na dodanu vrĳ ednost - ijf.hri osloboenje iz članka 17. zakona o pravnom položaju vjerskih...

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO FINANCIJA

POREZNA UPRAVASREDIŠNJI URED

4b/2

017.

Pore

z na

doda

nu v

rĳ ed

nost

s ko

men

taro

m

Travanj, 2017.

Porez na dodanu vrĳ ednost

s komentarom

UDK – 336.2ISSN 1333-073X

Poseban broj

POREZ NA DODANU VRIJEDNOSTs komentarom

Priredile:Lidija Cvitić

Renata KalčićŠtefica Oštrec Čunčić

Ines Tomić

SLU@BENO GLASILO POREZNE UPRAVE REPUBLIKE HRVATSKE

Zagreb, travanj 2017. godine

4b2017

OsnivačMinistarstvo financija Republike Hrvatske

Nakladnik:Institut za javne financije

Za nakladnika:prof. dr. sc. Katarina Ott

Glavna urednica:dr. sc. Mirjana Jerković

Urednica:Ksenija Smešnjak Ramov

Uređivački odbor:Zdravko Zrinušić

mr. sc. Marijana Vuraić Kudeljanmr. sc. Martina Ciglevićprof. dr. sc. Katarina Ottdr. sc. Mirjana Jerković

Savjetodavni odbor:Igor Borošak, Ksenija Cipek

Gordana Marić, Nada Petrović

Uredništvo:Institut za javne financije

POREZNI VJESNIKZagreb, Smičiklasova 21, p. p. 320

Tel: (01) 48 86 444, redakcija 48 86 443Fax: (01) 48 19 365E-mail: [email protected]

Internet adresa: www.ijf.hr

Žiro-račun Instituta: 2484008-1100661775

Računalni slog i tisak:Denona d.o.o., Zagreb, Getaldićeva 1

Naklada: 1650 primjeraka

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST s komentarom 3 3

Sadr`aj

1. Predgovor 5

2. Zakon o porezu na dodanu vrijednost s komentarom 10

3. Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost 163 − Obrazac P−PDV 289 − Obrazac PDV 290 − Obrazac I−RA 292 − Obrazac U−RA 293 − Obrazac ZP 294 − Obrazac PDV−S 295 − Obrazac − Isporuka NPS 296 − Obrazac − Stjecanje NPS 298 − Obrazac − PZ 42 i 63 300 − Obrazac PPO 301 − Obrazac INO PPO 302 − Obrazac PDV−P 303 − Obrazac PDV−F 305 − Obrazac ZP−PDV (Form ZP−PDV) 306 − Obrazac PDV−H 308 − Obrazac PDV−MI 310 − Obrazac PDV−MU 311 − Izvješće o ostvarenim oslobo�enjima od plaćanja PDV-a 312 − Obrazac DONH 313

4. Pravilnik o oslobo�enju od poreza na dodanu vrijednost i trošarine za robu uvezenu u osobnoj prtljazi osoba koje putuju iz trećih država te za robu uvezenu kao mala pošiljka nekomercijalnog značaja 314

5. Pravilnik o postupku ostvarivanja oslobo�enja od plaćanja poreza za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela europske unije te me�unarodne organizacije 320 − Obrazac IOU 330

4 Porezni vjesnik 4b/2017

− Obrazac KG 331 − Obrazac IO 332 − Obrazac IOMV 333 − Obrazac P−DIP 338 − Potvrda o oslobo�enju od plaćanja PDV-a i/ili trošarine (Direktiva 2006/112/EZ − članak 151. − i Direktiva 2008/118/EZ − članak 13.) 341− Obavijest o primitku trošarinskih proizvoda 346

6. Zakon o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila 347

7. Pravilnik o vo�enju evidencije o plaćenom porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i na premije kasko osiguranja cestovnih vozila 350− Obrazac E−PAO 353− Obrazac E−PKO 354− Obrazac IZ−PAOKO 355

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST s komentarom 5

Predgovor

Od 1. srpnja 2013.

Republika Hrvatska postala je 1. srpnja 2013. država članica Europske unije i zbog toga je došlo do niza promjena u poslovanju poreznih obveznika koji obavljaju transak-cije sa poreznim obveznicima drugih država članica Europske unije. Zbog harmoniza-cije propisa na području oporezivanja PDV-om donesen je novi Zakon o porezu na do-danu vrijednost (u daljnjem tekstu: Zakon) koji je stupio na snagu 1. srpnja 2013., a objavljen je u Narodnim novinama broj 73/13. Zakon je uskla�en s Direktivama koje ure�uju oporezivanje porezom na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV).

U vezi s oporezivanjem PDV-om Zakon je uskla�en s osnovnom Direktivom Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. godine o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost, SL L 347. od 11. prosinca 2006. (u daljnjem tekstu: Direktiva 2006/112/EZ) koja je stupila na snagu 1. siječnja 2007., Direktivom Vijeća 2008/9/EZ kojom je izmi-jenjen način podnošenja zahtjeva za povrat PDV-a koji podnose porezni obveznici iz drugih država članica Europske unije te sa Direktivom Vijeća 86/560/EEZ za povrat PDV-a poreznim obveznicima iz trećih zemalja.

Uz Zakon je 1. srpnja 2013. na snagu stupio i Pravilnik o porezu na dodanu vrijed-nost (Narodne novine broj 79/13 i 85/13) kojim se detaljnije propisuje provedba Zako-na. Tako�er su 1. srpnja 2013. stupila na snagu još dva pravilnika i to: Pravilnik o po-stupku ostvarivanja oslobo�enja od poreza na dodanu vrijednost i trošarine za diplo-matska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te me�unarodne organizacije (Narodne novine broj 79/13) te Pravilnik o oslobo�enju od poreza na do-danu vrijednost i trošarine za robu uvezenu u osobnoj prtljazi osoba koje putuju iz trećih država te za robu uvezenu kao mala pošiljka nekomercijalnog značaja (Narodne novine broj 79/13) koji je u nadležnosti Carinske uprave obzirom da se radi o oslobo-�enjima od plaćanja PDV-a i trošarine pri uvozu dobara.

Potrebno je napomenuti da se uz Zakon i navedene Pravilnike primjenjuje i Pro-vedbena Uredba Vijeća EU 282/2011 kojom se utvr�uju provedbene mjere za Direktivu 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost. Uz navedeno je po-trebno primjenjivati i presude Europskog suda pravde u sličnim slučajevima.

Od 1. kolovoza 2013. primjenjuje se i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske objavljeno u Narodnim novinama broj 99/13 kojim se do konačne odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske ne primjenjuje odredba o 25.000 riječi u primjerku dnevnog izdanja novina.


Obzirom da je danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji i stupanjem na snagu Zakona došlo do niza promjena u poslovanju poreznih obveznika, a pogotovo onih koji posluju na Jedinstvenom tržištu Europske unije ti porezni obveznici moraju posvetiti posebnu pažnju izvješćivanju o isporukama dobara i usluga na zajedničkom tržištu Europske unije koje obave drugim poreznim obveznicima, ali i pravnim osobama koje nisu porezni obveznici, a koji zadovoljavaju odre�ene uvjete za stjecanje dobara u drugoj državi članici.

Zakonom su uskla�ene snižene stope PDV-a za odre�ena dobra i usluge sukladno navedenoj Direktivi te je stoga već od 1. siječnja 2013. godine snižena stopa 0% na odre�ene proizvode i usluge zamijenjena stopom 5%.

Zbog uskla�ivanja sa Direktivom 2006/112/EZ slobodne zone uključene su u fis-kal no područje Republike Hrvatske obzirom da se do pristupanja u Europsku uniju sa isporukama dobara i usluga u slobodne zone i unutar njih postupalo kao sa isporukama na područje izvan Republike Hrvatske.

Odredbama Zakona propisuje se postupak povrata PDV-a poreznim obveznicima iz druge države članice Europske unije obzirom da se zahtjev za povrat PDV-a može podnijeti samo elektroničkim putem preko portala Porezne uprave, a tako�er se uskla-�uje i povrat PDV-a poduzetnicima koji nemaju sjedište na području Europske unije već u trećoj zemlji.

Ukida se oslobo�enje od PDV-a za branitelje Domovinskog rata koje je bilo propi-sano člankom 60. i 61. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine broj 19/13 ∑ pročišćeni tekst) pri nabavi opreme za obavljanje gospodarske djelatnosti i osobnih automobila. Tako�er je ukinuto i oslobo�enje iz članka 17. Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica (Narodne novine, broj 83/2002) kada se uvoze dobra u tuzemstvo koja služe vjerskim zajednica-ma i njihovom osoblju za obavljanje vjerskih potreba, a nabavljena su bez naknade.

Uskla�ene su odredbe o oporezivanju zgrada ili dijelova zgrada i zemljišta na ko-jemu se one nalaze, prije prvog nastanjenja, odnosno propisuje se osloba�anje od PDV-a nakon prvog nastanjenja kao i oporezivanje gra�evinskog zemljišta za što je Republici Hrvatskoj odobreno prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2015. godine.

Tako�er, prema odredbama Direktive 2006/112/EZ nije propisana mogućnost oslo-bo�enja od plaćanja PDV-a za samostalne umjetnike te su oni postali obveznici PDV-a s danom pristupanja Europskoj uniji, a propisuje se i obveza plaćanja PDV-a za tijela državne i lokalne vlasti ako obavljaju gospodarsku djelatnost.

Zakonom je propisan niz novih odredbi koje se uskla�uju sa Direktivama na po-dručju oporezivanja PDV-om te se definira područje tuzemstva kojim se smatra Repu-blika Hrvatska. Zakonom se definira područje Europske unije, treća zemlja koja nije područje Europske unije i treće područje koje je izuzeto iz područja Europske unije. Područje Europske unije sa Republikom Hrvatskom obuhvaća područje 28 država čla-nica i na njega se primjenjuje Direktiva 2006/112/EZ sa svim njezinim izmjenama i dopunama kao i ostale navedene Direktive. Zbog uspostavljanja Jedinstvenog tržišta Europske unije 1. siječnja 1993. na kojem dolazi do slobodnog kretanja dobara, usluga, osoba i kapitala napušten je sustav kontrola na granicama izme�u država članica. Zbog


slobodne razmjene dobara izme�u država članica bez carinske kontrole na granici us-postavljen je jedinstveni sustav oporezivanja PDV-om.

Obzirom da izme�u država članica Europske unije nema graničnih crta niti carinske kontrole više ne možemo govoriti o uvozu i izvozu dobara kada se radi o razmjeni i kretanju dobara na području Europske unije, pa se tako pojam „uvoz“ zamjenjuje izra-zom „stjecanje dobara iz druge države članice“, a pojam „izvoz“ izrazom „isporuka dobara u drugu državu članicu“. Ovi pojmovi se koriste kako bi se takve transakcije mogle razlikovati od „uvoza i izvoza“ koji se i dalje koriste u slučaju razmjene dobara sa državama koje nisu države članice Europske unije, odnosno trećim zemljama i po-dručjima.

Me�utim, potrebno je napomenuti da uvoz i izvoz treba gledati šire i da kad govo-rimo o uvozu i izvozu u novim uvjetima oporezivanja više ne govorimo samo o uvozu i izvozu koji je vezan na Republiku Hrvatsku već u odnosu na Europsku uniju.

Prema svemu navedenom razvidno je da je vrlo važno uskla�ivanje odredbi Zako-na sa odredbama Direktive 2006/112/EZ kako bi se moglo uspostaviti lakše kretanje dobara i usluga na zajedničkom tržištu Europske unije što je ujedno jedan od osnovnih ciljeva Europske unije. Zbog toga je tako�er važno da su porezni obveznici upoznati sa odredbama Zakona o PDV-u kako bi mogli pravilno postupati u vezi s transakcijama na području Republike Hrvatske, odnosno Europske unije.

Izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je objavljen u Narodnim novinama broj 148/13 stupio je na snagu u dva koraka, odnosno dio izmjena i dopuna stupio je na snagu 19. prosinca 2013., dok je dio odredbi stupio na snagu 1. siječnja 2014.

Od 19. prosinca 2013. na snagu su stupile odredbe kojima je propisano da su ispo-ruke dobara ili obavljanje usluga diplomatskim i konzularnim predstavništvima te me�u-narodnim tijelima i članovima takvih tijela oslobo�ene plaćanja PDV-a, a u slučaju da se dobra ne otpremaju iz Republike Hrvatske, oslobo�enje od PDV-a ostvaruje se zahtje-vom za povrat PDV-a.

Proširen je popis dobara koja se mogu smještati u porezna skladišta i isporučivati unutar njih te su proširene ovlasti ministra financija da propiše kada strani porezni obveznici koji obavljaju me�unarodni cestovni prijevoz putnika u Republici Hrvatskoj trebaju podnijeti prijave PDV-a.

Propisano je da se stopom 5% oporezuju dnevne novine novinskog nakladnika koji ima statut medija, otisnute na papiru koje izlaze dnevno, osim onih koje u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju.

Od 1. siječnja 2014. snižena stopa PDV-a od 10% povećana je na 13% s time da se po toj stopi oporezuju i novine i časopisi novinskog nakladnika koji ima statut medija te novine i časopisi nakladnika za koje ne postoji obveza donošenja statuta medija pre-ma posebnom propisu, osim onih koje su oporezive po stopi PDV-a 5%, otisnute su na papiru, a izlaze periodično te osim onih koji u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju.


Sniženom stopom 13% oporezuju se i časopisi za kulturu i umjetnost koji izlaze periodično i otisnuti su na papiru, neovisno o tome postoji li statut medija ili ne.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je objavljen u Narodnim novinama broj 143/14 stupio je na snagu u dva koraka, odnosno dio izmjena i dopuna stupio je na snagu 11. prosinca 2014., dok je dio odredbi stupio na snagu 1. siječnja 2015.

Od 11. prosinca 2014. na snagu su stupile odredbe o proširenju odgovornosti po-reznog obveznika u cilju sprječavanja prijevara i zaštite državnog proračuna kada će porezni obveznik kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga u tuzemstvu biti od-govoran za plaćanje PDV-a. Porezni obveznik kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga u tuzemstvu odgovarat će za plaćanje PDV-a ako račun nije izdan (a trebao je biti) ili je u njemu netočno obračunan PDV te ako poreznom obvezniku koji mu je oba-vio isporuku nije platio najmanje iznos PDV-a obračunanog u računu u ugovorenom roku ili u roku propisanom posebnim propisom od dana izdavanja računa. Cilj je pro-glasiti odgovornim za plaćanje PDV-a osobu koja je koristila pravo na pretporez, a da istovremeno račun koji sadržava navedeni pretporez nije platila dobavljaču.

Propisuju se suspendiranje PDV identifikacijskog broja u slučaju sumnje na zloupo-trebu PDV identifikacijskog broja radi brzog reagiranja kod sumnje na moguće porezne prijevare osobito na me�unarodnoj razini.

Od 1. siječnja 2015. na snagu su stupile odredbe o mjestu oporezivanja elektronič-kih usluga, telekomunikacijskih usluga, usluga radijskog i TV emitiranja koje se obav-ljaju osobama koje nisu porezni obveznici.

Propisana je obveza ispravka pretporeza za zalihe dobara robe u slučaju prijelaza s redovnog postupka oporezivanja na posebni postupak oporezivanja prema članku 90. Zako-na i obrnuto, ako je odbitak viši ili niži od onog na koji je porezni obveznik imao pravo.

Ukida se obveza podnošenja konačnog obračuna PDV-a (Obrazac PDV-K).

Propisane su odredbe o postupku oporezivanja PDV-om prema naplaćenim nakna-dama prema kojima svi porezni obveznici čija vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 3.000.000,00 kuna bez PDV-a mogu sami odlučiti hoće li ili ne primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim na-knadama.

Propisane su odredbe o oslobo�enju od plaćanja PDV-a za diplomate u Republici Hrvatskoj pri nabavi prijevoznih sredstava i nekretnina na način da se ovlašćuje minis-tar financija da pravilnikom propiše postupak i način na koji se ostvaruje oslobo�enje.

Propisane su odredbe o uskla�ivanju s odredbama Direktive 2013/61/EU u vezi s najudaljenijim francuskim regijama, a posebno prekomorske zemlje Mayotte.

Definira se gra�evinsko zemljište i prvo nastanjenje, pa se gra�evinskim zemljištem smatra zemljište za koje je izdan izvršni akt kojim se odobrava gra�enje. Prvim nasta-njenjem smatra se trenutak stavljanja nekretnine u uporabu o čemu porezni obveznik mora imati odgovarajuću dokumentaciju.

Sniženom stopom 5% oporezuju se svi lijekovi koji se izdaju na recept, bez obzira jesu li uvršteni na Listu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ili nisu.


Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je objavljen u Narodnim novinama broj 115/16 stupa na snagu u tri koraka, odnosno dio izmjena i dopuna stupa na snagu 1. siječnja 2017., dok dio odredbi stupa na snagu 1. siječnja 2018. odnosno 1. siječnja 2019.

Od 1. siječnja 2017. na snagu stupaju odredbe o oporezivanju odre�enih dobra i usluga sniženom stopom PDV-a od 13% na način da se po stopi od 13% oporezuju i dječje sjedalice, isporuka električne energije do drugog isporučitelja ili krajnjeg korisni-ka, uključujući naknade vezane uz tu isporuku, javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i odvojenog sakupljanja otpa-da prema posebnom propisu, isporuke urni i lijesova, sadnica, sjemenja, gnojiva i pe-sticida, drugih agrokemijskih proizvoda te hrana za životinje, osim hrane za kućne ljubimce. S tim da se po stopi 25% oporezuju usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima, isporuke bijelog šećera od trske i šećerne repe koji se na tržište stavlja u kristalnom obliku.

Propisan je izbor za oporezivanje nekretnina oslobo�enih PDV-a ako porezni ob-veznik upisan u registar obveznika PDV-a ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti po osnovi isporuke na koju se pravo izbora za oporezivanje želi primijeniti.

Propisan je način uspostavljanja uzajamnosti kod povrata PDV-a poreznim obve-znicima iz trećih zemalja na način da se uzajamnost utvr�uje razmjenom obavijesti izme�u poreznog tijela Republike Hrvatske i poreznog tijela treće zemlje.

Propisano je da podnošenje prijava za stjecanje i isporuke novih prijevoznih sred-stva koje podnose osobe koje nisu registrirane za potrebe PDV-a i plaćanje PDV-a u vezi s time prelaze u nadležnost Carinske uprave.

Od 1. siječnja 2018. na snagu stupaju odredbe kojima se omogućava odbitak 50% pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz čija vrijednost ne prelazi 400.000,00 kuna uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima. S tim u vezi potrebno je uputiti zahtjev Europskoj komisiji za od-stupanje od primjene članka 26. stavka 1. točke a) i članka 168. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, o čemu Vijeće Europske unije na prijedlog Europske komisije donosi odluku o odobrenju navedenog odstupanja.

Propisane su odredbe o povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a na 300.000,00 kuna umjesto 230.000,00 kuna. S tim u vezi potrebno je uputiti zahtjev Europskoj ko-misiji za odstupanje od primjene članka 287. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, o čemu Vijeće Europske unije na prijedlog Europske komisije donosi odluku o odobrenju nave-denog odstupanja.

Propisana je primjena obračunske kategorije PDV-a pri uvozu odre�enih strojeva i opreme. Na taj način omogućit će se poreznim obveznicima koji uvoze strojeve i opre-mu vrijednosti veće od 1.000.000,00 kuna da ne plaćaju PDV pri uvozu, nego da ga iskažu kao obvezu u prijavi PDV-a, ako im se to prethodno odobri rješenjem Carinske uprave.

Od 1. siječnja 2019. na snagu stupaju odredbe o oporezivanju vrijednosnih kupona u skladu s Direktivom Vijeća 2016/1065/EU.


Zakon o porezu na dodanu vrijednost

(NN 73/13, 99/131, 148/13, 153/132, 143/14 i 115/16)

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) obračunava se i plaća prema odredbama ovoga Zakona.

(2) PDV je prihod državnoga proračuna Republike Hrvatske.

(3) Sastavni dio ovoga Zakona su:∑ Dodatak I., Popis djelatnosti iz članka 6. stavka 5. ovoga Zakona,∑ Dodatak II., Popis dobara koja se smještaju u skladišta iz članka 52. ovoga Zako-na,∑ Dodatak III., Popis dobara na koja se primjenjuje posebni postupak oporezivanja

marže iz članka 95. ovoga Zakona,∑ Dodatak IV., Popis strojeva i opreme iz članka 76. stavka 8. ovoga Zakona.

Prilikom donošenja svakog zakona bitno je propisati što se tim zakonom ure�u-je, tako se PDV obračunava u skladu s odredbama ovoga Zakona, te se odredbe o PDV-u ne mogu propisivati drugim zakonima, obzirom da odredbe o oporezivanju PDV-om moraju biti uskla�ene sa Direktivama Europske unije na području oporezi-vanja PDV-om. Jednako tako PDV je prihod državnog proračuna, te je s tim u vezi bitno istaknuti da je u brojnim državama članicama Europske unije, pa tako i u Republici Hrvatskoj PDV jedan od najvažnijih proračunskih prihoda. Obzirom na opsežnost Zakona o PDV-u bilo je potrebno propisati i Dodatke kako bi pojedine odredbe bile što detaljnije.

Članak 2.Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive

Europske unije:

1 Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske2 Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske


∑ Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 347, 11. 12. 2006.) kako je zadnje izmije-njena Direktivom Vijeća (EU) 2016/1065 od 27. lipnja 2016. o izmjeni Direk-tive 2006/112/EZ u vezi s tretmanom vrijednosnih kupona (SL L 177, 01. 7. 2016.) (u daljnjem tekstu: Direktiva Vijeća 2006/112/EZ),

∑ Direktiva Vijeća 2008/9/EZ od 12. veljače 2008. kojom se utvr�uju detaljna pra-vila za povrat poreza na dodanu vrijednost, predvi�en u Direktivi 2006/112/EZ, poreznim obveznicima koji nemaju poslovni nastan na području države članice povrata nego u nekoj drugoj državi članici (SL L 44, 20. 2. 2009.),

∑ Trinaesta Direktiva Vijeća 86/560/EEZ od 17. studenoga 1986. o uskla�ivanju zakona država članica vezano za porez na promet ∑ postupci za povrat poreza na dodanu vrijednost poreznim obveznicima koji nemaju poslovni nastan na području Zajednice (SL L 326, 21. 11. 1986.),

∑ Direktiva Vijeća (EU) 2016/856 od 25. svibnja 2016. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost, u pogledu trajanja obveze poštovanja najniže standardne stope SL L 142, 31. 5. 2016.),

∑ Direktiva Vijeća (EU) 2016/1065 od 27. lipnja 2016. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u vezi s tretmanom vrijednosnih kupona (SL L 177, 1. 7. 2016.).

Iako je hrvatski sustav PDV-a do 1. srpnja 2013. bio utemeljen u velikoj mjeri na odredbama Šeste direktive o harmonizaciji sustava oporezivanja PDV-om (Direk-tiva 77/388/EEZ), odnosno sada Direktive 2006/112/EZ sagledavajući cjelokupnu uskla�enost hrvatskoga sustava PDV-a sa Direktivom 2006/112/EZ postojale su odre-�ene neuskla�enosti.

Zbog obveze uskla�ivanja odredbi Zakona o PDV-u s pravnom stečevinom na području oporezivanja PDV-om, Zakon o PDV-u uskla�en je s odredbama Direktive Vijeća 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu PDV-a i svim direktivama koje mijenjaju i dopunjuju tu Direktivu te Direktivom Vijeća 2008/9/EZ kojom se utvr�uju detaljna pravila za povrat PDV-a, predvi�en u Direktivi 2006/112/EZ, poreznim obveznicima koji nemaju poslovni nastan na području države članice povrata nego u nekoj drugoj državi članici, Direktivom Vijeća 86/560/EEZ o uskla�ivanju zakona država članica vezano za porez na promet ∑ postupci za povrat PDV-a poreznim obveznicima koji nemaju poslovni nastan na području Zajednice te Direktivom Vijeća (EU) 2016/856 od 25. svibnja 2016. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost, u pogledu trajanja obveze poštovanja najniže standardne sto-pe. Direktiva 2006/112/EZ zadnje je izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća (EU) 2016/1065 od 27. lipnja 2016. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u vezi s tretmanom vrijednosnih kupona.

II. PODRUČJE PRIMJENEČlanak 3.

(1) U smislu ovoga Zakona:a) ≈tuzemstvo« je područje Republike Hrvatske,b) ≈Europska unija«, ≈područje Europske unije«, ≈država članica« i ≈područje dr-

žave članice« je područje država članica i područje Europske unije koje je kao


takvo odre�eno Ugovorom o osnivanju Europske unije, osim područja iz stavka 2. ovoga članka,

c) ≈treća zemlja« je bilo koja država ili područje koje nije područje Europske unije, odnosno na koje se ne primjenjuje Ugovor o osnivanju Europske unije,

d) ≈treće područje« je dio područja države članice koje je izuzeto iz područja Eu-ropske unije u smislu točke b) ovoga stavka.

(2) Treća područja iz stavka 1. točke d) ovoga članka su sljedeća područja:a) u Saveznoj Republici Njemačkoj: otok Heligoland i područje Büsingen,b) u Kraljevini Španjolskoj: Ceuta, Melilla i Kanarsko otočje,c) u Republici Italiji: Livigno, Campione d’Italia i talijanske vode jezera Lugano,d) u Republici Francuskoj: francuska područja navedena u članku 349. i članku

355. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,e) u Helenskoj Republici: planina Athos,f) u Republici Finskoj: Alandski otoci,g) u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske: Kanalski otoci.

(3) Transakcije u Kneževinu Monako i iz nje smatraju se u smislu ovoga Zakona tran-sakcijama obavljenima u Republiku Francusku i iz nje.

(4) Transakcije na otok Man i s njega smatraju se u smislu ovoga Zakona transakcija-ma obavljenima u Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne Irske i iz nje.

(5) Transakcije u Suverene baze Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske Akrotiri i Dhekelia i iz njih smatraju se u smislu ovoga Zakona transakcijama obav-ljenima na Cipar i s njega.

Obzirom da je zbog uspostavljanja jedinstvenog tržišta Europske unije na kojem dolazi do slobodnog kretanja dobara, usluga, osoba i kapitala napušten sustav kon-trola na granicama izme�u država članica te je u vezi s navedenim uspostavljen je-dinstveni sustav oporezivanja PDV-om bilo je potrebno definirati područje tuzemstva, Europske unije i područja Europske unije te trećih zemalja i trećih područja.

Tuzemstvom se smatra područje Republike Hrvatske pri čemu je bitno naglasiti da su i slobodne zone u fiskalnom smislu područje Republike Hrvatske, te se više s isporukama dobara i usluga u slobodne zone i unutar njih ne postupa kao s isporu-kama na područje izvan Republike Hrvatske.

Područje Europske unije i područje država članica utvr�eno je člankom 52. Ugo-vora o osnivanju Europske unije i člankom 355. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te se na navedena područja ujedno i primjenjuje Direktiva Vijeća 2006/112/EZ. Treće zemlje i treća područja predstavljaju područja na koja se ne primjenjuju odred-be navedenih ugovora, pa se samim time na ta područja ne primjenjuju ni odredbe Direktive Vijeća 2006/112/EZ. Trećim područjem smatraju se i francuska područja navedena u članku 349. i članku 355. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, odnosno i prekomorske zemlje Mayotte.

Treća područja su područja koja mogu činiti dio carinskog područja Europske unije i koja ne čine dio carinskog područja Europske unije pa se na njih ne primje-njuju odredbe Direktive Vijeća 2006/112/EZ. Za potrebe oporezivanja PDV-om propi-sano je da se Kneževina Monako, otok Man i Suverene baze Ujedinjene Kraljevine


Velike Britanije i Sjeverne Irske Akrotiri i Dhekelia ne smatraju trećim zemljama i na njih se primjenjuju odredbe Direktive Vijeća 2006/112/EZ.

Navedena područja bilo je potrebno definirati i iz razloga kako bi hrvatski po-rezni obveznici mogli pravilno primjenjivati odredbe ovoga Zakona kada obavljaju transakcije s poreznim obveznicima s navedenih područja.

III. PREDMET OPOREZIVANJA

Članak 4.

(1) Predmet oporezivanja PDV-om je:1. isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji

djeluje kao takav,2. stjecanje dobara unutar Europske unije koje u tuzemstvu obavi uz naknadu: a) porezni obveznik koji djeluje kao takav ili pravna osoba koja nije porezni

obveznik, ako je prodavatelj (isporučitelj) porezni obveznik koji djeluje kao takav u drugoj državi članici i koji u skladu s propisima te države članice nije oslobo�en obračunavanja PDV-a kao mali porezni obveznik i na njega se ne odnose odredbe članka 13. stavaka 3., 4. i 10. ovoga Zakona,

b) u slučaju novih prijevoznih sredstava, porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, čija ostala stjecanja nisu predmet oporezivanja PDV-om u skladu s člankom 5. stavkom 1. točkom a) i b) ovoga Zakona ili bilo koja druga osoba koja nije porezni obveznik,

c) u slučaju proizvoda koji podliježu trošarinama, ako se trošarina na stjecanje unutar Europske unije obračunava u tuzemstvu u skladu sa propisima koji ure�uju trošarine, porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obvez-nik, čija ostala stjecanja nisu predmet oporezivanja PDV-om, u skladu s član-kom 5. stavkom 1. točkama a) i b) ovoga Zakona,

3. obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav,

4. uvoz dobara.

(2) ≈Prijevoznim sredstvima« u smislu ovoga Zakona, ako su namijenjena za prijevoz osoba ili dobara, smatraju se:a) kopnena motorna vozila radnog obujma motora iznad 48 cm3 ili snage motora

iznad 7,2 kW,b) plovila duža od 7,5 m, osim plovila koja se koriste za plovidbu na otvorenom

moru i za prijevoz putnika uz naknadu, te plovila koja se koriste u komercijalne ili industrijske svrhe, za ribarenje ili za spašavanje odnosno pružanje pomoći na moru ili za ribarenje uz obalu i

c) zrakoplovi čija je težina pri polijetanju veća od 1.550 kg, osim zrakoplova koje koriste zrakoplovne tvrtke koje prometuju uz naknadu uglavnom na me�una-rodnim linijama.

(3) ≈Novim prijevoznim sredstvima« u smislu ovoga Zakona smatraju se prijevozna sredstva iz stavka 2. ovoga članka koja ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:a) plovila i zrakoplovi su isporučeni unutar tri mjeseca od datuma prve uporabe,

a za kopnena motorna vozila ovo razdoblje iznosi šest mjeseci,


b) nisu prešla više od 6.000 km u slučaju kopnenih motornih vozila, nisu plovila više od 100 sati u slučaju plovila ili nisu letjela više od 40 sati u slučaju zrakoplova.

(4) ≈Dobrima koja podliježu trošarinama« u smislu ovoga Zakona smatraju se alkohol i alkoholna pića, duhanske prera�evine i energenti prema propisima koji ure�uju trošarine, osim plina koji se isporučuje putem sustava za prirodni plin koji se nalazi na području Europske unije ili bilo koje mreže koja je priključena na takav sustav.

(5) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi s predme-tom oporezivanja.

Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji došlo je do promjena odredbi o predmetu oporezivanja PDV-om, pa predmetom oporezivanja uz isporuke dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu te uvoz dobara postaje i stjecanje dobara unutar Europske unije koje je obavljeno u tuzemstvu uz naknadu.

Stjecanje dobara unutar Europske unije koje je obavljeno u tuzemstvu uz nakna-du je novi pojam koji se odnosi na unos dobara iz drugih država članica, obzirom da se unos dobara iz drugih država članica više ne može smatrati uvozom u onom smi-slu u kojem je to bio do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Uvoz kao pojam i dalje se primjenjuje, ali samo za unos dobara iz trećih zemelja. Stjecanje dobara iz druge države članice je predmet oporezivanja kada je stjecatelj porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a odnosno ima dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj, a isporuči-telj odnosno dobavljač iz druge države članice je porezni obveznik koji nije mali po-rezni obveznik.

Nadalje stjecanje je predmet oporezivanja i u slučaju kada porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, čija ostala stjecanja nisu predmet oporezi-vanja PDV-om ili bilo koja druga osoba koja nije porezni obveznik stječe nova prije-vozna sredstva. Stjecanje je predmet oporezivanja i u slučaju proizvoda koji podlije-žu trošarinama kada te proizvode stječe porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik čija ostala stjecanja nisu predmet oporezivanja PDV-om. Prema navedenom svaka osoba pa i fizička osoba gra�anin koja stječe novo prijevozno sred-stvo obvezna je platiti PDV. PDV pri stjecanju novih prijevoznih sredstava i proizvo-da koji podliježu trošarinama obvezna je platiti pravna osoba koja nije upisana u registar obveznika PDV-a te nije prešla prag stjecanja ili nije od njega odustala.

Radi utvr�ivanja predmeta oporezivanja dana je definicija prijevoznog sredstva, odnosno novog prijevoznog sredstva za potrebe oporezivanja PDV-om obzirom da oporezivanje isporuke i stjecanja novih prijevoznih sredstava na području Europske unije ima drugačiji status u odnosu na ostala dobra pa su trebala biti izdvojena od drugih dobara. U vezi s definicijom novog prijevoznog sredstva naglašava se da se ona razlikuje u odnosu na neke druge zakone koji su na snazi u Republici Hrvatskoj, me�utim potrebno je imati na umu da su propisane definicije isključivo propisane zbog oporezivanja PDV-om.

Tako�er propisana je i definicija proizvoda koji podliježu trošarinama obzirom da i ta dobra imaju drugačiji porezni status u odnosu na ostala dobra.


Članak 5.

(1) Iznimno od članka 4. stavka 1. točke 2.a) ovoga Zakona sljedeće nije predmet oporezivanja PDV-om:a) stjecanje dobara unutar Europske unije koje obavi porezni obveznik ili pravna

osoba koja nije porezni obveznik, ako bi isporuka takvih dobara u tuzemstvu bila oslobo�ena u skladu s člankom 47. stavkom 1. te člankom 48. stavkom 1. točkama a), b), c), d) i e) ovoga Zakona,

b) stjecanje dobara unutar Europske unije, osim dobara iz točaka a), c) i d) ovoga stavka, te osim novih prijevoznih sredstva ili dobara koja podliježu trošarinama, koje obavi porezni obveznik koji isključivo obavlja isporuke dobara ili usluga za koje nije dopušten odbitak PDV-a (pretporeza) ili pravna osoba koja nije porezni obveznik,

c) stjecanje unutar Europske unije rabljenih dobara, umjetničkih djela, kolekcio-narskih predmeta ili antikviteta iz članka 95. stavka 1. ovoga Zakona ako je prodavatelj preprodavatelj koji djeluje kao takav, a PDV na ta dobra obračunat je u državi članici u kojoj je započela njihova otprema ili prijevoz u skladu s posebnim postupkom oporezivanja marže,

d) stjecanje unutar Europske unije rabljenih dobara, umjetničkih djela, kolekcio-narskih predmeta ili antikviteta iz članka 95. stavka 1. ovoga Zakona ako je prodavatelj organizator prodaje putem javne dražbe koji djeluje kao takav, a PDV na ta dobra obračunat je u državi članici u kojoj je započela njihova otpre-ma ili prijevoz u skladu s posebnim postupkom za prodaju putem javne dražbe.

(2) Stavak 1. točka b) ovoga članka primjenjuje se ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:a) ukupna vrijednost stjecanja dobara unutar Europske unije tijekom tekuće kalen-

darske godine nije veća od 77.000,00 kuna (prag stjecanja) ib) ukupna vrijednost stjecanja dobara unutar Europske unije u prethodnoj kalen-

darskoj godini nije prešla prag stjecanja iz točke a) ovoga stavka.

(3) Prag stjecanja iz stavka 2. ovoga članka sastoji se od ukupne vrijednosti stjecanja dobara unutar Europske unije iz stavka 1. točke b) ovoga članka, bez PDV-a koji treba platiti ili koji je plaćen u državi članici u kojoj je započela otprema ili prijevoz tih dobara.

(4) Stjecatelj koji ne želi da se na njega primjenjuje prag stjecanja mora nadležnoj is-postavi Porezne uprave prije stjecanja dobara za koje ne želi primjenjivati prag stjecanja podnijeti pisanu izjavu da odustaje od propisanog praga i time se obve-zuje na rok od dvije kalendarske godine. Izjava se istekom propisanog roka može opozvati u pisanom obliku.

PDV se plaća na stjecanje svih vrsta dobara koja stječu porezni obveznici ili pravne osobe koje nisu porezni obveznici, a registrirane su za potrebe PDV-a odnosno imaju dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj.

Nadalje PDV se plaća na stjecanje novih prijevoznih sredstava koja stječu porez-ni obveznici ili bilo koje druge osobe. Kod stjecanja novih prijevoznih sredstava izu-zetno je bitno naglasiti da je mjesto stjecanja novih prijevoznih sredstava uvijek tamo gdje prijevoz završava i da je obveznik poreza na stjecanje uvijek stjecatelj (kupac) novog prijevoznog sredstva neovisno o tome je li kupac porezni obveznik ili bilo koja druga osoba koja nije porezni obveznik (uključujući i gra�ane).


Kod stjecanja proizvoda koji podliježu trošarinama PDV na stjecanje plaćaju porez ni obveznici ili pravne osobe koje nisu porezni obveznici, a koji stječu takva dobra. Me�utim, ako proizvode koji podliježu trošarinama stječu gra�ani tada se strani porezni obveznik mora registrirati u Republici Hrvatskoj za potrebe PDV-a.

U vezi sa stjecanjem dobara od poreznih obveznika iz drugih država članica propisuje se i prag stjecanja u iznosu od 77.000,00 kuna. Navedeni prag stjecanja predstavlja ukupnu vrijednost nabavljenih dobara od poreznih obveznika iz drugih država članica, a utvr�uje se za pravne osobe koje nisu porezni obveznici (primjerice ministarstva, komore, gradovi, općine i slično), male porezne obveznike koji nisu ostvarili isporuke u vrijednosti većoj od 230.000,00 kuna i porezne obveznike koji obavljaju oslobo�ene isporuke bez prava na odbitak pretporeza (bolnice, škole i slič-no). Ako navedene pravne osobe i porezni obveznici nabavljaju dobra iz drugih dr-žava članica pri čemu vrijednost nabavljenih dobara ne prelazi 77.000,00 kuna tada je isporuka dobara oporeziva u državi porijekla odnosno u državi iz koje kreće prije-voz ili otprema. Me�utim, ako vrijednost nabavljenih dobara prelazi 77.000,00 kuna tada su navedeni stjecatelji obvezni zatražiti hrvatski PDV identifikacijski broj teme-ljem kojeg dobavljač iz druge države članice neće zaračunati PDV svoje države člani-ce, već će hrvatski stjecatelji obračunati i platiti hrvatski PDV na stečena dobra. Navedene pravne osobe ili porezni obveznici mogu odustati od praga stjecanja i od prvog stjecanja dobara obračunavati i plaćati hrvatski PDV na dobra koja im isporu-če porezni obveznici iz drugih država članica. Prema tome isporuke pravnim osoba-ma koje nisu porezni obveznici, malim poreznim obveznicima i poreznim obveznicima koji obavljaju oslobo�ene isporuke bez prava na odbitak pretporeza mogu se opore-zivati na dva načina ovisno o tome je li prije�en prag stjecanja ili ne.

Stoga, ako nabave prelaze prag stjecanja ili su navedene pravne osobe odnosno mali porezni obveznici odustali od praga stjecanja tada je stjecanje oporezivo u Re-publici Hrvatskoj, me�utim ako nabave ne prelaze prag stjecanja, tada su isporuke dobara oporezive u državi članici porijekla.

Bitno je istaknuti da se prag stjecanja ne utvr�uje za nova prijevozna sredstva i dobra koja podliježu trošarinama.

Hrvatski porezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a ne utvr-�uju prag stjecanja, već su obvezni od prvog stjecanja dobara od poreznog obveznika iz druge države članice obračunati PDV na stjecanje.

IV. POREZNI OBVEZNIK

Članak 6.

(1) ≈Porezni obveznik« u smislu ovoga Zakona je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te dje-latnosti.

(2) ≈Gospodarska djelatnost« u smislu stavka 1. ovoga članka je svaka djelatnost pro-izvo�ača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, uključujući rudarske i poljopri-vredne djelatnosti te djelatnosti slobodnih zanimanja. Gospodarskom djelatnošću smatra se i iskorištavanje materijalne ili nematerijalne imovine u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda.

(3) ≈Samostalnost« u smislu stavka 1. ovoga članka ne postoji u slučaju zaposlenika i drugih osoba koje su povezane s poslodavcem ugovorom o radu ili drugim ugovo-


rom kojim se ure�uje odnos poslodavca i posloprimca glede radnih uvjeta, nakna-da i obveza poslodavca, a koji ima obilježja nesamostalnosti.

(4) Poreznim obveznikom smatra se i svaka osoba koja povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona, koja kupcu otpremi ili preveze prodavatelj, sam kupac ili druga osoba za njihov račun na područje druge države članice.

(5) Poreznim obveznicima u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju se tijela držav-ne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima i u slučaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod obavljanja takvih djelatnosti ili transakcija, ta se tijela smatraju poreznim obvezni-cima u vezi s tim djelatnostima ili transakcijama. U slučaju da obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. ovoga Zakona smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu.

(6) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka.

Uz „redovne“ porezne obveznike kojima se smatra svaka osoba koja na bilo kojem mjestu samostalno obavlja gospodarsku djelatnost, bez obzira na njenu svrhu i rezultate, postoje i „povremeni“ porezni obveznici kojima se smatra bilo koja osoba koja povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva kupcu u drugu državu članicu.

Navedeno znači da se poreznim obveznikom kod isporuke novog prijevoznog sredstva u drugu državu članicu smatra svaka osoba neovisno o tome radi li se o poreznom obvezniku, pravnoj osobi koja nije porezni obveznik ili bilo kojoj drugoj fizičkoj osobi (gra�aninu) koji isporučuje novo prijevozno sredstvo.

Poreznim obveznicima ne smatraju se tijela državne vlasti, tijela državne upra-ve, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima kada obavljaju djelatnosti ili transakcije u okviru svog djelokruga ili ovlasti.

Me�utim navedena tijela mogu postati obveznici PDV-a u sljedećim slučajevima:1. kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelat-

nosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti, ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod obavljanja takvih djelatnosti ili transakcija,

2. kada obavljaju gospodarske djelatnosti iz Dodatka I. Zakona u opsegu koji nije zanemariv odnosno koji prelazi prag za upis u registar obveznika PDV-a,

3. kada obavljaju bilo koju drugu gospodarsku djelatnost odnosno gospodarsku djelatnost iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i slično) u opsegu koji nije zanemariv, odnosno koji prelazi prag za upis u registar obveznika PDV-a.

S tim u vezi napominje se da su navedena tijela kao i svi drugi porezni obvezni-ci obvezna sama podnijeti zahtjev za upis u registar obveznika PDV-a najkasnije do 15. siječnja tekuće godine, ako su u prethodnoj godini od obavljanja djelatnosti, ostvarila isporuke u vrijednosti većoj od praga za upis u registar obveznika PDV-a.

Poreznim obveznicima tako�er se ne smatraju osobe koje su s poslodavcem ve-zane ugovorom o radu ili nekim drugim ugovorom, a kod kojih ne postoji obilježje samostalnosti.


V. OPOREZIVE TRANSAKCIJE

1. Isporuka dobara

Članak 7.

(1) ≈Isporuka dobara« u smislu članka 4. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona je prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika. Materijalnom imovinom smatra se isporuka električne energije, plina, grijanja, hla�enja i slično.

(2) Isporukom dobara u smislu stavka 1. ovoga članka tako�er se smatra:a) prijenos vlasništva nad imovinom uz nadoknadu po nalogu nadležnih državnih

tijela ili u njihovo ime ili na temelju odredbi zakona,b) stvarna predaja dobara na raspolaganje prema ugovoru o najmu dobara, odno-

sno o leasingu na odre�eno vrijeme ili o prodaji dobara uz odgodu plaćanja, koji odre�uje da se vlasništvo nad tim dobrima stječe najkasnije nakon plaćanja zadnjeg obroka,

c) prijenos dobara na temelju ugovora prema kojem se plaća provizija za kupnju ili prodaju.

(3) Isporukom dobara uz naknadu smatra se korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika, ako raspolažu njima bez naknade ili ih općenito koriste u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti poreznog obveznika, a za ta je dobra ili njihove dijelove u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka isporukom dobara uz naknadu ne smatra se besplatno davanje uzoraka u razumnim količinama kupcima ili budućim kupcima i davanje poklona male vrijednosti koje obavi porezni obveznik u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti, uz uvjet da se daju povremeno i ne istim osobama. Poklo-nima male vrijednosti smatraju se pokloni čija vrijednost nije veća od 160,00 kuna.

(5) Isporukom dobara uz naknadu smatra se premještanje dobara koja su dio poslovne imovine poreznog obveznika koja je za potrebe svojeg poslovanja otpremio ili pre-vezao sam porezni obveznik ili druga osoba za njegov račun u drugu državu članicu.

(6) Premještanjem dobara unutar Europske unije u smislu stavka 5. ovoga članka ne smatra se otprema ili prijevoz dobara u svrhu bilo kojeg od navedenih slučajeva:a) za isporuku tih dobara koju obavi porezni obveznik na području države članice

u kojoj završava otprema ili prijevoz u skladu s uvjetima iz članka 13. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona,

b) za isporuku tih dobara koju obavi porezni obveznik na brodu, u zrakoplovu ili vlaku prema odredbama članka 14. ovoga Zakona,

c) za isporuku tih dobara koja je oslobo�ena plaćanja PDV-a prema članku 41. stavku 1. te člancima 45., 46., 47. i 48. ovoga Zakona,

d) za obavljanje usluge procjene vrijednosti dobara ili rada na tim dobrima pore-znom obvezniku u državi članici u kojoj otprema ili prijevoz dobara završavaju, pod uvjetom da se dobra nakon obavljanja usluge procjene ili rada na njima vrate istom poreznom obvezniku u tuzemstvo,


e) za privremeno korištenje dobara u svrhu obavljanja usluga u drugoj državi članici u kojoj završava prijevoz ili otprema tih dobara, kada te usluge obavlja porezni obveznik koji ima sjedište u tuzemstvu,

f) za privremeno korištenje dobara u razdoblju koje nije dulje od 24 mjeseca, unutar područja druge države članice u kojoj bi uvoz istih dobara s područja treće zemlje, s ciljem njihovog privremenog korištenja, bio obuhvaćen postup-kom privremenog uvoza s potpunim oslobo�enjem od plaćanja uvoznih carina,

g) za isporuku plina putem sustava za prirodni plin koji se nalazi na području Europske unije ili bilo koje mreže priključene na takav sustav, za isporuku električne energije, grijanja ili hla�enja preko mreže za grijanje ili hla�enje, pod uvjetima iz članka 15. ovoga Zakona,

h) za isporuku tih dobara koju obavi porezni obveznik, u svrhu njihovog sastav-ljanja ili postavljanja koje obavi isporučitelj ili druga osoba za njegov račun, u državu članicu u kojoj završava otprema ili prijevoz u skladu s uvjetima iz članka 13. stavka 10. ovoga Zakona.

(7) Ako neki od navedenih uvjeta iz stavka 6. ovoga članka više nije ispunjen, smatra se da su dobra premještena u drugu državu članicu. U tom slučaju smatra se da su dobra premještena u trenutku kada taj uvjet više nije ispunjen.

(8) Isporukom dobara uz naknadu smatra se ako porezni obveznik ili njegov sljednik zadrži dobra nakon prestanka obavljanja gospodarske djelatnosti, a pri nabavi tih dobara PDV je u cijelosti ili djelomično odbijen.

(9) Kod prijenosa uz naknadu ili bez naknade, ili u obliku uloga u društvo, ukupne imovine ili njezinog dijela koji čini gospodarsku cjelinu na drugog poreznog obve-znika (primatelja) smatra se da nije došlo do isporuke, a taj porezni obveznik smatra se pravnim sljednikom prenositelja.

(10) Ako primatelj iz stavka 9. ovoga članka koristi preuzetu imovinu u druge svrhe osim za one za koje ima pravo na odbitak pretporeza obvezan je obračunati i pla-titi PDV sukladno odredbama ovoga Zakona.

(11) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi s obavlja-njem isporuka dobara uz naknadu i bez naknade.

Kao što je bilo propisano i do 1. srpnja 2013. godine isporukom dobara i nadalje se smatra prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika pri čemu se materijalnom imovinom smatra isporuka električne energije, plina, gri-janja, hla�enja i slično.

Isporukama se nadalje smatra prijenos vlasništva nad imovinom uz nadoknadu po nalogu nadležnih državnih tijela ili u njihovo ime ili na temelju odredbi zakona, zatim stvarna predaja dobara na raspolaganje prema ugovoru o najmu dobara, od-nosno o leasingu na odre�eno vrijeme ili o prodaji dobara uz odgodu plaćanja, koji odre�uje da se vlasništvo nad tim dobrima stječe najkasnije nakon plaćanja zadnjeg obroka kao i prijenos dobara na temelju ugovora prema kojem se plaća provizija za kupnju ili prodaju. Isporukom uz naknadu i dalje se smatra korištenje dobara poslov-ne imovine poreznog obveznika za privatne ili neposlovne svrhe ili bilo koje druge neposlovne svrhe, ako je za njih u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez.


I nakon 1. srpnja 2013. isporukom uz naknadu ne smatra se besplatno davanje uzoraka u razumnim količinama kupcima ili budućim kupcima i ako povremeno u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti svojim kupcima ili budućim kupcima daje poklone čija vrijednost nije veća od 160,00 kuna uključujući PDV. Taj iznos je pove-ćan u odnosu na razdoblje prije 1. srpnja 2013. kada je iznosio 80,00 kuna.

Isporukom dobara smatra i premještanje dobara koja su dio poslovne imovine poreznog obveznika, koja su za potrebe njegovog poslovanja premještena u drugu državu članicu. Me�utim postoji niz izuzetaka koji se ne smatraju premještanjem dobara, pa samim time ni isporukom dobara. Tako se ne smatra premještanjem pri-mjerice korištenje dobara u drugoj državi članici u razdoblju koje nije dulje od 24 mjeseca pod uvjetom da se u državi članici gdje dobra završavaju uvoz takvih doba-ra radi privremenog korištenja smatra privremenim uvozom i oslobo�en je plaćanja uvoznih davanja.

U slučajevima prijenosa gospodarske cjeline na drugog poreznog obveznika (pri-matelja), smatra se da nije došlo do isporuke, a porezni obveznik primatelj smatra se pravnim slijednikom prenositelja. Me�utim, ako će primatelj preuzetu imovinu koristiti u svrhe za koje ne postoji pravo na odbitak pretporeza obvezan je obračuna-ti i platiti PDV.

Nadalje propisuje se postupanje u vezi s isporukom hrane bez naknade (doni-ranje) koje porezni obveznik obavlja u svrhu sprječavanja njenog uništavanja, zašti-te okoliša i pomoći krajnjim primateljima sukladno posebnom propisu o doniranju hrane i hrane za životinje i Obrazac DON-H koji su porezni obveznici donatori obve-zni popuniti i dostaviti Poreznoj upravi za ona razdoblja oporezivanja u kojima je došlo do takvih isporuka.

2. Obavljanje usluga

Članak 8.

(1) ≈Obavljanje usluga« je svaka transakcija koja se ne smatra isporukom dobara u smislu članka 7. Ovoga Zakona.

(2) Obavljanjem usluga tako�er se smatra:1. prijenos prava,2. suzdržavanje od neke radnje ili trpljenje neke radnje ili stanja,3. obavljanje usluga po nalogu nadležnih državnih tijela ili u njihovo ime ili na

temelju odredbi zakona.

(3) Obavljanjem usluga uz naknadu smatra se:a) korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njego-

ve privatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zaposlenika ili općenito u druge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnosti, za koja je u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez,

b) obavljanje usluga bez naknade od strane poreznog obveznika za njegove pri-vatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zaposlenika ili općenito u druge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnosti.

(4) Ako porezni obveznik djelujući u vlastito ime, ali za račun druge osobe sudjeluje u obavljanju usluga, smatra se da je sam primio i obavio te usluge.


(5) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi obavljanja usluga.

Obavljanjem usluga smatraju sve one oporezive isporuke koje ne predstavljaju isporuku dobara. Nadalje obavljanjem usluga nakon 1. srpnja 2013. smatra se ustu-panje nematerijalne imovine ili odre�enih prava, trpljenje neke radnje ili suzdržava-nje od nje kao i obavljanje usluga po nalogu tijela javne vlasti ili u njihovo ime na temelju zakona ili odluka.

Obavljanjem usluga smatra se i korištenje dobara koja čine dio poslovne imovi-ne poreznog obveznika, a za koje je u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez te što se sve smatra uslugama obavljenima uz naknadu kao i obavljanje usluge od strane poreznog obveznika za svrhe koje nisu poslovne.

3. Stjecanje dobara unutar Europske unije

Članak 9.

(1) ≈Stjecanje dobara unutar Europske unije« je stjecanje prava raspolaganja pokretnom materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika, koju prodavatelj ili stjecatelj dobara ili druga osoba za njihov račun otpremi ili preveze stjecatelju tih dobara u državu članicu koja nije država članica u kojoj je započela otprema ili prijevoz tih dobara.

(2) Ako je uvoznik dobara pravna osoba koja nije porezni obveznik i obavi stjecanje dobara unutar Europske unije u drugoj državi članici, ima pravo na povrat PDV-a kojeg je platio u vezi s uvozom dobara u tuzemstvo, ako dokaže da je PDV bio obračunan na stjecanje dobara unutar Europske unije u državi članici u kojoj je završila otprema ili prijevoz tih dobara.

(3) Stjecanjem dobara unutar Europske unije uz naknadu smatra se kada oružane snage države članice Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) koriste za svoje potrebe ili potrebe pratećeg civilnog osoblja dobra koja nisu nabavljena u skladu s općim pravilima oporezivanja u tuzemstvu, ako pri uvozu tih dobara ne ispunjavaju uvjete za oslobo�enje iz članka 44. stavka 1. točke 31. ovoga Zakona.

(4) Stjecanjem dobara unutar Europske unije uz naknadu smatra se korištenje dobara koja je porezni obveznik za potrebe svog poslovanja ili druga osoba za njegov račun otpremila ili prevezla u tuzemstvo iz druge države članice u kojoj su ta dobra proi-zvedena, izva�ena, obra�ena, kupljena ili stečena u smislu članka 4. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona ili u koju ih je porezni obveznik uvezao za potrebe svog poslovanja.

(5) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi stjecanja dobara unutar Europske unije.

Stjecanje dobara unutar Europske unije je pojam koji je zamijenio uvoz dobara iz država članica Europske unije, obzirom da zbog ukidanja granica izme�u država članica više ne dolazi do uvoza jer nema kontrole na granici.

Kod stjecanja dobara unutar Europske unije porezni obveznik stjecatelj obvezan je obračunati PDV na stjecanje po stopi PDV-a koja se primjenjuje za isporuke takvih dobara u tuzemstvu. Odnosno kada se radi o isporukama dobara na području Europ-ske unije koja isporučuje porezni obveznik iz neke države članice, hrvatskom porez-


nom obvezniku ili pravnoj osobi registriranoj za potrebe PDV-a tada je isporuka do-bara oslobo�ena kod isporučitelja, ali PDV plaća hrvatski porezni obveznik primatelj tih dobara.

Jedan od osnovnih uvjeta za stjecanje dobara unutar Republike Hrvatske je da su dobra premještena iz neke države članice u Republiku Hrvatsku, odnosno da je došlo do stvarnog kretanja dobara.

Stjecanje dobara oporezuje se u Republici Hrvatskoj pod uvjetom da je isporuči-telj dobara porezni obveznik i da ima PDV identifikacijski broj u državi članici iz koje kreće otprema ili prijevoz dobara, da su dobra isporučena uz naknadu i da je stjeca-telj dobara porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registri-rana je za potrebe PDV-a, odnosno ima dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj. PDV se ne obračunava na stjecanje dobara koja je hrvatskom poreznom obvezniku isporučio mali porezni obveznik iz druge države članice.

Potrebno je napomenuti da se stjecanjem dobara unutar Europske unije uz na-knadu smatra korištenje dobara, koja je porezi obveznik za potrebe svog poslovanja ili druga osoba za njegov račun otpremila ili prevezla u Republiku Hrvatsku iz druge države članice.

4. Trostrani posao

Članak 10.

(1) ≈Trostranim poslom« u smislu ovoga Zakona smatra se transakcija koju tri porezna obveznika iz tri različite države članice zaključe za ista dobra koja su prevezena ili otpremljena od prvog isporučitelja neposredno posljednjem kupcu te kada su ispunjeni uvjeti za oslobo�enje iz stavka 2. ovoga članka. Navedeno se primjenju-je i kada je posljednji kupac pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registrira-na je za potrebe PDV-a.

(2) Stjecanje dobara unutar Europske unije koje je u skladu s člankom 27. stavkom 1. ovoga Zakona obavljeno u tuzemstvu oslobo�eno je PDV-a pod sljedećim uvjetima:a) porezni obveznik (stjecatelj) nema sjedište ili prebivalište i nije registriran za

potrebe PDV-a u tuzemstvu, ali je na području Europske unije u nekoj drugoj državi članici registriran za potrebe PDV-a,

b) stjecanje dobara obavljeno je u svrhu daljnje isporuke dobara koju obavlja po-rezni obveznik (stjecatelj) iz točke a) ovoga stavka u tuzemstvu,

c) stečena dobra izravno se otpremaju ili prevoze iz druge države članice u kojoj porezni obveznik iz točke a) ovoga stavka nije registriran za potrebe PDV-a primatelju daljnje isporuke,

d) primatelj daljnje isporuke dobara je porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a u tuzemstvu,

e) primatelj iz točke d) ovoga stavka plaća PDV prema stavku 4. ovoga članka.

(3) Ako se primjenjuje oslobo�enje u smislu stavka 2. ovoga članka, tada račun mora uz podatke iz članka 79. stavka 1. ovoga Zakona sadržavati i sljedeće podatke:a) poziv na odredbe članka 141. Direktive Vijeća 2006/112/EZ te napomenu

≈prijenos porezne obveze«,


b) PDV identifikacijski broj pod kojim je porezni obveznik (stjecatelj) obavio stje-canje unutar Europske unije i daljnju isporuku dobara,

c) PDV identifikacijski broj primatelja isporuke.

(4) Kod trostranog posla primatelj oporezive isporuke dobara obvezan je platiti PDV ako su ispunjeni uvjeti iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

(5) Ako se radi o trostranom poslu u smislu ovoga članka, stjecatelj koji obavlja daljnju isporuku dobara u Zbirnoj prijavi mora iskazati podatke iz članka 89. stavka 1. ovoga Zakona.

(6) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi trostranog posla.

Trostrani posao tako�er je novina koja je propisana Zakonom o PDV i stupila je na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Propisivanjem odredbi o trostranom poslu zapravo je propisano pojednostavlje-nje za transakciju koju za ista dobra ugovore tri porezna obveznika iz tri različite države članice, a pri čemu postoji jedno fizičko kretanje, odnosno otprema dobara, a dva obvezno ∑ pravna odnosa kupoprodaje tog dobra, odnosno dobra su prevezena ili otpremljena neposredno od prvog isporučitelja do posljednjeg kupca.

Isporuka dobara od poreznog obveznika iz jedne države članice u drugu državu članicu, u državi članici iz koje se isporučuju predstavljaju isporuku dobara unutar Europske unije, koja uz odre�ene uvjete može biti oslobo�ena PDV-a. U državi člani-ci u kojoj je otprema ili prijevoz završio porezni obveznik kojem se dobra otpremaju ili prevoze ima oporezivo stjecanje unutar Europske unije.

Grafički prikazano trostrani posao izgledao bi ovako: dobra

B

Hrvatska

C

Slovenija

A

Austrija

Znači u trostranom poslu porezni obveznik A iz Austrije, prodao je dobra porez-nom obvezniku B iz Hrvatske i za tu isporuku mu je izdao račun. Porezni obveznik B iz Hrvatske je ta dobra dalje prodao poreznom obvezniku C iz Slovenije. Me�utim po-rezni obveznik B je poreznom obvezniku A dao nalog da dobra preveze izravno pore-znom obvezniku C u Sloveniju. Ovdje postoje dvije isporuke, i to prva isporuka obav-ljena je od strane poreznog obveznika A iz Austrije poreznom obvezniku B iz Hrvatske, a drugu isporuku je obavio porezni obveznik B iz Hrvatske poreznom obvezniku C u Sloveniju. Kod trostranog posla porezni obveznik A smatra se isporučiteljem, porezni obveznik B smatra se stjecateljem, a porezni obveznik C je primatelj isporuke.

Stavkom 2. propisani su uvjeti koji moraju biti zadovoljeni kako bi stjecanje do-bara u okviru trostranog posla bilo oslobo�eno PDV-a, odnosno porezni obveznik B koji u Sloveniji stječe dobra u okviru trostranog posla ne smije biti registriran za potrebe


PDV-a u Sloveniji, odnosno ne smije imati dodijeljen slovenski PDV identifikacijski broj. Nadalje porezni obveznik B stekao je u Sloveniji dobra u okviru trostranog posla, a stečena dobra stekao je radi daljnje isporuke tih dobara poreznom obvezniku C. Dobra se otpremaju iz Austrije u kojoj porezni obveznik B nije registriran kao obveznik PDV-a, izravno poreznom obvezniku (primatelju) C u Sloveniju. Primatelj isporuke mora biti porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registrirana je za po-trebe PDV-a. Na poreznog obveznika C prelazi porezna obveza za isporuku dobara koja mu je u okviru trostranog posla isporučio porezni obveznik B.

Stavkom 3. propisane su odredbe o tome koje podatke treba sadržavati račun koji se ispostavlja za isporuke u okviru trostranog posla i propisane odredbe odnose se na račun koji izdaje stjecatelj dobara, odnosno u danom primjeru porezni obveznik B za isporuku dobara koju je obavio poreznom obvezniku C.

Nadalje u vezi s podnošenjem Zbirne prijave bitno je istaknuti da Zbirnu prijavu podnosi porezni obveznik A i porezni obveznik B, pri čemu je porezni obveznik B obvezan u Zbirnoj prijavi naznačiti da se radi o trostranom poslu i iskazati sve po-datke koji su propisani člankom 89. stavkom 1. Zakona o PDV-u.

5. Uvoz dobaraČlanak 11.

(1) Uvozom dobara smatra se svaki unos dobara u Europsku uniju koja nisu u slobod-nom prometu na području Europske unije, u skladu s carinskim propisima.

(2) Osim uvoza dobara iz stavka 1. ovoga članka, uvozom dobara smatra se i unos do bara koja su u slobodnom prometu na području Europske unije, a potječu s tre-ćih područja koja su dio carinskog područja Europske unije u skladu s carinskim propisima.

Što se tiče uvoza dobara, najvažnije je istaknuti da se pojam uvoz dobara kori-sti samo za ona dobra koja su nabavljena u trećim zemljama, odnosno državama koje nisu države članice Europske unije.

Obzirom da me�u državama članicama ne postoje više granice u smislu provo-�enja kontrole kretanja dobara, hrvatski porezni obveznici mogu uvoz dobara obavi-ti u bilo kojoj državi članici Europske unije, a ne nužno u Republici Hrvatskoj.

Uvozom dobara smatra se i unos dobara iz trećih područja koja su dio carinskog područja Europske unije odnosno iz Planine Athos, Kanarskog otočja, francuskih prekomorskih departmana, Alandskog otočja i Kanalskih otoka, obzirom da se na navedena područja ne primjenjuje Direktiva Vijeća 2006/112/EZ. U vezi s navedenim naglašava se da se Direktiva Vijeća 2006/112/EZ ne primjenjuje niti na otok Heligo-land i područje Büsingen, Ceutu, Melillu, Livigno, Campione d’Italia talijanske vode jezera Lugano koji nisu dio carinskog područja Europske unije.

6. Vrijednosni kuponi

Članak 11.a

(1) ≈Vrijednosni kupon« u smislu ovoga Zakona je instrument za koji postoji ob-veza da ga se prihvati kao naknadu ili djelomičnu naknadu za isporuku doba-ra ili usluga i kada su dobra ili usluge koji se isporučuju ili identitet njihovih


potencijalnih isporučitelja naznačeni ili na samom instrumentu ili u povezanoj dokumentaciji, uključujući i uvjete uporabe takvog instrumenta.

(2) Vrste vrijednosnih kupona su: a) ≈jednonamjenski vrijednosni kupon« je vrijednosni kupon za koji su mjesto

isporuke dobara ili usluga na koje se vrijednosni kupon odnosi i PDV koji se mora platiti na ta dobra ili usluge poznati u vrijeme izdavanja vrijednos-nog kupona,

b) ≈višenamjenski vrijednosni kupon« je vrijednosni kupon koji nije jednona-mjenski vrijednosni kupon.

Direktiva Vijeća (EU) 2016/1065 o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u vezi s tre-tmanom vrijednosnih kupona usvojena je 27. lipnja 2016. a njene odredbe moraju se prenijeti u nacionalne propise država članica najkasnije do 31. prosinca 2018.

Direktiva o vrijednosnim kuponima usvojena je kako bi se uskladile odredbe u nacionalnim propisima država članica Europske unije o transakcijama povezanim s vrijednosnim kuponima čime bi se trebala povećati pravna sigurnost pri oporezivanju i izbjeći dvostruko oporezivanje odnosno neoporezivanje u pojedinim slučajevima, pogotovo kada se radi o transakcijama s vrijednosnim kuponima koje uključuju dvi-je države članice Europske unije.

Vrijednosni kupon je instrument koji treba prihvatiti kao naknadu ili djelomič-nu naknadu za isporuku dobara ili usluga i kada su dobra ili usluge ili identitet potencijalnih isporučitelja naznačeni na vrijednosnom kuponu ili pratećoj dokumen-taciji uključujući i uvjete uporabe kupona.

Jednonamjenski vrijednosni kupon je vrijednosni kupon kod kojeg su mjesto isporuke dobara ili usluga na koje se vrijednosni kupon odnosi i PDV koji se mora platiti na ta dobra ili usluge poznati u vrijeme izdavanja vrijednosnog kupona.

Višenamjenski vrijednosni kupon je vrijednosni kupon koji nije jednonamjenski vrijednosni kupon.

Članak 11.b(1) Svaki prijenos jednonamjenskog vrijednosnog kupona koji obavlja porezni

obveznik koji djeluje u svoje ime smatra se isporukom dobara ili usluga na koje se odnosi vrijednosni kupon. Stvarna predaja dobara ili stvarno obavljanje usluga u zamjenu za jednonamjenski vrijednosni kupon koji je isporučitelj prihvatio kao naknadu ili dio naknade ne smatraju se neovisnom transakcijom.

(2) Ako je prijenos jednonamjenskog vrijednosnog kupona obavio porezni obvez-nik koji djeluje u ime drugog poreznog obveznika, taj se prijenos smatra ispo-rukom dobara ili usluga na koje se vrijednosni kupon odnosi, koju je obavio drugi porezni obveznik u čije ime porezni obveznik djeluje.

(3) Kada isporučitelj dobara ili usluga nije porezni obveznik koji je, djelujući u vlastito ime, izdao jednonamjenski vrijednosni kupon, smatra se da je taj ispo-ručitelj obavio isporuku dobara ili usluga povezanih s tim vrijednosnim kupo-nom tom poreznom obvezniku.

Ovim člankom propisuje se porezni tretman prijenosa odnosno izdavanja jedno-namjenskog vrijednosnog kupona. Iz navedenih odredbi razvidno je da kod jednona-


mjenskih vrijednosnih kupona porezna obveza nastaje kod izdavanja vrijednosnog kupona a daljnja isporuka dobra na koja se taj kupon odnosi se više ne smatra ispo-rukom i ne podliježe oporezivanju PDV-om.

Članak 11.c(1) Stvarna predaja dobara ili stvarno obavljanje usluga u zamjenu za višenamjen-

ski vrijednosni kupon koji je isporučitelj prihvatio kao naknadu ili dio nakna-de podliježe PDV-u na temelju članka 4. ovoga Zakona, dok svaki prethodni prijenos tog višenamjenskog vrijednosnog kupona ne podliježe PDV-u.

(2) Ako prijenos višenamjenskog vrijednosnog kupona izvrši porezni obveznik koji nije porezni obveznik koji obavlja transakciju koja podliježe PDV-u u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, svako obavljanje usluga koje se može utvr-diti, poput distribucije ili promidžbenih usluga, podliježe PDV-u.

Ovim člankom propisuje se porezni tretman prijenosa odnosno izdavanja više-namjenskog vrijednosnog kupona. Iz navedenih odredbi razvidno je da kod višena-mjenskog vrijednosnog kupona oporezuje se stvarna predaja dobara ili stvarno obav-ljanje usluga u zamjenu za višenamjenski vrijednosni kupon. Svaki prethodni prijenos tog višenamjenskog vrijednosnog kupona ne podliježe PDV-u. Ako se obavljaju u vezi s time posebne usluge poput distribucije ili promidžbenih usluga one se oporezuju PDV-om.

VI. MJESTO OPOREZIVANJA

1. Mjesto isporuke dobara

1.1. Mjesto isporuke dobara bez prijevoza

Članak 12.

Mjestom isporuke dobara koja se ne otpremaju niti prevoze smatra se mjesto gdje se dobra nalaze u trenutku isporuke.

Ovim člankom se definira opće načelo za utvr�ivanje mjesta isporuke u slučaju kada se dobra ne otpremaju ili prevoze.

Prema tome, ako hrvatski porezni obveznik iz Republike Hrvatske isporuči dobra njemačkom poreznom obvezniku pri čemu oba porezna obveznika imaju valjane PDV identifikacijske brojeve svojih država članica, ali dobra nisu prevezena u Njemačku nego ostaju u Republici Hrvatskoj tada je mjesto isporuke Republika Hrvatska jer se dobra u trenutku isporuke nalaze u Republici Hrvatskoj, pa je hrvatski porezni ob-veznik na obavljenu isporuku obvezan obračunati hrvatski PDV.

Me�utim, da je došlo do stvarnog prijevoza dobara u Njemačku tada bi mjesto isporuke opet bila Republika Hrvatska, ali obzirom da su dobra prevezena u drugu državu članicu, odnosno u Njemačku radi se isporuci unutar Europske unije koja je oslobo�ena PDV-a, pa hrvatski porezni obveznik na takvu isporuku ne obračunava hrvatski PDV.


1.2. Mjesto isporuke dobara s prijevozom

Članak 13.

(1) Mjestom isporuke dobara koja otprema ili prevozi isporučitelj, kupac ili treća oso-ba, smatra se mjesto gdje se dobra nalaze na početku otpreme ili prijevoza do kupca.

(2) Ako je mjesto iz kojeg se dobra otpremaju ili prevoze treće područje ili treća zemlja, tada se mjestom isporuke dobara koju obavi uvoznik, kao i mjestom bilo koje na-knadne isporuke tih dobara, smatra država članica uvoza.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, mjestom isporuke dobara koja isporučitelj ili druga osoba za račun isporučitelja otpremi ili preveze iz države članice koja nije država članica u kojoj završava otprema ili prijevoz, smatra se mjesto gdje se dobra nalaze u trenutku kad otprema ili prijevoz kupcu završava, ako su ispunjeni slje-deći uvjeti:a) dobra su isporučena poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni

obveznik, a čija stjecanja dobara unutar Europske unije nisu predmet oporezi-vanja PDV-om prema članku 5. stavku 1. točkama a) i b) ovoga Zakona, ili bilo kojoj drugoj osobi koja nije porezni obveznik,

b) ne radi se o isporuci novih prijevoznih sredstava iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona ili isporuci dobara nakon njihovog sastavljanja ili postavljanja sa ili bez probnog rada, koju obavi isporučitelj ili druga osoba za njegov račun.

(4) Kad su isporučena dobra prema stavku 3. ovoga članka otpremljena ili prevezena s trećeg područja ili iz treće zemlje i ako ih isporučitelj uvozi u državu članicu koja nije država članica u kojoj otprema ili prijevoz završava, smatra se da su ona ot-premljena ili prevezena iz države članice uvoznice.

(5) Stavci 3. i 4. ovoga članka ne primjenjuju se na isporuke dobara koja su u cijelosti otpremljena ili prevezena u istu državu članicu u kojoj završava otprema ili prije-voz, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:a) isporučena dobra nisu dobra koja podliježu trošarinama u smislu članka 4.

stavka 4. ovoga Zakona,b) ukupna vrijednost takvih isporuka bez PDV-a, obavljenih pod uvjetima iz sta-

vaka 3. i 4. ovoga članka, u državu članicu u kojoj prijevoz ili otprema završa-va, u tekućoj kalendarskog godini nije prešla prag isporuke koji je propisala ta država članica,

c) ukupna vrijednost takvih isporuka bez PDV-a, osim proizvoda koji podliježu trošarinama, pod uvjetima iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, u državu članicu u kojoj prijevoz ili otprema završava, u prethodnoj kalendarskoj godini nije preš-la prag isporuke koji je propisala ta država članica.

(6) U slučaju da ukupna vrijednost isporuka koje obavi isporučitelj u prethodnoj ka-lendarskoj godini, odnosno u tekućoj kalendarskoj godini prije�e prag isporuke, koji je propisala druga država članica ili ne želi da se na njega primjenjuje prag isporuke te države članice, mjestom isporuke dobara, koja je iz tuzemstva otpremio ili prevezao isporučitelj ili druga osoba za njegov račun smatra se, pod uvjetima propisanim u stavcima 3. i 4. ovoga članka, država članica u koju su dobra otpre-


mljena ili prevezena iz tuzemstva. Ako isporučitelj odluči da se na njega ne primje-njuje prag isporuke koji je propisala druga država članica, obvezan je o tome obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave.

(7) U slučaju da je ukupna vrijednost isporuka koje obavi isporučitelj iz druge države članice u prethodnoj kalendarskoj godini, odnosno u tekućoj kalendarskoj godini veća od 270.000,00 kuna (prag isporuke), mjestom isporuke dobara koja je otpre-mio ili prevezao u tuzemstvo isporučitelj ili druga osoba za njegov račun smatra se tuzemstvo sukladno stavku 3. ovoga članka.

(8) Isporučitelj iz stavka 3. ovoga članka može bez obzira što ukupna vrijednost nje-govih isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini, odnosno u tekućoj kalendarskoj godini nije prešla prag isporuke propisan u stavku 7. ovoga članka, odlučiti da je mjesto takvih isporuka u tuzemstvu.

(9) Isporučitelj iz stavka 8. ovoga članka koji izjavi da ne želi da se na njega primje-njuje prag isporuke iz stavka 7. ovoga članka mora navedeno primjenjivati najma-nje dvije kalendarske godine i mora Poreznoj upravi podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja iz članka 77. stavka 6. ovoga Zakona.

(10) Mjesto isporuke dobara koja je otpremio ili prevezao isporučitelj, kupac ili treća osoba, a koja sastavlja ili postavlja isporučitelj ili druga osoba za njegov račun sa ili bez probnog rada, je mjesto gdje se ta dobra sastavljaju ili postavljaju.

Mjestom isporuke dobara koja se otpremaju odnosno prevoze smatra se mjesto na kojem se nalaze na početku otpreme ili prijevoza.

Isporuke dobara krajnjim kupcima (gra�anima i ostalim osobama koje nemaju dodijeljen PDV identifikacijski broj) oporezuju se u državi članici podrijetla, što zna-či da je isporučitelj tih dobara obvezan obračunati PDV svoje države članice.

I u ovom slučaju postoje odre�eni izuzeci i to u slučajevima kada se radi o isporu-ci novih prijevoznih sredstva koja se uvijek oporezuju u državi članici odredišta, proda-ji na daljinu kojom se smatra prodaja dobara koja prevozi porezni obveznik (isporučitelj) gra�anima i ostalim osobama koje nisu registrirane za potrebe PDV u državi članici gdje im je sjedište ili prebivalište te kod isporuke dobara koja podliježu trošarinama kod kojih se tako�er mjestom isporuke uvijek smatra država članica odredišta.

Stoga ako je isporuka dobara obavljena poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, i čija stjecanja ne podliježu oporezivanju PDV-om jer nisu preš-li prag stjecanja ili bilo kojoj drugoj osobi koja nije porezni obveznik, mjestom opore-zivanja isporuke dobara smatra se mjesto gdje se dobra nalaze u trenutku završetka prijevoza ili otpreme do kupca, pod uvjetom da je ukupna vrijednost isporuka koje je u odre�enu državu članicu obavio porezni obveznik isporučitelj u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini prešla prag isporuke koji je propisala ta država članica.

U slučaju da hrvatski porezni obveznik isporučitelj nije prešao prag isporuke koji je propisala druga država članica ili nije odustao od navedenog praga, tada je na isporuke dobara obavljene gra�anima i ostalim osobama koje nisu registrirane za potrebe PDV u državi članici gdje im je sjedište ili prebivalište, obvezan obračunati hrvatski PDV.

Republika Hrvatska je propisala prag isporuke u iznosu od 270.000,00 kuna i on se odnosi na porezne obveznike iz drugih država članica koji obavljaju isporuke


dobara hrvatskim gra�anima i ostalim osobama koje nisu registrirane za potrebe PDV-a odnosno one kojima nije dodijeljen PDV identifikacijski broj.

Stoga ako hrvatski porezni obveznik obavlja isporuku dobara njemačkom porez-nom obvezniku koji obavlja isključivo oslobo�ene isporuke te u Njemačkoj nema dodijeljen njemački PDV identifikacijski broj i prije�e prag isporuke koji je propisala Njemačka tada se hrvatski porezni obveznik treba u Njemačkoj registrirati za potrebe PDV-a i na obavljenu isporuku obračunati njemački PDV.

Isto tako vrijedi i obrnuta situacija, odnosno ako njemački porezni obveznik obavlja isporuke dobara hrvatskim gra�anima, te je u prethodnoj ili tekućoj kalen-darskoj godini ostvario isporuke u vrijednosti preko 270.000,00 kuna, obvezan je registrirati se za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj, što znači da će na obavljene isporuke obračunavati hrvatski PDV.

Potrebno je napomenuti da se porezni obveznici iz drugih država članica mogu već od prve isporuke u Republiku Hrvatsku odlučiti za oporezivanje takvih isporuka u Republici Hrvatskoj, što znači da oni u tom slučaju odustaju od praga isporuke koji je propisala Republika Hrvatska i takav način oporezivanja isporuka obvezni su primjenjivati najmanje dvije kalendarske godine.

Obzirom da Republika Hrvatska ima jednu od najviših općih stopa PDV-a može se pretpostaviti da porezni obveznici iz drugih država članica neće odustajati od praga isporuke koji je propisala Republika Hrvatska.

Mjestom isporuke dobara koja se sastavljaju ili postavljaju, a koja je otpremio ili prevezao isporučitelj, kupac ili netko treći smatra se mjesto gdje se ta dobra sa-stavljaju ili postavljaju. Stoga ako se dobra postavljaju u Republici Hrvatskoj tada je mjesto isporuke u Republici Hrvatskoj.

1.3. Mjesto isporuke dobara na brodovima, u zrakoplovima ili vlakovima

Članak 14.

(1) Mjestom isporuke dobara koja su isporučena na brodovima, u zrakoplovima ili vlakovima tijekom dionice prijevoza putnika obavljenog u Europskoj uniji smatra se mjesto početka prijevoza putnika.

(2) Dionicom prijevoza putnika obavljenog u Europskoj uniji u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se dio prijevoza koji je obavljen izme�u mjesta početka i mjesta završetka prijevoza putnika bez zaustavljanja na području izvan Europske unije.

(3) U smislu stavka 2. ovoga članka:a) ≈mjesto početka prijevoza putnika« je prvo predvi�eno mjesto ukrcaja putnika

unutar Europske unije, prema potrebi nakon zaustavljanja izvan Europske unije,b) ≈mjesto završetka prijevoza putnika« je posljednje predvi�eno mjesto iskrcaja

unutar Europske unije onih putnika koji su se ukrcali u Europskoj uniji, prema potrebi prije zaustavljanja izvan Europske unije.

(4) U slučaju povratnog putovanja, povratna dionica puta smatra se zasebnom uslugom prijevoza.

Ovim člankom odre�uje se da je mjesto isporuke dobara na brodovima, u zrako-plovima ili u vlakovima, mjesto početka prijevoza putnika, za vrijeme dionice prije-voza putnika unutar Europske unije.


Dionicom prijevoza putnika obavljenog u Europskoj uniji smatra se dio prijevo-za koji je obavljen izme�u mjesta početka i mjesta završetka prijevoza putnika bez zaustavljanja na području izvan Europske unije.

Prema tome, ako će se dobra isporučivati u vlaku za vrijeme prijevoza putnika iz Zagreba u Beč, mjestom isporuke dobara smatrati će se Republika Hrvatska i obav-ljene isporuke dobara biti će oporezive hrvatskim PDV-om.

Ovdje je bitno istaknuti da se u slučaju putovanja kroz treću zemlju, primjerice Švicarsku, BiH i slično neće obračunavati PDV niti jedne od države članice Europske unije, pa tako niti hrvatski PDV.

1.4. Mjesto isporuke dobara putem sustava za prirodni plin, električnu energiju, grijanje ili hla�enje

Članak 15.

(1) Kod isporuke plina putem sustava za prirodni plin koji se nalazi na području Eu-ropske unije ili bilo koje mreže priključene na takav sustav te isporuke električne energije, grijanja ili hla�enja preko mreža za grijanje ili hla�enje poreznom obve-zniku preprodavatelju, mjestom isporuke smatra se mjesto gdje taj preprodavatelj ima sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu kojima se dobra isporučuju, a u slučaju nepostojanja takvog sjedišta ili stalne poslovne jedinice mjesto gdje je njegovo prebivalište ili uobičajeno boravište.

(2) Poreznim obveznikom preprodavateljem iz stavka 1. ovoga članka smatra se porez-ni obveznik kojem je osnovna djelatnost kupnja i prodaja plina, električne energi-je, grijanja ili hla�enja i čija je vlastita potrošnja tih proizvoda zanemariva.

(3) Pri isporuci plina putem sustava za prirodni plin koji se nalazi na području Europ-ske unije ili bilo koje mreže priključene na takav sustav, pri isporuci električne energije, grijanja ili hla�enja preko mreža za grijanje ili hla�enje, ako takva ispo-ruka nije obuhvaćena stavcima 1. i 2. ovoga članka, mjestom isporuke smatra se mjesto gdje kupac stvarno koristi i troši ta dobra.

(4) Ako kupac iz stavka 3. ovoga članka nije u cijelosti ili djelomično stvarno potrošio prirodni plin, električnu energiju, grijanje ili hla�enje, smatra se da su ta nepotroše-na dobra iskorištena i potrošena na mjestu gdje kupac kojem se dobra isporučuju ima sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu kojoj su ta dobra isporučena. U slučaju ne-postojanja takvog sjedišta ili stalne poslovne jedinice smatra se da je kupac iskoristio i potrošio dobra na mjestu gdje je njegovo prebivalište ili uobičajeno boravište.

Ovim se člankom propisuje da se mjestom isporuke smatra sjedište preprodava-telja kojemu je obavljena isporuka plina putem sustava za prirodni plin koji se na-lazi na području Europske unije ili bilo koje mreže priključene na takav sustav ili o isporuci električne energije, grijanja ili hla�enja preko mreža za grijanje ili hla�enje. Ako kupac koristi ili troši navedena dobra, mjestom isporuke smatra se mjesto gdje kupac stvarno koristi i troši ta dobra.

U slučaju da kupac nije u cijelosti ili djelomično potrošio prirodni plin, električ-nu energiju, grijanje ili hla�enje smatra se da su nepotrošena dobra iskorištene ili potrošena na mjestu gdje kupac kojem se ta dobra isporučuju ima sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu kojoj su ta dobra isporučena.


Propisivanjem ove odredbe osiguralo se da se plin koji se distribuira putem mre-že plinovoda kao i električna energija, grijanje i hla�enje oporezuju u državi članici gdje se ta dobra stvarno i troše. Ove posebne odredbe propisane su i iz razloga da se kod isporuke plina putem distribucijskog sustava, te isporuke električne i rashladne i toplinske energije putem rashladnih i toplinskih mreža izbjegne donošenje odluke o tome radi li se o isporuci sa ili bez prijevoza.

2. Mjesto obavljanja usluga

2.1. Opće odredbe

Članak 16.

U vezi odre�ivanja mjesta obavljanja usluga primjenjuje se sljedeće:1. porezni obveznik koji obavlja i djelatnosti ili isporuke koje se ne smatraju opo-

rezivim isporukama dobara ili usluga u smislu članka 4. stavka 1. ovoga Zakona smatra se poreznim obveznikom u odnosu na sve usluge koje su mu obavljene,

2. pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a smatra se poreznim obveznikom.

Ovim člankom propisuje se da se u pogledu obavljanja usluga poreznim obve-znicima smatraju porezni obveznici koji obavljaju isporuke koje su oslobo�ene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza, zatim mali porezni obveznici te pravne osobe koje nisu porezni obveznici, a registrirane su za potrebe PDV-a.

U konkretnom primjeru to znači da je hrvatski mali porezni obveznik (porezni obveznik koji nije upisan u registar obveznika PDV-a jer nije prešao prag za upis u registar obveznika PDV-a) obvezan obračunati i platiti PDV na usluge koje su mu obavili po rezni obveznici iz drugih država članica ili trećih zemalja.

Tako�er, ako je primatelj usluge pravna osoba koja nije porezni obveznik regi-strirana za potrebe PDV-a jer je prešla prag stjecanja ili odustala od praga stjecanja, tada će i ona obračunati i platiti PDV na primljene usluge i poreznom obvezniku koji je obavio uslugu dati će svoj hrvatski PDV identifikacijski broj.

Članak 17.

(1) Mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Ako se te usluge obavljaju stalnoj poslovnoj jedinici poreznog obveznika u mjestu koje je različito od mjesta sjedišta poreznog obveznika, mjestom obavljanja usluga smatra se sjedište stalne poslovne jedinice. Ako takvo sjedište ili stalna poslovna jedinica ne postoje, mjestom obavljanja usluga smatra se prebivalište ili uobičajeno boravište poreznog obveznika primatelja usluge.

(2) Mjestom obavljanja usluga osobi koja nije porezni obveznik smatra se mjesto u kojem porezni obveznik koji obavlja usluge ima sjedište. Ako te usluge obavlja stalna poslovna jedinica poreznog obveznika koja je u mjestu različitom od mjesta sjedišta poreznog obveznika, mjestom obavljanja usluga smatra se sjedište stalne poslovne jedinice. Ako takvo sjedište ili stalna poslovna jedinica ne postoje, mje-stom obavljanja usluga smatra se prebivalište ili uobičajeno boravište poreznog obveznika koji obavlja usluge.


(3) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka o vrsti i mjestu obavljanja usluga.

Zakonom o PDV-u koji je stupio na snagu 1. srpnja 2013. godine propisane su no vine u odnosu na usluge koje se obavljaju poreznim obveznicima iz drugih država članica odnosno trećih zemalja.

Naime, do 1. srpnja 2013. godine bilo je propisano opće načelo prema kojem se mjestom oporezivanja usluga smatralo mjesto gdje je sjedište poreznog obveznika koji uslugu obavlja. Me�utim od 1. srpnja 2013. godine definirano je da je mjesto obavlja-nja usluge poreznom obvezniku mjesto na kojem taj porezni obveznik odnosno pri-matelj usluge ima sjedište, pa se porezna obveza prenosi na poreznog obveznika primatelja usluge.

Tako�er definirano je i da je mjesto pružanja usluga osobi koja nije porezni obveznik mjesto u kojem porezni obveznik pružatelj ima sjedište.

Napominje se da su ovo opća načela oporezivanja usluga, me�utim postoje i izuzeci.

2.2. Posebne odredbe

2.2.1. Posredničke usluge obavljene osobama koje nisu porezni obveznici

Članak 18.

Mjestom obavljanja usluga osobi koja nije porezni obveznik koje obavlja posrednik u tu�e ime i za tu�i račun, smatra se mjesto gdje je obavljena transakcija za koju se posreduje sukladno odredbama ovoga Zakona.

Ovim je člankom propisano da se mjestom obavljanja usluga osobi koja nije pore-zni obveznik koje obavlja posrednik u tu�e ime i za tu�i račun, smatra mjesto gdje je obavljena transakcija za koju se posreduje. Prema tome, kako bi se odredilo mjesto obavljanja usluge koju obavi posrednik osobi koja nije porezni obveznik, potrebno je prvo utvrditi gdje se obavlja isporuka dobara/pružanje usluga u vezi s kojima se obav-lja usluga posredovanja.

U vezi s time navodi se primjer: Porezni obveznik sa sjedištem u Hrvatskoj ugovo-ri selidbu za fizičku osobu koja seli namještaj iz Rijeke u London, sa poreznim obvezni-kom B, koji obavlja me�unarodne selidbe. U tom slučaju, osnovna usluga je prijevoz dobara unutar Europske unije od strane tvrtke B prema fizičkoj osobi, što znači da se tu radi o prijevozu dobara unutar Europske unije te se mjestom obavljanja usluge prijevo-za smatra početak prijevoza, a to je Rijeka. Stoga je i mjesto pružanja usluge od strane hrvatskog poreznog obveznika koji je posrednik, gra�aninu koji nije porezni obveznik, Republika Hrvatska i posrednička usluga biti će oporeziva hrvatskim PDV-om.

U slučaju ako posrednik (koji djeluje u ime i za račun druge osobe) pruža uslugu porezom obvezniku koji djeluje kao takav ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a nije potrebno utvr�ivati mjesto obavljanja usluge za koju se posreduje, već se na te posredničke usluge uvijek primjenjuje opće načelo prema kojem se mjestom obavljanja usluge smatra mjesto na kojem porezni obveznik (prima-telj usluge) ima sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu kojoj se obavlja usluga.


2.2.2. Usluge u vezi s nekretninama

Članak 19.Mjestom obavljanja usluga u vezi s nekretninama, uključujući usluge stručnjaka i

posrednika za prodaju nekretnina, smještaj u hotelima ili objektima slične namjene uključujući kampove za odmor ili mjesta ure�ena za kampiranje, davanje prava na uporabu nekretnina i usluge pripreme i koordinacije gra�evinskih radova, kao što su usluge arhitekata i gra�evinskog nadzora, smatra se mjesto gdje se nekretnina nalazi.

Navedenim člankom propisano je da se mjestom obavljanja usluga u vezi s nekret-ninama smatra mjesto gdje se nekretnina nalazi. Usluge povezane s nekretninama na-čelno obuhvaćaju sve usluge koje su u dovoljnoj mjeri izravno povezane s odre�enom nekretninom.

U primjeni ova odredba znači ako se nekretnina nalazi u Republici Hrvatskoj, mjesto obavljanja bilo koje usluge vezane uz tu nekretninu je Republika Hrvatska, čak i ako tu uslugu pruža porezni obveznik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj te neovisno o tome da li se predmetne usluge pružaju poreznom obvezniku ili onima koji to nisu. Navedeno znači ako je usluga vezana uz nekretninu i pružena uz nakna-du od strane poreznog obveznika koji djeluje kao takav, uvijek je predmet oporeziva-nja PDV-om u Republici Hrvatskoj. Iz navedene odredbe, izme�u ostalog, proizlazi da je pružanje hotelskog smještaja usluga povezana s nekretninom. Stoga, ako se hotel nalazi u Republici Hrvatskoj, treba platiti hrvatski PDV bez obzira da li je ko-risnik usluge porezni obveznik ili ne, odnosno bez obzira na to da li je korisnik uslu-ge hrvatski državljanin ili stranac. U vezi oporezivanja usluga povezanih s nepokret-nom imovinom potrebno je napomenuti da su 1. siječnja 2017. stupile na snagu odredbe članka 13.b, 31.a i 31.b Uredbe Vijeća 282/2011.

2.2.3. Usluge prijevoza

Članak 20.

(1) Mjestom obavljanja usluga prijevoza putnika smatra se mjesto gdje se obavlja prijevoz, razmjerno prije�enim udaljenostima.

(2) Mjestom obavljanja usluga prijevoza dobara, osim prijevoza dobara unutar Europ-ske unije, osobama koje nisu porezni obveznici smatra se mjesto gdje se obavlja prijevoz, razmjerno prije�enim udaljenostima.

(3) Mjestom obavljanja usluga prijevoza dobara unutar Europske unije osobama koje nisu porezni obveznici smatra se mjesto početka prijevoza.

(4) ≈Prijevoz dobara unutar Europske unije« je prijevoz dobara kod kojeg se mjesto početka prijevoza i mjesto završetka prijevoza nalaze na područjima dviju različi-tih država članica.

(5) ≈Mjesto početka prijevoza« je mjesto u kojemu stvarno započinje prijevoz dobara, bez obzira na udaljenost prije�enu do mjesta gdje su dobra smještena, a ≈mjesto završetka prijevoza« je mjesto u kojemu stvarno završava prijevoz dobara.

(6) PDV se ne obračunava osobama koje nisu porezni obveznici na dio prijevoza do-bara unutar Europske unije koji se obavlja na vodama koje ne pripadaju području Europske unije.


Stavkom 1. ovoga članka propisano je da je mjesto obavljanja usluge prijevoza putnika mjesto na kojem se odvija taj prijevoz razmjerno prije�enim udaljenostima, što znači da je kod prijevoza putnika potrebno utvr�ivati dionicu puta na kojoj se prijevoz obavlja.

Ovo pravilo se primjenjuje bez obzira da li isporučitelj ima sjedište u tuzemstvu ili negdje drugdje i bez obzira na to da li je kupac porezni obveznik ili ne.

Kod prijevoza putnika do ili iz mjesta koje se ne nalazi na području Republike Hrvatske, prijevoz je oporeziv u Republici Hrvatskoj za onu dionicu puta koja je stvarno obavljena na području Republike Hrvatske.

Stavkom 2. ovoga članka propisano je se mjestom obavljanja usluga prijevoza dobara, osim prijevoza dobara unutar Europske unije, osobama koje nisu porezni obveznici smatra mjesto gdje se obavlja prijevoz, razmjerno prije�enim udaljenostima. Ova se odredba primjenjuje kako bi se utvrdilo mjesto prijevoza dobara, koji nije prijevoz dobara unutar Europske unije, a koji se obavlja osobama koje nisu porezni obveznici, neovisno o tome da li pružatelj ili primatelj ima sjedište u Hrvatskoj ili negdje drugdje.

Stoga u slučaju prijevoza dobara osobama koje nisu porezni obveznici, ako se taj prijevoz ne obavlja unutar Europske unije, mjestom obavljanja usluge prijevoza dobara smatra se dionica puta na kojoj se prijevoz obavlja, pa će u slučaju da se taj prijevoz obavlja i u Republici Hrvatskoj, hrvatski PDV biti obračunan na dionicu puta obavljenu u Republici Hrvatskoj.

Stavkom 3. propisano je da se mjestom obavljanja usluge prijevoza dobara unu-tar Europske unije osobi koja nije porezni obveznik smatra mjesto početka tog prije-voza. Stoga, ako se usluga prijevoza dobara unutar Europske unije obavlja osobi koja nije porezni obveznik mjesto obavljanja takve usluge je tamo gdje prijevoz započinje. Prema tome, ako je početak prijevoza u Republici Hrvatskoj, onda je ta usluga opo-reziva u Republici Hrvatskoj, bez obzira kuda se dobra voze unutar Europske unije.

Stavkom 6. propisano je da se PDV neće naplaćivati na onaj dio prijevoza doba-ra unutar Europske unije osobama koje nisu porezni obveznici, koji se odvija na vodama koje ne čine dio područja Europske unije.

U vezi s mjestom obavljanja usluga prijevoza dobara koja se obavlja izme�u dva porezna obveznika, mjestom obavljanja usluge prijevoza unutar Europske unije ili u me�unarodnom prometu, smatra se mjesto gdje taj porezni obveznik primatelj usluge ima sjedište, odnosno primjenjuje se opće načelo oporezivanja usluga izme�u dva porezna obveznika.

2.2.4. Usluge u kulturi i njima slične usluge, pomoćne usluge u prijevozu i usluge u vezi s pokretnim dobrima

Članak 21.

(1) Mjestom obavljanja usluga pristupa kulturnim, umjetničkim, sportskim, znanstve-nim, obrazovnim, zabavnim i sličnim doga�anjima kao što su izložbe i sajmovi te pomoćnih usluga u vezi s tim pristupom, obavljenih poreznom obvezniku, smatra se mjesto gdje se ta doga�anja stvarno odvijaju.

(2) Mjestom obavljanja usluga i pomoćnih usluga u vezi s kulturnim, umjetničkim, sportskim, znanstvenim, obrazovnim, zabavnim i sličnim aktivnostima kao što su izložbe i sajmovi, uključujući obavljanje usluga organizatora takvih aktivnosti


osobi koja nije porezni obveznik, smatra se mjesto gdje se te aktivnosti stvarno odvijaju.

(3) Mjestom obavljanja sljedećih usluga osobi koja nije porezni obveznik jest mjesto gdje se te usluge stvarno obavljaju:a) pomoćne usluge u prijevozu kao što su utovar, istovar, pretovar, rukovanje i

slično,b) procjena pokretnih materijalnih dobara i radovi na takvim dobrima.

Stavkom 1. i 2. ovoga članka propisano je da se mjestom obavljanja usluga vezano za ulazak na kulturne, umjetničke, sportske, znanstvene, obrazovne, zabav-ne priredbe ili slična doga�anja, poput sajmova i izložbi, te pomoćnih usluga vezanih za ulazak, koje pruža porezni obveznik, smatra mjesto gdje se ti doga�aji stvarno i održavaju.

Mjestom obavljanja usluga i pomoćnih usluga u vezi s kulturnim, umjetničkim, sportskim, znanstvenim, obrazovnim, zabavnim ili sličnim doga�anjima, poput saj-mova i izložbi, uključujući i pružanje usluga od strane organizatora tih aktivnosti, smatra se mjesto gdje se te usluge stvarno pružaju kada je primatelj fizička osoba.

„Usluge vezane za ulazak“ na kulturne, umjetničke, sportske, znanstvene, obra-zovne, zabavne priredbe ili slična doga�anja uključuju i usluge čije osnovne karak-teristike uključuju davanje prava pristupa nekom doga�aju u zamjenu za ulaznicu ili plaćanje, uključujući i plaćanje u obliku pretplate, ulaznice za sezonu ili naknadu za odre�eno razdoblje.

Stavkom 3. propisano je da je mjesto pružanja pomoćnih usluga u prijevozu osobama koje nisu porezni obveznici mjesto na kojem se fizički stvarno obavljaju te usluge, stoga ako se te usluge stvarno obavljaju u Republici Hrvatskoj, onda se na njih obračunava hrvatski PDV.

Pomoćne usluge u prijevozu izravno su povezane ili potrebne u svrhu prijevoza dobra ili putnika i uključuju, izme�u ostalog, pakiranje, prepakiravanje i otpakirava-nje, označavanje i pečaćenje kontejnera i drugih vrsta pakiranja, skladištenje, kontro-lu, otvaranje radi inspekcije, mjerenja, ispitivanja, vaganja i kontrole dobara, utovar, pretovar, slaganje, istovar, usluge osiguranja tereta, razvrstavanje i klasificiranje do-bara, dekontaminaciju, analizu za potrebe osiguranja, rukovanje i slične usluge kao i pripremu tovarnog lista, avionskog tovarnog lista, potvrde o otpremi robe itd.

Nadalje stavkom 3. propisano je da se mjestom obavljanja usluga koje se sasto-je od procjene pokretne materijalne imovine i radova na toj imovini, obavljenih oso-bi koja nije porezni obveznik smatra mjesto u kojem se te usluge stvarno fizički obavljaju.

Procjena pokretne materijalne imovine odnosi se na ocjenjivanje osobina ili procjene kvalitete i/ili vrijednosti pokretne materijalne imovine.

Radovi izvedeni na pokretnim materijalnim dobrima odnose se na usluge koje obuhvaćaju popravke, obradu ili preradu tih pokretnih materijalnih dobara.

2.2.5. Usluge pripremanja hrane i usluge opskrbe pripremljenom hranom i pićem

Članak 22.

(1) Mjestom obavljanja usluga pripremanja hrane i obavljanja usluga prehrane u ugo-stiteljskim objektima te pripremanja i usluživanja pića u tim objektima, osim onih


koje se stvarno obavljaju na brodovima, u zrakoplovima ili vlakovima tijekom dionice prijevoza putnika obavljenog unutar Europske unije smatra se mjesto gdje se te usluge stvarno obavljaju.

(2) Mjestom obavljanja usluga pripremanja hrane i obavljanja usluga prehrane te pri-premanja i usluživanja pića koje se stvarno obavljaju na brodovima, u zrakoplovi-ma ili vlakovima tijekom dionice prijevoza putnika obavljenog unutar Europske unije smatra se mjesto početka prijevoza putnika.

(3) U smislu stavka 2. ovoga članka dionica prijevoza putnika obavljenog unutar Eu-ropske unije je dio prijevoza, bez zaustavljanja izvan Europske unije, izme�u mjesta početka i mjesta završetka prijevoza putnika.

(4) Mjestom početka i mjestom završetka prijevoza putnika u smislu stavka 3. ovoga članka kao i u slučaju povratnog putovanja, smatraju se mjesta prijevoza putnika odre�ena člankom 14. stavcima 3. i 4. ovoga Zakona.

Ovim se člankom propisuje da se mjestom obavljanja usluga pripremanja hrane i obavljanja usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje pića u tim objektima, osim onih koje se stvarno obavljaju na brodovima, u zrakoplovima ili vlakovima tijekom dionice prijevoza putnika obavljenog unutar Europske unije smatra mjesto gdje se te usluge stvarno obavljaju, što znači ako se ugostiteljska usluga obavlja u restoranu u Republici Hrvatskoj, mjesto oporezivanja je Republika Hrvatska.

U vezi s navedenim naglašava se da su ugostiteljske usluge i usluga cateringa usluge koje se sastoje od isporuke pripremljene ili nepripremljene hrane i pića, ili oboje, za ljudsku upotrebu, uz primjerenu količinu pomoćnih usluga koje omoguća-vaju neposredno konzumiranje istoga. Ugostiteljske usluge su usluge koje se pružaju u objektu odnosno prostorijama pružatelja, dok su usluge cateringa usluge koje se pružaju izvan prostorija pružatelja usluga.

Mjestom obavljanja usluga pripremanja hrane i obavljanja usluga prehrane te pripremanja i usluživanja pića koje se stvarno obavljaju na brodovima, u zrakoplo-vima ili vlakovima tijekom dionice prijevoza putnika unutar Europske unije smatra se mjesto početka prijevoza putnika. Dionica prijevoza putnika obavljenog unutar Europske unije označava dio prijevoza izme�u mjesta početka i mjesta završetka prijevoza putnika, bez zaustavljanja izvan Europske unije, stoga je bilo potrebno definirati i mjesto početka odnosno mjesto završetka prijevoza putnika.

Prema tome kada se usluge restorana i cateringa pružaju tijekom dionice puto-vanja putnika unutar Europske unije, mjestom obavljanja tih usluga smatra se mje-sto početka prijevoza putnika.

2.2.6. Iznajmljivanje prijevoznih sredstava

Članak 23.

(1) Mjestom obavljanja usluga kratkotrajnog iznajmljivanja prijevoznih sredstava sma-tra se mjesto gdje se ta prijevozna sredstva stvarno stavljaju na raspolaganje pri-matelju usluge.

(2) Mjesto iznajmljivanja prijevoznih sredstava, osim kratkotrajnog iznajmljivanja, osobi koja nije porezni obveznik je mjesto gdje ta osoba ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište.


