br. 4 / 2010

Dječji centar udruge Merlin, Pula

Forum zaklada i donatora

Učinkoviti društveni marketing

Pet godina Male školePozor - govori žena!

Medijski pristupi promociji EU

Može li društveni marketing biti učinkovit alat koji bi pomogao ljudima odabrati

zdravije životne navike? Mogao bi, ali trebali bismo se uključiti u razvoj i sponzoriranje razvoja druš-tvenog marketinga u svim dijelovima javnog sektora. Tako bi javne resurse mogli usmjeriti tamo gdje su najpotreb-niji. Primjerice, NSMC procjenjuje da su sprječive bolesti, uzrokovane pojavama kao što su zloupotreba alkohola i puše-

nje, engleske porezne obveznike koštale 187 milijuna funti u 2005. - to je oko 19% BDP-a. Brojka govori sama za sebe. Naravno, moramo gledati dalje od sek-tora zdravstva prema drugim sektorima poput financijskog, sektora zaštite oko-liša, transporta i socijalnih pitanja. Sve

razine u javnim službama trebaju razu-mjeti koristi koje društveni marketing može donijeti njihovom području rada. Jer, još uvijek postoji toliko vladinih programa koji se razvijaju bez poveza-nosti sa zajednicama kojima pokušavaju pomoći.

Stajališta

Naš doprinosMultimedija

Izdavaštvo

Filantropija

Imamo metodologiju koja uključuje ljude u procese na svim razinama, od

lokalne do nacionalne.

U srži društvenog marketinga je pažljivo slušanje i razumijevanje

ljudi kojima želite pomoći.

direktor Nacionalnog centra za društveni marketing (NSMC), Engleska

Besplatni programi predškolskih radionica i nastave za najmlađe

Projekt Vukovarskog instituta za mirovna istraži-vanja i obrazovanje u partnerstvu s Hrvatskim ra-diom Vukovar - set od dvadeset radijskih emisija na teme ravnopravnosti spolova i civilnog društva. ‘Po-zor - govori žena!’ je neprofitni medijski projekt, a emisije se emitiraju svakog drugog utorka u terminu od 11.30 do 12.00 sati na HR Vukovar 107,2 FM.

Brošura namijenjena mladim novinarima, koji se žele podrobnije baviti i obrazovati za praćenje Eu-ropske unije i svega onoga što ona potencijalno nosi u zemlje regije (Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercego-vina), ali i svim drugim zainteresiranim subjektima od civilne i obrazovne do političke scene.

UHVATI RITAM Organi-zirana je i informatička igraonica, radionica krea-

tivnog učenja, te medijska radioni-ca ‘Uhvati ritam’ za djecu koja vole glazbu i film.

BOLJI ŽIVOT Udruga Merlin se bavi poticanjem

razvitka zajednice i una-pređenjem međuljudskih odnosa.

IMPRESUM Izdavač: Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, 10000 Zagreb, Štrigina 1a; Tel.: 01/ 2399-100; Faks: 01/2399-111; e-pošta: info@zaklada.civilnodrustvo.hr; http://zaklada.civilnodrustvo.hr; Glavna i odgovorna urednica: Cvjetana Plavša-Matić, dipl.oec.; Izvršna urednica: Ruža Beljan; Produkcijski aranžman: Kulen vizija d.o.o.

traje šest sati dnevno, organizirana za djecu uzrasta od 3 do 7 godi-na. U radu Male škole sudjeluje jedna odgoji-teljica i pomoćnica za

romski jezik, te mento-rica učiteljica.

- Ciljevi Male škole su,između ostalog, nau-čiti i poboljšati hrvatski jezik, očuvati kulturu i

glazbu romske popula-cije, te uključivanje djece manjinske populacije u hrvatski odgojno-obra-zovni sustav, dodaje Apostolovski.

VIšE: www.civilnodrustvo.hr

JohN BRoMlEy

VIšE: http://www.vimio.hr

VIšE: http://www.stina.hr

Na području Vodnjana već petu godinu djeluje Dječji centar “Jutarnji cvijet” - “Sabahosi lu-ludžin”.

Radionice u centru okupljaju djecu romske nacionalne manjine, te djecu roditelja slabih materijalnih mogućno-sti.

- Kreativne se radio-nice održavaju u iznaj-mljenom prostoru obi-teljske kuće, a iako je centar otvoren za svu djecu, dosad su njegove usluge koristili isključi-vo roditelji djece rom-ske nacionalne manjine, ističe Sanja Apostolov-ski, voditeljica udruge Merlin.

Predškolska igraonica i glazbena radionica za djecu od 3 do 5 godina u ovoj je školskoj godini okupila 18 malih Roma, dok je Mala škola, koja

U maloj je školi kao i u velikoj. Učenje lakše ide u društvu

Razvoj kulture davanja2. konferencija Foru-ma zaklada i donatora održana je u IMPACT centru u Zadru od 30. rujna do 2. listopada.

