivou maksimalnih (troškovi nabavke značajno veći od troškova zaliha)
Nivo optimalnih zaliha zavisi od brojnih faktora – troškova lagerovanja (zaliha), troškova nabavke, tržišne situacije...
Optimum zaliha važi sve dok se neki od relevantnih faktora ne promeni
19
POSLOVNA POLITIKA NABAVKE
5. Politika zaliha
Optimalne zalihe su hipotetička veličina kojoj preduzeće teži u politici zaliha
Služe kao indikator u analizi politike zaliha
Ako su potrošnja i dopunjavanje zaliha ravnomerni, optimalne zalihe se računaju na sledeći način:
Q0 – optimalna količina
K1 – fiksni troškovi jedne nabavke
K2 – varijabilni troškovi skladištenja
C – dnevna količina potrošnje sa zaliha
Q0= 2xC K1
K2
20
POSLOVNA POLITIKA NABAVKE
5. Politika zaliha
Maksimalne zalihe
Gornja granica zaliha; pomažu da se utvrde optimalne zalihe U slučaju naglih i ozbiljnih poremećaja na tržištu, optimalne
zalihe mogu biti i iznad maksimalnih Često su posledica “tržišne groznice” i špekulativnih stanja Primena:
u slučaju nestašica na tržištu u svrhu sprečavanja konkurencije da nabavi materijal za stvaranje rezervi u ratnim uslovima
Štetne posledice: veći deo zaliha postaje nekurentan, povećani gubici zbog dugog skladištenja (kalo, kvar, lom,
rastur) povećavaju se troškovi skladištenja angažovani kapital postaje “mrtav kapital”
21
POSLOVNA POLITIKA NABAVKE
5. Politika zaliha
Nekurentne zalihe
Nastaju usled jakih tržišnih poremećaja kada preduzeće
ne stigne da proda robu; proizvodi nemaju prođu na
tržištu
Često su predmet nekorektne trgovine
Mogu da nastanu usled otkazivanja ugovora o prodaji
Najčešće završavaju kao otpis i prodaju se za
sekundarne sirovine ili za novu preradu
Značaj u preventivi nekurentnih zaliha ima odeljenje
razvoja tehnologije i odeljenje za istraživanje tržišta
22
POSLOVNA POLITIKA NABAVKE
Ciklus nabavke
Proizvodnjom dolazi do promene strukture zaliha (iz
zalihe materijala u zalihe gotovih proizvoda)
Nabavka i prodaja utiču na veličinu zaliha – nabavka ih povećava, a prodaja smanjuje
Ciklus nabavke je prosečno vreme koje protekne od trenutka preduzimanja mera za nabavku do momenta skladištenja nabavljene robe
Ciklus prodaje predstavlja prosečno vreme koje protekne od prijema narudžbe do momenta isporuke robe
Često je teško uskladiti ova dva ciklusa (zbog uticaja brojnih faktora interne i eksterne prirode)
23
POSLOVNA POLITIKA NABAVKE
Ciklus nabavke
Koeficijent obrta zaliha – izražava odnos između potrošnje
materijala u određenom vremenu i prosečnih zaliha materijala
za to vreme
Godišnji, polugodišnji, kvartalni, mesečni, dekadni pokazatelj
Ko=
Ko – koeficijent obrta zaliha
Pi – potrošnja u jedinici vremena (godina, polugodište, kvartal,...)
Zpros – prosečne zalihe
Pi
Zpros
24
POSLOVNA POLITIKA NABAVKE
Modeli praćenja zaliha
Zbog složenosti problematike zaliha, nije moguće uopštavanje modela praćenja zaliha koji bi bio sveobuhvatan
Razvijeno je mnogo različitih modela i metoda za praćenje zaliha
Grupe modela:
1. Stohastički
2. Deterministički
3. Statički
4. Dinamički
25
POSLOVNA POLITIKA NABAVKE
Modeli praćenja zaliha
- Model ABC -
Model ABC je efikasan i racionalan model stohastičkog
karaktera za praćenje zaliha materijala i gotovih
proizvoda
Primenjuje se:
U preduzećima koja imaju širok proizvodni program ili
više dislociranih skladišta
U trgovini sa širokim trgovinskim asortimanom ili
većim brojem maloprodajnih objekata
Može se uspešno primeniti i za praćenje dobavljača,
kupaca, kadrova, maloprodajnih objekata...