(3) Neovisno od stavka 2. ovoga članka, mjestom iznajmljivanja plovila za razonodu osobi koja nije porezni obveznik, osim kratkotrajnog iznajmljivanja, smatra se mjesto gdje je to plovilo stvarno stavljeno na raspolaganje korisniku, ako tu uslugu obavi isporučitelj iz mjesta u kojem ima sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu koja se nalazi u tom mjestu.

(4) U smislu ovoga članka kratkotrajnim iznajmljivanjem smatra se neprekidno posje-dovanje ili korištenje prijevoznog sredstva tijekom razdoblja koje traje najviše 30 dana, odnosno, u slučaju plovila, najviše 90 dana.

Ovim se člankom propisuje da se mjestom kratkoročnog iznajmljivanja prijevo-znog sredstva smatra mjesto gdje se prijevozno sredstvo stvarno stavlja na raspola-ganje primatelju usluge neovisno o tome tko je osoba kojoj se obavlja usluga kratko-ročnog najma prijevoznog sredstva.

Kratkoročno znači neprekinuti posjed prijevoznog sredstva tijekom razdoblja ne duljeg od 30 dana, a u slučaju plovila, ne više od 90 dana, pri čemu se trajanje ne-prekinutog posjeda ili korištenja utvr�uje temeljem ugovora izme�u ugovornih strana

Nadalje propisano je i da se mjestom dugoročnog iznajmljivanja prijevoznih sredstava, osobi koja nije porezni obveznik smatra mjesto gdje ta osoba (korisnik usluge) ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište.

Me�utim, ako se radi o dugoročnom iznajmljivanju prijevoznih sredstva pore-znom obvezniku tada se primjenjuje opće načelo prema kojem se mjesta obavljanja usluge smatra mjesto u kojem porezni obveznik primatelj usluge ima sjedište.

Ako se radi o usluzi dugoročnog iznajmljivanja plovila za razonodu osobi koja nije porezni obveznik mjestom obavljanja usluge smatra se mjesto gdje se to plovilo stvarno stavlja na raspolaganje korisniku, ako tu uslugu pruža isporučitelj iz mjesta u kojem ima sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu koja se nalazi u tom mjestu.

2.2.7. Ostale usluge

Članak 24.

(1) Mjestom obavljanja sljedećih usluga osobi koja nije porezni obveznik i koja ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište izvan Europske unije smatra se mjesto gdje taj primatelj usluga ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište:a) prijenos i ustupanje autorskih prava, patenata, licencija, zaštitnog znakovlja i

sličnih prava,b) usluge oglašavanja,c) usluge konzultanata, inženjera, odvjetnika, računovo�a, prevoditelja i druge

slične usluge savjetovanja,d) usluge obrade podataka,e) ustupanje informacija, uključujući i informacije o poslovnim postupcima i isku-

stvu,f) bankarske i financijske transakcije, transakcije osiguranja uključujući reosigu-

ranje, uz izuzetak iznajmljivanja sefova,g) ustupanje osoblja,h) iznajmljivanje pokretne materijalne imovine, osim svih prijevoznih sredstava,i) suzdržavanje od obavljanja, u cijelosti ili djelomično, gospodarske djelatnosti

ili prava navedenih u ovom stavku,


j) omogućavanje pristupa do sustava za prirodni plin koji se nalazi na području Europske unije ili do bilo koje mreže koja je priključena na takav sustav, te do sustava za električnu energiju ili mreža za grijanje ili hla�enje i prijevoza ili prijenosa putem tih sustava ili mreža, te obavljanje drugih usluga koje su s time izravno povezane.

Mjesto pružanja usluga navedenih u stavku 1. ovoga članka osobama koje nisu porezni obveznici, a imaju sjedište ili stalno prebivalište ili uobičajeno boravište izvan Europske unije, je mjesto u kojem primatelj usluge ima sjedište, stalno prebivalište ili uobičajeno boravište.

U vezi s navedenim isporučitelj mora utvrditi mjesto gdje korisnik ima sjedište, stalno prebivalište ili uobičajeno boravište temeljem činjeničnih podataka koje mu je dao korisnik.

2.2.8. Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja ili neoporezivanja

Članak 25.

Ministar financija može radi izbjegavanja dvostrukog oporezivanja, neoporezivanja ili narušavanja načela tržišnog natjecanja pravilnikom propisati da se za usluge iz čla-naka 17., 23., 24. i 26. ovoga Zakona smatra:

a) da je mjesto obavljanja tih usluga, koje se nalazi u tuzemstvu, izvan Europske unije ako se te usluge stvarno koriste izvan Europske unije,

b) da je mjesto obavljanja tih usluga, koje se nalazi izvan Europske unije, u tuzem-stvu ako se te usluge stvarno koriste u tuzemstvu.

Ovim člankom propisuje se da ministar financija može radi izbjegavanja dvo-strukog oporezivanja, neoporezivanja ili narušavanja načela tržišnog natjecanja pro-pisati za pojedine vrste usluga da se mjestom obavljanja usluga smatra tuzemstvo, ako se te usluge stvarno koriste u tuzemstvu i obrnuto da je mjesto oporezivanja izvan Europske unije, ako se te usluge stvarno koriste izvan Europske unije.

2.2.9. Telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici

Članak 26.

(1) Mjestom obavljanja sljedećih usluga osobi koja nije porezni obveznik smatra se mjesto gdje ta osoba ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište:a) telekomunikacijske usluge,b) usluge radijskog i televizijskog emitiranja,c) elektronički obavljene usluge.

(2) Ako porezni obveznik koji obavlja usluge i primatelj usluga komuniciraju putem elektroničke pošte, ne radi se o elektronički obavljenoj usluzi.

(3) ≈Telekomunikacijskim uslugama« u smislu ovoga Zakona smatraju se usluge koje se odnose na prenošenje, emitiranje i prijam signala, teksta, slika i zvukova ili informacija bilo koje vrste putem žica, radija, optičkih ili drugih elektromagnetskih sustava, uključujući s tim uslugama povezani prijenos ili ustupanje prava na kori-


štenje kapaciteta za takvo prenošenje, emitiranje ili prijam. Telekomunikacijske usluge u smislu ovoga Zakona uključuju i omogućavanje pristupa globalnim infor-macijskim mrežama.

(4) ≈Elektronički obavljenim uslugama« u smislu ovoga Zakona osobito se smatra:a) isporuka web-sjedišta, udomljavanje web-sjedišta, daljinsko održavanje progra-

ma i opreme,b) isporuka računalnih programa i njihovo ažuriranje,c) isporuka slika, tekstova i informacija te omogućavanje pristupa bazama poda-

taka,d) isporuka glazbe, filmova i igara, uključujući igre na sreću i kockarske igre te

emitiranje političkih, kulturnih, umjetničkih, sportskih, znanstvenih i zabavnih programa i priredbi,

e) učenje na daljinu.

Ovim člankom propisuje se da u slučaju kada porezni obveznici obavljaju tele-komunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektroničke us-luge osobama koje nisu porezni obveznici, mjesto obavljanja usluga je država članica u kojoj primatelj usluge koji nije porezni obveznik ima sjedište, prebivalište ili uobi-čajeno boravište.

Prema tome kada navedene usluge obavljaju porezni obveznici sa sjedištem u Europskoj uniji:

∑ osobama koje nisu porezni obveznici, mjesto obavljanja usluga je država čla-nica u kojoj primatelj usluge ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište.

∑ osobama koje nisu porezni obveznici sa sjedištem izvan Europske unije, mje-sto obavljanja usluga je mjesto u kojem primatelj usluge ima sjedište, prebi-valište ili uobičajeno boravište.

Bitno je naglasiti kada porezni obveznik sa sjedištem bilo gdje na svijetu obavlja elektroničke usluge poreznom obvezniku koji djeluje kao takav ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, ali je registrirana za potrebe PDV-a i ima sjedište u Europskoj uniji, mjesto isporuke, odnosno mjesto obavljanja usluge je uvijek država članica u kojoj primatelj te usluge, odnosno porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, ima sjedište.

Tako�er je pobliže propisano što se smatra telekomunikacijskim uslugama i elektronički obavljenim uslugama.

3. Mjesto stjecanja dobara unutar Europske unijeČlanak 27.

(1) Mjestom stjecanja dobara unutar Europske unije smatra se mjesto gdje završava otprema ili prijevoz dobara stjecatelju.

(2) Neovisno o stavku 1. ovoga članka, mjestom stjecanja dobara unutar Europske unije u smislu članka 4. stavka 1. točke 2.a) ovoga Zakona smatra se područje države članice koja je stjecatelju izdala PDV identifikacijski broj pod kojim je stje-catelj stekao ta dobra, osim ako stjecatelj dokaže da je na stečena dobra PDV bio obračunan u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.


(3) Ako stjecatelj dokaže da je PDV na stjecanje obračunan u državi članici u kojoj je otprema ili prijevoz dobara završio, porezna osnovica se odgovarajuće umanjuje u državi članici koja je stjecatelju izdala PDV identifikacijski broj pod kojim je stekao ta dobra.

(4) Neovisno o stavku 2. ovoga članka smatra se da je PDV obračunan na stjecanje dobara unutar Europske unije u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, ako stjecatelj:a) dokaže da je stjecanje obavio u svrhu daljnje isporuke na području države čla-

nice u skladu sa stavkom 1. ovoga članka za koju je primatelj dobara obvezan platiti PDV u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona,

b) podnese Zbirnu prijavu u skladu s člancima 88. i 89. ovoga Zakona.

Ovim člankom propisano je da se mjestom stjecanja dobara unutar Europske unije smatra mjesto gdje se dobra nalaze u trenutku kad završava otprema ili prijevoz dobara stjecatelju odnosno da je mjesto stjecanja dobara unutar Europske unije pod-ručje države članice koja je stjecatelju izdala PDV identifikacijski broj pod kojim je on stekao ta dobra.

Naime u slučaju da je porezni obveznik stjecatelj dobara dao PDV identifika-cijski broj koji mu je izdala država članica B, a dobra su stvarno prevezena u dr-žavu članicu C, porezni obveznik stjecatelj ima obvezu prijaviti i obračunati PDV na stjecanje dobara u državi članici B jer mu je ona stvarno izdala PDV identifika-cijski broj pod kojim je stekao dobara i u državi članici C jer su dobra tamo stvarno prevezena ili otpremljena. U tom slučaju porezni obveznik ima pravo na povrat PDV-a obračunanog u državi članici B koja mu je izdala PDV identifikacijski broj, ako dokaže da je PDV na stjecanje obračunao u državi članici gdje su dobra stvar-no otpremljena.

U vezi stjecanja dobara kod trostranog posla tako�er je propisano da se smatra da je PDV obračunan na stjecanje ako porezni obveznik stjecatelj dokaže da je stje-canje obavljeno radi daljnje isporuke na području države članice u kojoj je stekao dobra te ako stjecanje u okviru trostranog posla iskaže u Zbirnoj prijavi.

4. Mjesto uvoza dobara

Članak 28.

(1) Mjesto uvoza dobara je država članica na čijem se području dobra nalaze pri uno-su u Europsku uniju.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako su pri unosu u Europsku uniju dobra koja se ne nalaze u slobodnom prometu stavljena u jedan od postupaka iz članka 51. stavka 1. ovoga Zakona, postupak privremenog uvoza s potpunim oslobo�enjem od plaćanja carine ili postupcima provoza strane robe u skladu s carinskim propi-sima, mjesto uvoza takvih dobara je država članica na čijem se području za ta dobra prestanu primjenjivati navedeni postupci.

(3) Ako se pri unosu u Europsku uniju dobra koja se nalaze u slobodnom prometu stave u jedan od postupaka iz članka 55. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, mjesto uvoza dobara je država članica na čijem se području za ta dobra prestanu primje-njivati ti postupci.


Uvoz dobara u Europsku uniju, je predmet oporezivanja PDV-om u državi čla-nici koja je država uvoza, stoga će se hrvatski PDV obračunavati samo ako je mjesto uvoza Republika Hrvatska i to pod uvjetom da se na takav uvoz ne primjenjuje neko oslobo�enje od PDV-a propisano u slučaju uvoza dobara.

Tako�er ovim člankom je propisano da ako dobra nisu puštena u slobodni pro-met, jer su podvrgnuta jednom od carinskih ili drugih postupaka mjesto uvoza tih dobara je država članica na čijem području se za ta dobra prestanu primjenjivati navedeni postupci. Prema tome, ako se primjerice postupak privremenog uvoza pre-stane primjenjivati u Republici Hrvatskoj tada se mjestom uvoza smatra Republika Hrvatska i u tom slučaju obračunava se hrvatski PDV.

VII. NASTANAK OPOREZIVOG DOGAĐAJA I OBVEZE OBRAČUNA PDV-a

1. Opće odredbe

Članak 29.

(1) ≈Oporezivi događaj« je doga�aj na temelju kojeg su ispunjeni pravni uvjeti potreb-ni za nastanak obveze obračuna PDV-a.

(2) ≈Obveza obračuna PDV-a« nastaje u trenutku kada Porezna uprava temeljem odred-bi ovoga Zakona ima pravo potraživati PDV od osobe koja ga je obvezna platiti, iako je vrijeme plaćanja PDV-a odgo�eno.Ovim člankom propisano je da se oporezivim doga�ajem smatra doga�aj na te-

melju kojeg su ispunjeni zakonski uvjeti potrebni za nastanak obveze obračuna PDV-a, pri čemu je bitno istaknuti da se oporezivim doga�ajem, izme�u ostalog, smatra obavljena isporuka dobara odnosno usluga, stjecanje dobara unutar Europske unije, uvoz dobara, korištenje dobara ili usluga za svrhe koje se ne smatraju poslovnima i slično.

Tako�er propisuje se da obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutku kada Pore-zna uprava temeljem odredbi Zakona o PDV-u ima pravo potraživati PDV od osobe koja ga je obvezna platiti, iako je vrijeme plaćanja odgo�eno. Navedeno znači da iako oporezivi doga�aj nastaje kada je obavljena isporuka, porezni obveznik neće obraču-navati i plaćati PDV odmah u trenutku obavljanja isporuke, nego u roku za plaćanje obveze PDV-a, odnosno do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec. Ovdje je bitno napomenuti da kod stjecanja dobara unutar Europske unije obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutku izdavanja računa, ili ako račun nije izdan najkasnije petnaestog dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je isporuka dobra obavljena. Na-vedeno znači da kod stjecanja dobara unutar Europske unije obveza obračuna PDV-a nastaje na točno odre�eni dan, te se treba primjenjivati srednji tečaj koji je vrijedio na taj dan. Primjerice, ako je porezni obveznik stekao dobro unutar Europske unije 14. kolovoza te je istog dana izdan i primljen račun, obračun PDV-a obavlja se po srednjem tečaju koji je vrijedio na dan 14. kolovoza.

Primjerice, ako je porezni obveznik obavio isporuku dobara 15. kolovoza on neće tu isporuku prijaviti i platiti PDV odmah 15. kolovoza, nego će obračunani PDV i obvezu PDV za uplatu iskazati u prijavi PDV-a za kolovoz, koju podnosi najkasnije do 20. rujna, a uplatu PDV-a temeljem iskazane obveze za kolovoz treba izvršiti do kraja rujna.


2. Isporuka dobara ili obavljanje usluga

Članak 30.

(1) Oporezivi doga�aj i obveza obračuna PDV-a nastaju kada su dobra isporučena ili usluge obavljene.

(2) Ako se za isporuke dobara, osim onih iz članka 7. stavka 2. točke b) ovoga Zakona, ili obavljanje usluga kontinuirano izdaju računi ili se kontinuirano obavljaju pla-ćanja smatra se da su dobra isporučena i usluge obavljene po isteku razdoblja na koje se takvi računi ili plaćanja odnose.

(3) Kontinuirane isporuke dobara koje se obavljaju u razdoblju duljem od jednog kalen-darskog mjeseca, koja su otpremljena ili prevezena u državu članicu u kojoj nije zapo-čela otprema ili prijevoz tih dobara i koja porezni obveznik radi obavljanja gospodarske djelatnosti isporučuje ili premješta uz primjenu oslobo�enja od PDV-a u drugu državu članicu u skladu s odredbama članka 41. stavka 1. ovoga Zakona smatrat će se obav-ljenima istekom svakog kalendarskog mjeseca sve dok ne završi isporučivanje.

(4) Usluge za koje je primatelj usluga obvezan platiti PDV prema članku 75. stavku 1. točki 6. ovoga Zakona, a koje se kontinuirano obavljaju u razdoblju duljem od godinu dana i za koje u tom razdoblju nisu izdani računi ili nije obavljeno plaćanje smatraju se obavljenima nakon isteka svake kalendarske godine, sve dok se ne obustavi obavljanje tih usluga.

(5) Za primljene predujmove obveza obračuna PDV-a na primljeni iznos nastaje u trenutku primitka predujma.

(6) Ako je isporuka dobara ili usluga obavljena, a nije izdan račun, obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi doga�aj.

(7) Obveza obračuna PDV-a za isporuke dobara iz članka 7. stavaka 3. i 8. ovoga Za-kona te za usluge iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona nastaje kada je nastao opo-rezivi doga�aj.

(8) Kada se u skladu s odredbama članka 41. stavka 1. ovoga Zakona dobra otprema-ju ili prevoze u državu članicu u kojoj nije započela otprema ili prijevoz tih doba-ra ili kada porezni obveznik ta dobra premješta u drugu državu članicu radi obav-ljanja gospodarske djelatnosti, PDV se obračunava u trenutku izdavanja računa ili po isteku roka iz članka 78. stavka 4. ovoga Zakona, ako račun do tada nije izdan.

(9) Odredbe stavaka 3. i 6. ovoga članka ne primjenjuju se na isporuke i premještanje dobara iz stavka 8. ovoga članka.

(10) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i u slučajevima iz članka 79. stava-ka 10. i 11. ovoga Zakona.

(11) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka o nastanku opo-rezivog doga�aja i obveze obračuna PDV-a.

Stavkom 1. ovoga članka propisano je da oporezivi doga�aj i obveza obračuna PDV-a nastaju kada su dobra isporučena ili usluge obavljene, a utvr�ena obveza


PDV-a iskazuje se istekom razdoblja oporezivanja u kojem je obavljena isporuka dobara ili usluga.

Ako je obavljena isporuka ili usluga, a nije izdan račun obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi doga�aj tj. kada su dobra isporučena ili usluge obavljene. Prema tome, ako je porezni obveznik obavio u tuzemstvu isporuku dobara drugom poreznom obvezniku 10. kolovoza, a nije izdao račun, obvezu PDV-a za obavljenu isporuku treba iskazati u prijavi PDV-a za kolovoz, neovisno o tome što nije izdao račun.

Kod usluga koje porezni obveznik sa sjedištem u drugoj državi članici obavi tuzemnom poreznom obvezniku, oporezivi doga�aj i obveza obračuna PDV-a nastaje istekom razdoblja oporezivanja u kojem su usluge obavljene, odnosno ako je usluga obavljena 10. kolovoza, obveza obračuna PDV-a tuzemnom poreznom obvezniku nastaje za mjesec kolovoz te se iskazuje u prijavi PDV-a za kolovoz koja se podnosi do 20. rujna.

Stavkom 2., 3. i 4. propisan je nastanak oporezivog doga�aja i obveze obračuna PDV-a kod kontinuiranih isporuka i kontinuiranog obavljanja usluga. Prema tome kod kontinuiranih isporuka dobara ili kontinuiranog obavljanja usluga za koje se kontinuirano izdaju računi ili se kontinuirano obavljaju plaćanja, smatra se da je isporuka dobara ili usluga obavljena i da je nastao oporezivi doga�aj po isteku raz-doblja na koja se takvi računi ili plaćanja odnose.

U vezi s nastankom obveze obračuna PDV-a u graditeljskoj djelatnosti napomi-nje se da obveza obračuna PDV-a nastaje istekom razdoblja oporezivanja u kojem je ovjerena situacija o stvarno izvedenim gra�evinskim radovima od strane nadzornog tijela. Ako nadzorno tijelo ne ispostavi i ne ovjeri obračunsku situaciju, smatra se da je porezna obveza nastala u onom dijelu u kojem su radovi obavljeni najkasnije iste-kom razdoblja oporezivanja koje slijedi nakon razdoblja u kojem je ispostavljena obračunska situacija.

Ako je oslobo�ena isporuka unutar Europske unije kontinuirana isporuka doba-ra koja se obavlja u razdoblju duljem od jednog kalendarskog mjeseca, smatra se da je takva isporuka obavljena te da je oporezivi doga�aj nastao istekom svakog kalen-darskog mjeseca sve dok ne završi isporučivanje.

Kod usluga za koje je primatelj usluga obvezan platiti PDV u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona o PDV-u, a koje se kontinuirano obavljaju u raz-doblju duljem od godinu dana i za koje u tom razdoblju nisu izdani računi ili obav-ljeno plaćanje smatraju se obavljenima istekom svake kalendarske godine, sve dok se ne obustavi obavljanje tih usluga.

Stavkom 5. propisuje se da za primljene predujmove obveza obračuna PDV-a na-staje u trenutku primitka predujma, odnosno za nastanak oporezivog doga�aja bitan je trenutak naplate predujma, a ne trenutak isporuke dobara ili obavljanja usluga.

U vezi sa predujmovima odnosno plaćanjem koje porezni obveznik izvrši prije stjecanja dobara unutar Europske unije, odnosno prije primanja usluge od poreznog obveznika iz druge države članice ističe se da ne nastaje obveza obračuna PDV-a. Jednako tako ako porezni obveznik primi predujam prije nego što obavi isporuku dobara unutar Europske unije koja je oslobo�ena PDV-a, odnosno prije nego što oba-vi uslugu poreznom obvezniku koja se oporezuje prema sjedištu poreznog obveznika primatelja usluge, ne nastaje obveza obračuna PDV-a.

Što se tiče predujmova u vezi s uvozom ili izvozom, napominje se ako porezni obveznik unaprijed izvrši ili primi plaćanje u vezi s uvozom ili izvozom dobara ne nastaje obveza obračuna PDV-a.


Ako porezni obveznik isporučuje dobra za privatne potrebe, odnosno u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti, oporezivi doga�aj nastaje u trenutku kada su dobra stvarno izuzeta iz poslovne imovine poreznog obveznika za navedene svrhe.

Ako porezni obveznik obavlja usluge za privatne potrebe ili u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti oporezivi doga�aj nastaje u trenutku kada porezni obveznik bez naknade obavi usluge za navedene svrhe.

U slučaju kada porezni obveznik ili njegov slijednik zadrži dobra nakon prestan-ka obavljanja djelatnosti obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutku kada porezni obveznik prestane obavljati svoju gospodarsku djelatnost.


Članak 31.

(1) Oporezivi doga�aj nastaje u trenutku stjecanja dobara unutar Europske unije. Sma-tra se da je stjecanje dobara unutar Europske unije obavljeno kada se isporuka sličnih dobara smatra obavljenom u tuzemstvu.

(2) Obveza obračuna PDV-a kod stjecanja dobara unutar Europske unije nastaje u trenutku izdavanja računa ili istekom roka iz članka 78. stavka 4. ovoga Zakona ako račun do tada nije izdan.

Ovim člankom propisuje se nastanak oporezivog doga�aja u slučaju kada hrvat-ski porezni obveznici stječu dobara od poreznih obveznika iz drugih država članica. Naime, isporuka dobara unutar Europske unije uvijek je povezana sa stjecanjem tih dobara unutar Europske unije u drugoj državi članici. Iz tog razloga je propisano da obveza obračuna PDV-a i kod isporuka dobara unutar Europske unije kao i kod stje-canja dobara unutar Europske unije nastaje u trenutku izdavanja računa ili najkas-nije petnaestog dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je nastao oporezi-vi doga�aj, odnosno stjecanje dobara unutar Europske unije.

Stoga ako je isporuka dobara unutar Europske unije obavljena 10. kolovoza te je istog dana izdan i račun za tu isporuku, obveza obračuna PDV-a za stjecanje na-staje za mjesec kolovoz i iskazuje se u prijavi PDV-a za kolovoz.

Ako je isporuka dobara obavljena 10. kolovoza, a račun je izdan 11. rujna, ob-veza obračuna PDV-a za stjecanje nastaje za mjesec rujan i iskazuje se u prijavi PDV-a za rujan, obzirom da kod stjecanja dobara porezne obveza nastaje u trenutku izdavanja računa.

Ako je isporuka dobara obavljena 10. kolovoza, a račun nije izdan ili je izdan nakon 15. rujna, obveza obračuna PDV-a za stjecanje nastaje najkasnije 15. rujna i iskazuje se u prijavi PDV-a za rujan.

Ako je isporuka dobara obavljena 10. kolovoza, a račun je izdan 25. srpnja, obveza obračuna PDV-a za stjecanje nastaje 25. srpnja i iskazuje se u prijavi PDV-a za srpanj, obzirom da kod stjecanja dobara unutar Europske unije porezna obveza nastaje u trenutku izdavanja računa.


4. Uvoz dobara

Članak 32.

(1) Oporezivi doga�aj i obveza obračuna PDV-a pri uvozu dobara nastaje u trenutku uvoza dobara.

(2) Ako se pri unosu dobara u Europsku uniju primjenjuje jedan od postupaka iz član-ka 51. stavka 1. i članka 55. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona ili postupak privremenog uvoza s potpunim oslobo�enjem od carine ili postupak provoza strane robe, u skladu s carinskim propisima, oporezivi doga�aj i obveza obračuna PDV-a nastaje kada dobra prestanu biti predmetom tih postupaka.

(3) Ako uvezena dobra iz stavka 2. ovoga članka podliježu carini, poljoprivrednim pristojbama ili pristojbama s jednakim učinkom koje su utvr�ene u skladu sa za-jedničkom politikom Europske unije, oporezivi doga�aj i obveza obračuna PDV-a nastaje kada se ispune uvjeti za obračun i naplatu tih davanja.

(4) Ako uvezena dobra ne podliježu davanjima navedenima u stavku 3. ovoga članka, oporezivi doga�aj i obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutku kada bi prema ca-rinskim propisima nastala obveza obračuna carine, da je propisana.

Ovim je člankom propisano da oporezivi doga�aj i obveza obračuna PDV-a pri uvozu dobara nastaju u trenutku uvoza dobara. Jednako tako propisano je ako se pri unosu (uvozu) dobara u Europsku uniju primjenjuje posebni postupci i situacije, oporezivi doga�aj i obveza obračuna PDV-a nastaju u trenutku kada dobra prestanu biti predmetom tih postupaka ili situacija.

Posebnim postupcima ili situacijama smatra se: postupak privremenog skladi-štenja, stavljanje u slobodna skladišta, slobodne zone, carinska skladišta, postupak oplemenjivanja u postupku unutarnje proizvodnje, privremeni uvoz, postupak oslo-bo�enja od carine s potpunim oslobo�enjem od uvoznih carinskih pristojbi ili postupak provoza stranih dobara.

Primjerice kada se dobra prevoze iz treće zemlje i na ulasku na područje Repu-blike Hrvatske stave u postupak carinskog skladištenja, uvoz dobara je, u svrhu PDV-a, obavljen u Republici Hrvatskoj, ako su dobra u Republici Hrvatskoj u trenut-ku kada prestanu biti predmetom tog postupka (i kada nisu stavljena u neki drugi postupak oslobo�enja od carine).

VIII. POREZNA OSNOVICA

1. Porezna osnovica kod isporuke dobara i obavljanja uslugaČlanak 33.

(1) Poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga smatra se naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporu-čenih dobara ili usluga.

(2) U poreznu osnovicu uračunavaju se iznosi poreza, carina, pristojbi i sličnih dava-nja, osim PDV-a, te sporedni troškovi kao što su provizije, troškovi pakiranja,


prijevoza i osiguranja koje isporučitelj dobara ili usluga zaračunava kupcu ili pri-matelju.

(3) U poreznu osnovicu ne ulaze sniženja cijena, odnosno popusti zbog prijevremenog plaćanja i popusti što se kupcu odobre u trenutku isporuke, kao ni iznosi koje porezni obveznik zaračuna ili primi od kupca kao povrat za izdatke koje je platio u njegovo ime i za njegov račun i koje u evidencije unosi kao prolazne stavke. Porezni obveznik mora imati dokaze o iznosu izdataka u vezi s prolaznim stavka-ma i ne može odbiti PDV ako je na njih obračunan.

(4) Porezna osnovica kod isporuka dobara iz članka 7. stavaka 3. i 8. ovoga Zakona je nabavna cijena tih ili sličnih dobara, a ako je ta cijena nepoznata, visina troškova utvr�enih u trenutku isporuke.

(5) Porezna osnovica kod usluga iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona je ukupni trošak obavljanja usluga.

(6) Kod premještanja dobara u drugu državu članicu u smislu članka 7. stavaka 5. i 7. ovoga Zakona porezna osnovica je nabavna cijena tih ili sličnih dobara, a ako je ta cijena nepoznata, visina troškova utvr�enih u trenutku premještanja dobara.

(7) Ako se porezna osnovica promijeni naknadno zbog opoziva, različitih vrsta popusta ili nemogućnosti naplate, tada porezni obveznik koji je isporučio dobra ili obavio uslugu može ispraviti iznos PDV-a ako porezni obveznik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja.

(8) U poreznu osnovicu ne ulazi trošak povratne ambalaže o kojoj se vodi posebna evidencija.

(9) U slučaju isporuka dobara i obavljanja usluga osobama koje su u obiteljskim i drugim bliskim osobnim vezama s poreznim obveznikom te u slučaju postojanja financijskih i pravnih veza, uključujući odnose poslodavca i zaposlenika kao i članova njihovih obitelji, veza na temelju članstva, upravljanja ili vlasništva, poreznom osnovicom smatra se tržišna vrijednost u smislu stavka 10. ovoga članka ako je:a) naknada niža od tržišne vrijednosti, a primatelj isporuke nema pravo na odbitak

pretporeza u cijelosti u smislu ovoga Zakona,b) naknada niža od tržišne vrijednosti, a isporučitelj nema pravo na odbitak pret-

poreza u cijelosti u smislu ovoga Zakona i radi se o isporukama koje su oslobo-�ene PDV-a u skladu s odredbama članka 39. stavka 1. i članka 40. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona,

c) naknada viša od tržišne vrijednosti, a isporučitelj nema pravo na odbitak pret-poreza u cijelosti u smislu ovoga Zakona.

(10) Tržišnom vrijednosti smatra se ukupni iznos kojeg bi kupac ili naručitelj u trenut-ku isporuke dobra ili obavljene usluge prema načelu nenarušavanja tržišnog natje-canja morao platiti isporučitelju dobara ili pružatelju usluge u tuzemstvu. Ako se ne može utvrditi usporediva isporuka dobara ili usluga, tada se tržišnom vrijedno-sti smatra:a) kada je riječ o dobrima, iznos koji nije niži od nabavne cijene tih ili sličnih do-

bara ili ako je ta cijena nepoznata, ukupna visina utvr�enih troškova u trenutku isporuke,


b) kada je riječ o uslugama, iznos koji nije niži od ukupnih utvr�enih troškova obavljanja usluga koje snosi porezni obveznik.

(11) Neovisno o stavku 1. ovoga članka, porezna osnovica za isporuku dobara ili usluga obavljenu u odnosu na višenamjenski vrijednosni kupon jednaka je naknadi plaćenoj za vrijednosni kupon ili, ako nema informacija o toj naknadi, novčanoj vrijednosti navedenoj na samom višenamjenskom vrijednosnom ku-ponu ili u povezanoj dokumentaciji, umanjena za iznos PDV-a koji se odnosi na isporučena dobra ili usluge.

(12) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka o poreznoj osno-vici.

Stavkom 1. i 2. propisano je da se poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga smatra naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke uključujući iznose subvencija koji su izrav-no povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga te da se u poreznu osnovicu uračunavaju iznosi poreza, carina, pristojbi i sličnih davanja, osim PDV-a, te spored-ni troškovi kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja koje ispo-ručitelj dobara ili usluga zaračunava kupcu ili primatelju.

Subvencije koje su izravno povezane s cijenom isporučenih dobara ili usluga koje se moraju uračunavati u poreznu osnovicu su subvencije iz državnog proračuna ili proračuna lokalnih jedinica.

U naknadu ne ulaze:∑ iznosi primljeni od osiguravatelja po osnovi naknada šteta, kao ni iznosi

primljeni za otklanjanje nastalih šteta po osnovi prirodnih nepogoda do visi-ne utvr�ene očevidnikom nadležnog tijela,

∑ iznosi primljeni za uništena ili otu�ena dobra,∑ subvencije i ostala poticajna sredstva iz proračuna ako nisu izravno povezana

s cijenom isporučenih dobara ili usluga (to su primjerice državne potpore poljoprivrednicima za obra�eno poljoprivredno zemljište, subvencije namije-njene za poticanje proizvodnje mesa i slično).

U poreznu osnovicu ne ubrajaju se:∑ sniženja cijena, odnosno popusti zbog prijevremenog plaćanja i popusti što se

kupcu odobre u trenutku isporuke, ∑ iznosi koje porezni obveznik zaračuna ili primi od kupca kao povrat za izdat-

ke koje je platio u njegovo ime i za njegov račun (prolazne stavke),∑ trošak povratne ambalaže o kojoj se vodi posebna evidencija.Nadalje ovim člankom propisana je porezna osnovica u slučaju izuzimanja do-

bara i usluga za privatne potrebe i u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelat-nosti, stoga u slučaju:

∑ izuzimanja dobara za navedene svrhe ili ako se dobra zadrže nakon prestan-ka obavljanja gospodarske djelatnosti porezna osnovica je nabavna cijena tih ili sličnih dobara, a ako je ta cijena nepoznata, porezna osnovica je visina troškova utvr�enih u trenutku isporuke. Nabavnom cijenom smatra se cijena nove nabave odnosno neto nabavna cijena uvećana za zavisne troškove nove nabave kada se radi o izuzimanju odnosno isporuci dobara koja su kupljena ili ako porezni obveznik ili njegov sIijednik zadrži dobra nakon prestanka obavljanja gospodarske djelatnosti, a pri nabavi tih dobara PDV je u cijelosti


ili djelomično odbijen. Pri izuzimanju dobara koja je proizveo porezni obvez-nik ukupnim troškom smatraju se vlastiti troškovi utvr�eni prema računo-vodstvenim propisima.

∑ obavljanja usluga za navedene svrhe poreznu osnovicu čini ukupni trošak obavljanja usluga. Nabavnom cijenom kod usluga, smatra se cijena nabave takvih usluga uvećana za troškove održavanja i druge zavisne troškove, a kod dobara koja su u najmu trošak naknade po ugovoru, trošak održavanja i svi drugi zavisni troškovi koje po ugovoru o najmu snosi korisnik najma.

Nadalje ovim člankom propisuje se i mogućnost i način ispravka porezne osno-vice u slučaju promjene porezne osnovice zbog opoziva, popusta ili nemogućnost naplate.

Tako�er propisuje se što se smatra tržišnom vrijednosti te u kojim slučajevima se utvr�uje tržišna vrijednost. Načelno tržišna vrijednost obavljenih isporuka dobara ili usluga utvr�uje se samo u slučaju isporuka dobara i obavljanja usluga osobama koje su u obiteljskim i drugim bliskim osobnim vezama s poreznim obveznikom te u slučaju postojanja financijskih i pravnih veza, uključujući odnose poslodavca i zapo-slenika kao i članova njihovih obitelji, veza na temelju članstva, upravljanja ili vlasništva, a koji nemaju pravo na odbitak pretporeza u cijelosti.

2. Porezna osnovica kod stjecanja dobara unutar Europske unije

Članak 34.

(1) Porezna osnovica kod stjecanja dobara unutar Europske unije utvr�uje se temeljem istih elemenata iz članka 33. ovoga Zakona koji se koriste za odre�ivanje porezne osnovice za isporuke istih dobara u tuzemstvu. U slučaju stjecanja dobara iz član-ka 9. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, porezna osnovica je nabavna cijena tih ili sličnih dobara ili, ako je ta cijena nepoznata, visina troškova utvr�enih u trenutku isporuke.

(2) U poreznu osnovicu u smislu stavka 1. ovoga članka, uključuju se i trošarine što ih je stjecatelj dobara koja podliježu trošarinama unutar Europske unije obvezan platiti ili je platio.

(3) Ako nakon stjecanja dobara unutar Europske unije stjecatelj dobara ostvari povrat trošarine plaćene u državi članici u kojoj je započela otprema ili prijevoz tih doba-ra, porezna osnovica kod stjecanja dobara odgovarajuće će se umanjiti.

Ovim člankom se propisuje porezna osnovica kod stjecanja dobara unutar Eu-ropske unije, odnosno porezna osnovica se utvr�uje na temelju istih elemenata koji se koriste za odre�ivanje porezne osnovica za isporuke takvih dobara u tuzemstvu. Odnosno u poreznu osnovicu pri stjecanju dobara unutar Europske unije uračunava-ju se iznosi poreza, carina, pristojbi i sličnih davanja, osim PDV-a, te sporedni troš-kovi kao što su primjerice provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja koje isporučitelj dobara zaračunava primatelju.

Iznimno od navedenog pravila u poreznu osnovicu pri stjecanju novih ili rablje-nih prijevoznih sredstava ne uračunava se posebni porez na motorna vozila koji se plaća prema posebnom propisu radi uporabe na cestama u Republici Hrvatskoj.


U poreznu osnovicu kod stjecanja dobara unutar Europske unije uključuju se i trošarine koje je stjecatelj dobara koja podliježu trošarinama unutar Europske unije obvezan platiti ili je platio, stoga ako nakon stjecanja dobara unutar Europske unije stjecatelj dobara ostvari povrat trošarine plaćene u državi članici u kojoj je započela otprema ili prijevoz tih dobara, porezna osnovica kod stjecanja dobara će se umanjiti.

3. Porezna osnovica kod uvoza dobara u Europsku uniju

Članak 35.

(1) Poreznu osnovicu pri uvozu dobara iz članka 4. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona čini carinska vrijednost utvr�ena prema carinskim propisima.

(2) Ako nisu uključeni u carinsku vrijednost, u poreznu osnovicu pri uvozu bit će uključeni:a) porezi, carine, pristojbe i slična davanja koja se plaćaju izvan države članice

uvoznice te davanja koja se plaćaju pri uvozu, osim PDV-a,b) sporedni troškovi kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja,

nastali do prvog mjesta odredišta unutar područja države članice uvoznice, kao i oni koji nastanu pri prijevozu do drugog mjesta odredišta unutar Europske unije, ako je to drugo mjesto poznato u vrijeme nastanka oporezivog doga�aja.

(3) ≈Prvo mjesto odredišta« iz stavka 2. točke b) ovoga članka je mjesto navedeno na tovarnom listu ili bilo kojoj drugoj prijevoznoj ispravi na temelju koje se dobra uvoze. Ako takvo mjesto u ispravi nije navedeno, prvim mjestom odredišta smatra se mjesto prvog pretovara dobara u državi članici uvoznici.

(4) Ako se neka dobra privremeno izvezu iz Europske unije te se ponovo uvezu nakon što su izvan Europske unije popravljena, obra�ena ili prilago�ena, dora�ena ili prera�ena tada se porezna osnovica, iznimno od stavka 1. ovoga članka, utvr�uje prema naknadi zaračunanoj za te usluge. Ako takva naknada nije zaračunana, tada se porezna osnovica utvr�uje prema vrijednosti naknade zaračunane za popravak, obradu, prilagodbu, doradu ili preradu u skladu s carinskim propisima.

(5) U poreznu osnovicu ne uključuju se:a) sniženja cijena zbog popusta za prijevremeno plaćanje,b) popusti na cijenu i rabati odobreni i obračunani kupcu u trenutku uvoza.

(6) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka o poreznoj osno-vici kod uvoza dobara.

Porezna osnovica pri uvozu nije promijenjena u odnosu na stanje do 1. srpnja 2013. godine, odnosno poreznu osnovicu pri uvozu i dalje čini carinska vrijednost utvr�ena prema carinskim propisima, a utvr�uje se prema vrijednosti uvezenog dobra utvr�enoj prema carinskim propisima i uvećava za carinu, posebne poreze, trošarine, pristojbe i slična davanja koja se plaćaju izvan države članice uvoznice te davanja koja se plaćaju pri uvozu dobara, osim PDV-a.

U slučaju da nisu uključeni u carinsku vrijednost pri uvozu dobara, u poreznu osnovicu će biti uključeni i ostali dodatni troškovi, kao što su provizije, troškovi ambalaže, pakiranja, osiguranja, prijevoza, utovara, istovara, skladištenja, rukova-


nja s dobrima, nastali do prvog mjesta odredišta u tuzemstvu (mjesto navedeno na tovarnom listu ili bilo kojoj drugoj prijevoznoj ispravi na temelju koje se dobra uvoze ili mjesto prvog pretovara dobara u tuzemstvu).

Ako se neka dobra privremeno izvezu iz Europske unije te se ponovo uvezu na-kon što su izvan Europske unije popravljena, obra�ena ili prilago�ena, dora�ena ili prera�ena tada se porezna osnovica, utvr�uje prema naknadi zaračunanoj za te us-luge. Ako takva naknada nije zaračunana, tada se porezna osnovica utvr�uje prema vrijednosti naknade zaračunane za popravak, obradu, prilagodbu, doradu ili preradu u skladu s carinskim propisima.

Privremeni izvoz dobara iz Europske unije radi dorade, oplemenjivanja ili po-pravka ne smatra se izvoznom isporukom. Ako se neko dobro privremeno izvozi radi popravka, obrade, dorade, prerade, prilagodbe pri čemu se ne prenosi mogućnost raspolaganja dobrom na stranog poreznog obveznika i nakon popravka, obrade, do-rade, prerade, prilagodbe, se to dobro vraća tuzemnom naručitelju, porezna se osno-vica utvr�uje prema carinskim propisima.

4. Druge odredbe

Članak 36.

(1) Ako su elementi za utvr�ivanje porezne osnovice pri uvozu dobara izraženi u stranoj valuti, tečaj se utvr�uje u skladu s propisima Europske unije kojima se ure�uje izračunavanje carinske vrijednosti.

(2) Ako su elementi za utvr�ivanje porezne osnovice, osim pri uvozu dobara, utvr�e-ni u stranoj valuti, za preračun u kune koristi se srednji tečaj Hrvatske narodne banke na dan nastanka obveze obračuna PDV-a.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, porezni obveznik može primijeniti tečaj koji na dan nastanka obveze obračuna PDV-a objavi Europska središnja banka. Kon-verzija drugih valuta koje nisu euro vršit će se primjenom tečaja svake valute za euro.

Ovim člankom propisan je način na koji će se utvr�ivati valutni tečaj u slučaju kada su elementi za utvr�ivanje porezne osnovice pri uvozu izraženi u stranoj valu-ti te da će se koristiti srednji tečaj Hrvatske narodne banke za preračun te valute u kune (HRK) ako se ne radi o uvozu. Tako�er propisano je da se iznimno može primi-jeniti tečaj koji objavi Europska središnja banka.

IX. STOPE PDV-a

1. Primjena stopa PDV-aČlanak 37.

(1) PDV se obračunava po stopi koja je na snazi u trenutku nastanka oporezivog do-ga�aja.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, PDV se obračunava po stopi koja je na snazi u trenutku nastanka obveze obračuna PDV-a:


a) u slučaju stjecanja dobara unutar Europske unije,b) u slučajevima iz članka 32. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.

(3) Na stjecanje dobara unutar Europske unije obavljeno u tuzemstvu primjenjuje se stopa PDV-a koja se za takva dobra primjenjuje u tuzemstvu.

Ovim člankom propisano je da se PDV obračunava po stopi koja je na snazi u trenutku nastanka oporezivog doga�aja. Iznimno PDV se obračunava po stopi koja je na snazi u trenutku nastanka obveze obračuna PDV-a u slučaju stjecanja dobara unutar Europske unije te u slučajevima kada uvezena dobra na koja se primjenjuju posebni postupci ili situacije podliježu carini, poljoprivrednim pristojbama ili pristoj-bama s jednakim učinkom koje su utvr�ene u skladu sa zajedničkom politikom Eu-ropske unije.

Stjecanje dobara unutar Europske unije i uvoz dobara oporezuje se onom stopom PDV-a koja se za isporuku istih dobara primjenjuje u tuzemstvu, odnosno primjena porezne stope ovisi o dobru, a ne o tome gdje je dobro nabavljeno (u tuzemstvu, dru-goj državi članici ili trećoj zemlji).

2. Stope PDV-a

Članak 38.

(1) PDV se obračunava i plaća po stopi 25%.

(2) PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi 5% na isporuke sljedećih dobara i usluga:a) sve vrste kruha,b) sve vrste mlijeka (kravlje, ovčje, kozje), koje se stavlja u promet pod istim na-

zivom u tekućem stanju, svježe, pasterizirano, homogenizirano, kondenzirano (osim kiselog mlijeka, jogurta, kefira, čokoladnog mlijeka i drugih mliječnih proizvoda), nadomjestke za majčino mlijeko,

c) knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja, udžbenike za pedagoški odgoj i obrazovanje, za osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, u svim fizičkim oblicima,

d) lijekove koji se izdaju na liječnički recept i koji imaju odobrenje nadležnog tije-la za lijekove i medicinske proizvode,

e) medicinsku opremu, pomagala i druge sprave koje se koriste za ublažavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida propisane Pravilni-kom o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,

f) kino ulaznice,g) novine novinskog nakladnika koji ima statut medija, otisnute na papiru koje

izlaze dnevno, osim onih koje u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju,

h) znanstvene časopise.

(3) PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi 13% na isporuke sljedećih dobara i usluga:


a) usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u hotelima ili objektima slične namjene, uključujući smještaj za vrijeme odmora, iznajmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjestima od-re�enima za kampiranje te smještaj u plovnim objektima nautičkog turizma,

b) novine i časopise novinskog nakladnika koji ima statut medija te novine i časopise nakladnika za koje ne postoji obveza donošenja statuta medija prema posebnom propisu, osim onih iz stavka 2. točke g) ovoga članka, otisnute na papiru koji izlaze periodično te osim onih koji u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju,

c) jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla,d) dječje sjedalice za automobile te dječju hranu i prera�enu hranu na bazi

žitarica za dojenčad i malu djecu,e) isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj amba-

laži, u smislu javne vodoopskrbe i javne odvodnje prema posebnom propisu,f) ulaznice za koncerte,g) isporuku električne energije do drugog isporučitelja ili krajnjeg korisnika,

uključujući naknade vezane uz tu isporuku,h) javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog

komunalnog otpada i odvojenog sakupljanja otpada prema posebnom propisu,i) urne i lijesove,j) sadnice i sjemenje,k) gnojiva i pesticide te druge agrokemijske proizvode,l) hranu za životinje, osim hrane za kućne ljubimce.

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi primjene snižene stope PDV-a.

Ovim člankom propisana je opća stopa PDV-a koja iznosi 25%, te dvije snižene stope PDV-a 5% i 13%, te je dan popis dobara i usluga koje podliježu oporezivanju sniženim stopama.

Opća stopa 25% primjenjuje na sve isporuke, stjecanja dobara unutar Europske unije te uvoz dobara, kao i na sve isporuke usluga koje su u okviru područja primje-ne PDV-a, obavljaju u Hrvatskoj i nisu oslobo�ene, koje ne podliježu oporezivanju sniženim stopama PDV-a 5% ili 13%.

U slučaju kada se iz naknade u kojoj sadržan PDV mora izračunati iznos PDV-a, primjenjuje se preračunana porezna stopa koja se izračunava na sljedeći način:

preračunana stopa PDV-a =stopa PDV-a � 100

100 + stopa PDV-a

Prema tome kada se iz naknade u kojoj je sadržan PDV obračunan po stopi od 25% mora izračunati iznos PDV-a, primjenjuje se preračunana stopa PDV-a koja iznosi 20%.

Kada se iz naknade u kojoj je sadržan PDV obračunan po stopi od 13% mora izračunati iznos PDV-a, primjenjuje se preračunana stopa PDV-a koja iznosi 11,5044%.

Kada se iz naknade u kojoj je sadržan PDV obračunan po stopi od 5% mora izračunati iznos PDV-a, primjenjuje se preračunana stopa PDV-a koja iznosi 4,7619%.


X. OSLOBOĐENJA OD PDV-a

1. Oslobo�enja za odre�ene djelatnosti od javnog interesa

Članak 39.

(1) PDV-a je oslobo�eno:a) univerzalna poštanska usluga i s njom povezane isporuke pratećih dobara osim

prijevoza putnika i telekomunikacijskih usluga,b) bolnička i medicinska njega i s time usko povezane djelatnosti koje obavljaju

tijela s javnim ovlastima ili koje, u uvjetima koji su u socijalnom smislu slični uvjetima koji se primjenjuju na tijela s javnim ovlastima, obavljaju bolnice, centri za liječenje ili medicinsku dijagnostiku i druge priznate ustanove slične prirode,

c) obavljanje medicinske njege u okviru bavljenja medicinskim i pomoćnim medi-cinskim zanimanjima, neovisno o pravnom obliku,

d) isporuke ljudskih organa, krvi i majčinog mlijeka,e) usluge što ih obavljaju dentalni tehničari te isporuka zubnih/protetskih nado-

mjestaka koje isporučuju dentalni tehničari i doktori dentalne medicine, neovi-sno o pravnom obliku,

f) usluge što ih za svoje članove obavljaju udruženja osoba koja obavljaju djelat-nosti oslobo�ene PDV-a ili za koje nisu porezni obveznici, ako su te usluge namijenjene neposredno za obavljanje njihove djelatnosti, uz uvjet da ta udru-ženja od svojih članova za obavljene usluge zahtijevaju samo nadoknadu nji-hova dijela ukupnih troškova i da takvo oslobo�enje ne dovodi do narušavanja načela tržišnog natjecanja,

g) usluge i isporuke dobara povezane sa socijalnom skrbi, uključujući one što ih obavljaju i isporučuju domovi za starije i nemoćne osobe, ustanove, tijela s javnim ovlastima ili druge osobe slične prirode,

h) usluge i isporuke dobara povezane sa zaštitom djece i mladeži što ih obavljaju ustanove, tijela s javnim ovlastima ili druge osobe slične prirode,

i) obrazovanje djece i mladeži, školsko ili sveučilišno obrazovanje, stručno ospo-sobljavanje i prekvalifikacija, uključujući s time usko povezane usluge i dobra, koje obavljaju tijela s javnim ovlastima ili druge osobe, koje imaju slične ciljeve,

j) nastava što je privatno održavaju nastavnici i koja obuhvaća osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje,

k) ustupanje osoblja vjerskih ili filozofskih institucija u svrhe propisane točkama b), g), h) i i) ovoga članka kojima je cilj duhovna skrb,

l) usluge i s njima usko povezane isporuke dobara koje neprofitne pravne osobe čiji su ciljevi političke, sindikalne, vjerske, domoljubne, filozofske, dobrotvorne ili druge općekorisne naravi obavljaju svojim članovima u njihovom zajednič-kom interesu u zamjenu za članarinu utvr�enu u skladu s pravilima tih osoba, pod uvjetom da to oslobo�enje neće narušiti načela tržišnog natjecanja,

m) usluge usko povezane uz sport ili tjelesni odgoj što ih obavljaju neprofitne prav-ne osobe osobama koje se bave sportom ili sudjeluju u tjelesnom odgoju,

n) usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara, koje obavljaju usta-nove u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge pravne osobe u kulturi,


o) usluge i isporuke dobara koje obavljaju pravne osobe čije su djelatnosti oslobo-�ene PDV-a u skladu s odredbama točaka b), g), h), i), l), m) i n) ovoga članka u vezi s doga�anjima organiziranima za prikupljanje sredstava isključivo u njihovu korist, pod uvjetom da oslobo�enje neće narušiti načela tržišnog natje-canja,

p) usluge prijevoza bolesnih ili ozlije�enih osoba u vozilima posebno izra�enima za tu svrhu koje obavljaju ovlaštene osobe,

r) djelatnosti javnog radija i televizije, osim komercijalnih.

(2) Oslobo�enje od plaćanja PDV-a ne primjenjuje se za isporuke dobara ili usluga iz stavka 1. točaka b), g), h), i), l), m) i n) ovoga članka ako:a) te isporuke dobara ili usluga nisu neophodne za isporuke oslobo�ene PDV-a ilib) je njihova osnovna svrha ostvarenje dodatnih prihoda za navedene osobe, obav-

ljanjem isporuka kojima izravno konkuriraju isporukama poreznih obveznika koji obračunavaju PDV.

(3) Plaćanja PDV-a oslobo�ene su isporuke dobara ili usluga iz stavka 1. točaka b), g), h), i), l), m) i n) ovoga članka ako ih obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti, pod uvjetom da ne teže ostvarivanju dobiti te ako se dobit ipak ostvari da se ne raspodjeljuje, nego se koristi za nastavak ili poboljšanje obavljanja usluga.

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi oslobo�enja od PDV-a za djelatnosti od javnog interesa te u vezi osoba na koje se oslobo�enje primjenjuje.

Propisana su oslobo�enja od plaćanja PDV-a za odre�ene isporuke dobara ili usluga koje su od javnog interesa. Za te isporuke porezni obveznik nema pravo na odbitak pretporeza temeljem odredbi članka 58. stavka 4. Zakona o PDV-u što znači da se pretporez koji je zaračunan u prethodnoj fazi prometa ne može odbiti.

Oslobo�enje od plaćanja PDV-a primjenjuje se ako navedene isporuke obavljaju ustanove od javnog interesa (privatne ili javne), odnosno osobe s javnim ovlastima ili druge pravne osobe slične prirode, neovisno o tome jesu li obveznici poreza na dobit ili nisu te neovisno o tome dijele li ostvarenu dobit ili ne.

Primjerice, u slučaju da bolnica iznajmljuje poslovni prostor za taj dio djelatno-sti iznajmljivanja postaje obveznik PDV-a ako prije�e prag od 230.000 kuna.

Privatne obrazovne ustanove koje obavljaju usluge iz stavka 1. točke i) ovoga članka primjenjuju na te usluge oslobo�enje od plaćanja PDV-a, me�utim na tečajeve kao što su tečaj stranog jezika, tečaj slikanja, šivanja itd. navedeno oslobo�enje se ne primjenjuje.

U slučaju obavljanja djelatnosti iz stavka 1. točaka b), g), h), i), l), m) i n) ovoga članka obveznicima PDV-a smatraju se primjerice trgovačka društva, koja su obveznici poreza na dobit, obzirom da trgovačka društva nisu navedena kao institu-cije odnosno osobe u stavku 1. točkama b), g), h), i), l), m) i n) ovoga članka.

Obveznici poreza na dobit koji nisu taksativno pobrojani u članku 39. Zakona o PDV-u, odnosno koji obavljaju univerzalne poštanske usluge i isporuke poštanskih maraka, usluge u vezi s liječenjem i drugom zdravstvenom zaštitom, usluge prijevoza bolesnih ili ozlije�enih osoba, usluge udruženja osoba, usluge i isporuke povezane sa


socijalnom skrbi, usluge u vezi zaštite djece i mladeži, usluge obrazovanja, ustupanje osoblja vjerskih ili duhovnih institucija, usluge neprofitnih organizacija, usluge u kulturi, usluge i isporuke dobara u vezi s priredbama te obavljanje djelatnosti javnog radija i televizije ne mogu primjenjivati oslobo�enje od plaćanja PDV-a.

2. Oslobo�enja za ostale djelatnosti

Članak 40.

(1) PDV-a su oslobo�ene:a) transakcije osiguranja i reosiguranja, uključujući s njima povezane usluge što

ih obavljaju posrednici u osiguranju i reosiguranju i zastupnici u osiguranju,b) odobravanje kredita i zajmova, uključujući i posredovanje u tim poslovima te

upravljanje kreditima ili zajmovima kada to čini osoba koja ih odobrava,c) ugovaranje kreditnih garancija i svi drugi poslovi po kreditnim garancijama ili

kojemu drugom osiguranju novca te upravljanje kreditnim garancijama kada to čini osoba koja odobrava kredit,

d) transakcije, uključujući posredovanje, u vezi sa štednim, tekućim i žiroračunima, plaćanjima, transferima, dugovima, čekovima i drugim prenosivim instrumen-tima, osim naplate duga,

e) transakcije, uključujući posredovanje, u vezi s valutama, novčanicama i kova-nicama koje se koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja, osim kolekcionarskih predmeta, odnosno kovanica od zlata, srebra ili drugog metala te novčanica koje se u pravilu ne koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja ili kovanica od numiz-matičkog interesa,

f) transakcije, uključujući posredovanje, osim upravljanja i pohrane, u vezi s dio-nicama, udjelima u trgovačkim društvima ili udruženjima, obveznicama i dru-gim vrijednosnim papirima, uz iznimku dokumenata kojima se utvr�uje neko pravo nad dobrima te prava ili vrijednosnih papira kojima se utvr�uju odre�ena prava na nekretninama,

g) usluge upravljanja investicijskim fondovima,h) isporuka poštanskih maraka po nominalnoj vrijednosti za poštanske usluge u

tuzemstvu te državnih i drugih sličnih biljega,i) prire�ivanje lutrijskih igara, igara na sreću u casinima, igara kla�enja i igara na

sreću na automatima,j) isporuka gra�evina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, osim

isporuka prije prvog nastanjenja odnosno korištenja ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine. Gra�evinom u smislu ovoga Zakona smatra se objekt pričvršćen za zemlju ili učvršćen u zemlji,

k) isporuka zemljišta, osim gra�evinskog zemljišta,l) najam stambenih prostorija.

(2) PDV-a su oslobo�ene isporuke dobara koja se koriste isključivo za djelatnosti oslo-bo�ene PDV-a na temelju članka 39. stavka 1. ovoga Zakona i odredbi stavka 1. ovoga članka te isporuke dobara za čije stjecanje ili nabavu odnosno uporabu nije bio moguć odbitak pretporeza prema članku 61. stavku 1. ovoga Zakona.


Od 1. siječnja 2018. godine stavak 2. mijenja se i glasi:

(2) PDV-a su oslobo�ene isporuke dobara koja se koriste isključivo za djelatnosti oslobo�ene PDV-a na temelju članka 39. stavka 1. ovoga Zakona i odredbi stavka 1. ovoga članka ako za ta dobra nije bio moguć odbitak pretporeza.

(3) Porezni obveznik ima pravo izbora za oporezivanje ako odobrava kredite i zajmo-ve povezane s obavljanjem isporuka dobara i usluga.

(4) Porezni obveznik ima pravo izbora za oporezivanje isporuka navedenih u stavku 1. točkama j) i k) ovoga članka pod uvjetom da je kupac porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti po osnovi isporuke na koju se pravo iz-bora za oporezivanje želi primijeniti. Pravo izbora za oporezivanje i pravo na odbitak pretporeza može se primijeniti u trenutku isporuke.

(5) Isporukom gra�evina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, prije prvog nastanjenja odnosno korištenja, ili isporukom kod koje od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine u smislu stavka 1. točke j) ovoga članka smatra se i isporuka rekon-struiranih gra�evina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, ako su troškovi rekonstrukcije u prethodne dvije godine prije isporuke veći od 50% prodajne cijene.

(6) Gra�evinskim zemljištem u smislu stavka 1. točke k) ovoga članka smatra se ze-mljište za koje je izdan izvršni akt kojim se odobrava gra�enje.

(7) Prvim nastanjenjem odnosno korištenjem u smislu stavka 1. točke j) ovoga članka smatra se trenutak stavljanja nekretnine u uporabu o čemu porezni obveznik mora imati odgovarajuću dokumentaciju.


Ovim člankom propisano je oslobo�enje od plaćanja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza za ostale djelatnosti, odnosno ostale isporuke dobara i usluga koje nisu propisane člankom 39. Zakona o PDV-u. Primjerice, pronalaženje ulagača u fondove oporeziva je usluga, kao i izdavanje potvrda o kreditu koje nisu vezane za davanje i upravljanje kreditima, već se takve potvrde izdaju u neke druge svrhe.

U vezi odobravanja kredita i zajmova povezanih s obavljanjem isporuka dobara i usluga propisano je pravo izbora za oporezivanje.

Primjerice, ako ove usluge obavlja porezni obveznik sa sjedištem u Hrvatskoj poreznom obvezniku sa sjedištem u Sloveniji, mjesto obavljanja usluge je država članica gdje primatelj ima sjedište, odnosno Slovenija.

Porezni obveznik može odbiti pretporez koji se odnosi na transakcije koje su oslobo�ene PDV-a prema odredbama stavka 1. točaka a), b), c), d), e) i f) ovoga članka u slučaju kada primatelj usluga ima sjedište izvan Europske unije ili ako se te transakcije izravno odnose na dobra namijenjena izvozu.

Pravo izbora za oporezivanje propisano je i u vezi isporuka gra�evina ili njiho-vih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, nakon prvog nastanjenja, odnosno i isporuke zemljišta koje nije gra�evinsko pod uvjetom da je kupac porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti po osnovi isporuke na koju se pravo izbora za oporezivanje želi primijeniti.


Važno je napomenuti da su 1. siječnja 2015. stupile na snagu odredbe kojima je propisano oslobo�enje od plaćanja PDV-a za isporuke gra�evina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, nakon prvog nastanjenja te za isporuke zemljišta, osim gra�evinskog zemljišta. Ako je došlo do isporuke rekonstruiranih gra�evina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojemu se nalaze takva isporuka smatrat će se ispo-rukom prije prvog nastanjenja odnosno korištenja, ili isporukom kod koje od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine ako su troškovi rekonstrukcije u prethodne dvije godine prije isporu-ke bili veći od 50% prodajne cijene.

Gra�evinsko zemljište je ono zemljište za koje je izdan izvršni akt kojim se odo-brava gra�enje.

Prvim nastanjenjem odnosno korištenjem smatra se trenutak kada je nekretnina stavljena u uporabu, a porezni obveznik o tome treba imati odgovarajuću dokumen-taciju.

3. Oslobo�enja za transakcije unutar Europske unije

3.1. Oslobo�enja za isporuke dobara unutar Europske unije

Članak 41.

(1) PDV-a su oslobo�ene:a) isporuke dobara koje prodavatelj ili osoba koja stječe dobro ili druga osoba za

njihov račun otpremi ili preveze iz tuzemstva u drugu državu članicu drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a koji djeluju kao takvi u toj drugoj državi članici,

b) isporuke novih prijevoznih sredstava koja prodavatelj, kupac ili druga osoba za njihov račun otpremi ili preveze iz tuzemstva u drugu državu članicu poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, čija stjecanja dobara unutar Europske unije nisu predmet oporezivanja PDV-om ili bilo kojoj drugoj osobi koja nije porezni obveznik,

c) isporuke dobara koja podliježu trošarinama koja prodavatelj, kupac ili druga osoba za njihov račun otpremi ili preveze iz tuzemstva u drugu državu članicu poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, čija stjecanja dobara unutar Europske unije, osim dobara koja podliježu trošarinama, nisu predmet oporezivanja PDV-om, ako su ta dobra otpremljena ili prevezena u skladu s propisima koji ure�uju trošarine,

d) isporuke dobara koja se premještaju u drugu državu članicu, za koje bi posto-jalo pravo na oslobo�enje prema točkama a), b) i c) ovoga stavka da su obav-ljene drugom poreznom obvezniku.

(2) Oslobo�enje iz stavka 1. točke a) ovoga članka ne primjenjuje se na isporuku do-bara koju obavi mali porezni obveznik iz članka 90. stavka 1. ovoga Zakona te na isporuku dobara obavljenu poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, čija stjecanja dobara unutar Europske unije nisu predmet oporezivanja PDV-om u skladu s člankom 5. stavkom 1. točkama a) i b) ovoga Zakona.

(3) Oslobo�enje iz stavka 1. točke c) ovoga članka ne primjenjuje se na isporuku do-bara koja podliježu trošarinama koju obavi mali porezni obveznik iz članka 90. stavka 1. ovoga Zakona.


(4) Oslobo�enje iz stavka 1. točaka a), c) i d) ovoga članka ne primjenjuje se na ispo-ruku dobara na koja se primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže za ra-bljena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske ili antikne predmete ili posebni postupak za prodaju putem javne dražbe.

Kako bi isporuke dobara unutar Europske unije (isporuke dobara iz tuzemstva u drugu državu članicu) bile oslobo�ene plaćanja PDV-a moraju biti ispunjeni odre-�eni uvjeti. Teret dokazivanja da su ti uvjeti ispunjeni je na isporučitelju dobara.

Uvjeti su sljedeći: • prijevoz dobara u drugu državu članicu (na područje Europske unije na kojemu

se primjenjuje PDV Direktiva i koje nije izuzeto od njene primjene), ali ne izvan Europske unije, što znači da dobra moraju fizički napustiti područje Hrvatske;

• prijevoz obavlja isporučitelj ili kupac što znači da se prijevoz obavlja prijevoz-nim sredstvom isporučitelja ili kupca. Ako se prijevoz obavlja za isporučitelja ili kupca, navedeno znači da je isporučitelj ili kupac naručio prijevoz od prije-voznika te je za obavljenu uslugu dobio račun;

• kupac je porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik koji dje-luje kao takav u drugoj državi članici.

Kako bi isporučitelj primijenio oslobo�enje od plaćanja PDV-a za isporuku unu-tar Europske unije kupac mu mora dati ispravan PDV identifikacijski broj.

Stoga, ako primjerice francuski računovo�a kupi računalo u Belgiji i prevozi ga svojim automobilom u Francusku te svoj PDV identifikacijski broj koji mu je izdala Francuska dâ belgijskom prodavatelju, a računalo namjerava koristiti za obavljanje svoje djelatnosti računovodstva to znači da on djeluje kao porezni obveznik u Fran-cuskoj te će isporuka biti oslobo�ena plaćanja PDV-a u Belgiji.

Premještanje dobara u drugu državu članicu, odnosno isporuka koja bi bila oslobo�ena od plaćanja PDV-a da je obavljena za drugog poreznog obveznika, tako�er je oslobo�eno plaćanja PDV-a.

Oslobo�ene su i isporuke novih prijevoznih sredstava koja prodavatelj, kupac ili druga osoba za njihov račun otpremi ili preveze iz RH u drugu državu članicu poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, koji nije prešao prag stjecanja ili bilo kojoj drugoj osobi koja nije porezni obveznik.

Isporuke dobara koja podliježu trošarinama u drugu državu članicu oslobo�ene su plaćanja PDV-a ako su prevezene pod uvjetima propisanim Zakonom o trošarina-ma (NN, broj 22/13 do 115/16).

Oslobo�enje za isporuke unutar Europske unije ne primjenjuje se u slučaju da ih obavlja mali porezni obveznik obzirom da je mali porezni obveznik oslobo�en plaćanja PDV-a na isporuke dobara ili usluga, nema pravo iskazivati PDV na izdanim računima i nema pravo na odbitak pretporeza. Tako�er, oslobo�enje od PDV-a ne primjenjuje se za isporuke dobara koja podliježu trošarinama koja isporučuju mali porezni obveznici.

Ako se isporuka dobara unutar Europske unije obavlja poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, čija stjecanja dobara unutar Europske uni-je ne podliježu PDV-u, odnosno čiji iznos obavljenih stjecanja dobara nije prešao prag stjecanja ili nije odustao od njega, tada se ne primjenjuje oslobo�enje od plaćanja PDV-a propisano ovim člankom.


Tako�er, oslobo�enje se ne primjenjuje na isporuke dobara koja su predmet oporezivanja u skladu sa posebnim postupkom oporezivanja marže za rabljena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske ili antikne predmete ili posebnim postupkom za prodaju putem javne dražbe. Primjerice, hrvatski preprodavatelj prodao je umjetnič-ko djelo kupcu u Francuskoj te je to umjetničko djelo otpremljeno iz Hrvatske u Francusku. Prodajna cijena je 1200 eura, a marža iznosi 200 eura. Primjenom prera-čunane stope PDV-a 20%, koja je na snazi u Hrvatskoj, PDV iznosi 40 eura. Francu-ski stjecatelj ne može odbiti hrvatski PDV obračunan prema posebnom postupku oporezivanja marže.

Kada bi se na ta dobra primijenio redovan postupak oporezivanja francuski kupac bi obavio stjecanje dobra unutar Europske unije u Francuskoj. To bi značilo da kupac plaća 196,68 eura (1200x16,39%) francuskog PDV-a (po stopi 19,6%) na stjecanje, za koje će se moći odbiti PDV ako se umjetničko djelo bude koristilo u po-slovne svrhe (npr. preprodavatelj umjetnina).

3.2. Oslobo�enja za stjecanje dobara unutar Europske unije

Članak 42.

PDV-a je oslobo�eno stjecanje dobara unutar Europske unije:a) ako bi isporuka tih dobara koju obavi porezni obveznik u tuzemstvu bila u

svakom slučaju oslobo�ena plaćanja PDV-a,b) ako bi uvoz tih dobara prema članku 44. stavku 1. točkama 1. do 25. i članku

44. stavku 1. točkama 27. do 34. ovoga Zakona bio u svakom slučaju oslobo�en plaćanja PDV-a,

c) za koje bi stjecatelj u svakom slučaju sukladno člancima 67. i 68. ovoga Zakona imao pravo na povrat cjelokupnog iznosa PDV-a koji je obvezan platiti prema članku 4. stavku 1. točki 2. ovoga Zakona.

Ako bi isporuka dobara koju obavlja porezni obveznik u svakom slučaju bila oslobo�ena plaćanja PDV-a u tuzemstvu tada je i stjecanje istih dobara unutar Eu-ropske unije tako�er oslobo�eno plaćanja PDV-a.

Primjerice, stjecanje majčinog mlijeka unutar Europske unije obavljeno u Hrvat-skoj oslobo�eno je plaćanja PDV-a zato što je PDV-a oslobo�ena isporuka majčinog mlijeka u Hrvatskoj.

Oslobo�enja od plaćanja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza primjenjuju se i u slučaju kada se dobra prevoze ili otpremaju iz države članice isporučitelja u dru-gu državu članicu te su ta dobra predmet stjecanja u državi članici dopreme.

Ako bi uvoz odre�enih dobara bio oslobo�en od plaćanja PDV-a u svim okolno-stima, tada je stjecanje istih dobara unutar Europske unije tako�er oslobo�eno.

Stjecanje dobara unutar Europske unije je oslobo�eno plaćanja PDV-a ako bi osoba koja stječe dobra (stjecatelj) imala pravo na povrat PDV-a u cijelosti prema Direktivi Vijeća 2008/9/EZ, odnosno prema članku 68. do 73. Zakona o PDV-u i Di-rektivi Vijeća 85/560/EEZ, odnosno prema članku 67. Zakona o PDV-u.

Primjerice, njemačko poduzeće A prodaje računala talijanskom poduzeću B. Talijansko poduzeće iznajmljuje računala hrvatskom poreznom obvezniku C. Prema tome, talijansko poduzeće B moći će obaviti oslobo�eno stjecanje računala unutar Europske unije u Hrvatskoj.


3.3. Oslobo�enja za odre�ene usluge prijevoza

Članak 43.

(1) Plaćanja PDV-a oslobo�ene su usluge prijevoza unutar Europske unije kod prije-voza dobara na otoke i s otoka koji čine autonomno područje Azori i Madeira te prijevoz dobara izme�u tih otoka.

(2) Plaćanja PDV-a oslobo�ena je usluga me�unarodnog prijevoza putnika, osim ce-stovnog i željezničkog prijevoza.

(3) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi primjene stavka 2. ovoga članka.

PDV-a je oslobo�eno obavljanje usluga prijevoza unutar Europske unije na i s otoka koji čine autonomno područje Azori i Madeira te prijevoz dobara izme�u tih otoka kao i usluga me�unarodnog prijevoza putnika, osim cestovnog i željezničkog prijevoza. Dakle, oslobo�enje se odnosi na me�unarodni zračni, pomorski i riječni prijevoz putnika dok su porezni obveznici koji na području Hrvatske obavljaju redov-ni ili povremeni cestovni prijevoz stranih ili domaćih putnika autobusom, mini-bu-som, kombi vozilom ili taxi-službom obvezni registrirati se za potrebe PDV-a u Repu-blici Hrvatskoj prije početka obavljanja usluge prijevoza putnika. Porezni obveznici sa sjedištem u Europskoj uniji mogu u Republici Hrvatskoj imenovati poreznog zastu-pnika, dok je to obveza za porezne obveznike sa sjedištem izvan Europske unije.

4. Oslobo�enja pri uvozuČlanak 44.

(1) PDV-a je oslobo�en:1. konačni uvoz dobara čija bi isporuka koju obavi porezni obveznik u svim slu-

čajevima bila oslobo�ena plaćanja PDV-a na području Republike Hrvatske,2. uvoz dobara nekomercijalne naravi u osobnoj prtljazi putnika,3. uvoz osobne imovine koju pri preseljenju u Republiku Hrvatsku uvoze fizičke

osobe koje su prethodno izvan Europske unije boravile neprekidno najmanje 12 mjeseci. Oslobo�enje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pića i prera�evine, komercijalna prijevozna sredstva i dobra koja se koriste za obavljanje djelat-nosti ili zanimanja,

4. uvoz dobara koja pripadaju osobama koje su prethodno izvan Europske unije boravile neprekidno najmanje 12 mjeseci, a preseljavaju u Republiku Hrvatsku radi sklapanja braka. Oslobo�enje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pića i duhanske prera�evine,

5. uvoz osobne imovine koje su hrvatski i strani državljani s uobičajenim boravi-štem u Republici Hrvatskoj naslijedili izvan Europske unije. Oslobo�enje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pića, duhanske prera�evine, komercijalna prije-vozna sredstva, predmete koji se koriste za obavljanje djelatnosti ili zanimanja, zalihe sirovina i gotove proizvode ili poluproizvode te stoku i zalihe poljopri-vrednih proizvoda čije količine premašuju uobičajene obiteljske potrebe,

6. uvoz opreme koju za vlastite potrebe i potrebe školovanja unose učenici i stu-denti koji u Republiku Hrvatsku dolaze zbog školovanja,


7. uvoz dobara nekomercijalne naravi sadržanih u malim pošiljkama. Oslobo�enje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pića, duhanske prera�evine, čaj, parfeme i toaletne vode,

8. uvoz dobara poslovne imovine koju radi nastavka obustavljene gospodarske djelatnosti i prijenosa djelatnosti uvozi porezni obveznik u Republiku Hrvatsku. Oslobo�enje se ne odnosi na prijevozna sredstva, isporuke za ljudsku potrošnju ili prehranu životinja, gorivo, zalihe sirovina, gotove proizvode ili poluproizvo-de te stoku u vlasništvu trgovaca,

9. uvoz plodova poljodjelstva, ratarstva, stočarstva, šumarstva, ribolova i ribo-gojstva te pčelarstva dobivenih na posjedima poljoprivrednih proizvo�ača u pograničnom području Republike Hrvatske koje graniči s područjem koje nije područje Europske unije, zatim sjemena, gnojiva i proizvoda za tretiranje tla i uroda s tih posjeda te uvoz priploda i drugih proizvoda koji se dobiju od stoke koja se drži na tim posjedima,

10. uvoz terapeutskih tvari ljudskog podrijetla i reagensa za odre�ivanje krvne grupe i tipizaciju tkiva koji se upotrebljavaju za nekomercijalne medicinske ili znanstvene svrhe, laboratorijskih životinja posebno uzgojenih i poslanih bez naknade za potrebe znanstvenih istraživanja, bioloških ili kemijskih tvari na-mijenjenih javnim ili privatnim ustanovama koje se uglavnom bave obrazova-njem ili znanstvenim istraživanjem te uvoz farmaceutskih proizvoda za ljudsku i životinjsku medicinsku uporabu na sportskim priredbama,

11. uvoz dobara posebno izra�enih i prilago�enih za obrazovanje, zapošljavanje ili socijalnu rehabilitaciju slijepih ili drugih fizički ili mentalno hendikepiranih osoba, kada ih uvoze ustanove ili pravne osobe registrirane za obrazovanje ili pružanje pomoći takvim osobama, a dobivena su bez plaćanja naknade i bez komercijalne namjere darovatelja,

12. uvoz besplatno dobivenih dobara za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, koja radi besplatne podjele potrebitim osobama uvoze državne i druge huma-nitarne i dobrotvorne pravne osobe i ustanove te radi prikupljanja sredstava u korist potrebitih osoba na povremenim dobrotvornim priredbama. Plaćanja PDV-a oslobo�en je i uvoz opreme koju pošiljatelj izvan Europske unije be-splatno šalje navedenim organizacijama i ustanovama u svrhu zadovoljavanja njihovih operativnih potreba i ostvarivanja njihovih humanitarnih ciljeva. Oslo-bo�enje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pića, duhanske prera�evine, kavu i čaj te na motorna vozila, osim vozila hitne medicinske pomoći,

13. uvoz odličja i priznanja dobivenih u okviru me�unarodnih doga�aja te darova primljenih u okviru me�unarodnih odnosa, osim alkohola i alkoholnih pića te duhanske prera�evine, kao i dobara koja koriste čelnici država ili njihovi pred-stavnici pri službenim posjetima,

14. uvoz uzoraka dobara zanemarive vrijednosti koji služe za naručivanje istovrs-nih dobara i koji su neupotrebljivi za bilo koje druge svrhe,

15. uvoz tiskanog promidžbenog materijala kao što su katalozi, cjenici, upute za uporabu i prospekti koje šalju osobe sa sjedištem izvan Europske unije,

16. uvoz dobara koja se koriste ili troše na sajmovima i sličnim priredbama. Oslo-bo�enje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pića, duhanske prera�evine te kruta, tekuća ili plinovita goriva,

17. uvoz dobara namijenjenih ispitivanju, analiziranju ili testiranju radi utvr�ivanja njihova sastava, kvalitete ili drugih tehničkih svojstava u svrhu informiranja ili


industrijskog i komercijalnog istraživanja, a koja se pri tome u cijelosti iskoriste ili unište. Oslobo�enje se ne primjenjuje za dobra korištena u ispitivanju, ana-lizi ili testiranju koji kao takvi predstavljaju promidžbene aktivnosti,

18. uvoz trgovačkih znakova, patenata, modela, nacrta i prateće dokumentacije te obrazaca za priznavanje izuma, patenata, inovacija i slično, koji se dostavljaju nadležnim tijelima za zaštitu autorskih prava ili industrijskog i komercijalnog vlasništva,

19. uvoz turističkog informativnog materijala koji ne sadrži više od 25% komerci-jalnih oglasa, a koji se dijeli besplatno i čiji je cilj poticanje javnosti na posjet stranim zemljama,

20. uvoz raznih dokumenata, isprava, obrazaca i nositelja podataka,21. uvoz materijala kao što su užad, slama, tkanina, papir, karton, drvo i plastika

koji se koriste za slaganje tereta i zaštitu dobara tijekom transporta na područ-ju Republike Hrvatske, pod odre�enim uvjetima, te dobara za njegu i prehranu životinja koje se prevoze,

22. uvoz goriva i maziva sadržanog u tvornički ugra�enim spremnicima osobnih i komercijalnih motornih vozila i motocikala te specijalnim kontejnerima i gori-va u prenosivim spremnicima,

23. uvoz kovčega s tijelima i urni s pepelom umrlih osoba, cvijeća, vijenaca i dru-gih ukrasnih predmeta za grobove te dobara koja uvoze organizacije uz ovla-štenje nadležnih tijela, a koja su namijenjena gradnji, održavanju ili ukrašava-nju groblja te spomenika žrtvama rata iz treće zemlje koje su pokopane u Eu-ropskoj uniji,

24. uvoz dobara sadržanih u pošiljkama koje besplatno šalju fizičke osobe iz treće zemlje fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj pod uvjetom da te pošiljke nisu komercijalne naravi,

25. uvoz dobara navedenih u točkama 2. do 23. ovoga stavka iz trećih područja,26. uvoz dobara otpremljenih ili prevezenih iz trećeg područja ili iz treće zemlje

na područje Republike Hrvatske, ako je ta dobra uvoznik ili osoba koja je odre-�ena kao porezni dužnik pri uvozu neposredno nakon uvoza isporučio unutar Europske unije uz primjenu oslobo�enja od PDV-a iz članka 41. stavka 1. ovoga Zakona,

27. ponovni uvoz dobara koji obavi osoba koja ih je izvezla, u stanju u kojem su bila izvezena, ako su ta dobra oslobo�ena plaćanja carine,

28. uvoz dobara na temelju diplomatskih i konzularnih sporazuma, ako su oslo-bo�ena od plaćanja carine,

29. uvoz dobara koji obavi Europska unija, Europska zajednica za atomsku ener-giju, Europska središnja banka ili Europska investicijska banka ili organizacije koje je osnovala Europska unija, a na koje se primjenjuju prava i oslobo�enja Protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije, i to u okvirima i pod uvjetima, koja su utvr�ena u tom Protokolu i Sporazumom izme�u Republike Hrvatske i Europske unije o provedbi Protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije u Republici Hrvatskoj ili u sporazumima o sjedištu tih organi-zacija, ako to ne dovodi do narušavanja načela tržišnog natjecanja,

30. uvoz dobara koji obave me�unarodna tijela koja nisu navedena u točki 29. ovoga stavka i koja kao takva priznaje Republika Hrvatska ili uvoz koji obave


članovi tih tijela, u okvirima i pod uvjetima propisanim me�unarodnim spora-zumima o osnivanju takvih tijela ili sporazumima o njihovom sjedištu,

31. uvoz dobara koji obave oružane snage drugih država koje su članice Organi-zacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) za potrebe tih snaga ili pratećeg civilnog osoblja, kao i za opskrbu njihovih menzi ili kantina, ako te snage su-djeluju u zajedničkim obrambenim aktivnostima,

32. uvoz neprera�enog ili prera�enog ulova, ali još neisporučenog, kojega podu-zetnici koji se bave morskim ribolovom dovoze u luke,

33. uvoz zlata koji obavi Hrvatska narodna banka,34. uvoz plina preko sustava za prirodni plin ili bilo koje mreže priključene na

takav sustav ili plina koji se puni iz nekog plovila za prijevoz plina u sustav za prirodni plin ili u neku mrežu proizvodnih plinovoda, uvoz električne energije, grijanja ili hla�enja preko sustava za grijanje ili hla�enje,

35. usluge koje se odnose na uvoz dobara, ako je vrijednost takvih usluga uklju-čena u poreznu osnovicu u skladu s odredbom članka 35. ovoga Zakona,

36. privremeni uvoz dobara pod uvjetima propisanima carinskim propisima,37. usluge koje se neposredno odnose na uvoz dobara za koje je Carinska uprava

odobrila privremeni uvoz u tuzemstvo i ako je primatelj usluga naručitelj iz inozemstva. Navedeno se ne primjenjuje na usluge u vezi s prijevoznim sred-stvima, paletama i kontejnerima,

38. prijevozne i sve druge otpremne usluge u vezi s dobrima u provozu kroz ca-rinsko područje Europske unije.

(2) Oslobo�enje od PDV-a iz stavka 1. točke 26. ovoga članka primjenjuje se u sluča-jevima, kada nakon uvoza dobara slijedi isporuka dobara, koja je prema članku 41. stavku 1. točkama a) i d) ovoga Zakona oslobo�ena od plaćanja PDV-a, samo ako je uvoznik u trenutku uvoza Carinskoj upravi pružio najmanje sljedeće podatke:a) svoj PDV identifikacijski broj izdan u Republici Hrvatskoj ili PDV identifikacij-

ski broj svoga poreznog zastupnika, koji jamči za plaćanje PDV-a, izdan u Republici Hrvatskoj,

b) PDV identifikacijski broj stjecatelja, izdan u drugoj državi članici, kojemu se isporučuju dobra prema članku 41. stavku 1. točki a) ovoga Zakona ili vlastiti PDV identifikacijski broj izdan u državi u kojoj završava prijevoz ili otprema dobara, ako se dobra prema članku 41. stavku 1. točki d) ovoga Zakona pre-mještaju,

c) dokaz iz kojeg je vidljivo da su uvezena dobra namijenjena za prijevoz ili ot-premu iz Republike Hrvatske u neku drugu državu članicu.

(3) Tuzemni porezni obveznik koji zastupa inozemnog poreznog obveznika u obav-ljanju postupka iz stavka 2. ovoga članka obvezan je najkasnije do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja podnijeti prijavu u kojoj iskazuje podatke o zastupanom poreznom obvezniku.

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi oslobo�enja od PDV-a pri uvozu te izgled prijave iz stavka 3. ovoga članka.

PDV-a je oslobo�en konačni uvoz dobara čija bi isporuka bila oslobo�ena u svim slučajevima u Hrvatskoj ako bi ih isporučio porezni obveznik. Oslobo�en je konačni


uvoz dobara prema Direktivi Vijeća 2009/132/EZ (uvoz osobne imovine, uvoz dobara posebno izra�enih i prilago�enih za obrazovanje i slično) kao i konačni uvoz dobara iz trećih područja na koja bi se moglo primijeniti oslobo�enje prema navedenoj Di-rektivi.

Oslobo�en je uvoz dobara nakon kojeg slijedi oslobo�ena isporuka dobara unu-tar Europske unije, odnosno dobara koja se otpremaju ili prevoze sa trećeg područja ili iz treće zemlje i uvezena su u Hrvatsku gdje otprema ili prijevoz ne završava, a ta je sljedeća isporuka dobara unutar Europske unije oslobo�ena plaćanja PDV-a. Radi se o tzv. carinskom postupku 42. Primjerice, porezni obveznik B prevozi dobra sa područja izvan Europske unije poreznom obvezniku C u Sloveniji. Porezni obveznik B uvozi dobra u Hrvatsku. Isporuka koju obavi porezni obveznik B poreznom obve-zniku C oslobo�ena je isporuka dobara unutar Europske unije iz Hrvatske u Sloveni-ju. Obzirom da nakon uvoza slijedi oslobo�ena isporuka dobara unutar Europske unije, uvoz tih dobara u Hrvatskoj je oslobo�en od PDV-a

Isto oslobo�enje bi se primijenilo ako porezni obveznik B ne prodaje dobra, već ih premješta iz Hrvatske u Sloveniju nakon što bi porezni obveznik B obavio uvoz u Hrvatsku, pod uvjetom da je to premještanje oslobo�eno kao isporuka dobara unutar Europske unije. U ovom slučaju porezni obveznik B mora biti registriran za potrebe PDV-a i u Hrvatskoj i u Sloveniji.

Ako je inozemni porezni obveznik u Hrvatskoj imenovao zastupnika, tada je tuzemni porezni obveznik koji zastupa inozemnog poreznog obveznika u obavljanju carinskog postupka 42 obvezan najkasnije do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja podnijeti prijavu u kojoj iskazuje podatke o zastu-panom poreznom obvezniku (Obrazac ∑ PZ 42 i 63).

Kada osoba koja je izvezla dobra ponovno ta dobra uvozi u istom stanju u koje-mu su bila izvezena, ako su ta dobra oslobo�ena od plaćanja carine, takav ponovni uvoz oslobo�en je plaćanja PDV-a.

Oslobo�en je uvoz dobara koja su oslobo�ena plaćanja carine na temelju diplo-matskih i konzularnih sporazuma.

Oslobo�en je i uvoz dobara koji obave organizacije na koje se primjenjuju prava i oslobo�enja Protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije, i to u okvirima i pod uvjetima, koja su utvr�ena u tom Protokolu i Sporazumom izme�u Republike Hrvatske i Europske unije o provedbi Protokola o povlasticama i imunitetima Europ-ske unije u Republici Hrvatskoj (objavljen u Narodnim novinama, MU-7/12 ) ili u sporazumima o sjedištu tih organizacija.

Oslobo�en je uvoz dobara u Republiku Hrvatsku koji obave oružane snage dru-gih država koje su članice Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) za svoje potrebe i potrebe civilnog osoblja kada takve oružane snage sudjeluju u zajedničkim obrambenim aktivnostima.

Usluge koje se odnose na uvoz dobara oslobo�ene su plaćanja PDV-a ako je vri-jednost takvih usluga uključena u poreznu osnovicu obzirom da predstavljaju spo-redni trošak isto kao i trošak provizije, pakiranja, prijevoza ili troškovi osiguranja koji nastaju do prvog mjesta odredišta unutar države članice uvoza.


5. Oslobo�enja pri izvozuČlanak 45.

(1) Plaćanja PDV-a oslobo�ene su sljedeće transakcije:1. isporuke dobara koja iz Republike Hrvatske otpremi ili preveze isporučitelj ili

neka druga osoba za njegov račun izvan Europske unije,2. isporuke dobara, osim isporuke goriva i dobara za opremanje i opskrbu bilo

kojeg prijevoznog sredstva koje se koristi u privatne svrhe, koja iz Republike Hrvatske otpremi ili preveze izvan Europske unije sam kupac koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj ili neka druga osoba za njegov račun,

3. isporuke dobara ovlaštenim tijelima koja ih izvoze iz Europske unije, u okviru njihovih humanitarnih, dobrotvornih ili obrazovnih djelatnosti koje obavljaju izvan Europske unije,

4. obavljene usluge, uključujući prijevozne i pripadajuće pomoćne usluge, osim usluga koje su oslobo�ene PDV-a u skladu s člankom 39. stavkom 1. i člankom 40. stavkom 1. ovoga Zakona, ako su one izravno povezane s izvozom ili uvozom dobara u smislu članka 28. stavaka 2. i 3. te članka 52. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Ako se isporuka dobara iz stavka 1. točke 2. ovoga članka odnosi na dobra koja u osobnoj prtljazi iznose putnici, oslobo�enje se primjenjuje isključivo uz sljedeće uvjete:a) da putnik nema prebivalište ni uobičajeno boravište na području Europske unije,b) da je ukupna vrijednost isporuke veća od 740,00 kuna uključujući PDV,c) da su dobra prevezena izvan Europske unije prije isteka roka od tri mjeseca

nakon mjeseca u kojem je obavljena isporuka id) da postoji dokaz o izvozu, odnosno račun i obrazac koji je potvrdila carinarnica

na čijem području su dobra iznesena iz Europske unije.

(3) Prebivalištem ili uobičajenim boravištem u smislu stavka 2. ovoga članka smatra se mjesto upisano u putovnicu, osobnu iskaznicu ili drugi dokument koji Republi-ka Hrvatska priznaje kao identifikacijsku ispravu.

(4) Za isporuke iz stavka 2. ovoga članka isporučitelj dobara ostvaruje oslobo�enje od PDV-a kada primi dokaz o izvozu, a već obavljeno oporezivanje izvezenih dobara porezni obveznik može ispraviti u razdoblju oporezivanja u kojem je zaprimljen dokaz o izvozu.

(5) Oslobo�enje od PDV-a iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se na naftne deri-vate.

(6) Oslobo�enje od PDV-a iz stavka 1. točke 3. ovoga članka ostvaruje se putem za-htjeva za povrat PDV-a.

(7) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj obrazaca za isporuke do-bara iz stavka 1. točke 3. i stavka 2. točke d) ovoga članka za povrat PDV-a, po-stupak, potrebne dokaze o izvozu i knjigovodstvenu evidenciju za provedbu tih stavaka ovoga članka.

Ovim člankom propisano je oslobo�enje za isporuke dobara koja iz Hrvatske ot-premi ili preveze isporučitelj ili neka druga osoba za njegov račun izvan EU. Primjerice,


porezni obveznik A sa sjedištem u Hrvatskoj prodaje dobra poreznom obvezniku B isto sa sjedištem u Hrvatskoj. Porezni obveznik A sastavlja izvozni dokument na svoje ime te prevozi dobra izvan područja EU. Isporuka od poreznog obveznika A poreznom ob-vezniku B smatra se oslobo�enom izvoznom isporukom.

Dobra koja iz Hrvatske otpremi ili preveze sam kupac koji nema sjedište u Hrvatskoj ili neka druga osoba za njegov račun, osim isporuka dobara za opremanje i opskrbu prijevoznih sredstava u privatne svrhe.

Primjerice, porezni obveznik A sa sjedištem u Hrvatskoj prodaje dobra poreznom obvezniku B sa sjedištem u Ma�arskoj. Porezni obveznik A sastavlja izvozni dokument na svoje ime i porezni obveznik B prevozi dobra izvan područja EU. Prodaja od poreznog obveznika A poreznom obvezniku B smatra se oslobo�enom izvoznom isporukom.

Isporuke dobara ovlaštenim tijelima koje ih izvoze izvan Europske unije u okviru njihovih humanitarnih, dobrotvornih ili obrazovnih djelatnosti koje obavljaju izvan Europske unije tako�er su oslobo�ene plaćanja PDV-a.

Propisano je oslobo�enje za obavljene usluge, uključujući prijevozne i pripadajuće pomoćne usluge, ako su izravno povezane s izvozom ili uvozom dobara.

Primjerice, hrvatski porezni obveznik obavlja slovenskom poreznom obvezniku usluge pakiranja dobara koja se izvoze iz Hrvatske u BiH. Usluga pakiranja biti će u navedenom slučaju oslobo�ena plaćanja PDV-a.

Propisani su i uvjeti koje treba ispuniti za oslobo�enje ako dobra ukupne vrijedno-sti veće od 740,00 kuna uključujući PDV u osobnoj prtljazi iznose putnici koji nemaju prebivalište ni uobičajeno boravište na području Europske unije, a prevezena su izvan Europske unije prije isteka roka od 3 mjeseca nakon mjeseca u kojem je obavljena ispo-ruka o čemu postoji dokaz o izvozu. Navedeno porezno oslobo�enje ostvaruje se putem zahtjeva za povrat PDV-a s tim da isporučitelj dobara može ostvariti oslobo�enje od plaćanja PDV-a kada primi dokaz o izvozu, a povrat poreza se ne može ostvariti za naftne derivate. Tako�er, propisana je obveza vo�enja knjigovodstvene evidencije o oslobo�enim isporukama, odnosno obrazac PDV-F.

Navedena oslobo�enja su oslobo�enja za koja nije isključen odbitak PDV-a.

6. Oslobo�enja kod obavljanja usluga na pokretnoj imovini

Članak 46.

(1) Plaćanja PDV-a oslobo�eno je obavljanje usluga na pokretnoj imovini stečenoj ili uvezenoj u Republiku Hrvatsku u svrhu obavljanja tih usluga, koju iz Europske unije otpremi ili preveze pružatelj usluga ili korisnik koji nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj, od-nosno treća osoba za njihov račun.

(2) Za primjenu oslobo�enja iz ovoga članka potrebna je dokumentacija u skladu s carinskim propisima.

Plaćanja PDV-a oslobo�eno je obavljanje usluga na pokretnoj imovini stečenoj ili uvezenoj u svrhu obavljanja tih usluga u Republiku Hrvatsku, koju iz Europske


unije otpremi ili preveze pružatelj usluga ili korisnik koji nema sjedište, stalnu po-slovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj, odnosno treća osoba za njihov račun. Navedeno znači da su pokretna dobra, na kojima su obavljene usluge, stečena iz druge države članice u RH, ako su te usluge obavljene u tuzemstvu ili da su pokretna dobra uvezena u RH gdje se obavljaju usluge. Nakon što su obavljene usluge pokretna dobra izvan područja EU prevozi ili pružatelj usluge ili kupac (ako nema sjedište u RH), odnosno treća osoba za njihov račun.

7. Oslobo�enja u vezi s me�unarodnim prijevozom

Članak 47.

(1) Plaćanja PDV-a oslobo�eno je sljedeće:b) isporuke goriva i dobara za opskrbu plovila koja se koriste za plovidbu na otvo-

renom moru i prijevoz putnika uz naknadu ili se koriste za potrebe komercijal-nih ili industrijskih djelatnosti te za spašavanje ili pomoć na moru,

c) isporuke goriva i dobara za opskrbu ratnih brodova pod oznakom 8906 10 00 iz Kombinirane nomenklature (KN), koji plove iz područja Republike Hrvatske prema lukama i sidrištima izvan Republike Hrvatske,

d) isporuke, preinake, popravci, održavanje, iznajmljivanje i unajmljivanje plovila iz točke a) ovoga stavka te isporuke, iznajmljivanje, popravci i održavanje opre-me koja je ugra�ena u njih ili se u njima koristi,

e) obavljanje usluga, osim onih navedenih u točki c) ovoga stavka, koje služe neposredno za potrebe plovila iz točke a) ovoga stavka ili njihovog tereta,

f) isporuke, preinake, popravci, održavanje, iznajmljivanje i unajmljivanje zrako-plova kojima se koriste zrakoplovne tvrtke koje prometuju uz naknadu pretežno na me�unarodnim linijama te isporuke, iznajmljivanje, popravci i održavanje opreme koja je ugra�ena u njih ili se u njima koristi,

g) isporuke goriva i dobara za opskrbu zrakoplova iz točke e) ovoga stavka,h) obavljanje usluga, osim onih navedenih u točki e) ovoga stavka, koje služe

neposredno za potrebe zrakoplova iz točke e) ovoga stavka ili njihovog tereta.

(2) Porezni obveznik mora imati dokaze o pravu na oslobo�enja navedena u stavku 1. ovoga članka.

(3) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi oslobo�enja od PDV-a u vezi s me�unarodnim prijevozom.

Oslobo�enja propisana ovim člankom su oslobo�enja od plaćanja PDV-a s pra-vom na odbitak pretporeza. Propisano je oslobo�enje od plaćanja PDV-a za isporuku goriva i dobara za opskrbu plovila koja se koriste za plovidbu na otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu, za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti.

Tako�er, oslobo�enje od plaćanja PDV-a odnosi se i na plovila koja se koriste za spašavanje ili pomoć na moru i obavljanje usluga koje služe neposredno za potre-be tih plovila ili njihovog tereta (primjerice lučke pristojbe, usluge tegljenja, pilotaže i vezivanja brodova, usluge ukrcaja/utovara, iskrcaja/istovara, prekrcaja/pretovara i skladištenja brodskog tereta u lukama, zatim lučke, skladišne i agencijske usluge za brodove i njihove terete, odvoz smeća, pranje rublja, izdavanje certifikata za bro-


dove i slično), za isporuke, preinake, popravke, održavanje, iznajmljivanje i unaj-mljivanje tih plovila kao i opreme koja je ugra�ena u njih ili se u njima koristi.

PDV-a su oslobo�ene isporuke goriva i dobara za opskrbu propisanih ratnih brodova koji plove prema lukama i sidrištima izvan Hrvatske.

Propisano je i oslobo�enje od plaćanja PDV-a za isporuke, preinake, popravke, održavanje, iznajmljivanje i unajmljivanje zrakoplova kojima se koriste zrakoplovne tvrtke koje prometuju uz naknadu pretežno na me�unarodnim linijama (ako se više od 50% njihovog ukupnog godišnjeg obavljenog prijevoza odnosi na usluge me�una-rodnog prijevoza ili, ako su one priznate kao takve prema me�unarodnim sporazu-mima o zračnom prometu).

Plaćanja PDV-a oslobo�ena je i oprema koja je ugra�ena u njih ili se u njima koristi kao i isporuke goriva i dobara za opskrbu tih zrakoplova kao i za obavljanje usluga koje služe neposredno za potrebe tih zrakoplova ili njihovog tereta, odnosno usluge povezane s prtljagom (rukovanje, razvrstavanje, utovar, istovar, prijevoz od zrakoplova do sortirnice i obrnuto i slično), usluge prihvata i otpreme tereta i pošte (fizičko rukovanje s dolaznom i odlaznom poštom i teretom, rukovanje dokumentima tereta i pošte i slično), usluge prihvata i otpreme zrakoplova (navo�enje, izvo�enje, parkiranje, grijanje, hla�enje, utovar i istovar zrakoplova, prijevoz, utovar i istovar hrane i pića, prijevoz posade i putnika izme�u zrakoplova i terminala i slično), rut-ne i terminalne usluge (usluge slijetanja, polijetanja i prelijetanja), usluge letnih operacija te druge slične usluge.

Porezni obveznik mora imati dokaze o ispunjenju propisanih uvjeta kako bi na-vedene isporuke bile oslobo�ene od plaćanja PDV-a, kao što su računi, ugovori, izjava o plovidbi ili druga isprava, izjava zrakoplovne tvrtke da ispunjava navedene uvjete pod kojima se smatra da prometuju uz naknadu pretežno na me�unarodnim linijama.

Porezni obveznik isporučitelj navedenih dobara ili usluga oslobo�enih plaćanja PDV-a na računu obvezno navodi da PDV nije zaračunan s naznakom članka Zakona kojim je to oslobo�enje propisano.

8. Oslobo�enja za odre�ene isporuke koje su izjednačene s izvozom

Članak 48.

(1) Plaćanja PDV-a oslobo�ene su sljedeće isporuke:a) isporuke dobara ili obavljanje usluga u okviru diplomatskih i konzularnih spo-

razuma,b) isporuke dobara i obavljanje usluga Europskoj uniji, Europskoj zajednici za

atomsku energiju, Europskoj središnjoj banci ili Europskoj investicijskoj banci ili organizacijama koje je osnovala Europska unija na koje se primjenjuje Pro-tokol o povlasticama i imunitetima Europske unije u okvirima i pod uvjetima koji su utvr�eni tim Protokolom i Sporazumom izme�u Republike Hrvatske i Europske unije o provedbi Protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije u Republici Hrvatskoj ili sporazumima o sjedištu tih organizacija, ako to ne dovodi do narušavanja načela tržišnog natjecanja,

c) isporuke dobara ili obavljanje usluga me�unarodnim tijelima koja kao takve priznaje Republika Hrvatska koja nisu navedena u točki b) ovoga stavka i čla-


novima takvih tijela uz ograničenja i pod uvjetima propisanim me�unarodnim sporazumima o osnivanju tih tijela ili sporazumima o njihovu sjedištu,

d) isporuke dobara ili obavljanje usluga na području Republike Hrvatske za potre-be oružanih snaga drugih država članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugo-vora (NATO) ili civilnog osoblja koje ih prati te za opskrbu njihovih menzi i kantina, kada te snage sudjeluju u zajedničkim obrambenim aktivnostima,

e) isporuke dobara ili obavljanje usluga u drugu državu članicu, namijenjenih za potrebe oružanih snaga bilo koje države članice Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO), osim same države članice odredišta, za potrebe tih snaga ili civilnog osoblja koje ih prati ili za opskrbu njihovih menzi i kantina, kada te snage sudjeluju u zajedničkim obrambenim aktivnostima,

f) isporuke zlata središnjim bankama.

(2) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi s oslobo-�enjem od PDV-a za isporuke izjednačene s izvozom te način ostvarivanja oslobo-�enja iz stavka 1. točaka a) i c) ovoga članka.

Ovim člankom propisana su oslobo�enja od plaćanja PDV-a s pravom na odbitak pretporeza. Propisano je oslobo�enje od plaćanja PDV-a za isporuke dobara i usluga koje su izjednačene s izvozom i to: u okviru diplomatskih i konzularnih sporazuma, Europskoj uniji, Europskoj zajednici za atomsku energiju, Europskoj središnjoj banci ili Europskoj investicijskoj banci ili organizacijama koje je osnovala Europska unija na koje se primjenjuje Protokol o povlasticama i imunitetima Europske unije u okvi-rima i pod uvjetima utvr�enim tim Protokolom. Nadalje, propisano je oslobo�enje ostalim me�unarodnim organizacijama i članovima takvih organizacija koje prizna-je Republika Hrvatska, uz ograničenja i pod propisanim uvjetima.

PDV-a su oslobo�ene isporuke dobara ili usluga koje se obave na području Hrvat-ske oružanim snagama drugih država članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) ili civilnog osoblja koje ih prati te isporuke dobara ili usluga u drugu državu članicu namijenjenih za potrebe oružanih snaga bilo koje države članice, osim same države članice odredišta, kada te snage sudjeluju u zajedničkoj obrani.

Postupak ostvarivanja navedenih oslobo�enja od plaćanja PDV-a propisat će ministar financija Pravilnikom o postupku ostvarivanja oslobo�enja od PDV-a i tro-šarine za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela EU te me�una-rodne organizacije.