Aktualnu konferenci-ju Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva organizirala je u suradnji

s uredom British Coun-cila i veleposlanstvom SAD u Hrvatskoj kao nastavak 1. nacionalne konferenciju (Dubrov-nik 2008.) na kojoj je osnovan neformalni Fo-rum Za Dobro.BIT!

Sudjelovali su ugledni

hrvatski i međunarod-ni stručnjaci s područja filantropije, društvenog marketinga, društvenog poduzetništva, novih medija i europskih fon-dova, te 60 sudionika predstavnika zaklada u Hrvatskoj, državne

uprave, lokalne i regi-onalne samouprave, te udruga. Omogućen je uvid u drukčija iskustva i razgovor o unaprijeđe-nju vlastitog djelovanja, utjecaju na zakonska poboljšanja, strateškim ulaganjima i kvalitet-nom mjerenju utjecaja njihovog djelovanja za opće dobro.

PREdaVačIdr. Christopher M. harris (Sad), međunarodni stručnjak za filantropiju

John Bromley (GB), Na-cionalni centar za društveni marketing

Philip Tulba (GB), Zaklade za mlade

Prof. dr. sc. Nenad Prelog (hR), Fakultet političkih znanosti

Marina Buza-Vidas (hR), Ured za udruge Vlade Rh

Cvjetana Plavša-Matić (hR), Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva

Iskustva filantropije nas povezuju

19. listopada 2010.

ZANTO, Karanac

zamirzine.net

Inkluzija u praksi

Selo sa 100 klupa

Vrijednost digitalnog aktivizma

Nobelova nagrada za slobodu govora u Kini

Lica Mediterana

Norveške potpore civilnom društvu

Terensko iskustvo

Iz drugih medija

Znanje bez granica

U fokusu civilnog društva

Zatočeni kineski prodemokratski aktivist Liu Xiao-bo dobitnik je ovogodišnje Nobelove nagrade za mir.

Ovaj profesor književnosti trenutačno je u zatvoru gdje služi 11-godišnju kaznu zbog potpisivanja ma-nifesta 2008. u kojem je s drugim kineskim disiden-tima tražio slobodu govora i višestranačke izbore. Jedan je od autora Povelje 08, političkog manifesta sličnog Povelji 77 koju su sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća objavili češki i slovački disi-denti okupljeni oko Vaclava Havela. Nobelov odbor izabrao ga je jednoglasno zbog dugotrajnih i nena-silnih napora na promicanju ljudskih prava.

U Etnografskom muzeju u Dubrovniku 19. listo-pada 2011. u 19 sati će biti otvorena izložba foto-grafija Lica Mediterana.

Postavljena je u sklopu 30. sjednice Vijeća guver-nera Zaklade Anna Lindh, a otvorenju će biti nazoč-ne 43 delegacije zemalja-članica Zaklade. Izložba će biti otvorena do 1. studenoga 2010. VIšE: http://zaklada.civilnodrustvo.hr

U Norveškoj smatraju da su mjere za jačanje demo-kracije nužno potrebe u razdoblju ekonomske krize.

Ta je zemlja odlučila pojačati financiranje za pro-jekte organizacija civilnog društva u siromašnijim ze-mljama na istoku i jugu Europske unije, kako bi na taj način pomogla u suzbijanju rasizma koji je u ovom dijelu Europe u porastu zbog visoke stope nezaposlenosti i recesije. Diplomatkinja Ingrid Schulerud bila je voditeljica pre-govora s EU oko financijskog programa vrijednog 1,79 milijarda eura, a koji je na raspolaganju novim zemljama članicama u istočnoj i srednjoj Europi u razdoblju od 2009. do 2014.

Udruga je osnovana za vrijeme mirne reintegracije, a provodila je projekte od edukacije do pomaga-

nja starim i nemoćnim mještanima.

Klupe su ukras sela, posebna

atrakcija koja privlači poglede, kako Bara-njaca, tako i mnogo-brojnih turista koji sve češće dolaze u naše etno selo.

IMPRESUM Izdavač: Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, 10000 Zagreb, Štrigina 1a; Tel.: 01/ 2399-100; Faks: 01/2399-111; e-pošta: info@zaklada.civilnodrustvo.hr; http://zaklada.civilnodrustvo.hr; Glavna i odgovorna urednica: Cvjetana Plavša-Matić, dipl.oec.; Izvršna urednica: Ruža Beljan; Produkcijski aranžman: Kulen vizija d.o.o.

Udruga za promica-nje inkluzije je na 15. Svjetskom kongresu Inclusion Inernatio-nala u Berlinu iznijela hrvatska iskustva.