26
POSLOVNA POLITIKA NABAVKE
Modeli praćenja zaliha
- Model ABC -
Suština modela – sve zalihe u preduzeću se, na osnovu pojedinačne vrednosti određenih artikala, podele u tri grupe: grupu A, grupu B i grupu C
Grupa A – najskuplji artikli čija pojedinačna vrednost je veća od donje granice koja se utvrdi (čine obično oko 10% ukupnih zaliha u kojima je angažovano oko 75% kapitala)
Grupa B – artikli srednje vrednosti čija pojedinačna vrednost je manja od pojedinačne vrednosti artikala grupe A i veća od pojedinačne vrednosti artikala grupe C (oko 25% ukupnih zaliha u kojima je angažovano oko 20% kapitala)
Grupa C – artikli niske pojedinačne vrednosti (oko 65% ukupnih zaliha u kojima je angažovano oko 5% kapitala)
27
POSLOVNA POLITIKA NABAVKE
Modeli praćenja zaliha
- Model ABC -
Kontrola zaliha se usmerava na grupu A (najvredniji deo
zaliha, ali najmanji po obimu pa kontrola i praćenje
iziskuje manje vremena)
Ređa kontrola grupe B (po strukturi je složenija)
Najmanje interesantna za praćenje i kontrolu (u
finansijskom smislu) je grupa C, koju treba kontrolisati
uglavnom pri redovnim inventarima
Ako u grupi C postoje artikli koje je teško nabaviti na
tržištu, treba je ipak češće pratiti i kontrolisati
28
TROŠKOVI NABAVKE
Ukupni troškovi nabavke mogu se svrstati u
dve osnovne grupe:
1. Troškovi nabavke u užem smislu
2. Troškovi skladištenja
29
TROŠKOVI NABAVKE
1. Troškovi nabavke u užem smislu
Jedan deo troškova nabavke u užem smislu su zavisni troškovi,
imaju varijabilni karakter i direktno zavise od količine koja se
nabavlja: troškovi transporta, utovara, pretovara, istovara,
čuvanja, pakovanja, obeležavanja, osiguranja, špedicije, kaliranja
u robi, rastura i loma
U kalkulaciji, oni se dodaju nabavnoj ceni i čine osnovu za
formiranje ulaza
Na smanjenje ovih troškova mogu uticati i prodavac i kupac
Prodavac, kada daje bonifikacije u slučaju prodaje većih količina
odjednom
Kupac, kada koncentracijom nabavke odnosno kupovinom većih
količina ostvaruje veće bonifikacije od prodavca i tako smanjuje
troškove po jedinici (prosečne troškove)
30
TROŠKOVI NABAVKE
1. Troškovi nabavke u užem smislu
Drugi deo troškova nabavke u užem smislu ima karakter
fiksnih troškova, ne može se pripisati nabavnoj ceni
materijala i direktno povećava troškove preduzeća
U ove troškove spadaju:
troškovi putovanja (dnevnice, noćenja, takse),
troškovi kancelarijskog materijala (putni nalozi,
porudžbenice, izjave, specifikacije),
PTT troškovi
troškovi održavanja higijene itd.
31
TROŠKOVI NABAVKE
2. Troškovi skladištenja
Troškovi skladištenja, kao deo ukupnih troškova
nabavke, odnose se na troškove čuvanja zaliha i
skladištenja robe
Troškovi skladištenja mogu biti:
a) Fiksni
b) Relativno fiksni
c) Proporcionalni
32
TROŠKOVI NABAVKE
Troškovi skladištenja
Troškovi skladištenja se mogu podeliti prema nosiocima na:
a) Troškove osnovnih sredstava u skladištu (amortizacija, kamate na kredite za osnovna sredstva, investiciono održavanje sredstava, troškovi atesta, provera itd)
b) Materijalne troškove čuvanja zaliha (materijal za održavanje skladišta i sredstava, gubici na robi, kamate na obrtna sredstva, usluge drugih lica itd)
c) Troškove rada skladišnog osoblja
33