Tako�er, propisano je da su isporuke zlata središnjim bankama oslobo�ene plaćanja PDV-a.

9. Oslobo�enja za usluge posredovanja

Članak 49.

(1) Plaćanja PDV-a oslobo�ene su usluge posredovanja obavljene u ime i za račun druge osobe za:a) izvozne isporuke iz članka 45. ovoga Zakona,b) postupke iz članka 46. ovoga Zakona,c) isporuke iz članaka 47. i 48. ovoga Zakona,d) transakcije koje se obavljaju izvan Europske unije.


(2) Oslobo�enje za usluge posredovanja ne primjenjuje se na putničke agencije koje u ime i za račun putnika obavljaju usluge u drugim državama članicama.

Propisano je oslobo�enje od plaćanja PDV-a za usluge posredovanja obavljene u ime i za račun druge osobe u propisanim slučajevima, te je propisano da se oslobo�e-nje za usluge posredovanja ne primjenjuje na putničke agencije koje u ime i za račun putnika obavljaju usluge u drugim državama članicama.

Primjerice, kada porezni obveznik posreduje u tuzemnoj isporuci koja se obavlja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (eng. WTO), koja je me�unarodna organizacija koju kao takvu priznaju države članice, obavljanje usluge posredovanja Svjetskoj trgovin-skoj organizaciji biti će oslobo�ena od plaćanja PDV-a zato što je glavna tuzemna isporuka WTO-u oslobo�ena PDV-a.

10. Oslobo�enja za transakcije koje se odnose na me�unarodnu trgovinu

Članak 50.

Oslobo�enje od plaćanja PDV-a iz članaka 51., 52., 53. i 54. ovoga Zakona primje-njuje se ako dobra i usluge nisu namijenjeni za krajnju potrošnju i ako iznos PDV-a koji bi trebalo platiti nakon prestanka primjene postupaka iz tih članaka odgovara iznosu PDV-a koji bi trebalo platiti da je na svaku od tih transakcija PDV obračunan u Republi-ci Hrvatskoj.

Oslobo�enje od plaćanja PDV-a u slučajevima primjerice isporuka dobara namije-njenih carinjenju, smještaju u slobodnu zonu, unosu u porezno skladište, primjenjuje se ako dobra i usluge nisu namijenjeni za krajnju potrošnju i ako iznos PDV-a koji bi trebalo platiti nakon prestanka primjene tih postupaka odgovara iznosu PDV-a koji bi trebalo platiti da je na svaku od tih transakcija PDV obračunan u Hrvatskoj.

Članak 51.

(1) Plaćanja PDV-a oslobo�eno je sljedeće:a) isporuke dobara namijenjenih podnošenju carinarnici i po potrebi za privreme-

ni smještaj,b) isporuke dobara koje se unose i smještaju u slobodnu zonu ili slobodno skladište,c) isporuke dobara koje se u skladu s carinskim propisima stavljaju u postupak

carinskog skladištenja ili postupak unutarnje proizvodnje.

(2) Plaćanja PDV-a oslobo�ena je isporuka dobara i obavljanje usluga na tim dobrima na mjestima navedenima u stavku 1. ovoga članka, tako dugo dok se na njih pri-mjenjuje postupak iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Plaćanja PDV-a oslobo�ene su i usluge povezane s isporukama iz stavka 1. ovoga članka.


Plaćanja PDV-a oslobo�ene su isporuke dobara namijenjenih podnošenju cari-narnici i po potrebi za privremeni smještaj.


Isporuke dobara koje se unose i smještaju u slobodnu zonu ili slobodno skladište oslobo�ene su PDV-a. Primjerice, ako porezni obveznik iz druge države članice ili Hrvatske nabavlja dobra koja će smjestiti u slobodnu zonu radi izvoza izvan EU, nabava tih dobara, odnosno stjecanje iz druge države članice ili isporuka iz Hrvatske oslobo�ena je plaćanja PDV-a.

Isporuke dobara namijenjenih stavljanju u postupak carinskog skladištenja ili postupak unutarnje proizvodnje te usluge povezane s tim isporukama. Primjerice, ako se dobra (koja nisu u slobodnom prometu) iz tuzemstva smještaju u carinsko skladi-šte radi prepakiranja te se nakon toga izvoze, primjenjuje se oslobo�enje od PDV-a.

Članak 52.

(1) Plaćanja PDV-a oslobo�en je uvoz dobara iz Dodatka II. ovoga Zakona, uvoz do-bara koja podliježu trošarinama prema propisima koji ure�uju trošarine te dobara koja podliježu posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića, ako se smještaju u porezno skladište u Republici Hrvatskoj.

(2) Plaćanja PDV-a oslobo�ena je isporuka dobara iz Dodatka II. ovoga Zakona, ispo-ruka dobara koja podliježu trošarinama prema propisima koji ure�uju trošarine te dobara koja podliježu posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića, u porezna skladišta i unutar njih kao i usluge obavljene na tim dobrima, tako dugo dok se na njih primjenjuje postupak poreznog skladištenja.

(3) Poreznim skladištem, u smislu ovoga Zakona, za dobra koja podliježu trošarinama prema propisima koji ure�uju trošarine te dobra koja podliježu posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića smatra se prostor koji je odre�en kao trošarinsko, odnosno porezno skladište u skladu s posebnim propisima.

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi poreznog skladišta.

Ovim člankom propisano je oslobo�enje od plaćanja PDV-a za uvoz dobara iz Dodatka II. Zakona o PDV-u, uvoz dobara koja podliježu trošarinama prema propi-sima koji ure�uju trošarine te dobara koja podliježu posebnom porezu na kavu i be-zalkoholna pića, ako se smještaju u porezno skladište u Republici Hrvatskoj. Oslobo-�enje se odnosi i na isporuku dobara iz tog Dodatka, isporuku dobara koja podliježu trošarinama prema propisima koji ure�uju trošarine te dobara koja podliježu poseb-nom porezu na kavu i bezalkoholna pića, u porezna skladišta i unutar njih kao i na usluge obavljene na tim dobrima, tako dugo dok se na njih primjenjuje postupak poreznog skladištenja.

Poreznim skladištem za dobra koja podliježu trošarinama prema propisima koji ure�uju trošarine te dobra koja podliježu posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića smatra se prostor koji je odre�en kao trošarinsko, odnosno porezno skladište u skladu sa Zakonom o trošarinama, odnosno sa Zakonom o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića.

Navedeno znači da je stjecanje dobara iz druge države članice i uvoz dobara radi smještanja u porezno skladište te isporuka dobara u porezno skladište i unutar njih oslobo�ena PDV -a kada se radi o dobrima iz Dodatka II. Zakona i dobrima koja podliježu Zakonu o trošarinama, odnosno Zakonu o posebnom porezu na kavu i be-zalkoholna pića.


Članak 53.Plaćanja PDV-a oslobo�en je uvoz i isporuka svih dobara koja se smještaju u po-

rezno skladište:a) ako su dobra namijenjena trgovinama oslobo�enima PDV-a koje se nalaze u

zračnoj ili pomorskoj luci, za isporuku dobara koja se iznose u osobnoj prtljazi putnika koji putuju zrakoplovima ili morem na treća područja ili u treće zemlje, ako je takva isporuka oslobo�ena PDV-a na temelju članka 45. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona,

b) ako su dobra namijenjena poreznim obveznicima za isporuku putnicima u zra-koplovima ili brodovima tijekom leta ili plovidbe morem pod uvjetom da se mjesto završetka prijevoza nalazi izvan Europske unije,

c) ako su dobra namijenjena poreznim obveznicima za obavljanje isporuka koje su oslobo�ene PDV-a na temelju članka 48. stavka 1. točaka a), b), c), d) i e) ovoga Zakona.

Propisano je da je PDV-a oslobo�en uvoz i isporuka dobara trgovinama koje su oslobo�ene PDV-a kada isporučuju dobra putnicima koji ta dobra iznose u osobnoj prtljazi i koji putuju zrakoplovima ili morem na treća područja ili u treće zemlje.

Navedeno vrijedi i ako su dobra namijenjena poreznim obveznicima za isporuku putnicima u zrakoplovima ili brodovima tijekom leta ili plovidbe morem pod uvjetom da se mjesto završetka prijevoza nalazi izvan Europske unije, kao i na dobra koja su namijenjena poreznim obveznicima za obavljanje isporuka koje su oslobo�ene PDV-a jer su izjednačene s izvozom.

Stoga, ako putnici koji putuju zrakoplovima ili morem koji ta dobra iznose u osobnoj prtljazi i putuju u drugo mjesto u Republici Hrvatskoj ili u drugu državu članicu Europske unije dolazi do redovne isporuke koja podliježe plaćanju PDV-a obzirom da je predmet oporezivanja PDV-om isporuka dobara u tuzemstvu uz nakna-du koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav.

Članak 54.Oslobo�enje od plaćanja PDV-a iz članaka 51., 52. i 53. ovoga Zakona primjenjuje

se na stjecanje dobara unutar Europske unije u tuzemstvu pod istim uvjetima koji su propisani za isporuke dobara u tuzemstvu.

Ovim člankom propisano je da se oslobo�enja od plaćanja PDV-a propisana za transakcije koje se odnose na me�unarodnu trgovinu, kao što su isporuke dobara koja se stavljaju u postupak carinskog skladištenja, isporuke odre�enih dobara u porezna skladišta, primjenjuju pod istim uvjetima koji su propisani za isporuke dobara u tuzemstvu i na stjecanje dobara unutar Europske unije.

Članak 55.(1) Na uvoz dobara iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona s trećeg područja koje je u

skladu s carinskim propisima dio carinskog područja Europske unije, primjenjuju se odredbe stavaka 2. i 3. ovoga članka. Na uvoz tih dobara primjenjuju se postup-ci u skladu s carinskim propisima o uvozu dobara na područje Europske unije.

(2) Ako otprema ili prijevoz dobara iz stavka 1. ovoga članka završava na mjestu koje se nalazi izvan države članice u trenutku njihovog unosa u Europsku uniju, ona se


prevoze unutar Europske unije u skladu s provoznim postupkom Europske unije za domaću robu, propisanim carinskim propisima, ako su bila prijavljena za taj postupak pri unosu u Europsku uniju.

(3) Ako je za dobra iz stavka 1. ovoga članka u trenutku unosa u Europsku uniju za-počet jedan od postupaka na temelju kojih bi da su uvezena u smislu članka 11. stavka 1. ovoga Zakona bila obuhvaćena jednim od postupaka iz članka 51. stavka 1. ovoga Zakona ili postupkom privremenog uvoza s potpunim oslobo�enjem od plaćanja uvozne carine oslobo�enja od PDV-a iz članka 51. stavka 1. ovoga Zako-na i oslobo�enja u postupku privremenog uvoza primjenjuju se i na ta dobra.

Ovim člankom propisano je da se na uvoz dobara, pod kojim se smatra i unos dobara koja su u slobodnom prometu na području Europske unije, a potječu s trećih područja, koja se u Republiku Hrvatsku uvoze s trećeg područja koje je sastavni dio carinskog područja Europske unije, primjenjuju postupci u skladu s carinskim propisi-ma o uvozu dobara na područje Europske unije. Ako otprema ili prijevoz tih dobara završava na mjestu koje se nalazi izvan države članice njihovog ulaska u Europsku uniju, ta se dobra prevoze unutar Europske unije u skladu s provoznim postupkom Europske unije za domaću robu propisanim carinskim propisima. Ako je za ta dobra u trenutku ulaska u Europsku uniju započet jedan od carinskih postupaka, oslobo�enje od PDV-a i oslobo�enje u postupku privremenog uvoza primjenjuje se i na ta dobra.

Članak 56.

(1) Na izvoz dobara koja su u slobodnom prometu i otpremaju se ili prevoze iz Repu-blike Hrvatske na treće područje koje je dio carinskog područja Europske unije primjenjuju se postupci u skladu s carinskim propisima o izvozu dobara s carinskog područja Europske unije.

(2) Na dobra koja se privremeno izvoze radi ponovnog uvoza u Republiku Hrvatsku primjenjuju se iste odredbe koje bi se primjenjivale da su ta dobra bila privremeno izvezena s carinskog područja Europske unije.

Na izvoz dobara koja su u slobodnom prometu i otpremaju se ili prevoze iz Hr-vatske na treće područje koje je dio carinskog područja Europske unije primjenjuju se postupci u skladu s carinskim propisima o izvozu dobara sa carinskog područja Europske unije. Na dobra koja se privremeno izvoze radi ponovnog uvoza u Republi-ku Hrvatsku primjenjuju se iste odredbe koje bi se primjenjivale da su ta dobra bila privremeno izvezena sa carinskog područja Europske unije.

XI. ODBITAK PRETPOREZA1. Nastanak prava na odbitak pretporeza

Članak 57.

(1) Pravo na odbitak PDV-a (pretporeza) nastaje u trenutku kada nastaje obveza obra-čuna PDV-a koji se može odbiti.

(2) Porezni obveznik može odbiti pretporez u skladu s odredbama članaka 58., 59., 60., 61. i 62. ovoga Zakona.


Ovim člankom propisano je da pravo na odbitak PDV-a (pretporeza) nastaje u trenutku kada nastaje obveza obračuna PDV-a koji se može odbiti te su propisani članci Zakona o PDV-u u skladu s kojima porezni obveznik ostvaruje pravo na odbi-tak pretporeza.

2. Pravo na odbitak pretporeza

Članak 58.

(1) Porezni obveznik ima pravo od PDV-a, koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezi-vih transakcija.

(2) Pretporez je iznos PDV-a koji porezni obveznik treba platiti ili je plaćen u Republi-ci Hrvatskoj pri uvozu i iznos PDV-a koji je plaćen temeljem članka 75. stavka 1. točaka 6. i 7. te članka 75. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

(3) Porezni obveznici, osim iznosa pretporeza navedenih u stavku 1. i 2. ovoga članka, mogu odbiti i sljedeće iznose:1. PDV koji treba platiti na stjecanje dobara unutar Europske unije prema članku

4. stavku 1. točki 2.a) i članku 9. stavcima 3. i 4. ovoga Zakona,2. PDV koji treba platiti prema članku 10. stavku 4. ovoga Zakona.

(4) Porezni obveznik ne može odbiti pretporez sadržan u računima za primljena dobra i obavljene usluge što ih koristi za isporuke dobara i obavljanje usluga:1. oslobo�enih plaćanja PDV-a u tuzemstvu prema člancima 39., 40. i 114. ovoga

Zakona,2. u inozemstvu, koje bi prema člancima 39., 40. i 114. ovoga Zakona bile oslobo-

�ene PDV-a da su obavljene u tuzemstvu.

(5) Porezni obveznik može odbiti pretporez koji se odnosi na dobra i usluge nabavlje-ne za transakcije koje se odnose na djelatnosti iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona, obavljene izvan Republike Hrvatske, a za koje bi postojalo pravo na odbitak pret-poreza da su obavljene u Republici Hrvatskoj.

(6) Porezni obveznik može odbiti pretporez koji se odnosi na isporuke dobara i usluge iz članka 41. stavka 1., članka 43., članka 44. stavka 1. točke 35. i članaka 45., 46., 47., 48., 49., 51., članka 52. stavaka 1. i 2. te članaka 53. i 93. ovoga Zakona.

(7) Porezni obveznik može odbiti pretporez koji se odnosi na transakcije koje su oslo-bo�ene PDV-a prema odredbama članka 40. stavka 1. točaka a), b), c), d), e) i f) ovoga Zakona, ako primatelj usluga ima sjedište izvan Europske unije ili ako se te transakcije izravno odnose na dobra namijenjena izvozu.

(8) Ako se radi o nekretninama ili drugim gospodarskim dobrima koja su dio poslovne imovine poreznog obveznika i koja se koriste i za potrebe poslovanja poreznog obveznika i za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe njegovih zaposle-nika ili općenito u druge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnosti, PDV se može odbiti samo u dijelu koji se koristi u poslovne svrhe poreznog obveznika.


Ovim člankom propisano je pravo na odbitak pretporeza, odnosno iznosa PDV-a iskazanog na računima za isporuke dobara ili usluge koje su poreznom obvezniku obavili drugi porezni obveznici u tuzemstvu za potrebe njegovih oporezivih transak-cija. Tako�er, propisano je da porezni obveznik može odbiti i PDV na stjecanje doba-ra unutar Europske unije te PDV koji treba platiti kao primatelj oporezive isporuke dobara kod trostranog posla.

Porezni obveznik može odbiti pretporez koji se odnosi na dobra i usluge nabav-ljene za transakcije koje se odnose na gospodarsku djelatnost obavljenu izvan Hrvat-ske, a za koje bi postojalo pravo na odbitak pretporeza da su obavljene u Republici Hrvatskoj. Porezni obveznik može odbiti pretporez i u slučajevima koji se odnose na odre�ena oslobo�enja od PDV-a kao što su oslobo�ene isporuke dobara odnosno stje-canja dobara unutar Europske unije, oslobo�enja za odre�ene usluge prijevoza, uvoz i izvoz, popravak, obradu ili prilagodbu, doradu ili preradu dobara, me�unarodni prijevoz, isporuke izjednačene s izvozom, posredničke usluge, transakcije koje se odnose na me�unarodnu trgovinu, uvoz dobara i isporuka dobara u carinsko skladi-šte te dio posredničke usluge putničke agencije koja se odnosi na transakcije izvan Europske unije.

Porezni obveznik može odbiti i pretporez koji se odnosi na financijske transak-cije oslobo�ene PDV-a ako primatelj usluga ima sjedište izvan Europske unije ili ako se te transakcije izravno odnose na dobra namijenjena izvozu.

3. Pravo na odbitak pretporeza kod isporuka novih prijevoznih sredstava

Članak 59.

(1) Svaka osoba iz članka 6. stavka 4. ovoga Zakona koja povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva pod uvjetima iz članka 41. stavka 1. točaka a) i b) ovoga Za-kona ima pravo na odbitak PDV-a uključenog u nabavnu cijenu ili plaćenog pri uvozu ili stjecanju tog novog prijevoznog sredstva unutar Europske unije, a najvi-še do iznosa PDV-a koji bi se morao platiti da isporuka nije bila oslobo�ena plaća-nja PDV-a.

(2) Pravo na odbitak pretporeza nastaje u trenutku isporuke novih prijevoznih sred-stava u drugu državu članicu.

(3) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi prava na odbitak pretporeza kod isporuka novih prijevoznih sredstava.

Ovim člankom propisano je da porezni obveznik isporučitelj novih prijevoznih sredstava ima pravo na odbitak pretporeza, odnosno pravo na povrat plaćenog PDV-a pri nabavi, stjecanju ili uvozu novih prijevoznih sredstava unutar Europske unije, a pravo na odbitak pretporeza nastaje u trenutku isporuke novih prijevoznih sredsta-va u drugu državu članicu. Primjerice, fizička osoba iz Hrvatske kupi novi automobil za 25.000 kuna i pri tome plati iznos PDV-a po stopi 25% što iznosi 6.250 kn (25.000 x 25%), pa ga nakon 5 mjeseci i prije�enih 10.000 km prodaje fizičkoj osobi iz Itali-je za 20.000 kuna. Automobil se prevozi u Italiju. Fizička osoba iz Hrvatske postaje povremeni porezni obveznik za ovu transakciju, odnosno isporuku te ima pravo na povrat PDV-a u iznosu od 5.000 kuna koliko bi iznosio PDV da je obračunan na is-


poruku prijevoznog sredstva u drugu državu članicu (20.000 x 25%) kada bi ta ispo-ruka bila oporeziva. Fizička osoba iz Italije obračunava talijanski PDV na stjecanje novog prijevoznog sredstva.

4. Uvjeti za odbitak pretporeza

Članak 60.

(1) Porezni obveznik može odbiti pretporez za isporuku dobara ili usluga, ako su is-punjeni sljedeći uvjeti:a) odbitak pretporeza nije isključen prema članku 58. stavcima 4. i 8., članku 61.

stavku 1.3 te članku 62. stavku 1. ovoga Zakona,b) ima račun u vezi s isporukom dobara i usluga, izdan u skladu s odredbama

članaka 78., 79., 80. i 81. ovoga Zakona, osim u slučaju iz točke c) ovoga stav-ka,

c) da za uvezena dobra ima jedinstvenu carinsku deklaraciju u kojoj je naveden kao primatelj ili uvoznik dobara te u kojoj je iskazan iznos PDV-a koji treba platiti ili je omogućeno njegovo izračunavanje,

d) kada je obvezan platiti PDV temeljem prijenosa porezne obveze prema članku 75. stavku 1. točkama 3., 6. i 7. te članku 75. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona,

e) da iznos obveze PDV-a, kao i sve podatke potrebne za obračun PDV-a na stje-canje dobara unutar Europske unije iskaže u prijavi PDV-a iz članka 85. stavka 1. ovoga Zakona i da ima račun,

f) kod plaćenog predujma pretporez može odbiti ako je primljeni račun izdan u skladu s člankom 78. stavkom 1. ovoga Zakona.

(2) Porezni obveznik odbija pretporez tako da od ukupnog iznosa PDV-a, koji je ob-vezan platiti za razdoblje oporezivanja, odbije ukupni iznos pretporeza za koji su u razdoblju oporezivanja ispunjeni uvjeti za odbitak pretporeza propisani ovim člankom.

(3) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi uvjeta za odbitak pretporeza.

Ovim člankom propisani su uvjeti i postupak odbitka pretporeza, odnosno uvje-ti koje je potrebno ispuniti da bi porezni obveznik mogao odbiti pretporez u razdoblju oporezivanja u kojem je primio račun za isporučena dobra ili obavljene usluge.

Primjerice, porezni obveznik je dentalni tehničar koji obavlja isporuku zubnih nadomjestaka. Navedena isporuka oslobo�ena je plaćanja PDV-a te stoga u računu PDV neće biti obračunat, ali porezni obveznik nema ni pravo na odbitak pretporeza sadržanog u računima za primljena dobra ili obavljene usluge što ih koristi za izradu tog zubnog nadomjestka.

3 U članku 60. stavku 1. točki a) riječi: „članku 61. stavku 1.“ zamjenjuju se riječima: „članku 61. stavcima 1. i 2.“. Promjena od 1. siječnja 2018. zbog izmjene članka 61. Zakona.


5. Ograničenje prava na odbitak pretporeza

Članak 61.

(1) Porezni obveznik ne može odbiti pretporez u sljedećim slučajevima:a) za nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih au-

tomobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima,

b) za nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije pri čemu se reprezentacijom smatraju izdaci za ugošćivanje poslovnih partnera, darivanje poslovnih partne-ra, plaćanje poslovnim partnerima izdataka za odmor, sport i razonodu, izdata-ka za najam automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i slično.

(2) Iznimno, odredbe stavka 1. točke a) ovoga članka ne primjenjuju se ako se radi o plovilima i zrakoplovima kojima se obavlja djelatnost prijevoza putnika i dobara te iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju te ako se radi o osobnim au-tomobilima i drugim prijevoznim sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju.

(3) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi ograničenja prava na odbitak pretporeza.

Od 1. siječnja 2018. godine članak 61. mijenja se i glasi:

(1) Porezni obveznik ne može odbiti pretporez za nabavu dobara i usluga za potre-be reprezentacije pri čemu se reprezentacijom smatraju izdaci za ugošćivanje poslovnih partnera, darivanje poslovnih partnera, plaćanje poslovnim partneri-ma izdataka za odmor, sport i razonodu, izdataka za najam automobila, plovi-la, zrakoplova, kuća za odmor i slično.

(2) Porezni obveznik ne može odbiti 50% pretporeza obračunanog za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima. Nije dopušten odbitak pret-poreza za nabavu prijevoznih sredstava koji se odnosi na iznos iznad 400.000,00 kuna nabavne vrijednosti po jednom sredstvu.

(3) Iznimno, odredbe stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se ako se radi o: a) plovilima i zrakoplovima kojima se obavlja djelatnost prijevoza putnika i

dobara te iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju te ako se radi o osobnim automobilima i drugim prijevoznim sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja ili se nabavlja-ju za daljnju prodaju,

b) motornim vozilima kategorije N1 koja su razvrstana u tarifnu oznaku 8703 Carinske tarife i nisu predmet oporezivanja prema posebnom propisu o po-sebnom porezu na motorna vozila.

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi ograni-čenja prava na odbitak pretporeza.


Odredbama ovoga članka propisana su ograničenja prava na odbitak pretporeza. Porezni obveznik ne može odbiti pretporez za nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osim ako se radi o plovilima i zrakoplovima kojima se obavlja djelatnost, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući na-bavu dodatne opreme za ta dobra, kao i za obavljene mu usluge u vezi s tim dobrima, osim ako se radi o osobnim automobilima i drugim prijevoznim sredstvima isključivo namijenjenih za obavljanje odre�enih djelatnosti. Osobnim automobilima za čiju na-bavu i najam nije dopušten odbitak pretporeza smatraju se motorna vozila iz Carinske tarife, tarifne oznake 8703 konstruirana prvenstveno za prijevoz osoba (osim vozila iz Carinske tarife, tarifne oznake 8702), uključujući motorna vozila tipa ≈karavan«, ≈kombi«, ≈trkaći automobili« te ≈pick-up« vozila koja nisu razvrstana u tarifnu oznaku 8704 Carinske tarife. Me�utim, ograničenje odbitka pretporeza ne primjenjuje se ako se radi o motornim vozilima kategorije N1 koja su razvrstana u tarifnu oznaku 8703 Carinske tarife i nisu predmet oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila pre-ma Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila. Ako se motorno vozilo kategorije N1 prenamjeni u motorno vozilo koje je predmet oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila, porezni obveznik više nema pravo na odbitak pretporeza za sve ispo-ruke (nabave) dobara i usluga koje su usko vezane za korištenje tih motornih vozila.

Tako�er, porezni obveznik ne može odbiti pretporez za nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije. Reprezentacijom se smatra ugošćivanje poslovnih partnera, darivanje poslovnih partnera prigodnim poklonima, plaćanje poslovnim partnerima izdataka odmora, športa, rekreacije i razonode, izdataka za zakup automobila, plo-vila, zrakoplova, kuća za odmor i razonodu i slično. Reprezentacijom se ne smatra davanje poklona u vrijednosti do 160,00 kuna, bez PDV-a, u okviru obavljanja gos-podarske djelatnosti, uz uvjet da se daju povremeno i ne istim osobama. Poslovnim partnerima smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti.

Od 1. siječnja 2018. Odredbama ovoga članka propisana su ograničenja prava na odbitak pretporeza.Porezni obveznik ne može odbiti 50% pretporeza obračunanog za nabavu ili

najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz vrijednosti veće od 400.000,00 kuna uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima. Ograničenje prava na odbitak pretporeza ne primjenjuje se ako se radi o plovilima i zrakoplovima kojima se obavlja djelatnost prijevoza putnika i dobara te iznajmljiva-nja ili se nabavljaju za daljnju prodaju te ako se radi o osobnim automobilima i drugim prijevoznim sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju. Tako�er, ograničenje prava na odbitak pretporeza ne primjenjuje se ako se radi o motornim vozilima ka-tegorije N1 koja su razvrstana u tarifnu oznaku 8703 Carinske tarife i nisu predmet oporezivanja prema posebnom propisu o posebnom porezu na motorna vozila. Za sva prijevozna sredstva (primjerice registrirana kao gospodarska odnosno teretna) pri-mjenjuje se članak 58. Zakona o PDV-u, odnosno utvr�uje se da li se koriste u svrhu obavljanja oporezivih transakcija poreznog obveznik. Za bilo koja druga prijevozna sredstva koja ne zadovoljavaju kriterije iz članka 4. stavka 2. Zakona o PDV-u da bi se smatrali prijevoznim sredstvima u vezi odbitka pretporeza tako�er se primjenjuju temeljne odredba Zakona o PDV-u, odnosno utvr�uje se da li se koriste u svrhu obav-


ljanja oporezivih transakcija poreznog obveznika (oni imaju ili nemaju pravo na odbitak pretporeza te se za njih ne primjenjuje iznos 50% pretporeza).

Porezni obveznik ne može odbiti pretporez za nabavu dobara i usluga za potre-be reprezentacije. Reprezentacijom se smatra ugošćivanje poslovnih partnera, dari-vanje poslovnih partnera prigodnim poklonima, plaćanje poslovnim partnerima iz-dataka odmora, športa, rekreacije i razonode, izdataka za zakup automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i razonodu i slično. Reprezentacijom se ne smatra davanje poklona u vrijednosti do 160,00 kuna, bez PDV-a, u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti, uz uvjet da se daju povremeno i ne istim osobama. Poslovnim partnerima smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti.

6. Podjela pretporeza

Članak 62.

(1) Ako porezni obveznik koristi dobra i usluge koje su mu obavljene, djelomično za isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza u skladu s odred-bama ovoga Zakona i za obavljanje isporuka dobara i usluga za koje nije dopušten odbitak pretporeza, tada može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na transakcije za koje je dopušten odbitak pretporeza.

(2) Iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza izračunava se kao razmjerni dio na sljedeći način:a) u brojniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od

transakcija za koje je dopušten odbitak pretporeza u skladu s odredbama ovoga Zakona,

b) u nazivniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija uključenih u brojnik i transakcija za koje nije dopušten odbitak pretporeza te iznos subvencija, osim onih koje su izravno povezane s cijenom isporuka dobara ili usluga iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Kod izračuna iz stavka 2. ovoga članka ne uzimaju se u obzir sljedeći iznosi:a) iznos prometa koji se odnosi na isporuke gospodarskih dobara koja porezni

obveznik koristi za obavljanje svoje gospodarske djelatnosti,b) iznos prometa koji se odnosi na povremene isporuke nekretnina,c) iznos prometa koji se odnosi na povremene financijske transakcije navedene u

članku 40. stavku 1. točkama b) do g) ovoga Zakona.

(4) Dio pretporeza koji se može odbiti utvr�uje se na godišnjoj razini kao postotak i zaokružuje se naviše do sljedećeg cijelog broja.

(5) Dio pretporeza koji se može privremeno odbiti tijekom tekuće godine, izračunava se na temelju transakcija iz prethodne godine. Ako u prethodnoj godini takvih transakcija nije bilo ili su njihovi iznosi bili zanemarivi, porezni obveznik privre-meno utvr�uje dio pretporeza koji može odbiti o čemu mora obavijestiti nadležna ispostava Porezne uprave.

(6) Odbitak pretporeza tijekom tekuće kalendarske godine na temelju privremenog izračuna porezni obveznik je obvezan uskladiti u prijavi PDV-a koju podnosi za


razdoblje oporezivanja iz članka 85. stavka 7. ovoga Zakona, pri čemu utvr�uje konačni dio pretporeza koji može odbiti.

(7) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, porezni obveznik može dio pretporeza koji može odbiti, utvr�ivati odvojeno za svaki dio svog poslovanja, uz uvjet da za sva-ki dio vodi odvojeno knjigovodstvo.

(8) Ako porezni obveznik izabere način utvr�ivanja dijela pretporeza koji može odbi-ti prema stavku 7. ovoga članka, o tome mora izvijestiti nadležnu ispostavu Pore-zne uprave prije početka razdoblja oporezivanja u kojem počinje primjenjivati ovaj način podjele pretporeza.

(9) Porezna uprava može zabraniti poreznom obvezniku način utvr�ivanja dijela pret-poreza koji može odbiti propisan u stavku 7. ovoga članka ako porezni obveznik s izabranim načinom podjele pretporeza ne omogućuje nadzor nad obračunavanjem i plaćanjem PDV-a u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(10) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi podjele pretporeza.

Ovim člankom propisan je način podjele pretporeza ako porezni obveznik koristi primljena ili uvezena dobra i obavljene mu usluge djelomično za isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza i za obavljanje isporuka dobara i uslu-ga za koje nije dopušten odbitak pretporeza. Porezni obveznik za izračun razmjernog dijela odnosno postotka prava na odbitak pretporeza u brojniku treba navesti vrijed-nost isporuka za koje je dopušten odbitak pretporeza (npr. najam poslovnog prostora), a u nazivniku vrijednost isporuka navedenih u brojniku i vrijednost isporuka za koje nije dopušten odbitak pretporeza, u što je uključen i iznos obračuna ukupno mjeseč-no doznačenih sredstava iz državnog proračuna (npr. školarine, iznosi za pokriće troškova, redovni prihodi od nadležnog ministarstva) kao i financijske usluge oslo-bo�ene plaćanja PDV-a.

Propisan je i postupak izračuna iznosa pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza te mogućnost i uvjeti odbitka pretporeza koji se utvr�uju odvojeno za svaki dio poslovanja.

Primjerice, porezni obveznik ostvario je u 2016. godini isporuke u vrijednosti od 135.000 kuna, bez PDV-a, za koje je dopušten odbitak pretporeza i isporuke u vrijednosti od 53.000 kuna za koje nije dopušten odbitak pretporeza. Tako�er je dao pozajmicu za koju je obračunao 2.000 kuna kamata što predstavlja povremenu finan-cijsku transakciju. Ukupni pretporez po ulaznim računima iznosi 40.000 kuna, od toga se 20.000 kuna može pripisati oporezivim isporukama, 15.000 kuna oslobo�enim isporukama, a 5.000 kuna odnosi se na ulazni pretporez koji se ne može isključivo pripisati ni oporezivim ni oslobo�enim isporukama.

Izračun se obavlja na sljedeći način: (135.000 / 135.000 + 53.000) x 100 = (135.000/188.000) x 100 = 71,81% 5.000 x 72% = 3.600Stoga, porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza u sljedećem iznosu:20.000 kuna pretporeza koji se može pripisati oporezivim isporukama i 3.600

kuna pretporeza koji se ne može pripisati isključivo oporezivim ili oslobo�enim ispo-rukama.


Iznos od 15.000 kuna porezni obveznik uopće ne može odbiti jer se odnosi na oslobo�ene isporuke za koje nema pravo na odbitak pretporeza.

Ako je porezni obveznik na temelju privremeno izračunanog postotka prava na odbitak pretporeza u 2016. godini odbijao pretporez u iznosu 70% pretporeza koji se ne može pripisati isključivo oporezivim ili oslobo�enim isporukama, a zatim je utvr-dio stvarno pravo na odbitak pretporeza u iznosu od 72% (5.000x72%=3.600) uve-ćati će iznos pretporeza za 100 kuna na rednom broju III.3. Obrasca PDV. Potrebno je naglasiti da se više ne podnosi godišnji obračun PDV-a odnosno Obrazac PDV-K pa će porezni obveznik moguće razlike iskazati u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanje kalendarske godine, odnosno za posljednje razdoblje u kojem je poslovao ako prestaje s radom.

7. Ispravak odbitka pretporeza

Članak 63.

(1) Porezni obveznik mora ispraviti odbitak pretporeza ako je odbitak viši ili niži od onoga na koji je porezni obveznik imao pravo.

(2) Porezni obveznik mora ispraviti odbitak pretporeza ako se nakon podnošenja prijave PDV-a promjene čimbenici na temelju kojih je utvr�en iznos odbitka pretporeza.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, porezni obveznik nije obvezan ispraviti odbitak pretporeza u slučaju uništenja, gubitka ili kra�e dobara za koje postoje valjani dokazi, kao i kod davanja poklona male vrijednosti i uzoraka iz članka 7. stavka 4. ovoga Zakona.

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi ispravka odbitka pretporeza.

Ovim člankom propisana je obveza ispravka odbitka pretporeza kada je odbitak viši ili niži od onoga na koji je porezni obveznik imao pravo (zbog smanjenja ili po-većanja porezne osnovice (naknadni popusti ili nemogućnost naplate) te ako je došlo do promjena uvjeta na temelju kojih je utvr�en iznos odbitka pretporeza. Porezni obveznik nema obvezu ispravka odbitka pretporeza u slučaju uništenja, gubitka ili kra�e dobara za koja postoje valjani dokazi kao i kod isporuka koje se ne smatraju isporukama dobara uz naknadu (davanje poklona male vrijednosti i uzoraka).

7.1. Ispravak odbitka pretporeza kod gospodarskih dobara

Članak 64.

(1) Ako se u vezi nekog gospodarskog dobra u roku od pet godina uključujući kalen-darsku godinu u kojoj je gospodarsko dobro nabavljeno ili proizvedeno promjene uvjeti koji su u toj godini bili mjerodavni za odbitak pretporeza, tada se za razdob-lje nakon promjene obavlja ispravak pretporeza. Promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza smatra se naknadna promjena tih uvjeta koja je dovela do većeg ili manjeg prava na odbitak pretporeza u odnosu na godinu u kojoj je dobro nabavljeno ili proizvedeno. Kada se radi o nekretninama, tada se umjesto razdoblja od pet godina primjenjuje razdoblje od 10 godina.


(2) Godišnji iznos ispravka pretporeza iznosi 1/5, odnosno 1/10 iznosa PDV-a koji je bio zaračunan za gospodarska dobra.

(3) Gospodarskim dobrima u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se dobra i uslu-ge koja prema računovodstvenim propisima spadaju u dugotrajnu imovinu porez-nog obveznika.

(4) Ispravak pretporeza nije potrebno obavljati ako pretporez koji bi se trebao ispravi-ti iznosi manje od 1.000,00 kuna po jednom gospodarskom dobru.

(5) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi ispravka pretporeza kod gospodarskih dobara.

Odredbama ovoga članka propisan je postupak ispravka pretporeza kod gospo-darskih dobara u slučaju ako se promjene uvjeti koji su bili mjerodavni za odbitak pretporeza u roku od 5 godina, odnosno 10 godina u slučaju nekretnina, od kalen-darske godine u kojoj su gospodarska dobra nabavljena ili proizvedena. Ispravak pretporeza nije potrebno obavljati ako pretporez koji bi se trebao ispraviti iznosi najmanje 1.000 kuna po jednom gospodarskom dobru.

Primjerice, porezni obveznik koji je dobro dugotrajne imovine nabavio u 2013. godini ispravak pretporeza zbog promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza odnosno promjene postotka prava na odbitak pretporeza obavlja za 2014., 2015., 2016. i 2017. godinu, ako se radi o dobru koje nije nekretnina. Ako je porezni obveznik gospodarsko dobro (dobro dugotrajne imovine) nabavio 2012. godine i imao pravo na odbitak pretporeza u iznosu 100%, a utvrdio je za 2013. godinu da je došlo do pro-mjene postotka utvr�enog za pravo na odbitak pretporeza i da iznosi 40% u tom je slučaju porezni obveznik obvezan napraviti ispravak pretporeza. Primjerice u godini nabave 2012. iskorišteno pravo odbitka pretporeza iznosi 100% odnosno 5.000 kuna. Za 2013. godinu pravo odbitka pretporeza iznosi 40% odnosno 2.000 kuna (5.000x40%=2.000). Razlika prava na odbitak pretporeza je 3.000 kuna. Porezni obveznik ispravlja pretporez za 1/5 odnosno 600 kuna (5.000-2.000= 3.000/5=600).

Obzirom da se promijenio postotak utvr�en za pravo na odbitak pretporeza u korist isporuka oslobo�enih PDV-a porezni obveznik obvezan je ispraviti pretporez u odnosu na iskorišteni pretporez u godini nabave gospodarskih dobara (dugotrajne imovine) i povećati svoju poreznu obvezu za 2013. godinu za 600 kuna.

7.2. Ispravak odbitka pretporeza kod isporuke gospodarskih dobara

Članak 65.(1) Ako porezni obveznik unutar razdoblja za ispravak pretporeza isporučuje gospo-

darsko dobro, smatra se da je gospodarsko dobro korišteno za gospodarsku djelat-nost poreznog obveznika do isteka razdoblja za ispravak pretporeza. Gospodarska djelatnost smatrat će se u cijelosti oporezivom ako je isporuka gospodarskog dobra oporezivana. Gospodarska djelatnost smatrat će se u cijelosti oslobo�enom PDV-a ako je isporuka gospodarskog dobra oslobo�ena.

(2) Ispravak odbitka pretporeza iz stavka 1. ovoga članka provodi se odjednom za cijelo preostalo razdoblje ispravka.

Odredbama ovoga članka propisan je postupak ispravka odbitka pretporeza kod prodaje gospodarskih dobara koji se provodi odjednom za cijelo razdoblje ispravka.


7.3. Ispravak odbitka pretporeza za zalihe dobara

Članak 65.a

(1) U slučaju prijelaza s redovnog postupka oporezivanja na posebni postupak opore-zivanja prema članku 90. ovoga Zakona i obrnuto, porezni obveznik mora ispravi-ti odbitak pretporeza za zalihe dobara ako je odbitak viši ili niži od onog na koji je porezni obveznik imao pravo.

(2) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi s ispravkom pretporeza za zalihe dobara.

Ovi člankom propisuje se da u slučaju prijelaza s redovnog postupka oporeziva-nja na posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike i obrnuto, porezni obveznik mora ispraviti odbitak pretporeza za zalihe dobara ako je odbitak viši ili niži od onog na koji je porezni obveznik imao pravo s time da ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi s ispravkom pretporeza za zali-he dobara.

XII. POVRAT PDV-a

1. Povrat PDV-a po prijavi PDV-a

Članak 66.

(1) Porezni obveznik koji u razdoblju oporezivanja ima pravo na odbitak pretporeza, čiji je iznos veći od njegove porezne obveze, ima pravo na povrat te razlike ili može iznos preplaćenog PDV-a prenijeti u sljedeće razdoblje oporezivanja.

(2) Ako porezni obveznik zahtijeva povrat preplaćenog PDV-a, Porezna uprava obve-zna je vratiti tu razliku u roku od 30 dana od dana predaje prijave PDV-a, a najka-snije u roku od 90 dana od dana pokretanja poreznog nadzora.

Ovim člankom propisano je pravo i postupak povrata PDV-a poreznom obvezni-ku čiji je iznos odbitka pretporeza u razdoblju oporezivanja veći od porezne obveze. Tako�er je propisan rok u kojem porezni obveznik može preplaćeni PDV prenijeti u sljedeće razdoblje oporezivanja te rok od 30, odnosno 90 dana u kojem je Porezna uprava obvezna vratiti tu razliku.

2. Povrat PDV-a poreznim obveznicima koji nemaju sjedište na području Europske unije

Članak 67.

(1) Porezni obveznik koji na području Europske unije nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu iz koje su obavljene isporuke, prebivalište ili uobičajeno boravište ima pod uvjetima propisanima ovim Zakonom pravo na povrat PDV-a zaračunanog za po-kretna dobra i usluge koje su mu obavili drugi porezni obveznici u Republici Hr-vatskoj ili koji mu je zaračunan prilikom uvoza dobara u Republici Hrvatskoj. Pravo na povrat PDV-a ostvaruje se pod uvjetom da u državi podrijetla podno-


sitelja zahtjeva tuzemni porezni obveznik tako�er ima pravo na povrat PDV-a pri čemu se ta uzajamnost utvr�uje razmjenom obavijesti izme�u poreznog tijela Republike Hrvatske i poreznog tijela treće zemlje.

(2) Pravo na povrat PDV-a iz stavka 1. ovoga članka ima porezni obveznik koji u raz-doblju za koje traži povrat PDV-a nije obavljao isporuke dobara i usluge za koje je mjesto oporezivanja u Republici Hrvatskoj, osim:a) prijevoznih i s prijevozom povezanih usluga, oslobo�enih plaćanja PDV-a u

skladu s člankom 44. stavkom 1. točkom 35., člancima 45., 46. i 47., člankom 48. stavkom 1. i člankom 49. ovoga Zakona,

b) usluga za koje je u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. ovoga Zakona PDV obvezna platiti osoba kojoj su usluge obavljene.

(3) Kod povrata PDV-a iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga Zako-na koje se odnose na odbitak pretporeza.

(4) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka nema pravo na povrat PDV-a za:a) iznose PDV-a koji su, prema odredbama ovoga Zakona netočno zaračunani,b) iznose PDV-a koji su zaračunani za isporuke dobara koje su oslobo�ene ili mogu

biti oslobo�ene plaćanja PDV-a u skladu s odredbama članka 41. stavka 1. te članka 45. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.

(5) Porezni obveznik iz stavka 2. ovoga članka da bi ostvario pravo na povrat PDV-a mora Poreznoj upravi predati zahtjev za povrat PDV-a najkasnije do 30. lipnja ka-lendarske godine nakon završetka kalendarske godine na koju se zahtjev odnosi.

(6) Razdoblje povrata ne smije biti dulje od jedne kalendarske godine niti kraće od tri kalendarska mjeseca zaredom. Zahtjevi za povrat mogu se odnositi i na razdoblje kraće od tri mjeseca ako to razdoblje obuhvaća kraj kalendarske godine.

(7) Zahtjev za povrat PDV-a koji se odnosi na razdoblje povrata kraće od jedne kalen-darske godine, ali ne kraće od tri mjeseca, može se podnijeti ako iznos PDV-a za koji se traži povrat nije manji od 3.100,00 kuna.

(8) Zahtjev za povrat PDV-a koji se odnosi na razdoblje povrata od jedne kalendarske godine, može se podnijeti ako iznos PDV-a za koji se traži povrat nije manji od 400,00 kuna.

(9) Porezna uprava u roku od najviše osam mjeseci od primitka zahtjeva za povrat PDV-a donosi rješenje o tome je li zahtjev odobren u cijelosti ili djelomično ili nije odobren.

(10) Ako je zahtjev za povrat odobren, Porezna uprava, izvršava povrat odobrenog iznosa najkasnije u roku od 10 radnih dana po isteku roka iz stavka 9. ovoga član-ka na račun podnositelja zahtjeva o njegovom trošku.

(11) Ministar financija pravilnikom propisuje postupak, oblik i sadržaj obrasca za povrat PDV-a te odredbe o zastupanju podnositelja zahtjeva za povrat PDV-a.

Ovim člankom propisan je postupak povrata PDV-a poreznom obvezniku koji na području Europske unije nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu iz koje su obavljene isporuke, prebivalište ili uobičajeno boravište koji mu je zaračunan za isporuke po-


kretnih dobara i usluga koje su mu obavili drugi porezni obveznici u Republici Hr-vatskoj ili koji mu je zaračunan prilikom uvoza. Tako�er, propisani su uvjeti pod kojima taj porezni obveznik ostvaruje pravo na povrat PDV-a (da nije obavljao ispo-ruke dobara i usluge za koje je mjesto oporezivanja u Hrvatskoj, osim prijevoznih i s njima povezanih usluga koje su oslobo�ene PDV-a te osim usluga koje obavlja porezni obveznik iz EU za koje je primatelj u Hrvatskoj obvezan platiti PDV).

3. Povrat PDV-a poreznim obveznicima sa sjedištem u drugoj državi članici

Članak 68.

(1) Porezni obveznik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj, već ima sjedište u dru-goj državi članici, ima pravo na povrat zaračunanog PDV-a za dobra i usluge koja su mu isporučili ili obavili drugi porezni obveznici u tuzemstvu ili za dobra uve-zena u tuzemstvo, pod uvjetima iz stavka 3. ovoga članka.

(2) U smislu ovoga postupka povrata PDV-a pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:1. ≈porezni obveznik koji nema sjedište u tuzemstvu« je porezni obveznik koji

nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, već na području druge države članice,

2. ≈razdoblje povrata« je razdoblje navedeno u članku 70. stavku 8. ovoga Zakona koje je obuhvaćeno zahtjevom za povrat,

3. ≈zahtjev za povrat« je zahtjev za povrat PDV-a zaračunanog u tuzemstvu pore-znom obvezniku koji nema sjedište u tuzemstvu za dobra ili usluge koje su mu isporučili ili obavili drugi porezni obveznici u tuzemstvu ili za dobra koja su uvezena u tuzemstvo,

4. ≈podnositelj zahtjeva« je porezni obveznik koji nema sjedište u tuzemstvu i koji podnosi zahtjev za povrat.

(3) Ovaj postupak primjenjuje se na poreznog obveznika koji nema sjedište u tuzem-stvu i ispunjava sljedeće uvjete:1. tijekom razdoblja povrata u tuzemstvu nije imao sjedište ili stalnu poslovnu jedi-

nicu iz koje su se obavljale poslovne transakcije niti je imao prebivalište ili uobi-čajeno boravište ako takvo sjedište ili stalna poslovna jedinica nisu postojali,

2. tijekom razdoblja povrata nije isporučio dobra ili obavljao usluge koje se sma-traju isporučenima ili obavljenima u tuzemstvu, osim:

a) prijevoznih i s prijevozom povezanih usluga oslobo�enih plaćanja PDV-a u skladu s člankom 44. stavkom 1. točkom 35., člankom 45. stavkom 1., član-cima 46. i 47., člankom 48. stavkom 1. točkama a), b), c), d) i e), člankom 49. te člankom 51. stavkom 3. ovoga Zakona,

b) usluga i isporuka dobara primatelju koji je obvezan platiti PDV u skladu s člankom 10. stavkom 4., člankom 75. stavkom 1. točkama 6. i 7. te člankom 75. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona.

(4) Ovaj postupak ne primjenjuje se na:a) iznose PDV-a koji su, prema odredbama ovoga Zakona netočno zaračunani,b) iznose PDV-a koji su zaračunani za isporuke dobara koje su oslobo�ene ili mogu

biti oslobo�ene plaćanja PDV-a u skladu s odredbama članka 41. stavka 1. te članka 45. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.


Odredbama ovoga članka propisano je pravo i uvjeti za povrat PDV-a poreznim obveznicima koji nemaju sjedište u tuzemstvu već na području Europske unije, odno-sno imaju sjedište u drugoj državi članici. Propisane su definicije za ovaj postupak i to: poreznog obveznika koji nema sjedište u tuzemstvu, razdoblje povrata, definicija zahtjeva za povrat kao i definicija podnositelja zahtjeva.

Članak 69.

(1) Poreznom obvezniku koji nema sjedište u tuzemstvu, a obavlja transakcije na te-melju kojih ima pravo na odbitak pretporeza u državi sjedišta, izvršit će se povrat PDV-a koji mu je zaračunan za isporuke dobara ili obavljene usluge u tuzemstvu ili za uvoz dobara u tuzemstvo.

(2) Pravo na povrat PDV-a iz stavka 1. ovoga članka utvr�uje se u skladu s odredbama ovoga Zakona koje se odnose na odbitak pretporeza.

(3) Poreznom obvezniku koji nema sjedište u tuzemstvu, a u državi članici u kojoj ima sjedište istodobno obavlja transakcije na temelju kojih u toj državi članici ima pravo na odbitak pretporeza i transakcije na temelju kojih nema pravo na odbitak pretporeza, može se vratiti PDV u skladu s odredbama ovoga članka i odredbama o razmjernom odbitku pretporeza koje se primjenjuju u državi članici sjedišta po-reznog obveznika.

Porezni obveznik koji nema sjedište u tuzemstvu ima pravo na povrat PDV-a u Hrvatskoj pod uvjetom da u svojoj državi članici ima pravo na odbitak pretporeza za obavljene isporuke. U slučaju da ima u toj državi članici pravo na djelomični odbitak pretporeza u odre�enom postotku, tada u Hrvatskoj ima pravo na povrat PDV-a u onom postotku kojega podnositelj zahtjeva navodi u zahtjevu za povrat PDV-a.

Članak 70.

(1) Za ostvarenje povrata PDV-a u tuzemstvu porezni obveznik koji nema sjedište u tuzemstvu podnosi elektronički zahtjev za povrat putem elektroničkog portala države članice u kojoj ima sjedište najkasnije do 30. rujna kalendarske godine koja slijedi nakon razdoblja povrata.

(2) Zahtjev za povrat mora sadržavati sljedeće podatke:a) ime i prezime (naziv) i potpunu adresu podnositelja zahtjeva,b) adresu za elektroničko komuniciranje,c) opis gospodarske djelatnosti podnositelja zahtjeva za koju se nabavljaju dobra

i usluge te šifru gospodarske djelatnosti,d) razdoblje povrata na koje se odnosi zahtjev za povrat,e) izjavu podnositelja zahtjeva da tijekom razdoblja povrata nije isporučio dobra

ni usluge koje se smatraju isporučenima u tuzemstvu, s izuzetkom transakcija navedenih u članku 68. stavku 3. točki 2. ovoga Zakona,

f) PDV identifikacijski broj ili porezni broj podnositelja zahtjeva,g) podatke o njegovom bankovnom računu (uključujući IBAN i BIC).

(3) Osim podataka navedenih u stavku 2. ovoga članka u zahtjevu za povrat za svaki račun ili uvozni dokument moraju se navesti sljedeći podaci:


a) ime i prezime (naziv) i potpuna adresa isporučitelja dobara ili usluga,b) PDV identifikacijski broj iz članka 77. stavka 6. ovoga Zakona isporučitelja do-

bara ili usluga, osim u slučaju uvoza,c) datum i broj računa ili uvoznog dokumenta,d) porezna osnovica i iznos PDV-a izražen u kunama,e) iznos PDV-a koji se može odbiti izražen u kunama obračunan u skladu s član-

kom 69. ovoga Zakona,f) dio odbitka izražen u postotku razmjernog odbitka pretporeza izračunan u skla-

du s propisima države sjedišta,g) vrsta nabavljenih dobara ili usluga, opisanih prema brojčanim oznakama u

skladu sa stavkom 4. ovoga članka.

(4) U zahtjevu za povrat, vrsta nabavljenih dobara i usluga opisuje se prema sljedećim brojčanim oznakama:1 = gorivo,2 = iznajmljivanje prijevoznih sredstava,3 = troškovi za prijevozna sredstva (osim dobara i usluga navedenih pod brojčanim

oznakama 1 i 2),4 = cestarina i naknada za korištenje cesta,5 = putni troškovi, kao što su troškovi prijevoza taksijem ili troškovi javnog pri-

jevoza,6 = smještaj,7 = hrana, piće i usluge restorana,8 = ulaznice za sajmove i izložbe,9 = troškovi za luksuznu robu, razonodu i reprezentaciju,10 = ostalo, a podnositelj zahtjeva koji koristi ovu brojčanu oznaku mora navesti

vrstu isporučenih dobara i obavljenih usluga.

(5) Podnositelj zahtjeva podatke u zahtjevu za povrat, kao i bilo koje dodatne podatke obvezan je dostaviti na hrvatskom ili engleskom jeziku.

(6) Ako se nakon podnošenja zahtjeva za povrat dio PDV-a koji se odbija uskla�uje prema odredbama o razmjernom odbitku pretporeza koje se primjenjuju u državi članici sjedišta poreznog obveznika, podnositelj zahtjeva obvezan je ispraviti iznos za koji je podnesen zahtjev ili koji je već vraćen. Ispravak će biti proveden u za-htjevu za povrat tijekom kalendarske godine koja slijedi nakon navedenog razdoblja povrata ili ako podnositelj zahtjeva ne podnese zahtjev za povrat tijekom te kalen-darske godine davanjem posebne izjave putem elektroničkog portala države člani-ce u kojoj porezni obveznik ima sjedište. Pri povećanju ili smanjenju iznosa povra-ta u obzir se uzimaju svi ispravci u vezi s prethodnim zahtjevom za povrat ili, ako je dana posebna izjava, u obliku posebnog plaćanja ili nadoknade.

(7) Zahtjev za povrat odnosi se na:a) nabavljena dobra ili usluge za koje je izdan račun tijekom razdoblja za povrat,

pod uvjetom da je obveza plaćanja PDV-a nastala prije ili u vrijeme izdavanja računa, ili za koje je obveza plaćanja PDV-a nastala tijekom razdoblja povrata, pod uvjetom da je račun za tu isporuku izdan prije nastanka obveze plaćanja PDV-a,


b) uvoz dobara tijekom razdoblja povrata,c) osim transakcija navedenih u točkama a) i b) ovoga stavka, zahtjev za povrat

može se odnositi na račune ili uvozne isprave koji nisu obuhvaćeni prethodnim zahtjevima za povrat, a odnose se na transakcije obavljene tijekom kalendarske godine na koju se zahtjev odnosi.

(8) Razdoblje povrata ne smije biti dulje od jedne kalendarske godine niti kraće od tri kalendarska mjeseca zaredom. Zahtjevi za povrat mogu se odnositi i na razdoblje kraće od tri mjeseca ako to razdoblje obuhvaća kraj kalendarske godine.

(9) Ako se zahtjev za povrat odnosi na razdoblje povrata kraće od jedne kalendarske godine, ali ne kraće od tri mjeseca, iznos PDV-a za koji se traži povrat ne smije biti manji od 3.100,00 kuna.

(10) Ako se zahtjev za povrat odnosi na razdoblje povrata od jedne kalendarske godine ili na ostatak kalendarske godine, iznos PDV-a ne smije biti manji od 400,00 kuna.

Elektronički zahtjev za povrat PDV-a koji podnositelj zahtjeva podnosi za na-bavljena dobra ili usluge ili uvoz dobara, na hrvatskom ili engleskom jeziku putem elektroničkog portala državi članici u kojem ima sjedište mora sadržavati propisane podatke kao što je ime i prezime, odnosno naziv i potpunu adresu podnositelja za-htjeva, opis i šifra njegove gospodarske djelatnosti itd. Propisane su brojčane oznake dobara i usluga za čiju nabavu se traži povrat plaćenog PDV-a.

Porezni obveznik koji dijeli pretporez u svojoj državi članici (odnosno koristi primljena dobra i usluge djelomično za isporuke za koje je dopušten odbitak pretpo-reza i za isporuke za koje nije dopušten odbitak pretporeza) te odbija pretporez (u postotku) tijekom godine na temelju privremenog izračuna, obvezan je ispraviti iznos PDV-a za koji je podnesen zahtjev za povrat, a ispravak će izvršiti u zahtjevu za povrat PDV-a koji će podnijeti za sljedeće razdoblje povrata (kalendarska godina) ili putem izjave ako ne podnosi daljnji zahtjev za povrat PDV-a.

Članak 71.

(1) Porezna uprava obavještava elektroničkim putem podnositelja zahtjeva o datumu primitka zahtjeva za povrat.

(2) Porezna uprava u roku od četiri mjeseca od primitka zahtjeva za povrat donosi rješenje o tome je li zahtjev podnositelja odobren ili odbijen. Ako se rješenje šalje elektroničkim putem, smatra se da je rješenje uručeno u trenutku kad ga Porezna uprava pošalje podnositelju zahtjeva elektroničkim putem i kada je njegovo slanje zabilježeno na poslužitelju za slanje takvih poruka. Na porezne obveznike koji nemaju sjedište u tuzemstvu primjenjuju se pravni lijekovi koji se prema posebnim propisima primjenjuju na tuzemne obveznike.

(3) Ako nisu proslije�eni svi podaci potrebni za donošenje rješenja o potpunom ili djelomičnom povratu, Porezna uprava, unutar razdoblja iz stavka 2. ovoga članka, zatražit će elektroničkim putem dodatne podatke od podnositelja zahtjeva ili nad-ležnih tijela države članice u kojoj podnositelj zahtjeva ima sjedište.

(4) Ako Porezna uprava traži dodatne podatke od osobe koja nije podnositelj zahtjeva ili nadležno tijelo države članice u kojoj podnositelj zahtjeva ima sjedište, zahtjev


se podnosi elektroničkim putem samo ako su takva sredstva dostupna primatelju zahtjeva.

(5) Porezna uprava zatražit će daljnje dodatne podatke koji mogu uključivati dostavu izvornika ili preslike odgovarajućeg računa ili uvoznog dokumenta, ako postoji opravdana sumnja u valjanost odre�enog zahtjeva za povrat. Zatraženi podaci moraju se dostaviti u roku od mjesec dana od datuma kada je osoba primila zahtjev za dostavu podataka.

(6) Ako zahtijeva dodatne podatke, Porezna uprava donosi rješenje o tome je li zahtjev podnositelja odobren ili odbijen u roku od dva mjeseca od primitka traženih poda-taka ili, ako nije dobila odgovor na svoj zahtjev, u roku od dva mjeseca po isteku roka iz stavka 5. ovoga članka. Porezna uprava u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja zahtjeva za povrat donosi rješenje o povratu PDV-a.

(7) Ako su zatraženi daljnji dodatni podaci, podnositelju zahtjeva u roku od najviše osam mjeseci od primitka zahtjeva za povrat, Porezna uprava donosi rješenje o tome je li zahtjev odobren u cijelosti ili djelomično ili nije odobren.

Porezna uprava donosi rješenje o tome je li zahtjev za povrat odobren ili odbijen u roku 4 mjeseca od dana zaprimanja zahtjeva.

Me�utim, ako Porezna uprava unutar tih 4 mjeseca utvrdi da su potrebni dodat-ni podaci kako bi se donijelo rješenje, zatražit će ih elektroničkim putem od podno-sitelja zahtjeva ili nadležnog tijela njegove države. Tako�er, ako su potrebni daljnji dodatni podaci (izvornici ili preslike računa ili JCD-a) ti podaci se moraju dostaviti u roku od mjesec dana od datuma primitka zahtjeva za dostavu podataka. U tom slučaju Porezna uprava donosi rješenje o povratu PDV-a u roku od 2 mjeseca od pri-mitka podataka, a ako zatraženi podaci nisu dostavljeni, u roku od 2 mjeseca po isteku roka za dostavu daljnjih dodatnih podataka (1 mjesec).

Porezna uprava donosi rješenje o povratu u roku od najviše 8 mjeseci od primit-ka zahtjeva za povrat.

Članak 72.

(1) Ako je zahtjev za povrat odobren, Porezna uprava izvršava povrat odobrenog iznosa najkasnije u roku od 10 radnih dana po isteku krajnjeg roka navedenog u članku 71. stavku 2. ovoga Zakona ili, ako su zatraženi dodatni podaci po isteku krajnjih rokova navedenih u članku 71. stavcima 6. i 7. ovoga Zakona.

(2) Povrat se isplaćuje u tuzemstvu ili na zahtjev podnositelja u bilo kojoj drugoj dr-žavi članici. Ako je izvršen povrat PDV-a na bankovni račun u drugoj državi čla-nici, od iznosa povrata koji se isplaćuje podnositelju zahtjeva odbija se iznos svih bankovnih troškova u vezi s prijenosom sredstava.

(3) Ako je izvršen povrat PDV-a, a naknadno se ispostavi da su podaci iz zahtjeva netočni ili je povrat ostvaren na prijevaran ili bilo koji drugi nepravilan način, porezni obveznik koji nema sjedište u tuzemstvu obvezan je vratiti pogrešno ispla-ćeni iznos te platiti kazne i kamate u skladu s posebnim propisima.

(4) Ako je odre�ena prekršajna kazna ili kamata koja nije plaćena, Porezna uprava može obustaviti sve daljnje povrate poreznom obvezniku koji nema sjedište u tu-zemstvu do visine neplaćenog iznosa.


Porezna uprava izvršava povrat u roku 10 dana po isteku 4 mjeseca, odnosno 8 mjeseci od dana zaprimanja zahtjeva za povrat. Povrat se isplaćuje u Hrvatskoj, a u slučaju da se povrat izvršava na bankovni račun u drugoj državi članici bankovne troškove u vezi s prijenosom sredstava (razlike u tečaju) snosi podnositelj zahtjeva.

Propisana je obveza stranog poreznog obveznika vraćanja isplaćenog iznosa po-vrata u odre�enim slučajevima kao na primjer kada se utvrdi da su podaci u zahtjevu za povrat netočni ili je povrat ostvaren na prijevaran, odnosno nepravilan način.

Ako porezni obveznik iz druge države članice ima dug vezan za prekršaj ili ka-mate postupak izvršavanja povrata može se obustaviti.

Članak 73.

(1) Podnositelju zahtjeva isplaćuju se kamate na iznos povrata koji treba platiti ako se povrat ne isplati u roku iz članka 72. stavka 1. ovoga Zakona. Navedeno se ne primjenjuje ako podnositelj zahtjeva ne dostavi dodatne ili daljnje dodatne podat-ke u propisanom roku.

(2) Kamate se obračunavaju od dana koji slijedi nakon posljednjeg dana za isplatu povrata u skladu s člankom 72. stavkom 1. ovoga Zakona do dana kada je povrat isplaćen.

(3) Kamatna stopa je ona kamatna stopa utvr�ena prema posebnim propisima koja se primjenjuje za povrat PDV-a poreznim obveznicima koji imaju sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu.

Obzirom da je prema Direktivi Vijeća 2008/9/EZ država članica obvezna plaća-ti kamate ako prekasno izvrši povrat propisano je da u slučaju da se iznos povrata ne isplati u roku, podnositelju zahtjeva isplaćuju se kamate na iznos povrata koji treba platiti podnositelju zahtjeva.

4. Povrat PDV-a tuzemnim poreznim obveznicima u drugim državama članicama

Članak 74.

(1) Ako porezni obveznik sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj podnosi zahtjev za povrat PDV-a iz druge države članice, mora ga podnijeti putem elektroničkog portala Porezne uprave Republike Hrvatske naj-kasnije do 30. rujna kalendarske godine koja slijedi nakon razdoblja povrata iz članka 68. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona. Zahtjev se smatra podnesenim samo ako je podnositelj popunio sve potrebne podatke za povrat PDV-a. Podnositelju z

(2) Porezna uprava drugoj državi članici od koje se traži povrat PDV-a ne proslje�uje zahtjev ako tijekom razdoblja povrata podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka:a) nije obveznik PDV-a ilib) obavlja isključivo isporuke dobara ili usluge koje su oslobo�ene PDV-a bez

prava na odbitak pretporeza ilic) primjenjuje oslobo�enje za male porezne obveznike.


(3) Porezni obveznik ne može ponijeti zahtjev za povrat PDV-a za razdoblje u kojem nije bio upisan u registar obveznika PDV-a.

(4) Porezna uprava proslje�uje poreznom obvezniku iz stavka 1. ovoga članka rješenje koje je dostavila država članica povrata PDV-a elektroničkim putem.

(5) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi povrata PDV-a tuzemnim poreznim obveznicima u drugim državama članicama.

Ovim člankom ure�uje se pravo, postupak i uvjeti za povrat PDV-a tuzemnim poreznim obveznicima u drugim državama članicama.

Primjerice, hrvatski porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a tijekom poslovnog puta u Njemačkoj kupi gorivo za teretno vozilo. Nakon povratka u Hrvat-sku taj porezni obveznik može podnijeti zahtjev za povrat PDV-a preko nacionalnog sustava za povrat PDV-a (VAT Refund) te prilaže skenirane račune ako ih zahtjeva država članica povrata, u ovom slučaju Njemačka. Taj zahtjev se putem hrvatskog sustava za povrat PDV-a šalje njemačkoj Poreznoj upravi, odnosno njemačkom su-stavu za povrat PDV-a. Njemačka Porezna uprava obra�uje zahtjev te ako odobri povrat, novac se uplaćuje izravno na račun hrvatskog poreznog obveznika.

U sustavu za povrat PDV-a omogućena je registracija podnositelja zahtjeva, odnosno njegovog opunomoćenika. Nakon izvršene registracije korisnik dobiva kori-sničko ime i lozinku za pristup sustavu za povrat PDV-a.

XIII. OBVEZE POREZNIH OBVEZNIKA I POJEDINIH OSOBA KOJE NISU POREZNI OBVEZNICI

1. Obveza plaćanja PDV-a

Članak 75.

(1) PDV mora plaćati:1. svaki porezni obveznik koji obavlja oporezive isporuke dobara i usluga, osim

kada je PDV u skladu s odredbama ovoga članka obvezna plaćati druga osoba,2. svaka osoba koja se smatra uvoznikom, odnosno carinskim dužnikom ili prima-

teljem dobara prema carinskim propisima,3. svaka osoba koja obavi oporezivo stjecanje dobara unutar Europske unije i

primatelj dobara iz članka 10. stavka 4. ovoga Zakona,4. stjecatelj novih prijevoznih sredstava u slučaju iz članka 4. stavka 1. točke 2.b)

ovoga Zakona,5. izdavatelj računa iz članka 79. stavaka 10. i 11. ovoga Zakona te svaka osoba

koja iskaže PDV na računu,6. svaki porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registri-

rana je za potrebe PDV-a, kojoj se obavljaju usluge iz članka 17. stavka 1. ovo-ga Zakona ako te usluge obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebiva-lište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu,

7. svaka osoba registrirana za potrebe PDV-a u tuzemstvu kojoj je obavljena ispo-ruka plina, električne energije, hla�enja ili grijanja putem sustava iz članka 15.


ovoga Zakona, ako isporuke obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, pre-bivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu.

(2) Ako oporezive isporuke dobara ili usluga obavlja porezni obveznik koji nema sje-dište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, PDV plaća porezni obvez-nik, odnosno pravna osoba koja nije porezni obveznik, ali je registrirana za potre-be PDV-a, kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga.

(3) Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan je platiti PDV kada mu se obave sljedeće isporuke:a) gra�evinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem,

rekonstrukcijom ili uklanjanjem gra�evina, uključujući usluge popravka i čišće-nja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja gra�e-vinske usluge,

b) isporuke rabljenog materijala i onoga koji se u istom stanju ne može ponovno upotrijebiti, otpada, industrijskog i neindustrijskog otpada, reciklažnog otpada, djelomično obra�enog otpada, te dobara i usluga koje pravilnikom propisuje ministar financija,

c) isporuka nekretnina, prema članku 40. stavku 1. točkama j) i k) ovoga Zakona, ako se isporučitelj odlučio za oporezivanje u skladu s člankom 40. stavkom 4. ovoga Zakona,

d) isporuka nekretnina koje je prodao ovršenik u postupku ovrhe,e) prijenos emisijskih jedinica stakleničkih plinova sukladno propisima kojima se

ure�uje sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova,f) nakon primitka potvrde Odbora za PDV pri Europskoj komisiji u skladu s

člankom 199.b Direktive Vijeća 2006/112/EZ ministar financija može u slu-čaju iznimne hitnosti pravilnikom propisati da je primatelj obvezan platiti PDV za odre�ene isporuke dobara i usluga u svrhu suzbijanja iznenadnih i golemih prijevara koje mogu dovesti do značajnih financijskih gubitaka.

(4) U smislu ovoga članka, porezni obveznik koji u tuzemstvu ima stalnu poslovnu jedinicu smatra se poreznim obveznikom koji nema sjedište u tuzemstvu ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:a) porezni obveznik obavlja oporezivu isporuku dobara i usluga u tuzemstvu,b) poslovna jedinica koju ima porezni obveznik u tuzemstvu ne sudjeluje u toj

isporuci dobra i obavljenih usluga.

(5) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi obveze plaćanja PDV-a.

PDV je obvezan plaćati isporučitelj dobara ili usluga, uvoznik, stjecatelj u slu-čaju stjecanja dobara iz druge države članice, stjecatelj novih prijevoznih sredstava, zatim izdavatelj računa u slučajevima više iskazanog iznosa PDV-a na računu i u slučaju neovlaštenog izdvojenog iskazivanja PDV-a na računu, porezni obveznik primatelj dobara ili usluga koji je registriran za potrebe PDV-a u slučaju kada opo-rezive isporuke dobara ili usluge obavlja porezni obveznik koji nema sjedište u tu-zemstvu. Primjerice, porezni obveznik iz druge države članice tuzemnom poreznom obvezniku obavlja uslugu vezanu za nekretninu koja se nalazi u Hrvatskoj. Ta uslu-ga je prema općem načelu oporeziva u Hrvatskoj (mjesto gdje se nekretnina nalazi).


U tom slučaju PDV plaća primatelj usluge (prijenos porezne obveze), odnosno tuzemni porezni obveznik, a porezni obveznik iz druge države članice ne mora se registrirati u Hrvatskoj i nije u Hrvatskoj obveznik plaćanja PDV-a.

Obveza plaćanja PDV-a propisana je u tuzemstvu za poreznog obveznika prima-telja dobara ili usluga kod gra�evinskih usluga, isporuka rabljenog materijala, ispo-ruka nekretnina oslobo�enih PDV-a bez prava na odbitak pretporeza kod kojih se isporučitelj odlučio za oporezivanje te isporuka nekretnina koje je prodao ovršenik u postupku ovrhe, kao i u slučaju dozvola za ispuštanje stakleničkih plinova. Primje-rice, porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a u Hrvatskoj obvezan je platiti PDV kada mu se obave gra�evinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem gra�evina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja gra�evinske usluge.

2. Plaćanje PDV-a

Članak 76.

(1) Obračunani i prijavljeni PDV za razdoblje oporezivanja porezni obveznik mora platiti do posljednjeg dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezi-vanja iz članka 84. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Razliku PDV-a iz članka 85. stavka 7. ovoga Zakona porezni obveznik mora plati-ti u roku za plaćanje iz stavka 1. ovoga članka.

(3) U roku iz stavka 1. ovoga članka PDV moraju platiti i sve osobe navedene u članku 75. stavku 1. točkama 3., 5., 6. i 7. te članku 75. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona.

(4) Smatra se da je PDV u smislu članka 75. stavka 1. točaka 3., 6. i 7. te članka 75. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona plaćen ako je u prijavi PDV-a iskazana obveza teme-ljem prijenosa obveze plaćanja PDV-a.

(5) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, osoba koja nije registrirana za potrebe PDV-a, a koja stječe novo prijevozno sredstvo u smislu članka 4. stavka 1. točke 2.b) ovo-ga Zakona, plaća PDV na temelju rješenja Carinske uprave.

(6) U slučaju stjecanja novih prijevoznih sredstava prema članku 4. stavku 1. točki 2.b) ovoga Zakona, novo prijevozno sredstvo može se registrirati kod nadležnog tijela prema posebnim propisima samo uz predočenje prijave za stjecanje novih prijevoznih sredstva koju je ovjerila Carinska uprava. Za registraciju novih prije-voznih sredstava stjecatelji koji nisu registrirani za potrebe PDV-a obvezni su pri-ložiti potvrdu o plaćenom PDV-u. Potvrda se izdaje na zahtjev stjecatelja.

(7) PDV pri uvozu plaća se u roku za plaćanje uvoznih davanja u skladu s carinskim propisima.

(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka smatra se da je PDV pri uvozu plaćen ako ga porezni obveznik, koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti, iskaže kao obvezu u prijavi PDV-a, a za takav način obračunavanja i plaćanja PDV-a poreznom obvezniku izdat će se rješenje.

Od 1. siječnja 2018. godine stavak 8. mijenja se i glasi:


(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka smatra se da je PDV pri uvozu strojeva i opreme iz Dodatka IV. ovoga Zakona vrijednosti veće od 1.000.000,00 kuna (po jednoj carinskoj deklaraciji za puštanje u slobodan promet ili po jednom odo-brenju o primjeni općeg pravila 2A u slučaju postupnog uvoza temeljem dodat-ne napomene 3 uz odsjek XVI. i dodatne napomene 2 uz odsjek XVII. Priloga I. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (Službeni list br. L 256 od 7. 9. 1987.)) plaćen ako ga porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti iskaže kao obvezu u prijavi PDV-a, a za takav način obračunavanja i plaćanja PDV-a poreznom obvezniku prethodno je Carinska uprava izdala rješenje.

(9) Porezni obveznik PDV plaća na propisani uplatni račun prema posebnim propisima.

(10) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi izdavanja rješenja i plaćanju PDV-a pri uvozu dobara.

Propisani su rokovi za plaćanje PDV-a, a posebno u slučaju uvoza i stjecanja novih prijevoznih sredstava. Propisan je i postupak plaćanja PDV-a, odnosno da porezni obveznik mora platiti na propisani uplatni račun obračunani i prijavljeni PDV za razdoblje oporezivanja do zadnjeg dana u tekućem mjesecu za prethodno razdoblje oporezivanja, a ako postoji razlika PDV-a tada je obvezan navedenu ra-zliku platiti u roku za predaju prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine (do kraja siječnja tekuće godine za prosinac prethodne kalen-darske godine). Propisan je postupak plaćanja PDV-a na temelju rješenja Carinske uprave u slučaju kada osoba koja nije registrirana za potrebe PDV-a stječe novo prijevozno sredstvo, koje se može registrirati kod nadležnog tijela samo uz predo-čenje prijave za stjecanje novih prijevoznih sredstava ovjerene od strane Carinske uprave. U slučaju kada je primatelj obvezan platiti PDV temeljem prijenosa porezne obveze primjerice za usluge na nekretnini PDV je obračunska kategorija, odnosno smatra se da je plaćen ako je u prijavi PDV-a iskazana obveza temeljem prijenosa obveze plaćanja PDV-a.

Od 1. siječnja 2018. stupaju na snagu odredbe o primjeni obračunske kategorije PDV-a pri uvozu odre�enih strojeva i opreme. Na taj način omogućit će se poreznim obveznicima koji uvoze strojeve i opremu vrijednosti veće od 1.000.000,00 kuna da PDV pri uvozu ne plaćaju u roku od 10 dana, nego ga iskažu kao obvezu u prijavi PDV-a, ako im se to prethodno odobri rješenjem Carinske uprave.

3. Registriranje za potrebe PDV-a

Članak 77.

(1) Svaka osoba mora Poreznoj upravi prijaviti početak svoje djelatnosti kao poreznog obveznika, odnosno mora se prijaviti u registar obveznika PDV-a ako je vrijednost njezinih isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini prešla iznos iz članka 90. stav-ka 1. ovoga Zakona. Porezni obveznik koji obavlja transakcije unutar Europske unije obvezan je od Porezne uprave zatražiti izdavanje PDV identifikacijskog bro-ja na propisanom obrascu. Porezni obveznik obvezan je Poreznoj upravi prijaviti svaku promjenu ili prestanak obavljanja djelatnosti.


(2) Obveza za podnošenje zahtjeva za izdavanje PDV identifikacijskog broja ne odno-si se na porezne obveznike iz članka 6. stavka 4. ovoga Zakona, male porezne obveznike iz članka 90. stavka 1. ovoga Zakona te porezne obveznike koji obav-ljaju isključivo transakcije oslobo�ene plaćanja PDV-a bez prava na odbitak pret-poreza.

(3) Neovisno o stavku 1. ovoga članka, svaki porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a koji stječu dobra unutar Europske unije koja u skladu s člankom 5. stavkom 1. točkama a) i b) ovoga Zakona nisu predmet oporezivanja PDV-om obvezan je Poreznoj upravi prijaviti obavljanje takvih stjecanja kada ona postanu predmet oporezivanja PDV-om i nadležnoj ispostavi Porezne uprave pod-nijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja.

(4) Neovisno o stavku 2. ovoga članka, svaki porezni obveznik koji ima sjedište, stal-nu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj i koji obavlja usluge na području druge države članice za koje je primatelj usluga u drugoj državi članici obvezan platiti PDV prema članku 196. Direktive Vijeća 2006/112/EZ i svaki porezni obveznik primatelj usluga iz članka 75. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona obvezan je Poreznoj upravi podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja.

(5) Porezna uprava dodijelit će PDV identifikacijski broj:a) svakom poreznom obvezniku koji na području Republike Hrvatske obavlja is-

poruke dobara ili usluga za koje postoji pravo na odbitak PDV-a, osim poreznom obvezniku iz članka 6. stavka 4. ovoga Zakona i poreznom obvezniku koji obavlja isporuke dobara ili usluga za koje PDV plaća primatelj dobara ili usluga u skladu s člankom 75. stavcima 1. točkama 3., 6. i 7. te člankom 75. stavkom 2. ovoga Zakona,

b) svakom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, koji stječe dobra unutar Europske unije u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom 2. ovoga Zakona te svakom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije pore-zni obveznik čija su stjecanja dobara unutar Europske unije predmet oporezi-vanja PDV-om u skladu s člankom 5. stavkom 4. ovoga Zakona,

c) svakom poreznom obvezniku koji u Republici Hrvatskoj obavlja stjecanje do-bara unutar Europske unije za potrebe svoje gospodarske djelatnosti iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona koja se obavlja izvan Republike Hrvatske,

d) svakom poreznom obvezniku koji u Republici Hrvatskoj prima usluge za koje je obvezan platiti PDV u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. ovoga Zakona,

e) svakom poreznom obvezniku koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebi-valište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj koji obavlja usluge na području druge države članice za koje je primatelj usluge obvezan platiti PDV u skladu s člankom 196. Direktive Vijeća 2006/112/EZ.

(6) PDV identifikacijski broj je osobni identifikacijski broj (OIB) kojemu se dodaje predznak ≈HR«.

(7) Porezna uprava može odbiti dodjelu ili ukinuti dodijeljeni PDV identifikacijski broj ako utvrdi da više ne postoje razlozi za registriranje za potrebe PDV-a ili ako po-


rezni obveznik zloupotrebljava PDV identifikacijski broj. Porezna uprava donijet će o tome rješenje, a žalba ne odga�a izvršenje rješenja.

(8) Porezna uprava može suspendirati PDV identifikacijski broj te će o tome obavije-stiti poreznog obveznika. Suspendiranje PDV identifikacijskog broja ne smatra se ukidanjem. Suspendirani PDV identifikacijski broj Porezna uprava može ponovo aktivirati. Porezna uprava ukinut će suspendirani PDV identifikacijski broj u slu-čaju da porezni obveznik u roku od jedne godine ne dostavi dokaz kojim se otkla-nja razlog suspendiranja PDV identifikacijskog broja.

(9) Ministar financija pravilnikom propisuje sadržaj, oblik i način podnošenja obrasca iz ovoga članka, postupak dodjele, suspendiranja i ukidanja PDV iden-tifikacijskog broja i postupak za prijavu u registar obveznika PDV-a.

Odredbama ovoga članka propisana je registracija za potrebe PDV-a, kao i sa-držaj PDV identifikacijskog broja te kome će se i pod kojim uvjetima dodjeljivati. Primjerice, kada osoba koja stječe dobra prije�e prag stjecanja obvezna je podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja prije onog stjecanja kojim prelazi navedeni prag.

Tako�er je propisano da Porezna uprava može suspendirati PDV identifikacijski broj i o tome će obavijestiti poreznog obveznika. Suspendiranje PDV identifikacijskog broja ne smatra se ukidanjem, me�utim, za vrijeme dok je PDV identifikacijski broj suspendiran u VIES-u će se javljati poruka da broj nije valjan što ima učinak kao da je i ukinut. Suspendirani PDV identifikacijski broj Porezna uprava može ponovo akti-virati. Porezna uprava ukinut će suspendirani PDV identifikacijski broj ako porezni obveznik u roku od jedne godine ne dostavi dokaz kojim se otklanja razlog zbog ko-jega je PDV identifikacijski broj suspendiran.

4. Izdavanje računa4.1. Obveza izdavanja računa

Članak 78.

(1) Svaki porezni obveznik obvezan je izdati račun za:1. isporuke dobara i usluga koje je obavio drugom poreznom obvezniku ili pravnoj

osobi koja nije porezni obveznik,2. isporuke dobara u smislu članka 13. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona,3. isporuke dobara izvršene u skladu s uvjetima utvr�enima člankom 41. stavkom

1. ovoga Zakona,4. svaki predujam primljen prije obavljene isporuke dobara iz točaka 1. i 2. ovoga

stavka i5. svaki predujam primljen od drugoga poreznog obveznika ili pravne osobe koja

nije porezni obveznik prije za vršetka obavljanja usluga.

(2) Porezni obveznik koji obavlja isporuke u smislu članka 13. stavaka 7. i 8. ovoga Zakona tako�er je obvezan izdavati račune.

(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka porezni obveznik nije obvezan izdati račun za obavljene usluge koje su oslobo�ene PDV-a prema članku 40. stavku 1. točkama a) do g) ovoga Zakona, osim u slučaju obavljanja mjenjačkih poslova u tuzemstvu.


(4) Račun se mora izdati najkasnije petnaestog dana u mjesecu nakon mjeseca u kojem je nastao oporezivi doga�aj za isporuke dobara obavljene u skladu s uvjetima utvr-�enim člankom 41. stavkom 1. ovoga Zakona ili isporuke usluga za koje je primatelj obvezan platiti PDV u skladu s člankom 196. Direktive Vijeća 2006/112/EZ.

(5) Porezni obveznik može izdati zbirni račun za više zasebnih isporuka dobara ili usluga, pod uvjetom da PDV na isporuke navedene u zbirnom računu obračunava tijekom istog kalendarskog mjeseca.

(6) Račun može izdati i primatelj za dobra i usluge koje mu je porezni obveznik ispo-ručio, odnosno obavio, pod uvjetom da o tome postoji sporazum izme�u tih dviju strana i pod uvjetom da je utvr�en postupak za prihvaćanje svakog računa kod poreznog obveznika koji obavlja isporuku dobara i usluga.

(7) Račun koji izdaje isporučitelj i račun koji izdaje primatelj isporuke je svaka isprava prema kojoj porezni obveznik ili osoba kojoj on naloži zaračunava isporučena dobra i obavljene usluge, bez obzira na to kako se ta isprava naziva u poslovnom prometu.

(8) Svaka isprava ili obavijest koja mijenja prvobitni račun i koja se izričito i nedvoj-beno odnosi na njega smatra se računom.

(9) Za izdavanje računa primjenjuju se pravila na temelju ovoga Zakona, ako se račun odnosi na isporuke dobara i usluga za koje se u skladu s odredbama članaka 12. do 28. ovoga Zakona smatra da su obavljene u Republici Hrvatskoj.

(10) Ako isporučitelj dobara ili usluga, koji u tuzemstvu nema sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu ili ako njegova stalna poslovna jedinica u tuzemstvu ne sudjeluje u isporuci, obavi isporuku dobara ili usluga za koje se u skladu s odredbama članaka 12. do 28. ovoga Zakona smatra da su obavljene u Republici Hrvatskoj, osobi koja je kao pri-matelj obvezna u skladu s člankom 75. ovoga Zakona platiti PDV, neovisno o stavku 9. ovoga članka za izdavanje računa primjenjuju se pravila države članice u kojoj isporučitelj ima sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu iz koje se obavljaju isporuke ili u slučaju nepostojanja takvog sjedišta ili stalne poslovne jedinice države članice u kojoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište. U slučaju da račun izdaje primatelj isporuke (samoizdavanje računa) primjenjuje se stavak 9. ovoga članka.

(11) Ako isporučitelj ima sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu iz koje je obavljena ispo-ruka, ili u slučaju nepostojanja takvog sjedišta ili stalne poslovne jedinice, ima prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj i obavlja isporuku do-bara ili usluga za koje se u skladu s odredbama članaka 12. do 28. ovoga Zakona smatra da nisu obavljene unutar Europske unije, izdavanje računa za te isporuke obavlja se u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(12) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi obveze izdavanja računa.

Jedna od obveza poreznog obveznika je i izdavanje računa, a iznimka od izda-vanja računa propisana je za usluge oslobo�ene PDV-a (osiguranje, financijske uslu-ge, transakcije u vezi s dionicama), osim u slučaju obavljanja mjenjačkih poslova u tuzemstvu. Račun je svaka isprava bez obzira kako se naziva u poslovnom prometu,


a temeljem te isprave porezni obveznik zaračunava isporuke dobara ili usluga. Pro-pisan je rok za izdavanje računa u vezi oslobo�enih isporuka dobara unutar EU najkasnije 15. dana u mjesecu nakon mjeseca u kojem je nastao oporezivi doga�aj te izdavanje računa po pravilima države članice sjedišta poreznog obveznika iz EU ili njegove stalne poslovne jedinice iz koje obavlja isporuke u slučaju da je mjesto ispo-ruke dobara ili usluga u Hrvatskoj. Općenito, za isporuke dobara ili usluga za koje je mjesto isporuke Hrvatska izdaju se računi prema pravilima propisanim ovim Za-konom, a isto se primjenjuje i u slučaju da je tuzemni porezni obveznik obavio ispo-ruke dobara ili usluga za koje je mjesto isporuke u EU.

4.2. Obvezni sadržaj računa

Članak 79.

(1) Račun mora sadržavati sljedeće podatke:1. broj računa i datum izdavanja,2. ime i prezime (naziv), adresu, osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski

broj poreznog obveznika koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja),3. ime i prezime (naziv), adresu, osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski

broj poreznog obveznika kome su isporučena dobra ili obavljene usluge (kupca),4. količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu ili

opseg obavljenih usluga,5. datum isporuke dobara ili obavljenih usluga ili datum primitka predujma u ra-

čunu za predujam, ako se taj datum može odrediti i razlikuje se od datuma iz-davanja računa,

6. jediničnu cijenu bez PDV-a, odnosno iznos naknade za isporučena dobra ili obavljene usluge, razvrstane po stopi PDV-a,

7. popuste ili rabate ako nisu uključeni u jediničnu cijenu,8. stopu PDV-a,9. iznos PDV-a razvrstan po stopi PDV-a, osim ako se primjenjuje posebni postupak

za koji je u smislu ovoga Zakona taj podatak isključen,10. zbrojni iznos naknade i PDV-a.

(2) Porezni obveznik obvezan je u računu iskazivati osobni identifikacijski broj. Za transakcije unutar Europske unije porezni obveznik obvezan je u računu iskazati PDV identifikacijski broj.

(3) Porezni obveznik koji obavlja oslobo�ene isporuke dobara ili usluga mora se u računu pozvati na odredbe ovoga Zakona kojim je to oslobo�enje propisano, od-nosno na odredbe članka 10. ovoga Zakona ili odgovarajuću odredbu Direktive Vijeća 2006/112/EZ-a ili navesti napomenu koja upućuje na oslobo�enje. U tim slučajevima u računu ne smiju biti iskazani podaci iz stavka 1. točaka 8., 9. i 10. ovoga članka, već samo zbrojni iznos naknade.

(4) Porezni obveznik koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja iz članka 91. ovoga Zakona u računu mora navesti ≈posebni postupak oporezivanja ∑ putničke agencije«.

(5) Porezni obveznik koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže iz članka 95. ovoga Zakona u računu mora navesti ≈posebni postupak oporezivanja marže ∑ rablje-


na dobra«, ≈posebni postupak oporezivanja marže ∑ umjetnička djela«, odnosno≈posebni postupak oporezivanja marže ∑ kolekcionarski ili antikni predmeti«.

(6) Kada kupac koji prima isporuku izdaje račun umjesto isporučitelja u računu mora navesti ≈samoizdavanje računa«.

(7) U slučaju kada je primatelj dobara ili usluga obvezan platiti PDV isporučitelj u računu mora navesti ≈prijenos porezne obveze« ili engleski izraz ≈reverse charge«.

(8) Ako porezni obveznik imenuje poreznog zastupnika iz članka 126. ovoga Zakona, u računu mora biti iskazano ime i prezime (naziv), adresa, osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski broj poreznog zastupnika.

(9) Računi za isporuke novih prijevoznih sredstava unutar Europske unije obavljene u smislu članka 41. stavka 1. točke a) i b) ovoga Zakona moraju sadržavati i po-datke iz članka 4. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

(10) Ako porezni obveznik u računu za isporučena dobra ili obavljene usluge iskaže PDV viši od onoga koji duguje prema Zakonu, tada duguje viši iznos, osim kad ispravi račun izdan primatelju na način propisan za ispravak porezne osnovice u skladu s člankom 33. stavkom 7. ovoga Zakona.

(11) Ako netko na računu za isporučena dobra ili obavljene usluge iskaže PDV, iako za to nije ovlašten ili izda račun iako dobra nisu isporučena ili usluge nisu obavljene, dugu-je iskazani iznos PDV-a, osim kad ispravi račun izdan primatelju na način propisan za ispravak porezne osnovice u skladu s člankom 33. stavkom 7. ovoga Zakona.

(12) Porezni obveznik za obavljene isporuke dobara i usluga čiji iznos nije viši od 700,00 kuna može izdati pojednostavljeni račun. Takav račun mora sadržavati sljedeće podatke:1. broj računa i datum izdavanja,2. ime i prezime (naziv), adresu, osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski

broj poreznog obveznika koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja) te naznaku mjesta gdje je isporuka dobara ili usluga obavljena (broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora, prodavaonice i slično),

3. ime i prezime (naziv), osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika kome su isporučena dobra ili obavljene usluge (kupca),

4. količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obav-ljenih usluga,

5. iznos naknade s uključenim PDV-om razvrstane po stopi PDV-a,6. iznos obračunanog PDV-a razvrstanog po stopi PDV-a,7. kada je izdana isprava ili obavijest koja se smatra računom u skladu s člankom

78. stavkom 8. ovoga Zakona, uputu na prvobitni račun uz pojedinosti koje su izmijenjene.

(13) Porezni obveznik ne smije izdati pojednostavljeni račun za isporuke dobara ili usluga koje obavi u drugu državu članicu u kojoj se treba platiti PDV, ili njegova stalna poslovna jedinica u toj državi članici ne sudjeluje u isporuci u smislu članka 192.a Direktive Vijeća 2006/112/EZ, a osoba koja je obvezna platiti PDV je osoba kojoj je dobro bilo isporučeno, odnosno usluga obavljena.


(14) Porezni obveznik koji u drugoj državi članici u kojoj se treba platiti PDV nema sjedište ili njegova stalna poslova jedinica u toj državi članici ne sudjeluje u ispo-ruci u smislu članka 192.a Direktive Vijeća 2006/112/EZ obavi isporuku dobara ili usluga primatelju koji je obvezan platiti PDV, na računu umjesto svih podataka iz stavka 1. točaka 6., 7., 8. i 9. ovoga članka navodi poreznu osnovicu tih dobara i usluga te količinu isporučenih dobara ili usluga i njihov naziv.

Propisan je obvezni sadržaj računa, odnosno koji svi podaci moraju biti iskaza-ni u računu u odre�enim slučajevima primjerice napomena o prijenosu porezne ob-veze, posebnom postupku oporezivanja marže i slično. Tako�er je propisano da kada porezni obveznik izda račun u kojemu je iskazao viši PDV od onoga koji duguje, tada duguje taj viši iznos PDV-a, a u slučaju neovlaštenog iskazivanja PDV-a u računu ili izdavanja računa za neisporučena dobra ili neobavljene usluge, porezni obveznik duguje iskazani PDV. U navedenim slučajevima porezni obveznik ima mogućnost ispravka računa kojeg je izdao primatelju. Propisan je i sadržaj pojednostavljenog računa koji se može izdati za isporuke dobara ili usluga u vrijednost ne većoj od 700,00 kuna kao i ograničenje izdavanja takvog računa u slučaju obavljanja isporu-ka dobara ili obavljanja usluga u drugu državu članicu u kojoj se treba platiti PDV.

4.3. Računi na papiru i računi u elektroničkom obliku

Članak 80.

(1) Računom se smatra i račun izdan i poslan u elektroničkom obliku ako postoji su-glasnost primatelja za prihvat takvog računa.

(2) Vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa mora biti osigura-na od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu računa neovisno o tome je li račun izdan na papiru ili u elektroničkom obliku.

(3) Porezni obveznik obvezan je utvrditi na koji će način osigurati vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa. Navedeno se može ostvariti po-moću elektroničke razmjene podataka (EDI) ili naprednog elektroničkog potpisa ili bilo koje metode poslovne kontrole koja omogućuje povezivanje računa s isporu-kama dobara i usluga.

(4) Vjerodostojnost podrijetla se osigurava na način da se može nedvojbeno utvrditi identitet izdavatelja računa, a cjelovitost sadržaja podrazumijeva da sadržaj računa nije izmijenjen do kraja razdoblja za pohranu računa.

(5) Kada se istom primatelju elektroničkim putem pošalje ili da na raspolaganje sku-pina računa, podaci koji su zajednički svim računima mogu se navesti samo jednom ako su za svaki račun dostupni svi podaci.

(6) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi računa na papiru i računa u elektroničkom obliku.

Ovim člankom propisani su uvjeti za izdavanje i slanje računa u elektroničkom obliku (vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa). Porezni obveznik mora osigurati vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost


računa od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu računa neovisno o tome je li račun izdan na papiru ili u elektroničkom obliku. Navedeno je obvezan osigura-ti porezni obveznik koji obavlja isporuku, kao i porezni obveznik koji prima isporuku. Osiguranje vjerodostojnosti podrijetla i cjelovitosti sadržaja može se ostvariti na primjer pomoću naprednog elektroničkog potpisa ili elektroničke razmjene podataka (EDI) ili bilo koje metode poslovne kontrole koja omogućuje povezivanje računa s isporukama dobara i usluga. Navedeni primjeri ne ograničavaju primjenu drugih tehnologija ili procedura, ako oni ispunjavaju uvjete za osiguranje vjerodostojnosti podrijetla, cjelovitosti sadržaja i čitljivosti računa.

4.4. Ostale odredbe

Članak 81.

Iznosi na računima se iskazuju u kunama i uz to mogu biti iskazani u bilo kojoj valuti pod uvjetom da je iznos PDV-a koji treba platiti ili koji se uskla�uje iskazan u kunama uz primjenu tečaja iz članka 36. stavka 2. ovoga Zakona.

Propisano je da iznos PDV-a na računu mora biti iskazan u kunama, a ostali iznosi uz kune mogu biti iskazani u bilo kojoj valuti.

4.5. Čuvanje računa i ostale dokumentacije

Članak 82.

(1) Porezni obveznik mora čuvati kopije računa koje je izdao ili ih je u njegovo ime i za njegov račun izdala treća osoba ili kupac, odnosno primatelj dobara ili usluga te sve račune koje je primio.

(2) Računi se mogu čuvati u papirnatom ili elektroničkom obliku.

(3) Ako porezni obveznik koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište na području Republike Hrvatske odluči kopije računa koje je izdao i račune koje je primio čuvati izvan područja Republike Hrvatske, mora o tome izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave i Poreznoj upravi i drugim ti-jelima nadležnim za nadzor na njihov zahtjev bez odga�anja omogućiti uvid u iste.

(4) Porezni obveznici moraju izdane i primljene račune, dokumente o ispravcima ra-čuna, dokaze o izvozu, odnosno uvozu, dokumente temeljem kojih su korištena oslobo�enja od plaćanja PDV-a, obračune PDV-a, kao i svu drugu dokumentaciju bitnu za utvr�ivanje i plaćanje PDV-a čuvati u rokovima propisanima Općim pore-znim zakonom. To se odnosi i na račune izdane i primljene elektroničkim putem.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, dokumentacija koja se odnosi na oporezivanje nekretnina po ovome Zakonu mora se čuvati 10 godina od isteka godine na koju se odnosi.

(6) Porezni obveznik koji izdane ili primljene račune pohranjuje pomoću elektroničkih ure�aja kojima se jamči online pristup podacima mora na zahtjev omogućiti tijelu koje obavlja nadzor pravo pristupa, preuzimanja i korištenja tih računa.


Ovim člankom propisano je čuvanje računa i ostale dokumentacije koju vode porezni obveznici te odredbe o tome u kojem obliku se mogu čuvati računi, što mora biti zajamčeno tijekom razdoblja njihovog čuvanja, rok od deset godina (od početka tijeka zastare) u kojemu se čuvaju računi i ostala dokumentacija koja se odnosi na oporezivanje nekretnina kao i postupak kojeg se mora pridržavati tuzemni porezni obveznik ako odluči račune čuvati u inozemstvu (mora omogućiti on-line pristup).

5. Obveza vo�enja knjigovodstva

1. Opća odredba

Članak 83.

(1) Porezni obveznik mora u svom knjigovodstvu osigurati sve potrebne podatke koji omogućuju ispravno i pravodobno obračunavanje i plaćanje PDV-a. Porezni obve-znik mora osigurati podatke o obvezi PDV-a za uplatu i uplati PDV-a te o potraži-vanju za povrat pretporeza i njegovoj naplati. Porezni obveznik mora imati i do-kumentaciju koja dokazuje da su ispunjeni uvjeti za porezna oslobo�enja propisa-na člankom 41. stavkom 1. ovoga Zakona.

(2) Porezni obveznik mora voditi evidenciju dobara koja je otpremio ili prevezao ili koja su za njegov račun bila otpremljena ili prevezena izvan područja Republike Hrvatske, ali unutar Europske unije radi obavljanja usluga procjene vrijednosti dobara ili rada na tim dobrima ili njihovog privremenog korištenja u smislu članka 7. stavka 6. točaka d), e) i f) ovoga Zakona.

(3) Porezni obveznik mora voditi detaljnu evidenciju koja omogućava identifikaciju dobara koja mu je iz druge države članice dopremio porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u toj drugoj državi članici ili druga osoba za njegov račun i koja su upotrijebljena za usluge koje se sastoje u procjeni tih dobara ili radovima na tim dobrima.

(4) Porezni obveznici koji zalihe dobara iskazuju po prodajnim cijenama s uračunanim PDV-om, obvezni su osigurati i podatke o uračunanom PDV-u te podatke o porez-nim osnovicama razvrstanim po stopama PDV-a.

(5) Podatke iz stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka porezni obveznici obvezni su osigu-rati unutar roka propisanog za uplatu PDV-a.

(6) Ako se u tijeku nadzora utvrdi da porezni obveznik ne vodi knjigovodstvo u smislu ovoga Zakona i zbog toga nije moguće utvrditi obvezu PDV-a, tijelo koje obavlja nadzor nalaže poreznom obvezniku popis zatečenih dobara bez dokumentacije o nabavi, po tržišnim cijenama.

(7) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj evidencija iz ovoga članka.

Propisane su odredbe u vezi podataka koje porezni obveznici moraju osigurati u svom knjigovodstvu kako bi mogli ispravno i pravovremeno obračunati i platiti PDV (obračuni izvršenih i primljenih isporuka, izdani i primljeni računi, isprave o uvozu i izvozu (carinske deklaracije), isprave o plaćanjima i dr. isprave) te rok unutar kojeg su ih obvezni osigurati.


XIV. RAZDOBLJE OPOREZIVANJA, OBRAČUNAVANJE PDV-a, POSTUPAK OPOREZIVANJA I PODNOŠENJE PRIJAVE PDV-a

1. Razdoblje oporezivanjaČlanak 84.

(1) Razdoblje oporezivanja je od prvog do posljednjeg dana u mjesecu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za poreznog obveznika čija je vrijednost ispo-ručenih dobara i usluga uključujući i PDV u prethodnoj kalendarskoj godini manja od 800.000,00 kuna, razdoblja oporezivanja su od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju. Porezni obveznik čija su razdoblja oporezivanja od prvog do posljed-njeg dana u tromjesečju može se odlučiti za podnošenje prijava za razdoblje iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Odredbe stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se na poreznog obveznika koji obavlja transakcije unutar Europske unije.

(4) Razdoblja oporezivanja su od prvog do posljednjeg dana u mjesecu za poreznog obveznika koji nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, a registriran je za potrebe PDV-a u tuzemstvu.

Porezni obveznik mora za svaki mjesec, odnosno razdoblje oporezivanja utvrdi-ti obvezu PDV-a i iskazati je u prijavi PDV-a (Obrazac PDV). Ako je porezni obveznik u prethodnoj kalendarskoj godini obavio isporuke dobara ili usluga u vrijednosti manjoj od 800.000,00 kuna s PDV-om tada utvr�uje obvezu PDV-a na tromjesečnoj razini s tim da se taj porezni obveznik može odlučiti za mjesečno podnošenje prijava PDV-a. Mjesečne prijave PDV-a moraju podnositi porezni obveznici koji obavljaju transakcije unutar Europske unije, kao i strani porezni obveznici koji su u tuzemstvu registrirani samo za potrebe PDV-a.

2. Podnošenje prijave PDV-a

Članak 85.

(1) Porezni obveznik mora za razdoblje oporezivanja utvrditi obvezu PDV-a i iskazati je u prijavi PDV-a u kojoj se navode svi podaci potrebni za obračunavanje PDV-a odnosno ukupnu vrijednost oporezivih transakcija i iznos PDV-a i pretporeza po stopama PDV-a te ukupnu vrijednost oslobo�enih transakcija i transakcija koje ne podliježu oporezivanju.