Izlaganje je bilo kon-centrirano na uključi-vanje osoba s intelek-tualnim teškoćama u

hrvatsko društvo s na-glaskom na prepreke u procesu deinstituciona-lizacije. Prva prepreka inkluziji je još uvijek ugrađena svijest kod ro-ditelja, stručnjaka ali i šire javnosti da je osobi s intelektualnim teško-ćama najbolje u institu-

ciji (stacionarnom domu socijalne skrbi). Nadalje, država još uvijek izdvaja znatno više sredstava u institucije nego što ulaže u službe podrške u za-jednici ili daje financij-sku podršku obiteljima. Veći je trošak po osobi u instituciji nego što drža-

va izdvaja za podršku toj osobi u obitelji.

Osim toga, iako iz Za-kona o socijalnoj skrbi proizlazi da je moguće biti pružatelj usluga u za-jednici, provedba podza-konskih propisa ukazuje da to nije poželjno. (prof. dr. sc. Borka Teodorović)

Borba s predrasudama

Ljudi u cijelom svijetu koriste digitalne tehno-logije kako bi potaknuli i pokrenuli društvene i političke promjene.

Ipak, unatoč nizu objavljenih članaka, tekstova i analiza, ono što se nalazi u pozadi-ni digitalnog aktivizma je gotovo netaknutno područje. Ovu temu po prvi put pokriva knjiga

“Digital Activism Deco-ded - The New Mecha-nics of Change”, govo-reći o praksama, krivim shvaćanjima i mogućem razvoju. Knjigu je mo-guće besplatno skinuti s portala ZaMirZINE i čitati na svom računalu.

Sastoji se iz tri cjeline - (1) Kontekst: Okružje digitalnog aktivizma, (2) Praksa: Digitalne akcije

u skupini i (3) Efekti: Vrijednosti digitalnog aktivizma. U uvodu je urednica knjige Mary Joyce objasnila razloge zbog kojih se koristi ter-min digitalni aktivizam, da bi ista autorica pot-pisala i zaključni tekst u kojemu ocrtava vizure građenja budućnosti di-gitalnog aktivizma. Čita se s lakoćom.

Članovi Udruge mlade-ži “Zamijenite nam tugu osmijehom” (ZANTO) iz Karanca u svom su mjestu izradili i posta-vili prvih 30 klupa.

Tako je realizirana početna ideja o “Malom selu sa stotinu klupa” koju su razvijali u sklo-pu svog projekta „Sjedi i uživaj“. No, iznenada su se zainteresirali i mješta-ni, pa se projekt s vreme-nom širio i u tri godine u malom je baranjskom mjestu postavljeno 100 drvenih klupa!

- Želja nam je bila da klupe s naslonom u etno stilu postavimo na uređene površine ispred obiteljskih kuća. I mje-štani su sjajno reagirali. Interesa još uvijek ima i jako bih voljela kada bismo uspjeli osigurati sredstva za još 30 klu-pa, ističe Gordana Musa

Balaš, jedna od osniva-čica udruge ZANTO i voditeljica projekta, koja je i osmislila izgled etno klupa.

- Klupe nam je izra-đivao stolar, a mladi iz udruge, ali i sami mje-štani sudjelovali su u nji-hovom postavljanju. Vrlo je jednostavno jer klupe

imaju šipke koje se zabo-du u zemlju, dodaje.

Kako Karanac nosi epitet etno sela, u koje iz godine u godinu dolazi sve veći broj stranih, ali i domaćih turista - klu-pe predstavljaju pravu atrakciju.

- Rekacije su pozitiv-ne, ljudi su oduševljeni

idejom, pa čak i naši Ba-ranjci iz susjednih mjesta dolaze u Karanac kako bi vidjeli klupe. Osim njih, pažnju posjetitelja plijeni i 11 sjenica, sedam čeka i tri đerma, dodaje Musa Balaš, ističući kako se na-kon postavljanja o klupa-ma, ali i okolišu oko njih brinu sami mještani.

SURAdNJA I PARTNERSTVOPojmovnik

SUdIoNIšTVo U NEčEMU šTo IMa oBIlJEžJE ZaJEdNIšTVa I šTo UKlJUčUJE SURadNIKE I PaRTNERE.

Maja Matković

VIšE:

Free speech activist liu Xiaobo awarded Nobel Pea-ce Prize

liu Xiaobo’s Nobel Spotli-ghts Rights deficit

Chinese authorities must reveal whereabouts of wife of peace prize winner

VIšE: Norway funds NGos in EU to stem rise of racism in poorer states2.700 osoba s intelektualnim teškoćama,

roditelja i drugih stručnjaka bilo je na kongresu

Projekt koji je zainteresirao i okupio mještane baranjskog etno sela

Klupe su preko noći

postale ponos sela

liu Xiaobo