(2) Osim podataka iz stavka 1. ovoga članka u prijavi PDV-a koji se odnosi na odre�e-no razdoblje oporezivanja porezni obveznik mora navesti sljedeće podatke: a) ukupnu vrijednost, bez PDV-a, isporuka dobara iz članka 41. stavka 1. ovoga

Zakona za koje je u tom razdoblju oporezivanja nastala obveza obračuna PDV-a, b) ukupnu vrijednost, bez PDV-a, stjecanja dobara unutar Europske unije te stje-

canja iz članka 9. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, obavljenih u Republici Hrvatskoj za koje je u tom razdoblju oporezivanja nastala obveza obračuna PDV-a,


c) ukupnu vrijednost, bez PDV-a, isporuka dobara iz članka 13. stavaka 3., 4. i 10. ovoga Zakona, obavljenih na području druge države članice za koje je u tom razdoblju oporezivanja nastala obveza obračuna PDV-a ako su dobra poslana ili otpremljena iz Republike Hrvatske,

d) ukupnu vrijednost, bez PDV-a, isporuka dobara iz članka 13. stavaka 3., 4. i 10. ovoga Zakona, obavljenih u Republici Hrvatskoj i za koje je u tom razdoblju oporezivanja nastala obveza obračuna PDV-a, ako se dobra pošalju ili otpreme iz druge države članice,

e) ukupnu vrijednost isporuka dobara, bez PDV-a, za koja je primatelj isporuke iz članka 10. stavka 4. ovoga Zakona obvezan platiti PDV prema članku 75. stav-ku 1. točki 3. ovoga Zakona i za koje je u tom razdoblju oporezivanja nastala obveza obračuna PDV-a,

f) ukupnu vrijednost obavljenih usluga, bez PDV-a, iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona za koje je u tom obračunskom razdoblju nastala obveza obračuna PDV-a,

g) ukupnu vrijednost isporuka za koje je primatelj obvezan platiti PDV u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 7. te člankom 75. stavcima 2. i 3. ovoga Zako-na,

h) broj i ukupnu vrijednost isporuka iz članka 40. stavka 1. točaka j) i k) ovoga Zakona,

i) broj i ukupnu vrijednost isporuka iz članka 40. stavka 4. ovoga Zakona,j) primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama.

(3) Prijavu iz stavka 1. ovoga članka obvezna je podnijeti i osoba koja je obvezna platiti PDV umjesto poreznog obveznika koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj, pravna osoba koja nije porezni obveznik i obvezna je platiti PDV na stjecanje do-bara unutar Europske unije, osoba koja je registrirana za potrebe PDV-a i stječe novo prijevozno sredstvo te porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, čija ostala stjecanja nisu predmet oporezivanja PDV-om, a koji unutar Europske unije stječe dobra koja podliježu trošarinama. Prijavu PDV-a je obvezan podnijeti i mali porezni obveznik iz članka 90. stavka 1. ovoga Zakona kada obav-lja usluge poreznim obveznicima iz drugih država članica ili iz trećih zemalja za koje je prema članku 17. stavku 1. ovoga Zakona mjesto obavljanja usluge mjesto sjedišta primatelja usluge.

(4) Kod obračunavanja PDV-a potrebno je uzeti u obzir i iznose iskazane na računu iz članka 79. stavaka 10. i 11. ovoga Zakona.

(5) Od iznosa PDV-a koji se obračunava prema odredbama stavaka 1., 2. i 4. ovoga članka, odbija se pretporez u smislu članka 57. stavka 2. ovoga Zakona.

(6) Porezni obveznik prijavu PDV-a iz stavka 1. ovoga članka mora predati nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome sjedištu odnosno prebivalištu ili uobičaje-nom boravištu na propisanom obrascu do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja iz članka 84. stavaka 1., 2. i 4. ovoga Zakona.

(7) Porezni obveznik mora u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje opo-rezivanja kalendarske godine napraviti sva uskla�enja i ispravke za tu kalendarsku godinu. Ako porezni obveznik prestaje s poslovanjem, obvezan je u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja u kojem je poslovao napraviti sva uskla�enja i ispravke do dana prestanka poslovanja.


(8) Ako porezni obveznik u propisanom roku ne podnese prijavu PDV-a ili nema pro-pisanu dokumentaciju i porezne evidencije, Porezna uprava može procijeniti ili utvrditi poreznu obvezu.

(9) Porezni obveznik koji nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uo-bičajeno boravište u tuzemstvu i obavlja isključivo povremeni me�unarodni ce-stovni prijevoz putnika na području Republike Hrvatske prijavu PDV-a može pod-nijeti u papirnatom obliku. Prijavu PDV-a u papirnatom obliku mogu podnijeti i mali porezni obveznici koji isključivo primaju i obavljaju usluge poreznim obve-znicima iz trećih zemalja te kada su obvezni platiti PDV prema članku 75. stav-ku 2. ovoga Zakona.

(10) Porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, a registriran je za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj, obvezan je najkasnije do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja opore-zivanja podnijeti prijavu za isporuke dobara i usluga iz članka 75. stavka 2. Zakona.

(11) Porezni obveznik koji obavlja isporuke iz članka 75. stavka 3. Zakona podnosi i prijavu o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze.

(12) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj obrasca prijave PDV-a, oblik, sadržaj i rokove podnošenja prijava iz stavaka 10. i 11. ovoga članka te rokove podnošenja prijave PDV-a koju podnosi porezni obveznik koji obavlja isključivo povremeni me�unarodni cestovni prijevoz putnika na području Republike Hrvatske.

Prijava PDV-a podnosi se elektroničkim putem do 20-og dana u mjesecu za pret-hodni mjesec ili tromjesečje. Osim redovnih poreznih obveznika prijavu PDV-a je obvezna podnijeti: osoba koje plaća PDV umjesto stranog poreznog obveznika, prav-na osoba koja nije porezni obveznik, ali plaća PDV na stjecanje dobara unutar Eu-ropske unije, osoba koja je registrirana za potrebe PDV-a i stječe novo prijevozno sredstvo te porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, čija ostala stjecanja nisu predmet oporezivanja PDV-om, a koji unutar Europske unije stječe dobra koja podliježu trošarinama. Prijavu PDV-a je obvezan podnijeti i mali porezni obveznik kada obavlja usluge poreznim obveznicima iz drugih država članica ili iz trećih zemalja za koje je prema članku 17. stavku 1. Zakona mjesto obavljanja uslu-ge mjesto sjedišta primatelja usluge.

Navedene osobe podnose prijavu PDV-a samo za ona razdoblja oporezivanja u kojima su primale, odnosno obavljale takve isporuke.

U prijavi PDV-a iskazuje se ukupna vrijednost oporezivih transakcija i iznos PDV-a i pretporeza po stopama te ukupna vrijednost oslobo�enih transakcija i transakcija koje ne podliježu PDV-u. U prijavi PDV-a se u okviru ukupne vrijednosti transakcije koje ne podliježu oporezivanju i koje su oslobo�ene iskazuju: isporuke u RH za koje PDV obračunava primatelj (tuzemni prijenos porezne obveze); isporuke dobara obav-ljene u drugim državama članicama (prodaja na daljinu)4; isporuke dobara unutar EU;

4 Prodaja na daljinu označava isporuke dobara u drugu državu članicu Europske unije kupcima čija stjecanja dobara unutar Europske unije nisu predmet oporezivanja PDV-om, kada je porezni obveznik isporučitelj prešao ili je odustao od praga isporuke u drugoj državi članici.


obavljene usluge unutar EU; obavljene usluge osobama bez sjedišta u RH; sastavljanje i postavljanje dobara u drugoj državi članici EU; isporuke novih prijevoznih sredstava u EU; tuzemne isporuke; izvozne isporuke te ostala oslobo�enja.

U okviru ukupne vrijednosti oporezivih transakcije u prijavi PDV-a se razvrsta-no po stopama PDV-a iskazuju: isporuke dobara i usluga u RH; primljene isporuke u RH za koje PDV obračunava primatelj (tuzemni prijenos porezne obveze); stjecanje dobara unutar EU; primljene usluge iz EU; primljene isporuke dobara i usluga od poreznih obveznika bez sjedišta u RH; naknadno oslobo�enje izvoza u okviru osobnog putničkog prometa te obračunani PDV pri uvozu5. Tako�er se iskazuje broj i ukupna vrijednost isporuka iz članka 40. stavka 1. točaka j) i k) i stavka 4. Zakona te pri-mjena postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama

U prijavi PDV-a se iskazuje ukupna vrijednost obračunanog pretporeza i to: pretporez od primljenih isporuka u tuzemstvu; pretporez od primljenih isporuka u RH za koje PDV obračunava primatelj (tuzemni prijenos porezne obveze); pretporez od stjecanja dobara unutar EU; pretporez od primljenih usluga iz EU; pretporez od pri-mljenih isporuka dobara i usluga od poreznih obveznika bez sjedišta u RH; pretporez pri uvozu te ispravci pretporeza.

Osim navedenog u prijavi PDV-a se iskazuju podaci o obvezi PDV-a obračunskog razdoblja za uplatu ili za povrat, podaci o neuplaćenom PDV-u do dana podnošenja prijave PDV-a po prethodnom obračunu odnosno o pretplati PDV-a (poreznom kredi-tu) iz ranijeg razdoblja oporezivanja, podaci o ukupnoj razlici PDV-a za uplatu od-nosno povrat te iznos godišnjeg razmjernog odbitka pretporeza6.

Porezni obveznik u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezi-vanja kalendarske godine napraviti sva uskla�enja i ispravke za tu kalendarsku godinu. Ako prestaje s poslovanjem tada će u prijavi PDV-a koju podnosi za posljed-nje razdoblje oporezivanja u kojem je poslovao napraviti sva uskla�enja i ispravke do dana prestanka poslovanja.

Ako porezni obveznik koji nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu i obavlja isključivo povremeni me�unarodni cestovni prijevoz putnika na području Republike Hrvatske prijavu PDV-a može pod-nijeti u papirnatom obliku kao i mali porezni obveznici koji isključivo primaju i obavljaju usluge poreznim obveznicima iz trećih zemalja. Prijavu PDV-a u papirnatom obliku mogu podnijeti i osobe koje su obvezne platiti PDV prema članku 75. stavku 2. Zakona.

Porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tu-zemstvu, a registriran je za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj, obvezan je najka-snije do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja pod-nijeti prijavu za isporuke dobara i usluga iz članka 75. stavka 2. Zakona (Obrazac INO PPO).

Oblik i sadržaj obrasca prijave PDV-a (Obrazac PDV) kao i Obrasca INO PPO propisani su Pravilnikom o PDV-u i čine njegov sastavni dio.

5 Od 1. siječnja 2018. stupaju na snagu odredbe o primjeni obračunske kategorije PDV-a pri uvozu odre�enih strojeva i opreme.

6 Postotak prava na odbitak pretporeza izračunan na temelju isporuka iz prethodne kalendarske godine.


3. Prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije

Članak 86.

(1) Porezni obveznik mora podnijeti prijavu za stjecanje dobara i primljene usluge u kojoj navodi sve podatke o vrijednosti stjecanja dobara, kao i o vrijednosti primljenih usluga koje su mu obavili porezni obveznici sa sjedištem u drugoj državi članici.

(2) Prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj obrasca prijave za stjecanje dobara i primljene usluge.

Isporuke koje tuzemnim poreznim obveznicima obave porezni obveznici sa sjedi-štem u Europskoj uniji iskazuju se u Prijavi za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije (Obrazac PDV-S). Navedenu prijavu podnosi osoba koja je upisana u registar obveznika PDV-a odnosno koja je registrirana za po-trebe PDV-a u tuzemstvu i ima PDV identifikacijski broj u slučaju kada stekne dobra ili primi usluge od osobe registrirane za potrebe PDV-a u drugim državama članicama Europske unije. Obrazac PDV-S podnosi se u elektroničkom obliku najkasnije do 20-og dana u mjesecu za prethodni mjesec. Potrebno je napomenuti da obveza podnošenja prijave ne postoji u slučaju da osoba u razdoblju oporezivanja nije stekla dobra ili primila usluge iz drugih država članica Europske unije. U slučaju ispravka podataka iz već podnijete prijave, podnosi se nova prijava sa ispravljenim podacima.

U prijavi se iskazuje vrijednost stečenih dobara te vrijednost primljenih usluga iz druge države članice Europske unije u kunama i lipama po pojedinom isporučitelju dobara, odnosno njegovom PDV identifikacijskom broju te ukupan zbroj vrijednosti svih stečenih dobara i primljenih usluga. Me�utim, u prijavu se ne upisuju vrijedno-sti usluga koje su oslobo�ene PDV-a u tuzemstvu.

Oblik i sadržaj prijave (Obrazac PDV-S) propisan je Pravilnikom o PDV-u i čini njegov sastavni dio.

4. Prijave za isporuke i stjecanje novih prijevoznih sredstavaČlanak 87.

(1) Porezni obveznik koji obavlja isporuku novog prijevoznog sredstva osobi koja nije registrirana za potrebe PDV-a ili porezni obveznik iz članka 6. stavka 4. ovoga Zakona, kod isporuke novog prijevoznog sredstva u skladu s člankom 41. stavkom 1. točkom b) ovoga Zakona, mora podnijeti prijavu za isporuke novih prijevoznih sredstava u roku od 10 dana od dana isporuke novog prijevoznog sredstva u kojoj iskazuje vrijednost tih isporuka.

(2) Porezni obveznik koji stječe nova prijevozna sredstva unutar Europske unije su-kladno članku 4. stavku 1. točki 2.b) ovoga Zakona, mora podnijeti prijavu za stjecanje novih prijevoznih sredstava u roku od 10 dana od dana stjecanja novog prijevoznog sredstva u kojoj iskazuje sve podatke potrebne za obračun i nadzor PDV-a. Navedenu prijavu ne podnosi porezni obveznik koji nova prijevozna sred-stva koristi za daljnju prodaju.


(3) Prijave iz stavaka 1. i 2. ovoga članka podnose se Carinskoj upravi.

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi podnošenja prijave za isporuke i stjecanje novih prijevoznih sredstava te oblik i sadržaj obra-zaca prijave iz ovoga članka.

U slučaju da porezni obveznik obavi isporuku novog prijevoznog sredstva u drugu državu članicu osobi koja nije registrirana za potrebe PDV-a tada isti mora podnijeti Prijavu za isporuke novih prijevoznih sredstava (Obrazac ∑ Isporuka NPS). Navedenu prijavu podnosi i svaka osoba (gra�ani, ministarstva, ustanove i ostali) koja povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva u drugu državu članicu. Prijava za isporuke novih prijevoznih sredstava (Obrazac ∑ Isporuka NPS) podnosi se u tri primjerka Carinskoj upravi najkasnije 10 dana od dana isporuke novog prijevoznog sredstva. U Prijavu za isporuku novih prijevoznih sredstava upisuju se podaci o isporučitelju novog prijevoznog sredstva, kupcu/stjecatelju novog prijevoznog sredstva, o novom prijevoznom sredstvu, zatim podaci o nabavi/uvozu/stjecanju novog prijevoznog sredstva te podaci o zahtjevu za povrat plaćenog PDV-a.

Oblik i sadržaj prijave (Obrazac ∑ Isporuka NPS) propisan je Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost i čini njegov sastavni dio.

Prijavu za stjecanje novih prijevoznih sredstava (Obrazac ∑ Stjecanje NPS) podno-se osobe koje stječu nova prijevozna sredstva unutar Europske. Navedena prijava pod-nosi se u tri primjerka Carinskoj upravi najkasnije 10 dana od dana stjecanja novog prijevoznog sredstva. U Prijavi za stjecanje novih prijevoznih sredstava upisuju se po-daci o stjecatelju/kupcu novog prijevoznog sredstva, isporučitelju novog prijevoznog sredstva, o novom prijevoznom sredstvu te podaci potrebni za obračun i plaćanje PDV-a u Republici Hrvatskoj.

Ovu prijavu ne podnosi porezni obveznik koji nova prijevozna sredstva nabavlja za daljnju prodaju.

Oblik i sadržaj prijave (Obrazac ∑ Stjecanje NPS) propisan je Pravilnikom o PDV-u i čini njegov sastavni dio.

5. Zbirna prijava za isporuke dobara i usluga u druge države članice Europske unije

5.1. Općenito

Članak 88.

(1) Porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a mora podnijeti Zbirnu prijavu o sljedećem: a) stjecateljima registriranima za potrebe PDV-a kojima je isporučio dobra prema

uvjetima navedenima u članku 41. stavku 1. točki a) ovoga Zakona i za premje-štanje dobara u smislu članka 41. stavka 1. točke d) ovoga Zakona,

b) osobama registriranima za potrebe PDV-a kojima je isporučio dobra koja su mu bila isporučena u okviru stjecanja unutar Europske unije iz članka 10. ovoga Zakona,


c) poreznim obveznicima i pravnim osobama koje nisu porezni obveznici, a registri-rani su za potrebe PDV-a, kojima je obavio usluge, osim usluga koje su oslobo�e-ne PDV-a u državi članici gdje je ta transakcija oporeziva i za koje je primatelj obvezan platiti PDV u skladu s člankom 196. Direktive Vijeća 2006/112/EZ.

(2) Zbirna prijava podnosi se najkasnije do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po zavr-šetku razdoblja oporezivanja iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) U Zbirnoj prijavi se navode: a) PDV identifikacijski broj pod kojim je porezni obveznik registriran za potrebe

PDV-a u tuzemstvu i pod kojim isporučuje dobra prema uvjetima iz članka 41. stavka 1. točke a) ovoga Zakona ili obavlja usluge prema članku 17. stavku 1. ovoga Zakona,

b) PDV identifikacijski broj pod kojim je osoba koja stječe dobra registrirana za potrebe PDV-a u drugoj državi članici te pod kojim su joj unutar Europske uni-je dobra isporučena ili usluge obavljene,

c) za svakog stjecatelja dobara ili primatelja usluga ukupnu vrijednost isporuke dobara ili usluga koje je obavio porezni obveznik,

d) vrijednosti ispravaka porezne osnovice u skladu s člankom 33. stavkom 7. ovo-ga Zakona. Te se vrijednosti navode za razdoblje oporezivanja tijekom kojega je osoba koja stječe dobra ili prima usluge prijavila ispravke.

(4) Vrijednosti iz stavka 3. točke c) ovoga članka iskazuju se u Zbirnoj prijavi za raz-doblje oporezivanja iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona ovoga članka. Vrijedno-sti iz stavka 3. točke d) ovoga članka za koje je stjecatelj primio obavijest o uskla-�enju, iskazuju se u Zbirnoj prijavi za razdoblje oporezivanja iz članka 84. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) U Zbirnoj prijavi u slučaju premještanja dobara navodi se i sljedeće: 1. PDV identifikacijski broj pod kojim je porezni obveznik registriran za potrebe

PDV-a u tuzemstvu, 2. PDV identifikacijski broj pod kojim je porezni obveznik registriran u državi

članici u kojoj je završila otprema ili prijevoz dobara u smislu članka 41. stavka 1. točke d) ovoga Zakona,

3. ukupnu vrijednost premještenih dobara utvr�enu u skladu s odredbom članka 33. stavka 6. ovoga Zakona.

(6) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi Zbirne prijave, uključujući oblik i sadržaj.

Transakcije koje tuzemni porezni obveznici obave poreznim obveznicima sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije iskazuju se u Zbirnoj prijavi za is-poruke dobara i obavljene usluge u druge države članice Europske unije (Obrazac ZP). Navedenu prijavu podnosi osoba koja je upisana u registar obveznika PDV-a, odnosno koja je registrirana za potrebe PDV-a u tuzemstvu u slučaju kada obavlja isporuke dobara ili usluga osobama registriranima za potrebe PDV-a u drugim drža-vama članicama Europske unije. Prema tome, u prijavi se iskazuju isporuke dobara unutar Europske unije koje je tuzemni porezni obveznik obavio uz primjenu oslobo-�enja od PDV-a te usluge za koje je primatelj u drugoj članici obvezan platiti PDV.


Za primjenu oslobo�enja nužno je da tuzemni isporučitelj ima dodijeljen PDV identi-fikacijski broj, da njegov poslovni partner iz druge države članice ima valjan PDV identifikacijski broj te da su dobra stvarno otpremljena iz tuzemstva. U prijavi se iskazuje vrijednost isporuke dobara u druge države članice Europske unije u kunama i lipama po pojedinom primatelju/stjecatelju dobara, vrijednost isporuke dobara u druge države članice Europske unije u kunama i lipama po pojedinom primatelju/stjecatelju dobara u okviru carinskih postupaka 42 i 63, vrijednost isporuke dobara u kunama i lipama po pojedinom primatelju/stjecatelju dobara u okviru trostranog posla, vrijednost usluga obavljenih u druge države članice Europske unije u kunama i lipama po pojedinom primatelju usluga, odnosno njegovom PDV identifikacijskom broju te ukupan zbroj pojedinih transakcija. U prijavu se ne upisuju vrijednosti uslu-ga za koje je tuzemni porezni obveznik utvrdio da su oslobo�ene PDV-a u državi članici u kojoj primatelj usluge ima sjedište.

Obrazac ZP podnosi se u elektroničkom obliku najkasnije do 20-og dana u mje-secu za prethodni mjesec. Obveza podnošenja prijave ne postoji u slučaju da osoba u razdoblju oporezivanja nije obavila isporuke dobara ili usluga u druge države člani-ce Europske unije. U slučaju ispravka podataka iz već podnijete prijave, podnosi se nova prijava sa ispravljenim podacima.

Oblik i sadržaj prijave (Obrazac ZP) propisan je Pravilnikom o PDV-u i čini njegov sastavni dio.

5.2. Posebni podaci koji se navode u Zbirnoj prijavi u vezi s trostranim poslom

Članak 89.

(1) Porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u tuzemstvu gdje mu je izdan PDV identifikacijski broj pod kojim je obavio stjecanje, obvezan je prema članku 10. stavku 5. ovoga Zakona u Zbirnoj prijavi navesti sljedeće podatke: a) svoj PDV identifikacijski broj pod kojim je stekao dobra i obavio daljnju isporu-

ku tih dobara, b) PDV identifikacijski broj primatelja daljnje isporuke koji je izdan u državi čla-

nici u kojoj prijevoz ili otprema dobara završava, c) za svakog pojedinog primatelja kojemu je obavljena isporuka iz točke b) ovoga

stavka zbroj naknada bez PDV-a za isporuke koje je na taj način obavio porezni obveznik u državu članicu u kojoj otprema ili prijevoz dobara završava.

(2) Ukupna vrijednost iz stavka 1. točke c) ovoga članka iskazuje se u Zbirnoj prijavi za razdoblje oporezivanja iz članka 84. stavka 2. ovoga Zakona.

Zbirnu prijavu za isporuke dobara i obavljene usluge u druge države članice Europske unije obvezan je podnijeti tuzemni porezni obveznik koji u okviru trostranog posla sudjeluje kao drugi porezni obveznik. Navedeni porezni obveznik u Zbirnoj prijavi iskazuje vrijednost oslobo�ene isporuke u okviru trostranog posla koju je na-kon obavljenog stjecanja pod tuzemnim PDV identifikacijskim brojem isporučio pri-matelju dobara u okviru trostranog posla. Vrijednost takve isporuke iskazuje se u Zbirnoj prijavi sa PDV identifikacijskim brojem primatelja daljnje isporuke koji je izdan u državi članici u kojoj prijevoz ili otprema dobara završava.


XV. POSEBNI POSTUPCI OPOREZIVANJA

1. Posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike

Članak 90.

(1) ≈Malim poreznim obveznikom« u smislu ovoga Zakona smatra se pravna osoba sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, odnosno fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 230.000,00 kuna7.

(2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka oslobo�en je plaćanja PDV-a na ispo-ruke dobara ili usluga, nema pravo iskazivati PDV na izdanim računima i nema pravo na odbitak pretporeza.

(3) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka može od Porezne uprave zatražiti da se na njega ne primjenjuje stavak 2. ovoga članka što ga obvezuje sljedeće tri kalendarske godine na redovni postupak oporezivanja prema ovome Zakonu. Ako je porezni obveznik podnio zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a radi upisa u registar obveznika PDV-a, smatrat će se da je zahtjev usvojen ako Porezna uprava u roku od osam dana od dana primitka zahtjeva ne donese rješenje o istom.

(4) Oslobo�enje od plaćanja PDV-a iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se: a) na isporuke novih prijevoznih sredstava prema uvjetima iz članka 41. stavka 1.

točke a) i b) ovoga Zakona, b) u slučaju prijenosa porezne obveze na male porezne obveznike u smislu članka

75. stavka 1. točaka 6. i 7. te članka 75. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) Vrijednost isporuka dobara i usluga, u smislu stavka 1. ovoga članka, bez PDV-a, obuhvaća: a) vrijednost isporuka dobara ili usluga koje su oporezive,b) vrijednost isporuka oslobo�enih PDV-a iz članaka 45., 46., 47., 48. i 49. ovoga

Zakona,c) vrijednost isporuka nekretnina i transakcija iz članka 40. stavka 1. točaka a) do g) ovoga Zakona, osim ako su te transakcije pomoćne.

(6) Isporuka materijalnih i nematerijalnih gospodarskih dobara poreznog obveznika ne uzima se u obzir pri obračunavanju vrijednosti isporuka iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike.

Posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike propisan je u cilju pojednostavljenja i olakšanja ispunjavanja njihovih poreznih obveza. Navedeni postu-pak u Republici Hrvatskoj primjenjuje se od uvo�enja sustava oporezivanja PDV-om s

7 U članku 90. stavku 1. broj: „230.000,00“ zamjenjuje se brojem: „300.000,00“ od 1. siječnja 2018..


tim da je od 1. siječnja 2013 prag za upis u registar obveznika povećan sa 85.000,00 kuna na 230.000,00 kuna. Od 1. siječnja 2018. primjenjivat će se prag za upis u registar obveznika PDV-a u iznosu od 300.000,00 kuna. S tim u vezi potrebno je uputiti zahtjev Europskoj komisiji za odstupanje od primjene članka 287. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, o čemu Vijeće Europske unije na prijedlog Europske komisije donosi odluku o odo-brenju navedenog odstupanja.

Malim poreznim obveznikom smatra se pravna osoba sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, odnosno fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravi-štem u tuzemstvu, čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 230.000,00 kuna odnosno 300.000,00 kuna od 1. siječnja 2018. Do prelaska navedenog iznosa takav porezni obveznik oslobo�en je plaćanja PDV-a na isporuke dobara ili usluga, nema pravo iskazivati PDV na izdanim računima i nema pravo na odbitak pretporeza. Me�utim, mali porezni obveznik može zatražiti upis u registar obveznika PDV-a što ga obvezuje sljedeće 3 kalendarske go-dine. Ako je porezni obveznik podnio zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a radi upisa u registar obveznika PDV-a Porezna uprava upisat će ga u registar obveznika PDV-a osim ako u roku od osam dana od dana primitka zahtjeva ne donese rješenje o odbijanju zahtjeva.

Za male porezne obveznike bitan je prag stjecanja koji iznosi 77.000,00 kuna. Naime, navedeni porezni obveznici nisu obvezni plaćati PDV na stjecanje dobara iz Europske unije dok ne prije�u ili ne odustanu od praga stjecanja. U slučaju da mali porezni obveznici prije�u prag sjecanja ili odustanu od njega moraju zatražiti izda-vanje PDV identifikacijskog broja te će na stjecanje dobara iz drugih država članica biti obvezni u tuzemstvu obračunati i platiti PDV. Neovisno o tome jesu li prešli prag stjecanja mali porezni obveznici moraju obračunati i platiti PDV ako stječu trošarin-ska dobra obzirom da se za ta dobra ne utvr�uje prag stjecanja. Do prelaska praga isporuke isporučitelj dobara iz druge države članice će malim poreznim obveznicima na isporučena dobra obračunavati PDV u skladu s propisima te države članice, ali samo tako dugo dok strani isporučitelj ne prije�e prag isporuke u Republici Hrvatskoj.

Mali porezni obveznik obvezan je zatražiti izdavanje PDV identifikacijskog bro-ja u slučaju kada prima usluge za koje je obvezan platiti PDV prema članku 75. stavku 1. točki 6. Zakona te u slučaju kada obavlja usluge na području druge države članice za koje je primatelj usluga u drugoj državi članici obvezan platiti PDV prema članku 196. Direktive Vijeća 2006/112/EZ. Me�utim, mali porezi obveznik nije obve-zan zatražiti izdavanje PDV identifikacijskog broja u slučaju kada usluge obavlja samo poreznim obveznicima koji imaju sjedište izvan Europske unije, a takve usluge oporezivat će se izvan Europske unije, odnosno prema sjedištu primatelja usluge sukladno pravilima dotične države.

Ako mali porezni obveznik obavlja usluge fizičkim osobama iz države članice Europske unije ili iz treće zemlje smatra se da je mjesto obavljanja te usluge mjesto gdje mali porezni obveznik koji obavlja usluge ima sjedište, odnosno u tuzemstvu. Obzirom da je mali porezni obveznik u tuzemstvu oslobo�en plaćanja PDV-a u tom slučaju na isporuke dobara ili usluga u računu za obavljenu uslugu fizičkim osobama iz države članice Europske unije ili iz treće zemlje ne obračunava PDV.

Mali porezni obveznik u računu mora navesti da su isporuke dobara ili usluga oslobo�ene plaćanja PDV-a temeljem odredbe članka 90. stavka 2. Zakona.


2. Posebni postupak oporezivanja putničkih agencija

2.1. Usluge putničkih agencija i organizatora putovanja

Članak 91.

(1) Posebni postupak oporezivanja odnosi se na poslovanje putničkih agencija, ako posluju s kupcima u svoje ime, a koriste isporuke dobara i usluge drugih poreznih obveznika za obavljanje usluga putovanja. Ovaj se postupak ne primjenjuje na putničke agencije kada djeluju samo kao posrednici i na koje se za izračun porezne osnovice primjenjuju odredbe iz članka 33. stavka 3. ovoga Zakona. Putničkim agencijama se u smislu ovoga Zakona smatraju organizatori putovanja.

(2) Transakcije što ih putnička agencija obavi u vezi s putovanjem pod uvjetima iz ovoga članka smatraju se jedinstvenom uslugom koju putnička agencija obavlja kupcu.

(3) Obavljena usluga oporeziva je prema mjestu sjedišta ili stalne poslovne jedinice putničke agencije iz koje se usluge obavljaju.

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi primjene posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija.

Posebni postupak oporezivanja primjenjuje se na poslovanje putničkih agencija koje posluju s kupcima u svoje ime i koriste isporuke dobara i usluge drugih poreznih obveznika za obavljanje usluga kupcima. Navedeni postupak se sastoji u oporezivanju razlike u cijeni koju ostvari putnička agencija umanjene za iznos PDV-a koji je sadr-žan u toj razlici. Usluge koje putničke agencije nabavljaju od drugih poreznih obve-znika mogu biti primjerice usluge prijevoza, smještaja u hotelu, usluge turističkog vodiča, ulaznica za muzeje i slično. Posebni postupak se ne primjenjuje na putničke agencije koje djeluju samo kao posrednici, odnosno nastupaju u tu�e ime i za tu�i račun. Putničkim agencijama se smatraju organizatori putovanja (tzv. turoperatori), me�utim posebni postupak oporezivanja mogu primjenjivati i drugi porezni obvezni-ci koji nisu registrirani kao putničke agencije (npr. škole, planinarska društva, šport-ski klubovi i slično). Bitno je napomenuti da su putničke agencije, odnosno organi-zatori putovanja obvezni primjenjivati posebni postupak te da se isti ne mogu odlu-čiti za primjenu redovnog oporezivanja kod obavljanja usluga kupcima koji mogu biti pravne i fizičke osobe. Jedan od uvjeta za primjenu posebnog postupka je da organi-zator putovanja pribavlja kupcu usluge koje se sastoje od prijevoza, smještaja ili drugih turističkih usluga koje čine cjelinu. Me�utim, u vezi tog uvjeta napominjemo da je za primjenu posebnog postupka oporezivanja nužno da se obavlja jedna od usluga vezana uz putovanje kao što su to smještaj ili prijevoz, dok druga usluga može biti samo pružanje informacija o putovanju ili sama usluga organizacije putovanja. Posebni postupak oporezivanja primjenjuje se i na izlete koji ne uključuju uslugu noćenja.

Za primjenu posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija nije bitno da li se usluge putnicima obavljaju u tuzemstvu ili na području drugih država. Me�utim, usluga koju obavi putnička agencija oporeziva je prema mjestu sjedišta ili stalne poslovne jedinica putničke agencije iz koje se usluge obavljaju što znači da se PDV plaća u državi članici u kojoj je putnička agencija osnovana.


2.2. Porezna osnovica

Članak 92.

Porezna osnovica, u vezi s jedinstvenom uslugom, je razlika u cijeni putničke agencije odnosno razlika izme�u ukupne naknade, bez PDV-a, koju plaća kupac i stvar-nih troškova putničke agencije za isporuke dobara ili usluga koje su joj obavili drugi porezni obveznici, ako su te transakcije obavljene izravno kupcu.

Transakcije što ih putnička agencija obavi u vezi s putovanjem smatraju se jedin-stvenom uslugom koju putnička agencija obavlja kupcu. Porezna osnovica kod posebnog postupka oporezivanja je razlika izme�u ukupnog iznosa koji plaća kupac, bez PDV-a i stvarnih troškova koje ima putnička agencija za isporuke dobara ili usluga koje je nabavila od drugih poreznih obveznika, ako su te transakcije obavljene izravno kupcu. Prema tome, PDV se obračunava na razliku u cijeni koju ostvari putnička agencija izme�u naplaćene naknade kupcu i troškova za nabavljene usluge od drugih poreznih obveznika. Prilikom primjene posebnog postupka razlika u cijeni se oporezuje stopom PDV-a 25%, a iznos PDV-a koji putnička agencija mora platiti izračunava se primjenom preračunane stope PDV-a 20% na ostvarenu razliku u cijeni.

Ako putnička agencija prilikom organiziranja putovanja koristi vlastite usluge (npr. prijevoz vlastitim autobusom) u tom slučaju se na taj dio usluge ne može pri-mijeniti posebni postupak već se na ovaj dio usluge primjenjuje redovni postupak oporezivanja. Udjel vlastite usluge u ukupnoj vrijednosti usluge putnička agencija izračunava na temelju stvarnih troškova ili na temelju tržišne vrijednosti usluga u paket aranžmanu. U tom slučaju putnička agencija paket aranžman oporezuje na dva načina, odnosno vlastite usluge oporezuje prema redovnom postupku oporeziva-nja, a usluge drugih poreznih obveznika oporezuje prema posebnom postupku opore-zivanja putničkih agencija. Ako putnička agencija obavlja vlastite usluge kao što je primjerice prijevoz putnika autobusom, u tom slučaju za primjenu posebnom postup-ka nije bitno je li autobus stvarno u vlasništvu agencije ili je autobus u dugotrajnom najmu.

Primjer: Putnička agencija iz Dubrovnika organizirala je trodnevno putovanje u Budim-

peštu s prijevozom zrakoplovom za 30 putnika po cijeni od 5.000,00 kuna po osobi. Hotel „M“ iz Budimpešte je agenciji izdao račun za noćenje 30 osoba u iznosu od 55.000,00 kuna u kojem je uključen ma�arski PDV. Zrakoplovna tvrtka „C“ je zara-čunala agenciji zrakoplovne karte u iznosu od 40.000,00 kuna na koji nije obračunan PDV-a obzirom da se radi o me�unarodnom zračnom prijevozu putnika što je oslobo-�eno PDV-a.

Ukupni troškovi po ulaznim računima iznose 95.000,00 (55.000,00+40.000,00) kuna. Ukupni prihod putničke agencije iznosi 150.000,00 (30x5.000,00) kuna. Razli-ka u cijeni iznosi 55.000,00 (150.000,00-85.000,00) kuna, a PDV se iz razlike u cije-ni izračunava preračunatom stopom i iznosi 11.000 (55.000,00 x 20%) kuna.

Primjer: Putnička agencija prodaje dvodnevni boravak u Veneciji uz prijevoz s tim da

uslugu prijevoza obavlja vlastitim autobusom. Ukupna naknada za putovanje iznosi


30.000,00 kuna, od toga je trošak smještaja u hotelu 20.000,00 kuna u što je uključen talijanski PDV, trošak vlastite usluge prijevoza 6.000,00 kuna, a ukupna ostvarena razlika je u tom slučaju 4.000,00 kuna. Putnička agencija treba odrediti udjel vlasti-tog troška prijevoza i udjel troškova za smještaj u hotelu u ukupnim troškovima je-dinstvene usluge obavljene kupcima.

Trošak nabavljene usluge s PDV-om 20.000,00 76,92%Trošak vlastite usluge prijevoza 6.000,00 23,08%Ukupno 26.000,00 100,00%

Nakon što putnička agencija izračuna iznos udjela u troškovima postotak udje-la treba primijeniti i na prihode.

Usluga drugih poreznih obveznika 23.076,00 76,92% Vlastita usluga 6.924,00 23,08%Vrijednost obavljene usluge 30.000,00 100,00%

Obzirom da se posebni postupak oporezivanja primjenjuje samo na dio razlike u cijeni koji se odnosi na usluge nabavljene od drugih poreznih obveznika putnička agencija izračunat će iznos razlike u cijeni za usluge nabavljene od drugih poreznih obveznika. Razlika u cijeni u ovom slučaju iznosi 3.076,00 kuna (23.076,00-20.000,00), a PDV iznosi 615,20 kuna (3.076,00x20%).

Primjer: Putnička agencija organizirala je putovanje u Njemačku i Švicarsku za 30 osoba

po cijeni od 5.000,00 kuna po osobi koje uz prijevoz autobusom uključuje smještaj u hotelima te obilaske s vodičem. Ukupni troškovi po ulaznim računima koji se odnose na isporuke primljene u Njemačkoj iznose 60.000,00 kuna sa njemačkim PDV-om, dok ukupni troškovi koji se odnose na isporuke primljene u Švicarskoj iznose 50.000,00 kuna sa švicarskim PDV-om.

Ukupni troškovi po ulaznim računima iznose 110.000,00 (60.000,00+50.000,00) kuna. Ukupni prihod putničke agencije iznosi 150.000,00 (30x5.000,00) kuna. Ostva-rena razlika u cijeni, odnosno ostvarena razlika u cijeni putničke agencije iznosi 40.000,00 (150.000,00-110.000,00) kuna.

Obzirom da se u ovom slučaju radi o putovanju koje se odvija unutar Europske unije te na području izvan Europske unije putnička agencije treba odrediti udio na-bavljenih usluga u državi članici (Njemačka), odnosno u trećoj zemlji (Švicarska) u ukupnim troškovima po ulaznim računima. Naime, usluge putničke agencije koje se odnose na transakcije izvan Europske unije oslobo�ene su PDV-a te se stoga na njih ne primjenjuje posebni postupak. Udio primljenih usluga u Njemačkoj u ukupnim troškovima iznosi 54,54% (60.000,00/110.000,00), dok udio usluga primljenih u Švicarskoj iznosi 45,46% (50.000,00/110.000,00).

Razlika u cijeni u ovom slučaju je jednaka udjelu u marži putničke agencije usluga primljenih u Njemačkoj i iznosi 21.816,00 (40.000,00x54.54%) kuna, PDV se izračunava preračunatom stopom i iznosi 4.363,20 (21.816,00 x 20%) kuna.

U računu koji izdaje kupcu za obavljenu uslugu putnička agencije, odnosno organizator putovanja mora navesti ≈posebni postupak oporezivanja - putničke agen-cije«.


2.3. Oslobo�ene transakcije

Članak 93.

Ako se transakcije što ih putnička agencija povjeri drugom poreznom obvezniku obavljaju izvan Europske unije, usluge putničke agencije smatraju se posredničkom uslugom oslobo�enom PDV-a temeljem članka 49. ovoga Zakona. Kada se te transakci-je obavljaju i unutar i izvan Europske unije, oslobo�en je samo onaj dio usluge putnič-ke agencija koja se odnosi na transakcije izvan Europske unije.

U slučaju da se transakcije koje putnička agencija povjeri drugom poreznom obvezniku obavljaju izvan Europske unije, tada se usluge putničke agencije smatraju posredničkom uslugom oslobo�enom PDV-a. Ako se te transakcije obavljaju i unutar i izvan Europske unije oslobo�en je samo onaj dio usluge putničke agencije koji se odnosi na transakcije izvan Europske unije. Prema tome, posebni postupak se ne primjenjuje na transakcije koje se obavljaju izvan Europske unije. Posrednička uslu-ga obavljena u ime i za račun druge osobe oslobo�ena je PDV-a kada se transakcije za koje se posreduje obavljaju izvan Europske unije. Putnička agencije koja obavlja oslobo�enu uslugu posredovanja u računu se treba pozvati na porezno oslobo�enje iz članka 49. stavka 1. točke d) Zakona.

2.4. Odbitak ili povrat pretporeza

Članak 94.

PDV koji putničkoj agenciji obračunaju drugi porezni obveznici na transakcije iz članka 91. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona koje se obavljaju izravno kupcima ne može biti odbijen ili vraćen.

Putnička agencija koja primjenjuje posebni ne može odbiti niti dobiti povrat PDV-a kojeg su joj zaračunali drugi porezni obveznici u vezi transakcija koje se obav-ljaju izravno kupcima. Me�utim, agencija ima pravo na odbitak PDV-a za primljene isporuke dobara i usluga koji predstavljaju troškove agencije i nisu nastali s ciljem ostvarivanja izravne koristi samog putnika (režijski troškovi, troškovi promidžbe i ostali slični troškovi).

3. Posebni postupak oporezivanja marže za rabljena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske ili antikne predmete

3.1. Općenito

Članak 95.

(1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja: a) ≈rabljena dobra« označavaju materijalnu pokretnu imovinu koja je prikladna za

daljnju uporabu u stanju u kojem se nalazi ili nakon popravka, uz iznimku umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta te plemenitih kovina iz KN oznake 7106, 7108, 7110 i 7112 i dragoga kamenja iz KN oznake 7102 i 7103,

b) ≈umjetnička djela« označavaju predmete navedene u Dodatku III., Dijelu A ovoga Zakona,


c) ≈kolekcionarski predmeti« označavaju predmete navedene u Dodatku III., Dije-lu B ovoga Zakona,

d) ≈antikni predmeti« označavaju predmete navedene u Dodatku III., Dijelu C, ovoga Zakona,

e) ≈preprodavatelj« je porezni obveznik koji u okviru svoje gospodarske djelatnosti, radi preprodaje kupuje ili uvozi za potrebe svoje djelatnosti rabljena dobra i/ili umjetnička djela, kolekcionarske ili antikne predmete, bilo da taj porezni obve-znik djeluje za svoj račun ili za račun druge osobe prema ugovoru kojim je utvr�eno plaćanje provizije pri prodaji ili kupnji.

(2) Za isporuke rabljenih dobara, umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih pred-meta koje obavi preprodavatelj primjenjuje se posebni postupak oporezivanja ra-zlike u cijeni (marže) koju preprodavatelj ostvari.

(3) Posebni postupak oporezivanja marže ne primjenjuje se na isporuke novih prije-voznih sredstava, obavljene u skladu s uvjetima iz članka 41. stavka 1. točaka a) i b) ovoga Zakona.

(4) Za isporuke dobara iz stavka 2. ovoga članka koje obavi preprodavatelj, primjenju-je se posebni postupak oporezivanja marže, ako mu je navedena dobra na područ-ju Europske unije isporučila jedna od sljedećih osoba: a) osoba koje nije porezni obveznik,b) porezni obveznik, čija je isporuka dobara oslobo�ena u skladu s člankom 40.

stavkom 2. ovoga Zakonac) drugi porezni obveznik čija je isporuka dobara oslobo�ena u skladu s člankom

90. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona i uključuje gospodarska dobra,d) drugi preprodavatelj, čija je isporuka oporeziva po posebnom postupku opore-

zivanja marže.

(5) Na isporuke dobara iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe članka 13. stavaka 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona.

(6) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi posebnog postupka oporezivanja marže za rabljena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske ili antikne predmete.

Posebni postupak oporezivanja marže za rabljena dobra, umjetnička djela, kolek-cionarske ili antikne predmete primjenjuje se kada preprodavatelj nabavlja dobra od:

- osobe koja nije porezni obveznik,- poreznog obveznika koji nema pravo na odbitak pretporeza,- malog poreznog obveznika čija je isporuka dobara oslobo�ena PDV-a- drugog preprodavatelja koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže.

Posebni postupak se sastoji u oporezivanju marže, odnosno razlike u cijeni koju ostvari preprodavatelj umanjene za iznos PDV-a koji je sadržan u toj marži. Marža je jednaka razlici izme�u prodajne cijene dobra koju zaračunava preprodavatelj i nabavne cijene za ta dobra. Navedeni postupak ne primjenjuje se na isporuke novih prijevoznih sredstava, me�utim taj postupak se može primijeniti u slučaju rabljenih osobnih auto-mobila, ostalih motornih vozila, plovila i zrakoplova.


3.2. Porezna osnovica

Članak 96.

(1) Porezna osnovica za isporuke dobara iz članka 95. stavka 4. ovoga Zakona jest marža koja je jednaka razlici izme�u prodajne i nabavne cijene isporučenih doba-ra, umanjena za iznos PDV-a koji je sadržan u toj marži.

(2) ≈Prodajnom cijenom« u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se sve što čini na-knadu, koju preprodavatelj primi ili će primiti od kupca ili treće osobe, uključuju-ći subvencije izravno povezane s tom transakcijom, poreze, carine, pristojbe i slična davanja i sporedne izdatke kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevo-za i troškovi osiguranja koje preprodavatelj obračuna kupcu, osim iznosa iz članka 33. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) ≈Nabavnom cijenom« u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se sve što čini na-knadu iz stavka 2. ovoga članka, koju je od preprodavatelja primio ili će primiti njegov dobavljač.

Poreznu osnovicu kod posebnog postupka oporezivanja marže čini razlika izme-�u prodajne i nabavne cijene (marža) isporučenih dobara umanjena za iznos PDV-a koji je sadržan u toj marži. Iznos PDV-a obračunava se preračunatom stopom iz članka 47. stavka 5. Pravilnika koja iznosi 20%, što znači da se na maržu uvijek primjenjuje opća stopa 25% neovisno o tome što se primjerice prodaje rabljena knjiga koja u redovnom postupku podliježe oporezivanju po stopi 5%.

Prodajna cijena sadrži sve ono što će prodavatelj primiti od kupca ili treće osobe uključujući sporedne izdatke koji se odnose na prodaju. Primjerice, ako preprodava-telj odre�eni dio naknade primi djelomično u nekom dobru tada mora vrijednost tog dobra uključiti u prodajnu cijenu.

Nabavna cijena je cijena koju je preprodavatelj platio dobavljaču za odre�eno dobro. U nabavnu cijenu se ne mogu uključiti troškovi koje je imao preprodavatelj radi pripreme dobara za prodaju. Tako se troškovi kao što su primjerice troškovi popravka koje je imao preprodavatelj ne mogu uključiti u nabavnu cijenu. Za takve troškove preprodavatelj ima pravo na odbitak pretporeza.

Ako je nabavna cijena veća od prodajne cijene za dobra na koja se primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže smatra se da je porezna osnovica nula.

Primjer:Preprodavatelj prodaje rabljeni automobil za 50.000,00 kuna koji je prilikom

nabave platio 40.000,00 kuna. U ovom slučaju marža, odnosno ostvarena razlika u cijeni iznosi 10.000,00

(50.000,00 - 40.000,00) kuna, a PDV se iz razlike u cijeni izračunava preračunatom stopom pa iznosi 2.000,00 (10.000,00 x 20%) kuna.

U slučaju posebnog postupka oporezivanja marže za rabljena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske ili antikne predmete u računu se mora navesti ≈posebni postu-pak oporezivanja marže ∑ rabljena dobra«, ≈posebni postupak oporezivanja marže ∑ umjetnička djela«, odnosno ≈posebni postupak oporezivanja marže ∑ kolekcionarski ili antikni predmeti«.


3.3. Izbor oporezivanja marže u posebnim slučajevima

Članak 97.

(1) Preprodavatelj, po vlastitom izboru, može primijeniti oporezivanje marže pri slje-dećim isporukama: a) umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta koje sam uvozi,b) umjetničkih djela koja mu isporuči njihov autor ili njegovi pravni sljednici.

(2) Preprodavatelj koji se odluči za primjenu postupka oporezivanja marže u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, obvezan je taj postupak primjenjivati 2 kalendarske godine.

(3) O početku primjene postupka oporezivanja marže u slučaju iz stavka 1. ovoga članka preprodavatelj mora u pisanom obliku izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave u roku za predaju prijave PDV-a za prvo razdoblje oporezivanja kalendar-ske godine u kojem je porezni obveznik primijenio postupak oporezivanja marže.

(4) Preprodavatelj iz stavka 2. ovoga članka, može nakon proteka 2 kalendarske godine odustati od primjene postupka oporezivanja marže. O tome u pisanom obliku pod-nosi izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave u roku za predaju prijave PDV-a za prvo razdoblje oporezivanja kalendarske godine u kojoj prestaje primjenjivati poseb-ni postupak oporezivanja marže. Ako u navedenom roku ne podnese pisanu obavijest nadležnoj ispostavi Porezne uprave, preprodavatelj nastavlja primjenjivati posebni postupak oporezivanja marže tijekom sljedeće 2 kalendarske godine.

(5) Porezna osnovica za isporuke koje se oporezuju po postupku oporezivanja marže u smislu stavka 1. ovoga članka je osnovica utvr�ena u skladu s člankom 96. stav-kom 1. ovoga Zakona. Za isporuke umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta koje je oporezivi preprodavatelj sam uvezao, carinskoj osnovici odnosno nabavnoj cijeni mora se dodati iznos PDV-a.

Navedenim člankom daje se preprodavatelju mogućnost da se odluči za primjenu posebnog postupka i u slučaju kada prodaje umjetnička djela, kolekcionarske ili an-tikne predmeta koje sam uvozi te u slučaju kada prodaje umjetnička djela koja mu je isporučio njihov autor ili njegovi pravni sljednici. Inače, isporuka navedenih do-bara podliježe redovnom postupku oporezivanja. Me�utim, ako se preprodavatelj odluči za primjenu posebnog postupka u navedenim slučajevima obvezan je taj po-stupak primjenjivati 2 kalendarske godine, a o istome je obvezan u pisanom obliku izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave u roku za predaju prijave PDV-a (do 20-og dana u mjesecu za prethodno razdoblje oporezivanja) za prvo razdoblje opo-rezivanja kalendarske godine u kojem je primijenio postupak oporezivanja marže. Neovisno o navedenom, preprodavatelj koji se odluči za primjenu marže može primi-jeniti redovni postupak u odnosu na bilo koju isporuku. U slučaju kada se preproda-vatelj odlučio za primjenu marže za isporuke umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta koje je sam uvezao tada se u nabavnu cijenu uključuje i iznos PDV-a koji se plaća pri uvozu.


3.4. Oslobo�enje od plaćanja PDV-a kod oporezivanja marže

Članak 98.

Razlika u cijeni (marža) ostvarena prilikom isporuke rabljenih dobara, umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta na koje se primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže oslobo�ena je PDV-a ako se obavlja prema uvjetima iz članka 45., članka 46. stavka 1., članka 47. stavka 1. i članka 48. stavka 1. točaka a), b), c), d) i e) ovoga Zakona.

Ovim člankom se propisuje da je razlika u cijeni (marža) oslobo�ena PDV-a ako se rabljena dobara, umjetnička djela, kolekcionarski ili antikni predmeti na koje se primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže primjerice izvoze ili podliježu po-stupku izjednačenom s izvozom.

3.5. Redovni postupak oporezivanja

Članak 99.

Preprodavatelj može primijeniti redovni postupak oporezivanja za bilo koju ispo-ruku dobra za koju je propisan posebni postupak oporezivanja marže iz članka 95. ovoga Zakona.

Posebni postupak oporezivanja marže je u osnovi povoljniji za preprodavatelje obzirom da umanjuje njegovu obvezu PDV-a. Me�utim, preprodavatelj se može odlu-čiti za primjenu redovnog postupka oporezivanja za svaku isporuku dobara na koju se primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže. Navedeno će se vjerojatno do-goditi u slučaju kada preprodavatelj prodaje dobra kupcima koji su obveznici PDV-a s obzirom da isti imaju pravo na odbitak pretporeza.

Članak 100.

(1) Ako preprodavatelj primjenjuje redovni postupak oporezivanja isporuke umjetnič-kih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta koje sam uvozi, ima pravo od iznosa PDV-a, koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a koji je platio pri uvozu.

(2) Ako preprodavatelj primjenjuje redovni postupak za oporezivanje isporuke umjet-ničkih djela koja je nabavio od autora ili njegovih pravnih sljednika ili od poreznih obveznika koji nisu preprodavatelji, ima pravo od iznosa PDV-a koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a koji mu je obračunan za isporučena umjetnička djela.

(3) Pravo na odbitak PDV-a nastaje u trenutku kada nastaje obveza obračuna PDV-a za isporuku za koju je preprodavatelj primijenio redovni postupak oporezivanja.

Preprodavatelj koji na isporuke umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta koje sam uvozi te umjetničkih djela koja mu isporuči njihov autor ili nje-govi pravni sljednici primjenjuje redovni postupak ima pravo na odbitak pretporeza koji se odnosi na uvoz odnosno nabavu tih dobara. Me�utim, ako primjenjuje redov-ni postupak preprodavatelj ne može izvršiti odbitak pretporeza koji se odnosi na uvoz ili nabavu takvih dobara do razdoblja oporezivanja u kojem prodaje dobra i obraču-nava PDV. Navedeno se primjenjuje iz razloga što preprodavatelj sve do trenutka


prodaje ne zna hoće li na takva dobra primijeniti redovni postupak oporezivanja ili posebni postupak oporezivanja marže.

3.6. Odbitak pretporeza

Članak 101.

(1) Preprodavatelj koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže ne može od PDV-a koji je obvezan platiti odbiti PDV koji je platio pri uvozu, odnosno PDV koji mu je obračunan za: 1. umjetnička djela, kolekcionarske ili antikne predmete koje je sam uvezao,2. umjetnička djela koja su mu isporučili ili će mu ih isporučiti autori ili njihovi

pravni sljednici,3. umjetnička djela koja su mu isporučili ili će mu ih isporučiti porezni obveznici

koji nisu preprodavatelji.

(2) Preprodavatelj koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže ne može od PDV-a koji je obvezan platiti odbiti PDV koji mu je obračunao drugi preprodavatelj za isporučena dobra, ako za isporuke tih dobara primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže.

Navedenim člankom se propisuje da preprodavatelj koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže nema pravo na odbitak PDV-a koji je uključen u na-bavnu cijenu dobara na koja se primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže. Isto tako, preprodavatelj koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže ne može odbiti PDV koji se odnosi na uvoz umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta koje je sam uvezao kao ni PDV koji se odnosi na umjetnička djela nabav-ljena od autora ili njihovih pravnih sljednika ili poreznih obveznika koji nisu prepro-davatelji.

3.7. Vo�enje evidencija

Članak 102.

(1) Preprodavatelj koji istovremeno primjenjuje redovni postupak oporezivanja PDV-om i posebni postupak oporezivanja marže, mora voditi posebnu evidenciju za svaki od ovih postupaka.

(2) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj evidencija za posebni po-stupak oporezivanja marže.

Preprodavatelj koji u isto vrijeme primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže i redovni postupak oporezivanja PDV-om obvezan je voditi odvojene evidenci-je za svaki postupak iz kojih će se moći nedvojbeno utvrditi što se odnosi na pojedinu djelatnost. Za redovni postupak oporezivanja PDV-om mora voditi Knjigu izlaznih računa (Obrazac I-RA) i Knjigu ulaznih računa (Obrazac U-RA). Što se tiče posebnog postupka oporezivanja marže, prodavatelj je obvezan u svom knjigovodstvu osigura-ti sve potrebne podatke o nabavi i prodaji rabljenih dobara, umjetničkih djela, kolek-cionarskih i antiknih predmete. Navedene podatke prodavatelj iskazuje u Evidenciji o prodanim dobrima na koja se primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže


(Obrazac PDV-MI) i Evidenciji o nabavljenim dobrima u posebnom postupku opore-zivanja marže (Obrazac PDV-MU). Oblik i sadržaj navedenih obrazaca sastavni su dio Pravilnika o PDV-u.

3.8. Iskazivanje PDV-a na računima

Članak 103. Preprodavatelj ne smije u računima za isporučena dobra, koja podliježu posebnom

postupku oporezivanja marže, izdvojeno iskazati iznos PDV-a.

U računu za isporuku dobara na koja je primijenjen posebni postupak oporeziva-nja marže PDV je obračunan i plaća se na razliku u cijeni, ali iznos PDV-a ne smije biti iskazan na tom računu. Prodavatelj koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže za rabljena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske ili antikne predmete u ra-čunu za isporuku tih dobara mora navesti ≈posebni postupak oporezivanja marže ∑ rabljena dobra«, ≈posebni postupak oporezivanja marže ∑ umjetnička djela«, odnosno ≈posebni postupak oporezivanja marže ∑ kolekcionarski ili antikni predmeti«.

4. Posebni postupak za prodaju putem javne dražbe

Članak 104.

(1) Posebni postupak oporezivanja marže može se primijeniti i u slučaju kada maržu ostvari organizator prodaje putem javne dražbe za isporuke rabljenih dobara, umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta u svoje ime i za račun osoba iz članka 106. ovoga Zakona, temeljem ugovora prema kojemu se plaća provizija za prodaju tih dobara putem javne dražbe.

(2) Postupak iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na isporuke novih prijevoznih sredstava, obavljene u skladu s uvjetima iz članka 41. stavka 1. točaka a) i b) ovo-ga Zakona.

Posebni postupak za prodaju putem javne dražbe primjenjuje se kada organiza-tor prodaje putem javne dražbe prodaje rabljena dobra, umjetnička djela, kolekcio-narske ili antikne predmete u svoje ime i za račun:

- osobe koja nije porezni obveznik,- poreznog obveznika koji nema pravo na odbitak pretporeza,- malog poreznog obveznika čija je isporuka dobara oslobo�ena PDV-a,- drugog preprodavatelja koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže.Posebni postupak sastoji se u oporezivanju marže koju prilikom prodaje nave-

denih dobara ostvari organizator prodaje putem javne dražbe. Navedeni postupak oporezivanja ne primjenjuje se na isporuke novih prijevoznih sredstava, me�utim taj postupak se primjenjuje u slučaju kada organizator prodaje putem javne dražbe pro-daje rabljene osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplova.

Članak 105.

(1) ≈Organizator prodaje putem javne dražbe« je porezni obveznik koji, u okviru svo-je gospodarske djelatnosti, prodaje dobra putem javne dražbe, u cilju njihove pro-daje najboljem ponuditelju.


(2) ≈Nalogodavac organizatora prodaje putem javne dražbe« je svaka osoba koja orga-nizatoru prodaje putem javne dražbe predaje dobra na temelju ugovora kojim je utvr�eno plaćanje provizije za prodaju.

Navedenim člankom definiraju se organizator prodaje putem javne dražbe te nalogodavac, odnosno osoba za čiji račun organizator prodaje dobra putem javne dražbe. Temeljem takve prodaje organizator ima pravo na ugovorenu proviziju.

Članak 106.

Posebni postupak iz članka 104. ovoga Zakona primjenjuje se na isporuke koje obavi organizator prodaje putem javne dražbe, djelujući u svoje ime i za račun jedne od sljedećih osoba:

a) osobe koja nije porezni obveznik,b) drugog poreznog obveznika, čija je isporuka dobara koju je obavio temeljem

ugovora prema kojemu se plaća provizija za prodaju oslobo�ena u skladu s člankom 40. stavkom 2. ovoga Zakona,

c) drugog poreznog obveznika, čija je isporuka dobara koju je obavio temeljem ugovora prema kojemu se plaća provizija za prodaju oslobo�ena u skladu s člankom 90. stavkom 1. ovoga Zakona i uključuje gospodarska dobra,

d) preprodavatelja, čija je isporuka dobara koju je obavio temeljem ugovora prema kojemu se plaća provizija za prodaju oporeziva po posebnom postupku opore-zivanja marže.

Navedeni članak definira u kojem se slučaju može primijeniti posebni postupak za prodaju putem javne dražbe. Posebni postupak se primjenjuje kada organizator prodaje rabljena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske ili antikne predmete u svo-je ime ali za račun:

- osobe koja nije porezni obveznik,- poreznog obveznika koji nema pravo na odbitak pretporeza,- malog poreznog obveznika čija je isporuka dobara oslobo�ena PDV-a,- drugog preprodavatelja koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže. Prema tome, posebni postupak može se primijeniti primjerice u slučaju kada

organizator prodaje na javnoj dražbi prodaje sliku koja je u vlasništvu gra�anina.

Članak 107.

Smatra se da je isporuka dobara poreznom obvezniku koji je organizator prodaje putem javne dražbe obavljena u vrijeme kada se odvija prodaja tih dobara putem javne dražbe.

U slučaju kada su dobra za prodaju putem javne dražbe predana organizatoru prodaje za potrebe PDV-a smatra se da je isporuke organizatoru prodaje obavljena u trenutku kada organizator prodaje ta dobra stvarno proda kupcu koji sudjeluje na javnoj dražbi. Prodavatelj je obvezan kupcu i prodavatelju dati u pisanom obliku (račun ili obračun) detaljne informacije o provedenim transakcijama.


Članak 108.

Porezna osnovica za isporuku dobara prema posebnom postupku prodaje putem javne dražbe je ukupni iznos računa u skladu s člankom 111. ovoga Zakona ispostav-ljenog kupcu od strane organizatora prodaje putem javne dražbe, umanjen za:

a) neto iznos koji je organizator prodaje putem javne dražbe platio, ili koji treba platiti, svom nalogodavcu u skladu s člankom 109. ovoga Zakona,

b) iznos PDV-a koji organizator prodaje putem javne dražbe treba platiti za svoju isporuku.

Porezna osnovica za isporuku dobara prema posebnom postupku prodaje putem javne dražbe je marža koju ostvari organizator prodaje putem javne dražbe umanje-na za iznos PDV-a koji je sadržan u toj marži. Marža organizatora prodaje je jedna-ka razlici izme�u prodajne cijene dobra i iznosa koji je organizator prodaje platio nalogodavcu (prodajna cijena umanjena za iznos provizije) umanjena za iznos PDV-a koji je sadržan u toj marži. Na maržu se uvijek primjenjuje opća stopa 25% neovisno o tome što se primjerice prodaje dobro koje u redovnom postupku podliježe oporezi-vanju po sniženoj stopi.

Primjer: Organizator prodaje putem javne dražbe prodao je kupcu „A“ umjetničku sliku

po cijeni 1.500,00 kuna za koju je prema ugovoru sklopljenim s nalogodavcem odre-�ena provizija u iznosu od 100,00 kuna. Prema tome, nalogodavac je temeljem pro-daje ostvario prihod u iznosu od 1.400,00 kuna.

U ovom slučaju marža organizatora prodaje iznosi 100,00 (1500,00 ∑ 1400,00) kuna. PDV se iz razlike u cijeni izračunava preračunatom stopom pa iznosi 20,00 (100,00 x 20%) kuna.

Članak 109.

Neto iznos koji je organizator prodaje putem javne dražbe platio, ili koji treba platiti, svom nalogodavcu jednak je razlici izme�u cijene dobara postignute na javnoj dražbi i iznosa provizije koji je organizator prodaje putem javne dražbe dobio ili kojega treba dobiti od svog nalogodavca, na osnovi ugovora prema kojemu se plaća provizija za prodaju.

Navedenim člankom propisuje se što je neto iznos koji je organizator prodaje putem javne dražbe platio ili treba platiti svom nalogodavcu, a koji je potrebno uma-njiti prilikom utvr�ivanja porezne osnovice. Neto iznos se utvr�uje na način da se prodajna cijena dobra prodanog putem javne dražbe umanji za iznos provizije koju nalogodavac plaća organizatoru prodaje.

Članak 110.

(1) Organizatori prodaje putem javne dražbe koji isporučuju dobra prema uvjetima propisanima u člancima 104. i 106. ovoga Zakona moraju u svojim knjigovodstve-nim evidencijama iskazati sljedeće: a) iznos koji su primili ili trebaju primiti od kupca dobara,b) iznos koji su doznačili ili trebaju doznačiti prodavatelju dobara.


(2) Iznosi iz stavka 1. ovoga članka moraju se temeljiti na vjerodostojnoj dokumentaciji.

Organizator prodaje putem javne dražbe mora u svojim knjigovodstvenim evi-dencijama iskazati podatke o iznosu koji je primio od kupca za dobro prodano putem javne dražbe te podatke o iznosu koje mora doznačiti svom nalogodavcu, odnosno osobi za čiji je račun izvršio prodaju dobra. Za navedene podatke organizator mora imati vjerodostojnu dokumentaciju.

Članak 111.

(1) Organizatori prodaje putem javne dražbe moraju kupcu izdati račun na kojem je posebno iskazano sljedeće: a) cijena dobara postignuta na javnoj dražbi,b) porezi, carine, pristojbe i slična davanja,c) sporedni troškovi kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja

koje organizator obračunava kupcu dobara.

(2) Na računu koji izdaje organizator prodaje putem javne dražbe ne smije biti izdvo-jeno iskazan PDV.

Organizator prodaje putem javne dražbe obvezan je kupcu izdati račun u kojem mora iskazati cijenu dobra postignutu na javnoj dražbi, poreze, carine, pristojbe i slična davanja te sporedne troškove koje je zaračunao kupcu dobra. U tom računu ne smije biti posebno iskazan PDV.

Članak 112.

(1) Organizator prodaje putem javne dražbe kojemu su dobra predana temeljem ugo-vora prema kojemu se za prodaju dobara putem javne dražbe plaća provizija, mora svome nalogodavcu izdati obračun.

(2) U obračunu iz stavka 1. ovoga članka mora biti posebno naveden iznos transakci-je odnosno cijena dobara postignuta na javnoj draži umanjena za iznos provizije koja je primljena ili će biti primljena od nalogodavca.

(3) Obračun iz stavka 2. ovoga članka služi kao račun koji nalogodavac, ako je porezni obveznik, mora izdati organizatoru prodaje na javnoj dražbi u skladu s člankom 78. stavkom 1. ovoga Zakona.

Organizator prodaje putem javne dražbe mora osobi za čiji račun je izvršio pro-daju dobra putem javne dražbe izdati obračun u kojem navodi iznos cijene dobra koja je postignuta na javnoj draži umanjene za iznos provizije koju je primio od nalogo-davca. Navedeni obračun služi kao račun koji nalogodavac, ako je porezni obveznik, mora izdati organizatoru prodaje na javnoj dražbi.


5. Posebni postupak oporezivanja investicijskog zlata

5.1. Općenito

Članak 113.

(1) U smislu ovoga Zakona ≈investicijskim zlatom« smatra se:1. zlato u obliku poluga ili pločica, težina koje su prihvaćene na tržištu plemenitih

metala, čistoće jednake ili veće od 995 tisućinki, bez obzira je li predstavljeno vrijednosnim papirima ili nije,

2. zlatne kovanice: a) čistoće jednake ili veće od 900 tisućinki, b) iskovane poslije 1800. godine, c) koje trenutno jesu ili su bile zakonsko sredstvo plaćanja u državi podrijetla, i d) koje se uobičajeno prodaju po cijeni koja ne prelazi više od 80% vrijednosti

zlata na otvorenom tržištu, sadržanog u kovanicama.

(2) U smislu ovoga članka smatra se da se kovanice iz stavka 1. točke 2. ovoga članka ne prodaju u numizmatičke svrhe.

Zlato se u osnovi može koristiti za investicijske i industrijske potrebe. Za inve-sticijske potrebe zlato se kuje ili pretvara u kovanice, poluge i pločice kao pohrana vrijednosti i zaštita od inflacije. Kako bi se potaknula upotreba zlata kao financijskog instrumenta uveden je na razini Europske unije posebni postupak prema kojem je investicijsko zlato oslobo�eno plaćanja PDV-a s mogućnošću izbora za oporezivanje. Navedenim člankom investicijsko zlato se definira kao zlato u obliku poluga ili plo-čica, težina koje su prihvaćene na tržištu plemenitih metala, čistoće jednake ili veće od 995 tisućinki, neovisno o tome je li predstavljeno vrijednosnim papirima ili nije. Investicijskim zlatom smatraju se i zlatne kovanice čistoće jednake ili veće od 900 tisućinki, iskovane poslije 1800. godine, koje trenutno jesu ili su bile zakonsko sred-stvo plaćanja u državi podrijetla, i koje se uobičajeno prodaju po cijeni koja ne pre-lazi više od 80% vrijednosti zlata na otvorenom tržištu, sadržanog u kovanicama. Investicijskim zlatom ne smatra se monetarno zlato. Potrebno je napomenuti da se svake godine u Službenom listu Europske unije objavljuje popis kovanica kojim se trguje na području država članica, a koje ispunjavaju prethodno navedene kriterije.

5.2. Oslobo�enje od plaćanja PDV-a

Članak 114.

PDV-a je oslobo�eno sljedeće:a) isporuka, stjecanje unutar Europske unije i uvoz investicijskog zlata, uključuju-

ći investicijsko zlato u obliku potvrda o pojedinačnoj ili skupnoj pohrani zlata, ili zlato kojim se trguje preko računa za trgovanje zlatom, uključujući zajmove u zlatu i zamjene sa zlatom (swap poslove) koji uključuju pravo vlasništva ili potraživanja u vezi s investicijskim zlatom, kao i transakcije u vezi s investicij-skim zlatom koje uključuju ročnice i terminske ugovore čiji je rezultat prijenos prava vlasništva ili prava potraživanja u vezi s investicijskim zlatom,


b) usluge posrednika koji djeluju u ime i za račun druge osobe ako posreduju u isporuci zlata za svoga nalogodavca.

Oslobo�enje od plaćanja PDV-a primjenjuje se na isporuke, stjecanje unutar Europske unije i uvoz investicijskog zlata te na usluge posrednika koji djeluju u ime i za račun druge osobe pri isporuci zlata za svoga nalogodavca. Navedeno oslobo�enje primjenjuje se na zajmove, swap poslove, ročnice i terminske ugovore koji se odnose na investicijsko zlato.

5.3. Pravo izbora na oporezivanje

Članak 115.

(1) Iznimno od odredbe članka 114. ovoga Zakona, porezni obveznik koji proizvodi investicijsko zlato ili pretvara zlato u investicijsko zlato, ima pravo izbora za opo-rezivanje isporuka investicijskog zlata koje obavlja drugim poreznim obveznicima.

(2) Pravo na izbor za oporezivanje investicijskog zlata iz članka 113. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona ima porezni obveznik koji u okviru svoje djelatnosti isporučuje zlato za industrijske potrebe drugom poreznom obvezniku.

(3) Ako se isporučitelj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odluči za oporezivanje isporuka investicijskog zlata, pravo na izbor za oporezivanje ima i posrednik za usluge iz članka 114. točke b) ovoga Zakona.

(4) U slučaju isporuka zlatnog materijala ili zlatnih poluproizvoda čistoće 325 tisućinki ili veće, ili investicijskog zlata kod kojeg se primjenjuje pravo izbora za oporezivanje u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka, porezna obveza prelazi na primatelja.

(5) Ministar financija pravilnikom propisuje uvjete za pravo izbora za oporezivanje.

Porezni obveznik koji proizvodi investicijsko zlato ili pretvara zlato u investicij-sko zlato ima pravo izbora za oporezivanje isporuka investicijskog zlata koje obavlja drugim poreznim obveznicima. Pravo na izbor za oporezivanje ima i porezni obveznik koji u okviru svoje djelatnosti isporučuje zlato za industrijske potrebe drugom porez-nom obvezniku. U tim slučajevima se i posrednik može odlučiti za oporezivanje svo-jih usluga. Me�utim, potrebno je napomenuti da su isporuke investicijskog zlata osobama koje nisu porezni obveznici uvijek oslobo�ene PDV-a. U slučaju da se porez-ni obveznik odluči za oporezivanje tada ima pravo na odbitak pretporeza plaćenog za nabave koje se izravno odnose na isporuku investicijskog zlata. Porezni obveznik koji se odluči za oporezivanje investicijskog zlata o istome je obvezan izvijestiti nad-ležnu ispostavu Porezne uprave. Ako se porezni obveznik odluči za oporezivanje is-poruka zlatnog materijala ili zlatnih poluproizvoda čistoće 325 tisućinki ili veće u tom slučaju primatelj te isporuke je obvezan platiti PDV.

5.4. Pravo na odbitak pretporeza

Članak 116.

(1) Ako je sljedeća isporuka investicijskog zlata oslobo�ena PDV-a porezni obveznik ima pravo odbiti PDV koji je platio ili mu je obračunan za:


a) investicijsko zlato koje mu je isporučila osoba koja je izabrala oporezivanje prema članku 115. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona,

b) nabavu ili stjecanje unutar Europske unije ili za uvoz zlata, osim investicijskog zlata, koje je sam obavio, a koje je porezni obveznik ili netko u njihovo ime naknadno pretvorio u investicijsko zlato,

c) usluge koje su mu obavljene, a koje se sastoje od promjene oblika, težine ili čistoće zlata, uključujući i investicijsko zlato.

(2) Porezni obveznik koji proizvodi investicijsko zlato ili zlato pretvara u investicijsko zlato, ima pravo odbiti PDV koji je platio ili mu je obračunan za isporučena ili steče-na dobra unutar Europske unije, uvezena dobra ili obavljene usluge u vezi s proi-zvodnjom ili pretvaranjem tog zlata, kao da je njegova sljedeća isporuka toga zlata, koja je oslobo�ena PDV-a prema članku 114. točki a) ovoga Zakona, oporeziva.

Porezni obveznik koji se odluči za oporezivanje odre�ene isporuke investicijskog zlata ima pravo odbiti PDV koji se odnosi na tu isporuku. Me�utim, kako bi porezni obveznik ostvario pravo na odbitak pretporeza mora moći dokazati da se PDV plaćen pri nabavi ne odnosi na oslobo�ene isporuke investicijskog zlata. Tako�er, porezni obveznik koji namjerava obaviti oslobo�enu isporuku investicijskog zlata ima pravo odbiti PDV koji se odnosi na:

- nabavu investicijskog zlata na koji je bio obračunan PDV (primjerice njegov isporučitelj se odlučio za oporezivanje),

- nabavu bilo kojeg zlata koje će pretvoriti u investicijsko zlato,- troškove koje ima zbog pretvorbe u investicijsko zlato.Ako porezni obveznik proizvodi ili pretvara bilo koje zlato u investicijsko zlato

ima pravo odbiti PDV koji je platio ili mu je obračunan za nabave u vezi s proizvod-njom ili pretvaranjem zlata, ali samo u dijelu koji se odnosi na postupak proizvodnje ili pretvaranja (npr. zlato, oprema, održavanje i slično).

5.5. Vo�enje evidencija i čuvanje dokumentacije

Članak 117.

Porezni obveznici moraju izdavati račune i voditi evidenciju o transakcijama s investicijskim zlatom i čuvati podatke o tome, uključujući i podatke o identitetu kupaca, u rokovima propisanima Općim poreznim zakonom.

Porezni obveznik koji obavlja isporuke investicijskog zlata obvezan je za te transakcije izdavati račune neovisno o tome obavlja li isporuku investicijskog zlata poreznim obveznicima ili osobama koje nisu porezni obveznici te neovisno o tome je li isporuka oslobo�ena ili se porezni obveznik odlučio za oporezivanje. Ako se porezni obveznik odlučio za oporezivanje tada za obavljenu isporuku investicijskog zlata izdaje račun koji sadrži sve podatke iz članka 79. stavka 1. Zakona. Ako je isporuka investicijskog zlata oslobo�ena tada se prodavatelj mora u računu pozvati na odred-be članka 114. Zakona kojim je to oslobo�enje propisano, a u računu ne smiju biti iskazani podaci o stopi PDV-a, iznosu PDV-a razvrstanom po stopi PDV-a te zbrojni iznos naknade i PDV-a, već samo zbrojni iznos naknade. U računu koji se izdaje osobama koje nisu porezni obveznici moraju najmanje biti navedeni podaci o identi-tetu kupca, njegovoj adresi i OIB-u, količini, cijeni i datumu isporuke investicijskog


zlata. Radi osiguravanja podataka o obavljenim isporukama investicijskog zlata prodavatelj mora o tome voditi posebnu evidenciju. Izdane račune i posebnu eviden-ciju prodavatelj mora čuvati u rokovima propisanima Općim poreznim zakonom, odnosno 10 godina od početka tijeka zastare prava na utvr�ivanje porezne obveze.

6. Posebni postupci oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici

6.1. Općenito

Članak 118.

(1) U vezi s posebnim postupcima oporezivanja iz članaka 119. do 125.h ovoga Zako-na pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:1. ≈telekomunikacijskim uslugama« smatraju se usluge iz članka 26. stavka 1.

točke a) i članka 26. stavka 3. ovoga Zakona,2. ≈uslugama radijskog i televizijskog emitiranja« smatraju se usluge iz članka 26.

stavka 1. točke b) ovoga Zakona,3. ≈elektronički obavljenim uslugama« smatraju se usluge iz članka 26. stavka 1.

točke c) i članka 26. stavka 4. ovoga Zakona,4. ≈država članica potrošnje« je država članica koja se smatra mjestom obavljanja

telekomunikacijskih usluga, usluga radijskog i televizijskog emitiranja i elektro-nički obavljenih usluga,

5. ≈prijava PDV-a za posebni postupak oporezivanja« je prijava koja sadrži podat-ke potrebne za utvr�ivanje iznosa PDV-a koji pripada pojedinoj državi članici potrošnje.

(2) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu u vezi s posebnim postupcima iz ovoga članka.

Od 1. siječnja 2015. godine uveden je posebni postupak oporezivanja za teleko-munikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obav-ljene usluge kako bi se poreznim obveznicima koji obavljaju navede usluge osobama koje nisu porezni obveznici (primjerice gra�anima, tijelima državne uprave), a koje imaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u Europskoj uniji olakšalo poslo-vanje. Naime, telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici oporezuju se u državi članici u kojoj osoba koja prima takve usluge ima sjedište, odnosno prebiva-lište ili uobičajeno boravište. Prema navedenom, porezni obveznici obvezni su regi-strirati se za potrebe PDV-a u svim državama članicama u kojima njihovi kupci imaju sjedište u svrhu obavljanja takvih usluga. Me�utim, ovaj posebni postupak tzv. MOSS (eng. Mini One Stop Shop) sustav omogućava poreznim obveznicima sa sjedi-štem izvan Europske unije da izaberu jednu državu članicu u kojoj će se registrirati i obračunavati europski PDV, odnosno PDV svake države članice u kojoj primatelj navedenih usluga ima sjedište. Poreznim obveznicima sa sjedištem u Europskoj uniji ovaj posebni postupak omogućava da se u državi članici svoga sjedišta registriraju za posebni postupak oporezivanja takvih usluga na jednom mjestu.


Uredbom Vijeća br. 282/2011/EU, koja se izravno primjenjuje u državama čla-nicama Europske unije, detaljnije je propisano što se smatra elektronički obavljenim uslugama. Prema odredbama članka 7. navedene Uredbe usluge obavljene elektronič-kim putem iz Direktive Vijeća 2006/112/EZ uključuju usluge putem interneta ili elektroničke mreže, koje su po svojoj naravi automatizirane i uz minimalno ljudsko sudjelovanje te ih je nemoguće izvršiti bez informacijske tehnologije. To se posebno odnosi na sljedeće:

a) isporuku općenito digitaliziranih proizvoda, uključujući softver i promjene ili dogradnju softvera;

b) usluge koje omogućuju ili podržavaju poslovnu ili privatnu prisutnost na elektroničkoj mreži, kao što je mrežno mjesto ili mrežna stranica;

c) usluge automatski generirane s računala putem interneta ili elektroničke mreže, nakon što primatelj unese posebne ulazne podatke;

d) prijenos prava, uz naknadu, na stavljanje dobara ili usluga na prodaju na internetskom mjestu koje djeluje kao tržište na mreži, na kojemu potencijalni kupci iznose svoje ponude automatskim postupkom i na kojemu se sudionici o prodaji obavještavaju elektroničkom poštom koju računalo automatski ge-nerira;

e) paketi internetskih usluga informiranja, u kojima telekomunikacijska kom-ponenta čini pomoćni i podre�eni dio (odnosno paketi koji nude više od pukog pristupa internetu i uključuju druge elemente, kao što je sadržaj stranice koji omogućuje pristup vijestima, putnim i informacijama o vremenskim prilika-ma; igraonice; smještaj i održavanje mrežnih mjesta; pristup bazama podata-ka na mreži, itd.);

f) usluge navedene u Dodatku I. Uredbe Vijeća br. 282/2011/EU kako slijedi:(1) isporuka web sjedišta, udomljavanje web sjedišta (eng. webhosting), daljinsko

održavanje programa i opreme (točka (1) Dodatka II. Direktive 2006/112/EZ), što obuhvaća: a) smještaj mrežnih mjesta i mrežnih stranica na poslužitelju, b) automatizirano, na mreži i održavanje programa na daljinu; c) daljinska administracija sustava; d) skladištenje podataka na mreži, pri čemu se posebni podaci pohranjuju i do-

hvaćaju elektroničkim putem; e) mrežna isporuka diskovnog prostora na zahtjev.

(2) isporuka računalnih programa i njihovo ažuriranje (točka (2) Dodatka II. Di-rektive 2006/112/EZ, odnosno: a) softver za pristupanje ili preuzimanje (uključujući programe za nabavu/raču-

novodstvo i softver za antivirusnu zaštitu) uz ažurirane inačice; b) softver za blokadu prikaza oglasa, poznat pod nazivom Bannerblockers; c) pogonski sklop za preuzimanje, kao što je softver koji spaja računala s peri-

fernom opremom (kao što su pisači); d) mrežna automatska instalacija filtara na mrežnim mjestima; e) mrežna automatska instalacija vatrozidova.

(3) isporuka slika, tekstova i informacija te osiguravanje pristupa bazama podata-ka (točka (3) Dodatka II. Direktive 2006/112/EZ, koje obuhvaća: a) pristup ili preuzimanje prikaza za zaslon; b) pristup ili preuzimanje fotografija, slikovnih prikaza ili zaštita za zaslon; c) digitalizirani sadržaj knjiga i drugih elektroničkih publikacija;


d) pretplata na mrežna izdanja novina i časopisa; e) statistički podaci o blogovima i mrežnim mjestima; f) vijesti, podaci o prometu i vremenskim prilikama, na mreži; g) informacije na mreži koje softver automatski generira od posebnih ulaznih

podataka korisnika, kao što su pravni i financijski podaci (posebno neprekid-no ažurirani podaci o tržištu kapitala, u stvarnom vremenu);

h) oglasni prostor uključujući oglase u obliku banera na mrežnom mjestu/mrež-noj stranici;

i) uporaba pretraživača i internetskih direktorija. (4) isporuka glazbe, filmova i igara, uključujući igre na sreću i kockarske igre te

emitiranje političkih, kulturnih, umjetničkih, sportskih, znanstvenih i zabavnih programa i priredbi (Točka (4) Dodatka II. Direktive 2006/112/EZ), odnosno: a) pristup ili preuzimanje glazbe na računala i mobilne telefone; b) pristupanje ili preuzimanje džinglova, glazbenih isječaka, zvukova zvona i

drugih zvukova; c) pristupanje ili preuzimanje filmova; d) preuzimanje igrica na računala i mobilne telefone; e) pristupanje automatskim igrama na mreži koje su ovisne o internetu ili drugim

sličnim elektroničkim mrežama, pri čemu su igrači uzajamno geografski uda-ljeni.

(5) učenje na daljinu (točka (5) Dodatka II. Direktive 2006/112/EZ), koje obuhvaća: a) automatizirano podučavanje na daljinu, ovisno o internetu ili sličnoj elektro-

ničkoj mreži, čije funkcioniranje i isporuka iziskuju ograničenu ili nikakvu ljudsku intervenciju, uključujući virtualne učionice, osim kada se internet ili slična elektronička mreža koristi kao alat samo za komunikaciju izme�u učitelja i učenika;

b) radne bilježnice koje učenici ispunjavaju na mreži i automatski označavaju, bez ljudske intervencije.

Nadalje, članak 7. navedene Uredbe propisuje da usluge obavljene elektroničkim putem iz Direktive 2006/112/EZ ne obuhvaćaju sljedeće:

a) usluge radijskog i televizijskog emitiranja; b) telekomunikacijske usluge; c) dobra, kada se naručivanje i obrada obavljaju elektroničkim putem; d) CD-ROM-ove, diskete i slične materijalne medije; e) tiskane materijale, kao što su knjige, novinske brošure, novine i časopisi; f) CD-ove i audiokasete; g) videokasete i DVD-eve; h) igre na CD-ROM-u; i) usluge stručnjaka, kao što su odvjetnici i financijski savjetnici, koji klijente

savjetuju putem elektroničke pošte; j) usluge podučavanja, kada predavač dostavlja sadržaj tečaja putem interneta

ili elektroničke mreže (odnosno putem udaljene veze); k) usluge fizičkog popravka računalne opreme izvan mreže; l) usluge skladištenja podataka izvan mreže, m) usluge oglašavanja, posebno u novinama, na plakatima i televiziji; n) usluge odjela za pomoć putem telefona; o) usluge podučavanja koje obuhvaćaju samo tečajeve korespondencije, kao što

su tečajevi putem pošte;


p) usluge konvencionalnih dražbi uz neposrednu ljudsku intervenciju, bez obzi-ra na način podnošenja ponuda;

r) telefonske usluge uz video komponentu, poznate kao usluge videotelefonije; s) pristup internetu i svjetskoj mreži; t) telefonske usluge putem interneta.Elektronički obavljenim uslugama ne mogu se smatrati niti usluge za koje se

elektronička mreža kao što je Internet koristi isključivo kao sredstvo komunikacije, primjerice korištenje telefona ili faksa.

6.2. Posebni postupak oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge koje obavljaju porezni obveznici koji nemaju sjedište u Europskoj uniji

Članak 119.

U vezi s člancima 119.a do 125. ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. ≈porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije« je porezni obve-znik koji nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravi-šte na području Europske unije i koji ne mora biti registriran za potrebe PDV-a,

2. ≈država članica prijave« je država članica koju izabere porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije kako bi u njoj prijavio početak obav-ljanja svoje djelatnosti kao poreznog obveznika na području Europske unije u skladu s odredbama o posebnom postupku oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge koje obavljaju porezni obveznici koji nemaju sjedište u Europskoj uniji.

U skladu s odredbama o posebnom postupku oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge, porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije može odabrati drža-vu članicu u kojoj će prijaviti početak obavljanja svoje djelatnosti kao poreznog ob-veznika na području Europske unije. Porezni obveznik sa sjedištem izvan Europske unije posebni postupak za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge primjenjuje pod uvjetom da nije registriran za potrebe PDV-a niti u jednoj državi članici Europske unije te da takve usluge obav-lja osobama koje nisu porezni obveznici, a koje imaju sjedište, prebivalište ili uobi-čajeno boravište u bilo kojoj državi članici Europske unije.

U slučaju kada je primatelj telekomunikacijskih usluga, usluga radijskog i tele-vizijskog emitiranja i elektronički obavljenih usluga porezni obveznik sa sjedištem u Europskoj uniji, navedeni postupak se ne primjenjuje, jer će primatelj - porezni obve-znik temeljem prijenosa porezne obveze obračunati PDV na takve usluge.

6.2.1. Primjena posebnog postupka

Članak 119.a

Posebni postupak oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge primjenjuje se na sve takve us-


luge koje porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije obavi na području Europske unije osobama koje nisu porezni obveznici, a koje imaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u bilo kojoj državi članici.

6.2.2. Prijava Poreznoj upravi za primjenu posebnog postupka oporezivanja

Članak 120.

(1) Porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije, a koji za državu članicu prijave izabere Republiku Hrvatsku mora Poreznoj upravi elektroničkim putem prijaviti početak i prestanak svoje djelatnosti kao poreznog obveznika ili promjenu djelatnosti na način da više ne ispunjava uvjete za primjenu posebnog postupka oporezivanja.

(2) U prijavi iz stavka 1. ovoga članka, porezni obveznik koji nema sjedište na područ-ju Europske unije, mora navesti sljedeće podatke: ime i prezime (naziv), poštansku adresu, elektroničku adresu, uključujući internetske stranice, nacionalni porezni broj ako ga ima i izjavu da nije registriran za potrebe PDV-a unutar Europske uni-je. Porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije obavještava Poreznu upravu o svim promjenama dostavljenih podataka.

(3) Poreznom obvezniku iz stavka 1. ovoga članka Porezna uprava dodjeljuje identi-fikacijski broj i o tome ga izvješćuje elektroničkim putem.

Ako kao državu članicu u kojoj će se registrirati za primjenu posebnog postupka oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emiti-ranja i elektronički obavljene usluge izabere Republiku Hrvatsku, porezni obveznik koji ima sjedište izvan Europske unije svoje podatke dostavlja Poreznoj upravi isklju-čivo putem elektroničkog sustava. U online elektroničkoj prijavi porezni obveznik navodi podatke o imenu i prezimenu (nazivu), poštanskoj adresi, elektroničkoj adre-si, uključujući internetske stranice, nacionalnom poreznom broj ako ga ima te izjavu da nije registriran za potrebe PDV-a unutar Europske unije. Porezna uprava će pore-znom obvezniku dodijeliti posebni identifikacijski broj o čemu će porezni obveznik biti obaviješten elektroničkim putem. Potrebno je naglasiti da se ne radi o PDV iden-tifikacijskom broju, već o posebnom identifikacijskom broju s predznakom EU koji se koristi samo u svrhu ovog posebnog postupka.

6.2.3. Brisanje iz evidencijeČlanak 121.

Poreznog obveznika iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona Porezna uprava brisat će iz evidencije poreznih obveznika u bilo kojem od sljedećih slučajeva ako:

a) podnese obavijest da više ne obavlja telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge iz članka 118. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona,

b) se na drugi način može pretpostaviti da je njegova oporeziva djelatnost prestala,c) više ne ispunjava uvjete za primjenu posebnog postupka oporezivanja,d) ne postupa u skladu s odredbama posebnog postupka oporezivanja.

Porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije, a koji za drža-vu članicu prijave izabere Republiku Hrvatsku, podnese obavijest da više ne obavlja


telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge ili ako se može pretpostaviti da je njegova oporeziva djelatnost u okviru posebnog postupka prestala, Porezna uprava brisat će ga iz evidencije poreznih obveznika. Nadalje, porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije, a koji za državu članicu prijave izabere Republiku Hrvatsku biti će brisan iz eviden-cije ako više ne ispunjava uvjete za primjenu posebnog postupka oporezivanja ili ne postupa u skladu s odredbama posebnog postupka oporezivanja.

6.2.4. Podnošenje prijave PDV-a za posebni postupak oporezivanja

Članak 122.

(1) Porezni obveznik iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona obvezan je za svako ka-lendarsko tromjesečje u roku od 20 dana od dana završetka razdoblja oporezivanja na koje se prijava odnosi, Poreznoj upravi podnijeti prijavu PDV-a za posebni postupak oporezivanja, bez obzira na to je li ili nije u tom razdoblju obavljao tele-komunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge. Prijava PDV-a za posebni postupak oporezivanja podnosi se elektroničkim putem.

(2) U prijavi PDV-a iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik mora navesti svoj identifikacijski broj iz članka 120. stavka 3. ovoga Zakona i za svaku državu čla-nicu potrošnje u kojoj treba platiti PDV, ukupnu vrijednost obavljenih usluga iz članka 26. ovoga Zakona u razdoblju oporezivanja bez PDV-a, ukupan iznos pri-padajućeg PDV-a po stopama, stope PDV-a koje se primjenjuju te ukupan iznos PDV-a koji treba platiti.

(3) Iznosi u prijavi PDV-a iz stavka 1. ovoga članka iskazuju se u kunama. Ako su isporuke obavljene u drugim valutama, porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije u prijavi PDV-a iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje tečaj koji vrijedi na posljednji dan razdoblja oporezivanja. Preračunavanje se obav-lja prema tečaju koji objavljuje Europska središnja banka za taj dan ili, ako se tečaj za taj dan ne objavljuje, za dan sljedeće objave tečaja.

Porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije, a koji primje-njuje posebni postupak oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge, obvezan je Poreznoj upravi podnijeti prijavu PDV-a za posebni postupak oporezivanja za svako kalendarsko tromjesečje u roku od 20 dana od dana završetka razdoblja oporezivanja na koje se prijava odnosi, neovisno o tome je li u tom razdoblju obavljao navedene usluge. Pri-mjerice do 20. travnja za prvo tromjesečje kalendarske godine. U prijavi PDV-a mora navesti svoj identifikacijski broj te je obvezan navesti za svaku državu članicu po-trošnje u kojoj treba platiti PDV, ukupnu vrijednost obavljenih usluga bez PDV-a, ukupan iznos pripadajućeg PDV-a po stopama, stope PDV-a koje se primjenjuju te ukupan iznos PDV-a koji treba platiti.

U prijavi PDV-a za posebni postupak oporezivanja iznosi se iskazuju u kunama, a u slučaju da su isporuke obavljene u drugim valutama primjenjuje se tečaj koji vrijedi na posljednji dan razdoblja oporezivanja.


6.2.5. Plaćanje PDV-a

Članak 123.

Porezni obveznik iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona mora platiti PDV prilikom podnošenja prijave PDV-a za posebni postupak oporezivanja, pozivajući se na odgova-rajući referentni broj prijave PDV-a za posebni postupak oporezivanja, a najkasnije do roka za podnošenje te prijave. Uplata se obavlja u kunama na uplatni račun propisan posebnim propisom.

Krajnji rok za plaćanje PDV-a je jednako kao i za podnošenje prijave do 20-og dana od završetka tromjesečja na koje se prijava PDV-a odnosi. Obračunani PDV za sve države članice u kojima je porezni obveznik sa sjedištem izvan Europske unije obavljao telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici, plaća se Poreznoj upravi u kunama na propisani uplatni račun uz obvezni poziv na referentni broj prijave. Nakon zaprimanja uplate PDV-a, Porezna uprava proslje�uje pripadajući dio iznosa PDV-a drugim državama članicama.

6.2.6. Pravo na odbitak pretporeza

Članak 124.

(1) Porezni obveznik koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja za telekomunikacij-ske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge, a koji nema sjedište u Europskoj uniji nema pravo na odbitak pretporeza prema odred-bama članka 58. ovoga Zakona, odnosno članka 168. Direktive Vijeća 2006/112/EZ.

(2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na povrat PDV-a prema odredbama članka 67. ovoga Zakona, odnosno članka 2. stavka 1. Trinaeste Direk-tive Vijeća 86/560/EEZ i u tom slučaju ne primjenjuje se uvjet uzajamnosti.

Porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije, a koji primje-njuje posebni postupak oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge i za državu članicu prijave izabere Republiku Hrvatsku, nema pravo na odbitak pretporeza prema odredbama članka 58. Zakona, odnosno članka 168. Direktive 2006/112/EZ. Me�utim, ako je taj porezni obveznik u Republici Hrvatskoj od drugih poreznih obveznika nabavljao do-bra i usluge za potrebe obavljanja svoje oporezive djelatnosti u okviru posebnog po-stupka, ima pravo na povrat PDV-a plaćenog prilikom nabave. Bitno je zapamtiti da se u ovom slučaju povrata PDV-a ne primjenjuje uvjet uzajamnosti.

6.2.7. Vo�enje evidencija i čuvanje podataka

Članak 125.

Porezni obveznik iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona mora voditi evidenciju o transakcijama obuhvaćenima ovim posebnim postupkom oporezivanja kako bi omogu-ćio poreznom tijelu države članice potrošnje provjeru ispravnosti prijave PDV-a za po-sebni postupak oporezivanja. Ta evidencija mora na zahtjev, u elektroničkom obliku biti stavljena na raspolaganje Poreznoj upravi Republike Hrvatske i poreznom tijelu države


članice potrošnje. Porezni obveznik je obvezan podatke čuvati 10 godina od završetka godine u kojoj su transakcije obavljene.

Porezni obveznik sa sjedištem izvan Europske unije koji je u Republici Hrvatskoj registriran u svrhu primjene posebnog postupka, mora 10 godina čuvati podatke o svim transakcijama koje utječu na njegovu obvezu PDV-a. Te evidencije moraju biti stavljene na raspolaganje na zahtjev Porezne uprave Republike Hrvatske, kao i po-reznih tijela svih država članica u kojima je porezni obveznik obavio telekomunikaci-jske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici.

6.3. Posebni postupak oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge koje obavljaju porezni obveznici sa sjedištem u Europskoj uniji, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje

Članak 125.a

(1) U vezi s člancima 125.b do 125.h ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:1. ≈porezni obveznik koji nema sjedište u državi članici potrošnje« je porezni ob-

veznik koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište na području Europske unije, ali nema sjedište, stalnu poslovnu jedini-cu, prebivalište ili uobičajeno boravište na području države članice potrošnje,

2. ≈država članica prijave« je država članica u kojoj porezni obveznik ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište, a ako nema sjedište, prebivalište ili uobiča-jeno boravište na području Europske unije, država članica u kojoj ima stalnu poslovnu jedinicu.

(2) Ako porezni obveznik nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište na po-dručju Europske unije, ali u njoj ima više od jedne stalne poslovne jedinice, država članica prijave je država članica sa stalnom poslovnom jedinicom koju porezni obveznik navede kao državu u kojoj će primjenjivati posebni postupak oporeziva-nja, a ta ga odluka obvezuje na primjenu posebnog postupka oporezivanja u teku-ćoj kalendarskoj godini i tijekom sljedeće dvije kalendarske godine.

Primjenu posebnog postupka oporezivanja telekomunikacijskih usluga, usluga radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljenih usluga od 1. siječnja 2015. godine može izabrati i porezni obveznik koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište na području Europske unije, kada navede usluge obavlja osobama koje nisu porezni obveznici, a koje imaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u državi članici na čijem području taj porezni obveznik nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište. Porezni obve-znik može se odlučiti za primjenu posebnog postupka oporezivanja u državi članici u kojoj ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište te je za hrvatske porezne obveznike Republika Hrvatska država članica prijave.

Porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište na području Europske unije, ali ima stalnu poslovnu jedinicu u Republici Hrvatskoj može se odlučiti za primjenu posebnog postupka u Republici Hrvatskoj. Nadalje, porezni


obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište na području Europ-ske unije, ali ima više poslovnih jedinica u različitim državama članicama može izabrati državu članicu u kojoj će primjenjivati posebni postupak oporezivanja. Taj porezni obveznik obvezan je primjenjivati posebni postupak oporezivanja u tekućoj kalendarskoj godini i tijekom sljedeće dvije kalendarske godine.

6.3.1. Primjena posebnog postupka

Članak 125.b

Posebni postupak za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge primjenjuje se na sve takve usluge koje pore-zni obveznik koji nema sjedište u državi članici potrošnje obavi na području Europske unije osobama koje nisu porezni obveznici, a koje imaju sjedište, prebivalište ili uobi-čajeno boravište u državi članici potrošnje.

6.3.2. Prijava Poreznoj upravi za primjenu posebnog postupka oporezivanja

Članak 125.c

(1) Porezni obveznik koji nema sjedište u državi članici potrošnje, a u Republici Hr-vatskoj je prijavio primjenu posebnog postupka oporezivanja, mora Poreznoj up-ravi elektroničkim putem prijaviti početak i prestanak svoje djelatnosti u okviru posebnog postupka oporezivanja ili promjenu te djelatnosti na način da više ne ispunjava uvjete za primjenu posebnog postupka oporezivanja.

(2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka za primjenu posebnog postupka opo-rezivanja koristi PDV identifikacijski broj iz članka 77. ovoga Zakona.

Porezni obveznik koji obavlja telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i te-levizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge i prijavio je primjenu posebnog postupka oporezivanja u Republici Hrvatskoj, obvezan je Poreznoj upravi elektronič-kim putem prijaviti početak i prestanak svoje djelatnosti u vezi s posebnim postupkom oporezivanja ili ako do�e do promjene te djelatnosti na način da više ne ispunjava uvjete za primjenu posebnog postupka oporezivanja. Navedeni porezni obveznik za potrebe posebnog postupka koristi PDV identifikacijski broj koji mu je dodijelila Po-rezna uprava i koji koristi za transakcije unutar Europske unije, a sastoji od pred-znaka HR i OIB-a.

6.3.3. Brisanje iz evidencije

Članak 125.d

Poreznog obveznika iz članka 125.c stavka 1. ovoga Zakona Porezna uprava brisat će iz evidencije poreznih obveznika koji primjenjuju posebni postupak oporezivanja u bilo kojem od sljedećih slučajeva ako:

a) podnese obavijest da više ne obavlja telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge,

b) se na drugi način može pretpostaviti da je njegova oporeziva djelatnost prestala,c) više ne ispunjava uvjete za primjenu posebnog postupka oporezivanja,d) ne postupa u skladu s odredbama posebnog postupka oporezivanja.


Ako porezni obveznik koji primjenjuju posebni postupak oporezivanja podnese obavijest da više ne obavlja telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge ili ako se može pretpostaviti da je njegova oporeziva djelatnost u okviru posebnog postupka prestala, Porezna uprava brisat će ga iz evidencije poreznih obveznika. Nadalje, porezni obveznik biti će brisan iz evi-dencije ako više ne ispunjava uvjete za primjenu posebnog postupka oporezivanja ili ne postupa u skladu s odredbama posebnog postupka oporezivanja.

6.3.4. Podnošenje prijave PDV-a za posebni postupak oporezivanja

Članak 125.e

(1) Porezni obveznik iz članka 125.c stavka 1. ovoga Zakona obvezan je za svako kalendarsko tromjesečje u roku od 20 dana od dana završetka razdoblja oporezi-vanja na koje se prijava odnosi, Poreznoj upravi podnijeti prijavu PDV-a za poseb-ni postupak oporezivanja, bez obzira je li ili nije u tom razdoblju obavljao teleko-munikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obav-ljene usluge. Prijava PDV-a za posebni postupak oporezivanja podnosi se elektro-ničkim putem.

(2) U prijavi PDV-a iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik mora navesti svoj PDV identifikacijski broj iz članka 77. ovoga Zakona i, za svaku državu članicu potrošnje u kojoj treba platiti PDV, ukupnu vrijednost obavljenih usluga iz članka 26. ovoga Zakona u razdoblju oporezivanja, bez PDV-a, ukupan iznos pripadajućeg PDV-a po stopama, stope PDV-a koje se primjenjuju te ukupan iznos PDV-a koji treba platiti.

(3) Ako porezni obveznik iz članka 125.c stavka 1. ovoga Zakona uz stalnu poslovnu jedinicu u tuzemstvu ima jednu ili više stalnih poslovnih jedinica u državama čla-nicama iz kojih obavlja usluge, u prijavi PDV-a za posebni postupak oporezivanja, osim podataka iz stavka 2. ovoga članka, mora navesti za svaku državu članicu u kojoj ima stalnu poslovnu jedinicu ukupnu vrijednost obavljenih usluga iz članka 26. ovoga Zakona zajedno s PDV identifikacijskim brojem ili drugim odgovarajućim poreznim brojem stalne poslovne jedinice za svaku državu članicu potrošnje.

(4) Iznosi u prijavi PDV-a iz stavka 1. ovoga članka iskazuju se u kunama. Ako su ispo-ruke obavljene u drugim valutama, porezni obveznik iz članka 125.c stavka 1. ovo-ga Zakona primjenjuje tečaj koji vrijedi na posljednji dan razdoblja oporezivanja. Preračunavanje se obavlja prema tečaju koji objavljuje Europska središnja banka za taj dan ili, ako se tečaj za taj dan ne objavljuje, za dan sljedeće objave tečaja.

Porezni obveznik koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja obvezan je za svako kalendarsko tromjesečje podnijeti prijavu PDV-a za posebni postupak oporeziva-nja i to u roku od 20 dana od dana završetka razdoblja oporezivanja na koje se prijava odnosi,neovisno o tome je li u tom razdoblju obavljao telekomunikacijske usluge, us-luge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge ili nije.

U prijavi PDV-a za posebni postupak oporezivanja porezni obveznik navodi svoj PDV identifikacijski broj i za svaku državu članicu potrošnje PDV koji treba platiti, ukupnu vrijednost obavljenih usluga na koje se primjenjuje posebni postupak opore-zivanja, bez PDV-a, ukupan iznos PDV-a po stopama, stope PDV-a koje se primjenju-ju te ukupan iznos PDV-a koji treba platiti.


Porezni obveznik koji ima jednu ili više stalnih poslovnih jedinica u državama članicama iz kojih obavlja usluge, a za primjenu posebnog postupka oporezivanja izabere Republiku Hrvatsku u prijavi PDV-a za posebni postupak oporezivanja mora navesti PDV identifikacijski broj ili drugi odgovarajući porezni broj stalne poslovne jedinice te ukupnu vrijednost obavljenih usluga za svaku državu članicu potrošnje.

Iznose u prijavi PDV-a za posebni postupak oporezivanja porezni obveznik iska-zuje u kunama. Ako su isporuke obavljene u drugim valutama primjenjuje se tečaj koji vrijedi na posljednji dan razdoblja oporezivanja, a preračunavanje se obavlja prema tečaju koji objavljuje Europska središnja banka za taj dan ili, ako se tečaj za taj dan ne objavljuje, za dan sljedeće objave tečaja.

6.3.5. Plaćanje PDV-a

Članak 125.f

Porezni obveznik iz članka 125.c stavka 1. ovoga Zakona mora platiti PDV prilikom podnošenja prijave PDV-a za posebni postupak oporezivanja, pozivajući se na odgova-rajući referentni broj prijave PDV-a za posebni postupak oporezivanja, a najkasnije do roka za podnošenje te prijave. Uplata se obavlja u kunama na uplatni račun propisan posebnim propisom.

Krajnji rok za plaćanje PDV-a je jednako kao i za podnošenje prijave PDV-a za posebni postupak oporezivanja do 20-og dana od završetka tromjesečja na koje se prijava PDV-a odnosi. Obračunani PDV za sve države članice u kojima je porezni obveznik obavljao telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emiti-ranja i elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici plaća se Poreznoj upravi u kunama na propisani uplatni račun uz obvezni poziv na referentni broj prijave. Nakon zaprimanja uplate PDV-a, Porezna uprava proslje�uje pripada-jući dio iznosa PDV-a drugim državama članicama.

6.3.6. Pravo na odbitak pretporeza

Članak 125.g

(1) Porezni obveznik koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja za telekomuni-kacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge, a koji ima sjedište u Europskoj uniji, ali bez sjedišta u državi članici po-trošnje nema pravo na odbitak pretporeza prema odredbama članka 58. ovoga Zakona, odnosno članka 168. Direktive Vijeća 2006/112/EZ.

(2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka u državi članici potrošnje povrat PDV-a može zatražiti sukladno članku 2. stavku 1. i članku 3. Direktive Vijeća 2008/9/EZ.

(3) Ako porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje posebni postupak oporezivanja, a u državi članici potrošnje obavlja i isporuke koje nisu obuhvaćene posebnim postupkom u vezi s kojima je obvezan registrirati se za potrebe PDV-a u toj državi članici, ima pravo na odbitak pretporeza za isporuke obuhvaćene po-sebnim postupkom sukladno odredbama članka 58. ovoga Zakona, odnosno član-ka 168. Direktive Vijeća 2006/112/EZ temeljem prijave PDV-a iz članka 85. ovoga Zakona, odnosno članka 250. Direktive Vijeća 2006/112/EZ.


Porezni obveznik koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja za telekomu-nikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge, a koji ima sjedište u drugoj državi članici koja nije država članica potrošnje nema pravo na odbitak pretporeza u državi članici potrošnje prema odredbama član-ka 58. Zakona, odnosno članka 168. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, već može tražiti povrat PDV-a putem portala Porezne uprave.

Me�utim, ako porezni obveznik obavlja ostale isporuke u državi članici potroš-nje, koje nisu obuhvaćene posebnim postupkom i u vezi s njima je obvezan registri-rati se za potrebe PDV-a u toj državi članici, ima pravo na odbitak pretporeza i za isporuke obuhvaćene posebnim postupkom sukladno odredbama članka 58. ovoga Zakona, odnosno članka 168. Direktive Vijeća 2006/112/EZ te taj pretporez iskazuje u redovnoj prijavi PDV-a.

6.3.7. Vo�enje evidencija i čuvanje podataka

Članak 125.h

Porezni obveznik iz članka 125.c stavka 1. ovoga Zakona mora voditi evidenciju o transakcijama obuhvaćenima ovim posebnim postupkom oporezivanja kako bi omogućio poreznom tijelu države članice potrošnje provjeru točnosti prijave PDV-a. Ta evidencija mora na zahtjev, u elektroničkom obliku biti stavljena na raspolaganje Poreznoj upravi Republike Hrvatske i poreznom tijelu države članice potrošnje. Porezni obveznik je obve-zan podatke čuvati 10 godina od završetka godine u kojoj su transakcije obavljene.

U svrhu primjene posebnog postupka, porezni obveznik mora 10 godina čuvati podatke o svim transakcijama koje utječu na njegovu obvezu PDV-a. Te evidencije moraju biti stavljene na raspolaganje na zahtjev Porezne uprave Republike Hrvatske, kao i poreznih tijela svih država članica u kojima je porezni obveznik obavio teleko-munikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obav-ljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici.

7. POSTUPAK OPOREZIVANJA PREMA NAPLAĆENIM NAKNADAMA

Članak 125.i

(1) Porezni obveznik sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, prebivalištem ili uobi-čajenim boravištem u tuzemstvu čija vrijednost isporuka dobara i usluga u prethod-noj kalendarskoj godini nije bila veća od 3.000.000,00 kuna bez PDV-a, može obra-čunavati i plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke.

(2) Vrijednost isporuka iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na vrijednost isporuka iz članka 90. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od članka 30. ovoga Zakona, poreznom obvezniku koji primjenjuje postu-pak oporezivanja prema naplaćenim naknadama obveza obračuna PDV-a nastaje na dan primitka plaćanja.

(4) Iznimno od članka 57. ovoga Zakona, porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama ima pravo na odbitak pretporeza u trenutku kada je isporučitelju platio račun za isporučena dobra ili obavljene usluge.


(5) Porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim na-knadama u računu mora navesti ≈obračun prema naplaćenim naknadama«.

Od 1. siječnja 2015. porezni obveznik sa sjedištem, stalnom poslovnom jedini-com, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu čija vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 3.000.000,00 kuna bez PDV-a, može obračunavati i plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke pri čemu se navedeni iznos utvr�uje na isti način kao i za primje-nu posebnog postupka oporezivanja malih poreznih obveznika.

Ovaj postupak oporezivanja nije obvezan, već porezni obveznik može birati ako vrijednost njegovih isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 3.000.000,00 kuna bez PDV-a. Poreznim obveznicima koji primjenjuju postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama obveza obračuna PDV-a nastaje na dan primitka plaćanja, dok pravo na odbitak pretporeza porezni obveznik ima u trenutku kada je isporučitelju platio račun za isporučena dobra ili obavljene usluge.

Porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama u računu mora navesti ≈obračun prema naplaćenim naknadama«.

Članak 125.j

Obračun PDV-a prema postupku oporezivanja prema naplaćenim naknadama ne primjenjuje se na:

a) isporuke dobara unutar Europske unije,b) stjecanje dobara unutar Europske unije,c) isporuke ili premještanje dobara iz članka 30. stavaka 8. i 9. ovoga Zakona,d) usluge iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona za koje je primatelj usluge obve-

zan platiti PDV sukladno članku 75. stavku 1. točki 6. ovoga Zakona, odnos-no članku 196. Direktive 2006/112/EZ,

e) isporuke za koje je primatelj obvezan platiti PDV prema članku 75. stavku 1. točki 7. i članku 75. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona te u slučaju iz članka 7. stavka 9. ovoga Zakona,

f) isporuke u okviru posebnog postupka oporezivanja za telekomunikacijske us-luge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici,

g) uvoz dobara, h) izvoz dobara

Obračun PDV-a prema postupku oporezivanja prema naplaćenim naknadama ne primjenjuje se na sve transakcije pa su tako izuzete isporuke, premještanja i stje-canja dobara unutar Europske unije, usluge za koje dolazi do prijenosa porezne ob-veze, isporuke u okviru posebnog postupka oporezivanja za telekomunikacijske uslu-ge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici te uvoz i izvoz dobara.

Članak 125.k

(1) Porezni obveznik iz članka 125.i stavka 1. ovoga Zakona koji želi primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama mora najkasnije do kraja


tekuće kalendarske godine podnijeti pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave o početku primjene postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama.

(2) Porezni obveznik koji dostavi izjavu o primjeni postupka oporezivanja prema na-plaćenim naknadama iz stavka 1. ovoga članka može primjenjivati taj postupak od 1. siječnja sljedeće kalendarske godine i time se obvezuje na primjenu toga postup-ka na rok od tri godine. Ako porezni obveznik, čija vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 3.000.000,00 kuna bez PDV-a, u roku iz stavka 1. ovoga članka ne obavijesti nadležnu ispostavu Porezne uprave o promjeni načina obračuna PDV-a, smatrat će se da i dalje primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama.

(3) Porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim nak-nadama mora osigurati sve podatke potrebne za utvr�ivanje i plaćanje PDV-a.

(4) Ako nadležna ispostava Porezne uprave utvrdi da podaci koje je porezni obveznik naveo u izjavi iz stavka 1. ovoga članka nisu bili točni, može poreznom obvezniku zabraniti primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama i o tome donosi rješenje, pri čemu žalba ne odga�a izvršenje rješenja.

(5) Porezni obveznik koji je primjenjivao postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama u prijavi PDV-a za prvo razdoblje oporezivanja nakon prelaska na obračun PDV-a prema obavljenim isporukama mora iskazati sve obavljene, a nena-plaćene isporuke prije promjene načina obračuna PDV-a kao naplaćene te ima pravo odbiti PDV sadržan u primljenim isporukama koje nije platio do promjene načina obračuna PDV-a.

(6) Porezni obveznik iz stavka 5. ovoga članka mora nadležnoj ispostavi Porezne uprave kao prilog uz prijavu PDV-a za prvo razdoblje oporezivanja nakon prelaska na obračun PDV-a prema obavljenim isporukama dostaviti popis svih izdanih, a nenaplaćenih računa i svih primljenih, a neplaćenih računa do promjene načina obračuna PDV-a.

(7) Ministar financija propisuje detaljne odredbe za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama.

Porezni obveznik čije isporuke u prethodnoj kalendarskoj godini nisu bile veće od 3.000.000,00 kuna bez PDV-a, koji želi primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama mora najkasnije do kraja tekuće kalendarske godine podni-jeti pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave o početku primjene postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama. Me�utim, za 2015. taj rok produljen je do 20. siječnja 2015. godine što je propisano prijelaznim odredbama Zakona.

Porezni obveznik koji dostavi izjavu o primjeni postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama može primjenjivati taj postupak od 1. siječnja sljedeće kalen-darske godine i taj postupak mora primjenjivati tri godine. Ako porezni obveznik, čija vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 3.000.000,00 kuna bez PDV-a, ne obavijesti nadležnu ispostavu Porezne uprave do kraja kalendarske godine o promjeni načina obračuna PDV-a, smatrat će se da i dalje primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama, odnosno onaj postupak koji je primjenjivao i u prethodnoj godini.


Porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama mora osigurati sve podatke potrebne za utvr�ivanje i plaćanje PDV-a.

Ako nadležna ispostava Porezne uprave utvrdi da podaci navedeni u izjavi nisu bili točni tada može poreznom obvezniku zabraniti primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama o čemu će donijeti rješenje, a žalba ne odga�a izvrše-nje rješenja.

Ako je o porezni obveznik primjenjivao postupak oporezivanja prema naplaće-nim naknadama u prijavi PDV-a za prvo razdoblje oporezivanja nakon prelaska na obračun PDV-a prema obavljenim isporukama mora iskazati sve obavljene, a nena-plaćene isporuke prije promjene načina obračuna PDV-a kao naplaćene i ima pravo odbiti PDV sadržan u primljenim isporukama koje nije platio do promjene načina obračuna PDV-a. Uz prijavu PDV-a za prvo razdoblje oporezivanja nakon prelaska na obračun PDV-a prema obavljenim isporukama potrebno je dostaviti popis svih izdanih, a nenaplaćenih računa i svih primljenih, a neplaćenih računa do promjene načina obračuna PDV-a.

XVI. POREZNI ZASTUPNIK

Članak 126.

(1) Ako je prema članku 75. ovoga Zakona PDV obvezan platiti porezni obveznik koji u tuzemstvu nema sjedište, ali ima sjedište u drugoj državi članici, taj porezni obveznik može imenovati poreznog zastupnika kao osobu koja je obvezna platiti PDV.

(2) Ako je prema članku 75. ovoga Zakona PDV obvezan platiti porezni obveznik koji nema sjedište u tuzemstvu niti na području Europske unije, ali ima sjedište u trećoj zemlji ili na trećem području, taj porezni obveznik mora imenovati poreznog za-stupnika kao osobu koja je obvezna platiti PDV ako Republika Hrvatska nije sklo-pila sporazume o me�usobnoj pomoći koji su po opsegu slični onima koji su pro-pisani Direktivom Vijeća 2010/24/EU od 16. ožujka 2010. godine o uzajamnoj pomoći kod naplate potraživanja vezanih za poreze, carine i druge mjere (SL L 84, 31. 3. 2010.) i Uredbom Vijeća (EU) br. 904/2010 od 7. listopada 2010. godine o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vri-jednost (SL L 268, 12. 10. 2010.). Porezni obveznik iz ovoga stavka ne mora ime-novati poreznog zastupnika u slučaju kada taj porezni obveznik obavlja usluge prema posebnom postupku oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge iz članka 119.a ovoga Zakona te u slučaju kada obavlja isključivo povremeni me�unarodni cestov-ni prijevoz putnika na području Republike Hrvatske.

(3) Porezni zastupnici iz ovoga članka moraju biti porezni obveznici sa sjedištem od-nosno prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu.

(4) Porezni zastupnik odgovara kao jamac platac za plaćanje PDV-a.

(5) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi poreznih zastupnika.

Zakonom o PDV-u propisan je institut poreznog zastupnika. Naime, u slučaju kada je strani porezni obveznik sa sjedištem u drugoj državi članici primjerice Au-


striji obvezan platiti PDV u tuzemstvu obzirom da npr. obavlja isporuku fizičkim osobama isti može sve poslove u vezi PDV-a (registriranje za potrebe PDV-a, podno-šenje prijava PDV-a i ostalo) izvršavati samostalno ili može imenovati poreznog za-stupnika koji će umjesto njega obavljati navedene poslove te plaćati PDV. Strani porezni obveznik i porezni zastupnik solidarno su odgovorni za obračunavanje i plaćanje PDV-a. U vezi poreznih obveznika koji nemaju sjedište u Europskoj uniji potrebno je napomenuti da oni nemaju mogućnost izbora te moraju imenovati porez-nog zastupnika kako bi poslovali na području Republike Hrvatske osim kada obav-ljaju usluge prema posebnom postupku oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge kao i u slučaju kada obavljaju isključivo povremeni me�unarodni cestovni prijevoz putnika na području Republike Hrvatske.

Porezni zastupnik mora biti upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu, ne može biti podružnica niti poslovna jedinica strane pravne osobe te ne smije biti kažnjen na temelju pravomoćnog rješenja za prekršaj niti smije biti dužnik poreza ili drugih javnih davanja. Porezni zastupnik mora biti opunomoćen za zaprimanje pismena, podnošenje prijave PDV-a i obavljanja svih poslova u vezi s utvr�ivanjem i plaćanjem PDV-a za poreznog obveznika. Tako�er, porezni zastupnik je odgovaran za plaćanje PDV-a, kazni i zateznih kamata u vezi s poreznim dugom stranog porez nog obveznika.

Porezna uprava, Područni ured Zagreb obavlja sve poslove u vezi registriranja za potrebe PDV-a stranih poreznih obveznika i poreznog zastupanja uključujući pro-vjeravanje uvjeta glede obavljanja poslova poreznog zastupanja. Porezni zastupnik mora u roku od 8 dana obavijestiti Poreznu upravu, Područni ured Zagreb o datumu prestanka poslovanja stranog poreznog obveznika kojeg zastupa radi brisanja tog obveznika iz registra obveznika PDV-a te ukidanja dodijeljenog PDV ID broja.

XVII. ODGOVORNOST

Članak 127.

(1) Porezni obveznik koji obavlja u tuzemstvu isporuke dobara i usluga s pravom na odbitak pretporeza smatrat će se odgovornim ako iz objektivnih okolnosti proizlazi da je znao ili morao znati da će zbog prijevarnih aktivnosti dio ili cijeli iznos PDV-a vezan za isporuku koja mu je obavljena, ili bilo koju pret-hodnu ili sljedeću isporuku istih dobara ili usluga, ostati neplaćen.

(2) Ako se sukladno stavku 1. ovoga članka utvrdi odgovornost poreznog obvezni-ka, istome će se osporiti pravo na pretporez.

(3) Ako Porezna uprava sumnja da su isporuke dobara i usluga dio transakcija čija je namjera prijevarno izbjegavanje plaćanja PDV-a, tada će poreznog obvezni-ka koji sudjeluje u takvim transakcijama obavijestiti o njegovoj odgovornosti sukladno stavku 1. ovoga članka. Od dana primitka takve obavijesti Porezna uprava može smatrati da je porezni obveznik znao ili morao znati da s takvim transakcijama sudjeluje u transakcijama kojima je namjera izbjegavanje pla-ćanja PDV-a.

Ako je isporuka dobara ili usluga izvršena poreznom obveznik koji obavlja u tuzemstvu isporuke dobara i usluga s pravom na odbitak pretporeza te iz objektivnih


okolnosti proizlazi da je znao ili morao znati da će zbog prijevarnih aktivnosti dio ili cijeli iznos PDV-a vezan za isporuku koja mu je obavljena, ili bilo koju prethodnu ili sljedeću isporuku istih dobara ili usluga, ostati neplaćen, tada će se smatrati odgo-vornim ta tako primljenu isporuku. Ako se utvrdi njegova odgovornost poreznom obvezniku osporit će se pravo na pretporez.

U slučaju da Porezna uprava sumnja da su isporuke dobara i usluga dio trans-akcija čija je namjera izbjegavanje plaćanja PDV-a, tada će poreznog obveznika koji sudjeluje u takvim transakcijama obavijestiti o njegovoj odgovornosti, a od dana primitka takve obavijesti smatrat će da je porezni obveznik znao ili morao znati da s takvim transakcijama sudjeluje u transakcijama kojima je namjera izbjegavanje plaćanja PDV-a.

Članak 127.a

Porezni obveznik kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga u tuzemstvu odgovara kao jamac platac za plaćanje PDV-a kada poreznom obvezniku koji mu je obavio isporuku nije platio najmanje iznos PDV-a obračunanog u računu u roku pro-pisanom posebnim propisom o financijskom poslovanju od dana izdavanja računa.

Porezni obveznik kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga u tuzemstvu odgovara kao jamac platac za plaćanje PDV-a kada poreznom obvezniku koji mu je obavio isporuku, u roku propisanom posebnim propisom o financijskom poslovanju od dana izdavanja računa, nije platio najmanje iznos PDV-a obračunanog u računu.

XVIII. NADZOR

Članak 128.

(1) Provedbu ovoga Zakona nadzire Ministarstvo financija, Porezna uprava i Carinska uprava.

(2) Ministarstvo financija, Porezna uprava može rješenjem zabraniti daljnji rad pore-znom obvezniku ako ne obračunava ili ne uplaćuje PDV u zakonom propisanom roku.

(3) Zabrana rada može trajati dok ne izvrši plaćanje obračunatih obveza.

(4) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka ne zadržava izvršenje rješenja.

(5) Zabrana iz stavka 2. ovoga članka izvršava se pečaćenjem poslovnih prostorija u kojima porezni obveznik obavlja djelatnost kao i pečaćenjem opreme i sredstava koja mu služe za rad.

Ministarstvo financija, Porezna uprava i Carinska uprava nadziru provedbu Zakona o PDV-u. U slučaju da porezni obveznik ne obračunava ili ne uplaćuje PDV u propisanim rokovima može mu se zabraniti daljnji rad što može trajati sve dok isti ne podmiri utvr�ene obveze. Ministarstvo financija, Porezna uprava o zabrani rada donosi rješenje te izvršava pečaćenje poslovnih prostorija te opreme i ostalih sredsta-va za rad poreznog obveznika. Žalba poreznog obveznika ne utječe ne izvršenje na-vedenih radnji.


XIX. PRAVNA SREDSTVA

Članak 129.

(1) Glede žalbenog postupka, zastare, obračunavanja, naplate i povrata PDV-a primje-njuju se odredbe Općeg poreznog zakona. Glede prekršajnog postupka primjenju-ju se odredbe Prekršajnog zakona.

(2) Carinski ured koji je nadležan za provo�enje carinskog postupka, postupke iz stavka 1. ovoga članka u vezi uvoznog duga provest će u skladu s odredbama ca-rinskih propisa.

Navedeni članak propisuje da se odredbe Općeg poreznog zakona primjenjuju na žalbeni postupak, zastaru, obračun, naplatu i povrat PDV-a te da se u slučaju pokre-tanja prekršajnog postupka primjenjuju odredbe Prekršajnog zakona. Tako�er je propisano da će Carinski ured koji je nadležan za provo�enje carinskog postupka, navedene postupke u vezi uvoznog duga provesti u skladu s odredbama carinskih propisa.

XX. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 130.

(1) Novčanom kaznom za prekršaj kaznit će se porezni obveznik u iznosu od 1.000,00 do 200.000,00 kuna, ako:1. kao osoba koja stječe nova prijevozna sredstva ne obračuna PDV (članak 75.

stavak 1. točka 4. i članak 76. stavak 6.),2. ne obračuna PDV u slučaju prijenosa porezne obveze (članak 75. stavak 1. toč-

ke 6. i 7. te članak 75. stavci 2. i 3.),3. ne prijavi ili ne prijavi u propisanom roku svaku promjenu ili prestanak svoje

djelatnosti kao poreznog obveznika ili ne podnese zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja (članak 77.),

4. u računu ne iskaže sve propisane podatke (članak 79.), 5. u računu iznos PDV-a koji treba platiti nije iskazan u kunama (članak 81.), 6. ne izvijesti nadležnu ispostavu Porezne uprave da će račune koje je izdao i koje

je primio čuvati izvan područja Republike Hrvatske (članak 82. stavak 3.),7. počne primjenjivati postupak oporezivanja marže u posebnim slučajevima, a o

tome nije izvijestio ili nije u propisanom roku izvijestio nadležnu ispostavu Porezne uprave (članak 97. stavak 3.),

8. ne popiše zalihe dobara za koje se mijenja stopa PDV-a (članak 135.).

(2) Novčanom kaznom od 500,00 do 40.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Navedenim člankom propisuje se da će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 200.000,00 kuna za prekršaj kazniti porezni obveznik koji ne ispuni svoje zakon-ske obveze te da će se za isto novčanom kaznom od 500,00 do 40.000,00 kuna kazni-ti i odgovorna osoba u pravnoj osobi.


Članak 131.

(1) Novčanom kaznom za prekršaj kaznit će se porezni obveznik u iznosu od 2.000,00 do 500.000,00 kuna, ako:1. netočno utvrdi poreznu osnovicu (članak 7. stavak 10., članci 33., 34., 35.,

92. i 96. te članak 97. stavak 5.),2. ne obračuna PDV po propisanoj stopi (članci 37. i 38.),3. koristi oslobo�enja od plaćanja PDV-a suprotno odredbama Zakona (čla-

nak 39. stavci 1., 2. i 3., članak 40. stavci 1. i 2., članci 41., 42., članak 43. stavci 1. i 2., članak 44. stavci 1. i 2., članak 45. stavci 1., 2., 4., 5. i 6., članak 46., članak 47. stavci 1. i 2., članak 48. stavak 1., članci 49., 50., članak 51. stavci 1., 2. i 3., članak 52. stavci 1., 2. i 3., članci 53. i 54.),

4. odbije pretporez koji se po ovome Zakonu ne može odbiti (članak 57. stavak 2., članci 94., 101., 116. i članak 124. stavak 1.),

5. ne uplati ili ne uplati u propisanom roku obračunani i prijavljeni iznos PDV-a na propisani uplatni račun (članak 76.),

6. ne izda račun ili ga ne izda u propisanom roku (članak 78. stavci 1., 2. i 4.),7. račun izda primatelj koji ne ispunjava uvjete za izdavanje računa (članak

78. stavak 6.),8. ne čuva račune i ostalu dokumentaciju u propisanom roku (članak 82.

stavci 1., 4. i 5.),9. u svom knjigovodstvu ne osigurava sve podatke u vezi s obračunom i

plaćanjem PDV-a (članak 83.),10. ne podnese ili ne podnese u propisanom roku nadležnoj ispostavi Porezne

uprave prijavu PDV-a i prijavu o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze (članak 85. stavci 6. i 10.),

11. porezni obveznik u prijavi PDV-a, koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine ili za posljednje razdoblje oporezivanja u kojem je poslovao, ne obavi sva uskla�enja i ispravke (članak 85. stavak 7.),

12. u prijavi PDV-a ne iskaže sve propisane podatke (članak 85. stavci 1. i 2.),13. prijavu za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica

Europske unije ne podnese ili ne podnese u propisanom roku ili ne iskaže sve propisane podatke (članak 86.),

14. ne podnese ili ne podnese u roku prijavu za isporuke ili stjecanje novih prijevoznih sredstava ili ako ne iskaže vrijednost isporuka odnosno stje-canja novih prijevoznih sredstava (članak 87.),

15. Zbirnu prijavu ne podnese ili ju ne podnese u propisanom roku ili ne iskaže sve propisane podatke (članci 88. i 89.),

16. obračuna PDV po posebnom postupku oporezivanja, a djeluje samo kao posrednik (članak 91. stavak 1.),

17. kao preprodavatelj istodobno primjenjuje redovni postupak oporezivanja PDV-om i posebni postupak oporezivanja marže, a ne vodi ili netočno vodi posebne evidencije za svaki od ovih postupaka (članak 102.),

18. na računu za isporučena dobra koja podliježu posebnom postupku opore-zivanja marže iskaže iznos PDV-a (članak 103.),


19. kao organizator prodaje putem javne dražbe u evidencijama ne iskaže propisane podatke (članak 110.),

20. kao organizator prodaje putem javne dražbe u računu ne iskaže propisa-ne podatke ili izdvojeno iskaže iznos PDV-a (članak 111.),

21. ne izdaje račune i/ili ne vodi evidencije o transakcijama s investicijskim zlatom odnosno ne čuva potrebne podatke u propisanom roku (članak 117.),

22. ne podnese prijavu u vezi s posebnim postupcima ili je ne podnese u pro-pisanom roku (članak 122. stavak 1. i članak 125.e stavak 1.),

23. obračunani i prijavljeni PDV za posebne postupke ne plati ili ne plati u propisanom roku u kunama na uplatni račun propisan posebnim propisom (članak 123. i 125.f),

24. ne vodi evidencije o transakcijama u okviru posebnih postupaka oporezi-vanja ili ako ih na zahtjev Porezne uprave Republike Hrvatske i poreznog tijela države članice potrošnje ne stavi na raspolaganje ili ih ne čuva u propisanom roku (članak 125. i 125.h),

25. ne vodi evidencije o postupku oporezivanja prema naplaćenim naknadama te ako ne obračuna i uplati PDV na propisani način (članak 125.i, 125.j i 125.k),

26. kao porezni zastupnik ne plati PDV kao jamac platac (članak 126. stavak 4.),

27. ne podnese ili ne podnese u propisanom roku prijavu za isporuke u druge države članice Europske unije prethodno uvezenih dobara u okviru po-stupaka 42 i 63 ili ako u njoj ne iskaže sve potrebne podatke (članak 44. stavak 3.),

28. ne podnese ili ne podnese u propisanom roku prijavu za isporuke dobara i usluga iz članka 75. stavka 2. Zakona ili ako u njoj ne iskaže sve potreb-ne podatke (članak 85. stavak 10.).

(2) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Navedenim člankom propisuje se da će se novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 500.000,00 kuna za prekršaj kazniti porezni obveznik koji ne ispuni svoje zakon-ske obveze te da će se za isto novčanom kaznom od od 1.000,00 do 50.000,00 kuna kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

XXI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 132.

Porezni obveznici koji su osobne automobile ili druga sredstva za osobni prijevoz poreznog obveznika, poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih nabavili do 31. pro-sinca 2009. godine i koristili pravo na odbitak pretporeza, te obračunavali i plaćali PDV na 30% iznosa troška amortizacije za iznos do 400.000,00 kuna nabavne vrijednosti tih sredstava, odnosno na 100% iznosa troška amortizacije za iznos koji prelazi 400.000,00 kuna nabavne vrijednosti, obvezni su i dalje obračunavati i plaćati PDV na vlastitu po-


trošnju na 30% odnosno 100% iznosa troška amortizacije do isteka amortizacijskog vijeka odnosno trenutka prodaje, darovanja, otu�enja na drugi način ili uništenja tih sredstava.

Ovim člankom propisuju se prijelazne odredbe za porezni tretman osobnih au-tomobila koje su porezni obveznici nabavili do 31. prosinca 2009. i za koje su kori-stili odbitak pretporeza. Propisuje se da porezni obveznici moraju na takve osobne automobile sve do isteka amortizacijskog vijeka ili do otu�enja automobila nastaviti plaćati PDV na vlastitu potrošnju na 30% odnosno 100% iznosa troška amortizacije ovisno o nabavnoj vrijednosti automobila. Navedeni obračun primjenjuje se najka-snije do 31. prosinca 2014.

Članak 133.

Sa zahtjevima za povrat PDV-a inozemnim poreznim obveznicima koji se odnose na razdoblje povrata prije pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji postupat će se po odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je bio na snazi prije stu-panja na snagu ovoga Zakona.

Ovim člankom propisuju se postupanje po zahtjevima za povrat PDV-a inoze-mnim poreznim obveznicima koji se odnose na razdoblje do 1. srpnja 2013. Navedeni zahtjevi rješavati će se prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, od broja 47/95 do 136/12), te će se na njih primjenjivati uvjet uza-jamnosti što znači da će povrati biti izvršeni samo ako je Republika Hrvatska uspo-stavila uzajamnost sa državom sjedišta inozemnog poreznog obveznika.

Članak 134.

Danom stupanja na snagu odredbi o promjeni stope PDV-a, porezni obveznici dužni su popisati zalihe dobara za koja se mijenja stopa PDV-a.

Ovim člankom propisuje se da porezni obveznici moraju u slučaju promjene stope PDV-a popisati zalihe dobara za koja se mijenja stopa PDV-a. Naime, porezni obveznici koji zalihe dobara iskazuju po prodajnim cijenama s uračunanim PDV-om, pri smanjenju, povećanju ili ukidanju PDV-a, obvezni su na dan početka primjene propisa kojim se povećava, smanjuje ili ukida PDV, obaviti popis dobara na zalihama i utvrditi cijene s uračunanim PDV-om po novim stopama PDV-a.

Članak 135.

(1) Na nekretnine koje su do dana 31. prosinca 1997. godine izgra�ene (gotove - dovr-šene), isporučene ili plaćene i na koje se obračunava porez na promet nekretnina u smislu odredbe članka 25. Zakona o porezu na promet nekretnina, ne plaća se PDV.

(2) PDV se ne plaća na isporuku poljoprivrednog zemljišta i gra�evinskog zemljišta sa ili bez gra�evine na njemu.

Ovim člankom propisuje se porezni tretman nekretnina te poljoprivrednog i gra�evinskog zemljišta do 31. prosinca 2014., odnosno propisuje se da se do navede-nog datuma na stare nekretnine te poljoprivredno i gra�evinskog zemljišta ne plaća PDV. Naime, od 1. siječnja 2015. gra�evinsko zemljište postaje predmet oporezivanja


PDV-om kada ga isporučuje porezni obveznik te će se PDV-om oporezivati isporuka gra�evina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze prije prvog nasta-njenja odnosno korištenja ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja, odno-sno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od 2 godine. Isporuke gra�evina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze nakon prvog nasta-njenja odnosno korištenja te kod kojih je od datuma prvog nastanjenja odnosno ko-rištenja do datuma sljedeće isporuke proteklo više od 2 godine bit će oslobo�ene plaćanja PDV-a uz mogućnost optiranja poreznog obveznika za oporezivanje. Isporu-ke zemljišta, osim gra�evinskog zemljišta, od 1. siječnja 2015. postaju predmet opo-rezivanja PDV-om kao isporuke oslobo�ene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza.

Članak 136.

Poreznim obveznicima koji prema raspoloživim podacima Porezne uprave na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, obavljaju transakcije s inozemnim poreznim obvezni-cima Porezna uprava dodijelit će PDV identifikacijski broj iz članka 77. stavka 6. ovoga Zakona ili će ga dodijelit po podnesenom zahtjevu poreznog obveznika. Žalba na rješe-nje se može podnijeti u roku 15 dana od dana primitka rješenja.

Ovim člankom propisuje se inicijalna dodjela PDV identifikacijskog broja. Naime, poreznim obveznicima za koje je utvr�eno da su obavljali transakcije s inozemnim poreznim obveznicima (uvoz, izvoz te primanje ino usluga) Porezna uprava je dodi-jelila PDV identifikacijski broj odmah nakon usvajanja Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji se primjenjuje od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Ostalim poreznim obveznicima PDV identifikacijski broj dodjeljuje se po pod-nesenom zahtjevu. Zahtjev za dodjelu PDV identifikacijskog broja podnosi se na Zahtjevu za registriranjem za potrebe PDV-a.

Članak 137.

(1) Odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost koje su bile na snazi u vrijeme kada su dobra podvrgnuta postupcima privremenog uvoza s potpunim oslobo�e-njem od plaćanja uvozne carine ili jednom od postupaka iz članka 51. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno sličnim postupcima, primjenjuju se i nakon dana pristu-panja Republike Hrvatske Europskoj uniji sve dok se na ta dobra ne prestanu pri-mjenjivati ti postupci, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:a) da su ta dobra unesena u Europsku uniju ili u Republiku Hrvatsku prije dana

pristupanja Europskoj uniji,b) da su ta dobra podvrgnuta tim postupcima prilikom ulaska u Europsku uniju ili

u Republiku Hrvatsku,c) da se ti postupci nisu prestali primjenjivati na ta dobra prije dana pristupanja

Republike Hrvatske Europskoj uniji.

(2) Odredbe koje su bile na snazi u vrijeme kada su dobra podvrgnuta carinskom po-stupku provoza primjenjuju se i nakon dana pristupanja Republike Hrvatske Eu-ropskoj uniji sve dok se na ta dobra ne prestane primjenjivati taj postupak, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:a) da su ta dobra podvrgnuta carinskom postupku provoza prije dana pristupanja

Europskoj uniji,


b) da se ti postupci nisu prestali primjenjivati na ta dobra prije dana pristupanja Europskoj uniji.

(3) Ako se u postupku utvrdi da su dobra bila u slobodnom prometu u Republici Hr-vatskoj ili na području Europske unije, uvozom tih dobara smatra se sljedeće:a) izuzimanje, uključujući i nepropisno izuzimanje, dobara iz postupaka privre-

menog uvoza kojima su bila podvrgnuta prije dana pristupanja Europskoj uniji prema uvjetima iz stavka 1. ovoga članka,

b) izuzimanje, uključujući i nepropisno izuzimanje, dobara iz postupaka navedenih u članku 51. stavku 1. ovoga Zakona ili sličnih postupaka kojima su bila podvr-gnuta prije dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, prema uvjeti-ma iz stavka 1. ovoga članka,

c) prestanak bilo kojih postupaka iz stavka 2. ovoga članka koji je započeo na području Republike Hrvatske prije dana pristupanja Europskoj uniji, u svrhu isporuke dobara uz naknadu koju je obavio porezni obveznik koji djeluje kao takav prije tog dana na području Republike Hrvatske,

d) svaka nepravilnost ili prekršaj počinjeni tijekom carinskog postupka provoza koji je započeo prema uvjetima iz točke c) ovoga stavka.

(4) Osim slučajeva iz stavka 3. ovoga članka, uvozom dobara smatra se korištenje dobara koja je porezni obveznik ili osoba koja nije porezni obveznik primio, od-nosno koja su mu isporučena na području Republike Hrvatske ili na području Europske unije prije dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, a koristi ta dobra u Republici Hrvatskoj nakon dana pristupanja u Europsku uniju, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:a) da je isporuka tih dobara bila oslobo�ena PDV-a, ili je mogla biti oslobo�ena

prema članku 45. stavku 1. točkama 1. i 2. ovoga Zakona, b) da ta dobra nisu bila uvezena u Europsku uniju ili u Republiku Hrvatsku prije

dana pristupanja.

(5) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka mjestom isporuke u smislu članka 28. stavka 2. ovoga Zakona smatra se država članica na području koje se na dobra iz stavka 3. ovoga članka prestanu primjenjivati postupci kojima su bila podvrgnuta prije dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

(6) Iznimno od odredbi članka 32. stavaka 2., 3., i 4. ovoga Zakona, uvoz dobara u smislu stavaka 3. i 4. ovoga članka ne smatra se oporezivim doga�ajem ako je is-punjen jedan od sljedećih uvjeta: a) uvezena dobra su otpremljena ili prevezena izvan Europske unije,b) uvezena dobra, u smislu stavka 3. točke a) ovoga članka, nisu prijevozna sred-

stva i otpremljena su natrag ili prevezena u državu članicu iz koje su izvezena i to osobi koja ih je izvezla,

c) uvezena dobra su, u smislu stavka 3. točke a) ovoga članka, prijevozna sredstva koja su nabavljena ili uvezena prije dana pristupanja Republike Hrvatske Eu-ropskoj uniji, u skladu s općim uvjetima oporezivanja koji vrijede u tuzemstvu ili u nekoj od država članica Europske unije ili za koja, na temelju njihovog izvoza, nije odobreno nikakvo oslobo�enje od PDV-a niti njegov povrat.

(7) Uvjet iz stavka 6. točke c) ovoga članka smatra se ispunjenim u sljedećim slučajevima:


a) ako je datum prvog korištenja prijevoznog sredstva bio prije više od 8 godina prije dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji,

b) ako je iznos PDV-a koji treba platiti pri uvozu manji od 160,00 kuna.

Ovim člankom propisuju se prijelazne odredbe koje se primjenjuju u pogledu PDV-a u kontekstu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Iz navedenog članka proizlazi da će se pravila koja su za dobra podvrgnuta posebnim carinskim postupcima vrijedila prije pristupanja Europskoj uniji nastaviti primjenjivati sve dok dobra ne napuste te postupke (privremeni uvoz, provoz, unutarnja proizvodnja) od 1. srpnja 2013.

Načelno, nakon što se na dobra prestanu primjenjivati posebni postupci ista postaju predmet oporezivanja PDV-om koji se mora platiti u državi gdje se dobra nalaze nakon što se na njih prestanu primjenjivati takvi postupci.

Neovisno o tome, oporezivi doga�aj neće nastati odnosno PDV pri uvozu se ne plaća ako se uvezeno dobro otpremi ili preveze na područje izvan Europske unije te ako se uvezeno dobro koje nije prijevozno sredstvo otpremi ili preveze u državu čla-nicu iz koje je izvezeno i to osobi koja ga je izvezla. PDV se ne plaća prilikom uvoza prijevoznog sredstva koje je nabavljeno ili uvezeno prije datuma pristupanja Repu-blike Hrvatske Europskoj unije u slučaju kada je datum prvog korištenja prijevoznog sredstva nastupio prije osam ili više godina od datuma pristupanja Republike Hrvat-ske Europskoj uniji ili ako je iznos PDV-a pri uvozu manji od 160,00 kuna. U pravi-lu se datum prvog korištenja prijevoznog sredstva smatra datum prve registracije prijevoznog sredstva te je u skladu s navedenim potrebno, a zavisno od vrste prije-voznog sredstva priložiti dokumentaciju iz koje se nedvojbeno može utvrditi datum prve registracije prijevoznog sredstva. Prema tome, ako se u tuzemstvo uvozi prim-jerice automobil za koji je datum prve registracije bio prije više od 8 godina prije dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Članak 138.

(1) Na obveze PDV-a nastale prije dana stupanja na snagu ovoga Zakona glede njiho-vog utvr�ivanja, naplate i povrata primjenjivat će se odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je bio na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Porezni obveznici koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju biti obve-znici PDV-a obvezni su u roku dva mjeseca od dana stupanja snagu ovoga Zakona podnijeti konačni obračun PDV-a nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

(3) Porezni obveznici koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona postaju obveznici PDV-a obvezni su nadležnoj ispostavi Porezne uprave u roku 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti zahtjev za prijavu u registar obveznika PDV-a ako su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarili vrijednost isporuka veću od iznosa propisanog u članku 90. stavku 1. ovoga Zakona.

Ovim člankom propisuje se da se na obveze PDV-a nastale do 30. lipnja 2013. primjenjuju odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, od broja 47/95 do 136/12). Nadalje, propisuje se da su porezni obveznici koji su 1. srpnja 2013. prestali biti obveznici PDV-a morali najkasnije do 30. kolovoza 2013. podnije-ti konačni obračun PDV-a (Obrazac PDV-K) nadležnoj ispostavi Porezne uprave.


Tako�er se propisuje da su porezni obveznici koji su 1. srpnja 2013. postali obvezni-ci PDV-a morali nadležnoj ispostavi Porezne uprave do 15. srpnja 2013. zahtjev za prijavu u registar obveznika PDV-a ako su u 2012. godini ostvarili vrijednost isporu-ka veću od 230.000,00 kuna.

Članak 139. (1) Porezni obveznik koji je obveznik poreza na dohodak PDV može obračunavati na

temelju primljene ili naplaćene naknade za isporučena dobra i obavljene usluge. Navedeno se ne primjenjuje na isporuke dobara unutar Europske unije, na stjeca-nje dobara unutar Europske unije, na isporuke ili premještanje dobara iz članka 30. stavaka 8. i 9. ovoga Zakona, na usluge iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona i isporuke dobara, za koje je primatelj obvezan platiti PDV prema članku 75. stav-ku 1. točki 6. i članku 75. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona te u slučaju iz članka 7. stavka 9. ovoga Zakona.

(2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na odbitak pretporeza u trenutku kada je isporučitelju platio račun za isporučena dobra ili obavljene usluge.

(3) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka u računu mora navesti ≈obračun prema naplaćenoj naknadi«.

(4) Odredbe ovoga članka primjenjuju se do 31. prosinca 2014. godine.

Ovim člankom propisuju se prijelazne odredbe u vezi plaćanja PDV-a prema naplaćenoj naknadi za isporučena dobra i obavljene usluge. Porezni obveznik koji je obveznik poreza na dohodak može do 31. prosinca 2014. godine PDV obračunavati na temelju naplaćene naknade za isporučena dobra i obavljene usluge. Navedeni obračun PDV-a ne može se primijeniti na isporuke i stjecanje dobara unutar Europske unije, na usluge i isporuke dobara za koje je primatelj obvezan platiti PDV te u slu-čaju prijenosa gospodarske cjeline. Naime, PDV se kod prijenosa gospodarske cjeline uvijek obračunava prema izdanim računima. Porezni obveznik koji PDV obračunava prema naplaćenoj naknadi može odbiti pretporez u razdoblju oporezivanja u kojem je isporučitelju platio račun za isporučena dobra ili obavljene usluge. U računima koje izdaju porezni obveznici koji PDV obračunavaju prema naplaćenoj naknadi moraju navesti oznaku R-2 te napomenu ≈obračun prema naplaćenoj naknadi«.

Članak 140. (1) Ministar financija donijet će u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga

Zakona pravilnik iz članka 4. stavka 5., članka 6. stavka 6., članka 7. stavka 11., članka 8. stavka 5., članka 9. stavka 5., članka 10. stavka 6., članka 17. stavak 3., članka 30. stavka 11., članka 33. stavka 11., članka 35. stavka 6., članka 38. stav-ka 4., članka 39. stavka 4., članka 40. stavka 5., članka 43. stavka 3., članka 44. stavka 3., članka 45. stavka 7., članka 47. stavka 3., članka 48. stavka 2., članka 51. stavka 4., članka 52. stavka 4., članka 59. stavka 3., članka 60. stavka 3., član-ka 61. stavka 3., članka 62. stavka 10., članka 63. stavka 4., članka 64. stavka 5., članka 67. stavka 11., članka 74. stavka 5., članka 75. stavka 5., članka 77. stavka 8., članka 78. stavka 12., članka 80. stavka 6., članka 83. stavka 7., članka 85. stavka 9., članak 86. stavka 3., članka 87. stavka 3., članka 88. stavka 6., članka 90. stavka 7., članak 91. stavka 4., članka 95. stavka 6., članka 102. stavka 2., članka 115. stavka 5. i članka 126. stavka 5. ovoga Zakona.


(2) Ministar financija donijet će u roku od četiri mjeseca od dana pristupanja Republi-ke Hrvatske Europskoj uniji pravilnik iz članka 76. stavka 10. ovoga Zakona.

U ovom se članku navodi popis članaka iz Zakona o PDV-u čija će se provedba detaljnije propisati odredbama Pravilnika o PDV-a. Tako�er, ovim člankom propisu-je se rok za donošenje Pravilnika u vezi primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu dobara. Naime, Zakonom o PDV-u propisana je mogućnost da porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti na temelju rješenja Ministarstva fi-nancija, Porezne uprave prilikom uvoza fizički ne uplaćuju PDV već da isti u prijavi PDV-a iskaže obvezu PDV-a i pretporez koji se odnose na uvoz dobara. Za ovakvo postupanje nužno je donošenje Pravilnika što znači da obračunska kategorija pri uvozu ne može biti u primjeni do donošenja Pravilnika kojim će se propisati detalj-nije odredbe u vezi izdavanja rješenja i plaćanju PDV-a pri uvozu dobara.

Članak 141.

Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji prestaju važiti odredbe članka 17. Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica (Narodne novine, broj 83/2002) u dijelu kojim se propisuju oslobo�enja od plaćanja PDV-a.

Ovim člankom propisuje se da se 1. srpnja 2013. ukida oslobo�enje od plaćanja PDV-a za uvoz dobara koje vjerske zajednice primaju od vjerskih zajednica i drugih stranih pravnih i fizičkih osoba, a koji vjerskoj zajednici, odnosno njenim svećenicima i drugim vjerskim službenicima služe za obavljanje vjerskih poslova.

Članak 142.

(1) Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji prestaje važiti Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/2000, 73/2000, 127/2000, 48/2004, 82/2004, 90/2005, 76/2007, 87/2009, 94/2009, 22/2012 i 136/2012).

(2) Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji prestaje važiti Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 149/2009, 89/2011, 29/2012, 64/2012 i 146/2012).

Ovim člankom propisuje se da 1. srpnja 2013. prestaju važiti Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, od broja 47/95 do 136/2012) te Pravilnik o po-rezu na dodanu vrijednost (Narodne novine od broja 149/2009 do 146/2012).

Članak 143.

(1) Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama osim članka 1. do 39., članka 40. stavka 1. točaka a), b), c), d), e), f), g), h) i) i l) te stavaka 2., 3. i 5., članka 41. do 74., članka 75. stavaka 1., 2., stavka 3. točaka a), b), d) i e) te stavaka 4. i 5., članka 76. do 135., članka 137. do 139., članka 140. stavka 2., članka 141. i članka 142. koji stupaju na snagu danom pristupanja Re-publike Hrvatske Europskoj uniji.

(2) Članak 40. stavak 1. točke j) i k) i stavak 4. te članak 75. stavak 3. točka c) ovoga Zakona stupaju na snagu 1. siječnja 2015. godine.


(3) Članak 135. ovoga Zakona prestaje važiti 1. siječnja 2015. godine.

Ovim člankom propisuje se dan stupanja na snagu Zakona o PDV-u te odre�enih odredbi toga Zakona. Naime, od 1. siječnja 2015. isporuke gra�evina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze nakon prvog nastanjenja odnosno kori-štenja te kod kojih je od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke proteklo više od 2 godine bit će oslobo�ene plaćanja PDV-a uz mo-gućnost optiranja poreznog obveznika za oporezivanje. Tako�er, isporuke zemljišta, osim gra�evinskog zemljišta, od 1. siječnja 2015. postat će predmet oporezivanja PDV-om kao isporuke oslobo�ene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza. Od 1. si-ječnja 2015. tuzemni obveznik PDV-a bit će obvezan platiti PDV u slučaju kada mu isporučitelj koji se odlučio za oporezivanje obavi isporuku tzv. starih gra�evina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze te isporuka zemljišta, osim gra-�evinskog zemljišta.

DODATAK I.

POPIS DJELATNOSTI IZ ČLANKA 6. STAVKA 5. OVOGA ZAKONA1. telekomunikacijske usluge,2. isporuka vode, plina, električne energije i grijanja,3. prijevoz dobara,4. lučke usluge i usluge zračnih luka,5. prijevoz putnika,6. isporuka novih dobara proizvedenih za prodaju,7. transakcije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje obavljaju poljoprivred-

ne interventne službe u skladu s propisima o zajedničkoj organizaciji tržišta tih proizvoda,

8. organizacija trgovačkih sajmova i izložbi,9. skladištenje,10. djelatnosti pravnih osoba koje se bave komercijalnim oglašavanjem,11. djelatnosti putničkih agencija,12. vo�enje trgovina za potrebe osoblja, zadruga, industrijskih kantina i slično.

Ovim dodatkom propisuje se popis djelatnosti za koje se tijela državne vlasti, tije-la državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima smatraju poreznim obveznicima, osim ako ih obavlja-ju u zanemarivom opsegu. Zanemarivim opsegom smatra se vrijednost obavljenih ispo-ruka u iznosu manjem od 230.000,00 kuna.


DODATAK II.

POPIS DOBARA KOJA SE SMJEŠTAJU U SKLADIŠTA IZ ČLANKA 52. OVOGA ZAKONA

Oznaka KN Opis dobara___________________________________________________________________________

1. 0701 Krumpir

2. 0711 20 Masline

3. 0801 Kokosov orah, brazilski i indijski orah

4. 0802 Ostali orašasti plodovi

5. 0901 11 00 Kava, nepržena 0901 12 00

6. 0902 Čaj

7. 1001 do 1005 Žitarice 1007 do 1008

8. 1006 Ljuštena riža

9. 1201 do 1207 Zrnje i uljno sjemenje (uključujući soju) i uljno voće

10. 1507 do 1515 Biljna ulja i masti i njihovi nusprodukti, sirovi ili rafi-nirani, ali ne kemijski izmijenjeni

11. 1701 11 Sirovi šećer 1701 12

12. 1801 Sjeme kakaa, cijelo ili razlomljeno, sirovo ili prženo

13. 2709 Mineralna ulja (uključujući propan i butan; te uklju-čujući sirova naftna ulja)

27102711 122711 132711 142711 19

14. Poglavlja 28. i 29. Kemijski proizvodi u rasutom obliku

15. 4001 Kaučuk, u izvornom obliku ili u obliku ploča, listova ili traka

4002

16. 5101 Vuna

17. 7106 Srebro


18. 7110 11 00 Platina (paladij, rodij) 7110 21 00 7110 31 00

19. 7402 Bakar740374057408

20. 7502 Nikl

21. 7601 Aluminij

22. 7801 Olovo

23. 7901 Cink

24. 8001 Kositar

25. prijašnji 8112 92 Indij

prijašnji 8112 99

U ovom dodatku navodi se popis dobara koja se mogu smjestiti u porezno skla-dište uz primjenu oslobo�enja od plaćanja PDV-a. Naime, plaćanja PDV-a oslobo�en je uvoz navedenih dobara ako su ista namijenjena unosu u porezno skladište u Re-publici Hrvatskoj. Isporuka navedenih dobara kao i usluge obavljene na tim dobrima, oslobo�ene su PDV-a tako dugo dok se na njih primjenjuje postupak poreznog skla-dištenja.

DODATAK III.

POPIS DOBARA NA KOJA SE PRIMJENJUJE POSEBNI POSTUPAK OPOREZIVANJA MARŽE IZ ČLANKA 95. OVOGA ZAKONA

DIO A.

Umjetnička djela

1. slike, crteži i pasteli, kolaži i slične ukrasne ploče, koje je umjetnik u cijelosti izra-dio ručno, osim planova i nacrta za arhitektonske, inženjerske, industrijske, ko-mercijalne, topografske ili slične namjene, ručno slikani ili ukrašeni obrtnički pro-izvodi, kazališne dekoracije, pozadinska platna za studije i slično od obojene tka-nine (tarifna oznaka KN 9701),

2. originalne gravure, grafike i litografije, ako se radi o ograničenom broju pretisaka jedne ili više ploča koje je umjetnik u potpunosti ručno izradio u crno-bijeloj teh-nici ili u boji, bez obzira na primijenjeni postupak ili materijal, osim mehaničkih ili fotomehaničkih postupaka (tarifna oznaka KN 9702 00 00),

3. originalne skulpture i kipovi, od bilo kojeg materijala, ako ih je u cijelosti izradio umjetnik; odljevke skulptura čija je izrada ograničena na osam primjeraka i koju nadzire umjetnik ili njegovi nasljednici (tarifna oznaka KN 9703 00 00);


4. tapiserije (tarifna oznaka KN 5805 00 00) i zidne obloge od tkanine (tarifna oznaka KN 6304 00 00) ručno izra�ene prema originalnim nacrtima umjetnika, pod uvjetom da nema više osam primjeraka svake od njih,

5. originalni keramički predmeti koje je u cijelosti izradio umjetnik i s njegovim pot-pisom,

6. bakreni emajlirani predmeti, izra�eni u cijelosti ručno, čiji je broj ograničen na osam brojevima označenih primjeraka s potpisom umjetnika ili nazivom studija, osim proizvoda draguljarnica (dragulji, nakit), zlatarnica i srebrnarnica,

7. umjetničke fotografije koje je snimio umjetnik i koje izradio on ili netko pod nje-govim nadzorom, potpisane i označene brojevima, u najviše 30 primjeraka svih veličina i okvira.

DIO B.

Kolekcije

1. Poštanske marke ili biljezi, poštambiljane poštanske marke, prigodne omotnice „prvog dana“, frankirane pismovne pošiljke i slično, iskorištene, ili, ako nisu isko-rištene, koje nisu trenutno u opticaju niti namijenjene za optjecaj (tarifna oznaka KN 9704 00 00),

2. kolekcije i kolekcionarski predmeti od zoološkog, botaničkog, mineraloškog, ana-tomskog, povijesnog, arheološkog, paleontološkog, etnografskog ili numizmatičkog značaja (tarifna oznaka KN 9705 00 00).

DIO C.

Antikviteti

Predmeti, s izuzetkom umjetničkih djela ili kolekcionarskih predmeta, stariji od 100 godina (tarifna oznaka KN 9706 00 00).

U ovom dodatku navodi se popis umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta na koji se primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže.


Narodne novine 143/14, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 37.

Porezni obveznik mora nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome sjedištu, odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu za 2014. godinu predati konačni obračun PDV-a do kraja veljače 2015. godine.

Obzirom da se od 1. siječnja 2015. ukida obveza podnošenja godišnje prijave PDV-a (Obrazac PDV-K) navedeni obrazac je potrebno podnijeti još samo za 2014. godinu do kraja veljače 2015.

Članak 38.

Na isporuke gra�evinskih objekata koje su predmet oporezivanja PDV-om za koje su do 31. prosinca 2014. sklopljeni ugovori i druge isprave o isporuci ili donesene pra-vomoćne odluke nadležnih tijela primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost (≈Narodne novine«, br. 73/13., 99/13., 148/13. i 153/13.).

Za isporuke gra�evinskih objekata koje su predmet oporezivanja PDV-om i za koje su do 31. prosinca 2014. sklopljeni ugovori i druge isprave o isporuci ili donese-ne pravomoćne odluke nadležnih tijela primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je bio na snazi do 31. prosinca 2014.

Članak 39.

(1) Porezni obveznici sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu čija vrijednost isporuka dobara i usluga u 2014. godini nije bila veća od 3.000.000,00 kuna bez PDV-a, koji žele početi pri-mjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama od 1. siječnja 2015., moraju o tome najkasnije do 20. siječnja 2015. dostaviti pisanu izjavu nad-ležnoj ispostavi Porezne uprave.

(2) Porezni obveznici koji su do 31. prosinca 2014. obračunavali PDV prema naplaće-nim naknadama mogu do 20. siječnja 2015. dostaviti pisanu izjavu nadležnoj is-postavi Porezne uprave da od 1. siječnja 2015. žele obračunavati PDV prema obav-ljenim isporukama.

(3) Ako porezni obveznici iz stavaka 1. i 2. ovoga članka do 20. siječnja 2015. ne do-stave pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave o promjeni načina obraču-na PDV-a, smatrat će se da od 1. siječnja 2015. primjenjuju postupak obračuna PDV-a koji su primjenjivali i u 2014. godini.

Porezni obveznici sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu čija vrijednost isporuka dobara i usluga u 2014. godini nije bila veća od 3.000.000,00 kuna bez PDV-a, a žele početi primjenjivati po-stupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama već od 1. siječnja 2015., moraju o tome nadležnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti pisanu izjavu najkasnije do 20. si-


ječnja 2015. Ako su porezni obveznici u 2014. obračunavali PDV prema naplaćenim naknadama mogu do 20. siječnja 2015. dostaviti pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave da od 1. siječnja 2015. žele obračunavati PDV prema obavljenim ispo-rukama. U slučaju da porezni obveznici ne dostave nikakvu izjavu nadležnoj isposta-vi Porezne uprave o promjeni načina obračuna PDV-a, smatrat će se da od 1. siječnja 2015. primjenjuju postupak obračuna PDV-a koji su primjenjivali i u 2014. godini.

Članak 40.

U cijelom tekstu Zakona o porezu na dodanu vrijednost (≈Narodne novine«, br. 73/13., 99/13., 148/13. i 153/13.) riječi: ≈obračunsko razdoblje« u bilo kojem broju ili padežu zamjenjuju se riječima: ≈razdoblje oporezivanja« u odgovarajućem broju i padežu.

Obzirom da je propisano da je razdoblje oporezivanje mjesec ili tromjesečje, a ne više kalendarska godina više se ne propisuju obračunska razdoblja za obračun i plaća-nje poreza.

Članak 41.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u ≈Narodnim novinama«, osim odredbi članka 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 12., 15., 16., 17., 18., 19., 24., 25., 26., 27., 28., 29., 30., 31., 32., 33., 34., 36., 37., 38., 39. i 40. koje stupaju na snagu 1. siječnja 2015.

Propisuje se stupanje na snagu Zakona osmog dana od dana objave u Narodnim novinama s time da većina članaka stupa na snagu od 1. siječnja 2015.

Narodne novine 115/16, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost


Članak 26.

(1) Porezni obveznici koji u 2017. godini ostvare vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga iz članka 90. stavaka 5. i 6. Zakona veće od 300.000,00 kuna (bez PDV-a) obvezni su se od 1. siječnja 2018. upisati u registar obveznika PDV-a.

(2) Porezni obveznici koji u 2017. godini ne ostvare isporuke iz stavka 1. ovoga članka veće od 300.000,00 kuna obvezni su do 15. siječnja 2018. podnijeti za-htjev za brisanje iz registra obveznika PDV-a nadležnoj ispostavi Porezne upra-ve ili u tome roku pisanim putem zatražiti da se na njih primjenjuju odredbe članka 90. stavka 3. Zakona.

(3) Porezni obveznici koji u 2017. godini ne ostvare isporuke iz stavka 1. ovoga članka veće od 300.000,00 kuna ostaju i dalje porezni obveznici ako su bili upisani u registar obveznika PDV-a na vlastiti zahtjev što ih obvezuje sljedeće tri kalendarske godine na redovni postupak oporezivanja PDV-om.


(4) Porezni obveznici koji imaju izdano rješenje kojim se obvezuju da sljedećih pet kalendarskih godina budu upisani u registar obveznika PDV-a mogu traži-ti brisanje iz registra obveznika PDV-a ako nisu u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarili vrijednosti isporuka dobara ili obavljenih usluga veće od izno-sa iz članka 90. stavka 1. Zakona i ako su prošle tri kalendarske godine.

Propisuju se prijelazne odredbe u vezi s povećanjem praga za upis u registar obveznika PDV-a na 300.000,00 kuna.

Članak 27.

PDV-a su oslobo�ene isporuke plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz za koje nije bio moguć odbitak pretporeza prema članku 61. stavku 1. točki a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (≈Narodne novine«, br. 73/13., 99/13., 148/13., 153/13. i 143/14.) koje porezni obveznici nabave do 31. prosinca 2017.

Propisuju se prijelazne odredbe u vezi poreznog tretmana isporuka plovila na-mijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osob-ni prijevoz za koje nije bio moguć odbitak pretporeza prema članku 61. stavku 1. točki a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14), a koja su porezni obveznici nabavili do 31. prosinca 2017.

Članak 28.

U slučaju povrata PDV-a poreznim obveznicima iz trećih zemalja postupci utvr�ivanja uzajamnosti pokrenuti do 31. prosinca 2016. provest će se sukladno pravilima koja su se primjenjivala do stupanja na snagu ovoga Zakona.

Propisuju se prijelazne odredbe u vezi postupaka utvr�ivanja uzajamnosti koji su pokrenuti do 31. prosinca 2016., a odnose se na povrat PDV-a poreznim obvezni-cima iz trećih zemalja.

Članak 29.

(1) Odredbe Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (≈Narodne novine«, br. 79/13., 85/13., 160/13., 35/14., 157/14. i 130/15.) ostaju na snazi u dijelu koji nije u suprotnosti s ovim Zakonom.

(2) Ovlašćuje se ministar financija uskladiti Pravilnik o porezu na dodanu vrijed-nost (≈Narodne novine«, br. 79/13., 85/13., 160/13., 35/14., 157/14. i 130/15.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.

Propisuje se da odredbe Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (≈Narodne novine«, br. 79/13., 85/13., 160/13., 35/14., 157/14. i 130/15.) ostaju na snazi u di-jelu koji nije u suprotnosti s ovim Zakonom te se ovlašćuje se ministar financija uskladiti Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (≈Narodne novine«, br. 79/13., 85/13., 160/13., 35/14., 157/14. i 130/15.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.


Članak 30.

Ministarstvo financija će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.

Propisuje se obveza Ministarstva financija da u u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu Zakona provesti naknadnu procjenu njegovog učinaka.

Članak 31.

Ovaj Zakon objavit će se u ≈Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2017., osim odredbi članka 1., članka 8. kojim se u članku 40. mijenja stavak 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (≈Narodne novine«, br. 73/13., 99/13., 148/13., 153/13. i 143/14.), članka 11., članka 12., članka 16. kojim se u članku 76. mijenja stavak 8. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (≈Narodne novine«, br. 73/13., 99/13., 148/13., 153/13. i 143/14.), članka 21. kojim se u članku 90. mijenja stavak 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (≈Narodne novine«, br. 73/13., 99/13., 148/13., 153/13. i 143/14.), članka 26. stavaka 1., 2. i 3. te članka 27. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. siječnja 2018, te članaka 4. i 5. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. siječnja 2019.

Propisuje se stupanje na snagu Zakona i objava u Narodnim novinama s time da odre�eni članci stupaju na snagu 1. siječnja 2017., a odre�eni 1. siječnja 2018. odnosno 1. siječnja 2019.


Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost

(NN br. 79/13, 85/13-ispravak, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15 i 1/178)

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Pravilnikom detaljnije ure�uje primjena Zakona o porezu na dodanu vri-jednost (u daljnjem tekstu: Zakon).

(2) Prilikom primjene Zakona i ovoga Pravilnika moraju se primjenjivati i odredbe Uredbe Vijeća (EU) br. 282/2011 od 15. ožujka 2011. kojom se utvr�uju provedbe-ne mjere Direktive Vijeća 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 77, 23. 3. 2011.), Uredbe Vijeća (EU) br. 967/2012 o izmjeni Pro-vedbene uredbe (EU) br. 282/2011 u vezi posebnih programa za porezne obvezni-ke koji nemaju poslovni nastan, a isporučuju telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja ili elektroničke usluge (SL L 290/1, 20. 10. 2012.) te Uredbe Vijeća (EU) br. 1042/2013 o izmjeni Uredbe Vijeća (EU) br. 282/2011 o mjestu isporuke usluga (SL L 284, 26. 10. 2013.).

II. PREDMET OPOREZIVANJAČlanak 2.

Predmet oporezivanja je svaka isporuka dobara ili obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu, stjecanje dobara unutar Europske unije koje u tuzemstvu uz naknadu oba-ve osobe iz članka 4. stavka 1. točke 2. Zakona te uvoz dobara ako su ispunjeni ostali Zakonom propisani uvjeti.

Članak 3.

(1) Porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) se obračunava i plaća na stjecanje prijevoznih sredstava iz članka 4. stavka 2. Zakona, ako se ta sredstva smatraju novim prijevoznim sredstvima u skladu s člankom 4. stavkom 3. Zakona.

8 Važnije odredbe Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN br. 1/17) označene su boldanim slovima.


(2) Predmet oporezivanja je stjecanje dobara unutar Europske unije u tuzemstvu kojim se u tekućoj kalendarskoj godini prelazi prag stjecanja iz članka 5. stavka 2. Zako-na.

III. POREZNI OBVEZNIK

1. Općenito

Članak 4.

(1) Porezni obveznik je, u smislu Zakona, svaka pravna i fizička osoba koja na bilo kojem mjestu samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti.

(2) Poreznim obveznikom smatra se i svaka osoba koja povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva iz članka 4. stavka 3. Zakona, koja kupcu otpremi ili preveze prodavatelj, sam kupac ili druga osoba za njihov račun na područje druge države članice.

(3) Porezni obveznik je i svaka osoba koja na području Republike Hrvatske nema sjedište, poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište, a u tuzemstvu obavlja isporuke dobara ili usluga za koje postoji pravo na odbitak PDV-a, osim kada obavlja isporuke dobara ili usluga za koje PDV plaća primatelj dobara ili usluga u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkama 3., 6. i 7. te člankom 75. stavkom 2. Zakona. Na tog poreznog obveznika se primjenjuju odredbe Zakona i ovoga Pravilnika osim ako nije drugačije propisano.

(4) Ako više fizičkih osoba zajednički obavlja djelatnost, svaka fizička osoba smatra se poreznim obveznikom za dio primitaka koji joj pripada od zajedničkog obavlja-nja djelatnosti. Fizičke osobe koje zajednički obavljaju djelatnosti obvezne su utvr-diti jednu osobu (nositelja zajedničke djelatnosti) koji je odgovoran za vo�enje poslovnih knjiga, plaćanje PDV-a i drugih obveza iz područja PDV-a. Ako supodu-zetnici ne imenuju nositelja zajedničke djelatnosti, imenovat će ga Porezna uprava. Supoduzetnici za porezne obveze odgovaraju solidarno.

(5) Porezni obveznik obavlja djelatnost samostalno, ako je obavlja za vlastiti račun i na vlastitu odgovornost. Za razgraničenje samostalnog obavljanja djelatnosti ili samostalnog rada od nesamostalnog rada bitna su njihova obilježja, a ne naziv ugovora. Samostalnost ne postoji u slučaju zaposlenika i drugih osoba koje su povezane s poslodavcem ugovorom o radu ili drugim ugovorom kojim se ure�uje odnos poslodavca i posloprimca u pogledu radnih uvjeta, naknada i obveza poslo-davca, a koji ima obilježja nesamostalnosti.

(6) Fizičke osobe mogu obavljati dijelom samostalnu djelatnost, a dijelom nesamosta-lan rad, ali za potrebe odre�ivanja fizičke osobe kao poreznog obveznika u smislu Zakona u obzir se uzima samo njegovo samostalno obavljanje gospodarske djelat-nosti.

(7) Pravna ili fizička osoba smatra se poreznim obveznikom u smislu Zakona neovisno o tome smatra li se poreznim obveznikom i prema drugim zakonima.


Članak 5.

(1) Ako tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima iz članka 6. stavka 5. Zakona obavljaju djelatnosti ili transakcije u okviru svog djelokruga ili ovlasti ne smatraju se poreznim obveznicima. Ako bi neoporezivanje tih djelatno-sti dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja navedena tijela sma-trat će se poreznim obveznicima.

(2) U slučaju da tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. Zakona smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu.

(3) U slučaju da tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima obavljaju gospodarsku djelatnost iz članka 6. stavka 2. Zakona koja uključuje i djelatnost iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i slično) smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako te djelatnosti obavljaju u zanemarivom opsegu.

(4) Smatra se da tijela iz članka 6. stavka 5. Zakona obavljaju djelatnost iz stavaka 2. i 3. ovoga članka u zanemarivom opsegu, ako vrijednost obavljenih isporuka u okviru tih djelatnosti, u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od iznosa iz članka 90. stavka 1. Zakona.

(5) Ako tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja utvrdi da tijelo iz stavka 1. ovo-ga članka znatno narušava načela tržišnog natjecanja, Porezna uprava donijet će rješenje da je to tijelo porezni obveznik za te djelatnosti ili transakcije.

2. Gospodarska djelatnost

Članak 6.

(1) Gospodarskom djelatnošću u smislu Zakona, smatra se svaka djelatnost proizvo-�ača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, uključujući rudarske i poljoprivred-ne djelatnosti te djelatnosti slobodnih zanimanja. Gospodarskom djelatnošću sma-tra se i iskorištavanje materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i slično) u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda. Pri tome nije nužna i namjera ostvarivanja dohotka odnosno dobiti.

(2) Smatra se da osoba obavlja gospodarsku djelatnost, ako se njeno obavljanje ponav-lja s ciljem trajnog ostvarivanja prihoda, odnosno primitaka. Ako se vidi namjera ponavljanja djelatnosti tada već jednokratna radnja može značiti početak obavlja-nja gospodarske djelatnosti.

(3) U gospodarsku djelatnost ulaze osnovne i sporedne djelatnosti. U sporedne djelatnosti ubraja se sve ono što se obavlja uz osnovnu djelatnost pri čemu nije bitna trajnost tih djelatnosti. Prodaja predmeta imovine tako�er se smatra gos-podarskom djelatnošću ako su ti predmeti bili dio otu�iteljeve gospodarske djelatnosti.


(4) Unutar istog poreznog obveznika ne dolazi do prometa koji podliježu oporezivanju budući da nema drugog sudionika u isporuci dobara ili usluga. Navedeno se ne primjenjuje u slučaju premještanja dobara unutar Europske unije i uvoza dobara.

3. Početak i prestanak djelovanja poreznog obveznika

Članak 7.

(1) Pravna ili fizička osoba postaje porezni obveznik s prvim izvana primjetljivim aktivnostima koje su usmjerene na obavljanje gospodarske djelatnosti. Prvim izva-na primjetljivim aktivnostima smatraju se osobito pripremne radnje, prva nabava robe, nabava osnovnih sredstava i slično.

(2) Porezni obveznik s prvim aktivnostima iz stavka 1. ovoga članka postaje obvezan upisati se u registar obveznika PDV-a u skladu s člankom 154. i 186. ovoga Pravilnika.

(3) Smatra se da porezni obveznik djeluje kao takav i pod prisilnom upravom, u likvi-daciji, u stečaju te u ostalim sličnim postupcima ili u provedbi oporuke.

(4) Porezni obveznik prestaje djelovati kao takav posljednjim poslovnim aktivnostima.

(5) Vrijeme obustave ili privremene odjave djelatnosti nije bitno za djelovanje poreznog obveznika kao takvog. Ne smatra se obustavom djelatnosti ako se razabire da porezni obveznik ima namjeru nastaviti djelatnost ili je u dogledno vrijeme ponov-no pokrenuti.

(6) Fizička i pravna osoba prestaje djelovati kao porezni obveznik trajnom odjavom djelatnosti, odnosno brisanjem iz registra kod nadležnog tijela. Prije odjave djelat-nosti porezni obveznik mora obračunati PDV na sve isporuke do dana odjave, uključujući u te isporuke i sva dobra koja mu preostanu i koja se smatraju izuzi-manjem u neposlovne svrhe, a za koja je mogao koristiti odbitak pretporeza.

(7) U slučaju kada je porezni obveznik prestao obavljati gospodarsku djelatnost traj-nom odjavom ili brisanjem iz nadležnog registra pri čemu nije obračunao PDV u skladu sa stavkom 6. ovoga članka, osoba koja stječe izuzeto dobro kroz zasebni postupak smatra se jamcem platcem za pripadajuću obvezu PDV-a. Obvezu jamca platca utvr�uje rješenjem Porezna uprava.

IV. OPOREZIVE TRANSAKCIJE

1. Općenito

Članak 8.

(1) Transakcijama koje su predmet oporezivanja razumijevaju se sve transakcije čije je oporezivanje propisano Zakonom, a mogu biti oporezive ili oslobo�ene plaćanja poreza.

(2) Bitno obilježje oporezive transakcije je me�usobna uzročna veza izme�u transakcije i naknade. Za prosudbu o postojanju ovog obilježja mjerodavan je gospodarski inte-res sudionika, neovisno o tome kako su sami sudionici odre�eni posao nazvali.


(3) Transakcijama koje nisu predmet oporezivanja razumijevaju se one transakcije čije oporezivanje nije propisano Zakonom.

(4) Ako jedinstvena transakcija istovremeno ima obilježja isporuke dobara i obilježja obavljene usluge, za razvrstavanje su bitna ona obilježja koja odre�uju stvarni gospodarski sadržaj transakcije, uzimajući u obzir volju ugovornih strana.

(5) Povrat (zamjena) ambalaže ne podliježe oporezivanju.

2. Isporuka dobara i usluga

2.1. Isporuka dobara

Članak 9.

(1) Isporukom dobara omogućuje se prijenos prava raspolaganja materijalnom imovi-nom osobi koja tim dobrima može raspolagati kao vlasnik. Omogućavanje raspo-laganja dobrima je pretežito činjenične naravi i obično je, ali ne i nužno povezano s prijenosom vlasničkih prava u imovinsko pravnom smislu. Pri tome je mjerodav-no postojanje gospodarskog vlasništva, a ne posjeda kao stvarnog vlasništva nad dobrom.

(2) Dobrima se smatraju predmeti, skupine stvari i gospodarska dobra koja se u pro-metu smatraju dobrima kao što su: električna energija, plin, grijanje, hla�enje i slično. Skupine stvari predstavljaju skup više odvojenih predmeta objedinjenih u jedinstvenu cjelinu koja se u gospodarskom smislu smatra dobrom, a koja nije samo zbroj pojedinačnih predmeta.

Članak 10.

(1) Porezni obveznik koji isporuku obavlja u vlastito ime i za vlastiti račun, obračuna-va i plaća PDV na punu naknadu isto kao komisionar koji nastupa u vlastito ime a za tu�i račun.

(2) Kada komisionar iz stavka 1. ovoga članka isporuči dobro u smislu Zakona, nasta-ju dvije isporuke:1. isporuka komisionara kupcu i2. isporuka komitenta komisionaru.

(3) Porezni obveznik koji nastupa u tu�e ime i za tu�i račun ∑ posrednik i zastupnik, obračunava i plaća PDV na pripadajuću mu proviziju.

(4) Porezni obveznik ∑ posrednik i zastupnik kod usluge posredovanja, odnosno za-stupanja, mora navesti naziv/ime i prezime, osobni identifikacijski broj (OIB) ili PDV identifikacijski broj osobe za koju posreduje ∑ zastupa.

Članak 11.

(1) Isporukom dobara uz naknadu smatra se korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika, ako raspolažu njima bez naknade ili ih općenito koriste u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti poreznog obveznika, a za ta je


dobra ili njihove dijelove u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez. O izuzimanju dobara radi se onda, ako bi se isporuka da je obavljena trećoj osobi, smatrala is-porukom dobara. Izuzimanja koja nisu u novcu procjenjuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti.

(2) Besplatno davanje uzoraka kupcima ili potencijalnim kupcima ne smatra se ispo-rukom dobara uz naknadu ako su ta dobra obilježena kao takva i predstavljaju vrstu robe koja je rezultat poslovanja poreznog obveznika ili je povezana s obav-ljanjem njegove djelatnosti te ako se oni daju u razumnim količinama. Razumnim količinama smatra se ona količina koja je potrebna za procjenu uzorka koji se daje kako bi potencijalni kupac mogao nabaviti takva dobra.

(3) Povremeno davanje poklona pojedinačne vrijednosti do 160,00 kuna bez PDV-a u okviru obavljanja svoje gospodarske ili druge djelatnosti ne smatra se isporukom dobara uz naknadu pod uvjetom da se ne daju istim osobama i da ne postoji prav-na obveza ili obveza protuisporuke odnosno protuusluge primatelja dobra. Povre-menim davanjem poklona smatra se davanje najviše jednog poklona istoj osobi u jednom tromjesečju.

(4) Isporukama dobara uz naknadu iz stavka 3. ovoga članka ne smatra se davanje poklona u svrhu promidžbe pojedinačne vrijednosti do 160,00 kuna bez PDV-a ako se radi o posebno prilago�enim dobrima s oznakom ≈nije za prodaju« ili o rekla-mnim predmetima s nazivom tvrtke ili proizvoda kao što su čaše, pepeljare, olov-ke, stolnjaci, podmetači, privjesci, prospekti, katalozi, vrećice i slični proizvodi.

(5) Porezni obveznik je za besplatna davanja uzoraka i povremena davanja poklona vrijednosti do 160,00 kuna bez PDV-a obvezan sastavljati odgovarajuće isprave u skladu s propisima koji ure�uju vo�enje poslovnih knjiga poreznog obveznika i ovim Pravilnikom.

2.2. Premještanje dobara

Članak 12.

(1) Ako porezni obveznik premješta dobra koja čine dio njegove poslovne imovine u drugu državu članicu u svrhu smještaja tih dobara u skladištu kupca, takvo pre-mještanje dobara smatrat će se isporukom dobara u skladu s člankom 7. stavkom 5. Zakona ako se takva transakcija u drugoj državi članici smatra stjecanjem doba-ra unutar Europske unije.

(2) Ako porezni obveznik, registriran za potrebe PDV-a u drugoj državi članici, pre-mješta dobra koja čine dio njegove poslovne imovine u drugoj državi članici kupcu, koji je registriran za potrebe PDV-a u tuzemstvu, u svrhu smještaja dobara u skla-dištu kupca, takva transakcija smatra se stjecanjem dobara unutar Europske unije u trenutku kada kupac preuzme dobra sa skladišta, odnosno kada dolazi do stvar-nog stjecanja dobara.

(3) Dobra smještena u skladištu kupca su dobra koja su u vlasništvu prodavatelja i mogu biti smještena u vlastitom ili unajmljenom skladištu kupca. Ta dobra se ne smiju koristiti od trenutka kada su primljena u skladište sve do trenutka kada kupac preuzme dobra sa skladišta, odnosno kada dolazi do stvarnog stjecanja dobara.


(4) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka obvezan je o dobrima koja smješta u skladištu kupca osigurati u knjigovodstvu najmanje sljedeće podatke:a) naziv države članice u koju je otpremio dobra,b) PDV identifikacijski broj kupca, kod kojeg smješta dobra u skladištu, koji mu je

izdala država članica u kojoj smješta dobra,c) datum otpreme dobara u drugu državu članicu,d) ukupnu vrijednost dobara smještenih u skladištu u kunama,e) opis i količinu dobara smještenih u skladištu if) datum kada je kupac preuzeo dobra sa skladišta, odnosno obavljene isporuke

dobara prethodno smještenih u skladište.

(5) Kupac dobara iz stavka 2. ovoga članka obvezan je o dobrima koja smješta u svo-je skladište osigurati u knjigovodstvu najmanje sljedeće podatke:a) naziv države članice iz koje su dobra otpremljena,b) PDV identifikacijski broj isporučitelja dobara kojega je izdala država članica

otpreme,c) datum otpreme dobara iz druge države članice,d) datum primitka dobara u skladište,e) ukupnu vrijednost dobara koja su smještena u skladište u kunama,f) opis i količinu dobara koja su smještena u skladište ig) datum kada je preuzeo dobra sa skladišta, odnosno obavljenog stjecanja dobara

prethodno smještenih u skladište.

2.3. OpozivČlanak 13.

(1) Isporuka dobara u smislu Zakona ne postoji ako se opozove (vrati).

(2) Ako isporučitelj tijekom isporuke dobara zamijeni jedno dobro drugim, onda se zamjenom ostvaruje prvobitno namjeravana isporuka dobara koja je oporeziva.

(3) Ako isporučitelj u jamstvenom roku zamijeni isporučeno dobro drugim istovrsnim dobrom, iste ili približno iste kakvoće i vrijednosti, ta isporuka nije oporeziva.

(4) Ako isporučitelj iz stavaka 2. i 3. ovoga članka u zamjeni isporuči drugo dobro, manje ili veće vrijednosti, razlike povećavaju ili smanjuju poreznu osnovicu.

(5) Ako se opozove isporuka dobara za koju je izdan račun temeljem kojeg je primatelj iskoristio pravo odbitka pretporeza, ispravak porezne osnovice obavlja se samo pod uvjetima iz članka 33. stavka 7. Zakona. Isto vrijedi i u slučaju isporuke dobra manje vrijednosti iz stavka 4. ovoga članka.

2.4. Isporuka materijala radi prerade, obrade, dorade ili izrade proizvoda

Članak 14.

(1) Ako naručitelj daje proizvo�aču materijal radi prerade, obrade, dorade ili izrade odre�enog proizvoda, takva isporuka dobara nije oporeziva, ako naručitelj zadrža-va pravo raspolaganja tim materijalom.


(2) Ako proizvo�ač iz stavka 1. ovoga članka ne upotrijebi sav materijal kojeg mu je dao naručitelj i ne vrati mu neupotrjebljeni materijal, smatra se da je naručitelj proizvo�aču obavio isporuku toga materijala.

(3) Ako naručitelj iz stavka 1. ovoga članka isporučuje proizvo�aču materijal, dijelove ili sastojke pri čemu ne zadržava mogućnost raspolaganja tim materijalom već takvim isporukama dobara plaća proizvo�ačeve isporuke odnosno protuisporuke dobara, radi se o oporezivim isporukama dobara, odnosno razmjeni.

2.5. Razmjena

Članak 15.

(1) Ako pri isporuci naknada nije novčana, već u isporuci drugog dobra ili obavljenoj usluzi, radi se o razmjeni.

(2) Pri razmjeni, isporuka podliježe oporezivanju na obje strane, kod svakog isporučitelja.

2.6. Usluge

Članak 16.

(1) Uslugama se u smislu Zakona smatraju sve transakcije uz naknadu koje ne pred-stavljaju isporuku dobara. Uslugama se osobito smatraju i usluge prepuštanja na uporabu i korištenje dobara (najam ili zakup), davanje, prijenos i osiguravanje prava na patente, pronalazačka prava, prava industrijskog vlasništva i slična prava.

(2) Trpljenje neke radnje ili stanja i suzdržavanje od neke radnje predstavljaju usluge u smislu PDV-a. Pod trpljenjem neke radnje ili stanja smatra se izme�u ostalog i dopuštanje korištenja pokretnih i nepokretnih stvari, patenata i drugih pronala-začkih prava. Suzdržavanjem od neke radnje smatra se osobito odricanje od tržiš-nog natjecanja i odricanje od obavljanja djelatnosti.

2.7. Posebni slučajevi isporuke dobara i usluga

2.7.1. Unos dobara u društvo

Članak 17.

(1) Unos privatne (osobne ∑ neposlovne) imovine u društvo ili u imovinu trgovca pojedinca ne podliježe oporezivanju.

(2) Ako društvo ili trgovac pojedinac unosi imovinu u drugo društvo ili u imovinu tr-govca pojedinca, radi se o oporezivoj isporuci.

(3) Ako društvo, za unesena dobra u društvo, daje naknadu u obliku odre�enih prava povezanih s društvom drugom društvu ili članovima društva, davanje tih prava oslobo�eno je PDV-a prema odredbama članka 40. stavka 1. točke f) Zakona.

2.7.2. Promjena oblika društva, spajanje, pripajanje i podjela

Članak 18.

(1) Promjena oblika društva ne podliježe oporezivanju.


(2) Spajanje, pripajanje, odvajanje i podjela društva u skladu s propisima koji ure�uju to područje ne podliježu oporezivanju.

2.7.3. Prijenos imovine poreznog obveznika

Članak 19.

(1) Isporukom dobara ne smatra se prijenos imovine poreznog obveznika (prenositelja) u smislu članka 7. stavka 9. Zakona pod uvjetom da su prenositelj i primatelj po-rezni obveznici te da primatelj nastavlja sa obavljanjem gospodarske djelatnosti za koju ima pravo na odbitak pretporeza.

(2) U slučaju neispunjenja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka radi se o oporezivoj ispo-ruci dobara te je isporučitelj obvezan obračunati i platiti PDV.

(3) U slučaju da porezni obveznik primatelj imovine preuzetu imovinu počne koristiti u druge svrhe osim za one za koje ima pravo na odbitak pretporeza obvezan je izvršiti ispravak odbitka pretporeza prema članku 64. Zakona.

2.7.4. Likvidacija i stečaj te ostali slični postupci

Članak 20.

(1) Isporuke dobara i obavljanje usluga u postupku likvidacije, stečaja i ostalih sličnih postupaka podliježu oporezivanju.

(2) Isporuke dobara članovima ili osnivačima društva po završetku likvidacije podli-ježu oporezivanju.

(3) Porezni obveznik u postupku stečaja je stečajni dužnik.

2.7.5. OvrhaČlanak 21.

(1) Kad zakonom utvr�eno tijelo u postupku ovrhe proda neko dobro, ne smatra se da je došlo do isporuke izme�u dužnika i ovršnog tijela već do izravne dužnikove isporuke kupcu, koja podliježe oporezivanju.

(2) Pri prodaji dobara u postupku ovrhe koji provodi Porezna uprava prema odredba-ma Općeg poreznog zakona i drugih propisa, smatra se da je došlo do izravne dužnikove isporuke kupcu.

(3) Ovršno tijelo koje u postupku ovrhe provodi prodaju dobara obvezno je kopiju dokumenta o prodaji dobara dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Nave-deno se ne primjenjuje u slučaju iz članka 75. stavka 3. točke d) Zakona.

(4) Odredbe stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka na jednak se način primjenjuju i kod pu-nopravnog stjecanja vlasništva u postupku fiducije.

2.7.6. Naslje�ivanjeČlanak 22.

(1) Prijenos dobara i imovinskih prava sa ostavitelja na jednog ili više nasljednika u slučaju nastavka gospodarske djelatnosti ne podliježe oporezivanju.


(2) Ako je zbog smrti poreznog obveznika (fizičke osobe) došlo do prestanka obavlja-nja djelatnosti, na nasljednike se prenose sve porezne obveze ostavitelja nastale do njegove smrti odnosno prestanka obavljanja djelatnosti. Za porezne obveze ostavitelja nasljednici odgovaraju solidarno.

2.7.7. Korištenje i prodaja založenog dobra

Članak 23.

(1) Ako zalogoprimatelj koristi založeno dobro uz naknadu, radi se o usluzi koja pod-liježe oporezivanju.

(2) Pri prodaji založenog dobra dolazi do dvije isporuke koje podliježu oporezivanju, prvo od strane zalogodavatelja zalogoprimatelju i zatim od strane zalogoprimatelja kupcu.

2.7.8. Članski doprinosi

Članak 24.

(1) Ako neprofitne pravne osobe, osnovane na temelju posebnih propisa, radi ispunja-vanja svojih statutom utvr�enih zadaća ubiru članarinu, članarina ne predstavlja naknadu za isporuku dobara odnosno obavljanje usluga.

(2) Ako neprofitne pravne osobe za prikupljenu članarinu obavljaju odre�ene isporu-ke dobara odnosno usluga tada članarina predstavlja naknadu za te isporuke.

(3) O članarini iz stavka 1. ovoga članka radi se u slučaju ako se članski doprinos utvr�uje po odre�enom kriteriju jednako za sve članove.

2.7.9. Odšteta

Članak 25.

(1) Isporuka kojom se obeštećuje primatelja za štetu nastalu po osnovi ranije isporuke ne smatra se isporukom koja podliježe oporezivanju već odštetom.

(2) O odšteti se radi samo u slučaju kada isporučitelj temeljem zakona ili ugovora odgovara za štetu i njene posljedice i odre�enim isporukama tu štetu otklanja.

(3) Za procjenu da li se radi o odšteti ili oporezivoj isporuci odlučujuće je da li su is-punjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Odštetom se ne smatra isporuka koja u cijelosti ili u dijelu predstavlja novu isporuku.

(5) Zatezne kamate koje porezni obveznik naplaćuje od svojih dužnika, do visine pro-pisane zatezne kamate i troškovi opomena, predstavljaju odštetu i ne oporezuju se.

(6) Naknada štete zbog raskida ugovora predstavlja odštetu koja ne podliježe oporezi-vanju ako platitelj za to nije stekao nikakva dobra ili koristio usluge. Ako se ugovor izvrši u dijelu, taj dio isporuke podliježe oporezivanju.


2.7.10. Izuzimanje dobara i usluga

Članak 26.

(1) Izuzimanje, odnosno korištenje dobara i usluga poreznog obveznika u neposlovne svrhe ili druge svrhe osim njihovog poslovanja utvr�uje se na temelju računa, obračuna, knjigovodstvenih i drugih vjerodostojnih isprava.

(2) Kod poreznog obveznika manjkovi dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba smatraju se izuzimanjem dobara u neposlovne svrhe i podliježu oporezivanju, osim kala, rastepa, kvara i loma, a najviše do visine utvr�ene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore i manjkova dobara nastalih djelovanjem više sile. Manjkovima uslijed više sile u smislu ovoga Pravilnika, razumijevaju se manjkovi (štete) od elementarnih nepogoda (poplava, požar, potres i dr.), ratnih razaranja i provalnih kra�a, do visine utvr�ene temeljem očevidnika nadežnog tijela za procjenu šteta.

(3) Tehnološki manjak nastao u procesu proizvodnje smatra se porezno priznatim manjkom do visine utvr�ene normativima prema vrsti djelatnosti odnosno do vi-sine utvr�ene zakonima o posebnim porezima odnosno trošarinama za proizvode koji podliježu plaćanju tih poreza. Normativi mogu biti utvr�eni od strane poreznog obveznika ili strukovne grupacije, a ako ih nema Porezna uprava normative u pojedinim slučajevima procjenjuje na temelju me�uovisnosti izme�u prihoda i rashoda (primitaka i izdataka) putem normativa utroška materijala, energije, rada i drugih proizvodnih čimbenika.

(4) Manjak dobara zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa, loma i kvara iznad visine utvr�ene prema stavku 2. ovoga članka, može se prizna-ti, ako je pri utvr�ivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni službenik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže odgovarajućom dokumentacijom nad-ležnih tijela ili pravnih osoba o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje.

(5) Manjak dobara zbog proteka roka trajanja ne može biti porezno priznat ako je porezni obveznik ta dobra nabavio unutar tri mjeseca prije isteka otpisnog roka. Iznimno navedeno se ne primjenjuje na dobra čiji je rok trajanja manji od tri mje-seca kao i na dobra donirana sukladno stavku 6. ovoga članka.

(6) Porezno priznatim manjkom dobara smatrat će se isporuke hrane bez naknade (doniranje) koje porezni obveznik obavlja u svrhu sprječavanja njenog uništavanja, zaštite okoliša i pomoći krajnjim primateljima sukladno posebnom propisu o doni-ranju hrane i hrane za životinje, isključivo neprofitnim pravnim osobama koje humanitarnu djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima i registrirane su kao posrednici koji sudjeluju u lancu doniranja hrane, do 2% prihoda odnosno primitaka prethodne godine. Za obračun vrijednosti isporuka koje se smatraju porezno priznatim manjkom uzima se nabavna vrijednost takve hrane (bez PDV-a). Porezni obveznici koji obavljaju donacije hrane, a nisu poslovali u prethodnoj godini obvezni su u posljednjem razdoblju oporezivanja tekuće godine izvršiti ispravak ako su prešli 2% prihoda te godine.

(7) U slučaju elementarnih nepogoda porezno priznatim manjkom dobara smatrat će se i isporuke iz stavka 6. ovoga članka koje se obave izravno krajnjim primateljima sukladno posebnom propisu o doniranju hrane i hrane za životinje.


(8) Porezni obveznik koji obavlja isporuke hrane bez naknade (doniranje) iz stavaka 6. i 7. ovoga članka obvezan je dostaviti Poreznoj upravi u elektroničkom obliku podatke o navedenim isporukama do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završet-ku razdoblja oporezivanja iz članka 84. stavaka 1. i 2. Zakona.

(9) Podaci iz stavka 8. ovoga članka upisuju se u Izvješće o obavljenim donacijama hrane (Obrazac DONH) koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. Porezni obveznik nije obvezan podnijeti navedeno izvješće ako u razdoblju oporezivanja nije obavljao isporuke iz stavaka 6. i 7. ovoga članka.

(10) U slučaju ispravka podataka iz već podnijetih Izvješća o obavljenim donacijama hrane, podnosi se novo Izvješće o obavljenim donacijama hrane.

(11) U izvješće iz stavka 9. ovoga članka upisuju se sljedeći podaci:1. naziv nadležnog područnog ureda Porezne uprave,2. naziv, odnosno ime i prezime i osobni identifikacijski broj (OIB) poreznog ob-

veznika ∑ donatora,3. naziv, odnosno ime i prezime i osobni identifikacijski broj (OIB) primatelja

donacije (posrednika),4. nabavna cijena bez PDV-a donirane hrane razvrstana po stopama PDV-a i uku-

pno za sve stope,5. vrijednost donirane hrane bez PDV-a koja bi bila obračunana pri prodaji razvr-

stana po stopama PDV-a i ukupno za sve stope,6. donacije hrane iz članka 26. stavka 7. ovoga Pravilnika,7. datum podnošenja,8. potpis podnositelja izvješća.

(12) Posrednici iz stavka 6. ovoga članka obvezni su isporučitelju dati izjavu da primlje-nu hranu neće koristiti u komercijalne svrhe, već će ju dati (donirati) krajnjim primateljima sukladno posebnom propisu o doniranju hrane i hrane za životinje.


Članak 27.

(1) Stjecatelj dobara unutar Europske unije iz članka 5. stavka 1. točke b) Zakona u tekućoj godini počinje obračunavati PDV na ono stjecanje dobara unutar Europske unije u tuzemstvu kojim ispunjava uvjet iz članka 5. stavka 2. Zakona, odnosno prelazi prag stjecanja tijekom tekuće kalendarske godine.

(2) Za dobra koja podliježu trošarinama iz članka 4. stavka 1. točke 2.c) Zakona koja stječe porezni obveznik koji nije registriran za potrebe PDV-a ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, obveza obračuna i plaćanja PDV-a nastaje i ako vrijednost tih stečenih dobara ne prelazi prag stjecanja u kalendarskoj godini.

(3) Ako dobra koja podliježu trošarinama stječe porezni obveznik registriran za potre-be PDV-a, na takvo stjecanja obračunava se PDV.


4. Stjecanje i isporuka prijevoznih sredstava

4.1. Rabljena prijevozna sredstva

Članak 28.

(1) Rabljenim prijevoznim sredstvom u smislu ovoga Pravilnika smatra se prijevozno sredstvo koje nije novo prijevozno sredstvo prema članku 4. stavku 3. Zakona.

(2) PDV se ne obračunava i ne plaća u slučaju nabave rabljenog prijevoznoga sredstva iz druge države članice ako je isporučitelj porezni obveznik koji ima sjedište u drugoj državi članici te je na isporuku rabljenog prijevoznoga sredstva primijenio posebni postupak oporezivanja marže.

(3) PDV se ne obračunava i ne plaća u slučaju nabave rabljenog prijevoznog sredstva iz druge države članice i ako je isporučitelj fizička osoba, mali porezni obveznik ili prav-na osoba koja nije porezni obveznik koji pri nabavi prijevoznog sredstva kojeg isporu-čuju u tuzemstvo nisu imali pravo na odbitak pretporeza u svojoj državi članici.

(4) PDV se obračunava i plaća na rabljena prijevozna sredstva koja stječe osoba regi-strirana za potrebe PDV-a u tuzemstvu od isporučitelja koji je registriran za potre-be PDV-a u drugoj državi članici i prijevozno sredstvo je isporučio pod uvjetima iz članka 41. stavka 1. Zakona, osim u slučaju iz stavka 2. ovoga članka.

4.2. Stjecanje novih prijevoznih sredstava

Članak 29.

(1) PDV se obračunava i plaća na stjecanje prijevoznog sredstva iz članka 4. stavka 2. Zakona ako se u skladu s člankom 4. stavkom 3. Zakona smatra novim prijevoznim sredstvom.

(2) Obveznik plaćanja PDV je bilo koja osoba koja stječe novo prijevozno sredstvo iz druge države članice, neovisno o tome je li registrirana za potrebe PDV-a ili nije.

(3) Osoba koja stječe novo prijevozno sredstvo mora to stjecanje prijaviti Carinskoj upravi najkasnije 10 dana od dana stjecanja. Novo prijevozno sredstvo može se registrirati kod nadležnog tijela prema posebnim propisima samo uz predo-čenje prijave za stjecanje novih prijevoznih sredstava koju je ovjerila Carinska uprava s uključenom potvrdom o plaćenom PDV-u. PDV se plaća u roku od 10 dana od dana stjecanja novog prijevoznog sredstva.

(4) Porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a koji stječe novo prijevozno sredstvo radi daljnje prodaje obračunava PDV u skladu s redovnim postupkom oporezivanja što prijavljuje putem prijave PDV-a.

Članak 30.

(1) Datumom prve uporabe novog prijevoznog sredstva u smislu članka 4. stavka 3. točke a) Zakona smatra se datum prve registracije prijevoznog sredstva.

(2) U slučaju kopnenih motornih vozila tako�er se smatra datumom prve uporabe ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:


a) vozilo je stavljeno na raspolaganje kupcu, a prevezeno je iz države proizvo�ača bez registracije u tuzemstvo ili

b) proizvo�ač ili njegov zastupnik su koristili vozilo za izlaganje, a vozilo je pre-vezeno iz države članice proizvo�ača bez registracije u tuzemstvo ili

c) izdan je račun, koji se odnosi na prvu isporuku, a Porezna uprava ili Carinska uprava ne može utvrditi niti jedan od gore navedenih uvjeta.

(3) U slučaju plovila i zrakoplova tako�er se smatra datumom prve uporabe ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:a) proizvo�ač je isporučio plovilo ili zrakoplov prvom kupcu ilib) plovilo ili zrakoplov su prvi put dani na korištenje kupcu ilic) proizvo�ač ili njegov zastupnik su prvi put koristili plovilo ili zrakoplov za

izlaganje ilid) izdan je račun, koji se odnosi na prvu isporuku, a Porezna uprava ili Carinska

uprava ne može utvrditi niti jedan od gore navedenih uvjeta.

(4) Ako se utvrdi da je iskazana vrijednost novog prijevoznog sredstva pri stjecanju neopravdano niska, Porezna uprava ili Carinska uprava može procijeniti osnovi-cu za obračun PDV-a pri stjecanju.

4.3. Isporuka novih prijevoznih sredstava

Članak 31.

Porezni obveznik koji isporuči novo prijevozno sredstvo u drugu državu članicu bilo kojoj osobi koja nije registrirana za potrebe PDV-a te porezni obveznik iz članka 6. stavka 4. Zakona, kod isporuke novog prijevoznog sredstva u drugu državu članicu, obvezan je najkasnije 10 dana od dana obavljene isporuke Carinskoj upravi prijaviti isporuku novog prijevoznog sredstva.

5. Trostrani posaoČlanak 32.

(1) Porezni obveznik može primijeniti pojednostavljenje u slučaju iz članka 10. stavka 2. Zakona ako se radi o trostranom poslu.

(2) Trostranim poslom smatra se posao u kojem:a) sudjeluju tri porezna obveznika i radi se o isporuci istih dobara koja su otpre-

mljena ili prevezena izravno od prvog isporučitelja posljednjem kupcu iz jedne države članice u drugu,

b) osobe koje sudjeluju su registrirane za potrebe PDV-a u tri različite države članice,c) prvi kupac nije registriran za potrebe PDV-a u državi članici drugog, odnosno

posljednjeg kupca i on koristi isti porezni identifikacijski broj koji je dao ispo-ručitelju i drugom kupcu,

d) je isporučitelj ili prvi kupac ili druga osoba za njihov račun otpremio ili prevezao dobra,

e) drugi, odnosno posljednji kupac koristi PDV identifikacijski broj koji mu je do-dijelila država članica u kojoj završava otprema ili prijevoz dobara,

f) drugi, odnosno posljednji kupac je obveznik plaćanja PDV-a.


(3) Ako su uvjeti iz stavka 2. ovoga članka ispunjeni, prvi kupac oslobo�en je plaćanja PDV-a na stjecanje dobara iz druge države članice.

(4) Prvi kupac mora izdati račun drugom kupcu, koji ne smije sadržavati iznos PDV-a i u kojem se navodi da se radi o trostranom poslu.

V. MJESTO OPOREZIVANJA USLUGA

1. Mjesto obavljanja usluga

Članak 33.

Brisan

Članak 34.

(1) Usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje pića u tim objektima su usluge isporuke pripremljene ili nepripremljene hrane i/ili pića za ljudsku potrošnju, uz dodatne usluge koje omogućavaju njihovu trenutnu potrošnju.

(2) Uslugama pripremanja hrane i obavljanja usluga prehrane u ugostiteljskim objek-tima te pripremanja i usluživanja pića u tim objektima ne smatraju se:a) isporuke pripremljene ili nepripremljene hrane koja se ne konzumira u ugosti-

teljskim objektima već je kupac iznese iz tih objekata,b) isporuke koje obuhvaćaju pripremu i prijevoz hrane,c) isporuke pripremljene ili nepripremljene hrane i/ili pića, sa ili bez prijevoza, ali

bez dodatnih usluga.

(3) Mjesto oporezivanja isporuka iz stavka 2. ovoga članka odre�uje se u skladu s člancima 12., 13. i 14. Zakona.

Članak 35.

(1) Mjesto obavljanja usluga iznajmljivanja pokretne materijalne imovine, osim svih prijevoznih sredstava, osobama koje nisu porezni obveznici i nemaju sjedište u Europskoj uniji je izvan Europske unije, ako se te usluge stvarno koriste izvan Europske unije.

(2) Mjesto obavljanja usluga iznajmljivanja pokretne materijalne imovine, osim svih prijevoznih sredstava, osobama koje nisu porezni obveznici i nemaju sjedište u Europskoj uniji je u tuzemstvu, ako se te usluge stvarno koriste u tuzemstvu.

VI. NASTANAK OPOREZIVOG DOGAĐAJA I OBVEZE OBRAČUNA PDV-a

1. Oporezivi doga�ajČlanak 36.

(1) Oporezivi doga�aj nastaje kada su dobra isporučena ili usluge obavljene.


(2) Obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi doga�aj, a utvr�ena ob-veza PDV-a iskazuje se u prijavi PDV-a za razdoblje oporezivanja u kojem je obavljena isporuka dobara ili usluga.

(3) Ako je oporezivi doga�aj nastao, a nije izdan račun, obveza obračuna PDV-a na-staje kada je nastao oporezivi doga�aj. Obveza obračuna PDV-a nastaje u visini PDV-a koji bi bio zaračunan da su za sve isporuke obavljene tijekom razdoblja oporezivanja izdani računi. Ove odredbe ne primjenjuju se na usluge za koje je primatelj obvezan platiti PDV te na isporuke dobara unutar Europske unije oslo-bo�ene PDV-a prema članku 41. Zakona i premještanje dobara u drugu državu članicu radi obavljanja gospodarske djelatnosti.

(4) Usluge su obavljene u trenutku završetka njihovog korištenja. Ako se usluga obav-lja stalno (kontinuirano) kroz više razdoblja oporezivanja, obveza obračuna PDV-a nastaje po proteku svakog razdoblja oporezivanja, bez obzira je li usluga zara-čunana ili nije. Ako porezni obveznik ugovori plaćanje usluge koje ovisi o ishodu sudskog postupka PDV se obračunava u trenutku naplate.

(5) U graditeljskoj djelatnosti obveza obračuna PDV-a nastaje istekom razdoblja opo-rezivanjau kojem je ovjerena situacija o stvarno izvedenim gra�evinskim radovima od strane nadzornog tijela. Ako nadzorno tijelo ne ovjeri obračunsku situaciju, smatra se da je porezna obveza nastala u onom dijelu u kojem su radovi obavljeni najkasnije istekom razdoblja oporezivanja koje slijedi nakon razdoblja u kojem je ispostavljena obračunska situacija. Navedeno se ne primjenjuje u slučaju prijenosa porezne obveze iz članka 75. stavka 3. Zakona.

(6) Rok plaćanja, odgoda plaćanja ili kreditiranje ne utječu na nastanak obveze obra-čuna PDV-a.

(7) Kod financijskog leasinga ili najma predmeta dugotrajne imovine, kod kojeg pri-matelj leasinga snosi troškove amortizacije i može steći pravo vlasništva nad tim predmetom, obveza obračuna PDV-a za ukupnu vrijednost leasinga ili najma na-staje istekom razdoblja oporezivanja u kome je isporučeno dobro ∑ predmet najma. Kod operativnog leasinga ili najma kod kojeg davatelj leasinga snosi troškove amor-tizacije predmeta leasinga i primatelj leasinga nema opciju kupnje, obveza obraču-na PDV-a nastaje za dio najamnine koji se odnosi na razdoblje oporezivanja odno-sno u visini jedne mjesečne rate. Ako rate nisu utvr�ene za razdoblje oporezivanja već za neka druga razdoblja, preračunavaju se za razdoblje oporezivanja. Kod fi-nancijskog leasinga razlike koje nastaju nakon isporuke dobara, a zbog promjene tečaja uslijed primjene ugovorene valutne klauzule vežu se uz uslugu financiranja (kamatu) i oslobo�ene su PDV-a.

(8) Ako se manjak dobara utvrdi popisom dobara obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutku kada je manjak utvr�en.

(9) Ako je porezni obveznik izdao račun, a nije isporučio dobra ili obavio uslugu, ne nastaje obveza obračuna PDV-a ako izdani račun stornira. Ako račun nije storniran porezni obveznik koji ga je izdao obvezan je obračunani PDV platiti sukladno članku 79. stavku 11. Zakona.


2. Predujmovi

Članak 37.

(1) Za primljene predujmove obveza obračuna PDV-a na primljeni iznos nastaje u trenutku primitka predujma. Za nastanak oporezivog doga�aja bitan je trenutak naplate predujma, a ne trenutak isporuke dobara ili obavljanja usluga.

(2) Prilikom utvr�ivanja obveze obračuna PDV-a kod predujmova koristi se preraču-nana stopa PDV-a.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka kod prijenosa porezne obveze temeljem članka 75. stavka 3. Zakona osoba koja plaća predujam obvezna je obračunati PDV po stopi 25%.

3. Predujmovi pri stjecanju i isporukama unutar EU

Članak 38.

(1) Ako porezni obveznik izvrši plaćanje prije stjecanja dobara unutar Europske unije, ne nastaje obveza obračuna PDV-a.

(2) Ako porezni obveznik primi predujam prije nego što obavi isporuku dobara unutar Europske unije prema uvjetima iz članka 41. Zakona, ne nastaje obveza obračuna PDV-a.

(3) Odredbe o nastanku obveze obračuna PDV-a iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na jednak se način primjenjuju za predujmove u vezi s uslugama za koje je PDV ob-vezan platiti primatelj usluge, a koje mu obavi porezni obveznik bez sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta u tuzemstvu ili ih on obavi takvom poreznom obvezniku.

4. Predujmovi u vezi s uvozom ili izvozom dobara

Članak 39.

Ako porezni obveznik unaprijed izvrši ili primi plaćanje u vezi s uvozom ili izvozom dobara ne nastaje obveza obračuna PDV-a. Navedeno se odnosi i na usluge povezane s uvozom ili izvozom dobara, koje su oslobo�ene plaćanja PDV-a u skladu s člankom 45. stavkom 1. točkom 4. Zakona.

5. Obavljanje isporuka dobara i usluga

Članak 40.

(1) U slučaju iz članka 7. stavka 3. Zakona oporezivi doga�aj i obveza obračuna PDV-a nastaje u razdoblju oporezivanja u kojem porezni obveznik dobra koristi za te namjene.

(2) U slučaju iz članka 7. stavka 8. Zakona oporezivi doga�aj i obveza obračuna PDV-a nastaje u razdoblju oporezivanja kojem je porezni obveznik prestao obavljati gos-podarsku djelatnost.


(3) U slučaju iz članka 8. stavka 3. Zakona obveza obračuna PDV-a nastaje u razdoblju oporezivanja u kojem su usluge obavljene.

(4) Kad porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj obavi usluge tuzemnom poreznom obvezniku oporezivi doga-�aj i obveza obračuna PDV-a nastaje kada su usluge obavljene.

(5) Ako porezni obveznik na računu za isporučena dobra ili usluge iskaže PDV viši od onoga koji duguje prema Zakonu, tada duguje taj viši iznos, osim kad ispravi račun izdan primatelju na način propisan za ispravak porezne osnovice u skladu s član-kom 33. stavkom 7. Zakona. U tom slučaju oporezivi doga�aj i obveza obračuna PDV-a nastaje istekom razdoblja oporezivanja u kojem je izdan račun.

(6) Ako netko u nekomu računu za isporučena dobra ili obavljene usluge izdvojeno iskaže PDV, iako za to nije ovlašten, tada duguje iskazani iznos, osim kad ispravi račun izdan primatelju, u skladu s člankom 33. stavkom 7. Zakona. Oporezivi doga�aj i obveza obračuna PDV-a u tom slučaju nastaju istekom razdoblja opore-zivanja u kojemu je račun izdan.

(7) Pri zaračunavanju nevraćene povratne ambalaže obveza obračuna PDV-a nastaje u razdoblju oporezivanja u kojem je ambalaža bila zaračunana.

(8) Ako se vodi evidencija o povratnoj ambalaži, u slučaju prekida poslovne suradnje izme�u dobavljača dobara u povratnoj ambalaži i korisnika (zbog likvidacije, ste-čaja, uništenja povratne ambalaže i slično) obveza obračuna PDV-a nastaje u raz-doblju oporezivanja u kojem je prekinuta poslovna suradnja, a povratna ambalaža nije vraćena.

VII. POREZNA OSNOVICA

1. Porezna osnovica kod isporuke dobara i obavljanja usluga

1.1. NaknadaČlanak 41.

(1) Osnovica PDV-a, prema članku 33. Zakona, je naknada za isporučena dobra ili obavljene usluge uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga.

(2) Naknadom se smatra sve ono što primatelj dobara treba dati ili platiti za isporuče-na dobra i obavljene usluge, osim PDV-a. U poreznu osnovicu ulazi i sve ono što neka druga osoba, a ne primatelj dobara ili usluga, da ili plati odnosno treba dati ili platiti poreznom obvezniku za isporučena dobra ili obavljene usluge.

(3) Naknadom za isporuku dobara prema stavku 1. ovoga članka smatraju se i svi izno-si koje je isporučitelj zaračunao (naplatio) kupcu po osnovi isporuke kao što su troškovi prijevoza, postavljanja, slanja, osiguranja, ugra�ene dodatne opreme, pro-vizije, troškovi pakiranja i slično. U naknadu ulaze i dobrovoljno plaćeni iznosi.

(4) Naknadom se smatraju i iznosi posebnih poreza, trošarina, pristojbi, carina, osim PDV-a, koji se uračunavaju u vrijednost isporuke i zaračunavaju kupcu.


(5) Porezna osnovica kod stjecanja dobara unutar Europske unije utvr�uje se temeljem istih elemenata iz članka 33. Zakona koji se koriste za odre�ivanje porezne osno-vice za isporuke istih dobara u tuzemstvu. U poreznu osnovicu uračunavaju se iznosi posebnih poreza, trošarina i pristojbi koji se plaćaju pri stjecanju dobara iz druge države članice.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka kada trgovac koji je registriran za prodaju mo-tornih vozila odnosno leasing društvo, koji ne nabavljaju motorna vozila za vlasti-te potrebe, u vrijednosti isporuke iskazuju posebni porez na motorna vozila koji se plaća prema posebnom propisu radi uporabe na cestama u Republici Hrvatskoj, a koji prenose na stjecatelja motornog vozila odnosno korisnika leasinga taj iznos poreza ne uključuju u poreznu osnovicu za obračun PDV-a. Prilikom utvr�ivanja posebnog poreza na motorna vozila koji se ne uključuje u poreznu osnovicu za obračun PDV-a u obzir se uzima iznos posebnog poreza koji stjecatelj motornog vozila odnosno korisnik leasinga nije otplatio.

(7) U naknadu ne ulaze iznosi primljeni od osiguravatelja po osnovi naknada šteta. U naknadu ne ulaze ni iznosi primljeni za otklanjanje nastalih šteta po osnovi prirod-nih nepogoda do visine utvr�ene očevidnikom nadležnog tijela. Isto se odnosi i na iznose primljene za uništena ili otu�ena dobra.

(8) U naknadu ne ulaze subvencije i ostala poticajna sredstva iz proračuna ako nisu izravno povezana s cijenom isporučenih dobara ili usluga.

(9) U poreznu osnovicu ne ulaze sniženja cijene i popusti što se kupcu odobre u tre-nutku ispostavljanja računa ili u trenutku isporuke.

Članak 42.

(1) Ako se kupcu pri oporezivoj isporuci dobara zaračunava i kaucija za ambalažu tada kaucija predstavlja dio naknade za isporuku dobara. Kod vraćanja kaucije porezna osnovica se umanjuje za taj iznos.

(2) Ako kupac nije vratio povratnu ambalažu isporučitelj mora na poreznu osnovicu koju čini vrijednost nevraćene ambalaže (i nezaračunane kaucije) zaračunati PDV, u razdoblju oporezivanja u kojem je ambalaža zaračunana.

(3) Nabavnom cijenom smatra se cijena nove nabave odnosno neto nabavna cijena uvećana za zavisne troškove nove nabave kada se radi o izuzimanju odnosno is-poruci dobara koja su kupljena ili ako porezni obveznik ili njegov sljednik zadrži dobra nakon prestanka obavljanja gospodarske djelatnosti, a pri nabavi tih dobara PDV je u cijelosti ili djelomično odbijen. Pri izuzimanju dobara proizvedenih u poduzeću ukupnim troškom smatraju se vlastiti troškovi utvr�eni prema računo-vodstvenim propisima.

(4) Nabavnom cijenom kod usluga, odnosno korištenja dobara poslovne imovine u privatne ili druge neposlovne svrhe ukupnim troškom smatra se cijena nabave takvih usluga uvećana za troškove održavanja i druge zavisne troškove, a kod dobara koja su u najmu trošak naknade po ugovoru, trošak održavanja i svi drugi zavisni troškovi koje po ugovoru o najmu snosi korisnik najma. Kod izuzimanja usluga ukupnim troškom smatra se ukupni trošak obavljanja tih usluga kojeg sno-si porezni obveznik.


(5) Kod zabavnih igara poreznu osnovicu čine uplate za sudjelovanje u tim igrama.

(6) Kod financijskog leasinga ili najma u poreznu osnovicu ne uračunavaju se kamate i slični troškovi financiranja pod uvjetom da se obračunavaju i iskazuju odvojeno od naknade za isporuku predmeta leasinga.

(7) Ako porezni obveznik ugovori naknadu za isporuku dobara ili usluga uz pri-mjenu ugovorene valutne klauzule koja je vezana za odre�enu stranu valutu primjenjuje se naknada koja je utvr�ena takvim ugovornim odnosom.

1.2. Naknadna promjena porezne osnovice

Članak 43.

(1) Ako se naknadno umanji naknada zbog različitih vrsta popusta koje isporučitelj daje primatelju, kao što su popusti zbog ranijeg plaćanja (casa sconto), rabati i druge vrste odobrenja (bonifikacija) ili zbog nemogućnosti naplate, tada se uma-njuje porezna osnovica na način propisan člankom 33. stavkom 7. Zakona.

(2) Naknadni popusti umanjuju poreznu osnovicu samo ako su dani u izravnom me-�usobnom odnosu isporučitelja i primatelja. Ako isporučitelj mora primatelju pla-titi ugovornu kaznu, kazna ne umanjuje poreznu osnovicu.

(3) Porezna osnovica se povećava kada se ostvari viša naknada od ugovorene kao u slučaju dobrovoljne nadoplate primatelja dobra odnosno korisnika usluga ili nekog trećeg. Razlozi koji su doveli do povećanja naknade nisu bitni za oporezivanje. Zbog povećanja naknade ispravlja se porezna osnovica, a time i PDV odnosno odbitak pretporeza. Odbitak pretporeza kod primatelja moguć je samo ako je ispo-ručitelj za to povećanje naknade izdao račun prema članku 79. Zakona.

(4) Porezna osnovica može se umanjiti zbog različitih vrsta popusta ako porezni ob-veznik koji je obavio isporuku poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza primi izjavu da primatelj nema pravo na odbitak pretporeza i ima dokaz o povratu dijela prodajne cijene.

(5) Porezna osnovica može se umanjiti zbog različitih vrsta popusta ako porezni ob-veznik koji je obavio isporuku krajnjem potrošaču ima dokaz o povratu dijela prodajne cijene.

1.3. Porezna osnovica pri razmjeni

Članak 44.

(1) Pri razmjeni i drugim sličnim poslovima porezna osnovica je tržišna vrijednost svakog dobra ili usluge koja je predmet razmjene. Ako se prilikom razmjene doba-ra ili usluga izvrši i nadoplata u novcu, radi se o razmjeni sličnim poslovima. U tim slučajevima u naknadu se ubraja i primljeno dobro ili obavljena usluga i zaraču-nani (primljeni) novčani iznos. Kod sudionika koji daje dobro ili uslugu i novac u naknadu ulazi samo isporučeno dobro ili obavljena usluga.

(2) U naknadu za uslugu dorade može se uračunati, pored ugovorene naknade u nov-cu, i vrijednost otpadnog materijala, koji je proizašao iz posla i kojeg naručitelj usluge prepušta davatelju usluge.


(3) Pod razmjenom sličnim poslovima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i poslovi zamjene motornih vozila ≈staro za novo«. Kod poreznog obveznika koji isporuču-je novo vozilo u poreznu osnovicu ulazi tržišna vrijednost starog vozila i iznos nadoplate.

1.4. Porezna osnovica pri prijenosu gospodarske cjeline

Članak 45.

Ako se prilikom prijenosa gospodarske cjeline ili pogona mora izračunati porezna osnovica, ona se utvr�uje prema naknadi za svako pojedinačno isporučeno dobro. Ako pri isporuci nije utvr�ena naknada za svako isporučeno dobro, potrebno je utvr�eni ukupni iznos naknade za prenesenu gospodarsku cjelinu ili pogon podijeliti na naknade za svako preneseno dobro. Pri podjeli ukupne naknade polazi se od knjigovodstvene vrijednosti dobara utvr�enih u posljednjoj bilanci isporučitelja. Preuzeti dugovi se ne odbijaju od porezne osnovice.

2. Porezna osnovica kod uvoza dobara u Europsku uniju

Članak 46.

(1) Porezna osnovica pri uvozu dobara u smislu članka 35. Zakona utvr�uje se prema vrijednosti uvezenog dobra utvr�enoj prema carinskim propisima i uvećava se za carinu, posebne poreze, trošarine, pristojbe i slična davanja koja se plaćaju izvan države članice uvoznice te davanja koja se plaćaju pri uvozu dobara, osim PDV-a.

(2) U poreznu osnovicu, ako nisu uključeni u carinsku vrijednost, pri uvozu dobara uračunavaju se i ostali dodatni troškovi, kao što su provizije, troškovi ambalaže, pakiranja, osiguranja, prijevoza, utovara, istovara, skladištenja, rukovanja s dobri-ma, nastali do prvog mjesta odredišta u tuzemstvu kao i oni koji nastanu pri prije-vozu do drugog mjesta odredišta unutar Europske unije, ako je to drugo mjesto poznato u vrijeme nastanka oporezivog doga�aja.

(3) U poreznu osnovicu kod uvoza dobara uračunavaju se oni dodatni troškovi iz stavka 2. ovoga članka koji su uvozniku neposredno obračunani i čija je vrijednost u trenutku podnošenja carinske deklaracije odre�ena i može se dokazati na osnovi raspoloživih isprava. Uvoznik prilaže izjavu sa specifikacijom dodatnih troškova u vezi s uvozom koja sadrži najmanje podatke o uvozniku, carinskom zastupniku, mjestu ulaska dobara u Republiku Hrvatsku, carinskoj ispostavi carinjenja, parite-tu isporuke dobara, mjestu odredišta i prijevozniku.

(4) Prvo mjesto odredišta iz stavka 2. ovoga članka je mjesto navedeno na tovarnom listu ili bilo kojoj drugoj prijevoznoj ispravi na temelju koje se dobra uvoze. Ako takvo mjesto u ispravi nije navedeno, prvim mjestom odredišta smatra se mjesto prvog pretovara dobara u tuzemstvu.

(5) Privremeni izvoz dobara iz Europske unije radi dorade, oplemenjivanja ili poprav-ka ne smatra se izvoznom isporukom prema članku 45. stavku 1. točki 1. Zakona. Ako se neko dobro privremeno izvozi radi popravka, obrade, dorade, prerade, prilagodbe pri čemu se ne prenosi mogućnost raspolaganja dobrom na stranog poreznog obveznika i nakon popravka, obrade, dorade, prerade, prilagodbe, se to


dobro vraća tuzemnom naručitelju, porezna se osnovica utvr�uje prema carinskim propisima.

(6) U poreznu osnovicu ne uključuju se sniženja cijena zbog popusta za prijevremeno plaćanje i popusti na cijenu i rabati odobreni i obračunani kupcu u trenutku uvoza.

VIII. STOPE PDV-a

Članak 47.

(1) PDV po stopi 5% plaća se na:a) sve vrste kruha,Pod kruhom se u smislu ove točke smatraju sve vrste ispečenog

kruha (pšenični, raženi, ječmeni, kukuruzni, kruh od heljde, kruh od soje, kruh od posija i kruh od krumpira) koji se stavlja u promet pod nazivom kruh bijeli, polubijeli, crni, peciva i drugi pekarski proizvodi kao što su kifle, pereci, žemlje, pogače, lepinje, kajzerice, osim svih vrsta kolača, bureka i ostalih pekarskih i slastičarskih proizvoda.

b) sve vrste mlijeka (kravlje, ovčje, kozje) koje se u promet stavlja pod istim nazi-vom u tekućem stanju, svježe, pasterizirano, homogenizirano, kondenzirano (osim kiselog mlijeka, jogurta, kefira, čokoladnog mlijeka i drugih mliječnih proizvoda), te hranu za dojenčad koja služi kao potpuna zamjena za majčino mlijeko u skladu s posebnim propisima,

c) knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja, udžbenike za pedagoški odgoj i obrazovanje, za osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, u svim fizičkim oblicima.

Knjiga je sukladno definiciji UNESCO-a ≈duhovno-tvarna tvorevina koja nastaje kao zajednički rezultat djelatnosti autora, izdavača i grafičke industrije. U teh-ničkom smislu knjiga se sastoji iz savijenih i sašivenih ili lijepljenih dijelova ti-skanih araka i poveza. Otisnuti dijelovi knjige su naslovne stranice (preliminar-ni ∑ nulti otisak) i tekstualni dio s diobom na poglavlja.

Knjigama se u smislu ove točke smatraju neperiodične tiskovine koje imaju istodobno sva tri sljedeća obilježja:

1. imaju stručni, znanstveni, umjetnički, kulturni i obrazovni sadržaj a ne smi-ju imati promidžbeni sadržaj. (Promidžbenim sadržajem smatra se onaj sa-držaj u kojem se kao pretežiti dio (više od 50%) pojavljuju promidžbene poruke),

2. izra�ene su u tehničkom smislu u obliku knjige, otisnute na arcima papira, ili nositeljima teksta kao što su CD, DVD ili u obliku slobodnih listova,

3. imaju najmanje 49 stranica (definicija UNESCO-a) ne računajući korice i na-slovnu stranicu, osim dječjih knjiga ∑ bojanki, slikovnica bez teksta te tiska-nih nota i umetaka za knjige u obliku slobodnih listova koji mogu imati i manje od 49 stranica. Dječjim knjigama razumijevaju se i bojanke kao i sli-kovnice bez teksta.

Knjigama se u smislu Zakona i ovoga Pravilnika ne smatraju: telefonski imenici, vozni redovi, cjenici, kalendari, rokovnici, različiti prospekti, katalozi, turistički vodiči turističke karte, mape, izvješća o poslovanju trgovačkih i ostalih društava, prigodni prezentacijski materijali u obliku knjige te drugi informativni materijal.

Udžbenicima se u smislu ove točke smatraju nastavna sredstva izra�ena u sve-zi s odgovarajućim nastavnim planom i programom, neovisno o broju stranica


(temeljna knjiga, skripta, priručnik, radna bilježnica, vježbenica, lektira i dr.) otisnuta na papiru ili na već navedenim nositeljima teksta, koje je odobrilo Mi-nistarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

U smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatra se da su knjige i udžbenici dobro tek u trenutku kada ih kao u cijelosti dovršenu knjigu nakladnik isporučuje u tu-zemstvu, odnosno u svim drugim isporukama nakon toga.

d) lijekove koji se izdaju na liječnički recept prema odobrenju nadležnog tijela za lijekove i medicinske proizvode prema posebnim propisima. Navedenim lijeko-vima smatraju se i lijekovi utvr�eni Odlukom o utvr�ivanju Liste lijekova Hr-vatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,

e) medicinsku opremu, pomagala i druge sprave koje se koriste za ublažavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida propisane Pravilni-kom o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te Pravilnikom o dentalnoj zdravstvenoj zaštiti iz obveznog zdrav-stvenog osiguranja.

Medicinskom opremom, pomagalima i drugim spravama koje se koriste za ublaža-vanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida smatraju se i proizvo-di koji se kirurškim putem ugra�uju u ljudsko tijelo ∑ implantati, prema Listi proizvoda koji se kirurškim putem ugra�uju u ljudsko tijelo,

Red.br.

Naziv grupe proizvoda Red.br.

Naziv grupe proizvoda

1. Baterije za implantate 18. Mrežice11

2. Čavli za osteosintezu1 19. Matice za osteosintezu3. Drenovi2 20. Opruge za osteosintezu4. Elektrode3 21. Otvoreni izvori zračenja12

5. Elektronski dozatori4 22. Pločice za osteosintezu6. Elektrostimulatori5 23. Prstenovi13

7. Endoklipse6 24. Pudentzov sistem8. Endoproteze7 25. Sfinkter umjetni9. Endopatch-evi (endograft-ovi)8 26. Stentovi10. Fixatori unutrašnji 27. Stapleri i punjenja11. Implantati silikonski 28. Šipke i šine za osteosintezu12. Intraokularne leće 29. Tubusi13. Kanile9 30. Umetci i tkivni ekspanderi14

14. Katetri10 31. Vijci za osteosintezu15. Klinovi za kosti 32. Valvule15

16. Kukice za osteosintezu 33. Žice16

17. Kohlearni implantat 34. Stomatološki implantati17

____________1Kuntscher, Rusch, Ender, medularni itd...2Torakalni, redon, Pundentz, PTC, itd...3za srčane stimulatore i ostale elektronske implantate4baklofenska pumpa, morfijska pumpa, inzulinska pumpa, itd...5srca (pacemaker, cardioconverter ∑ defibrilator), živčanog sustava (mozga, živca), sfinktera, itd.6vaskularne, neurokirurške, itd...7zglobova, dojke, krvnih žila, srednjeg uha, testisa, ezofagealne itd...8kardiovaskularni, arterijski, peritonejski, lyodura, lyoplant, lyostypt, drenažni itd...


9endotrahealne, vaskularne (arterijske i venske) itd...10ventrikularni Pudentz, subclavia, ureteralni itd...11za herniju, za protruziju acetabuluma, prolenske, za mandibulu, hemostatske itd...12Rutenijske pločice, radioaktivni umetci itd...13 valvularni, endoskopski, osteosintetski itd...14 IUD, koštani ekspanderi, čeljusni itd...15mitralna, aortalna, Pudentzova, itd...16za šivanje, za fiksaciju, za serklažu, za vezivanje, za ligaturu itd...17materijali za ispune, navlake, mostove; paste za punjenje, gutaperke, radikularni kolčići, dentalne legure, implantati, keramike, nadomjesci za kost, akrilati, gingivalne membrane i zavoji itd...

Medicinskom opremom, pomagalima i drugim spravama koje se koriste za ubla-žavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida smatraju se ostali medicinski proizvodi za nadomještanje tjelesnog oštećenja ili nedostatka koji se stavljaju u promet pod nazivom iz stupca 3 Popisa ortopedskih i drugih pomagala iz Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, te stupca 3 Popisa dentalnih pomagala i ortodontskih naprava iz Pravilnika o dentalnoj zdravstvenoj zaštiti iz obveznog zdravstvenog osiguranja, osim zubnih nadomjestaka kad ih isporučuju dentalni tehničari i doktori dentalne medicine iz članka 39. stavka 1. točke e) Zakona i pomagala s Popisa ortopedskih i drugih pomagala iz Pravilnika o ortopedskim i drugim po-magalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pod sljedećim nazivima: akumulator, vanjska zadnja guma, vanjska prednja guma, zračnica zadnja, zrač-nica prednja, puna guma prednja, puna guma zadnja, akumulator za elektromo-torna invalidska kolica, tamna stakla, obično prozirno staklo, baterija 675A, baterija 675SP, baterija 312A, baterija 230A, baterija 13A, baterija LR-6, mikro-fon, slušalica, kućište pomagala, preklopnik, potenciometar, ovjes vibratora, ovjes mikrofona, ovjes slušalice, kabel unutar slušnog pomagala, zvukovod, ušna kukica, pločica pojačala, mekana membrana, membrana vibratora, gornji dio ure�aja, magnet, taster, zavojnica, poklopac akumulatora, pojačalo, regulator glasnoće, akumulatorska baterija, punjač baterije, zaštitni podmetač za krevet raznolikih veličina za jednokratnu uporabu, vlasulja za žene s kratkim vlaknom, vlasulja za žene s dugim vlaknom, vlasulja za muškarce i vlasulja za djecu,

f) znanstvene časopise,g) kino ulaznice,h) novine novinskog nakladnika koji ima statut medija, otisnute na papiru koje

izlaze dnevno, osim onih koje u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju.

Novinama koje uglavnom sadrže oglase ili služe oglašavanju smatraju se one no-vine u čijem sadržaju je više od 50% oglasnog odnosno promidžbenog sadržaja.

(2) PDV se plaća po stopi 13% na:a) usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona

u hotelima ili objektima slične namjene, uključujući smještaj za vrijeme odmora te iznajmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjestima odre�enima za kampiranje te smještaj u plovnim objektima nautičkog tu-rizma. Objektima slične namjene smatraju se sve vrste komercijalnih ugo-stiteljskih objekata. Smještajem u smislu ovoga Pravilnika smatra se noćenje i dnevni boravak u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata.

Komercijalnim ugostiteljskim objektima u smislu ovoga Pravilnika smatra-ju se: hoteli, apart-hoteli, turistička naselja, turistički apartmani, pansioni,


guest ∑ house, kampovi, kamp naselja, kampirališta, kuće za odmor, sobe za iznajmljivanje, apartmani i studio ∑ apartmani, prenoćišta, odmarališta, hosteli, planinarski domovi, lovački domovi, objekti za robinzonski smještaj i plovni objekti nautičkog turizma ∑ brodovi ili brodice koji su prilago�eni i opremljeni za višednevni boravak posade i turista na krstarenjima i kruž-nim putovanjima.

b) novine i časopise novinskog nakladnika koji ima statut medija te novine i časopise nakladnika za koje ne postoji obveza donošenja statuta medija prema posebnom propisu, osim onih iz stavka 1. točke h) ovoga članka, otisnute na papiru koji izlaze periodično te osim onih koji u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju,

Novinama i časopisima koji uglavnom sadrže oglase ili služe oglašavanju smatraju se one novine i časopisi u čijem sadržaju je više od 50% oglasnog odnosno promidžbenog sadržaja.

c) jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla, u skladu s Pravilnikom o jestivim uljima i mastima i Pravilnikom o uljima od ploda i komine maslina,

d) dječje sjedalice za automobile koje se pod tim nazivom stavljaju u promet te dječju hranu i prera�enu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, u skladu s Pravilnikom o hrani za dojenčad i malu djecu te prera�enoj hra-ni na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu,

e) isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži. Pod isporukom vode smatraju se usluge neposredno vezane uz isporuku vode odnosno obavljanje vodne usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje odnosno isporuka do drugog isporučitelja ili krajnjeg korisnika prema posebnom propisu o vodama,

f) ulaznice za koncerte,g) isporuku električne energije do drugog isporučitelja ili krajnjeg korisnika,

uključujući naknade vezane uz tu isporuku,h) javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog

komunalnog otpada i odvojenog sakupljanja otpada prema posebnom pro-pisu o održivom gospodarenju otpadom,

i) urne i lijesove koji se pod tim nazivom stavljaju u promet,j) sadnice i sjemenje, Sadnicama se u smislu ove točke smatraju: lukovice, gomolji, gomoljasti

korijeni, izdanci i podanci korijena, u stanju mirovanja, u vegetaciji ili u cvatu, biljke i korijeni cikorije, (osim korijena iz KN oznake 1212) iz KN oznake 0601 te ostale žive biljke (uključujući i njihovo korijenje), reznice i cijepovi, micelij gljiva iz KN oznake 0602.

Sjemenjem se u smislu ove točke smatra: sjeme, plodovi i spore, vrsta koje se rabi za sjetvu iz KN oznake 1209; laneno sjeme iz KN oznake 1204; sjeme uljane repice iz KN oznake 1205; suncokretovo sjeme iz KN oznake 1206; ostalo uljano sjeme i uljni plodovi iz KN oznake 1207; pšenica i suražica za sjetvu iz KN oznake 1001 11 00 i 1001 91; raž za sjetvu iz KN oznake 1002 10 00; ječam za sjetvu iz KN oznake 1003 10 00; zob za sjetvu iz KN oznake 1004 10 00; kukuruz za sjetvu iz KN oznake 1005 10; riža za sjetvu iz KN oznake 1006 10 10; sirak u zrnu za sjetvu iz KN oznake 1007 10; proso za sjetvu iz KN oznake 1008 21 00; soja za sjetvu iz KN oznake 1201 10 00;


kikiriki, nepržen niti drukčije toplinski obra�en neovisno je li oljušten ili lomljen ili ne za sjetvu iz KN oznake 1202 30 00; laneno sjeme neovisno je li lomljeno ili ne za sjetvu iz KN oznake 1204 00 10; sjeme uljane repice niskog sadržaja eruka kiseline za sjetvu iz KN oznake 1205 10 10; suncokre-tovo sjeme neovisno je li lomljeno ili ne za sjetvu iz KN oznake 1206 00 10; pamukovo sjeme za sjetvu iz KN oznake 1207 21 00; ricinusovo sjeme iz KN oznake 1207 30 00; sezamovo sjeme za sjetvu iz KN oznake 1207 40 10; sjeme gorušice za sjetvu iz KN oznake 1207 50 10; sjeme šafranike iz KN oznake 1207 60 00; sjeme dinje iz KN oznake 1207 70 00; sjeme maka za sjetvu iz KN oznake 1207 91 10; ostalo sjeme za sjetvu iz KN oznake 1207 99 20; sjeme konoplje iz KN oznake 1207 99 91; sjeme, plodovi i spore, vrsta koje se rabi za sjetvu iz KN oznake 1209; krumpir sjemenski iz KN oznake 0701 10 00; lučice za sadnju iz KN oznake 0703 10 11; kukuruz šećerac sje-menski hibridi iz KN oznake 0712 90 11; grašak sjemenski iz KN oznake 0713 10 10 te obični grah uključujući bijeli grah sjemenski iz KN oznake 0713 33 10.

k) gnojiva i pesticide te druge agrokemijske proizvode, Gnojivima se u smislu ove točke smatraju gnojiva iz KN oznake 31. Pesticidima i drugim agrokemijskim proizvodima u smislu ove točke sma-

traju se insekticidi, rodenticidi, fungicidi, herbicidi, sredstva protiv klijanja, sredstva za reguliranje rasta biljaka, dezinficijensi i slični proizvodi, pripre-mljeni u oblike ili pakiranja za pojedinačnu prodaju ili kao pripravci ili proizvodi (na primjer, posumporene vrpce, fitilji, svijeće i papiri za muhe) iz KN oznake 3808.

l) hranu za životinje, osim hrane za kućne ljubimce, Hranom za životinje u smislu ove točke smatraju se kukuruz iz KN oznake

1005 osim kukuruza za sjetvu iz KN oznake 1005 10; soja neovisno je li lo-mljena ili ne iz KN oznake 1201 osim soje za sjetvu iz KN oznake 1201 10 00; brašno i krupica od uljanog sjemenja i plodova, osim od gorušice, iz KN oznake 1208; švedska repa, krmna cikla, krmno korijenje, sijeno, lucerna (alfalfa), djetelina, esparzeta, krmni kelj, lupine, grahorice i slični proizvo-di za stočnu hranu, neovisno jesu li u obliku peleta ili ne iz KN oznake 1214 te ostaci i otpaci od prehrambene industrije i pripremljena životinjska hrana iz KN oznake 23, osim čvaraka, vinskog taloga i vinskog kamena iz KN oznake 2307 00 te osim hrane za pse i mačke, pripremljene u pakiranja za pojedinačnu prodaju iz KN oznake 2309 10.

(3) PDV na isporuke svih ostalih dobara i usluga plaća se po stopi 25% na poreznu osnovicu (naknadu).

(4) Ako se iz naknade u kojoj je sadržan PDV mora izračunati iznos PDV-a, primjenju-je se preračunana porezna stopa na sljedeći način:

preračunana stopa PDV-a = stopa PDV-a x 100

100 + stopa PDV-a

(5) Kada se iz naknade u kojoj je sadržan PDV obračunan po stopi 25% mora izraču-nati iznos PDV-a, primjenjuje se preračunana stopa PDV-a koja iznosi 20%.


(6) Kada se iz naknade u kojoj je sadržan PDV obračunan po stopi 13% mora izraču-nati iznos PDV-a, primjenjuje se preračunana stopa PDV-a koja iznosi 11,5044%.

(7) Kada se iz naknade u kojoj je sadržan PDV obračunan po stopi 5% mora izraču-nati iznos PDV-a, primjenjuje se preračunana stopa PDV-a koja iznosi 4,7619%.

IX. POREZNA OSLOBOĐENJA

1. Porezna oslobo�enja za isporuke od javnog interesa

1.1. Univerzalne poštanske usluge i isporuka poštanskih maraka

Članak 48.

(1) Univerzalna poštanska usluge i s njom povezane isporuke pratećih dobara, osim prijevoza putnika i telekomunikacijskih usluga, u skladu s posebnim propisima o poštanskoj djelatnosti oslobo�ene su plaćanja PDV-a.

(2) Dobrima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se dobra izravno vezana uz obavljanje univerzalnih poštanskih usluga kao što su obrasci vezani uz prijem, prijenos i dostavu pošiljaka, dopisnice sa iskazanom nominalnom vrijednosti za univerzalne poštanske usluge i slično.

Članak 49.

Plaćanja PDV-a oslobo�ena je isporuka poštanskih maraka po nominalnoj vrijed-nosti kojima se plaćaju poštanske usluge te isporuka državnih i drugih sličnih biljega.

1.2. Usluge u vezi s liječenjem i drugom zdravstvenom zaštitom

Članak 50.

(1) PDV ne plaća se na usluge bolničke i medicinske njege i s time usko povezane usluge i isporuke dobara koje obavljaju tijela s javnim ovlastima, ili koje, u uvjeti-ma koji su u socijalnom smislu slični uvjetima koji se primjenjuju na tijela s javnim ovlastima obavljaju osobito zdravstvene ustanove: domovi zdravlja, hitna medi-cinska pomoć, poliklinike, opće i specijalne bolnice i klinike. Ove isporuke dobara i obavljene usluge kao i usluge zdravstvene njege koje obavljaju zdravstvene usta-nove za njegu u kući oslobo�ene su plaćanja PDV-a i u slučaju kad ih obavljaju tijela odnosno pravne osobe s javnim ovlastima ili druge organizacije slične priro-de na temelju javnih ovlasti.

(2) Uslugama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se usluge boravka i prehrane bole-snika te smještaja roditelja uz djecu za vrijeme bolničkog liječenja na temelju uputnice za bolničko liječenje prema posebnim propisima, usluge ustanova koje obavljaju javnozdravstvenu djelatnost koje su izravno povezane s liječenjem i zdravstvenom njegom kao što je provo�enje higijensko-epidemiološko zdravstvene zaštite stanovništva, usluge izdavanja i produljivanja zdravstvenih iskaznica, us-luge cijepljenja, provo�enje programa u vezi s izvanbolničkim liječenjem, provo-�enje izvanbolničke specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite i slično.


(3) Uslugama iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se:1. usluge koje nisu povezane s liječenjem i zdravstvenom njegom osobito najam i

korištenje prostora u sklopu bolnica, domova zdravlja, lječilišta i sličnih usta-nova, razne doplate za smještaj ili za korištenje televizora, telefona i interneta, dodatne usluge praonice i parkiranja u sklopu bolnica, lječilišta i sličnih usta-nova, športsko-rekreativne usluge u sklopu lječilišta kao što su najam bicikla, korištenje bazena ili sportskih terena i slično,

2. usluge koje se ne obavljaju u svrhu zdravstvene zaštite kao što su zdravstveni pregledi u vezi s utvr�ivanjem sposobnosti za držanje i nošenje oružja, zdrav-stveni pregledi o sposobnosti za upravljanje motornim vozilima, vještačenja za sudske i druge postupke kao što je utvr�ivanje očinstva, razne usluge analiza tla, ispravnosti voda, predmeta opće uporabe, usluge ispitivanja zraka, izobraz-ba zdravstvenih i drugih radnika i ostale slične usluge ustanova koje obavljaju javnozdravstvenu djelatnost.

Članak 51.

(1) Obavljanje medicinske njege u okviru bavljenja medicinskim i pomoćnim medicin-skim zanimanjima čime se smatraju usluge i isporuke dobara doktora medicine, doktora stomatologije ili dentalne medicine, medicinskih sestara, primalja, fiziote-rapeuta, psihologa i usluge biokemijskih laboratorija povezane s liječenjem, oslo-bo�eno je plaćanja PDV-a.

(2) Uslugama i isporukama dobara iz stavka 1. ovoga članka smatraju se sve one us-luge i isporuke dobara koje porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati prema posebnim propisima koji ure�uju njihovu djelatnost.

Članak 52.

PDV se prema članku 39. stavku 1. točki d) Zakona ne plaća na isporuke ljudskih organa i krvi, obavljene u svrhu liječenja prema posebnim propisima, te na isporuke majčinog mlijeka.

1.3. Usluge dentalnih tehničara te isporuka dentalnih nadomjestaka

Članak 53.

Usluge što ih obavljaju dentalni tehničari te zubni/protetski nadomjesci koje ispo-ručuju dentalni tehničari i doktori dentalne medicine, oslobo�ene su plaćanja PDV-a, ako se obavljaju u skladu s posebnim propisima koji ure�uju njihovu djelatnost.

1.4. Usluge prijevoza bolesnih ili ozlije�enih osoba

Članak 54.

Usluge prijevoza ozlije�enih osoba u hitnim slučajevima ili bolesnih osoba u vezi s liječenjem u vozilima posebno izra�enima za tu svrhu oslobo�ene su plaćanja PDV-a pod uvjetom da te usluge obavljaju ovlaštene osobe u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti.


1.5. Usluge udruženja osoba

Članak 55.

(1) PDV ne plaća se na usluge što ih obavljaju udruženja osoba isključivo svojim čla-novima, a koje su u zajedničkom interesu svih članova pod uvjetom da svi člano-vi obavljaju istu djelatnost oslobo�enu plaćanja PDV-a ili za tu djelatnost nisu obveznici PDV-a.

(2) Usluge iz stavka 1. ovoga članka oslobo�ene su plaćanja PDV-a ako su namijenje-ne neposredno za obavljanje djelatnosti članova udruženja, uz uvjet da članovi udruženju nadokna�uju samo svoj dio ukupnih troškova za obavljene im usluge i da takvo oslobo�enje ne dovodi do narušavanja tržišnog natjecanja.

(3) Ako udruženje obavlja usluge trećim osobama te usluge nisu oslobo�ene plaćanja PDV-a.

1.6. Usluge i isporuke povezane sa socijalnom skrbi

Članak 56.

(1) Plaćanja PDV-a oslobo�ene su usluge i isporuke dobara povezane sa socijalnom skrbi, uključujući one što ih obavljaju i isporučuju domovi za starije i nemoćne osobe. Plaćanja PDV-a oslobo�ene su ove isporuke i kad ih obavljaju, obiteljski domovi, ustanove, tijela s javnim ovlastima ili druge organizacije sukladno poseb-nim propisima na području socijalne skrbi.

(2) Uslugama i isporukama dobara iz stavka 1. ovoga članka smatraju se sve one us-luge i isporuke dobara koje se mogu obavljati prema posebnim propisima iz pod-ručja socijalne skrbi kojima se korisnicima socijalne skrbi osigurava stanovanje, prehrana, briga o zdravlju, odgoj i obrazovanje, psihosocijalna rehabilitacija, njega i druge slične potrebe.

1.7. Usluge u vezi zaštite djece i mladeži

Članak 57.

(1) Plaćanja PDV-a oslobo�ene su usluge i isporuke dobara povezane sa zaštitom dje-ce i mladeži što ih obavljaju ustanove, tijela s javnim ovlastima ili druge organiza-cije sukladno propisima na području socijalne skrbi.

(2) Uslugama i isporukama dobara iz stavka 1. ovoga članka smatraju se one usluge i isporuke dobara koje se mogu obavljati prema posebnim propisima na području socijalne skrbi, kao što su smještaj i prehrana, pod uvjetom da ih izravno obavlja-ju odnosno isporučuju pružatelji usluga zaštite djece i mladeži.

1.8. Usluge obrazovanja

Članak 58.

(1) PDV ne plaća se na obrazovanje djece i mladeži, predškolsko, školsko ili sveučiliš-no obrazovanje, stručno osposobljavanje i prekvalifikacija, uključujući s time usko povezane usluge i dobra, koje obavljaju tijela s javnim ovlastima ili druge osobe,


koje imaju slične ciljeve u skladu s posebnim propisima koji ure�uju obavljanje djelatnosti obrazovanja.

(2) PDV ne plaća se na usluge posredovanja u zapošljavanju studenata i učenika, or-ganizaciji prehrane studenata i smještaju studenata. Plaćanja PDV-a oslobo�ena je isporuka dobara izravno vezana uz obavljanje usluga iz ovoga stavka kao što su smještaj i prehrana učenika u učeničkim odnosno studenata u studentskim domo-vima i slično. Plaćanja PDV-a oslobo�ena je isporuka obroka u vezi s predškolskim i osnovnoškolskim obrazovanjem koje tim korisnicima obavljaju ustanove ili orga-nizacije iz članka 39. stavka 1. točke g), h) i i) Zakona izravno ili putem druge takve ustanove ili organizacije pod uvjetom da naknada nije veća od ukupnih troškova za obavljenu isporuku.

(3) Oslobo�enje od PDV-a ne odnosi se na usluge ljetnog smještaja učenika odnosno studenata u učeničkim i studentskim domovima, odnosno smještaja osoba koje nisu učenici ili studenti.

(4) Nastava koju privatno održavaju nastavnici i koja obuhvaća osnovnoškolsko, sred-njoškolsko i visokoškolsko obrazovanje oslobo�ena je plaćanja PDV-a ako nastavu u tim ustanovama obavljaju fizičke osobe (nastavnici ili predavači) prema unapri-jed ugovorenoj satnici i rasporedu, isključivo prema nastavnim planovima i pro-gramima verificiranim od strane Ministarstva znanosti obrazovanja i športa. Oslo-bo�enje se odnosi i na naknadu za održavanje ispita i konzultacija usko vezanih za izvo�enje ugovorenog plana i programa nastave.

(5) Oslobo�enje iz članka 39. stavka 1. točke i) Zakona odnosi se na obrazovanje u vezi s nastavnim programima koje donose odnosno odobre nadležna ministarstva.

1.9. Ustupanje osoblja vjerskih ili duhovnih institucija

Članak 59.

Ustupanje osoblja vjerskih ili filozofskih institucija za obavljanje isporuka vezanih uz bolničku dijagnostiku, liječenje i zdravstvenu njegu, socijalnu skrb, obrazovanje te zaštitu djece i mladeži oslobo�eno je plaćanja PDV-a.

1.10. Usluge neprofitnih organizacija

Članak 60.

(1) Plaćanja PDV-a oslobo�ene su usluge koje neprofitne organizacije čiji su ciljevi vjerske, domoljubne, filozofske, dobrotvorne ili druge općekorisne naravi obave svojim članovima u skladu sa statutima ili drugim pravilima tih organizacija. Oslo-bo�enje se primjenjuje neovisno o tome plaćaju li članovi navedenih organizacija članarinu u skladu s pravilima tih organizacija ili se njihova djelatnost temelji na donacijama i dobrovoljnim prilozima.

(2) Oslobo�enje u smislu stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na isporuke dobara pod uvjetom da su isporuke tih dobara usko povezane s obavljenim uslugama ili su sastavni dio tih usluga.


1.11. Usluge u kulturi

Članak 61.

(1) Usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara koje obavljaju ustanove u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge pravne osobe u kulturi oslobo�ene su plaćanja PDV-a kada ih obavljaju muzeji, galerije, arhive, knjižnice, kazališta, or-kestri i druge glazbeno-scenske te konzervatorske i restauratorske ustanove, usta-nove za zaštitu spomenika kulture, umjetničkih organizacija uz uvjet da djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima koji ure�uju obavljanje tih djelatnosti.

(2) Umjetničke organizacije upisane u Registar umjetničkih organizacija pri Ministar-stvu kulture smatraju se tijelima s javnim ovlastima ili drugim pravnim osobama u kulturi iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Uslugama i isporukama iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se usluge i isporuke dobara koje ustanove u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge pravne osobe za trajnu naobrazbu i kulturu obavljaju kao komercijalne programe (razni tečajevi, radionice i slično).

1.12. Usluge i isporuke dobara u vezi s priredbama

Članak 62.

(1) Plaćanja PDV-a oslobo�ene su usluge i isporuke dobara usko povezane s njima koje obave organizacije iz članka 39. stavka 1. točaka b), g), h), i), l), m) i n) Za-kona u vezi s priredbama ili doga�anjima organiziranim za prikupljanje sredstava pod uvjetom da se prikupljena sredstva nakon podmirenja troškova vezanih za organizaciju tih priredbi ili doga�anja koriste u dobrotvorne svrhe odnosno svrhe za koje su te organizacije osnovane. Svrha tih priredbi ili doga�anja mora biti odre�ena unaprijed što može biti označeno na kartama, plakatima ili oglašeno u javnim medijima. Oslobo�enje se odnosi i na prodaju karata za te priredbe ili do-ga�anja.

(2) Pojedina organizacija iz članka 39. stavka 1. točaka b), g), h), i), l), m) i n) Zako-na godišnje može organizirati najviše dvije priredbe ili doga�anja iz stavka 1. ovoga članka.

1.13. Obavljanje djelatnosti javnog radija i televizije

Članak 63.

Plaćanja PDV-a oslobo�ena je pristojba, odnosno obavljanje djelatnosti javnog radija i televizije, osim komercijalnih, prema odredbama posebnih propisa kojima se propisuje obavljanje djelatnosti javnog radija i televizije.

1.14. Usluge usko vezane uz sport ili tjelesni odgoj

Članak 63.a

Primatelji usluga iz članka 39. stavka 1. točke m) Zakona su osobe koje se sportom ili tjelesnim odgojem bave profesionalno ili amaterski.


Članak 64.

Brisan.

2. Porezna oslobo�enja za ostale isporuke

2.1. Transakcije u okviru djelatnosti osiguranja i reosiguranja

Članak 65.

(1) Plaćanja PDV-a oslobo�ene su transakcije u vezi s osiguranjem i reosiguranjem.

(2) Poslovima osiguranja smatra se sklapanje i ispunjavanje ugovora o neživotnom i životnom osiguranju, osim obveznih socijalnih osiguranja. Poslovima reosiguranja smatra se sklapanje i ispunjavanje ugovora o reosiguranju, kojima se prenosi višak rizika iznad samopridržaja društva za osiguranje društvu za reosiguranje, odnosno poslovi kojima se prihvaćaju rizici ustupljeni od strane društva za osiguranje, pre-ma posebnim propisima kojima se ure�uje obavljanje poslova osiguranja i reosi-guranja.

(3) Plaćanja PDV-a oslobo�ene su usluge povezane s osiguranjem i reosiguranjem koje obavljaju posrednici u osiguranju i reosiguranju te zastupnici u osiguranju.

(4) Ako složena transakcija uključuje neki element osiguranja koji je zasebno naveden, osiguranje će biti zasebna usluga oslobo�ena PDV-a prema članku 40. stavku 1. točki a) Zakona.

(5) Procjena štete ne smatra se uslugom oslobo�enom plaćanja PDV-a u smislu članka 40. stavka 1. točke a) Zakona.

2.2. Odobravanje i ugovaranje kredita te ugovaranje kreditnih garancija

Članak 66.

(1) Plaćanja PDV-a oslobo�eno je odobravanje i ugovaranje kredita. Kreditima se u smislu članka 40. stavka 1. točke b) Zakona smatraju i zajmovi, uključujući potro-šačke kredite i zajmove, hipotekarne kredite i zajmove, zajmove osigurane pokret-nom imovinom ili zalogom, zajmove dane kao element financiranja u vezi s ispo-rukama dobara ili usluga pod uvjetom da element financiranja nije sastavni dio naknade. Oslobo�enje se odnosi na upravljanje kreditom odnosno usluge u vezi s kreditom kao što su usluge vo�enja kredita, vo�enja evidencije, dogovaranje i praćenje otplate kredita ako to radi osoba koja odobrava kredit.

(2) Usluge prikupljanja podataka, izrade analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti korisnika kredita koje nisu vezane za davanje i upravljanje kreditima ili s ugovaranjem odnosno izdavanjem garancija ili drugih jamstava za kredite nisu oslobo�ene plaćanja PDV-a.

(3) Plaćanja PDV-a oslobo�eno je ugovaranje odnosno izdavanje kreditnih garancija od-nosno bankovnih garancija za plaćanje i drugih jamstava za pokriće novčanih dugo-vanja te upravljanje kreditnim garancijama od strane osobe koja odobrava kredit.


(4) Garancijom ili drugim jamstvom za pokriće dugovanja ne smatra se izdavanje jamstava za popravak ili zamjenu neispravnih dobara, predaja imovine u svrhu osiguranja pokrića dugovanja koje ne proizlazi iz odobrenja kredita, izdavanje jamstva kao osiguranja od nepodmirenja otplate najma ili plaćanje zateznih kama-ta na otplatu najma te preuzimanje obveza nenovčane prirode.

(5) Prodaja stečenih dobara nakon naplate hipoteke ne smatra se uslugom oslobo�e-nom plaćanja PDV-a.

2.3. Transakcije u vezi sa štednim, tekućim i žiro računima

Članak 67.

(1) Plaćanja PDV-a oslobo�ene su transakcije uključujući i posredovanje u vezi s de-pozitima, vo�enjem štednih, tekućih i žiro računa za klijente, plaćanjima, transfe-rima, čekovima i drugim instrumentima plaćanja odnosno sve transakcije u vezi s tim koje su neposredno povezane, a omogućuju ispunjenje novčane obveze, osim naplate duga.

(2) Isporukom u smislu Zakona ne smatra se ako porezni obveznik ustupi ili prenese potraživanje nastalo iz isporuka dobara i usluga drugom poreznom obvezniku radi naplate. Me�utim naknada za uslugu naplate potraživanja, provizija, diskont i ostali troškovi koje zaračunava porezni obveznik preuzimatelj duga (factor) pod-liježu plaćanju PDV-a.

(3) Uslugama vo�enja računa smatra se vo�enje novčanog računa za klijenta, deponi-ranje, prijenos i povlačenje novčanih sredstava na ili s računa, elektroničkim ili nekim drugim putem, usluge izdavanja čekova vezano za poseban račun, trajni nalozi, izravnanje dugovanja, pristup i vo�enje internetskog i telefonskog bankar-stva, usluge izdavanja platnih kartica vezano za odre�eni račun, te sortiranje i brojanje novca vezano uz neki poseban račun.

(4) Transakcijama iz članka 40. stavka 1. točke d) Zakona smatraju se i otvaranje ra-čuna, zatvaranje računa, upis tereta i dugovanja, obavješćivanje deponenata o uplatama i isplatama, obavješćivanje banke deponenta o promjeni stanja na raču-nu, o stanju računa, zatim članarina i pretplata u vezi sa sustavom računa ili plat-nim karticama i slično.

(5) Plaćanja PDV-a oslobo�ene su platne usluge i s tim povezane usluge posredovanja ako se obavljaju u skladu s posebnim propisima koji ure�uju to područje.

(6) Uslugama neposredno povezanim s transakcijama iz članka 40. stavka 1. točke d) Zakona ne smatra se najam i održavanje terminala i drugih ure�aja za obradu kartičnih plaćanja, postavljanje i održavanje bankomata, čuvanje i pohrana nov-čanih sredstava te najam sefova, zaštićenog prostora i lokacija.

2.4. Transakcije u vezi s valutama, novčanicama i kovanicama

Članak 68.

(1) Plaćanja PDV-a oslobo�ene su transakcije, uključujući posredovanje, u vezi s va-lutama, novčanicama i kovanicama koje se koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja.


(2) Oslobo�enje se odnosi na isplatu novčanih sredstava te mjenjačke poslove kojima se smatraju poslovi obavljanja usluga osobi koja mijenja valutu u novčanicama ili ko-vanicama koje se koriste kao zakonska sredstva plaćanja, primjenom tečajnih stopa utvr�enih za državne valute, odnosno na prihode ostvarene trgovanjem u vezi sa stranom valutom (tečajna razlika). Isplatom novčanih sredstava smatra se ručna ili automatska isplata, usluge vezane za putničke čekove, akreditive, usluge s čekovima nevezane za poseban račun te zamjena novčanica i kovanica iste valute.

(3) Izdavanje prigodnih kovanica i transakcije u vezi s njima, koje se daju u opticaj po nominalnoj vrijednost i zakonsko su sredstvo plaćanja oslobo�eno je plaćanja PDV-a. Ako se kovanice i novčanice kupuju ili prodaju po većoj vrijednosti od njihove nominalne vrijednosti, onda te isporuke podliježu oporezivanju.

(4) Oslobo�enim transakcijama iz članka 40. stavka 1. točke e) Zakona ne smatraju se transakcije vezane uz kolekcionarske predmete odnosno kovanice od zlata, srebra ili drugog metala te novčanice koje se u pravilu ne koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja ili kovanice od numizmatičkog interesa.

(5) Usluge zaprimanja, obrade, sortiranja, zamjena oštećenih novčanica ili kovanica, izdavanja i opskrbe gotovim novcem, oslobo�ene su plaćanja PDV-a, osim usluga kurirske dostave i sigurnog prijevoza.

2.5. Transakcije u vezi s dionicama, udjelima u trgovačkim društvima ili udruženjima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima

Članak 69.

(1) Plaćanja PDV-a oslobo�ene su transakcije, uključujući posredovanje, u vezi s dio-nicama, udjelima u trgovačkim društvima ili udruženjima, obveznicama, vrijedno-snim papirima i drugim financijskim instrumentima prema posebnim propisima, osim dokumenata kojima se utvr�uje neko pravo nad dobrima te prava ili vrijed-nosnih papira kojima se utvr�uju odre�ena prava na nekretninama.

(2) Oslobo�enim transakcijama iz članka 40. stavka 1. točke f) Zakona smatra se za-primanje i prijenos naloga u vezi s vrijednosnim papirima i drugim financijskim instrumentima, izvršavanje naloga za račun klijenata, trgovanje za vlastiti račun, usluge provedbe ponude odnosno prodaje vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata sa i bez obveze otkupa, sukladno posebnim propisima koji ure�uju to područje.

(3) Oslobo�enim transakcijama u smislu članka 40. stavka 1. točke f) Zakona ne sma-tra se investicijsko savjetovanje i upravljanje portfeljem vrijednosnih papira i dru-gih financijskih instrumenata te njihova pohrana i čuvanje.

(4) Oslobo�enim transakcijama u smislu članka 40. stavka 1. točke f) Zakona tako�er se ne smatraju:a) administrativni poslovi,b) pravne, računovodstvene, knjigovodstvene i revizijske usluge,c) usluge koje se odnose na zakonitost poslovanja,d) provjera identiteta, istrage u vezi pranja novca i porezne utaje,


e) usluge prikupljanja podataka u svrhu recikliranja novčanica i kovanica,f) marketing, istraživanje, osmišljavanje i razvoj novih proizvoda,g) dizajnerske i softverske usluge.

2.6. Usluge upravljanja posebnim investicijskim fondovima

Članak 70.

(1) Plaćanja PDV-a oslobo�ene su usluge upravljanja posebnim investicijskim fondo-vima koje obavljaju društva za upravljanje investicijskim fondovima. Oslobo�enje se odnosi na upravljanje zatvorenim i otvorenim investicijskim fondovima, miro-vinskim fondovima te fondovima osnovanim po posebnim propisima.

(2) Pod uslugama upravljanja iz stavka 1. ovoga članka smatra se upravljanje imovinom i raspodjelom imovine fonda, upravljanje rizicima i operativnom imovinom, uklju-čujući odabir dionica, kupnju i prodaju udjela u investicijskim fondovima, prelimi-narne veze s posrednicima i zastupnicima, administrativni poslovi vezani uz uprav-ljanje, zatim poslovi savjetovanja, skrbništvo i administrativni poslovi vezani za udjele u investicijskim fondovima koji se obavljaju fondovima u skladu s propisima koji ure�uju poslovanje društava za upravljanje investicijskim fondovima.

(3) Uslugama upravljanja iz stavka 1. ovoga članka osobito se ne smatra vanjski nad-zor fonda, promidžba i upravljanje općim troškovima fonda te razvoj sustava, kao što je planiranje i primjena nove tehnologije, značajnija unaprje�enja postojećih sustava i održavanje sustava, te usluge koje se odnose na zakonitost poslovanja.

2.7. Izbor za oporezivanje

Članak 71.

(1) Porezni obveznik ima pravo izbora za oporezivanje kad za isporučena dobra ili obavljene usluge odobrava kredite iz svojih financijskih sredstava, a naknadu za usluge kreditiranja iskazuje odvojeno od vrijednosti dobara i usluga koje isporučuje.

(2) Ako se porezni obveznik odluči za oporezivanje usluga kreditiranja iz stavka 1. ovoga članka o tome je obvezan pisanim putem izvijestiti nadležnu ispostavu Po-rezne uprave prije početka obavljanja takvih usluga.

2.8. Prire�ivanje igara na sreću

Članak 72.

Prire�ivanje lutrijskih igara, igara na sreću u casinima, igara kla�enja i igara na sreću na automatima oslobo�eno je plaćanja PDV-a pod uvjetom da se navedene djelat-nosti obavljaju u skladu s posebnim propisima koji ure�uju tu djelatnost.

2.9. Isporuka gra�evina ili njihovih dijelova i zemljišta

Članak 72.a

(1) Izvršnim aktom iz članka 40. stavka 6. Zakona kojim se odobrava gra�enje smatra se gra�evinska dozvola, lokacijska dozvola, rješenje za gra�enje i slično.


(2) Gra�evinskim zemljištem u smislu članka 40. stavka 1. točke k) Zakona osobito se ne smatra poljoprivredno zemljište i šumsko zemljište.

Članak 72.b

(1) Isporuka gra�evina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze prije prvog nastanjenja ili korištenja odnosno kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine, oporeziva je PDV-om.

(2) Prvo nastanjenje odnosno korištenje iz stavka 1. ovoga članka dokazuje se jednim od sljedećih dokumenata: a) dokumentom nadležnog tijela o prebivalištu ili uobičajenom boravištu,b) knjigovodstvenom evidencijom kojom se gra�evina odnosno njezini dijelovi

stavljaju u uporabu,c) bilo kojom drugom dokumentacijom kojom se dokazuje korištenje nekretnine i

njezinih dijelova kao što su: ugovor o najmu, ugovor o isporuci električne ener-gije, vode i slično.

(3) Iznimno, ako se prvo nastanjenje odnosno korištenje ne može dokazati jednim od dokumenata koji su propisani stavkom 2. ovoga članka, a nekretnina je bila ko-rištena, datumom prvog nastanjenja ili korištenja smatrat će se datum prve ispo-ruke.

(4) Ako su troškovi rekonstrukcije nastanjenih, odnosno korištenih gra�evina ili nji-hovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze u prethodne dvije godine prije dana isporuke veći od 50% prodajne cijene, takva isporuka je oporeziva PDV-om. Prodajnom cijenom smatra se naknada u smislu članka 33. Zakona.

(5) Isporuka nedovršenih gra�evina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze kao što je roh-bau oporeziva je PDV-om.

(6) U smislu stavka 4. ovoga članka rekonstrukcijom gra�evine smatra se izvedba gra�evinskih i drugih radova na postojećoj gra�evini kojima se mijenja gra�evina u odnosu na stanje prije rekonstrukcije kao što su dogra�ivanje, nadogra�ivanje, uklanjanje vanjskog dijela gra�evine, izvo�enje radova radi promjene namjene gra�evine i slično, odnosno izvedba gra�evinskih i drugih radova na ruševini po-stojeće gra�evine u svrhu njezine obnove.

2.10. Najam stambenih prostorija

Članak 73.

(1) Najam stambenih prostorija i dijelova stana u svrhu stanovanja oslobo�en je pla-ćanja PDV-a.

(2) Pod stanovanjem u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatra se trajni boravak ∑ življenje u stambenom prostoru.

(3) Iznajmljivanje namještenih ili nenamještenih soba i stambenih prostorija, radi povre-menog boravka, bez namjere trajnog življenja, u turističke svrhe (povremenim go-stima) i poslovne svrhe (predstavnicima tvrtki i sl.) nije oslobo�eno plaćanja PDV-a.


(4) Sve prateće usluge i isporuke dobara u svezi s najmom stana za stanovanje, koje se uključuju u iznos naknade za najam stana, kao što su isporuke vode, struje, plina, grijanja, odvoz smeća, oslobo�ene su plaćanja PDV-a.

(5) Usluge kao npr. iznajmljivanje parkirnih mjesta u zajedničkoj garaži stambene zgrade, oporezive su neovisno jesu li vezane uz iznajmljivanje stambenog prosto-ra u turističke i poslovne svrhe ili uz iznajmljivanje u svrhu stanovanja.

2.11. Isporuke dobara koja se koriste isključivo za oslobo�ene djelatnosti

Članak 74.

Isporuka dobara koja je porezni obveznik koristio u okviru svoje gospodarske djelatnosti isključivo za isporuke iz članaka 39. i 40. Zakona za koje nije bio dopušten odbitak pretporeza pri nabavi, oslobo�ena je plaćanja PDV-a. Me�utim ako je porezni obveznik za nabavu tih dobara mogao pretporez odbiti u cijelosti ili djelomično takve isporuke podliježu oporezivanju.

2.12. Opće odredbe

Članak 75.

Ako porezni obveznik koji obavlja oslobo�ene isporuke dobara i usluga iz članaka 39. i 40. Zakona, obavlja i oporezive isporuke dobara i usluga te isporuke podliježu oporezivanju u smislu članka 4. stavka 1. Zakona.

3. Me�unarodni prijevoz putnika

Članak 76.

Me�unarodni prijevoz putnika iz članka 43. stavka 2. Zakona koji je oslobo�en plaćanja PDV-a je prijevoz putnika u zračnom, riječnom i pomorskom prijevozu pri kojem je mjesto početka prijevoza putnika (polaska) ili mjesto završetka prijevoza put-nika (dolaska) izvan Republike Hrvatske. Mjesto polaska ili dolaska je ono mjesto koje je na voznoj karti navedeno kao mjesto polaska ili kao prvo mjesto dolaska.

4. Oslobo�enja pri uvozu

4.1. Uvoz osobne imovine u vlasništvu fizičkih osoba koje dolaze iz trećih zemalja ili trećih teritorija

Članak 77.

U vezi članaka 78. do 107. ovoga Pravilnika, pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje: 1. ≈osobna imovina« je imovina namijenjena za osobnu uporabu neke osobe ili za

potrebe njenog kućanstva uključujući kućanske predmete, bicikle i motocikle, osobna motorna vozila i prikolice za njih, kamp kućice, plovila koja služe razo-nodi i privatne zrakoplove, kao i prehrambene proizvode za kućanstvo koji odgovaraju potrebama obitelji te kućne ljubimce i životinje za jahanje,


2. ≈kućanski predmeti« su osobni predmeti, kućansko rublje/posteljina i namještaj te predmeti i oprema namijenjeni za osobnu uporabu te osobe ili njezinog kućanstva,

3. ≈alkohol i alkoholna pića« su pivo, vino, aperitivi vinske ili alkoholne baze, vinjaci, likeri i žestoka pića i slično svrstani u KN oznake 2203 do 2208.

4.2. Osobna imovina fizičkih osoba kod preseljenja u Republiku Hrvatsku

Članak 78.

(1) Pravo na oslobo�enje od PDV-a za uvoz prema članku 44. stavku 1. točki 3. Zako-na stječu fizičke osobe pri uvozu osobne imovine prilikom preseljenja s područja izvan Europske unije u tuzemstvo.

(2) Oslobo�enje od PDV-a se ograničava na osobnu imovinu koja je: a) osim u posebnim slučajevima opravdanim okolnostima, pripadala osobi i, ako

se radi o dobrima koja nisu potrošna, a koju je osoba prije preseljenja koristila najmanje šest mjeseci prije dana preseljenja s područja izvan Europske unije,

b) namijenjena za korištenje u istu svrhu nakon preseljenja u tuzemstvo te osobe.

(3) Pravo na oslobo�enje od PDV-a mogu ostvariti osobe koje su prije preseljenja ži-vjele izvan Europske unije neprekidno u razdoblju od 12 mjeseci.

(4) Pravo na oslobo�enje od PDV-a ne može se ostvariti za: a) alkohol i alkoholna pića, b) duhan i duhanski proizvodi, c) komercijalna prijevozna sredstva, d) predmete koji se koriste za obavljanje djelatnosti ili zanimanja, osim prijenosne

opreme, umjetničkih obrta ili slobodnih zanimanja.

(5) Pravo na oslobo�enje od PDV-a ostvaruje se za osobnu imovinu koju osoba konač-nim uvozom unese u roku od 12 mjeseci od dana prijave u tuzemstvu.

(6) Osobna imovina se može uvoziti u nekoliko zasebnih pošiljki tijekom razdoblja iz stavka 5. ovoga članka.

(7) Do isteka 12 mjeseci od datuma njezinog konačnog uvoza, osobnu imovinu uve-zenu s oslobo�enjem od PDV nije moguće bez prethodne prijave Carinskoj upravi dati u najam, dati kao osiguranje, dati u zakup ili izvršiti njezin prijenos, uz nak-nadu ili bez naknade.

(8) U slučaju najma, davanja kao osiguranje, zakupa ili prijenosa prije isteka roka iz stavka 7. ovoga članka nastaje obveza plaćanja PDV-a na ta dobra, po stopi koja se primjenjuje na dan takvoga zajma, davanja kao osiguranja, zakupa ili prijenosa, na temelju vrste robe i carinske vrijednosti koju na taj dan utvrdi ili prihvati Carin-ska uprava.

4.3. Uvoz dobara radi sklapanja brakaČlanak 79.

(1) Oslobo�enje od plaćanja PDV-a u skladu s člankom 44. stavkom 1. točkom 4. Za-kona odnosi se na odjeću i kućanske predmete, bez obzira jesu li novi ili rabljeni, koji pripadaju osobi koja preseljava u Republiku Hrvatsku radi sklapanja braka.


(2) Pravo na oslobo�enje od PDV-a ostvaruje se za darove čija pojedinačna vrijednost ne prelazi 7.500,00 kuna koje je osoba iz stavka 1. ovoga članka prigodom sklapa-nja braka primila od osoba izvan Europske unije.

(3) Pravo na oslobo�enje od PDV-a mogu ostvariti osobe: a) koje su prije preseljenja živjele izvan Europske unije u neprekidnom razdoblju

od najmanje 12 mjeseci, b) koje daju na uvid dokaz o sklapanju braka.

(4) Pravo na oslobo�enje od PDV-a ne može se ostvariti za alkohol i alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode.

(5) Pravo na oslobo�enje od PDV-a ostvaruje se za trajno uvezena dobra: a) najranije dva mjeseca prije datuma vjenčanja ib) najkasnije četiri mjeseca nakon datuma vjenčanja.

(6) Dobra za koja je ostvareno pravo na oslobo�enje od PDV-a mogu biti uvezena u nekoliko zasebnih pošiljki u razdoblju iz stavka 5. ovoga članka.

(7) Do isteka 12 mjeseci od datuma prijave konačnog uvoza, osobnu imovinu uvezenu s oslobo�enjem od PDV-a nije moguće bez prethodne prijave Carinskoj upravi dati u najam, dati kao osiguranje, dati u zakup ili izvršiti njezin prijenos, uz naknadu ili bez naknade.

(8) U slučaju najma, davanja kao osiguranje, zakupa ili prijenosa prije isteka roka iz stavka 7. ovoga članka nastaje obveza plaćanja PDV-a na ta dobra, po stopi koja se primjenjuje na dan takvoga najma, davanja kao osiguranje, zakupa ili prijenosa, na temelju vrste robe i carinske vrijednosti koju na taj dan utvrdi ili prihvati nad-ležna Carinska uprava.

4.4. Osobna imovina stečena naslje�ivanjem

Članak 80.

(1) Oslobo�enje od plaćanja PDV-a prema članku 44. stavku 1. točki 5. Zakona ostva-ruje se za osobnu imovinu koju naslje�ivanjem stekne fizička osoba.

(2) Pravo na oslobo�enje ne može se ostvariti za: a) alkohol i alkoholna pića, b) duhan i duhanske proizvode, c) komercijalna prijevozna sredstva, d) predmete koji se koriste za obavljanje djelatnosti ili zanimanja, osim prijenosne

opreme, umjetničkih obrta ili slobodnih zanimanja, koji su bili potrebni za obavljanje djelatnosti ili zanimanja preminule osobe,

e) zalihe sirovina i gotove proizvode ili poluproizvode, f) stoku i zalihe poljoprivrednih proizvoda čije količine su veće od količina za

uobičajene obiteljske potrebe.

(3) Pravo na oslobo�enje od PDV-a ostvaruje se za osobnu imovinu koja je konačno uvezena najkasnije dvije godine nakon datuma s kojim je osoba stekla pravo na ta dobra (pravomoćno rješenje o naslje�ivanju).


(4) Uvoz ovih dobara može se izvršiti u nekoliko zasebnih pošiljki tijekom razdoblja iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Odredbe ovoga članka primjenjuju se pod istim uvjetima na osobnu imovinu koju naslje�ivanjem stekne pravna osoba registrirana u tuzemstvu koja obavlja nepro-fitnu djelatnost.

4.5. Uvoz školske opreme, obrazovnih materijala i povezanih predmeta za kućanstvo

Članak 81.

(1) Oslobo�enje od PDV-a propisano člankom 44. stavkom 1. točkom 6. Zakona ostva-ruje se za opremu, obrazovne materijale i kućanske predmete koji predstavljaju uobičajeni namještaj za studentsku sobu i pripadaju učenicima ili studentima koji dolaze u Republiku Hrvatsku u svrhu školovanja i namijenjeni su za njihovu osob-nu uporabu tijekom razdoblja školovanja.

(2) U smislu ovoga članka: a) ≈učenik ili student« je svaka osoba upisana u neku obrazovnu ustanovu u cilju

cjelovitog poha�anja nastave koja se u toj ustanovi odvija, b) ≈oprema« je rublje i kućansko rublje/posteljina, kao i odjeća, novo ili rabljeno, c) ≈obrazovni materijali« su predmeti i instrumenti (uključujući računala i pisaće

strojeve) koje učenici i studenti obično koriste u svrhu školovanja.

(3) Pravo na oslobo�enje od PDV-a ostvaruje se najmanje jedanput tijekom jedne školske godine.

4.6. Uvoz dobara beznačajne vrijednosti

Članak 82.

(1) Plaćanja PDV-a oslobo�en je prema članku 44. stavku 1. točki 7. Zakona uvoz dobara nekomercijalne naravi sadržanih u malim pošiljkama, poslanih primatelju kao pismo ili paket koja ukupna vrijednost ne prelazi 160,00 kuna.

(2) Oslobo�enje od PDV-a se ne odnosi na:a) alkohol i alkoholna pića, b) parfeme i toaletne vode ic) duhan i duhanske proizvode.

4.7. Poslovna imovina i druga oprema koja se uvozi prilikom prijenosa djelatnosti

Članak 83.

(1) Oslobo�enje od plaćanja PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 8. Zakona primjenju-je se za uvoz poslovne imovine i druge opreme koja je u vlasništvu poreznog ob-veznika koji obustavlja djelatnost u trećoj zemlji ili na trećem području radi na-stavka obavljanja slične djelatnosti u Republici Hrvatskoj i koji je o početku obav-ljanja takve djelatnosti unaprijed obavijestio Carinsku upravu. Kada se radi o pri-


jenosu poljoprivrednog posjeda, stoka poreznog obveznika tako�er je oslobo�ena PDV-a pri uvozu.

(2) U smislu stavka 1. ovoga članka: a) ≈djelatnost« je gospodarska djelatnost iz članka 6. stavka 2. Zakona, b) ≈porezni obveznik« je samostalna gospodarska jedinica iz proizvodne ili usluž-

ne djelatnosti.

(3) Oslobo�enje od PDV-a se ograničava na poslovnu imovinu i opremu koju: a) je porezni obveznik stvarno koristio najmanje 12 mjeseci prije dana obustave

obavljanja gospodarske djelatnosti u trećoj zemlji ili trećem području iz kojeg prenosi djelatnost,

b) je namijenjena za korištenje u istu svrhu nakon prijenosa, c) će se koristiti u svrhu obavljanja djelatnosti na koju se ne primjenjuje oslobo-

�enje od PDV-a iz članaka 39. i 40. Zakona, d) odgovara prirodi i veličini tog poreznog obveznika.

(4) Oslobo�enje od PDV-a neće biti odobreno poreznim obveznicima koji imaju sjedi-šte, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište izvan Europske unije koji izvrše prijenos svoje djelatnosti u tuzemstvo uslijed ili u svrhu spajanja s drugim poreznim obveznikom, ili preuzimanja od strane poreznog obveznika koji ima sjedište u tuzemstvu, bez započinjanja nove djelatnosti.

(5) Oslobo�enje od PDV-a ne ostvaruje se za: a) prijevozna sredstva koja ne služe za obavljanje proizvodne ili uslužne djelatnosti,b) isporuke bilo koje vrste namijenjene za ljudsku potrošnju ili prehranu životinja,c) goriva i zalihe sirovina ili gotovih proizvoda i poluproizvoda,d) stoku u vlasništvu trgovaca.

(6) Pravo na oslobo�enje od PDV-a ostvaruje se za poslovnu imovinu i drugu opremu uvezenu prije isteka roka od 12 mjeseci od dana prestanka obavljanja djelatnosti poreznog obveznika u trećoj zemlji ili trećem području.

4.8. Uvoz odre�enih poljoprivrednih proizvoda i proizvoda namijenjenih za uporabu u poljoprivredi

4.8.1. Proizvodi poljoprivrednika iz Europske unije s imanja u trećim zemljama ili trećim područjima

Članak 84.

(1) Oslobo�enje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 9. Zakona primjenjuje se za poljoprivredne, stočarske, pčelarske, vrtlarske i šumarske proizvodi s imanja koja se nalaze u pograničnom području susjedne zemlje, u vlasništvu ili posjedu poljo-privrednih proizvo�ača iz pograničnog područja Republike Hrvatske. PDV-a pri uvozi oslobo�eni su i čistokrvni konji, koji nisu stariji od šest mjeseci, oždrijeblje-ni u nekoj trećoj zemlji ili na trećem području od životinje koja je oplo�ena u Eu-ropskoj uniji, a zatim privremeno izvezena kako bi se oždrijebila.


(2) Radi ispunjavanja uvjeta za oslobo�enje iz stavka 1. ovoga članka stočarski proiz-vodi moraju biti dobiveni od životinja koje su uzgojene, stečene ili uvezene u skladu s poreznim odredbama koje se primjenjuju u Republici Hrvatskoj.

(3) Oslobo�enje od PDV-a je ograničeno na proizvode koji nisu podvrgnuti nikakvoj obradi osim one koja je uobičajena nakon berbe ili proizvodnje.

(4) Oslobo�enje od PDV-a odobrava se samo za proizvode koje uvoze poljoprivredni proizvo�ači ili koji se uvoze u njihovo ime.

4.8.2. Sjeme, gnojiva i proizvodi za tretiranje tla i urodaČlanak 85.

(1) Oslobo�enje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 9. Zakona primjenjuje se na sjeme, gnojiva i proizvode za tretiranje tla i uroda namijenjenih za uporabu na imanju koje se nalazi u pograničnom području Republike Hrvatske, u vlasništvu ili posjedu poljoprivrednih proizvo�ača iz pograničnog područja susjedne zemlje.

(2) Oslobo�enje od PDV-a iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na količine sjemena, gnojiva i drugih proizvoda potrebnih za obavljanje djelatnosti poljoprivrednih pro-izvo�ača koje taj proizvo�ač izravno uveze ili se uvoze u njegovo ime.

4.9. Uvoz terapeutskih tvari, lijekova, laboratorijskih životinja i bioloških ili kemijskih tvari

4.9.1. Laboratorijske životinje i biološke ili kemijske tvari namijenjene istraživanju

Članak 86.

(1) Oslobo�enje od PDV-a propisano člankom 44. stavkom 1. točkom 10. Zakona ostvaruje se za sljedeće:a) životinje pripremljene i isporučene bez naknade za uporabu u laboratoriju, b) b iološke ili kemijske tvari uvezene u skladu s ograničenjima i uvjetima propisa-

nim Uredbom Vijeća (EZ) br.1186/2009 od 16. studenoga 2009. kojom se us-postavlja sustav carinskih olakšica u Zajednici.

(2) Oslobo�enje iz stavka 1. ograničava se na životinje i biološke ili kemijske tvari koje su namijenjene za: a) javne ustanove koje se uglavnom bave obrazovanjem ili znanstvenim istraživa-

njima, uključujući i odjele javnih ustanova koji se uglavnom bave obrazovanjem ili znanstvenim istraživanjima,

b) privatne ustanove koje se uglavnom bave obrazovanjem ili znanstvenim istra-živanjima kojima su nadležna tijela izdala odobrenje za primanje takvih artika-la uz oslobo�enje od PDV-a.

4.9.2. Terapeutske tvari ljudskoga podrijetla i reagensi za odre�ivanje krvnih grupa i tipizaciju tkiva

Članak 87.(1) Oslobo�enje od PDV-a propisano člankom 44. stavkom 1. točkom 10. Zakona

ostvaruje se za sljedeće:


a) terapeutske tvari ljudskoga podrijetla;b) reagense za odre�ivanje krvnih grupa;c) reagense za tipizaciju tkiva.

(2) U smislu stavka 1. ovoga članka pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje: a) ≈terapeutske tvari ljudskoga podrijetla« su ljudska krv i proizvodi iz ljudske krvi

(čista ljudska krv, suha ljudska plazma, ljudski albumin i fiksirane otopine pro-teina ljudske plazme, ljudski imunoglobulin i ljudski fibrinogen);

b) ≈reagensi za odre�ivanje krvnih grupa« su reagensi ljudskog, životinjskog, bilj-nog ili drugog podrijetla koji se koriste za odre�ivanje krvnih grupa i utvr�ivanje nekompatibilnosti krvi;

c) ≈reagensi za tipizaciju tkiva« su reagensi ljudskog, životinjskog, biljnog ili drugog podrijetla koji se koriste za tipizaciju ljudskog tkiva.

(3) Oslobo�enje od PDV-a ograničava se na proizvode koji: a) su namijenjeni institucijama ili laboratorijima koje su odobrila nadležna tijela,

za uporabu isključivo u nekomercijalne medicinske ili znanstvene svrhe, b) posjeduju potvrdu o sukladnosti izdanu od ovlaštenog tijela u zemlji ili na po-

dručju polaska, c) su u spremnicima s posebnom identifikacijskom oznakom.

(4) Oslobo�enje se odnosi i na posebna pakiranja nužna za prijevoz terapeutskih tva-ri ljudskoga podrijetla ili reagensa za odre�ivanje krvnih grupa i tipizaciju tkiva, kao i na sva otapala i dodatke potrebne za njihovo korištenje koji se eventualno nalaze u pošiljkama.

4.9.3. Referentne tvari za kontrolu kvalitete medicinskih proizvoda

Članak 88.

PDV-a su oslobo�ene pošiljke koje sadrže uzorke referentnih tvari koje je odobrila Svjetska zdravstvena organizacija za kontrolu kvalitete materijala koji se koriste u pro-izvodnji medicinskih proizvoda i koje su namijenjene primateljima s odobrenjem nad-ležnih tijela država članica za prijem takvih pošiljki.

4.9.4. Farmaceutski proizvodi koji se koriste na me�unarodnim sportskim priredbama

Članak 89.

Farmaceutski proizvodi humane i veterinarske medicine za ljudsku i životinjsku uporabu na me�unarodnim sportskim priredbama oslobo�eni su PDV-a pri uvozu, u količinama potrebnim za zadovoljavanje njihovih potreba tijekom njihova boravka u Republici Hrvatskoj.

4.10. Dobra za humanitarne i dobrotvorne organizacije

4.10.1. Dobra koja se uvoze u opće svrhe

Članak 90.

(1) Oslobo�enje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 12. Zakona primjenjuje se na:


a) besplatno dobivena dobra za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba koja radi besplatne podjele ugroženim osobama uvoze državne i druge humanitarne ili dobrotvorne pravne osobe i ustanove ovlaštene od nadležnih tijela,

b) sva dobra koja besplatno i bez ikakve komercijalne namjere fizičke osobe ili organizacije izvan Europske unije šalju državnim ustanovama i drugim huma-nitarnim i dobrotvornim pravnim osobama uz odobrenje nadležnih tijela radi prikupljanja sredstava u korist ugroženih osoba na povremenim dobrotvornim priredbama,

c) opremu i uredski materijal koji besplatno i bez ikakve komercijalne namjere fizičke osobe ili organizacije izvan Europske unije šalju državnim ustanovama i drugim humanitarnim i dobrotvornim pravnim osobama uz odobrenje nadlež-nih tijela jedino u svrhu njihova djelovanja ili ostvarenja njihovih humanitarnih i dobrotvornih ciljeva.

(2) U smislu stavka 1. točke a) ovoga članka ≈dobra za zadovoljavanje osnovnih ljud-skih potreba« su dobra potrebna za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, kao što su hrana, lijekovi, odjeća i posteljno rublje/posteljina.

(3) Pravo na oslobo�enje od PDV-a ne može se ostvariti za:a) alkohol i alkoholna pića,b) duhan i duhanske proizvode,c) kavu i čaj,d) motorna vozila, osim vozila hitne pomoći.

(4) Pravo na oslobo�enje od PDV-a ostvaruju pravne osobe čiji računovodstveni po-stupak omogućuje nadzor njihova djelovanja i daje sva potrebna osiguranja.

(5) Državne i druge humanitarne ili dobrotvorne pravne osobe koje ostvaruju pravo na oslobo�enje od PDV-a ne mogu dati u najam, zakup ili izvršiti prijenos, uz naknadu ili bez naknade, dobara iz stavka 1. ovoga članka radi neke druge svrhe osim one utvr�ene stavkom 1. točkom a) i b) ovoga članka, osim ako Carinska uprava nije o tome unaprijed obaviještena.

(6) Ako dobra i oprema trebaju biti predmetom zajma, zakupa ili prijenosa na neku pravnu osobu koja ostvaruje pravo na oslobo�enje od PDV-a u skladu sa stavkom 1. i 4. ovoga članka, pravo na oslobo�enje od PDV-a i dalje se ostvaruje pod uvje-tom da ta pravna osoba koristi dobra i opremu za svrhu koja omogućava pravo na takvo oslobo�enje. U drugim slučajevima, davanje u najam, zakup ili prijenos podložni su prethodnom plaćanju PDV-a po stopi koja se primjenjuje na dan najma, zakupa ili prijenosa na temelju vrste dobra i opreme i vrijednosti koju Carinska uprava na taj dan utvrdi ili prihvati.

(7) Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka koje prestanu ispunjavati uvjete za stjeca-nje prava na oslobo�enje ili koje bi dobra i opremu koji podliježu oslobo�enju pri uvozu iskoristile u svrhe drukčije od onih utvr�enih tim stavkom, dužne su o tome izvijestiti Carinsku upravu.

(8) Dobra koja ostaju u vlasništvu pravnih osoba koje prestanu ispunjavati uvjete za ostvarenje prava na oslobo�enje podliježu PDV-u pri uvozu po stopi koja se pri-mjenjuje na dan prestanka ispunjenja tih uvjeta na temelju vrste dobra i opreme i vrijednosti koju Carinska uprava na taj dan utvrdi ili prihvati.


(9) Dobra koja pravne osobe koje su iskoristile pravo na oslobo�enje od PDV-a koriste u svrhe koje nisu propisane stavkom 1. ovoga članka podliježu plaćanju PDV-a na uvoz po stopi koja se primjenjuje na dan njihovog korištenja u druge svrhe na te-melju vrste dobra i opreme i vrijednosti koju na taj dan utvrdi Carinska uprava.

4.10.2. Predmeti koji se uvoze u korist hendikepiranih osoba

Članak 91.

(1) U skladu sa člankom 44. stavkom 1. točkom 11. Zakona predmeti posebno izra�e-ni za obrazovanje, zapošljavanje ili socijalnu rehabilitaciju slijepih ili drugih fizič-ki ili mentalno hendikepiranih osoba oslobo�eni su PDV-a pri uvozu kada:a) ih uvoze ovlaštene ustanove ili pravne osobe koje se uglavnom bave obrazova-

njem ili pružanjem pomoći hendikepiranim osobama ib) kada su donirani tim ustanovama ili pravnim osobama bez naknade i bez ko-

mercijalnog interesa donatora.

(2) Oslobo�enje od PDV-a se primjenjuje na rezervne dijelove, komponente ili pred-mete za te proizvode, kao i na alate koji se koriste za održavanje, provjeru, kali-briranje i popravak navedenih predmeta, pod uvjetom da su takvi rezervni dijelo-vi, komponente, predmeti ili alati uvezeni istodobno s navedenim predmetom ili, ako su uvezeni naknadno, da je moguće utvrditi da su namijenjeni za predmete koji su prethodno uvezeni uz oslobo�enje PDV-a pri uvozu ili na koje bi se moglo primijeniti takvo oslobo�enje u vrijeme kada je zatražen uvoz rezervnih dijelova, komponenti ili predmeta i alata koji su u pitanju.

(3) Predmeti oslobo�eni PDV-a pri uvozu mogu se koristiti u svrhu obrazovanja, za-pošljavanja ili socijalne rehabilitacije slijepih ili drugih fizički ili mentalno hendi-kepiranih osoba.

(4) Dobra oslobo�ena PDV-a pri uvozu ustanove ili pravne osobe korisnici mogu, uz naknadu ili bez naknade, dati u zajam, zakup ili izvršiti njihov prijenos na nepro-fitnoj osnovi osobama iz stavka 1. ovoga članka o kojima vode brigu, bez plaćanja PDV-a pri uvozu.

(5) Zajam, zakup ili prijenos moguće je izvršiti pod uvjetima utvr�enim stavkom 4. ovoga članka ako je o tome prethodno obaviještena Carinska uprava.

(6) Ako je neki proizvod predmetom zajma, zakupa ili prijenosa na neku ustanovu ili organizaciju koja ostvaruje pravo na oslobo�enje od PDV-a, to pravo se i dalje ostvaruje pod uvjetom da ta ustanova predmete koristi u svrhu kojom se ostvaruje pravo na takvo oslobo�enje.

(7) U drugim slučajevima, davanje u zajam, zakup ili prijenos podložni su prethodnom plaćanju PDV-a po stopi koja se primjenjuje na dan zajma, zakupa ili prijenosa na temelju vrste dobra i opreme i vrijednosti koju nadležna tijela na taj dan utvrde ili prihvate.

(8) Ustanove ili pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka koje prestanu ispunjavati uv-jete za stjecanje prava na oslobo�enje od PDV-a ili koje bi predmete na koje se odnosi oslobo�enje pri uvozu koristile u svrhe koje nisu utvr�ene tim člankom, dužne su o tome obavijestiti Carinsku upravu.


(9) Predmeti koji ostaju u vlasništvu ustanova ili pravnih osoba koje prestanu ispunja-vati uvjete za ostvarenje prava na oslobo�enje podliježu PDV-u pri uvozu po stopi koja se primjenjuje na dan prestanka ispunjenja tih uvjeta na temelju vrste dobra i vrijednosti koju na taj dan utvrdi ili prihvati Carinska uprava.

(10) Predmeti koje ustanove ili pravne osobe koje su iskoristile pravo na oslobo�enje od PDV-a koriste u svrhe koje nisu propisane stavkom 1. ovoga članka podliježu PDV-u na uvoz po stopi koja se primjenjuje na dan njihovog korištenja u druge svrhe na temelju vrste dobra i vrijednosti koju na taj dan utvrdi ili prihvati Carinska uprava.

4.10.3. Dobra uvezena u korist žrtava katastrofe

Članak 92.(1) U skladu sa člankom 44. stavkom 1. točkom 12. Zakona dobra koja uvezu ovlašte-

ne državne ustanove ili druge humanitarne i dobrotvorne pravne osobe, oslobo�e-ne su PDV-a pri uvozu kada su namijenjena:a) za besplatnu podjelu žrtvama katastrofa koje su pogodile područje jedne ili više

država članica ilib) za besplatno korištenje od strane žrtava takvih katastrofa, dok ostaju u vlasniš-

tvu tih pravnih osoba. Dobra koja uvezu te pravne osobe za vlastite potrebe pod istim uvjetima ostvaruju pravo na oslobo�enje od PDV-a pri uvozu.

(2) Pravo na oslobo�enje od PDV-a ne ostvaruje se za materijale i opremu namijenje-ne za ponovnu izgradnju katastrofom pogo�enih područja.

(3) Pravo na oslobo�enje od PDV-a ostvaruju pravne osobe čiji računovodstveni po-stupak omogućuje nadzor njihova djelovanja i daje sva potrebna osiguranja.

(4) Pravne osobe koje ostvaruju pravo na oslobo�enje od PDV-a mogu dati u najam, zakup ili izvršiti prijenos dobara iz stavka 1. ovoga članka, uz naknadu ili bez naknade, pod uvjetima iz ovoga članka i uz prethodnu obavijest Carinskoj upravi.

(5) Ako su dobra predmet najma, zakupa ili prijenosa na neku pravnu osobu koja ostvaruje pravo na oslobo�enje od PDV-a u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, pravo na oslobo�enje od PDV-a i dalje se ostvaruje pod uvjetom da ta pravna oso-ba dobra koristi u svrhu kojom se ostvaruje pravo na takvo oslobo�enje.

(6) U drugim slučajevima, davanje u najam, zakup ili prijenos podložni su prethodnom plaćanju PDV-a po stopi koja se primjenjuje na dan najma, zakupa ili prijenosa na temelju vrste dobra i opreme i vrijednosti koju Carinska uprava na taj dan utvrdi ili prihvati.

(7) Nakon što ih žrtve katastrofe prestanu koristiti, dobra iz stavka 1. točke b) ovoga članka mogu biti predmetom najma, zakupa ili prijenosa, uz naknadu ili bez na-knade i uz prethodnu obavijest Carinskoj upravi.

(8) Ako su dobra predmetom najma, zakupa ili prijenosa na neku pravnu osobu koja ostvaruje pravo na oslobo�enje od PDV-a u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, ili, ako je to primjereno, na pravnu osobu koja ostvaruje pravo na oslobo�enje od PDV-a u skladu s člankom 90. stavkom 1. točkom a) ovoga Pravilnika pravo na oslobo�enje od PDV-a i dalje se ostvaruje pod uvjetom da ta pravna osoba dobra koristi u svrhu kojom se ostvaruje pravo na takvo oslobo�enje.


(9) U drugim slučajevima, davanje u najam, zakup ili prijenos podložni su prethodnom plaćanju PDV-a po stopi koja se primjenjuje na dan najma, zakupa ili prijenosa na temelju vrste dobra i opreme i vrijednosti koju Carinska uprava na taj dan utvrdi ili prihvati.

(10) Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka koje prestanu ispunjavati uvjete za ostva-rivanje prava na oslobo�enje od PDV-a ili koje bi dobra koja podliježu oslobo�enju od PDV-a na ulasku koristile u svrhe koje nisu utvr�ene tim člankom, dužne su o tome obavijestiti Carinsku upravu.

(11) U slučaju da dobra ostanu u vlasništvu pravnih osoba koje prestanu ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na oslobo�enje od PDV-a, a prenesena su na pravne osobe koje imaju pravo na oslobo�enje od PDV-a ili, na pravnu osobu koja ostva-ruje pravo na oslobo�enje u skladu s člankom 90. ovoga Pravilnika, pravo na oslobo�enje od PDV-a i dalje se ostvaruje pod uvjetom da pravna osoba koristi ta dobra u svrhe kojima se ostvaruje pravo na takvo oslobo�enje. U drugim slučaje-vima, dobra podliježu PDV-u pri uvozu po stopi koja se primjenjuje s danom pre-stanka ispunjenja tih uvjeta, na temelju vrste dobra i vrijednosti koju Carinska uprava na taj dan utvrdi ili prihvati.

(12) Dobra koja pravne osobe koje imaju pravo na oslobo�enje od PDV-a koriste u svrhe koje nisu propisane za primjenu oslobo�enja podliježu PDV-u pri uvozu po stopi koja se primjenjuje na dan njihovog korištenja u druge svrhe na temelju vrste dobra i vrijednosti koju na taj dan utvrdi Carinska uprava.

4.11. Uvoz u okviru nekih aspekata me�unarodnih odnosa

4.11.1. Odlikovanja i priznanja

Članak 93.

(1) Odlikovanja i priznanja oslobo�eni su plaćanja PDV-a u skladu s člankom 44. stavkom 1. točkom 13. Zakona ako ta osoba nadležnoj Carinskoj upravi dokaže da odlikovanja i priznanja nisu komercijalnog karaktera.

(2) Odlikovanjima i priznanjima smatra se:a) odlikovanja od vlada trećih zemalja osobama s prebivalištem ili uobičajenim

boravištem u Republici Hrvatskoj, b) pehare, medalje i slične predmete simbolične naravi koje uvoze osobe s prebi-

valištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj nakon dodjele u tre-ćoj zemlji ili trećem teritoriju kao priznanje za njihovo djelovanje na umjetnič-kom, znanstvenom, sportskom ili javnom području, odnosno kao priznanje za zasluge koja se daju u posebnim prilikama,

c) pehare, medalje i slične predmete simbolične naravi koje su tijela ili osobe iz treće zemlje bez naknade dodijelile u svrhe iz točke b) ovoga stavka,

d) nagrade, pobjedničke pehare i uspomene simbolične naravi i ograničene vrijed-nosti namijenjene za besplatnu podjelu osobama koje su rezidenti u nekoj trećoj zemlji ili trećem teritoriju na poslovnim konferencijama i sličnim me�unarodnim priredbama, njihova narav, jedinična vrijednost ili druga obilježja ne daju povod za pretpostavku da su namijenjeni u komercijalne svrhe.


4.11.2. Pokloni primljeni u okviru me�unarodnih odnosa

Članak 94.

(1) Oslobo�enje od plaćanja PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 13. Zakona ostvaruje se za dobra: a) koja uvoze osobe koje su bile u službenom posjetu nekoj trećoj zemlji ili trećem

području i koje su tom prilikom primile takva dobra kao poklone od tijela do-maćina,

b) koja uvoze osobe koje idu u službeni posjet unutar Europske unije i koje ih namjeravaju tom prilikom pokloniti tijelima domaćina,

c) koja je u znak prijateljstva ili dobre volje službeno tijelo, javno tijelo ili udruga koja obavlja opće korisnu djelatnost iz treće zemlje ili trećeg područja pokloni-la službenom tijelu, javnom tijelu ili udruzi koja obavlja opće korisnu djelatnost u tuzemstvu uz odobrenje nadležnih tijela za primitak takvih dobara.

(2) Pravo na oslobo�enje od PDV-a ne može se ostvariti na alkohol i alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode.

(3) Pravo na oslobo�enje od PDV-a ostvaruje se: a) ako se predmeti poklanjaju povremeno, b) ako svojom naravi, vrijednošću ili količinom ne odražavaju komercijalni interes, c) ako se ne koriste u komercijalne svrhe.

4.11.3. Dobra koja će koristiti čelnici država ili njihovi predstavnici

Članak 95.

(1) Oslobo�enje od plaćanja PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 13. Zakona ostvaruje se pri uvozu za: a) poklone vladarima ili čelnicima država,b) dobra koja će koristiti ili konzumirati vladari ili čelnici država trećih zemalja ili

osobe koje ih predstavljaju, tijekom njihova službenog boravka u Republici Hrvatskoj.

(2) Oslobo�enje iz stavka 1. ovoga članka tako�er se primjenjuje na osobe koje na me�unarodnoj razini uživaju povlastice jednake onima vladara ili čelnika država ili njihovih predstavnika.

4.12. Uvoz dobara za promidžbu trgovine

4.12.1. Uzorci zanemarive vrijednosti

Članak 96.

(1) Oslobo�enje od plaćanja PDV-a propisano člankom 44. stavkom 1. točkom 14. Zakona primjenjuje se na uzorke dobara zanemarive vrijednosti koji služe za na-ručivanje istovrsnih dobara i koji su neupotrebljivi u druge svrhe.

(2) U smislu stavka 1. ovoga članka uzorci dobara zanemarive vrijednosti su predme-ti koji predstavljaju vrstu robe čiji način prezentiranja i količina, za dobra iste vrste i kvalitete, isključuju njihovo korištenje u bilo kakvu svrhu osim naručivanja.


4.12.2. Tiskanice i promidžbeni materijal

Članak 97.

(1) Oslobo�enje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 15. Zakona primjenjuje se pod uvjetom da se odnose na:a) dobra koja će prodavati ili iznajmljivati osoba koja ima sjedište izvan Europske

unije, ilib) prijevoz, usluge osiguranja ili bankarske usluge koje nudi osoba koja ima sjedi-

šte izvan Europske unije.

(2) Oslobo�enje od PDV-a je ograničeno na tiskanice i promidžbeni materijal koji is-punjava sljedeće uvjete:a) na tiskanicama mora biti jasno naznačen naziv pravne osobe koja dobra proi-

zvodi, prodaje ili iznajmljuje, odnosno čije usluge tiskanice nude,b) svaka pošiljka može sadržavati samo jedan dokument ili jedan primjerak svakog

dokumenta, ako se sastoji od nekoliko dokumenata,c) tiskani materijali ne smiju biti predmet skupnih pošiljaka koje isti pošiljatelj

šalje istom primatelju.

(3) Iznimno od stavka 2. točke b) ovoga članka, pošiljke koje sadrže nekoliko primje-raka istog dokumenta mogu biti oslobo�ene PDV-a pod uvjetom da njihova ukupna bruto težina nije veća od jednog kilograma.

(4) Promidžbeni materijali bez stvarne komercijalne vrijednosti koje dobavljači be-splatno šalju svojim klijentima, koji se ne mogu koristiti ni u koju drugu svrhu osim u svrhu reklamiranja, oslobo�eni su PDV-a pri uvozu.

4.12.3. Dobra koja se koriste ili troše na sajmovima i sličnim priredbama

Članak 98.

(1) Oslobo�enje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 16. Zakona primjenjuje se na:a) male reprezentativne uzorke dobara namijenjenih za sajmove i slične priredbe,b) dobra uvezena jedino da budu predstavljena ili da predstave strojeve i ure�aje

izložene na sajmu ili sličnoj priredbi,c) razne materijale male vrijednosti, kao što su boje, lakovi i tapete, koji se koriste

za postavljanje, izlaganje i ukrašavanje privremenih izložbenih prostora na sajmu ili sličnoj priredbi, koji se uporabom uništavaju,

d) tiskanice, kataloge, prospekte, cjenike, reklamne plakate, kalendare, ilustrirane i neilustrirane, neuokvirene fotografije i druge predmete isporučene bez nakna-de radi reklamiranja dobara izloženih na sajmu ili sličnoj priredbi.

(2) U smislu stavka 1. ovoga članka sajam i slična priredba su:a) izložbe, sajmovi i slične priredbe vezane za trgovinu, industriju, poljoprivredu

ili obrtničku djelatnost,b) izložbe i priredbe koje se održavaju uglavnom u humanitarne svrhe,c) izložbe i priredbe koje se održavaju uglavnom u znanstvene, tehničke, obrtnič-

ke, obrazovne i kulturne svrhe, iz vjerskih i duhovnih razloga, radi sindikalnog djelovanja ili turizma ili u cilju promicanja me�unarodnog razumijevanja,


d) sastanci predstavnika me�unarodnih organizacija ili kolektivnih tijela;e) službene i komemorativne svečanosti i skupovi.

(3) Definicijom iz stavka 2. ovoga članka nisu obuhvaćene izložbe koje se u komerci-jalnim trgovinama ili prodajnim prostorima održavaju u privatne svrhe.

(4) Oslobo�enje iz stavka 1. točke a) ovoga članka ograničeno je na uzorke koji:a) su kao takvi uvezeni bez naknade ili dobiveni na izložbi od dobara uvezenih u

velikim količinama,b) se isključivo besplatno javno dijele na izložbi radi uporabe ili konzumacije oso-

ba kojima se dijele,c) se prepoznaju kao reklamni uzorci male jedinične vrijednosti,d) nisu lako utrživi i, kada je primjereno, koji su upakirani tako da je njihova ko-

ličina manja od najmanje količine iste robe koja se prodaje na tržištu,e) kada se radi o prehrambenim namirnicama i pićima, nisu pakirani kako je utvr-

�eno točkom d) ovoga stavka, a koji se konzumiraju na izložbi,f) ukupnom vrijednošću i količinom odgovaraju vrsti izložbe, broju posjetitelja i

opsegu sudjelovanja izlagača.

(5) Oslobo�enje iz stavka 1. točke b) ovoga članka ograničeno je na dobra koja:a) se konzumiraju ili uništavaju na izložbi ib) svojom ukupnom vrijednošću i količinom odgovaraju vrsti izložbe, broju posje-

titelja i opsegu sudjelovanja izlagača.

(6) Oslobo�enje od PDV-a iz stavka 1. točke d) ovoga članka ograničeno je na tiskani-ce i promidžbene predmete koji: a) su namijenjeni isključivo za besplatno javno dijeljenje na mjestu održavanja

izložbe ib) svojom ukupnom vrijednošću i količinom odgovaraju vrsti izložbe, broju posje-

titelja i opsegu sudjelovanja izlagača.

(7) Pravo na oslobo�enje od PDV-a iz stavka 1. točke b) ovoga članka ne ostvaruje se za: a) alkohol i alkoholna pića, b) duhan i duhanske proizvode,c) kruta, tekuća ili plinovita goriva.

4.13. Uvoz dobara namijenih ispitivanju, analizi ili testiranju

Članak 99.

(1) Oslobo�enje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 17. Zakona primjenjuje se na dobra koja će biti podvrgnuta ispitivanju, analizi ili testiranju radi utvr�ivanja njihova sastava, kvalitete ili drugih tehničkih svojstava u svrhu informiranja ili industrijskog i komercijalnog istraživanja.

(2) Pravo na oslobo�enje od PDV-a ostvaruje se jedino pod uvjetom da se dobra koja će se ispitivati, analizirati ili testirati u cijelosti iskoriste ili unište tijekom ispitivanja, analize ili testiranja.


(3) Pravo na oslobo�enje ne ostvaruje se za dobra korištena u ispitivanju, analizi ili testiranju koja kao takva predstavljaju promidžbu prodaje.

(4) Pravo na oslobo�enje od PDV-a ostvaruje se za količine dobara koje su potrebne za svrhu u koju se uvoze. Te količine utvr�uju nadležna tijela, uzimajući u obzir navedenu svrhu.

(5) Iznimno od stavka 2. ovoga članka oslobo�enje od PDV-a se odnosi i na dobra koja nisu u cijelosti iskorištena ili uništena tijekom ispitivanja, analize ili testiranja pod uvjetom da se u suradnji sa i pod nadzorom nadležnih tijela preostali proizvodi:a) u cijelosti unište ili učine komercijalno bezvrijednima po završetku ispitivanja,

analize ili testiranja, ilib) predaju državi bez ikakvih troškova, kada je to moguće prema nacionalnom

pravu, ilic) izvezu izvan Europske unije pod opravdanim okolnostima.

(6) U smislu stavka 5. ovoga članka preostali proizvodi su proizvodi koji su rezultat ispitivanja, analize ili testiranja ili neiskorištena dobra.

4.14. Razni uvozi

4.14.1. Pošiljke organizacijama za zaštitu autorskih prava ili prava na industrijske i komercijalne patente

Članak 100.

Oslobo�enje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 18. Zakona primjenjuje se na trgovačke znakove, modele, nacrte i pripadajuću dokumentaciju, kao i obrasce prijave izuma i slično, koji se podnose tijelima nadležnima za zaštitu autorskih prava ili zaštitu prava na industrijske i komercijalne patente.

4.14.2. Turistički informativni materijal

Članak 101.

Oslobo�enje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 19. Zakona primjenjuje se na:a) dokumentaciju (letke, brošure, knjige, časopise, vodiče, uokvirene ili neuokvi-

rene plakate, neuokvirene fotografije i uvećane fotografske prikaze, ilustrirane ili neilustrirane karte, naljepnice za prozore i ilustrirane kalendare), koja se besplatno dijeli i čija je osnovna svrha poticanje javnosti da posjeti strane zemlje, osobito radi sudjelovanja u kulturnim, turističkim, sportskim, vjerskim ili trgo-vačkim i stručnim sastancima i priredbama, pod uvjetom da takav materijal ne sadrži više od 25% komercijalnih oglasa i da je razvidna opća svrha promidž-benih ciljeva,

b) popisi stranih hotela koje objavljuju službene turističke agencije, ili su objavlje-ni pod njihovim pokroviteljstvom, kao i rasporedi stranih prijevozničkih usluga, pod uvjetom da je takav materijal namijenjen za besplatnu distribuciju i ne sadrži više od 25% komercijalnih oglasa,

c) referentni materijali koji se dostavljaju akreditiranim predstavnicima ili dopisni-cima koje imenuju nacionalne turističke agencije, a koji nisu namijenjeni za distribuciju, odnosno, godišnjaci, popisi telefonskih ili teleks brojeva, popisi


hotela, katalozi za sajmove, uzorci obrtničkih proizvoda beznačajne vrijednosti, materijali o muzejima, sveučilištima, lječilištima i drugim sličnim ustanovama.

4.14.3. Razni dokumenti i predmeti

Članak 102.

(1) Oslobo�enje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 20. Zakona primjenjuje se na:a) dokumente koji su besplatno poslani javnim službama Republike Hrvatske,b) publikacije tijela državne uprave drugih zemalja i me�unarodnih tijela namije-

njenih za besplatnu distribuciju,c) glasačke listiće za izbore koje organiziraju tijela u zemljama izvan Europske uni-

je,d) predmete koji se podnose kao dokaz ili u slične svrhe sudovima ili drugim služ-

benim tijelima Republike Hrvatske,e) primjerke potpisa i tiskane okružnice koje se šalju kao dio uobičajene razmjene

obavijesti me�u javnim službama ili bankama,f) službene tiskanice poslane Hrvatskoj narodnoj banci,g) izvještaje, izjave, bilješke, prospekte, prijavne obrasce i druge dokumente koji

su izra�eni u trgovačkim društvima čija je sjedište izvan Europske unije i posla-ni su vlasnicima njihovih vrijednosnih papira,

h) snimljene medije (perforirane kartice, nosače zvuka, mikrofilmove i slično) koji se koriste za prijenos informacija i besplatno šalju primateljima, ukoliko oslo-bo�enje ne dovodi do zloporabe ili značajnijeg narušavanja tržišnog natjecanja,

i) spise, arhivske materijale, tiskane obrasce i druge dokumente koji se koriste na me�unarodnim sastancima, konferencijama i kongresima te izvještaji o takvim skupovima,

j) planove, tehničke nacrte, skice, opise i druge slične dokumente koji se uvoze radi naručivanja izvan Europske unije ili radi sudjelovanja na natječajima koji se organiziraju u Republici Hrvatskoj,

k) dokumenti potrebni pri ispitivanjima koja provode ustanove iz drugih zemalja na području Republike Hrvatske,

l) tiskane obrasce koji se koriste kao službeni dokumenti u me�unarodnom pro-metu vozila i dobara, u okviru me�unarodnih ugovora,

m) tiskane obrasce, naljepnice, ulaznice i slične dokumente koje šalju prijevoznič-ke ili turističke tvrtke izvan Europske unije turističkim agencijama u Republici Hrvatskoj,

n) tiskane obrasce i ulaznice, otpremnice, tovarne listove i druge korištene komer-cijalne ili uredske dokumente,

o) službene tiskane obrasce nacionalnih i me�unarodnih tijela, kao i tiskanice sukladne me�unarodnim normama koje radi distribucije šalju udruge registrira-ne izvan Europske unije sličnim udrugama u Republici Hrvatskoj,

p) fotografije, dijapozitivi i klišeji za fotografije, s opisom ili bez opisa, koje se šalju novinskim agencijama ili izdavačima novina i časopisa,

r) predmete navedene u Dodatku I. koji su proizvod Ujedinjenih naroda ili njezinih specijaliziranih agencija, bez obzira na njihovu namjeravanu namjenu,


s) kolekcionarske predmete i umjetnička djela obrazovnog, znanstvenog ili kultur-nog obilježja, koja nisu namijenjena za prodaju i koja uvoze muzeji, galerije i druge ustanove uz odobrenje nadležnih tijela za bescarinski uvoz tih dobara,

t) uvoz službenih publikacija koje se izdaju uz odobrenje države izvoznice, me-�unarodnih institucija, regionalnih i lokalnih tijela vlasti te javnopravnih tijela osnovanih u državi izvoznici i tiskanica koje se dijele prilikom izbora za Europ-ski parlament ili nacionalnih izbora u zemlji u kojoj su ih izradile strane politič-ke organizacije koje su kao takve priznate u Republici Hrvatskoj, ako su takve publikacije i tiskanice podlijegale PDV-u u državi izvoznici i ako nisu bile oslo-bo�ena od PDV-a pri izvozu.

(2) Pravo na oslobo�enje iz stavka 1. točke s) ovoga članka ostvaruje se pod uvjetom da se ti predmeti uvoze bez naknade ili, ako su uvezeni uz naknadu, da isporuku nije obavila osoba koja je porezni obveznik.

(3) Dodatak iz stavka 1. točke r) ovoga članka sastavni je dio ovoga Pravilnika.

4.14.4. Dodatni materijali za utovar i zaštitu dobara tijekom prijevoza

Članak 103.

Oslobo�enje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 21. Zakona primjenjuje se na razni materijal kao što su užad, slama, tkanina, papir i karton, piljevina i plastika koji se koriste za utovar i zaštitu dobara (uključujući zaštitu od vrućine) tijekom prijevoza na području Europske unije, pod uvjetom da:

a) se ne mogu ponovo upotrijebiti ib) naknada plaćena za njih čini dio porezne osnovice pri uvozu.

4.14.5. Slama, stelja i stočna hrana za životinje za vrijeme njihova prijevoza

Članak 104.

Oslobo�enje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 21. Zakona primjenjuje se na slamu, stelju i stočnu hranu bilo koje vrste na prijevoznom sredstvu koje se koristi za prijevoz životinja na teritoriju Europske unije koji se daju tim životinjama tijekom vožnje.

4.14.6. Goriva i maziva u cestovnim motornim vozilima i specijalnim kontejnerima

Članak 105.

(1) Oslobo�enje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 22. Zakona primjenjuje se na sljedeće:1. goriva u standardnim spremnicima: a) osobnih i komercijalnih motornih vozila i motocikala, b) specijalnih kontejnera,2. gorivo u prenosivim spremnicima osobnih motornih vozila i motocikala, najvi-

še do 10 litara po vozilu i ne dovodeći u pitanje nacionalne odredbe o skladište-nju i prijevozu goriva.

(2) U svrhu stavka 1. ovoga članka:


1. ≈komercijalno motorno vozilo« je svako cestovno motorno vozilo (uključujući trak-tore bez prikolice) koje je po svojoj vrsti, konstrukciji i opremi namijenjeno prije-vozu više od devet osoba, uključujući vozača, ili dobara, uz naknadu ili bez nakna-de, te svako cestovno vozilo neke posebne namjene, koja nije prijevoz kao takav,

2. ≈osobno motorno vozilo« je svako motorno vozilo koje nije obuhvaćeno defini-cijom iz točke a) ovoga stavka,

3. ≈standardni spremnik« je: a) spremnik koji je u proizvodnji trajno ugra�en u sva motorna vozila istog tipa

kao što je vozilo u pitanju, čija trajna ugradnja omogućuje tijekom vožnje izravno korištenje goriva u svrhu pokretanja i, kada je to primjereno, u svrhu rada sustava hla�enja i drugih sustava;

b) spremnik koji je u proizvodnji trajno ugra�en u sve kontejnere istog tipa kao što je kontejner u pitanju, čija trajna ugradnja tijekom vožnje omogućuje izravno korištenje goriva u svrhu rada sustava hla�enja i drugih sustava kojima je kontejner opremljen;

4. ≈specijalni kontejner« je svaki kontejner koji je opremljen specijalnim ure�ajima za sustave hla�enja, sustave za dovod kisika, sustave za toplinsku izolaciju i drugim sustavima.

(3) Uz spremnike iz stavka 2. točke 3.a) ovoga članka, plinski spremnici spojeni s motornim vozilom izra�eni za izravno korištenje plina kao pogonskog goriva i spremnici spojeni s pomoćnim sustavima kojima vozilo može biti opremljeno, ta-ko�er se smatraju standardnim spremnicima.

(4) Gorivo oslobo�eno PDV-a pri uvozu može se koristiti samo u vozilu u kojem je uvezeno i ne može biti uklonjeno iz tog vozila i uskladišteno, osim tijekom potreb-nih popravaka toga vozila, ili prenijeti uz naknadu ili besplatno od strane osobe kojoj je odobreno izuzeće.

(5) Postupanje koje nije u skladu sa stavkom 4. ovoga članka povlači primjenu PDV-a na uvoz za proizvode u pitanju po stopi koja je na snazi na dan takvoga postupanja, na temelju vrste dobara i vrijednosti koju na taj dan utvrde ili prihvate nadležna tijela.

(6) Oslobo�enje se tako�er primjenjuje na maziva u motornim vozilima, koja su po-trebna za njihov normalan rad tijekom dotičnog putovanja.

4.14.7. Dobra za izgradnju, održavanje ili ukrašavanje spomen ploča i groblja žrtvama rata

Članak 106.

Oslobo�enje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 23. Zakona ostvaruje se za dobra koja uvoze pravne osobe uz ovlaštenje nadležnih tijela koja se koriste za izgrad-nju, održavanje ili ukrašavanje groblja i grobova, kao i spomen ploča žrtvama rata treće zemlje koje su pokopane u Europskoj uniji.

4.14.8. Kovčezi, urne i ukrasni pogrebni predmeti

Članak 107.

Oslobo�enje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 23. Zakona ostvaruje se i za:


a) kovčege s umrlim osobama i urne s pepelom umrlih osoba, kao i cvijeće, vijen-ci i drugi uobičajeni pripadajući ukrasni predmeti,

b) cvijeće, vijenci i drugi ukrasni predmeti koje sa sobom unose osobe nastanjene izvan Europske unije koji dolaze na pogreb ili radi ukrašavanja grobova na području Republike Hrvatske, pod uvjetom da se ne radi o uvozu u komercijal-ne svrhe.

4.14.9. Oslobo�enja za uvoz dobara radi isporuke dobara unutar Europske unije

Članak 107.a

(1) U slučaju uvoza dobara iz članka 44. stavka 1. točke 26. Zakona porezni obveznik je oslobo�en plaćanja PDV-a pri uvozu, ako u trenutku uvoza Carinskoj upravi dostavi svoj PDV identifikacijski broj koji mu je izdan u Republici Hrvatskoj.

(2) Ako je u slučaju iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik imenovao poreznog zastupnika tada je porezni zastupnik u trenutku uvoza obvezan Carinskoj upravi dostaviti svoj PDV identifikacijski broj. U tom slučaju porezni zastupnik takvu is-poruku dobara u drugu državu članicu Europske unije iskazuje u svojoj prijavi PDV-a te u svojoj Zbirnoj prijavi za isporuke dobara i usluga u druge države člani-ce Europske unije. Takva isporuka ne predstavlja prihod poreznog zastupnika.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka porezni zastupnik je u skladu s člankom 44. stavkom 3. Zakona obvezan popuniti i podnijeti Prijavu isporuka dobara u druge države članice Europske unije prethodno uvezenih u okviru postupaka 42 i 63 koja se podnosi na Obrascu ∑ PZ 42 i 63 koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(4) Prijava iz stavka 3. ovoga članka podnosi se u elektroničkom obliku za razdo-blje oporezivanja od prvog do posljednjeg dana u mjesecu.

(5) Porezni zastupnik nije obvezan podnijeti prijavu iz stavka 3. ovoga članka za razdo-blje oporezivanja u kojem zastupana osoba nije obavljala isporuke dobara u drugu državu članicu Europske unije prethodno uvezenih u okviru postupaka 42 i 63.

(6) U prijavu iz stavka 3. ovoga članka upisuju se sljedeći podaci:1. naziv nadležnog područnog ureda Porezne uprave,2. naziv nadležne ispostave Porezne uprave,3. naziv, odnosno ime i prezime poreznog obveznika ∑ zastupnika,4. adresa poreznog obveznika ∑ zastupnika (mjesto, ulica i broj),5. PDV identifikacijski broj poreznog zastupnika,6. mjesec i godina za koju se podnosi,7. redni broj isporuke,8. PDV identifikacijski broj ili porezni broj stranog poreznog obveznika koji obav-

lja isporuku dobara u postupcima 42 i 63,9. EORI broj stranog poreznog obveznika koji obavlja isporuku dobara u postup-

cima 42 i 63,10. PDV identifikacijski broj primatelja,11. vrijednost isporuke dobara u postupcima 42 i 63,


12. ukupan zbroj vrijednosti svih isporuka dobara iskazanih u polju (11),13. ime i prezime osobe koja je sastavila obračun i jamči za istinitost prijavljenih

podataka,14. potpis.

(7) U slučaju ispravka podataka iz već podnijete prijave iz stavka 3. ovoga članka podnosi se nova prijava u kojoj su upisani ispravni podaci.

(8) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako je porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka u Republici Hrvatskoj registriran za potrebe PDV-a, a imenovao je poreznog zastupnika u tom slučaju porezni zastupnik u ime poreznog obveznika podnosi prijavu PDV-a i Zbirnu prijavu za isporuku dobara i usluga u druge države članice Europske unije te nije obvezan podnositi prijavu iz stavka 3. ovoga članka.

4.14.10. Oslobo�enje za prijevozne i sve druge otpremne usluge u vezi s dobrima u provozu

Članak 107.b

(1) U skladu s odredbama članka 44. stavka 1. točke 38. Zakona plaćanja PDV-a oslo-bo�ene su prijevozne i sve druge otpremne usluge u vezi s dobrima u carinskom postupku provoza (zajedničkog ili provoza Zajednice) kroz carinsko područje Europske unije kada je odredišni carinski ured izvan područja Republike Hrvatske.

(2) Dokazivanje uporabe carinskog postupka provoza iz stavka 1. ovoga članka pro-vodi se u skladu s carinskim propisima.

(3) U slučaju prijevoza robe željeznicom pri čemu željezničko poduzeće koristi pojed-nostavljeni postupak provoza, kao dokaz za oslobo�enje od plaćanja PDV-a koristi se primjerak teretnog lista CIM u kojem je polje 99. popunjeno propisanim ozna-kama (T1 ili T2 ili T2F) i ovjereno pečatom nadležnog otpremnog carinskog ureda, a polje 58b popunjeno označavanjem polja ≈DA« i upisom četveroznamenkaste me�unarodne šifarske oznake prijevoznika (glavnog obveznika u postupku provo-za), čime se dokazuje stavljanje robe u postupak provoza u skladu s carinskim propisima.

5. Oslobo�enja pri izvozu

5.1. Izvozne isporuke dobara

Članak 108.

(1) U skladu s odredbom članka 45. stavka 1. Zakona, PDV-a su oslobo�ene izvozne isporuke dobara i popravljenih, obra�enih, prilago�enih, dora�enih ili prera�enih dobara, te prijevozne i otpremne usluge koje su u vezi s izvozom dobara.

(2) Izvoznom isporukom dobara smatra se isporuka dobara koju iz Republike Hrvatske obavi porezni obveznik na područje izvan Europske unije.

(3) Da je obavljena izvozna isporuka (izvoz) porezni obveznik dokazuje carinskom deklaracijom. Kad se kao carinska deklaracija koristi elektronska deklaracija dokazom


da je obavljeno izvozno carinjenje i da je dobro napustilo carinsko područje Europske unije smatra se elektronska poruka IE599 iz automatiziranog sustava izvoza (ECS sustava), a u slučajevima kada se u skladu s carinskim propisima koristi papirna deklaracija (u obliku Jedinstvene carinske deklaracije ili u obliku komercijalne ispra-ve) dokazom se smatra izvorni primjerak te isprave ovjeren (evidencijski broj, potpis službenika i pečat) od strane nadležnog izlaznog carinskog ureda. Kad se radi o popravku, obradi, prilagodbi, doradi ili preradi uvezenih dobara, porezni obveznik mora osim izvozne imati i uvoznu carinsku dokumentaciju.

(4) Iznimno od odredbi stavka 3. ovoga članka da je obavljen izvoz dobara putem poštanskih pošiljki, za koje se ne podnosi carinska deklaracija, porezni obveznik dokazuje poštanskom deklaracijom, teretnim listom ili kopijom takvog dokumenta ili drugom dokumentacijom koja se uobičajeno upotrebljava u poštanskom prome-tu ili dostavi hitnih pošiljaka.

(5) Dokumenti iz stavka 4. ovoga članka moraju sadržavati najmanje sljedeće podatke:a) ime i prezime (naziv) i adresu izdavatelja i dan izdavanja dokumenta,b) ime i prezime (naziv) i sjedište poreznog obveznika koji izvozi dobra,c) uobičajeni trgovački naziv i količinu dobara,d) mjesto i datum izvoza dobara, ili mjesto i dan kada je dobro poslano izvan Eu-

ropske unije,e) ime i prezime (naziv) i sjedište primatelja dobara u državi odredišta,f) izjavu izdavatelja da se podaci u dokumentu temelje na poslovnoj dokumenta-

ciji izdavatelja koju je moguće provjeriti,g) potpis i pečat izdavatelja.

(6) Pri komisionim poslovima u izvozu primjenjuju se odredbe članka 10. ovoga Pra-vilnika.

(7) Privremeni izvoz dobara pri kojem domaći isporučitelj ne prenosi mogućnost ras-polaganja tim dobrima, ne smatra se izvozom u smislu Zakona niti isporukom koja podliježe oporezivanju.

(8) Oslobo�enje od plaćanja PDV-a iz članka 45. stavka 1. točke 4. Zakona odnosi se na usluge koje se obavljaju u vezi s izvozom dobara kao što su primjerice prijevoz-ne usluge, usluge utovara i istovara, pretovara na drugo prijevozno sredstvo, us-luge organiziranja prijevoza dobara i slično. Navedeno se primjenjuje i u slučaju kada se radi o popravku, obradi, prilagodbi, doradi ili preradi uvezenih dobara.

5.2. Izvozne isporuke dobara ovlaštenim tijelimaČlanak 109.

(1) U skladu s odredbom članka 45. stavka 1. točke 3. Zakona isporuke dobara ovla-štenim tijelima koja ih izvoze izvan Europske unije u okviru svojih humanitarnih, dobrotvornih ili obrazovnih djelatnosti izvan Europske unije, oslobo�ene su PDV-a. Ovlaštenim tijelima smatraju se i pravne osobe registrirane za obavljanje huma-nitarne, dobrotvorne ili obrazovne djelatnosti.

(2) Oslobo�enje od plaćanja PDV-a ostvaruje se na temelju potvrde koju izdaje nad-ležno državno tijelo kod kojeg su ovlaštena tijela iz stavka 1. ovoga članka registri-


rana za obavljanje humanitarnih, dobrotvornih ili obrazovnih djelatnosti i dokaza o izvozu dobara.

(3) Potvrda ne smije biti starija od šest mjeseci i mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:1. naziv, adresu i osobni identifikacijski broj nadležnog državnog tijela kod kojeg

je ovlašteno tijelo iz stavka 1. ovoga članka registrirano,2. naziv, adresu i osobni identifikacijski broj ovlaštenog tijela iz stavka 1. ovoga

članka,3. vrstu djelatnosti koju obavlja ovlašteno tijelo koje izvozi dobra,4. svrhu nabave dobara koja se izvoze,5. datum izdavanja potvrde,6. pečat i potpis ovlaštene osobe izdavatelja potvrde.

(4) Oslobo�enje od plaćanja PDV-a iz članka 45. stavka 1. točke 3. Zakona ostvaruje se putem zahtjeva za povrat PDV-a koji se podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu podnositelja zahtjeva. Uz zahtjev za povrat PDV-a potrebno je priložiti izvornike računa o nabavi dobara koji sadrže sve propisane podatke iz članka 79. Zakona, potvrdu iz stavka 3. ovoga članka i dokaz o izvozu tih dobara (ovjerenu carinsku deklaraciju).

(5) Ovlaštena tijela koja dobra nabavljena u tuzemstvu izvoze izvan Europske unije u okviru svojih humanitarnih, dobrotvornih ili obrazovnih djelatnosti izvan Europske unije obvezna su dobra izvesti u roku od tri mjeseca od dana izdavanja računa da bi ostvarila pravo na povrat PDV-a.

(6) Zahtjev za povrat PDV-a podnosi se najkasnije u roku šest mjeseci nakon proteka kalendarske godine u kojoj su ostvareni uvjeti za povrat PDV-a.

(7) Zahtjev za povrat PDV-a podnosi se na Obrascu PDV-H čiji je oblik i sadržaj sa-stavni dio ovoga Pravilnika.

(8) Porezna uprava u slučaju da su ispunjeni svi uvjeti za povrat PDV-a u roku od 30 dana po podnošenju cjelovitog zahtjeva donosi rješenje o povratu PDV-a i dozna-čuje odobreni iznos povrata PDV-a na račun podnositelja zahtjeva.

5.3. Oslobo�enje u okviru putničkog prometa

Članak 110.

(1) Isporuke dobara, osim isporuke goriva i dobara za opremanje i opskrbu bilo kojeg prijevoznog sredstva koje se koristi u privatne svrhe, koja putnici u okviru putnič-kog prometa prevezu ili iznesu iz Europske unije oslobo�ene su PDV-a. Oslobo�e-nje se ostvaruje kad porezni obveznik koji isporučuje dobra primi dokaz o izvozu dobara.

(2) Putnik iz stavka 1. ovoga članka, odnosno kupac koji u okviru putničkog prometa iznosi dobra kupljena u tuzemstvu pri naknadnom oslobo�enju od PDV-a ima pravo tražiti povrat PDV-a za iznesena dobra ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:a) da putnik nema prebivalište ni uobičajeno boravište na području Europske uni-

je, što dokazuje putovnicom ili osobnom iskaznicom,


b) da je ukupna vrijednost kupljenih dobara s PDV-om iskazana na jednom računu veća od 740,00 kuna,

c) da je kupac ili netko u njegovo ime prevezao dobra kupljena u Republici Hrvat-skoj na područje izvan Europske unije prije isteka roka od tri mjeseca nakon mjeseca u kojem je obavljena isporuka,

d) da postoji dokaz o izvozu, izvornik računa i Obrazac PDV-P potvr�en od cari-narnice države na čijem području su dobra iznesena iz Europske unije.

(3) Oblik i sadržaj Obrasca PDV-P je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(4) Na zahtjev kupca koji nema prebivalište ni uobičajeno boravište na području Eu-ropske unije, prodavatelj izdaje Obrazac PDV-P. Obrazac PDV-P popunjava se u tri primjerka od kojih se jedan primjerak (izvornik) daje kupcu, jedan primjerak pro-davatelj odlaže u svoju dokumentaciju, a jedan primjerak ostaje Carinskoj upravi.

Članak 111.

(1) Prodavatelj dobara u Obrascu PDV-P iskazuje ukupno naplaćen iznos, iznos na-knade bez PDV-a, iznos PDV-a i ukupan iznos PDV-a koji se vraća kupcu ili pod-nositelju zahtjeva.

(2) Prodavatelj naplaćuje od kupca ukupnu cijenu dobra s PDV-om. PDV sadržan u vrijednosti prodanih dobara, prodavatelj može izračunati primjenom preračunane stope PDV-a na prodajnu vrijednost tih dobara.

(3) Prodavatelj uplaćuje PDV sadržan u dobrima prodanim kupcu okviru putničkog prometa, zajedno s PDV-om iz ostalih isporuka na način i u rokovima iz članka 76. Zakona.

(4) Prodavatelj je obvezan voditi posebnu evidenciju o prodanim dobrima kupcima u okviru putničkog prometa na Obrascu PDV-F.

(5) Obrazac PDV-F sadrži sljedeće podatke:1. broj i datum računa iz Obrasca PDV-P,2. cijenu dobra (iznos naknade) bez PDV-a,3. iznos PDV-a sadržanog u vrijednosti prodanih dobara,4. iznos PDV-a koji je vraćen,5. datum povrata PDV-a.

(6) Oblik i sadržaj Obrasca PDV-F sastavni je dio ovoga Pravilnika.

Članak 112.

(1) Kupcu ili podnositelju zahtjeva vraća se plaćeni PDV ako u roku od šest mjeseci od dana izdavanja računa dostavi ovjereni izvornik Obrasca PDV-P prodavatelju od kojega je kupio dobra. Ovjereni izvornik Obrasca PDV-P predstavlja zahtjev za povrat PDV-a.

(2) Ako se ovjereni izvornik Obrasca PDV-P dostavlja poštom, kupac ili podnositelj dostavlja prodavatelju broj računa na koji će se vratiti plaćeni PDV. Troškove plat-nog prometa za doznačeni iznos PDV-a snosi kupac.


(3) Na temelju ovjerenog izvornika Obrasca PDV-P prodavatelj, kada provjeri udovo-ljava li podneseni zahtjev uvjetima za povrat PDV-a, vraća plaćeni PDV kupcu ili podnositelju zahtjeva.

(4) Plaćeni PDV vraća se u kunama gotovinskom isplatom ili uplatom na račun koji navede kupac ili podnositelj zahtjeva. Ako je isplata u gotovini prodavatelj je ob-vezan PDV vratiti odmah, a ako doznačuje na račun kupca ili podnositelja zahtje-va onda u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.

(5) Kupac ili podnositelj zahtjeva potpisom na Obrascu PDV-P potvr�uje primitak vraćenog PDV-a u gotovu novcu.

(6) Ovjereni izvornik Obrasca PDV-P s potpisom kupca odnosno podnositelja zahtjeva o primitku vraćenog PDV-a ili s nalogom za prijenos, služe prodavatelju kao dokaz za umanjenje obveze PDV-a.

(7) Kupac koji želi ostvariti povrat plaćenog PDV-a obvezan je pri izlasku iz Europske unije dati na uvid račune i kupljena dobra carinarnici te dati na ovjeru izvornik Obrasca PDV-P.

Članak 113.

(1) Carinarnica je obvezna prije ovjere popunjenog Obrasca PDV-P utvrditi:1. odgovaraju li podaci iz putovnice ili osobne iskaznice podacima iz Obrasca PDV-P,2. odgovaraju li dobra dana na uvid carinarnici dobrima navedenim u Obrascu

PDV-P,3. je li iznos u Obrascu PDV-P veći od 740,00 kuna uključujući PDV,4. jesu li kupljena dobra korištena u Europskoj uniji,5. jesu li dobra iznesena izvan Europske unije prije isteka roka od tri mjeseca od

datuma navedenog na računu za isporučena dobra,6. je li Obrazac PDV-P ovjerio i potpisao prodavatelj.

(2) Ako su ispunjeni svi uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, carinarnica ovjerava Obrazac PDV-P potpisom i faksimilom ovlaštenog carinskog službenika te otiskom pečata i unosi datum prelaska dobara preko carinske crte odnosno datum izvoznog carinjenja.

Članak 114.

(1) Pri uplati PDV-a u rokovima iz članka 76. Zakona, prodavatelj ∑ porezni obveznik umanjuje svoju obvezu PDV-a za iznos vraćenog PDV-a kupcu.

(2) Uplata PDV-a umanjuje se na temelju podataka iz Obrasca PDV-F i ovjerenog izvornika Obrasca PDV-P s potvrdom primitka isplate odnosno izvršenim nalozima za povrat.

Članak 115.

Obrazac PDV-F dostavlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave uz prijavu PDV-a koja se podnosi za razdoblje oporezivanja iz članka 85. stavka 7. Zakona.


6. Oslobo�enja u vezi s me�unarodnim prijevozom

Članak 116.

(1) Isporuke goriva i dobara namijenjenih ratnim brodovima pod oznakom 89 06 10 00 iz Kombinirane nomenklature koji plove prema lukama i sidrištima izvan Re-publike Hrvatske te plovilima koja se koriste za plovidbu na otvorenom moru za usluge me�unarodnog prijevoza putnika uz naknadu, komercijalne i industrijske djelatnosti te spašavanje ili pomoć na moru oslobo�ene su plaćanja PDV-a. Plovi-lima koja plove na otvorenom moru u smislu Zakona smatraju se i brodovi koji plove na me�unarodnim linijama iz hrvatske u stranu luku i obrnuto ili izme�u stranih luka, te brodovi koji plove u vodama stranih država radi obavljanja usluga vezanih uz djelatnosti na otvorenom moru kao što su istraživanje, iskorištavanje energenata i slično.

(2) Plaćanja PDV-a oslobo�ene su isporuke, popravci, preinake, održavanje, iznajmlji-vanje i unajmljivanje plovila iz stavka 1. ovoga članka kao i isporuke, iznajmljiva-nje, popravci i održavanje opreme koja je ugra�ena u ta plovila ili se u njima ko-risti.

(3) Plaćanja PDV-a oslobo�ene su usluge koje služe neposredno za potrebe plovila iz stavka 1. ovoga članka ili njihova tereta. Uslugama u smislu ovoga stavka smatra-ju se lučke pristojbe, usluge tegljenja, pilotaže i vezivanja brodova, usluge ukrcaja/utovara, iskrcaja/istovara, prekrcaja/pretovara i skladištenja brodskog tereta u lukama, zatim lučke, skladišne i agencijske usluge za brodove i njihove terete, odvoz smeća, pranje rublja, izdavanje certifikata za brodove i slično.

(4) Isporuke, iznajmljivanje, unajmljivanje, popravci, preinake i održavanje zrakoplo-va kojima se koriste zrakoplovne tvrtke koje prometuju uz naknadu pretežno na me�unarodnim linijama oslobo�ene su plaćanja PDV-a. Oslobo�enje od PDV-a se odnosi i na isporuke, popravke, iznajmljivanje i održavanje opreme koja se u tim zrakoplovima koristi ili je u njih ugra�ena. Smatra se da zrakoplovne tvrtke obavljaju prijevoz dobara i putnika pretežno na me�unarodnim linijama ako se više od 50% njihovog ukupnog godišnjeg obavljenog prijevoza odnosi na usluge me�unarodnog prijevoza ili, ako su one priznate kao takve prema me�unarodnim sporazumima o zračnom prometu.

(5) Isporuke goriva i dobara za opskrbu zrakoplova koje prometuju pretežno na me-�unarodnim linijama te usluge koje služe neposredno za potrebe tih zrakoplova oslobo�ene su plaćanja PDV-a.

(6) Uslugama koje služe neposredno za potrebe zrakoplova iz stavka 4. ovoga članka ili njihova tereta smatraju se usluge povezane s prtljagom (rukovanje, razvrstava-nje, utovar, istovar, prijevoz od zrakoplova do sortirnice i obrnuto i slično), usluge prihvata i otpreme tereta i pošte (fizičko rukovanje s dolaznom i odlaznom poštom i teretom, rukovanje dokumentima tereta i pošte i slično), usluge prihvata i otpre-me zrakoplova (navo�enje, izvo�enje, parkiranje, grijanje, hla�enje, utovar i isto-var zrakoplova, prijevoz, utovar i istovar hrane i pića, prijevoz posade i putnika izme�u zrakoplova i terminala i slično), rutne i terminalne usluge (usluge slijetanja, polijetanja i prelijetanja), usluge letnih operacija te druge slične usluge.


(7) Porezni obveznik koji isporučuje dobra ili obavlja usluge koje su prema odredbama članka 47. Zakona oslobo�ene PDV-a na računu obvezno navodi da PDV nije za-računan s naznakom članka Zakona kojim je to oslobo�enje propisano.

(8) Porezni obveznik obvezan je u svom knjigovodstvu osigurati sve potrebne podatke i dokaze o uvjetima za ostvarivanje oslobo�enja iz članka 47. Zakona kao što su računi, ugovori, izjava o plovidbi ili druga isprava u skladu s odredbama iz stavka 1. ovoga članka, izjava zrakoplovne tvrtke da ispunjava uvjete iz stavka 4. ovoga članka.

7. Oslobo�enja od PDV-a za me�unarodnu trgovinu

7.1. Slobodne zone

Članak 117.

(1) Isporuke dobara i usluga u slobodne zone podliježu oporezivanju u skladu s odred-bama Zakona, osim u slučaju nabave tih dobra radi smještaja u slobodnu zonu radi izvoza izvan Europske unije pri čemu porezni obveznik raspolaže dokumenta-cijom odnosno dokazima o izvozu. U tom slučaju ne radi se o isporuci iz članka 7. Zakona.

(2) Isporuke dobara unutar slobodnih zona ili slobodnih skladišta koja prema odred-bama carinskih propisa nisu puštena u slobodan promet ne podliježu plaćanju PDV-a u smislu članka 32. Zakona.

7.2. Porezna skladišta

7.2.1. Općenito

Članak 118.

(1) Porezno skladište je jedna ili više povezanih ogra�enih površina ili zatvorenih prostora koji čine označenu i fizički odvojenu cjelinu, a to mogu biti cijela zgrada, prostor u zgradi, zemljište, silos i spremnik.

(2) Poreznim skladištem u smislu Zakona za dobra koja podliježu trošarinama smatra se prostor koji je odre�en kao trošarinsko skladište u skladu s posebnim propisom o trošarinama. Poreznim skladištem u smislu Zakona za dobra koja podliježu poseb-nom porezu na kavu i bezalkoholna pića smatra se prostor koji je odre�en kao po-rezno skladište u skladu s propisom o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića.

7.2.2. Izdavanje odobrenja za ovlaštenog držatelja poreznog skladišta

Članak 119.

(1) Ovlašteni držatelj poreznog skladišta je osoba kojoj je izdano odobrenje za držanje poreznog skladišta.

(2) Ako je porezni obveznik ishodio odobrenje za ovlaštenog držatelja poreznog skla-dišta u skladu s posebnim propisom o trošarinama ili posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića smatra se da ima odobrenje i za držanje poreznog skladišta u smislu Zakona ako se radi o istim dobrima te se na njega primjenjuju odredbe


propisane posebnim propisom o trošarinama ili posebnom porezu na kavu i bezal-koholna pića. U slučaju da porezni obveznik u istom poreznom skladištu smješta i dobra koja nisu dobra koja podliježu trošarinama ili posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića obvezan je od Porezne uprave ishoditi odobrenje za ovlaštenog držatelja poreznog skladišta za ta dobra.

(3) Pravna ili fizička osoba koja želi biti ovlašteni držatelj poreznog skladišta (u dalj-njem tekstu: ovlašteni držatelj) koje nije skladište za trošarinska dobra ili kavu i bezalkoholna pića mora podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za ovlaštenog držatelja poreznog skladišta (u daljnjem tekstu: odobrenje) nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu, prebivalištu ili uobičajenom boravištu u Republici Hrvatskoj.

(4) Zahtjev za izdavanje odobrenja, osoba iz stavka 3. ovoga članka podnosi u pisanom obliku u dva primjerka, a isti mora sadržavati sljedeće:1. podatke o podnositelju zahtjeva (naziv/ime, adresu, osobni identifikacijski broj

(OIB) i podatke za kontakt),2. ime i prezime te osobni identifikacijski broj osobe koja će biti odgovorna za rad

poreznog skladišta,3. podatke o mjestu poreznog skladišta,4. vrstu i trgovački naziv dobara koja će se smještati u porezno skladište,5. opis prostora koji je predvi�en za porezno skladište,6. potvrdu nadležnog tijela o zadovoljavanju minimalnih tehničko-tehnoloških

uvjeta za skladištenje.

(5) Na zahtjev Porezne uprave podnositelj zahtjeva obvezan je dostaviti i druge po-trebne podatke.

(6) Na istom mjestu više ovlaštenih držatelja može skladištiti dobra, pod uvjetom da svaki pojedini ovlašteni držatelj ishodi odobrenje te da svako porezno skladište bude odvojeno i vidno označeno.

7.2.3. Uvjeti za izdavanje odobrenja

Članak 120.

(1) Porezna uprava daje odobrenje podnositelju zahtjeva ako ispunjava sljedeće uvjete:1. ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj,2. upisan je u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj,3. pravodobno i u cijelosti podmiruje porezna i druga javna davanja,4. nije teže kršio ili nije ponavljao kršenja odredbi poreznih, carinskih, odnosno trošarinskih propisa,5. vodi knjigovodstvo po načelu dvojnog knjigovodstva.

(2) Porezna uprava u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva donosi odobrenje iz članka 119. ovoga Pravilnika koje stupa na snagu s danom navedenim u odobrenju.

(3) Ako zahtjev za izdavanje odobrenja ne ispunjava propisane uvjete, Porezna upra-va podnositelju zahtjeva donosi rješenje o odbijanju zahtjeva u skladu s odredbama Općeg poreznog zakona.


7.2.4. Odgovornosti ovlaštenog držatelja

Članak 121.

(1) Ovlašteni držatelj odgovoran je za:a) poduzimanje potrebnih radnji kojima se osigurava čuvanje dobara smještenih

u poreznom skladištu,b) nadziranje otpreme i primitka dobara smještenih u poreznom skladištu, što uk-

ljučuje vo�enje evidencije o unošenju i iznošenju dobara iz poreznog skladišta,c) utvr�ivanje i prijavu Poreznoj upravi svakog gubitka ili manjka dobara smješte-

nih u poreznom skladištu,d) vo�enje evidencije o uslugama obavljenim na smještenim dobrima,e) vo�enje evidencije o isporukama dobara unutar poreznog skladišta,f) osiguravanje uvjeta za nesmetanu provedbu postupaka nadzora poslovanja

poreznog skladišta,g) obavještavanje Porezne uprave o svim promjenama podataka navedenih u odo-

brenju.

(2) Ako Porezna uprava utvrdi da ovlašteni držatelj ne izvršava ili nije izvršio obveze propisane stavkom 1. ovoga članka, odredit će rok u kojem se utvr�ene nepravil-nosti moraju otkloniti te ovisno o okolnostima ukinuti odobrenje.

(3) Porezni obveznik obvezan je prijaviti Poreznoj upravi gubitak ili manjak dobara smještenih u poreznom skladištu u roku 8 dana od dana utvr�ivanja gubitka ili manjka te obračunati i platiti PDV.

7.2.5. Izmjena odobrenja

Članak 122.

(1) Ovlašteni držatelj mora obavijestiti Poreznu upravu o svim promjenama podataka navedenih u odobrenju koje mogu utjecati na primjenu ili sadržaj odobrenja u roku 8 dana od dana nastanka promjene.

(2) Ako se promijene podaci navedeni u odobrenju, Porezna uprava daje novo odo-brenje na temelju pisanog zahtjeva u kojem moraju biti navedene promjene zbog kojih je potrebno donijeti novo odobrenje.

(3) Novo odobrenje daje se u sljedećim slučajevima:1. ako se promjeni mjesto poreznog skladišta,2. ako se promijene drugi podaci iz odobrenja, koji ne uključuju, ili nisu povezani

s prijenosom poslovanja na drugu osobu.

(4) Porezna uprava koja je izdala odobrenje može po službenoj dužnosti izmijeniti odobrenje, ako smatra da je to potrebno zbog novoutvr�enih okolnosti.

7.2.6. Ukidanje odobrenja

Članak 123.

(1) Ovlašteni držatelj može zatražiti ukidanje odobrenja, ako je za sva dobra i usluge obavljene na tim dobrima u poreznom skladištu platio PDV.


(2) Pisani zahtjev za ukidanje odobrenja ovlašteni držatelj podnosi nadležnoj isposta-vi Porezne uprave.

(3) Porezna uprava može ukinuti odobrenje po službenoj dužnosti, ako utvrdi da je bilo izdano na temelju netočnih ili nepotpunih podataka. Odobrenje se može ukinuti i u slučaju da uvjeti iz postupka poreznog skladištenja ili odobrenja nisu bili ispunjeni.

(4) Porezna uprava donosi rješenje o ukidanju odobrenja.

7.2.7. Evidencije

Članak 124.

(1) Ovlašteni držatelj mora voditi evidenciju o dobrima smještenim u porezno skladi-šte, dobrima isporučenima unutar poreznog skladišta, obavljenim uslugama na tim dobrima te o iznesenim dobrima iz poreznog skladišta.

(2) Evidencija iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati sljedeće podatke:1. datum smještanja dobara u porezno skladište,2. mjesto (lokacija) dobara u skladištu,3. podatke iz dokumenta za unošenje dobara ili isporuku u porezno skladište (npr.

broj carinske deklaracije, vrstu postupka na carinskoj deklaraciji, broj računa, naziv dobara, tarifnu oznaku KN za ta dobra, količinu dobara, vrijednost tih dobara bez PDV-a, porijeklo dobara),

4. vrijednost PDV-a s odgodom plaćanja za svaki unos dobara,5. podatke iz računa za isporuku dobara u poreznom skladištu (broj računa, koli-

činu i vrijednost dobara, podatke o kupcu dobara),6. podatke iz računa za obavljene usluge u poreznom skladištu (broj računa, opis

usluge, vrijednost, iznos računa, podatke o osobi koja je izdala račun),7. datum isporuke ili iznošenja dobara iz poreznog skladišta,8. podatke iz računa o prethodnoj nabavi dobara (broj računa, naziv dobara, ko-

ličinu i vrijednost dobara, PDV identifikacijski broj/osobni identifikacijski broj osobe koja je izdala račun, količinu i vrijednost dobara bez PDV-a, iznos obra-čunanog PDV-a),

9. podatke o drugim dokumentima koji se odnose na unošenje, skladištenje i izno-šenje dobara u postupku poreznog skladištenja.

(3) Stavak 2. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuje se na dobra koja su u poreznom skladištu namijenjena za maloprodaju u skladu s člankom 53. Zakona.

(4) Ako ovlašteni držatelj nije osoba koja raspolaže s dobrima (posjeduje dobra) po-datke može voditi vlasnik dobara. U tom slučaju ovlašteni držatelj mora osigurati podatke o vlasnicima dobara te podatke o unošenju i iznošenja dobara iz poreznog skladišta (datum unošenja, datum iznošenja, količina dobara i vlasnik dobara).

7.2.8. Uobičajeni načini postupanja s dobrima

Članak 125.

Na dobrima smještenima u poreznom skladištu mogu se obavljati uobičajeni po-stupci za održavanje, poboljšanje izgleda ili tržišne kakvoće ili pripreme za distribuciju


ili daljnju prodaju. Načini postupanja ne smiju dovesti do promjene vrste dobara prema oznakama KN iz Dodatka II. Zakona, osim u slučaju dobara koja podliježu trošarinama te kave i bezalkoholnih pića, ako je to dopušteno propisima koji ure�uju trošarine, od-nosno propisima o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića.

7.2.9. Završetak postupka poreznog skladištenja

Članak 126.

(1) Postupak poreznog skladištenja završava isporukom ili iznošenjem dobara iz skla-dišta.

(2) Obveza obračuna PDV-a nastaje isporukom ili iznošenjem dobara iz poreznog skladišta.

(3) Osoba koja dobra isporuči ili iznese iz poreznog skladišta obvezna je platiti PDV u skladu s odredbama Zakona za ta dobra.

Članak 127.

Brisan

Članak 128.

Brisan

Članak 129.

Brisan

X. ODBITAK PRETPOREZA

1. Pravo na odbitak pretporeza kod isporuke novih prijevoznih sredstava

Članak 130.

(1) Porezni obveznik iz članka 6. stavka 4. Zakona koji povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva u drugu državu članicu ima pravo na odbitak PDV-a uključenog u nabavnu cijenu ili plaćenog pri uvozu ili stjecanju tog novog prijevoznog sredstva unutar Europske unije u tuzemstvu, a najviše do iznosa PDV-a koji bi se morao platiti da isporuka nije bila oslobo�ena plaćanja PDV-a. Pravo na odbitak nastaje i može se ostvariti najranije u vrijeme isporuke novog prijevoznog sredstva u drugu državu članicu.

(2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje pravo na odbitak PDV-a u obliku povrata PDV-a putem Obrasca ∑ Isporuka NPS.

(3) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka, ima pravo na povrat PDV-a na način propisan stavkom 2. ovoga članka ako ispunjava sljedeće uvjete:a) nije upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj,b) isporučuje novo prijevozno sredstvo iz članka 4. stavka 3. Zakona u drugu dr-

žavu članicu,c) isporučeno novo prijevozno sredstvo je prevezeno u drugu državu članicu,


d) ako je platio PDV u Republici Hrvatskoj pri stjecanju, nabavi ili uvozu tog novog prijevoznog sredstva.

(4) Pri podnošenju zahtjeva za povrat PDV-a iz stavka 2. ovoga članka, porezni obvez-nik mora priložiti sljedeće:a) dokaz o nabavi novog prijevoznog sredstva (račun, ugovor, carinsku deklaraciju),b) dokaz da je PDV plaćen pri nabavi, stjecanju ili uvozu novog prijevoznog sred-

stva,c) dokaz o prodaji novog prijevoznog sredstva u drugu državu članicu (račun ili

ugovor) i dokaz o prijavi stjecanja u drugoj državi članici i slično,d) dokaz da je novo prijevozno sredstvo prevezeno u drugu državu članicu (izjavu

o otpremi ili prijevozu dobara i slično).

(5) U pisanoj izjavi o otpremi ili prijevozu dobara iz stavka 4. točke d) ovoga članka moraju biti navedeni sljedeći podaci:a) ime i prezime (naziv) i osobni identifikacijski broj prodavatelja,b) broj računa i datum izdavanja računa ili datum sklapanja odnosno ovjere ugovora,c) ime i prezime (naziv) kupca,d) PDV identifikacijski broj ili neki drugi identifikacijski broj kupca,e) mjesto odredišta u drugoj državi članici.

(6) Pravo na povrat PDV-a iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje i:a) porezni obveznik, registriran za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj koji PDV

obračunava i plaća samo na stjecanje dobara unutar Europske unije,b) porezni obveznik iz članka 5. stavka 1. točke b) Zakona, registriran za potrebe

PDV-a u Republici Hrvatskoj, koji plaća PDV samo za primljene usluge temeljem članka 75. stavka 1. točke 6. i članka 75. stavka 2. Zakona,

c) svaki porezni obveznik, registriran za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj, koji obavlja usluge za koje je primatelj usluga u drugoj državi članici obvezan pla-ćati PDV temeljem članka 196. Direktive Vijeća 2006/112/EZ.

(7) U slučaju da porezni obveznik iz članka 6. stavka 4. Zakona ne posjeduje u trenut-ku podnošenja Obrasca ∑ Isporuka NPS dokaze iz stavka 4. ovoga članka tada se obračunava i plaća PDV u roku od 10 dana od dana isporuke prema odredbama Zakona obzirom da se smatra da nije došlo do stjecanja u drugoj državi članici.

(8) Porezni obveznik iz članka 6. stavka 4. Zakona ima pravo na povrat plaćenog PDV-a u slučaju naknadnog predočenja dokaza iz stavka 4. ovoga članka koje može predoči-ti Carinskoj upravi u rokovima zastare propisanim Općim poreznim zakonom.

(9) Porezni obveznik iz stavka 6. ovoga članka ostvaruje pravo na odbitak PDV-a u obliku povrata PDV-a putem Obrasca ∑ Isporuka NPS.

2. Uvjeti za odbitak pretporeza

Članak 131.

(1) Porezni obveznici koji obavljaju oporezive isporuke dobara i usluga imaju pravo na odbitak pretporeza ako je isporuka poreznom obvezniku obavljena u svrhe njegove gospodarske djelatnosti.


(2) Gospodarska ili druga djelatnost poreznog obveznika započinje s pripremnim rad-njama koje se poduzimaju radi početka obavljanja te djelatnosti. Pretporez sadržan u primljenim isporukama za početak poslovanja može se odbiti ako su ispunjeni svi ostali uvjeti za odbitak pretporeza iz članka 57. stavka 2. Zakona. Ne može se ostvariti pravo na odbitak pretporeza koji je zaračunan na primljene isporuke kao što su privatno motivirana ulaganja, pripremna ulaganja i slično koje nisu primlje-ne u svrhu obavljanja gospodarske djelatnosti poreznog obveznika.

(3) Porezni obveznik iz članka 90. stavka 3. Zakona koji je već obavljao isporuke, a nije novoosnovani ima pravo na odbitak pretporeza od dana upisa u registar ob-veznika PDV-a. Pravo na odbitak pretporeza ostvaruje se temeljem primljenih ra-čuna za isporuke dobara ili usluga koje su mu obavljene od dana upisa u registar obveznika PDV-a.

Članak 132.

PDV koji je obračunan pri uvozu, uvoznik može odbiti kao pretporez ako su ispu-njeni sljedeći uvjeti:

a) da porezni obveznik ima jedinstvenu carinsku deklaraciju u kojoj je naveden kao primatelj ili uvoznik dobara u kojoj je iskazan iznos PDV-a koji pri uvozu treba platiti ili je omogućeno njegovo izračunavanje,

b) da je dobro uvezeno za svrhe obavljanja gospodarske djelatnosti uvoznika.

Članak 133.

(1) Porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza u razdoblju oporezivanja u kojem je primio dobro ili su mu obavljene usluge za što ima račun sa podacima iz članka 79. Zakona. Ako porezni obveznik ima račun za primljena dobra ili obav-ljene usluge do roka za podnošenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pret-poreza u onom razdoblju oporezivanja u kojem je primio dobro ili mu je obavljena usluga. Ako porezni obveznik nema račun za primljena dobra ili obavljene usluge do roka za podnošenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom razdoblju oporezivanja u kojem je primio račun.

(2) Porezni obveznik koji treba platiti PDV na stjecanje dobara unutar Europske unije prema članku 4. stavku 1. točki 2.a) i članku 9. stavcima 3. i 4. Zakona ima pravo na odbitak pretporeza u razdoblju oporezivanja u kojem je nastala obveza obraču-na PDV-a, odnosno u trenutku izdavanja računa ili istekom roka iz članka 78. stavka 4. Zakona ako račun do tada nije izdan.

(3) Porezni obveznik koji prema članku 75. stavku 1. točki 6. te članku 75. stavcima 2. i 3. Zakona treba platiti PDV na primljene isporuke ima pravo na odbitak pret-poreza u razdoblju oporezivanja u kojem je nastala obveza obračuna PDV-a za te isporuke.

Članak 134.

(1) Za dane predujmove pretporez se može odbiti u razdoblju oporezivanja u kojem je predujam plaćen, a platitelj predujma ima račun, neovisno o tome što dobro nije isporučeno ili usluga obavljena. Ako platitelj predujma ima račun do roka za pod-nošenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom razdoblju


oporezivanja u kojem je platio predujam. Ako platitelj predujma nema račun za plaćeni predujam do roka za podnošenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom razdoblju oporezivanja u kojem je primio račun.

(2) Ako po plaćenom predujmu ne do�e do isporuke dobra ili usluge, a plaćeni predu-jam se vrati uplatitelju predujma, on gubi pravo na odbitak pretporeza. U tom slučaju on mora pisano izvijestiti primatelja predujma da je obavio ispravak pret-poreza, a primatelj predujma tada smanjuje svoju poreznu obvezu.

Članak 135.

(1) Porezni obveznici iz članka 90. Zakona i porezni obveznici koji obavljaju isporuke dobara i usluge oslobo�ene PDV-a nemaju pravo na odbitak pretporeza.

(2) Ako je porezni obveznik iz članka 79. stavka 10. Zakona zaračunao iznos PDV-a viši od onoga koji duguje prema Zakonu tada primatelj nema pravo na odbitak više zaračunanog iznosa PDV-a.

3. Ograničenje prava na odbitak pretporezaČlanak 136.

(1) Porezni obveznik ne može odbiti pretporez obračunan za obavljene mu isporuke dobara i usluga, pretporez obračunan pri stjecanju dobara unutar Europske unije i primljene usluge iz drugih država članica ili trećih zemalja te pri uvozu dobara koja poreznom obvezniku služe za reprezentaciju. Reprezentacijom se smatra ugo-šćivanje poslovnih partnera, darivanje poslovnih partnera prigodnim poklonima, plaćanje poslovnim partnerima izdataka odmora, športa, rekreacije i razonode, izdataka za zakup automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i razonodu i slično. Reprezentacijom se ne smatra davanje poklona u vrijednosti do 160,00 kuna, bez PDV-a, u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti, uz uvjet da se daju povre-meno i ne istim osobama. Poslovnim partnerima smatraju se osobe s kojima po-stoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti.

(2) Ako se radi o davanju za koje postoji točno odre�ena protuusluga primatelja, tada se ne radi o reprezentaciji već o isporuci uz naknadu sukladno odredbama članka 4. stavka 1. Zakona.

Od 1. siječnja 2018. stavci 3., 4., 5. i 6., brišu se.

(3) Porezni obveznik ne može odbiti pretporez obračunan za nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima kao što su gorivo, ulje, investicijsko i tekuće održavanje i slično. Osobnim automobilima za čiju nabavu i najam nije dopušten odbitak pretporeza prema članku 61. stavku 1. točki a) Zakona smatraju se motorna vozila iz Carinske tarife, tarifne oznake 8703 konstruirana prvenstveno za prijevoz osoba (osim vozila iz Carinske tarife, tarifne oznake 8702), uključujući motorna vozila tipa ≈karavan«, ≈kombi«, ≈trkaći automo-bili« te ≈pick-up« vozila koja nisu razvrstana u tarifnu oznaku 8704 Carinske tarife.

(4) Ako se radi o osobnim automobilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz koja su u najmu ili leasingu, nije dopušten odbitak pretporeza koji se odnosi na nakna-


du za najam ili leasing tih vozila te na sve druge nabave (isporuke) dobara i uslu-ga koje su usko vezane za korištenje tih vozila koje po ugovoru snosi korisnik najma. Kod korištenja rent-a-car vozila nije dopušten odbitak pretporeza koji se odnosi na naknadu, gorivo i sve druge troškove za korištenje vozila koje je pore-znom obvezniku zaračunao drugi poduzetnik.

(5) Ograničenje odbitka pretporeza prema članku 61. stavku 1. točki a) Zakona ne primjenjuje se ako se radi o plovilima i zrakoplovima kojima se obavlja djelatnost prijevoza putnika i dobara te iznajmljivanje ili se nabavljaju za daljnju prodaju te ako se radi osobnim automobilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, taksi službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju. Navedena vozila moraju služiti isključivo za obavljanje registrira-ne djelatnosti ili biti posebno označena i prilago�ena za obavljanje te djelatnosti. Ako se radi o osobnim automobilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz iz članka 61. stavka 2. Zakona, pravo na odbitak pretporeza odnosi se i na sve ispo-ruke (nabave) dobara i usluga koje su usko vezane za korištenje tih vozila kao što su gorivo i ulje, investicijsko i tekuće održavanje i slično.

(6) Iznimno od stavka 3. ovoga članka pretporez se može odbiti za motorna vozila kategorije N1 koja su razvrstana u tarifnu oznaku 8703 Carinske tarife i nisu pred-met oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila prema Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila. Ako se motorno vozilo kategorije N1 prenamjeni u motorno vozilo koje je predmet oporezivanja posebnim porezom na motorna vo-zila, porezni obveznik više nema pravo na odbitak pretporeza za sve isporuke (nabave) dobara i usluga koje su usko vezane za korištenje tih motornih vozila. Porezna uprava nadležna je za utvr�ivanje prava na odbitak pretporeza za motor-na vozila. Carinska uprava nadležna je za razvrstavanje motornih vozila u tarifnu oznaku kombinirane nomenklature u skladu s carinskim propisima i temeljnim pravilima koja vrijede za razvrstavanje dobara po carinskoj tarifi.

4. Podjela pretporeza

Članak 137.

(1) Porezni obveznici koji dijelom obavljaju isporuke dobara i usluga oslobo�ene pla-ćanja PDV-a, a dijelom isporuke koje nisu oslobo�ene, imaju pravo na odbitak pretporeza u dijelu koji se odnosi na oporezive isporuke. U tom slučaju u knjigo-vodstvu ili izvanknjigovodstvenim evidencijama porezni obveznik treba osigurati podatke o pretporezu koji se odnosi na oporezive i oslobo�ene isporuke dobara i obavljene usluge. Iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i obavljene usluge za koje je dopušten odbitak, a koji se ne može izravno pripisati tim isporu-kama na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije, odre�uje se na godišnjoj razini kao razmjerni dio koji se može odbiti odnosno kao postotak. Iznimno, pore-zni obveznik može dio pretporeza koji može odbiti utvr�ivati odvojeno za svaki dio svog poslovanja, uz uvjet da vodi odvojeno knjigovodstvo i da o tome prethod-no obavijesti nadležnu ispostavu Porezne uprave.

(2) Ako će se isporuka kod primatelja u beznačajnom dijelu koristiti za poslovne svrhe, smatra se da je isporuka u cijelosti obavljena u neposlovne svrhe. Nasuprot tome,


ako će se isporučeno dobro u cijelosti ili skoro u cijelosti koristiti u poslovne svrhe, smatra se da je isporuka u cijelosti obavljena u poslovne svrhe.

(3) Ako se isporučeno dobro ili usluga koristi u poslovne i neposlovne svrhe, a mogu-će je odrediti udjel korištenja u neposlovne svrhe, pretporez se mora podijeliti prema svrsi uporabe na dio koji se može i na dio koji se ne može odbiti. Ovaj način razgraničenja provodi se ako se radi o nekretninama, a osobito o pokretnim dobri-ma koja se u gospodarskom prometu količinski odre�uju po broju, mjeri ili težini te kod korištenja usluga.

(4) Ako podjela iz stavka 3. ovoga članka nije moguća, a primljena isporuka se prema odluci poreznog obveznika u cijelosti uključuje u poslovne svrhe, u tom slučaju radi se o korištenju dobara poslovne imovine u privatne ili druge neposlovne svrhe, odnosno o uslugama obavljenima uz naknadu koje podliježu oporezivanju u smislu članka 8. stavka 3. Zakona.

Članak 138.

(1) Ako porezni obveznik koristi dobra i usluge u okviru svoje gospodarske djelatnosti za isporuke dobara i obavljanje usluga po kojima je dopušten odbitak pretporeza i za isporuke dobara i usluga po kojima je isključen odbitak pretporeza, tada iznose pretporeza treba podijeliti na dio koji se može odbiti i na dio koje se ne može odbiti.

(2) Podjela pretporeza utvr�uje se ako porezni obveznik ne može iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza izrav-no pripisati tim isporukama na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije.

(3) Podjela pretporeza u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka ne može se izvršiti za one iznose pretporeza koji se po svojoj uporabi mogu podijeliti ali nisu ispunjeni osta-li uvjeti za odbitak pretporeza iz članka 57. stavka 2. Zakona.

(4) Povremenom isporukom nekretnine iz članka 62. stavka 3. točke b) Zakona smatraju se dvije isporuke nekretnina koje obavi porezni obveznik u jednoj kalendarskoj godini kojemu isporuka nekretnina nije uobičajena djelatnost koju obavlja. Povremenom financijskom transakcijom iz članka 62. stavka 3. točke c) Zakona smatraju se dvije transakcije iz članka 40. stavka 1. točaka b) do g) Zakona koje porezni obveznik obavi u jednoj kalendarskoj godini.

(5) Iznos odbitka pretporeza koji se uskla�uje u prijavi PDV-a koju porezni obveznik podnosi za razdoblje oporezivanja iz članka 85. stavka 7. Zakona ne utječe na vi-sinu troška nabave odnosno proizvodnje dugotrajne imovine u popisu dugotrajne imovine poreznog obveznika.

(6) Ako porezni obveznik izabere način utvr�ivanja dijela pretporeza koji može odbi-ti iz članka 62. stavka 7. Zakona, o tome mora izvijestiti nadležnu ispostavu Pore-zne uprave i to 15 dana prije početka razdoblja oporezivanja u kojem započinje primjenjivati ovaj način podjele pretporeza. Porezni obveznik mora primjenjivati izabrani način odbitka pretporeza najmanje 2 kalendarske godine o čemu nadležna ispostava Porezne uprave donosi rješenje. Ako porezni obveznik želi promijeniti izabrani način utvr�ivanja odbitka pretporeza, mora o tome izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave najkasnije 15 dana prije početka kalendarske godine u kojoj počinje primjenjivati postotak za razmjerni odbitak pretporeza.


(7) Porezna uprava može zabraniti poreznom obvezniku način utvr�ivanja dijela pret-poreza koji se može odbiti propisan u članku 62. stavku 7. Zakona, ako porezni obveznik s izabranim načinom podjele pretporeza ne omogućuje nadzor nad obra-čunavanjem i plaćanjem PDV-a u skladu s odredbama Zakona.

(8) Porezni obveznici moraju za prvo razdoblje oporezivanja tekuće godine primijeni-ti novoutvr�eni postotak izračunan na temelju isporuka protekle godine.

(9) Porezni obveznik koji tijekom godine promjeni način vo�enja knjigovodstva za utvr�ivanje dijela pretporeza koji može odbiti obvezan je odbitak pretporeza, koji je tijekom tekuće godine odbijao na temelju privremeno utvr�enog postotka iz stavka 7. ovoga članka, za ta razdoblja oporezivanja uskladiti u prijavi PDV-a koju podnosi za razdoblje oporezivanja iz članka 85. stavka 7. Zakona.

(10) Porezni obveznik koji obavlja u okviru svoje gospodarske djelatnosti isporuke dobara i usluga po kojima je dopušten odbitak pretporeza i isporuke po kojima je isključen odbitak pretporeza, te počne obavljati samo isporuke po kojima je dopu-šten odbitak pretporeza ili samo isporuke po kojima je isključen odbitak pretpore-za, prestaje primjenjivati podjelu pretporeza u razdoblju oporezivanja u kojem počne obavljati isporuke po kojima je u cijelosti dopušten ili u cijelosti isključen odbitak pretporeza.

(11) Porezni obveznik iz stavka 10. ovoga članka obvezan je utvrditi postotak za izračun prava na odbitak dijela pretporeza i u prijavi PDV-a koju podnosi za razdoblje oporezivanja iz članka 85. stavka 7. Zakona izvršiti uskla�enje za kalendarsku godinu u kojoj je primjenjivao podjelu pretporeza.

(12) Porezni obveznik koji u okviru svoje gospodarske djelatnosti obavlja isporuke dobara i usluga po kojima ima pravo na odbitak pretporeza i isporuke po kojima je isključeno pravo na odbitak pretporeza te na temelju izračuna iz članka 62. stavka 2. Zakona utvrdi pravo na odbitak pretporeza najmanje u iznosu od 98% pri odbitku pretporeza za nabavljena dobra i usluge nije obvezan primjenjivati podjelu pretporeza.

(13) Iznimno od stavka 1. ovoga članka porezni obveznik čiji izračun postotka prava na odbitak pretporeza ne odražava stvarni omjer korištenja dobara za isporuke za koje ima pravo na odbitak pretporeza i za isporuke za koje je isključeno pravo na odbitak pretporeza može odbiti pretporez na temelju stvarnog korištenja dobara ili usluga o čemu prethodno mora obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave.

5. Ispravak odbitka pretporeza

Članak 139.

(1) Ako se porezna osnovica izmijeni prema članku 33. stavku 7. Zakona ispravci se moraju obaviti u razdoblju oporezivanja u kojem je promijenjena porezna osnovica.

(2) Porezni obveznik nije obvezan izvršiti ispravak pretporeza u slučaju uništenja, gubitka ili kra�e dobara ako raspolaže valjanim dokazima kao što su policijski zapisnik, očevidnik nadležnog tijela za utvr�ivanje štete ili odgovarajuća dokumen-tacija o količini i vrsti dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje.


Od 1. siječnja 2018. u stavku 3. riječi: „prema članku 136. stavku 6. ovoga Pravilnika,“, brišu se.

(3) Ako se motorno vozilo kategorije N1 prenamjeni u motorno vozilo koje je predmet oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila prema članku 136. stavku 6. ovoga Pravilnika, porezni obveznik obvezan je ispraviti odbijeni pretporez koji je viši ili niži od pretporeza koji može odbiti. Obavljeni ispravak pretporeza porezni obveznik iskazuje u prijavi PDV-a koju podnosi za razdoblje oporezivanja iz član-ka 85. stavka 7. Zakona.

6. Ispravak odbitka pretporeza kod gospodarskih dobara

Članak 140.

(1) Promjenom uvjeta mjerodavnih za ispravak pretporeza smatra se naknadna promjena tih uvjeta koja dovede do većeg ili manjeg prava na odbitak pretpo-reza u odnosu na godinu u kojoj je gospodarsko dobro nabavljeno, proizvede-no ili u odnosu na godinu u kojoj je nekretnina izgra�ena, ako se radi o nekret-ninama koje je porezni obveznik sam izgradio, a koja dovodi do većeg ili ma-njeg odbitka pretporeza u odnosu na početno stanje. Ako se ne može utvrditi kada je gospodarsko dobro proizvedeno, u tom slučaju za potrebe ispravka pretporeza uzima se početak uporabe.

(2) Pri ispravku pretporeza polazi se od ukupnog iznosa pretporeza koji se odnosi na nabavu, proizvodnju ili izgradnju gospodarskog dobra. Ispravak pretporeza se provodi za razdoblje nakon promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza.

(3) Godišnji iznos ispravka pretporeza iznosi 1/5 odnosno 1/10 iznosa pretporeza koji je bio odbijen pri nabavi, proizvodnji ili izgradnji gospodarskog dobra.

(4) Ako se naknadno provodi ispravak pretporeza koji se u razdoblju nabave nije mo-gao odbiti, dopušten je odbitak samo onih iznosa pretporeza koji ispunjavaju uv-jete iz članka 60. Zakona.

(5) Prijelaz na oporezivanje prema članku 90. Zakona kao i prestanak obavljanja opo-rezivih isporuka i početak obavljanja isporuka oslobo�enih PDV-a bez prava na odbitak pretporeza iz članaka 39., 40. i 114. Zakona te prestanak obavljanja oslo-bo�enih isporuka iz članaka 39., 40. i 114. Zakona i početak obavljanja oporezivih isporuka smatraju se promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza.

(6) Promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza smatra se i prelazak sa opo-rezivanja prema članku 90. Zakona na redovni postupak oporezivanja.

(7) Promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza smatra se i promjena postot-ka iz članka 62. stavka 4. Zakona utvr�enog za odbitak pretporeza za gospodarska dobra koja se koriste za obavljanje oporezivih isporuka.

(8) Ako porezni obveznik koji je bio redovno oporezivan prelazi na oporezivanje pre-ma članku 90. Zakona, mora za sva gospodarska dobra provesti ispravak pretpo-reza, ako za njih nije isteklo razdoblje ispravka.

(9) Obavljeni ispravak pretporeza prema odredbama ovoga članka porezni obveznik iskazuje u prijavi PDV-a koju podnosi za razdoblje oporezivanja iz članka 85.


stavka 7. Zakona. Obavljeni ispravak pretporeza kod isporuke gospodarskih dobara iskazuje se u prijavi PDV-a koja se podnosi za razdoblje oporezivanja u kojem je obavljena isporuka.

Članak 141.

(1) Ako se neko gospodarsko dobro počne koristiti u skladu s napredovanjem gradnje prije nego što je potpuno završeno, tada se za svaki dio gospodarskog dobra koji je odvojeno korišten utvr�uje zasebno razdoblje ispravka pretporeza. Ako se izgra�eno gospodarsko dobro iskorištava samo djelomično ili se ne koristi u potpunosti, utvr-�uje se jedinstveno razdoblje ispravka pretporeza za gospodarsko dobro kao cjelinu.

(2) Ako neko gospodarsko dobro postane neuporabljivo prije isteka razdoblja za ispra-vak pretporeza, tada sa trenutkom kad je dobro postalo neuporabljivo završava i razdoblje ispravka pretporeza.

(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka vrijede i za naknadna dugotrajna ulaganja. Radi li se o naknadnom dugotrajnom ulaganju ili o troškovima održavanja utvr�u-je se prema standardima financijskog izvješćivanja.

(4) Ako naknadno ulaganje bitno ne mijenja vijek korištenja gospodarskog dobra, tada se ispravak pretporeza za to ulaganje obavlja u razdoblju ispravka pretporeza za dotično gospodarsko dobro.

(5) Ako se radi o naknadnom ulaganju koje bitno mijenja vijek korištenja, ili predstav-lja zasebnu cjelinu kao npr. dogradnja već postojeće nekretnine, za to ulaganje utvr�uje se novo (zasebno) razdoblje ispravka pretporeza. Navedeno se primjenju-je i u slučaju rekonstrukcije gra�evine iz članka 40. stavka 5. Zakona.

(6) Kod prijenosa gospodarske cjeline ili pogona na stjecatelja ne prekida se razdoblje ispravka pretporeza.

(7) Uslugama iz članka 64. stavka 3. Zakona smatraju se koncesije, patenti, licen-cije, robne i uslužne marke, softver i ostala prava.

Članak 142.

Postupak ispravka pretporeza se ne provodi ako pretporez koji bi se trebao ispra-viti po dobru dugotrajne imovine iznosi manje od 1.000,00 kuna.

7. Ispravak odbitka pretporeza za zalihe dobara

Članak 142.a

(1) Porezni obveznik koji prije�e s redovnog postupka oporezivanja na posebni postu-pak oporezivanja prema članku 90. Zakona i obrnuto mora ispraviti odbitak pret-poreza za zalihe dobara, ako je odbitak viši ili niži od onog na koji je porezni ob-veznik imao pravo.

(2) Ispravak odbitka pretporeza iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik iskazuje u prijavi PDV-a koju podnosi za razdoblje oporezivanja u kojem je došlo do prela-ska s redovnog postupka oporezivanja na posebni postupak oporezivanja prema članku 90. Zakona i obrnuto.


(3) Zalihama dobara u smislu Zakona smatraju se zalihe u skladu s Hrvatskim stan-dardima financijskog izvještavanja, odnosno Me�unarodnim standardima financij-skog izvještavanja.

(4) Kako bi porezni obveznik mogao obaviti ispravak pretporeza za zalihe dobara u skladu sa stavkom 1. ovoga članka obvezan je za razdoblje oporezivanja u kojem je došlo do prelaska s redovnog postupka oporezivanja na posebni postupak opo-rezivanja prema članku 90. Zakona i obrnuto popisati zalihe dobara te mora imati račun za zalihe dobara koje je nabavio od drugih poreznih obveznika koji su upi-sani u registar obveznika PDV-a. Ako je u naknadi za nabavljene zalihe dobara sadržan PDV, iznos PDV-a koji se ispravlja izračunava se preračunanom stopom.

(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka porezni obveznik nije obvezan ispraviti odbitak pretporeza za zalihe dobara u slučaju njihovog uništenja, gubitka ili kra�e za što postoje valjani dokazi iz članka 26. ovoga Pravilnika.

XI. POVRAT PDV-a

1. Povrat PDV-a poreznim obveznicima koji nemaju sjedište na području Europske unije

Članak 143.

(1) Porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije podnosi zahtjev za povrat PDV-a zaračunanog za isporučena pokretna dobra ili obavljene usluge u tuzemstvu, odnosno zaračunanog prilikom uvoza dobara u tuzemstvu, a ta je dobra ili usluge koristio u svrhu obavljanja gospodarske djelatnosti.

(2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvu financija ∑ Poreznoj up-ravi, Područnom uredu Zagreb podnosi zahtjev za povrat PDV-a na Obrascu ZP PDV koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, a otisnut je na hrvatskom i engleskom jeziku.

(3) Stalnom poslovnom jedinicom u smislu članka 67. stavka 1. Zakona ne smatra se predstavništvo pravne osobe, registrirano u tuzemstvu prema propisima koji ure-�uju to područje.

(4) Uzajamnost iz članka 67. stavka 1. Zakona smatra se utvr�enom s datumom koji su razmjenom obavijesti potvrdila porezna tijela Republike Hrvatske i treće zemlje.

Članak 144.

(1) Podnositelj zahtjeva iz članka 143. stavka 1. ovoga Pravilnika svoj porezni status do-kazuje potvrdom Porezne uprave države u kojoj je registriran kao porezni obveznik.

(2) Potvrda mora obuhvaćati razdoblje za koje se traži povrat PDV-a i ne smije biti starija od šest mjeseci.

(3) Potvrda o poreznom statusu podnositelja zahtjeva mora sadržavati najmanje slje-deće podatke:


1. naziv i adresu poreznog ureda kod kojeg je podnositelj zahtjeva registriran kao obveznik poreza na promet odnosno PDV-a,

2. ime i prezime ili naziv tvrtke poreznog obveznika, djelatnost te adresu prebiva-lišta odnosno sjedišta poreznog obveznika,

3. očitovanje da je porezni obveznik upisan u registar poreznih obveznika poreza na promet odnosno PDV-a,

4. datum izdavanja potvrde,5. pečat i potpis.

(4) Zahtjev za povrat PDV-a može u ime poreznog obveznika iz stavka 1. ovoga član-ka podnijeti i njegov opunomoćenik.

(5) Ako se zahtjev za povrat PDV-a podnosi preko opunomoćenika, zahtjevu je obve-zno priložiti punomoć poreznog obveznika.

(6) Opunomoćenik poreznog obveznika mora biti tuzemni porezni obveznik.

Članak 145.

(1) Pri obradi prvog zahtjeva za povrat PDV-a, Ministarstvo financija ∑ Porezna upra-va, Područni ured Zagreb podnositelju zahtjeva će odrediti i dodijeliti osobni iden-tifikacijski broj prema odredbama posebnog propisa, ako ga porezni obveznik već ne posjeduje.

(2) Dodijeljeni osobni identifikacijski broj podnositelj zahtjeva odnosno njegov opu-nomoćenik obvezan je upisati pri podnošenju zahtjeva za povrat PDV-a u obrazac na za to predvi�eno mjesto.

Članak 146.

(1) Razdoblje za povrat PDV-a mora obuhvatiti najmanje tri mjeseca zaredom, a može se odnositi najviše na jednu kalendarsku godinu.

(2) Razdoblje za povrat PDV-a može biti i manje od tri mjeseca, ako se odnosi na razdoblje koje obuhvaća kraj kalendarske godine ∑ npr. mjesece studeni i prosinac ili samo mjesec prosinac.

Članak 147.

(1) Zahtjevu za povrat PDV-a prilažu se izvornici računa koji moraju sadržavati sve podatke iz članka 79. stavka 1. Zakona.

(2) Nakon odobrenog povrata PDV-a Porezna uprava poništava izvornike računa pe-čatom s natpisom ≈iskorišteno pravo na povrat PDV-a« i vraća ih poreznom obvez-niku.

(3) Podnositelj zahtjeva na pole�ini zahtjeva sam specificira račune po kojima traži povrat PDV-a.

Članak 148.

(1) Porezna uprava donosi rješenje u roku od 8 mjeseci od primitka zahtjeva za povrat PDV-a i doznačuje traženi iznos PDV-a na bankovni račun podnositelja zahtjeva


koji u zahtjevu naznači porezni obveznik odnosno njegov opunomoćenik ili na račun opunomoćenika.

(2) Troškove platnog prometa za doznačeni iznos PDV-a na bankovni račun snosi podnositelj zahtjeva.

(3) Ako Porezna uprava ospori zahtjev u cijelosti ili djelomično, izdaje rješenje o od-bijanju zahtjeva za povrat PDV-a ili donosi rješenje o novoutvr�enom iznosu PDV-a za povrat.

(4) Porezni obveznik ima pravo žalbe na rješenje o odbijanju zahtjeva ili na rješenje o novoutvr�enom iznosu za povrat PDV-a.

(5) Ako je PDV vraćen, a naknadno se ispostavi da su podaci iz zahtjeva netočni, po-rezni obveznik je obvezan vratiti isplaćeni iznos.

(6) Glede žalbenog postupka, obnove postupka, zastare, obračunavanja i naplate PDV-a te provo�enja prekršajnog postupka primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona.

2. Povrat PDV-a tuzemnim poreznim obveznicima u drugim državama članicama

Članak 149.

(1) Zahtjev za povrat PDV-a putem elektroničkog sustava može podnijeti podnositelj zahtjeva, ili njegov opunomoćenik.

(2) Porezni obveznik koji je u prethodnoj kalendarskoj godini podnio najmanje jedan zahtjev za povrat PDV-a u drugoj državi članici, a konačni iznos pretporeza, koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak, razlikuje se od prvotnog iznosa pretporeza, ispravak iznosa uključuje u zahtjev za povrat u kalen-darskoj godini neovisno o tome je li u toj godini podnio zahtjev za povrat.

XII. OBVEZE POREZNIH OBVEZNIKA I POJEDINIH OSOBA KOJE NISU POREZNI OBVEZNICI

1. Obveza plaćanja PDV-a

Članak 150.

(1) Ako usluge iz članka 17. stavka 1. Zakona obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, tada sukladno članku 75. stavku 1. točki 6. Zakona PDV plaća:a) svaki porezni obveznik uključujući i malog poreznog obveznika,b) pravna osoba koja nije porezni obveznik, a ima dodijeljen PDV identifikacijski

broj.

(2) Svaki porezni obveznik uključujući i malog poreznog obveznika kojemu usluge iz članka 17. stavka 1. Zakona obavlja porezni obveznik koji ima sjedište, prebivalište


ili uobičajeno boravište u drugoj državi članici obvezan je podnijeti zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a radi dodjeljivanja PDV identifikacijskog broja su-kladno članku 77. stavku 5. točki d) Zakona. Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a radi dodjeljivanja PDV identifikacijskog broja ne podnosi se u slučaju ako usluge obavlja porezni obveznik koji ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno bora-vište u trećoj zemlji.

(3) Ako isporuke dobara i usluga za koje je mjesto oporezivanja u tuzemstvu obavi porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzem-stvu, PDV prema članku 75. stavku 2. Zakona plaća primatelj tih isporuka i to:a) svaki porezni obveznik uključujući i malog poreznog obveznika, neovisno o

tome ima li ili nema PDV identifikacijski broj,b) pravna osoba koja nije porezni obveznik, a ima dodijeljen PDV identifikacijski

broj,c) porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tu-

zemstvu, a ima dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj.

(4) Poreznim obveznikom iz članka 75. stavka 1. točke 6. i članka 75. stavka 2. Zako-na koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu smatra se porezni obveznik sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u drugoj državi članici Europske unije ili u trećoj zemlji neovisno o tome ima li ili nema dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj.

(5) Porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzem-stvu, a koji ne može prenijeti poreznu obvezu temeljem članka 75. stavka 2. Zako-na na primatelja u tuzemstvu obvezan je registrirati se za potrebe PDV-a u Repu-blici Hrvatskoj sukladno članku 77. stavku 5. točki a) Zakona i na obavljene opo-rezive isporuke obračunati i platiti PDV.

2. Prijava za isporuke dobara i usluga iz članka 75. stavka 2. Zakona

Članak 150.a

(1) Porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzem-stvu, a registriran je za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan je popuniti i podnijeti Prijavu za isporuke dobara i usluga iz članka 75. stavka 2. Zakona.

(2) Prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se na Obrascu ∑ INO PPO koji je sastav-ni dio ovoga Pravilnika.

(3) U prijavu iz stavka 1. ovoga članka ne upisuju se vrijednosti isporuka dobara i usluga koje su oslobo�ene PDV-a u tuzemstvu.

(4) Prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u elektroničkom obliku za razdo-blje oporezivanja od prvog do posljednjeg dana u mjesecu.

(5) Porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzem-stvu, a registriran je za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj nije obvezan podni-jeti prijavu iz stavka 1. ovoga članka, ako u razdoblju oporezivanja nije obavljao isporuke dobara ili usluga iz članka 75. stavka 2. Zakona.


(6) U prijavu iz stavka 1. ovoga članka upisuju se sljedeći podaci:1. naziv nadležnog područnog ureda Porezne uprave,2. naziv nadležne ispostave Porezne uprave,3. PDV identifikacijski broj poreznog obveznika registriranog za potrebe PDV-a

u Republici Hrvatskoj,4. naziv, odnosno ime i prezime poreznog obveznika,5. adresa poreznog obveznika (mjesto, ulica i broj),6. PDV identifikacijski broj poreznog zastupnika koji zastupa poreznog obveznika,7. mjesec i godina za koju se podnosi,8. redni broj isporuke,9. PDV identifikacijski broj, a ukoliko ga nema OIB primatelja dobara i usluga

koji je obvezan platiti PDV u Republici Hrvatskoj sukladno članku 75. stavku 2. Zakona,

10. vrijednost isporuke dobara i usluga u kunama i lipama za koje je primatelj obvezan platiti PDV po stopi 5% u Republici Hrvatskoj sukladno članku 75. stavku 2. Zakona,



13. ukupna vrijednost isporuke dobara i usluga u kunama i lipama za koje je pri-matelj obvezan platiti PDV po stopi 5%, 13% i 25% u Republici Hrvatskoj sukladno članku 75. stavku 2. Zakona,

14. ukupan zbroj vrijednosti svih isporuka dobara i usluga iskazanih u polju (10),15. ukupan zbroj vrijednosti svih isporuka dobara i usluga iskazanih u polju (11),16. ukupan zbroj vrijednosti svih isporuka dobara i usluga iskazanih u polju (12),17. ukupan zbroj vrijednosti svih isporuka dobara i usluga iskazanih u polju (13),18. ime i prezime osobe koja je sastavila obračun i jamči za istinitost prijavljenih


(7) U slučaju ispravka podataka iz već podnijete prijave iz stavka 1. ovoga članka, podnosi se nova prijava u kojoj su upisani ispravni podaci.

Članak 151.

(1) Obveznik plaćanja PDV-a temeljem članka 75. stavka 3. Zakona je svaki porezni obveznik primatelj dobara, odnosno usluga, upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu kada mu dobra isporuči ili obavi usluge iz članka 75. stavka 3. Zakona porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu. U sluča-ju da isporuke na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze u tuzemstvu propi-sane člankom 75. stavkom 3. Zakona obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, a registriran je za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj primjenjuju se odredbe članka 75. stavka 2. Zakona.


(2) Odredbe članka 75. stavka 3. Zakona ne primjenjuju se na osobu koja je prešla prag stjecanja ili je od njega odustala te na osobu koja prima usluge od poreznih obve-znika koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj ili obavlja usluge poreznim obve-znicima koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj, a koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a. U tom slučaju PDV je obvezan obračunati porezni obveznik koji isporučuje dobra ili obavlja usluge.

Članak 152.(1) Gra�evinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatraju se:

a) radovi u okviru gra�enja (izgradnja, održavanje, rekonstrukcija i uklanjanje gra�evinskog objekta ili njegovih dijelova) iz Dodatka II. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika,

b) prateći radovi nužni za izvo�enje radova iz točke a) koji su zajedno s njima ugovoreni i izvedeni,

c) radovi hortikulturnog ure�enja i radovi ure�enja okoliša ako se izvode u okviru izgradnje i rekonstrukcije pojedinog gra�evinskog objekta,

d) usluge koje se obavljaju u okviru arhitektonske, gra�evinske, geodetske, stro-jarske, i elektrotehničke djelatnosti ako je obavljanje tih usluga potrebno za obavljanje radova iz točke a) ovoga stavka,

e) usluge stručnog nadzora gra�enja sukladno propisima kojima se ure�uju arhi-tektonski i inženjerski poslovi i djelatnosti u prostornom ure�enju i gradnji,

f) ustupanje osoblja, ako ono obavlja gra�evinske usluge,g) iznajmljivanje strojeva i opreme za gra�enje, s rukovateljem,h) usluge čišćenja koje se obavljaju u okviru gra�enja,i) ugradnja, umjeravanje, probno testiranje, puštanje u rad i slične usluge kada se

izvode na ure�ajima i opremi prilikom izgradnje ili rekonstrukcije gra�evinskog objekta,

j) usluge koordinatora zaštite na radu u vezi s izvo�enjem radova iz točke a) ovoga stavka,

k) geomehanički, geotehnički, geofizički i slični istražni radovi ako je obavljanje tih usluga potrebno za obavljanje radova iz točke a) ovoga stavka,

(2) Gra�evinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona osobito se ne smatra sljedeće:a) ispitivanje odre�enih dijelova gra�evine u svrhu provjere ispunjavanja bitnih

zahtjeva za gra�evinu,b) proizvodnja gra�evinskih proizvoda i dokazivanje uporabljivosti gra�evinskih

proizvoda,c) periodični ili neperiodični pregled, održavanje, popravak, umjeravanje i ispiti-

vanje već ugra�enih ili montiranih ure�aja i opreme,d) čišćenje ulica, cesta, autocesta i drugih prometnih površina, zatim ure�enje

parkova, igrališta i sportskih terena te radovi na prometnicama u zimskom raz-doblju i slično,

e) čišćenje gra�evine i slični poslovi koji se ne obavljaju u okviru gra�enja, primje-rice usluge redovitog čišćenja prostorija, pranja prozora, čišćenja odvoda, ven-tilacijskih i klimatizacijskih sustava, čišćenje u vezi sa sanitarnim prostorima i kanalizacijom i slično,


f) hortikulturno ure�enje i ure�enje okoliša, osim onog navedenog u stavku 1. točki c) ovoga članka,

g) održavanje zelenih površina, pomorskog dobra, čistoće javnih površina, dim-njačarske usluge i slično,

h) izrada prostornih planova, izdavanje projektne dokumentacije za legalizaciju objekta koja nije u okviru gradnje i slično,

i) energetski pregled gra�evine, izdavanje energetskih certifikata i slično,j) usluge vještačenja,k) prijevoz gra�evinskog materijala, gra�evinskih djelatnika i opreme nužne za

izvo�enje gra�evinskih radova (skela, kranova, alata i slično).

(3) Isporukom rabljenog materijala i onoga koji se u istom stanju ne može ponovo upotrijebiti već se kao takav koristi kao sirovina u proizvodnji drugih proizvoda ali je izgubio svoju prvobitnu funkciju, kvalitetu, izgled i slično te otpada, industrijskog i neindustrijskog otpada, reciklažnog otpada i djelomično obra�enog otpada oso-bito se smatra:a) isporuka željeznog i neželjeznog otpada, metalnih otpadaka i rabljenih materi-

jala, uključujući poluproizvode nastale kod prerade, proizvodnje ili taljenja željeza ili neželjeznih metala i njihovih slitina,

b) isporuka željeznih i neželjeznih poluobra�enih proizvoda, te odre�ene s time povezane usluge obrade,

c) isporuka ostataka i drugog reciklažnog materijala koji se sastoji od željeza i neželjeznih metala, njihovih slitina, troske, pepela, kamenca i industrijskih ostataka koji sadrže metale i njihove slitine, te pružanje usluga sortiranja, reza-nja, usitnjavanja i prešanja tih proizvoda,

d) isporuka i odre�ene usluge obrade, željeznog i neželjeznog otpada, strugotina, lomljenog željeza te rabljenog i reciklažnog materijala koji sadrži krhotine, sta-klo, papir, karton i ljepenku, krpe, kosti, kožu, umjetnu kožu, pergament, siro-ve kože i krzna, tetive i ligamente, špagu, užad, konopce, kablove, gumu i plastiku,

e) isporuka materijala iz ovog stavka nakon obrade (čišćenje, poliranje, sortiranje, rezanje, usitnjavanje, prešanje ili lijevanje u poluge),

f) isporuke metalnih otpadaka koji nastaju kod obrade sirovina.

(4) Ako isporučitelj dobara i usluga iz članka 75. stavka 3. Zakona izda račun bez PDV-a s napomenom ≈prijenos porezne obveze« ili ako izda račun sa zasebno iskazanim PDV-om, a primatelj takve isporuke smatra da isporučitelj nije ispravno postupio, tada pisanim putem u roku 8 dana od zaprimanja računa poziva isporu-čitelja da ispravi račun. U suprotnom smatrat će se da je suglasan s načinom na koji je račun izdan. Isporučitelj u roku 8 dana mora obavijestiti primatelja isporuke je li prihvatio njegov zahtjev za ispravak računa.

(5) Ako isporučitelj ne prihvati prijedlog primatelja isporuke, tada primatelj mora pri-hvatiti takav račun te o navedenome pisanim putem može obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svom sjedištu, prebivalištu ili uobičajenom bora-vištu.


3. Plaćanje PDV-a

Članak 153.

Ako je u skladu s carinskim propisima moguće da je više osoba odre�eno kao ca-rinski dužnici koji su obvezni platiti PDV u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 2. Zakona pri uvozu dobara, te su osobe solidarno odgovorne za plaćanje PDV-a.

4. Registriranje za potrebe PDV-a

Članak 154.

(1) Porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a i obavlja transakcije unutar Europske unije obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja najkasnije 15 dana prije početka obavljanja takvih transakcija. Porezna uprava donosi rješenje o dodjeli PDV iden-tifikacijskog broja najkasnije 8 dana od dana podnošenja zahtjeva.

(2) Osoba iz članka 5. stavka 1. točke b) Zakona čija je ukupna vrijednost stjecanja dobara unutar Europske unije tijekom tekuće kalendarske godine veća od 77.000,00 kuna (prag stjecanja) obvezna je nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja 15 dana prije onog stjecanja do-bara čijom će ukupnom vrijednosti prijeći propisani iznos. Porezna uprava donosi rješenje o dodjeli PDV identifikacijskog broja najkasnije 8 dana od dana podnošenja zahtjeva.

(3) Porezni obveznik koji u Republici Hrvatskoj obavlja stjecanje dobara unutar Europ-ske unije za potrebe svoje gospodarske djelatnosti koja se obavlja izvan Republike Hrvatske obvezan je Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja najkasnije 15 dana prije početka obavljanja takvih stjecanja. Porezna uprava rješenje o dodjeli PDV identifikacijskog broja dono-si najkasnije 8 dana od dana podnošenja zahtjeva. Navedeno se primjenjuje i u slučaju kada strani porezni obveznik stječe dobra u Republici Hrvatskoj.

(4) Svaki porezni obveznik koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj i koji obavlja usluge na području druge države članice za koje je primatelj usluga u drugoj državi članici obvezan platiti PDV prema članku 196. Direktive Vijeća 2006/112/EZ i svaki porezni obveznik primatelj usluga iz članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona obvezan je Poreznoj upravi podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja najkasnije 15 dana prije početka obavljanja odnosno primanja takvih usluga. Porezna uprava donosi rješenje o dodje-li PDV identifikacijskog broja najkasnije 8 dana od dana podnošenja zahtjeva.

(5) Pravna osoba, koja nije porezni obveznik i čija ukupna vrijednost stečenih dobara iz drugih država članica tijekom tekuće kalendarske godine nije veća od 77.000,00 kuna, nije obvezna podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja kad prima usluge iz članka 17. stavka 1. Zakona.

(6) Strani porezni obveznici obvezni su Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb podnijeti Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a za upis u registar obveznika PDV-a prije prve isporuke u tuzemstvu. Porezna uprava, Područni ured Zagreb


rješenje o dodjeli PDV identifikacijskog broja donosi odmah, a najkasnije 8 dana od dana podnošenja zahtjeva i ujedno ga upisuje u registar obveznika PDV-a.

(7) Uz Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a porezni obveznik iz stavka 6. ovoga članka mora priložiti potvrdu Porezne uprave države u kojoj ima sjedište da je registriran kao porezni obveznik ili potvrdu o registraciji kod nadležnog tijela te države, izjavu ili drugi dokaz o namjeri obavljanja isporuka dobara i usluga na području Republike Hrvatske te punomoć ili ugovor o poreznom zastupanju u slučaju kada je ugovoreno zastupanje. Izjavu ili drugi dokaz o namjeri obavljanja isporuka i usluga na području Republike Hrvatske nije obvezan podnijeti porezni obveznik koji u Republici Hrvatskoj namjerava obavljati isključivo povremeni me-�unarodni cestovni prijevoz putnika. Porezni obveznik ne može opunomoćiti više od jednog poreznog zastupnika istovremeno.

(8) Strani porezni obveznik obvezan je Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja prije početka obavljanja usluga prijevoza putnika na teritoriju Republike Hrvatske. Porezna uprava donosi rješenje o dodjeli PDV identifikacijskog broja najkasnije 8 dana od dana podnošenja zahtjeva.

(9) Ako porezni obveznik iz stavka 6. ovoga članka obavi uvoz dobara, koji je oslobo-�en plaćanja PDV-a u skladu s člankom 44. stavkom 2. Zakona, podnosi zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja, prije podnošenja carinske deklaracije. Neovisno o stavku 7. ovoga članka u ovom slučaju porezni obveznik nije obvezan priložiti izjavu ili drugi dokaz o namjeri obavljanja isporuka dobara i usluga na području Republike Hrvatske. Porezna uprava, Područni ured Zagreb donosi rješe-nje o dodjeli PDV identifikacijskog broja najkasnije 3 dana od dana podnošenja zahtjeva. Zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja nije obvezan podnijeti porezni obveznik koji je imenovao poreznog zastupnika.

(10) Porezni obveznik iz druge države članice u slučaju iz članka 13. stavka 7. Zakona obvezan je Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb podnijeti zahtjev za izdava-nje PDV identifikacijskog broja prije one isporuke dobara čijom će ukupnom vri-jednosti premašiti propisani iznos od 270.000,00 kuna. Porezna uprava donosi rješenje o dodjeli PDV identifikacijskog broja najkasnije 8 dana od dana podnošenja zahtjeva.

(11) Ako porezni obveznik iz druge države članice ne želi da se na njega primjenjuje prag isporuke iz članka 13. stavka 7. Zakona podnosi Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja najkasnije 15 dana prije isporuke dobara za koju ne želi primjenjivati prag isporuke uz pisanu izjavu da odustaje od propisanog praga isporuke. Porezna uprava donosi rješenje o do-djeli PDV identifikacijskog broja najkasnije 8 dana od dana podnošenja zahtjeva.

(12) Ako tuzemni porezni obveznik ne želi da se na njega primjenjuje prag isporuke koji je propisala druga država članica, obvezan je o tome pisanim putem obavije-stiti nadležnu ispostavu Porezne uprave najkasnije 15 dana prije isporuke dobara za koju ne želi primjenjivati prag isporuke druge države članice.

(13) Stjecatelj iz članka 5. stavka 4. Zakona koji ne želi da se na njega primjenjuje prag stjecanja mora nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije 15 dana prije stjeca-


nja dobara za koje ne želi primjenjivati prag stjecanja uz pisanu izjavu da odusta-je od propisanog praga podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja. Porezna uprava donosi rješenje o dodjeli PDV identifikacijskog broja.

(14) Zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja iz stavka 1. ovoga članka te za-htjev za upis u registar obveznika PDV-a podnose se putem Zahtjeva za registrira-nje za potrebe poreza na dodanu vrijednost (Obrazac P-PDV) koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Članak 155.

U Zahtjevu za registriranje za potrebe poreza na dodanu vrijednost (Obrazac P-PDV) podaci se iskazuju kako slijedi:

1. U redni broj 1. upisuju se opći podaci o podnositelju zahtjeva: naziv, odnosno ime i prezime podnositelja zahtjeva, osobni identifikacijski broj, porezni broj ili PDV identifikacijski broj u državi sjedišta, adresa, država i adresa sjedišta, datum početka obavljanja djelatnosti ili predvi�eno razdoblje obavljanja isporuka u Republici Hrvatskoj, te broj telefona ili faxa podnositelja zahtjeva.

2. U redni broj 2. unose se podaci o poreznom zastupniku kao što su naziv odno-sno ime i prezime, osobni identifikacijski broj i adresa.

3. U redni broj 3. unose se podaci o upisu u registar obveznika PDV-a. Unosi se podatak o isporukama dobara i usluga u prethodnoj godini, podatak o isporu-kama dobara i usluga u tekućoj godini, datum upisa u registar obveznika PDV-a te oznaka da li obveznik primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama.

4. U redni broj 4. unose se podaci potrebni za dodjelu PDV identifikacijskog broja tuzemnom poreznom obvezniku. Podnositelj zahtjeva označava razlog radi kojeg traži dodjelu PDV identifikacijskog broja (obavlja transakcije unutar EU, prije�en prag stjecanja, odustao od praga stjecanja, obavlja ili prima usluge unutar EU).

5. U redni broj 5. unose se podaci potrebni za dodjelu PDV identifikacijskog broja stranom poreznom obvezniku. Podnositelj zahtjeva označava razlog radi kojeg traži dodjelu PDV identifikacijskog broja (prije�en prag isporuke, odustao od praga isporuke, obavlja isporuke u Republici Hrvatskoj, obavlja isključivo po-vremeni me�unarodni cestovni prijevoz putnika u RH). Porezni obveznik uno-si brojčanu ili opisnu oznaku, odnosno šifru djelatnosti prema nacionalnoj kla-sifikaciji te podatke o tome da li je registriran kao trgovac pojedinac ili trgovač-ko društvo ili ima neki drugi oblik vlasništva.

Članak 156.

(1) Porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a i obavlja transakcije unutar Europske unije može nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti zahtjev za ukidanje PDV identifikacijskog broja, ako prestane obavljati takve transakcije. Ukidanje dodijeljenog PDV identifikacijskog broja ne znači i brisanje iz registra obveznika PDV-a.

(2) Osoba iz članka 5. stavka 1. točke b) Zakona koja stječe dobra unutar Europske unije može u tekućoj kalendarskoj godini nadležnoj ispostavi Porezne uprave pod-


nijeti zahtjev za ukidanje PDV identifikacijskog broja ako je u prethodnoj kalen-darskoj godini stekla dobra čije je vrijednost bila manja od 77.000,00 kuna.

(3) Porezni obveznik kojem je Porezna uprava dodijelila PDV identifikacijski broj u skladu s člankom 77. stavkom 5. točkama d) ili e) Zakona može nadležnoj isposta-vi Porezne uprave podnijeti zahtjev za ukidanje PDV identifikacijskog broja, ako više ne postoje razlozi za registriranje za potrebe PDV-a.

(4) Strani porezni obveznik mora obavijestiti Poreznu upravu, Područni ured Zagreb u roku od 8 dana od dana prestanka poslovanja u tuzemstvu. Porezna uprava donosi rješenje o brisanju iz registra obveznika PDV-a te o ukidanju dodijeljenog PDV identifikacijskog broja.

(5) Porezna uprava ukinut će dodijeljeni PDV identifikacijski broj, ako utvrdi da po-stoje dokazi o zloupotrebi PDV identifikacijskog broja ili ako utvrdi da je porezni obveznik koristio PDV identifikacijski broj tako da je drugim poreznim obveznici-ma neopravdano omogućio odbitak pretporeza te ako postoji opravdana sumnja na prijevaru.

(6) Porezna uprava ukinut će po službenoj dužnosti dodijeljeni PDV identifikacijski broj i u sljedećim slučajevima:1. porezni obveznik ne obavlja transakcije unutar Europske unije u razdoblju du-

ljem od jedne kalendarske godine,2. porezni obveznik je u prethodne 2 kalendarske godine stekao dobra u vrijedno-

sti manjoj od 77.000,00 kuna godišnje,3. prošlo je više od 2 kalendarske godine od odustajanja od praga stjecanja, a po-

rezni obveznik posluje ispod praga stjecanja i nije podnio novi zahtjev da odu-staje od praga stjecanja,

4. porezni obveznik ne prima ili ne obavlja usluge unutar Europske unije u razdo-blju duljem od jedne kalendarske godine,

5. strani porezni obveznik posluje ispod praga isporuke u razdoblju duljem od jedne kalendarske godine,

6. prošlo je više od 2 kalendarske godine od odustajanja od praga isporuke, a po-rezni obveznik posluje ispod praga isporuke i nije podnio novi zahtjev da odu-staje od praga isporuke,

7. strani porezni obveznik ne obavlja isporuke u Republici Hrvatskoj u razdoblju duljem od jedne kalendarske godine,

8. porezni obveznik stavio je poslovanje u status mirovanja,9. porezni obveznik je prestao poslovati.

Članak 156.a

(1) O suspendiranju PDV identifikacijskog broja Porezna uprava će poreznog ob-veznika obavijestiti putem sustava e-porezna.

(2) U obavijesti o suspendiranju PDV identifikacijskog broja navodi se datum od kojeg je PDV identifikacijski broj suspendiran.

(3) Porezni obveznik koji je primio obavijest o suspendiranju PDV identifikacijskog broja treba se javiti nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi otklanjanja razloga suspendiranja.


(4) U razdoblju u kojem je PDV identifikacijski broj suspendiran porezni obveznik ga ne može koristiti na zajedničkom tržištu Europske unije.

(5) Porezna uprava suspendirat će poreznom obvezniku PDV identifikacijski broj oso-bito kada:a) ne podnese prijavu PDV-a za tri uzastopna razdoblja oporezivanja,b) za tri uzastopna razdoblja oporezivanja ne plati PDV iskazan u prijavama PDV-a,c) dva uzastopna puta ne odaziva se na pisane pozive Porezne uprave,d) nema otvoren poslovni račun u banci,e) nije dostavio kontakt podatke.

(6) Porezna uprava bez odgode aktivirat će PDV identifikacijski broj s danom kada je porezni obveznik dostavio dokaze kojima je otklonio razlog suspendiranja.

(7) Porezna uprava ukinut će suspendirani PDV identifikacijski broj ako porezni ob-veznik u roku od jedne godine od dana suspendiranja ne dostavi dokaz kojim ot-klanja razlog suspendiranja i o tome donosi rješenje.

XIII. IZDAVANJE RAČUNA I KNJIGOVODSTVENE EVIDENCIJE

1. Obveza izdavanja računa

1.1. Općenito

Članak 157.

(1) Porezni obveznik mora za isporučena dobra i obavljene usluge ispostaviti račun koji sadrži podatke iz članka 79. Zakona. Račun može biti ispostavljen na papiru ili u elektroničkom obliku. Porezni obveznik kupcu dostavlja račun te osigurava primjerak koji služi kao isprava za knjiženje.

(2) Računi poslani telekomunikacijskim ure�ajem koji nisu ispostavljeni sukladno članku 80. Zakona ne smatraju se računima u smislu Zakona i ovoga Pravilnika.

(3) Ako porezni obveznik izdaje interne račune za isporuke izme�u poslovnih cjelina ili poslovnih jedinica istog poreznog obveznika, takvi računi se ne smatraju raču-nima u smislu Zakona i ne utječu na oporezivanje, što znači da ne utječu na utvr-�ivanje obveze obračuna PDV-a i odbitak pretporeza.

(4) Iznosi na računima se iskazuju u kunama i uz to mogu biti iskazani u bilo kojoj valuti pod uvjetom da je iznos PDV-a koji treba platiti ili koji se uskla�uje iskazan u kunama uz primjenu tečaja iz članka 36. stavka 2. Zakona. Ako se računi izdaju u drugim valutama pojedinačni iznosi u računu mogu biti iskazani u drugoj valuti s tim da ukupni iznos računa i iznos PDV-a koji treba platiti mora biti iskazan u kunama.

Članak 158.

(1) Porezni obveznik isporučitelj i primatelj dobara ili usluga, koji izdaje račun u ime i za račun poreznog obveznika isporučitelja, moraju odrediti uvjete i detalje spo-razuma te postupak prihvaćanja svakog računa kod poreznog obveznika koji obav-


lja isporuku dobara i usluga. Na zahtjev Porezne uprave moraju dokazati postoja-nje prethodnog sporazuma.

(2) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka nije potreban, ako ugovor na temelju kojeg se obavljaju isporuke dobara ili usluga sadržava sve pojedinosti.

Članak 159.

(1) Za primljene predujmove, odnosno uplate koje su izvršene prije isporuke dobra ili obavljene usluge mora se izdati račun u smislu članka 79. stavka 1. Zakona. Izda-ni račun za predujam je isprava u smislu i za potrebe Zakona. Iznimno, račun za predujam ne mora sadržavati podatak o količini propisan člankom 79. stavkom 1. točkom 4. Zakona.

(2) Pri isporuci dobara odnosno obavljanju usluge izdaje se račun u kojem porezni obveznik od obračunanog PDV-a po tom računu umanjuje poreznu osnovicu i PDV obračunan na primljeni predujam. Na tom računu porezni obveznik navodi i broj izdanog računa za primljeni predujam.

(3) Ako porezni obveznik za isporučena dobra i obavljene usluge primi naknadu u cijelosti ili djelomično od druge osobe a ne od primatelja isporučenih dobara i usluga (naknada od treće osobe), u računu mora biti iskazana ukupna naknada uključujući i naknadu druge osobe, i PDV mora biti obračunan na ukupan iznos naknade.

(4) Porezni obveznik nije obvezan izdati račun za primljeni predujam ako je izdao račun za obavljenu isporuku dobara ili usluga do roka za podnošenje prijave PDV-a za razdoblje oporezivanja u kojem je primio predujam.

(5) Ako obveznik primi predujam za isporuku dobra za koju obračunava i plaća PDV na razliku izme�u prodajne i nabavne cijene, na računu za primljeni predujam obračunava PDV od porezne osnovice koja je jednaka razlici izme�u prodajne ci-jene koju će zaračunati za to dobro i nabavne cijene toga dobra.

Članak 160.

(1) Izdavatelj računa može ispraviti pogrešno iskazani PDV u računu o isporučenim dobrima i obavljenim uslugama ako primatelj po tom računu još nije iskoristio pravo na odbitak pretporeza. U tom slučaju, izdavatelj računa obvezan je o isprav-ku računa pisanim putem obavijestiti primatelja računa. Izdavatelju računa u elek-troničkom obliku mora biti dostavljena obavijest o storniranju toga računa u elek-troničkom obliku na temelju koje će izdavatelj ispravak PDV-a proknjižiti u svom knjigovodstvu. Izdavatelju računa na papiru mora biti vraćen izvornik računa u kojemu je PDV bio pogrešno iskazan, a on ga mora pohraniti u svoju dokumenta-ciju i ispravak PDV-a proknjižiti u svome knjigovodstvu.

(2) Ako je primatelj računa iz stavka 1. ovoga članka prije ispravka računa već odbio pretporez u svome obračunu PDV-a, ispravak iskazanog i obračunanog PDV-a može se provesti samo pod uvjetima iz članka 33. stavka 7. Zakona. Ovo se ne odnosi na ispravak računa izdanog poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza ili krajnjem potrošaču. U tom slučaju obveza obračuna PDV-a može se ispraviti u razdoblju oporezivanja, u kojem je prodajna cijena ili dio prodajne cije-


ne vraćen poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza ili krajnjem potrošaču, a porezni obveznik raspolaže s odgovarajućim dokazom o povratu pro-dajne cijene.

(3) Izdavatelj računa može ispraviti pogrešno iskazane podatke iz članka 79. stavka 1. Zakona i u tom je slučaju obvezan postupiti na način iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

(4) Ako porezni obveznik kao izdavatelj računa utvrdi pogrešku na izdanom računu u vezi s više iskazanim PDV-om nakon isteka roka za podnošenje prijave PDV-a, može ispraviti obvezu PDV-a u onom razdoblju oporezivanja, u kojem utvrdi po-grešku, ako pismeno obavijesti primatelja računa o iznosu PDV-a, za koji primatelj nema pravo odbitka.

1.2. Računi na papiru i računi u elektroničkom obliku

Članak 161.

(1) Računom se smatra i račun koji se izdaje i zaprima u elektroničkom obliku pod uvjetom da postoji suglasnost primatelja za prihvat takvog računa. Suglasnost za prihvaćanje računa u elektroničkom obliku primatelj daje u pisanom obliku ili dogovorom o obradi ili plaćanju primljenog računa.

(2) Porezni obveznik treba osigurati da podaci iskazani na računu odražavaju stvarnu isporuku, a može birati način kako će to postići.

(3) Porezni obveznik mora osigurati vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu računa neo-visno o tome je li račun izdan na papiru ili u elektroničkom obliku. Navedeno je obvezan osigurati porezni obveznik koji obavlja isporuku, kao i porezni obveznik koji prima isporuku.

(4) Porezni obveznik može odabrati na koji će način ispuniti obvezu iz stavka 3. ovo-ga članka. Osiguranje vjerodostojnosti podrijetla i cjelovitosti sadržaja može se ostvariti na primjer pomoću naprednog elektroničkog potpisa ili elektroničke raz-mjene podataka (EDI) ili bilo koje metode poslovne kontrole koja omogućuje po-vezivanje računa s isporukama dobara i usluga. Navedeni primjeri ne ograničava-ju primjenu drugih tehnologija ili procedura, ako oni ispunjavaju uvjete za osigu-ranje vjerodostojnosti podrijetla, cjelovitosti sadržaja i čitljivosti računa.

(5) Čitljivost računa znači da je račun takav da ga se može pročitati te mora takav i ostati sve do kraja razdoblja za pohranu računa. Račun mora biti izra�en tako da su svi podaci o PDV-u iskazani na računu jasno čitljivi, na papiru ili na ekranu. Kod računa u elektroničkom obliku ovaj će se uvjet smatrati ispunjenim ako se račun može, na zahtjev, predočiti u razumnom roku i bez odlaganja i nakon po-stupka konverzije u obliku pogodnom za čitanje, na ekranu ili ispisan na papiru. Kako bi se do kraja razdoblja za pohranu računa osigurala čitljivost treba biti do-stupan primjeren i pouzdan program za prikaz formata računa u elektroničkom obliku. Čitljivost računa u elektroničkom obliku od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu računa može se osigurati na bilo koji način, ali napredni elektronički potpis i EDI sami po sebi nisu dovoljna potvrda čitljivosti.


(6) Kako bi se račun smatrao računom u elektroničkom obliku treba biti izdan, ali i zaprimljen u bilo kojem elektroničkom formatu. To se odnosi na račune kao struk-turirane poruke (kao što je XML) ili druge vrste elektroničkih formata (kao što je elektronička pošta s dokumentom u PDF-u u prilogu ili faks primljen u elektronič-kom formatu, a ne na papiru). Računi u elektroničkom obliku mogu biti poslani i primljeni u jednom formatu, a zatim konvertirani u neki drugi format.

(7) Računi izra�eni u elektroničkom obliku, pomoću, na primjer, računovodstvenog softvera ili softvera za obradu riječi, poslani i zaprimljeni na papiru ne smatraju se računima u elektroničkom obliku. Me�utim, računi izra�eni na papiru, skenirani, poslani i zaprimljeni elektroničkom poštom mogu se smatrati računima u elektro-ničkom obliku, ako zadovoljavaju uvjete iz stavka 3. ovoga članka.

(8) Račun se smatra izdanim kada isporučitelj, treća osoba u ime isporučitelja ili kupac za račune koje sam izdaje, učini račun dostupnim tako da ga kupac može primiti. U slučaju računa u elektroničkom obliku račun se prenosi izravno kupcu putem elektroničke pošte ili sigurne veze ili neizravno putem jednog ili više pružatelja usluga, ili je učinjen dostupnim i kupac mu može pristupiti preko web-portala ili na neki drugi način.

(9) Vjerodostojnost podrijetla znači osiguranje identiteta isporučitelja ili izdavatelja računa. Isporučitelj mora moći potvrditi da je stvarno izdao račune ili da su oni izdani u njegovo ime, a porezni obveznik koji prima isporuku mora potvrditi da je primljeni račun od isporučitelja ili izdavatelja.

(10) Cjelovitost sadržaja znači da sadržaj utvr�en u skladu sa Zakonom i ovim Pravil-nikom nije izmijenjen. Nepromjenjivost sadržaja računa (cjelovitost sadržaja) ne odnosi se na format računa u elektroničkom obliku. Ako sadržaj računa nije izmi-jenjen, format sadržaja može se konvertirati u druge oblike.

(11) Metoda poslovne kontrole je proces koji kreiraju, provode i ažuriraju odgovorne osobe radi osiguranja financijskog, računovodstvenog i izvještavanja i postupanja u skladu sa zakonskim uvjetima. To osobito znači proces kojim porezni obveznik kreira, provodi i ažurira potrebnu razinu sigurnosti u identitet isporučitelja ili iz-davatelja računa (vjerodostojnost podrijetla), nepromjenjivost podataka o PDV-u (cjelovitost sadržaja) i čitljivost računa od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu. Primjer kontrole poslovanja je uparivanje popratne dokumentacije.

2. Obveza vo�enja knjigovodstva

2.1. Općenito

Članak 162.

(1) Porezni obveznik mora u svome knjigovodstvu osigurati sve podatke potrebne za točno, pravilno i pravodobno obračunavanje i plaćanje PDV-a.

(2) Temelj za knjigovodstveno evidentiranje porezno značajnih doga�aja, promjena i činjenica su odgovarajuće isprave kao što su obračuni izvršenih i primljenih ispo-ruka, izdani i primljeni računi, isprave o uvozu i izvozu (carinske deklaracije),


isprave o plaćanjima i naplati kao i sve druge isprave bitne za obračun i plaćanje PDV-a i korištenje prava na odbitak pretporeza.

(3) Knjigovodstvo poreznog obveznika i knjige izdanih i primljenih računa kao i evi-dencije propisane za posebni postupak oporezivanja marže moraju se voditi prema načelima točnosti, urednosti i pravodobnosti prema Zakonu o računovodstvu i drugim propisima koji ure�uju vo�enje knjiga.

(4) Načelno, PDV obračunan na isporuke dobara i usluga nije prihod poreznog obve-znika niti je PDV zaračunan na ulaznim računima ∑ pretporez rashod poreznog obveznika.

(5) Porezni obveznik na zahtjev Porezne uprave ili drugog tijela nadležnog za nadzor mora omogućiti uvid u ispostavljene i primljene račune.

Članak 163.

(1) Porezni obveznik mora u svome knjigovodstvu osigurati sve podatke potrebne za utvr�ivanje i plaćanje PDV-a, a naročito:1. o ukupnom iznosu naknade za isporuke dobara i usluga s PDV-om, iznosu nakna-

de za isporuke dobara i obavljene usluge koje ne podliježu oporezivanju, iznosu naknade za isporuke dobara i usluge koje su oslobo�ene PDV-a, iznosu naknade za isporuke dobara i usluga koje se oporezuju po propisanim stopama PDV-a,

2. o obračunanom PDV-u po izdanim računima za isporučena dobra i obavljene usluge, razvrstanom po propisanim stopama PDV-a,

3. o ukupnom iznosu naknada za primljena dobra i usluge bez PDV-a, o ukupnom iznosu naknada s PDV-om te iznosu naknada za primljena dobra razvrstanim po stopama PDV-a,

4. o obračunanom PDV-u po računima za primljena dobra i korištene usluge (pret-porezu) razvrstanom po stopama PDV-a,

5. o obvezi PDV-a za uplatu i uplati PDV-a,6. o potraživanju za povrat pretporeza i njegovoj uplati.

(2) Porezni obveznici koji zalihe dobara iskazuju po prodajnim cijenama s uračunanim PDV-om, obvezni su osigurati podatke o uračunanom PDV-u vrijednost te podatke o poreznim osnovicama razvrstanim po stopama PDV-a.

(3) Radi osiguravanja podataka o izdanim i primljenim računima i PDV-u sadržanom u tim računima, porezni obveznik mora voditi posebne evidencije ∑ Knjigu izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA) i Knjigu primljenih (ulaznih) računa (Obrazac U-RA).

(4) Radi osiguravanja podataka o stjecanjima dobara iz drugih država članica, primlje-nim i obavljenim uslugama u druge države članice kao i u treće zemlje, o primlje-nim isporukama na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze prema članku 75. stavku 2. Zakona i članku 75. stavku 3. Zakona te o PDV-u plaćenom pri uvozu porezni obveznik mora voditi posebnu evidenciju.

(5) Podatke iz stavka 1. i 2. ovoga članka obvezni su na odgovarajući način osigurati i porezni obveznici koji PDV utvr�uju i plaćaju na temelju naplaćenih naknada.

(6) Oblik i sadržaj Obrazaca I-RA i U-RA sastavni su dio ovoga Pravilnika.


2.2. Knjiga izdanih računa

Članak 164.

(1) U Knjigu izdanih (izlaznih) računa upisuju se podaci kako slijedi:1. redni broj (stupac 1),2. broj računa (stupac 2),3. datum izdavanja računa (stupac 3),4. naziv kupca (primatelja dobara ili usluga), ako se radi o poreznom obvezniku

∑ društvu odnosno ime i prezime ako se radi o kupcu ∑ fizičkoj osobi i sjedište/prebivalište ili uobičajeno boravište (stupac 4),

5. PDV identifikacijski broj ili porezni broj ili osobni identifikacijski broj (OIB) kupca. Ovdje se ne unosi podatak za kupce koji imaju sjedište izvan Europske unije, kao ni kod prodaje krajnjim potrošačima (stupac 5),

6. iznos računa ∑ naknade odnosno naknade s PDV-om (stupac 6). Iznos iz ovog stupca razvrstava se u isporuke koje ne podliježu oporezivanju i isporuke koje su oslobo�ene PDV-a: tuzemni prijenos porezne obveze (stupac 7), isporuke dobara u drugim državama članicama (stupac 8), isporuke dobara unutar EU (stupac 9), obavljene usluge unutar EU (stupac 10), obavljene isporuke doba-ra i usluga osobama bez sjedišta u Republici Hrvatskoj (stupac 11), sastavlja-nje i postavljanje dobara u drugoj državi članici (stupac 12), isporuke novih prijevoznih sredstava (NPS) u EU (stupac 13), isporuke oslobo�ene PDV-a u tuzemstvu (stupac 14), izvozne isporuke (stupac 15), ostala oslobo�enja (stu-pac 16); isporuke koje se oporezuju po stopi 5% (stupac 17 i 18); isporuke oporezive po stopi 10% i 13% (stupci 19 i 20) i isporuke oporezive po stopi od 25% (stupci 21 i 22),

7. iznos isporuka koje se odnose na tuzemni prijenos porezne obveze (stupac 7),8. isporuke dobara u drugim državama članicama (stupac 8),9. isporuke dobara unutar EU (stupac 9),10. obavljene usluge unutar EU (stupac 10),11. obavljene isporuke dobara i usluga osobama bez sjedišta u Republici Hrvatskoj

(stupac 11),12. sastavljanje i postavljanje dobara u drugoj državi članici (stupac 12),13. isporuke novih prijevoznih sredstava (NPS) u EU (stupac 13),14. iznos računa za ostale isporuke u tuzemstvu oslobo�ene PDV-a bez prava na

odbitak pretporeza (stupac 14). Porezni obveznici koji za isporuke oslobo�ene PDV-a prema članku 78. stavku 3. Zakona ne moraju izdavati i račune u ovaj stupac unose vrijednost tih isporuka u ukupnom iznosu za pojedino razdoblje oporezivanja,

15. iznos računa za izvozne isporuke. Unose se podaci za obavljene isporuke te-meljem carinskih deklaracija (stupac 15),

16. ostala oslobo�enja (stupac 16),17. isporuke koje se oporezuju po stopi od 5% (stupac 17 i 18),18. oporezive isporuke po stopi od 10% i 13% (stupac 19 i 20),19. oporezive isporuke po stopi od 25% (stupac 21 i 22).


(2) U Knjigu izdanih računa unose se i:1. podaci o isporukama iz članka 7. stavka 3. i članka 8. stavka 3. Zakona te po-

daci o naknadnim ispravcima računa.2. podaci o dnevnom gotovinskom prometu za koji su izdani računi sukladno

Općem poreznom zakonu. U tom slučaju se u stupac 2 unose brojevi računa za gotovinski promet (od __ do __, prema specifikaciji od__ do __ i slično), u stupac 3 datum, u stupac 4 naznaka da se radi o gotovinskim računima kao ≈gotovinska naplata blagajne br.__« i slično, stupac 5 se ne popunjava. U stupac 6 upisuje se ukupan gotovinski promet s PDV-om, a iznos tih računa razvrstan po stopa-ma PDV-a upisuje se u stupce 17, 18, 19, 20, 21 i 22. U ove stupce porezni ob-veznik može na temelju isprava o dnevnom gotovinskom prometu upisati u jednom iznosu gotovinski promet za cijelo razdoblje oporezivanja.

3. podaci o gotovinskom prometu bez računa u smislu Općeg poreznog zakona na način da se u stupac 2 unosi oznaka prodajnog mjesta, u stupac 3 datum pro-meta, a ostali se podaci upisuju na način iz točke 3. ovoga stavka.. podaci o gotovinskom prometu bez računa u smislu Općeg poreznog zakona na način da se u stupac 2 unosi oznaka prodajnog mjesta, u stupac 3 datum prometa, a ostali se podaci upisuju na način iz točke 3. ovoga stavka.

(3) U Knjigu izdanih (izlaznih) računa upisuju se i računi za primljene predujmove.

(4) U Knjigu izdanih (izlaznih) računa upisuju se podaci o porezno značajnim stavka-ma izdanih računa. Ako su u izdanom računu sadržane i prolazne stavke koje ne čine sastavni dio naknade za obavljenu isporuku odnosno poreznu osnovicu, tada se taj dio računa ne iskazuje u stupcu 6. Porezni obveznik za iznose prolaznih stavki sadržanih u izdanom računu može u Knjizi izdanih (izlaznih) računa doda-ti nove stupce u kojima će ih evidentirati.

2.3. Knjiga primljenih računaČlanak 165.

(1) U Knjigu primljenih (ulaznih) računa upisuju se podaci kako slijedi:1. redni broj (stupac 1),2. broj računa (stupac 2),3. datum računa (stupac 3),4. naziv ∑ ime i prezime dobavljača odnosno isporučitelja dobara ili usluga i

sjedište odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište (stupac 4),5. PDV identifikacijski broj ili porezni broj ili osobni identifikacijski broj dobav-

ljača odnosno isporučitelja (stupac 5),6. porezna osnovica 5% (stupac 6),7. porezna osnovica 13% (stupac 7). Tu se upisuje i porezna osnovica za račune

koji su oporezivani po stopi 10%,8. porezna osnovica 25% (stupac 8). Tu se upisuje i porezna osnovica za račune

koji su oporezivani po stopama 22% i 23%,9. u stupac 9 iznos računa (naknade s PDV-om), a iskazani PDV se dalje razvr-

stava kao pretporez u stupce 11, 12, 13, 14, 15 i 16,10. pretporez po stopi 5% koji se može odbiti (stupac 11) i pretporez koji se ne

može odbiti (stupac 12),


11. pretporez po stopi 13% koji se može odbiti (stupac 13) i pretporez koji se ne može odbiti (stupac 14). Tu se upisuje i pretporez po računima za isporuke koje su bile oporezive po stopi 10%,

12. pretporez po stopi 25% koji se može odbiti (stupac 15) i pretporez koji se ne može odbiti (stupac 16). Tu se upisuje pretporez za račune koji su oporezova-ni po stopama 22% i 23%.

(2) U Knjigu primljenih računa upisuju se i računi za plaćene predujmove.

(3) U Knjigu primljenih računa unose se i podaci o naknadnim ispravcima pretporeza u smislu odredbe članka 33. stavka 7. Zakona.

(4) U Knjigu primljenih (ulaznih) računa upisuju se podaci o porezno značajnim stav-kama računa. Ako su u primljenom računu sadržane i prolazne stavke koje ne čine sastavni dio naknade za obavljenu isporuku odnosno poreznu osnovicu, tada se taj dio računa ne iskazuje u stupcima 6, 7, 8, 9 i 10. Porezni obveznik za iznose prolaznih stavki sadržanih u ulaznom računu može u Knjizi primljenih (ulaznih) računa dodati nove stupce u kojima će ih evidentirati.

(5) Ako je porezni obveznik za nabavljeno dobro odbio pretporez, a zatim to dobro pro-daje prema posebnom postupku oporezivanja marže u skladu s člankom 95. Zakona obvezan je u Knjizi primljenih (ulaznih) računa stornirati račun za to dobro i upisati ga u Evidenciju o nabavljenim dobrima u posebnom postupku oporezivanja marže (Obrazac PDV-MU) i obrnuto ako porezni obveznik pri nabavi dobra nije odbio pret-porez, a zatim to dobro prodaje po redovnom postupku oporezivanja u Evidenciji o nabavljenim dobrima u posebnom postupku oporezivanja marže (Obrazac PDV-MU) stornirati će račun i upisati ga u Knjigu primljenih (ulaznih) računa (Obrazac U-RA).

2.4. Čuvanje evidencija i dokaziČlanak 166.

(1) Knjige izdanih i primljenih računa zaključuju se za svaku kalendarsku godinu odnosno i pri prestanku poslovanja.

(2) Tijekom godine, za svako razdoblje oporezivanja, iznosi upisani u knjige iz stavka 1. ovoga članka se zbrajaju i koriste za popunjavanje prijave PDV-a.

(3) U Knjigu primljenih (ulaznih) računa i Knjigu izdanih (izlaznih) računa upisuje se i kumulativni iznos PDV-a za razdoblje oporezivanja.

(4) Odredbe stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka odnose se i na evidencije iz članka 189. stavka 4. ovoga Pravilnika.

Članak 167.

Ako porezni obveznik u svome knjigovodstvu osigurava sve podatke potrebne za utvr�ivanje porezne osnovice odnosno PDV-a kao i pretporeza, nije obvezan posebno voditi knjige i evidencije propisane ovim Pravilnikom.

Članak 168.

Obrasci i knjige iz ovoga Pravilnika mogu se prilago�avati automatskoj obradi podataka s tim da se moraju osigurati najmanje propisani podaci.


Članak 169.

Porezni obveznik, koji obavlja isporuke dobara u druge države članice, za koje se u skladu s člankom 13. Zakona smatra, da je mjesto obavljene isporuke gdje otprema ili prijevoz završava mora u svom knjigovodstvu osigurati podatke o iznosu godišnjeg prometa, posebno za svaku pojedinu državu članicu odredišta.

Članak 170.

(1) Porezni obveznik koji primjenjuje oslobo�enje od PDV-a temeljem članka 41. Za-kona, dokazuje da je dobro otpremljeno ili prevezeno u drugu državu članicu ra-čunom, otpremnicom, prijevoznom ispravom ili drugim dokumentom iz kojeg je razvidno da se odnosi na otpremu ili prijevoz dobara navedenih u računu.

(2) Ako dobra otpremi ili preveze iz tuzemstva u drugu državu članicu osoba koja stječe dobro ili druga osoba za njen račun, prodavatelj dobara uz dokumente iz stavka 1. ovoga članka kao dokaz da su dobra otpremljena ili prevezena u drugu državu članicu, koristi pisanu izjavu o otpremi ili prijevozu dobara u drugu državu članicu koju je potpisao preuzimatelj dobara.

(3) U pisanoj izjavi o otpremi ili prijevozu dobara iz stavka 2. ovoga članka moraju biti navedeni sljedeći podaci:a) ime i prezime (naziv) prodavatelja,b) broj računa i datum izdavanja računa za isporučena dobra,c) ime i prezime (naziv) i PDV identifikacijski broj kupca,d) registarske oznake prijevoznog sredstva kojim su dobra otpremljena ili preve-

zena,e) mjesto odredišta u drugoj državi članici.

Članak 171.

(1) Evidencija dobara iz članka 83. stavka 2. Zakona mora sadržavati sljedeće podatke:1. redni broj isporuke,2. broj i datum isporuke,3. ukupnu vrijednost dobara u kunama iz isprave,4. količinu dobara, navedenih u ispravi,5. opis dobara,6. vrstu transakcije iz članka 7. stavka 6. točaka d), e) i f) Zakona (u slučaju iz

točaka d) i e) vrstu obavljene usluge, u slučaju iz točke f) svrhu privremenog korištenja dobara, kao što su primjerice: sajam, izložba, i slično),

7. državu članica, u koju je dobro otpremljeno ili prevezeno,8. datum otpreme dobara,9. datum stvarnog primitka dobara, kada se dobro vraća u Republiku Hrvatsku, ili

datum prodaje dobara, ako se dobro ne vrati u Republiku Hrvatsku,10. količinu dobara i opis dobara, koja se ne vraćaju u Republiku Hrvatsku.

(2) Ako se dobro iz prve države članice otpremi izravno u drugu državu članicu, a još uvijek su ispunjeni uvjeti iz članka 7. stavka 6. točaka d), e) i f) Zakona tada po-rezni obveznik mora takvu transakciju posebno evidentirati.


Članak 172.

Porezni obveznik, mora u skladu s člankom 83. stavkom 3. Zakona u svom knji-govodstvu osigurati osobito sljedeće podatke:

1. količina i vrijednost primljenih dobara,2. opis dobara,3 vrsta obavljene usluge,4. ime i sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište naručitelja usluge,5. PDV identifikacijski broj naručitelja usluge,6. datum primitka dobara iz države članice naručitelja usluge,7. datum povrata dobara nakon obavljene usluge,8. količina dobara, koja nisu vraćena naručitelju,9. opis dobara, koja nisu vraćena naručitelju.

XIV. RAZDOBLJE OPOREZIVANJA, OBRAČUNAVANJE PDV-a, POSTUPAK OPOREZIVANJA I PODNOŠENJE PRIJAVE PDV-a

1. Podnošenje prijave PDV-a

Članak 173.

(1) Porezni obveznik mora za razdoblje oporezivanja utvrditi obvezu PDV-a i iskazati je u prijavi PDV-a u kojoj se navode svi podaci potrebni za obračunavanje PDV-a odnosno ukupna vrijednost oporezivih transakcija i iznos PDV-a i pretporeza po stopama PDV-a te ukupnu vrijednost oslobo�enih transakcija i transakcija koje ne podliježu oporezivanju.

(2) Prijavu PDV-a obvezna je podnijeti i osoba koja je obvezna platiti PDV umjesto poreznog obveznika koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj, pravna osoba koja nije porezni obveznik i obvezna je platiti PDV na stjecanje dobara unutar Europske unije, osoba koja je registrirana za potrebe PDV-a i stječe novo prijevozno sredstvo te porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, čija ostala stjeca-nja nisu predmet oporezivanja PDV-om, a koji unutar Europske unije stječe dobra koja podliježu trošarinama. Prijavu PDV-a je obvezan podnijeti i mali porezni ob-veznik iz članka 90. stavka 1. Zakona kada obavlja usluge poreznim obveznicima iz drugih država članica ili iz trećih zemalja za koje je prema članku 17. stavku 1. Zakona mjesto obavljanja usluge mjesto sjedišta primatelja usluge kao i kad prima usluge od poreznih obveznika koji nemaju sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, pre-bivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu. Navedene osobe koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a prijavu PDV-a podnose za ona razdoblja oporezivanja u kojima su stjecale dobra unutar Europske unije, primale usluge za koje su obve-zne platiti PDV, odnosno obavljale usluge za koje je primatelj obvezan platiti PDV.

(3) Prijava PDV-a predaje se elektroničkim putem do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja (mjeseca ili tromjesečja) nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu odnosno prebivalištu ili uobičajenom


boravištu poreznog obveznika. Prijavu PDV-a u papirnatom obliku može pod-nijeti porezni obveznik koji nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebiva-lište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu i obavlja isključivo povremeni me-�unarodni cestovni prijevoz putnika na području Republike Hrvatske, mali porezni obveznik koji isključivo prima i obavlja usluge poreznom obvezniku iz trećih zemalja te kada je obvezan platiti PDV prema članku 75. stavku 2. Zakona.

(4) Porezni obveznici koji obavljaju transakcije unutar Europske unije ne mogu biti tromjesečni obveznici PDV-a, već isključivo mjesečni obveznici PDV-a. Porezni obveznici koji tijekom godine prestaju obavljati transakcije unutar Europske unije ostaju mjesečni porezni obveznici do kraja tekuće kalendarske godine.

(5) Tromjesečni porezni obveznici koji počinju obavljati transakcije unutar Europske unije tijekom tromjesečja, obvezni su za svaki mjesec tog tromjesečja podnijeti mjesečnu prijavu PDV-a.

(6) Porezni obveznik mora u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje opo-rezivanja kalendarske godine napraviti sva uskla�enja i ispravke za tu kalendarsku godinu.

(7) Ako porezni obveznik prestaje s poslovanjem obvezan je u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja u kojem je poslovao napraviti sva uskla�enja i ispravke do dana prestanka poslovanja. Navedeno su obvezni napra-viti i porezni obveznici koji su obavljali isključivo oporezive isporuke dobara i usluga, a počinju obavljati isključivo isporuke dobara i usluga oslobo�ene PDV-a u roku iz članka 85. stavka 6. Zakona za ono razdoblje oporezivanja u kojem je došlo do promjene.

(8) Porezni zastupnik za poreznog obveznika kojeg zastupa podnosi prijavu PDV-a na Obrascu PDV Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja te je u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine obvezan napraviti sva uskla�enja i ispravke za tu kalendarsku godinu. U slučaju prestanka poslovanja stranog poreznog obveznika u tuzemstvu porezni zastupnik obvezan je u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja u kojem je poslovao napraviti sva uskla�enja i ispravke do dana prestanka poslovanja.

(9) Ako porezni obveznik u propisanom roku ne podnese prijavu PDV-a ili nema pro-pisanu dokumentaciju i porezne evidencije, Porezna uprava može procijeniti ob-vezu PDV-a na temelju obavljenog nadzora, usporedbom s poreznim obveznikom koji obavlja sličnu djelatnost ili na temelju drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika.

(10) Oblik i sadržaj Obrasca PDV sastavni su dijelovi ovoga Pravilnika.

Članak 173.a

Iznimno od članka 85. stavka 6. Zakona strani porezni obveznik koji obavlja po-vremeni me�unarodni cestovni prijevoz putnika autobusom, mini-busom, kombi vozi-lom ili taxi službom na području Republike Hrvatske obvezan je podnijeti mjesečne


prijave PDV-a za razdoblja oporezivanja u kojima je obavljao usluge me�unarodnog cestovnog prijevoza putnika na području Republike Hrvatske.

Članak 174.

Pod točkom I. Obrasca PDV iskazuju se podaci o obavljenim transakcijama u raz-doblju oporezivanja koje ne podliježu oporezivanju te transakcijama koje su oslobo�ene PDV-a kako slijedi:

1. pod točkom I.1. iskazuju se podaci iz stupca 7 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara i usluga u tuzemstvu kod kojih dolazi do prijenosa porezne obveze na poreznog obveznika primatelja isporuke, odnosno za koje je porezni obveznik primatelj isporuke obvezan platiti PDV u skladu s člankom 75. stavkom 3. Zakona. Pod ovim rednim brojem upisuju se i podaci o primljenim predujmovima.

2. pod točkom I.2. iskazuju se podaci iz stupca 8 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara iz članka 13. stavka 3. i 4. Zakona koja preveze ili otpremi porezni obveznik ispo-ručitelj ili druga osoba za njegov račun iz Republike Hrvatske u drugu državu članicu u kojoj je nastala obveza za obračun PDV-a jer je porezni obveznik is-poručitelj prešao prag isporuke koji je propisala ta država članica ili je odustao od praga isporuke u toj državi članici.

3. pod točkom I.3. iskazuju se podaci iz stupca 9 Knjige izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o isporukama dobara unutar Europ-ske unije iz članka 41. stavka 1. Zakona, odnosno podaci o oslobo�enim ispo-rukama dobara poreznim obveznicima registriranima za potrebe PDV-a u drugim državama članicama. Nadalje upisuju se podaci o isporukama u okviru trostra-nog posla iz članka 10. Zakona koje obavi prvi isporučitelj, zatim isporuke iz članka 7. stavka 5. Zakona, odnosno premještanje dobara koja su dio poslovne imovine poreznog obveznika koje obavi porezni obveznik, a što se smatra ispo-rukom dobara u druge države članice Europske unije. Tako�er na ovom rednom broju upisuju se i vrijednosti isporuke dobara u druge države članice Europske unije na koja su se primjenjivali carinski postupci 42 i 63, odnosno upisuje se vrijednost oslobo�ene isporuke dobara u druge države članice, koja su iz trećeg područja ili treće zemlje uvezena u Europsku uniju na područje Republike Hr-vatske uz primjenu oslobo�enja od plaćanja PDV-a.

4. pod točkom I.4. iskazuju se podaci iz stupca 10 Knjige izdanih (izlaznih) raču-na (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim uslugama iz članka 17. stavka 1. Zakona za koje je primatelj iz druge države članice Europske uni-je obvezan obračunati i platiti PDV u svojoj državi članici u skladu s člankom 196. Direktive Vijeća 2006/112/EZ. Podaci iskazani pod ovom točkom iskazuju se i u Zbirnoj prijavi.

5. pod točkom I.5. iskazuju se podaci iz stupca 11 Knjige izdanih (izlaznih) raču-na (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara i usluga za koje je primatelj iz druge države članice ili treće zemlje obvezan obračunati i platiti PDV u skladu s člankom 194. Direktive Vijeća 2006/112/EZ. Ovdje se upisuju i podaci o obavljenim uslugama poreznim obveznicima iz treće zemlje za koje primatelj plaća PDV u skladu s člankom 196. Direktive 2006/112/EZ. Tako�er, ovdje se upisuju podaci o obavljenim isporukama do-


bara putem sustava za prirodni plin, električnu energiju, grijanje ili hla�enje za koje primatelj plaća PDV u skladu s člankom 195. Direktive 2006/112/EZ.

6. pod točkom I.6. iskazuju se podaci iz stupca 12 Knjige izdanih (izlaznih) raču-na (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama dobara iz članka 13. stavka 10. Zakona koja se sastavljaju ili postavljaju u drugoj drža-vi članici u kojoj nastaje obveza za obračun PDV-a.

7. pod točkom I.7. iskazuju se podaci iz stupca 13 Knjige izdanih (izlaznih) raču-na (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama novih prijevoznih sredstava u druge države članice Europske unije u smislu članka 41. stavka 1. točke b) Zakona.

8. pod točkom I.8. iskazuju se podaci iz stupca 14 Knjige izdanih (izlaznih) raču-na (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenim isporukama u tu-zemstvu koje su oslobo�ene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza prema člancima 39., 40. i 114. Zakona.

9. pod točkom I.9. iskazuju se podaci iz stupca 15 Knjige izdanih (izlaznih) raču-na (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o obavljenom izvozu dobara u treće zemlje, te obavljene usluge prijevoza i sve druge otpremne usluge u vezi s izvozom dobara, koje su prema odredbama članka 45. stavka 1. Zakona oslo-bo�ene PDV-a s pravom na odbitak pretporeza.

10. pod točkom I.10. iskazuju se podaci iz stupca 16 Knjige izdanih (izlaznih) ra-čuna (Obrazac I-RA), odnosno upisuju se podaci o isporukama iz članaka 43. i 44. stavka 1. točaka 35., 37. i 38. i članaka 46., 47., 48., 49., 51., 52., 53. i 56. Zakona i članka 198. ovoga Pravilnika koje su oslobo�ene PDV-a s pravom na odbitak pretporeza. Ovdje se upisuju i podaci o isporukama koje su bile opore-zive stopom 0%.

Članak 175.Pod točkom II. Obrasca PDV iskazuju se podaci o ukupno obavljenim oporezivim

transakcijama (poreznim osnovicama) i iznosima PDV-a kako slijedi:1. pod točkom II.1. upisuju se podaci o svim obavljenim isporukama, uključujući

i isporuke dobara i usluga obavljene u neposlovne svrhe (izuzimanje dobara i usluga) iz članka 7. stavka 3. i članka 8. stavka 3. Zakona te nezaračunanim isporukama, oporezivim po stopi 5%. Pod ovom točkom iskazuju se podaci po svim izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene ili nisu. Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju za to razdoblje zbroj iznosa iz stupaca 17, odno-sno 18 Knjige izdanih (izlaznih) računa za isporuke iz članka 4. stavka 1. toča-ka 1. i 3. Zakona kao i podaci o nezaračunanim isporukama za koje porezni obveznik podatke osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstve-nih isprava u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Pod ovim rednim brojem upisuju se i podaci o primljenim predujmovima. Na ovom rednom broju upisuju se i podaci o isporukama dobara na brodovima, u zrako-plovima i vlakovima iz članka 14. Zakona, koje su oporezive po stopi 5%, kada je mjesto početka prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj.

2. pod točkom II.2. upisuju se podaci o svim obavljenim isporukama, uključuju-ći i isporuke dobara i usluga obavljene u neposlovne svrhe (izuzimanje doba-ra i usluga) iz članka 7. stavka 3. i članka 8. stavka 3. Zakona te nezaračuna-nim isporukama, oporezivim po stopi 13%. Pod ovom točkom iskazuju se podaci po svim izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene ili nisu.


Podaci koji se ovdje upisuju predstavljaju za to razdoblje zbroj iznosa iz stu-paca 19, odnosno 20 Knjige izdanih (izlaznih) računa za isporuke iz članka 4. stavka 1. točaka 1. i 3. Zakona kao i podaci o nezaračunanim isporukama za koje porezni obveznik podatke osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Pod ovim rednim brojem upisuju se i podaci o primljenim preduj-movima. Na ovom rednom broju upisuju se i podaci o isporukama dobara na brodovima, u zrakoplovima i vlakovima iz članka 14. Zakona, koje su opore-zive po stopi 13%, kada je mjesto početka prijevoza putnika u Republici Hr-vatskoj. Ovdje se upisuju i podaci o ranije obavljenim isporukama koje su bile oporezive po stopi 10%.

3. pod točkom II.3. upisuju se podaci o svim obavljenim isporukama, uključujući i isporuke dobara i usluga obavljene u neposlovne svrhe (izuzimanje dobara i usluga) iz članka 7. stavka 3. i članka 8. stavka 3. Zakona te nezaračunanim is-porukama, oporezivim po stopi 25%. Pod ovom točkom iskazuju se podaci po svim izdanim računima bez obzira jesu li isporuke obavljene ili nisu. Ovdje se upisuju i podaci o isporukama koje podliježu posebnom postupku oporezivanja marže, zatim podaci o posebnom postupku oporezivanja putničkih agencija, po-daci o posebnom postupku za prodaju putem javne dražbe, te podaci o posebnom postupku oporezivanja investicijskog zlata ako je porezni obveznik primijenio redovni postupak oporezivanja. U posebnim postupcima kao porezna osnovica upisuje se samo ostvarena razlika u cijeni. Podaci koji se ovdje upisuju predstav-ljaju za to razdoblje zbroj iznosa iz stupaca 21, odnosno 22 Knjige izdanih (izla-znih) računa za isporuke iz članka 4. stavka 1. točaka 1. i 3. Zakona, zatim zbroj iznosa iz stupaca 10 odnosno 11 iz Evidencije o prodanim dobrima na koja se primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže (Obrazac PDV-MI), kao i po-daci o nezaračunanim isporukama za koje porezni obveznik podatke osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovod-stvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Pod ovim rednim brojem upisuju se i podaci o primljenim predujmovima. Ovdje se upisuju i podaci o iznosu PDV-a na vlastitu potrošnju na 30% odnosno 100% iznosa troška amortizacije za osobne automobile ili druga sredstva za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih, ruko-vodnih i drugih zaposlenih koji obračunavaju i plaćaju porezni obveznici koji su koristili pravo na odbitak pretporeza pri nabavi tih dobara nabavljenih do 31. prosinca 2009. godine. Porezni obveznik podatke o takvom izračunu vlastite po-trošnje osigurava na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava u svome knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenoj evidenciji. Ovdje se upisuju i po-daci o ranije obavljenim isporukama koje su bile oporezive po stopi 22% i 23%. Na ovom rednom broju upisuju se i podaci o isporukama dobara na brodovima, u zrakoplovima i vlakovima iz članka 14. Zakona, koje su oporezive po stopi 25%, kada je mjesto početka prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj.

4. pod točkom II.4. iskazuje se vrijednost primljenih isporuka u tuzemstvu i pripadajućeg PDV-a kod kojih je došlo do prijenosa porezne obveze na prima-telja isporuke, pa je primatelj obvezan prema članku 75. stavku 3. Zakona obračunati i platiti PDV. Pod ovim rednim brojem upisuju se i podaci o danim predujmovima.

5. pod točkom II.5. upisuje se vrijednost stečenih dobara unutar Europske unije iz članka 4. stavka 1. točke 2. i članka 9. stavka 4. Zakona i pripadajući iznos


PDV-a na stjecanje iz drugih država članica što ga porezni obveznik obračuna po stopi 5%.

6. pod točkom II.6. upisuje se vrijednost stečenih dobara unutar Europske unije iz članka 4. stavka 1. točke 2. i članka 9. stavka 4. Zakona i pripadajući iznos PDV-a na stjecanje iz drugih država članica što ga porezni obveznik obračuna po stopi 13%. Ovdje se upisuju i podaci o stjecanjima koja su bila oporeziva stopom 10%.

7. pod točkom II.7. upisuje se vrijednost stečenih dobara unutar Europske unije iz članka 4. stavka 1. točke 2. i članka 9. stavka 4. Zakona i pripadajući iznos PDV-a na stjecanje iz drugih država članica što ga porezni obveznik obračuna po stopi 25%.

8. pod točkom II.8. upisuje se vrijednost primljene usluge iz druge države člani-ce i iznos PDV-a po stopi 5% koji porezni obveznik primatelj treba obračuna-ti i platiti u skladu s odredbama članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona.

9. pod točkom II.9. upisuje se vrijednost primljene usluge iz druge države člani-ce i iznos PDV-a po stopi 13% koji porezni obveznik primatelj treba obraču-nati i platiti u skladu s odredbama članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona. Ovdje se upisuju i podaci o vrijednostima primljenih usluga koje su bile oporezive stopom 10%.

10. pod točkom II.10. upisuje se vrijednost primljene usluge iz druge države čla-nice i iznos PDV-a po stopi 25% koji porezni obveznik primatelj treba obra-čunati i platiti u skladu s odredbama članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona.

11. pod točkom II.11. upisuje se vrijednost isporuka koje poreznom obvezniku obavi porezni obveznik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije ili u trećim ze-mljama), a za koju je porezni obveznik primatelj dobra ili usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 5% u skladu s člankom 75. stavkom 2. Zako-na. Ovdje se upisuje i vrijednost usluga koje je poreznom obvezniku obavio porezni obveznik za sjedištem u trećoj zemlji, za koje je porezni obveznik primatelj usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 5% u skladu s član-kom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona. Ovdje se upisuje i vrijednost dobara koja je primatelj oporezive isporuke iz članka 10. stavka 4. Zakona primio u okviru trostranog posla.

12. pod točkom II.12. upisuje se vrijednost isporuka koje poreznom obvezniku obavi porezni obveznik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije ili u trećim ze-mljama), a za koju je porezni obveznik primatelj dobra ili usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 13% u skladu s člankom 75. stavkom 2. Za-kona. Ovdje se upisuje i vrijednost usluga koje je poreznom obvezniku obavio porezni obveznik za sjedištem u trećoj zemlji, za koje je porezni obveznik primatelj usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 13% u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona. Ovdje se upisuje i vrijednost do-bara koja je primatelj oporezive isporuke iz članka 10. stavka 4. Zakona primio u okviru trostranog posla. Ovdje se upisuju i podaci o isporukama koje su bile oporezive stopom 10%.

13. pod točkom II.13. upisuje se vrijednost primljene isporuke koju poreznom obvezniku obavi porezni obveznik koji nema sjedište u Republici Hrvatskoj


(porezni obveznici sa sjedištem u državama članicama Europske unije ili u trećim zemljama), a za koju je porezni obveznik primatelj dobra ili usluge obvezan obračunati i platiti PDV po stopi 25% u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 7. te člankom 75. stavkom 2. Zakona. Ovdje se upisuje i vrijednost usluga koje je poreznom obvezniku obavio porezni obveznik za sjedištem u trećoj zemlji, za koje je porezni obveznik primatelj usluge obvezan obračuna-ti i platiti PDV po stopi 25% u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona. Ovdje se upisuje i vrijednost dobara koja je primatelj oporezive ispo-ruke iz članka 10. stavka 4. Zakona primio u okviru trostranog posla.

14. pod točkom II.14. upisuju se podaci o naknadnim oslobo�enjima izvoza u okviru osobnog putničkog prometa (članak 45. stavak 2. Zakona). Podaci se upisuju iz evidencije PDV-F.

15. pod točkom II.15. upisuju se podaci o vrijednosti uvezenih dobara i obraču-nanom PDV-u pri uvozu u smislu članka 76. stavka 8. Zakona.

Članak 176.

U Obrascu PDV pod točkom III. iskazuje se ukupna vrijednost primljenih isporuka i obračunani pretporez u primljenim isporukama dobara i usluga kako slijedi:

1. pod točkom III.1. upisuju se podaci o pretporezu sadržanom u primljenim računima od drugih poreznih obveznika za koje su izdani računi prema član-cima 79. i 80. Zakona, po kojima se može odbiti pretporez, odnosno upisuju se podaci iz članka 58. stavka 1. Zakona. Podaci se upisuju iz stupca 6 (pore-zna osnovica) i stupca 11 (pretporez) Knjige primljenih (ulaznih) računa za pojedino razdoblje oporezivanja. U slučaju kad porezni obveznik dijeli ulazni pretporez na dio koji može odbiti i dio koji ne može odbiti, tada u Obrascu PDV iskazuje pripadajući dio porezne osnovice iz stupca 6 Knjige primljenih (ulaznih) računa.

2. pod točkom III.2. upisuju se podaci o pretporezu sadržanom u primljenim računima od drugih poreznih obveznika za koje su izdani računi prema član-cima 79. i 80. Zakona, po kojima se može odbiti pretporez, odnosno upisuju se podaci iz članka 58. stavka 1. Zakona. Podaci se upisuju iz stupca 7 (porez-na osnovica) i stupca 13 (pretporez) Knjige primljenih (ulaznih) računa za pojedino razdoblje oporezivanja. U slučaju kad porezni obveznik dijeli ulazni pretporez na dio koji može odbiti i dio koji ne može odbiti, tada u Obrascu PDV iskazuje pripadajući dio porezne osnovice iz stupca 7 Knjige primljenih (ulaznih) računa. Ovdje se upisuju podaci o naknadnim ispravcima pretpore-za koji se odnose na razdoblje u kojem se primjenjivala stopa PDV-a 10%.

3. pod točkom III.3. upisuju se podaci o pretporezu sadržanom u primljenim raču-nima od drugih poreznih obveznika za koje su izdani računi prema člancima 79. i 80. Zakona, po kojima se može odbiti pretporez, odnosno upisuju se poda-ci iz članka 58. stavka 1. Zakona. Podaci se upisuju iz stupca 8 (porezna osno-vica) i stupca 15 (pretporez) Knjige primljenih (ulaznih) računa za pojedino razdoblje oporezivanja. U slučaju kad porezni obveznik dijeli ulazni pretporez na dio koji može odbiti i dio koji ne može odbiti, tada u Obrascu PDV iskazuje pripadajući dio porezne osnovice iz stupca 8 Knjige primljenih (ulaznih) računa. Ovdje se upisuju podaci o naknadnim ispravcima pretporeza koji se odnose na razdoblje u kojem se primjenjivala stopa PDV-a 22% ili 23%.


4. pod točkom III.4. upisuju se podaci o vrijednosti primljene isporuke i pretpo-rezu što ga je porezni obveznik primatelj isporuke obračunao temeljem članka 75. stavka 3. Zakona.

5. pod točkom III.5. upisuju se podaci iz članka 58. stavka 3. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti stečenih dobara unutar Europske unije i iznosu PDV-a što ga je porezni obveznik primatelj obračunao po stopi PDV-a 5% na takvo stje-canje dobara.

6. pod točkom III.6. upisuju se podaci iz članka 58. stavka 3. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti stečenih dobara unutar Europske unije i iznosu PDV-a što ga je porezni obveznik primatelj obračunao po stopi PDV-a 13% na takvo stjecanje dobara. Ovdje se upisuju i podaci o vrijednosti stečenih dobara koja su bila oporeziva stopom 10%.

7. pod točkom III.7. upisuju se podaci iz članka 58. stavka 3. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti stečenih dobara unutar Europske unije i iznosu PDV-a što ga je porezni obveznik primatelj obračunao po stopi PDV-a 25% na takvo stjecanje dobara.

8. pod točkom III.8. upisuju se podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti primljenih usluga od poreznih obveznika iz drugih država članica, kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračuna-ti u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona po stopi PDV-a 5%.

9. pod točkom III.9. upisuju se podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti primljenih usluga od poreznih obveznika iz drugih država članica, kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračuna-ti u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona po stopi PDV-a 13%. Ovdje se upisuju i podaci o vrijednostima primljenih usluga koje su bile opo-rezive stopom 10%.

10. pod točkom III.10. upisuju se podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti primljenih usluga od poreznih obveznika iz drugih država članica, kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračuna-ti u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona po stopi PDV-a 25%.

11. pod točkom III.11. upisuju se podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti primljenih dobara i usluga od poreznih obveznika koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u drža-vama članicama Europske unije ili u trećim zemljama), kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stav-kom 2. Zakona po stopi PDV-a 5%. Tako�er upisuju se i podaci o vrijednosti primljenih usluga koje su poreznom obvezniku obavili porezni obveznici sa sjedištem u trećoj zemlji i iznosu PDV-a po stopi 5% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Za-kona. Ovdje se upisuju i podaci o iznosu PDV-a obračunanog po stopi PDV-a 5% u okviru trostranih poslova iz članka 10. stavka 4. Zakona.

12. pod točkom III.12. upisuju se podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti primljenih dobara i usluga od poreznih obveznika koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u drža-vama članicama Europske unije ili u trećim zemljama), kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stav-kom 2. Zakona po stopi PDV-a 13%. Tako�er upisuju se i podaci o vrijednosti


primljenih usluga koje su poreznom obvezniku obavili porezni obveznici sa sjedištem u trećoj zemlji i iznosu PDV-a po stopi 13% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Za-kona. Ovdje se upisuju i podaci o iznosu PDV-a obračunanog po stopi PDV-a 13% u okviru trostranih poslova iz članka 10. stavka 4. Zakona. Ovdje se upisuju i podaci o vrijednosti primljenih dobara i usluga koji su bili oporezivi stopom 10%.

13. pod točkom III.13. upisuju se podaci iz članka 58. stavka 2. Zakona, odnosno podaci o vrijednosti primljenih dobara i usluga od poreznih obveznika koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj (porezni obveznici sa sjedištem u drža-vama članicama Europske unije ili u trećim zemljama), kao i o iznosu PDV-a koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stav-kom 1. točkom 7. i člankom 75. stavkom 2. Zakona po stopi PDV-a 25%. Ta-ko�er upisuju se i podaci o vrijednosti primljenih usluga koje su poreznom obvezniku obavili porezni obveznici sa sjedištem u trećoj zemlji i iznosu PDV-a po stopi 25% koji porezni obveznik primatelj treba obračunati u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona. Ovdje se upisuju i podaci o iznosu PDV-a obračunanog po stopi PDV-a 25% u okviru trostranih poslova iz članka 10. stavka 4. Zakona.

14. pod točkom III.14. upisuju se podaci o vrijednosti uvezenih dobara i obraču-nanom iznosu PDV-a koji porezni obveznik može odbiti u skladu s člankom 58. stavkom 2. Zakona.

15. pod točkom III.15. upisuju se podaci o ispravcima odbitka pretporeza iz član-ka 63., 64. i 65. Zakona. Ako porezni obveznik ima podatak na ovom rednom broju, obvezan je uz prijavu PDV-a priložiti obračun iz kojega je vidljiv ukupan pretporez, iskorišteno (neiskorišteno) pravo na odbitak pretporeza i iznos smanjenja (povećanja) pretporeza. Ako porezni obveznik prema obračunu iskaže obvezu PDV-a u obrascu na ovom rednom broju iskazuje podatak s predznakom minus (-). Kad se radi o pravu na povrat dijela pretporeza tada se u obrascu na ovom rednom broju iskazuje podatak s predznakom plus (+).

Članak 177.

(1) U Obrascu PDV, pod točkom IV. iskazuje se podatak o obvezi PDV-a razdoblja oporezivanja za uplatu ili za povrat. Ako je PDV po obavljenim isporukama pod II. veći od iznosa pretporeza u primljenim isporukama iz točke III. ovoga obrasca iskazuje se obveza za uplatu i obrnuto, ako je iznos pretporeza pod III. veći od iznosa obveze pod II. iskazuje se pravo na povrat PDV-a.

(2) U Obrascu PDV, pod točkom V. iskazuju se podaci o neuplaćenom PDV-u do dana podnošenja prijave PDV-a po prethodnom obračunu odnosno o pretplati PDV-a (poreznom kreditu) iz ranijeg razdoblja oporezivanja.

(3) U Obrascu PDV, pod točkom VI. iskazuju se podaci o ukupnoj razlici PDV-a za uplatu odnosno povrat. Ova razlika rezultat je obračuna PDV-a za razdoblje oporezivanja i prenesene obveze odnosno preplate (kredita) iz prethodne prijave PDV-a. Porezni obveznik može tu razliku tražiti za povrat, koristiti je kao pre-dujam za buduće obveze ili svoje pravo na povrat može ustupiti na način propi-san Općim poreznim zakonom. O načinu na koji želi ostvariti povrat PDV-a po-


rezni obveznik se izjašnjava stavljanjem oznake »X« u prijavi PDV-a na za to predvi�ena mjesta. Porezni obveznik se u okviru iznosa za povrat PDV-a iska-zanog u prijavi PDV-a na rednom broju IV. može izjasniti za više načina povra-ta. Ako porezni obveznik odluči tražiti povrat PDV-a, ne podnosi zahtjev za po-vrat.

(4) U Obrascu PDV, pod točkom VII. upisuje se postotak prava na odbitak pretporeza izračunanog na temelju isporuka prethodne kalendarske godine.

Članak 178.

(1) U Obrascu PDV pod točkom VIII. upisuju se ostali podaci o promjenama značajnim za utvr�ivanje obveze PDV-a na način da se unose samo vrijednosni podaci (neto vrijednost). Ovdje se iskazuju podaci kako slijedi:1. pod točkom VIII.1. upisuju se podaci o nabavi nekretnina, nabavi i prodaji osob-

nih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz te ostale dugotrajne imovine.2. pod točkom VIII.2. upisuju se podaci o otu�enju, odnosno stjecanju gospodarske

cjeline ili pogona.3. pod točkom VIII.3. upisuju se podaci o isporukama iz članka 40. stavka 1. toča-

ka j) i k) Zakona, isporukama iz članka 40. stavka 4. Zakona, isporukama ne-kretnina koje su oporezive PDV-om te o broju isporučenih nekretnina.

4. pod točkom VIII.4. upisuju se podaci o ukupno primljenim uslugama od porez-nih obveznika bez sjedišta u Republici Hrvatskoj. Ovi se podaci upisuju za svako razdoblje oporezivanja u kojem su takve usluge primljene.

5. pod točkom VIII.5. upisuju se podaci o ukupno obavljenim uslugama poreznim obveznicima bez sjedišta u Republici Hrvatskoj. Ovi se podaci upisuju za svako razdoblje oporezivanja u kojem su takve usluge obavljene.

6. pod točkom VIII.6. upisuju se podaci o primljenim dobrima iz EU u okviru tro-stranog posla.

7. pod točkom VIII.7. upisuje se podatak o primjeni postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama.

(2) Podaci se u Obrazac PDV unose iz knjigovodstva, Obrazaca I-RA i U-RA, Eviden-cije o prodanim dobrima na koja se primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže (Obrazac PDV-MI), izvanknjigovodstvenih i drugih pomoćnih evidencija te carinskih i drugih knjigovodstvenih isprava, na način propisan za unošenje poda-taka u Obrazac PDV prema odredbama ovoga Pravilnika.

2. Prijava o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze

Članak 179.

(1) Porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obvezan je popuniti i podnijeti Prijavu o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze kada obavlja isporuke dobara i usluga iz članka 75. stavka 3. Zakona. Navedeno se ne odnosi na poreznog obveznika koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno bo-ravište u tuzemstvu, a registriran je za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj.


(2) Prijava o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze podnosi se na Obras-cu PPO koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(3) Prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u elektroničkom obliku za razdoblje od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju razvrstano po mjesecima, najkasnije do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku tromjesečja.

(4) Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a nije obvezan podnijeti prijavu iz stavka 1. ovoga članka ako u razdoblju iz stavka 3. ovoga članka nije obavljao isporuke iz članka 75. stavka 3. Zakona.

(5) U prijavu iz stavka 1. ovoga članka upisuju se podaci kako slijedi:1. naziv nadležnog područnog ureda Porezne uprave,2. naziv nadležne ispostave Porezne uprave,3. osobni identifikacijski broj poreznog obveznika,4. naziv, odnosno ime i prezime poreznog obveznika,5. adresa poreznog obveznika (mjesto, ulica i broj),6. osobni identifikacijski broj poreznog zastupnika,7. tromjesečje i godina za koje se podnosi,8. mjesec u kojem je obavljena isporuka,9. redni broj primatelja isporuke,10. osobni identifikacijski broj primatelja isporuke,11. vrijednost obavljenih isporuka u kunama i lipama po pojedinom primatelju

isporuke,12. ukupna vrijednost obavljenih isporuka u kunama i lipama u prvom mjesecu

tromjesečja,13. ukupna vrijednost obavljenih isporuka u kunama i lipama u drugom mjesecu

tromjesečja,14. ukupna vrijednost obavljenih isporuka u kunama i lipama u trećem mjesecu

tromjesečja,15. ukupna vrijednost obavljenih isporuka u kunama i lipama,16. ime i prezime osobe koja je sastavila obračun i jamči za istinitost prijavljenih


(6) U slučaju ispravka podataka iz već podnijete prijave iz stavka 1. ovoga članka podnosi se nova prijava u kojoj su upisani ispravni podaci.

(7) U prijavu iz stavka 1. ovoga članka upisuju se i vrijednosti primljenih preduj-mova.

Članak 180.

Brisan.

Članak 181.

Brisan.


3. Prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije

Članak 182.

(1) Pravna ili fizička osoba koja je upisana u registar obveznika PDV-a odnosno koja je registrirana za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj i ima PDV identifikacijski broj obvezna je popuniti i podnijeti Prijavu za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije koje su im obavile pravne i fizičke osobe registrirane za potrebe PDV-a u drugim državama članicama Europske unije.

(2) Prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije podnosi se na Obrascu PDV-S koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(3) U prijavu iz stavka 1. ovoga članka ne upisuju se vrijednosti usluga koje su oslo-bo�ene PDV-a u tuzemstvu, a koje su pravnim ili fizičkim osobama upisanim u registar obveznika PDV-a odnosno registriranima za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj i imaju PDV identifikacijski broj obavile pravne i fizičke osobe registri-rane za potrebe PDV-a u drugim državama članicama Europske unije.

(4) Razdoblje oporezivanja za podnošenje prijave iz stavka 1. ovoga članka je od prvog do posljednjeg dana u mjesecu, a podnosi se u elektroničkom obliku najkasnije do 20 dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja.

(5) Pravna ili fizička osoba koja je upisana u registar obveznika PDV-a odnosno koja je registrirana za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj i ima PDV identifikacijski broj nije obvezna podnijeti prijavu iz stavka 1. ovoga članka ako u razdoblju oporeziva-nja nije stekla dobra i primila usluge iz drugih država članica Europske unije.

(6) U prijavu iz stavka 1. ovoga članka upisuju se podaci kako slijedi:1. naziv nadležnog područnog ureda Porezne uprave,2. naziv nadležne ispostave Porezne uprave,3. PDV identifikacijski broj pravne ili fizičke osobe registrirane za potrebe PDV-a

u Republici Hrvatskoj,4. naziv, odnosno ime i prezime poreznog obveznika,5. adresa poreznog obveznika (mjesto, ulica i broj),6. PDV identifikacijski broj poreznog zastupnika koji zastupa poreznog obveznika,7. mjesec i godina za koje se podnosi,8. redni broj isporuke,9. kôd države članice Europske unije u kojoj je isporučitelj dobara i usluga prav-

na ili fizička osoba registrirana za potrebe PDV-a,10. PDV identifikacijski broj isporučitelja, pravne ili fizičke osobe registrirane za

potrebe PDV-a u državi članici sjedišta, bez kôda države članice,11. vrijednost stečenih dobara iz druge države članice Europske unije u kunama

i lipama po pojedinom isporučitelju dobara. Tu se upisuje vrijednost stečenih dobara iz druge države članice koje podliježu oporezivanju PDV-om u Repu-blici Hrvatskoj,


12. vrijednost primljenih usluga iz druge države članice Europske unije u kunama i lipama po pojedinom isporučitelju, a za koje je primatelj obvezan platiti PDV u Republici Hrvatskoj u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona,

13. upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih stečenih dobara iskazanih u polju (11),14. upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih primljenih usluga iskazanih u polju (12),15. ime i prezime osobe koja je sastavila obračun i jamči za istinitost prijavljenih

podataka,16. potpis,17. broj telefona, telefaxa i e-mail putem kojeg se može kontaktirati sa (ili u vezi

s) poreznim obveznikom.

(7) U slučaju ispravka podataka iz već podnijete prijave iz stavka 1. ovoga članka, podnosi se nova prijava u kojoj su upisani ispravni podaci.

4. Prijava za isporuku novih prijevoznih sredstavaČlanak 183.

(1) Porezni obveznik koji obavlja isporuku novog prijevoznog sredstva osobi koja nije registrirana za potrebe PDV-a ili porezni obveznik iz članka 6. stavka 4. Zakona, kod isporuke novog prijevoznog sredstva u drugu državu članicu, mora podnijeti Prijavu za isporuke novih prijevoznih sredstava (Obrazac ∑ Isporuka NPS) najka-snije 10 dana od dana isporuke novog prijevoznog sredstva.

(2) Prijava za isporuku novih prijevoznih sredstava ne podnosi se za isporuke novih prijevoznih sredstava u tuzemstvu i u treće zemlje, odnosno treća područja.

(3) Prijava za isporuku novih prijevoznih sredstava podnosi se u roku iz stavka 1. ovoga članka Carinskoj upravi.

(4) U Prijavu za isporuku novih prijevoznih sredstava upisuje se podaci o isporučitelju novog prijevoznog sredstva, kupcu/stjecatelju novog prijevoznog sredstva, o no-vom prijevoznom sredstvu, zatim podaci o nabavi/uvozu/stjecanju novog prijevo-znog sredstva te podaci o zahtjevu za povrat plaćenog PDV-a.

(5) Obrazac ∑ Isporuka NPS podnosi se u tri primjerka i sastavni je dio ovoga Pravilnika.

(6) Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a koji obavlja isporuku novog prijevoznog sredstva osobi koja nije registrirana za potrebe PDV-a navedenu ispo-ruku iskazuje i u prijavi PDV-a.

5. Prijava za stjecanje novih prijevoznih sredstavaČlanak 184.

(1) Kupci/stjecatelji koji stječu nova prijevozna sredstva unutar Europske unije suklad-no članku 4. stavku 1. točki 2.b) Zakona, moraju podnijeti Prijavu za stjecanje novih prijevoznih sredstava (Obrazac ∑ Stjecanje NPS) najkasnije 10 dana od dana stjecanja novog prijevoznog sredstva.

(2) Prijavu za stjecanje novih prijevoznih sredstava ne podnosi porezni obveznik koji nova prijevozna sredstva koristi za daljnju prodaju.


(3) Prijava za stjecanje novih prijevoznih sredstava podnosi se u roku iz stavka 1. ovoga članka Carinskoj upravi.

(4) U Prijavu za stjecanje novih prijevoznih sredstava upisuju se podaci o stjecatelju/kupcu novog prijevoznog sredstva, isporučitelju novog prijevoznog sredstva, o novom prijevoznom sredstvu te podaci potrebni za obračun i plaćanje PDV-a u Republici Hrvatskoj.

(5) Obrazac ∑ Stjecanje NPS podnosi se u tri primjerka i sastavni je dio ovoga Pravil-nika.

(6) Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a ili porezni obveznik koji ima dodijeljen PDV identifikacijski broj koji stječe novo prijevozno sredstvo te porezni obveznik iz stavka 2. ovoga članka, takvo stjecanje iskazuje u prijavi PDV-a i Pri-javi za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije.

6. Zbirna prijava

Članak 185.

(1) Pravna ili fizička osoba koja je upisana u registar obveznika PDV-a odnosno koja je registrirana za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj popunjava i podnosi Zbirnu prijavu za isporuke dobara i obavljene usluge u druge države članice Europske unije pravnim i fizičkim osobama registriranima za potrebe PDV-a u drugim drža-vama članicama Europske unije.

(2) Zbirna prijava podnosi se na Obrascu ZP koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(3) Zbirna prijava ne podnosi se u slučaju da pravna ili fizička osoba registrirana za potrebe PDV-a u razdoblju oporezivanja nije isporučivala dobara i usluge u druge države članice Europske unije.

(4) U Zbirnu prijavu ne upisuju se usluge koje su oslobo�ene PDV-a u državi članici gdje je transakcija oporeziva.

(5) U polja Zbirne prijave upisuje se:1. naziv nadležnog područnog ureda Porezne uprave,2. naziv nadležne ispostave Porezne uprave,3. PDV identifikacijski broj pravne ili fizičke osobe registrirane za potrebe PDV-a

u Republici Hrvatskoj,4. naziv, odnosno ime i prezime poreznog obveznika (naziv, odnosno ime i pre-

zime moraju biti ispravno napisani, kao i oblik pravne osobe),5. adresa poreznog obveznika (mjesto, ulica i broj),6. PDV identifikacijski broj poreznog zastupnika koji zastupa poreznog obveznika,7. mjesec i godina za koje se podnosi,8. redni broj isporuke,9. kôd države članice Europske unije u kojoj je primatelj dobara i usluga pravna

ili fizička osoba registrirana za potrebe PDV-a, odnosno u okviru carinskih postupaka 42 i 63 te trostranog posla kôd države članice Europske unije u kojoj je primatelj ili stjecatelj dobara registriran za potrebe PDV-a,


10. PDV identifikacijski broj primatelja dobara i usluga, pravne ili fizičke osobe registrirane za potrebe PDV-a, bez kôda države članice, odnosno u okviru carinskih postupaka 42 i 63 te trostranog posla PDV identifikacijski broj pri-matelja/stjecatelja dobara pravne ili fizičke osobe registrirane za potrebe PDV-a, bez kôda države članice,

11. vrijednost isporuke dobara u druge države članice Europske unije u kunama i lipama po pojedinom primatelju/stjecatelju dobara. Ovdje se upisuje i vrijed-nost isporuke dobara u okviru trostranog posla u druge države članice Europ-ske unije u kunama i lipama po pojedinom primatelju/stjecatelju dobara (po-punjava prvi porezni obveznik u okviru trostranog posla). Ovdje se upisuje vrijednost isporuke dobara u druge države članice koja ne podliježe oporezi-vanju PDV-om u Republici Hrvatskoj ako je obavljena primatelju/stjecatelju dobara registriranom za potrebe PDV-a u drugoj državi članici kao i vrijednost oslobo�ene isporuke u okviru trostranog posla temeljem isprave koju isporu-čitelj dobara prvi porezni obveznik u trostranom poslu izdaje poreznom ob-vezniku stjecatelju dobara u okviru trostranog posla,

12. vrijednost isporuke dobara u druge države članice Europske unije u kunama i lipama po pojedinom primatelju/stjecatelju dobara u okviru carinskih postu-paka 42 i 63. Tu se upisuje vrijednost oslobo�ene isporuke dobara u druge države članice, koja su iz trećeg područja ili treće zemlje uvezena u Republiku Hrvatsku uz primjenu oslobo�enja od plaćanja PDV-a,

13. vrijednost isporuke dobara u okviru trostranog posla u kunama i lipama po pojedinom primatelju/stjecatelju dobara u okviru trostranog posla (popunjava drugi porezni obveznik u okviru trostranog posla) za razdoblje oporezivanja, odnosno tu se upisuje vrijednost oslobo�ene isporuke u okviru trostranog posla koju je stjecatelj (drugi porezni obveznik u trostranom poslu) koji je registriran za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj isporučio primatelju doba-ra u okviru trostranog posla,

14. vrijednost usluga obavljenih u druge države članice Europske unije u kunama i lipama po pojedinom primatelju usluga,

15. upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih isporuka dobara iskazanih u polju (11),16. upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih isporuka dobara u okviru carinskih

postupaka 42 i 63 iskazanih u polju (12),17. upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih isporuka u okviru trostranog posla

iskazanih u polju (13),18. upisuje se ukupan zbroj vrijednosti svih obavljenih usluga iskazanih u polju (14),19. ime i prezime osobe koja je sastavila obračun i jamči za istinitost prijavljenih

podataka,20. potpis,21. broj telefona, telefaxa i e-mail putem kojeg se može kontaktirati sa (ili u vezi

s) poreznim obveznikom.

(6) U slučaju ispravka podataka iz već podnijetih Zbirnih prijava, podnosi se nova Zbirna prijava.

(7) Razdoblje oporezivanja za podnošenje zbirne prijave je od prvog do posljednjeg dana u mjesecu, a podnosi se u elektroničkom obliku najkasnije do 20 dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja.


XV. POSEBNI POSTUPCI OPOREZIVANJA

1. Posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike

Članak 186.

(1) Porezni obveznik iz članka 6. stavka 1. Zakona koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu i u prethodnoj kalendar-skoj godini je obavio isporuke dobara i usluga iznad propisanog iznosa iz članka 90. stavka 1. Zakona, upisuje se u registar obveznika PDV-a od 1. siječnja tekuće godine.

(2) Porezni obveznik koji želi da se na njega primjenjuju odredbe članka 90. stavka 3. Zakona nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnosi zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a radi upisa u registar obveznika PDV-a i obračunava PDV od dana navedenog u zahtjevu koji ne može biti prije dana podnošenja zahtjeva. Smatrat će se da je zahtjev usvojen ako Porezna uprava u roku od 8 dana od dana primitka zahtjeva ne donese rješenje o odbijanju zahtjeva te ga Porezna uprava upisuje u registar obveznika PDV-a od dana navedenog u zahtjevu. Porezna uprava zahtjev za upis u registar obveznika PDV-a može odbiti osobito kada porezni obveznik nije dostupan nadležnoj ispostavi Porezne uprave ili se ne nalazi na adresi koja je na-vedena u zahtjevu.

Od 1. siječnja 2018. u stavku 3. broj: „230.000,00“ zamjenjuje se brojem: „300.000,00“.

(3) O činjenici da je u prethodnoj kalendarskoj godini obavio isporuke iz članka 90. stavka 5. Zakona u iznosu većem od 230.000,00 kuna i time postao obvezan upi-sati se u registar obveznika PDV-a, porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka obavještava nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svome sjedištu odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnošenjem Zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-a radi upisa u registar obveznika PDV-a najkasnije do 15. siječnja tekuće godine.

(4) Porezni obveznik koji je po sili zakona bio obvezan upisati se u registar obveznika PDV-a, o činjenici da je u prethodnoj kalendarskoj godini ostvario promet manji od iznosa propisanog u članku 90. stavku 1. Zakona i da ne želi i dalje biti upisan u registar obveznika PDV-a, podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave pisani zahtjev do 15. siječnja tekuće godine.

(5) Porezni obveznik koji ne obavlja gospodarsku djelatnost u razdoblju duljem od 2 kalendarske godine brisat će se po službenoj dužnosti iz registra obveznika PDV-a. Iznimno, Porezna uprava može brisati poreznog obveznika i u kraćem roku ako porezni obveznik sudjeluje u prijevarnim radnjama.

(6) Trgovački sud ili mjerodavno tijelo obvezno je u roku 8 dana od dana upisa u svoj registar izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadležnu prema sjedištu poreznog obveznika o obavljenom upisu poreznog obveznika u taj registar. Obveza prijave upisa poreznog obveznika ne postoji, ako se podaci o upisu razmjenjuju s Porez-nom upravom putem sustava OIB-a.


(7) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, poreznog obveznika koji počinje s obavljanjem djelatnosti i nije upisan u registar obveznika PDV-a, a na obavljene isporuke obra-čunavao je PDV i podnio je prijavu PDV-a za razdoblje oporezivanja u propisanom roku za njeno podnošenje, Porezna uprava upisat će u registar obveznika PDV-a od prvog dana razdoblja oporezivanja na koje se prijava PDV-a odnosi, a porezni obveznik upisuje se u registar obveznika PDV-a na vlastiti zahtjev. Porezna uprava u roku od 8 dana od dana primitka prijave može donijeti rješenje o odbijanju za-htjeva za upis u registar obveznika PDV-a u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka.

(8) Porezni obveznik koji je bio obvezan 3 kalendarske godine primjenjivati redovni postupak oporezivanja, nakon isteka navedenog roka u slučaju da je vrijednost njegovih isporuka obavljenih u prethodnoj kalendarskoj godini manja od iznosa propisanog u članku 90. stavku 1. Zakona nije obvezan i dalje primjenjivati redov-ni postupak oporezivanja PDV-om. U slučaju da je vrijednost isporuka obavljenih u prethodnoj kalendarskoj godini veća od iznosa propisanog u članku 90. stavku 1. Zakona porezni obveznik obvezan je i dalje primjenjivati redovni postupak oporezivanja PDV-om.

(9) Porezni obveznik koji je bio obvezan 3 kalendarske godine primjenjivati redovni postupak oporezivanja, nakon isteka navedenog roka može podnijeti zahtjev za izlazak iz registra obveznika PDV-a ako vrijednost njegovih isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od iznosa propi-sanog u članku 90. stavku 1. Zakona. Porezni obveznik zahtjev za izlazak iz regi-stra obveznika PDV-a podnosi Poreznoj upravi najkasnije do 15. siječnja tekuće godine.

(10) Zahtjev za upis u registar obveznika PDV-a podnosi se na Obrascu P-PDV, a uz njega se podnosi Obrazac prijava činjenica bitnih za oporezivanje iz Pravilnika o postupanju u dobroj vjeri sudionika porezno-pravnog odnosa, gospodarskoj cjelini te obrascima prijave činjenica za koje postoji obveza prijavljivanja i izjave o izvo-rima stjecanja imovine.

(11) Ako je porezni obveznik iz članka 90. stavka 2. Zakona prije prijelaza na redovno oporezivanje primio predujmove, primjenjuje se sljedeće:1. ako se nakon prijelaza PDV obračunava prema obavljenim isporukama, isporu-

ke za koje su prije prijelaza na redovni postupak oporezivanja primljeni preduj-movi u cijelosti se oporezuju u razdoblju oporezivanja u kojem su obavljene,

2. ako porezni obveznik nakon prijelaza obračunava PDV prema naplaćenim na-knadama, predujmovi za isporuke, koje je porezni obveznik primio prije prije-laza na redovno oporezivanje, oporezuju se u prvom razdoblju oporezivanja nakon prijelaza,

(12) Pri prijelazu s redovnog oporezivanja na način iz stavka 1. ovoga članka za ispo-ruke koje porezni obveznik naplati nakon prijelaza primjenjuje se sljedeće:1. ako je porezni obveznik prije prijelaza obračunavao PDV prema obavljenim

isporukama, isporuke koje su obavljene prije prijelaza ne oporezuju se nakon prijelaza,

2. ako je porezni obveznik prije prijelaza obračunavao PDV prema naplaćenim naknadama, isporuke obavljene, a nenaplaćene prije prijelaza uključuju se u


prijavu PDV-a koja se podnosi za razdoblje oporezivanja iz članka 85. stavka 7. Zakona kao naplaćene.

(13) Pri prijelazu s redovnog oporezivanja na posebni postupak oporezivanja prema stavku 1. ovoga članka i obrnuto, mora se voditi računa da pojedine isporuke ne ostanu neoporezive ili da se ne oporezuju dvostruko.

2. Posebni postupak oporezivanja usluga putničkih agencija

Članak 187.

(1) Posebni postupak oporezivanja putničkih agencije primjenjuje se ako porezni ob-veznik u svoje ime obavlja uslugu organizacije putovanja. Organizator putovanja je osoba koja pribavlja usluge kupcu koje se sastoje od prijevoza, smještaja ili drugih turističkih usluga. Za primjenu posebnog postupka oporezivanja bitno je da se obavlja jedna od usluga vezana uz putovanje kao što su smještaj ili prijevoz.

(2) Ako organizator putovanja obavlja uslugu organizacije putovanja koja se sastoji od dijela usluga koje obavlja sam organizator putovanja, a dio usluga se koristi od drugih poreznih obveznika, posebni postupak oporezivanja primjenjuje se samo na dio usluge koje organizator koristi od drugih poreznih obveznika.

(3) Posebni postupak oporezivanja putničkih agencija primjenjuje se i ako porezni obveznik u svoje ime obavlja uslugu organizacije putovanja kojom pribavlja kupcu usluge koje se sastoje od prijevoza ili drugih turističkih usluga, ali ne uključuju noćenje (izlet).

(4) Kupcem se smatra svaka osoba kojoj putnička agencija obavlja usluge.

(5) Putnička agencija je obvezna na primljeni predujam obračunati PDV na način da u računu za primljeni predujam obračunava PDV od porezne osnovice koja je jednaka razlici izme�u prodajne cijene koju će zaračunati i nabavne cijene. Ako u trenutku primanja predujma agencija ne raspolaže s točnim podatkom o razlici u cijeni koju će ostvariti, obvezu PDV-a utvr�uje polazeći od očekivane razlike u cijeni.

3. Posebni postupak oporezivanja marže za rabljena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske i antikne predmete

3.1. Općenito

Članak 188.

(1) Poreznu osnovicu kod posebnog postupka oporezivanja marže čini razlika izme�u prodajne i nabavne cijene (marža) isporučenih dobara umanjena za iznos PDV-a koji je sadržan u toj marži. Iznos PDV-a obračunava se preračunatom stopom iz članka 47. stavka 5. ovoga Pravilnika.

(2) Ako se dobro koje podliježe posebnom postupku oporezivanja marže popravlja, vrijednost dobra koje se ugra�uje ili usluge popravka ne uključuje se u nabavnu vrijednost već u razliku u cijeni odnosno maržu. U tom slučaju za nabavljena dobra


ili usluge korištene za popravak preprodavatelj ima pravo na odbitak pretporeza u skladu s člankom 58. Zakona.

(3) Ako je nabavna cijena veća od prodajne cijene za dobra na koja se primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže smatra se da je porezna osnovica nula.

(4) Preprodavatelj iz članka 97. Zakona koji se odlučio za primjenu posebnog postup-ka oporezivanja marže, a zatim na isporuku pojedinog dobra primjeni redovni postupak oporezivanja pretporez može odbiti u razdoblje oporezivanja u kojem prodaje dobra po redovnom postupku oporezivanja.

3.2. Vo�enje evidencija

Članak 189.

(1) Preprodavatelj koji u isto vrijeme primjenjuje posebni postupak oporezivanja mar-že i redovni postupak oporezivanja PDV-om obvezan je voditi odvojene evidencije za svaki postupak iz kojih će se moći nedvojbeno utvrditi što se odnosi na pojedi-nu djelatnost.

(2) Preprodavatelj iz stavka 1. ovoga članka za redovni postupak oporezivanja PDV-om mora voditi Knjigu izlaznih računa (Obrazac I-RA) i Knjigu ulaznih računa (Obra-zac U-RA).

(3) Preprodavatelj koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže za rabljena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske i antikne predmete obvezan je u svom knjigovodstvu osigurati sve potrebne podatke o nabavi i prodaji navedenih dobara. Podaci se upisuju u Evidenciju o prodanim dobrima na koja se primjenjuje poseb-ni postupak oporezivanja marže (Obrazac PDV-MI) i Evidenciju o nabavljenim dobrima u posebnom postupku oporezivanja marže (Obrazac PDV-MU).

(4) Oblik i sadržaj Obrazaca PDV-MI i PDV-MU sastavni su dio ovoga Pravilnika.

Članak 190.

U Obrazac PDV-MI upisuju se podaci kako slijedi:1. redni broj (stupac 1),2. broj računa (stupac 2),3. datum izdavanja računa (stupac 3),4. naziv ∑ ime i prezime i sjedište odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište

kupca (stupac 4), a u slučaju da je kupac krajnji potrošač preprodavatelj nije obvezan upisati taj podatak,

5. PDV identifikacijski broj / osobni identifikacijski broj kupca (stupac 5), a u sluča-ju da je kupac krajnji potrošač preprodavatelj nije obvezan upisati taj podatak,

6. naziv prodanog dobra (stupac 6),7. nabavna cijena prodanog dobra (stupac 7),8. prodajna cijena dobra (stupac 8),9. iznos marže (stupac 9),10. iznos marže umanjen za PDV (stupac 10),11. iznos PDV-a (stupac 11).


Članak 191.

U Obrazac PDV-MU upisuju se podaci kako slijedi:1. redni broj (stupac 1),2. broj računa (stupac 2), a u slučaju da je dobavljač osoba koja nije porezni ob-

veznik, porezni obveznik upisuje redni broj odgovarajuće isprave. Preprodava-telj iz članka 95. Zakona pri nabavi dobara od osoba koje nisu obvezne izdava-ti račune, obvezan je sastaviti odgovarajuću ispravu s podacima o nabavi doba-ra i evidentirati svaku takvu nabavu u svojim poslovnim evidencijama,

3. datum izdavanja računa (stupac 3), a u slučaju da je dobavljač osoba koja nije poduzetnik, porezni obveznik upisuje datum odgovarajuće isprave,

4. naziv ∑ ime i prezime i sjedište odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište do-bavljača odnosno isporučitelja dobra (stupac 4), a u slučaju da je dobavljač osoba koja nije porezni obveznik preprodavatelj nije obvezan upisati taj podatak,

5. PDV identifikacijski broj/osobni identifikacijski broj dobavljača odnosno ispo-ručitelja dobra (stupac 5), a u slučaju da je dobavljač osoba koja nije porezni obveznik preprodavatelj nije obvezan upisati taj podatak,

6. naziv nabavljenog dobra (stupac 6),7. nabavna cijena dobra (stupac 7).

3.3. Pravo izbora na oporezivanje kod investicijskog zlata

Članak 192.

(1) Investicijskim zlatom u smislu članka 113. stavka 1. Zakona ne smatra se mone-tarno zlato.

(2) Europska komisija svake godine u Službenom listu Europske unije objavljuje popis zlatnih kovanica koje se u svim državama članicama smatraju investicijskim zla-tom.

Članak 193.

(1) Porezni obveznik iz članka 115. stavka 2. Zakona te posrednik iz članka 114. točke b) Zakona imaju pravo izbora za oporezivanje isporuka investicijskog zlata ako o tome prethodno obavijeste nadležnu ispostavu Porezne uprave.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo na oporezivanje isporuka investicij-skog zlata od prvog dana mjeseca nakon mjeseca u kojem je obavijestio nadležnu ispostavu Porezne uprave.

(3) Račun izdan drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni ob-veznik, osim podataka navedenih u članku 79. Zakona mora sadržavati sljedeće podatke:1. opis isporučenog zlata,2. za zlato u obliku štapića ili pločica: oblik, težinu i čistoću, i druga svojstva (uk-

ljučujući oznaku vlasništva, žig i serijski broj, ako postoji),3. za zlatne kovanice, vrste kovanica, država podrijetla i izjava da zlatne kovanice

jesu, odnosno nisu na popisu zlatnih kovanica iz članka 192. ovoga Pravilnika.


4. Posebni postupci oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici

4.1. Primjena posebnih postupaka oporezivanja

Članak 193.a

(1) Porezni obveznik koji obavlja telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televi-zijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge na području Europske unije ima pravo izbora za primjenu posebnih postupaka iz članaka 118. do 125.h Zakona.

(2) Ako porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka nije izabrao primjenu posebnih postupaka iz članaka 118. do 125.h Zakona, obvezan je registrirati se za potrebe PDV-a u državi članici u kojoj obavlja telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja ili elektronički obavljene usluge osobama koje nisu pore-zni obveznici. Ako je ta država članica Republika Hrvatska, primjenjuju se odred-be članka 77. Zakona.

4.2. Prijava Poreznoj upravi za primjenu posebnih postupaka oporezivanja

Članak 193.b

(1) Porezni obveznik koji izabere primjenu posebnog postupka oporezivanja iz članka 119.a ili članka 125.b Zakona u Republici Hrvatskoj Poreznoj upravi elektroničkim putem podnosi prijavu za primjenu posebnog postupka oporezivanja. U tom slu-čaju Republika Hrvatska je država članica prijave.

(2) U prijavi iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik mora navesti sljedeće podat-ke: ime i prezime (naziv), poštansku adresu, elektroničku adresu odnosno adresu elektroničke pošte, uključujući internetske stranice ako ih posjeduje, PDV identifi-kacijski broj iz članka 77. Zakona (u slučaju posebnog postupka iz članka 125.b Zakona), odnosno nacionalni porezni broj (u slučaju posebnog postupka iz članka 119.a Zakona), podatke o bankovnom računu (uključujući IBAN i BIC), podatke o prethodnim registracijama za posebni postupak u državama članicama, podatke o stalnim poslovnim jedinicama u drugim državama članicama, ako ih posjeduje, izjavu da nije registriran za potrebe PDV-a u drugim državama članicama EU, od-nosno da nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno bora-vište na području EU, a ako je usluga već obavljena, datum prve isporuke.

(3) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka ne može primjenjivati posebni postupak oporezivanja iz članka 119.a ili članka 125.b Zakona u Republici Hrvatskoj ako primjenjuje posebni postupak oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge u drugoj državi članici o čemu Poreznoj upravi daje izjavu elektroničkim putem.

(4) Ako porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka ispunjava uvjete za primjenu po-sebnog postupka oporezivanja, Porezna uprava u roku 8 dana od dana prijave obavijestit će elektroničkim putem poreznog obveznika o odobrenju primjene po-sebnog postupka.


(5) Ako porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka ne ispunjava uvjete za primjenu posebnog postupka oporezivanja, Porezna uprava u roku 8 dana od dana prijave izdat će poreznom obvezniku rješenje o odbijanju primjene posebnog postupka oporezivanja.

4.3. Brisanje iz evidencijeČlanak 193.c

Porezna uprava brisat će iz evidencije poreznog obveznika koji primjenjuje poseb-ni postupak oporezivanja iz članka 119.a ili članka 125.b Zakona u bilo kojem od slu-čajeva iz članka 121. i članka 125.d Zakona o čemu donosi rješenje.

5. Postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama

Članak 193.d

(1) Trenutkom naplate smatra se:1. kod doznaka u korist transakcijskog računa, trenutak naplate na račun,2. kod primljenih mjenica, trenutak naplate ili prijenosa (indosiranja) mjenice,3. kod čeka, trenutak primitka čeka,4. kod kreditnih kartica, trenutak naplate na račun,5. kod prijeboja, asignacija, cesija i preuzimanja duga, kada su se stekli propisani

uvjeti odnosno trenutak potpisa odgovarajućih ugovora ili drugih isprava.

(2) Ako porezni obveznici koji plaćaju PDV prema naplaćenim naknadama koriste dobra i usluge u skladu s člankom 7. stavkom 3. i člankom 8. stavkom 3. Zakona, za takve isporuke porezna obveza nastaje istekom razdoblja oporezivanja u kojemu su dobra izuzeta ili usluge obavljene.

5.1. Promjena načina obračunavanja PDV-a

Članak 193.e

(1) Porezni obveznik koji dostavi izjavu iz članka 125.k stavka 1. Zakona može primje-njivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama od 1. siječnja sljedeće kalendarske godine te je obvezan primjenjivati taj postupak 3 kalendarske godine.

(2) Ako nakon proteka roka iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik ne obavijesti nadležnu ispostavu Porezne uprave najkasnije do kraja tekuće kalendarske godine o promjeni načina obračuna PDV-a, smatrat će se da i dalje primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama pod uvjetom da vrijednost njegovih isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od iznosa propisanog u članku 125.i stavku 1. Zakona.

(3) Ako porezni obveznik koji počinje s obavljanjem djelatnosti podnese zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a u kojem je izabrao postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama primjenjuje taj postupak od dana navedenog u zahtjevu te je obvezan primjenjivati taj postupak 3 kalendarske godine.

(4) U slučaju da nadležna ispostava Porezne uprave utvrdi da je porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama u prethodnoj


kalendarskoj godini ostvario vrijednost isporuka veću od iznosa propisanog u član-ku 125.i stavku 1. Zakona izdaje rješenje o zabrani primjene postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama, pri čemu žalba ne odga�a izvršenje rješenja. Taj porezni obveznik mora od 1. siječnja tekuće kalendarske godine obračunavati PDV prema obavljenim isporukama te mora ispraviti račune u kojima je naveo napome-nu ≈obračun prema naplaćenim naknadama«.

(5) Porezni obveznik koji PDV obračunava i plaća prema obavljenim isporukama pri prijelazu na oporezivanje prema naplaćenim naknadama, za isporučena dobra i usluge obavljene prije prijelaza, a naplaćene poslije promjene načina obračunava-nja poreza, ne iskazuje poreznu obvezu.

(6) Porezni obveznik koji mijenja način obračunavanja PDV-a treba voditi računa o tome da se isporuke ne smiju dvostruko oporezivati niti smiju ostati neoporezive.

(7) Porezni obveznik tijekom jedne kalendarske godine ne može promijeniti način obračuna PDV-a.

XVI. POREZNI ZASTUPNIK

Članak 194.

(1) Porezni obveznik koji u tuzemstvu nema sjedište, ali ima sjedište u drugoj državi članici, može imenovati poreznog zastupnika kao osobu koja je obvezna platiti PDV.

(2) Porezni obveznik koji nema sjedište u tuzemstvu niti na području Europske unije, ali ima sjedište u trećoj zemlji ili na trećem području, mora imenovati poreznog zastupnika kao osobu koja je obvezna platiti PDV, osim u slučaju kada obavlja isključivo usluge prema posebnom postupku oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja ili elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici, a imaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u bilo kojoj državi članici ili kada obavlja isključivo povremeni me�una-rodni cestovni prijevoz putnika na području Republike Hrvatske.

(3) Porezni zastupnik koji zastupa poreznog obveznika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora biti registriran u tuzemstvu kao obveznik PDV-a. Porezni zastupnik ne može biti podružnica niti poslovna jedinica strane pravne osobe.

(4) Porezni zastupnik mora biti opunomoćen za zaprimanje pismena, podnošenje prijave PDV-a i obavljanja svih poslova u vezi s utvr�ivanjem i plaćanjem PDV-a poreznog obveznika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(5) Porezni zastupnik podnosi Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb zahtjev za izdavanje rješenja o poreznom zastupanju poreznog obveznika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i u njegovo ime podnosi Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a najkasnije 15 dana prije početka obavlja-nja djelatnosti tog poreznog obveznika u tuzemstvu. Porezna uprava, Područni ured Zagreb najkasnije 8 dana od dana podnošenja zahtjeva izdaje poreznom za-stupniku rješenje kojim se odobrava porezno zastupanje uz uvjet da zastupnik zadovoljava propisane uvjete za obavljanje poslova poreznog zastupanja. Navede-


no se ne primjenjuje u slučaju poreznog zastupanja kod uvoza dobara iz članka 44. stavka 1. točke 26. Zakona.

(6) Porezna uprava odbit će zahtjev za izdavanje rješenja za porezno zastupanje ili ukinuti već izdano rješenje ako je porezni zastupnik kažnjen na temelju pravomoć-nog rješenja za prekršaj odnosno ako je dužnik poreza ili drugih javnih davanja.

(7) Porezni zastupnik odgovara kao jamac platac za plaćanje PDV-a, kazni i zateznih kamata u vezi s poreznim dugom poreznog obveznika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka. Porezni obveznik i porezni zastupnik solidarno su odgovorni za obračuna-vanje i plaćanje PDV-a.

(8) Porezni zastupnik iz stavka 3. ovoga članka mora obavijestiti Poreznu upravu, Područni ured Zagreb o datumu prestanka obavljanja isporuka poreznog obvezni-ka kojeg zastupa u tuzemstvu.

Članak 194.a

Brisan.

XVIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 195.

Usluge putničkih agencija i organizatora putovanja koje su ugovorene, plaćene ili djelomično plaćene do 1. srpnja 2013. godine, a obavljene nakon 1. srpnja 2013. godine oporezivat će se prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je bio na snazi do 1. srpnja 2013. godine.

Članak 196.

Porezni obveznici koji zalihe dobara iskazuju po prodajnim cijenama s uračunanim PDV-om, pri smanjenju, povećanju ili ukidanju PDV-a, obvezni su na dan početka pri-mjene propisa kojim se povećava, smanjuje ili ukida PDV, obaviti popis dobara na za-lihama i utvrditi cijene s uračunanim PDV-om po novim stopama PDV-a.

Članak 197.

(1) Za poreznog obveznika koji je obveznik poreza na dohodak obveza obračuna PDV-a do 31. prosinca 2014. godine nastaje kada je primljena ili naplaćena naknada za isporučena dobra i obavljene usluge, osim za isporuke dobara unutar Europske unije, za stjecanje dobara unutar Europske unije, za isporuke ili premještanje do-bara iz članka 30. stavaka 8. i 9. Zakona, za usluge iz članka 17. stavka 1. Zakona i isporuke dobara, za koje je primatelj obvezan platiti PDV prema članku 75. stav-ku 1. točki 6. i članku 75. stavcima 2. i 3. Zakona i u slučaju iz članka 7. stavka 9. Zakona.

(2) Naknadom se kod obračuna na temelju primljene ili naplaćene naknade iz članka 139. Zakona, smatra sve ono što primatelj dobara ili usluga da ili plati za isporu-čena dobra ili usluge, osim PDV-a. U poreznu osnovicu ulazi i sve ono što neka druga osoba, a ne primatelj dobara ili usluga, da ili plati odnosno treba dati ili platiti poreznom obvezniku za isporučena dobra ili obavljene usluge.


(3) PDV se kod prijenosa gospodarske cjeline uvijek obračunava prema izdanim raču-nima neovisno o tome je li stjecatelju dopušteno oporezivanje prema primljenim (naplaćenim) naknadama.

(4) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka mora na računima navesti oznaku R-2, a pretporez može odbiti u razdoblju oporezivanja u kojem je račun plaćen.

(5) Porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka obvezni su u knjigovodstvu osigurati sve podatke potrebne za utvr�ivanje i plaćanje PDV-a na način propisan člankom 168. ovoga Pravilnika.

Članak 198.

(1) Isporuke dobara i usluga te stjecanje dobara koja se financiraju iz pretpristupnih programa i Programa Unije sklopljenima prije 1. srpnja 2013., godine oslobo�ene su plaćanja PDV-a. Oslobo�enje od plaćanja PDV-a za projekte iz komponenata IPA II. Prekogranična suradnja programi sa Slovenijom i Ma�arskom, IPA lll. ∑ Regionalni razvoj te IPA IV. ∑ Razvoj ljudskih potencijala primjenjuje se na sve postupke nabave koje je provedbeno tijelo (provedbena agencija) pokrenula do 30. lipnja 2013. te na sve postupke nabave koje provodi korisnik projekta temeljem glavnog ugovora sklopljenog sa provedbenim tijelom.

(2) Oslobo�enje od plaćanja PDV-a iz stavka 1. ostvaruje se temeljem Okvirnog spo-razuma izme�u Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi sudjelovanja Republike Hrvatske u programima pomoći Europske zajednice za projekte koji se financiraju iz potpore Europske zajednice (≈Narodne novine ∑ Me�unarodni ugo-vori«, br. 8/02 i 11/02), Okvirnog sporazuma izme�u Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) (≈Narodne novine ∑ Me�unarodni ugovori«, br. 10/07) i drugih programa koji se financiraju iz sredstava Europske zajednice u vezi finan-cijske pomoći Republici Hrvatskoj provodi se na način kako slijedi.

Državno tijelo nadležno za projekt obvezno je korisniku projekta dati jedan pri-mjerak ovjerenog preslika stranica ugovora iz kojih se vide podaci o potpisniku ugovo-ra, naziv projekta, broj ugovora, iznos i namjena potpore ∑ financijske pomoći.

Korisnik projekta preslik tih ovjerenih stranica ugovora ovjerava svojim pečatom i daje isporučitelju pri nabavi dobara i usluga. Navedeni ovjereni preslik će isporučitelju biti dokaz da ima pravo ne zaračunati PDV pri isporuci dobara i usluga u skladu s odredbom članka 13. točka 4. Dodatka A Okvirnog sporazuma izme�u Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi sudjelovanja Republike Hrvatske u programima pomoći Eu-ropske zajednice za projekte koji se financiraju iz potpore Europske zajednice i odredbom članka 26. stavak 2. točka b) Okvirnog sporazuma izme�u Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), te u skladu s odredbama o oslobo�enju od PDV-a drugih programa koji se financiraju iz sredstava Europske zajednice u svezi financijske pomoći Republici Hrvatskoj.

Ako je državno tijelo nadležno za projekt ujedno i korisnik projekta, tada ono kao korisnik projekta daje ovjereni preslik stranica ugovora isporučitelju dobara radi ostva-rivanja prava na oslobo�enje od plaćanja PDV-a.


Državno tijelo nadležno za projekt obvezno je Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu, dostaviti izvješće o ostva-renim oslobo�enjima od plaćanja PDV-a pri nabavi robe i usluga u tuzemstvu na Obras-cu ≈Izvješće o ostvarenim oslobo�enjima od plaćanja PDV-a« koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, po svakom korisniku projekta i ugovoru unutar projekta koje se financira iz potpore ∑ financijske pomoći Europske zajednice.

Državno tijelo nadležno za projekt obvezno je voditi evidencije o ostvarenim oslo-bo�enjima pri nabavi robe i usluga u tuzemstvu po korisnicima projekta.

Korisnik projekta obvezan je voditi evidenciju o ostvarenim oslobo�enjima pri nabavi robe i usluga u tuzemstvu po isporučiteljima dobara i usluga koja mora sadrža-vati podatke o nazivu projekta, broj ugovora i podatke o isporučiteljima (naziv, adresu, osobni identifikacijski broj, odnosno porezni broj stranog isporučitelja), broj računa i iznos naknade za isporučena dobra i obavljene usluge.

(3) Ovjeren preslik stranica ugovora iz stavka 2. ovoga članka podnosi se i nadležnoj carinarnici, radi osloba�anja od plaćanja PDV-a, kada se radi provedbe programa pomoći ∑ financijske potpore obavlja uvoz dobara.

Članak 199.

(1) U skladu s odredbama članka 137. Zakona odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost koje su na snazi do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji u vrijeme kada su dobra podvrgnuta postupcima privremenog uvoza s potpu-nim oslobo�enjem od plaćanja uvozne carine ili jednom od postupaka iz članka 51. stavka 1. Zakona (unesena su i smještena u slobodnu zonu, stavljena u postu-pak carinskog skladištenja, podvrgnuta postupcima privremenog uvoza s potpunim oslobo�enjem od plaćanja uvozne carine ili su podvrgnuta tim postupcima prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku ili carinskom postupku provoza, odnosno sličnim postupcima), a ti se postupci nisu prestali primjenjivati na ta dobra prije dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji primjenjuju se i nakon dana pri-stupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji sve dok se na ta dobra ne prestanu primjenjivati ti postupci u skladu s carinskim propisima.

(2) Ako se dobra iz stavka 1. ovoga članka stavljaju u slobodan promet podliježu opo-rezivanju PDV-om u skladu s odredbama Zakona. Ako se pri unosu dobara u Eu-ropsku uniju primjenjuje jedan od postupaka iz članka 51. stavka 1. i članka 55. stavaka 2. i 3. Zakona ili postupak privremenog uvoza s potpunim oslobo�enjem od carine ili postupak provoza strane robe, u skladu s carinskim propisima, opo-rezivi doga�aj i obveza obračuna PDV-a nastaje kada dobra prestanu biti predme-tom tih postupaka kako je propisano člankom 32. stavkom 2. Zakona.

(3) Ako se utvrdi da su dobra iz stavka 1. ovoga članka bila u slobodnom prometu u Republici Hrvatskoj ili na području Europske unije, a nisu bila uvezena u Republi-ku Hrvatsku smatra se da je došlo do izuzimanja tih dobara iz navedenih postupa-ka kojima su bila podvrgnuta prije dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, pa će se to smatrati uvozom tih dobara u smislu članka 11. Zakona.

(4) Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji dobra zatečena u postupku carinskog skladištenja za koja je u skladu s carinskim propisima utvr�en status


dobara Europske unije moći će se staviti u postupak puštanja u slobodan promet ili ponovno izvesti u treće zemlje ili staviti u provozni postupak do druge države članice u skladu s carinskim propisima.

Članak 200.

Obrazac PDV-K propisan ovim Pravilnikom podnosi se za cijelu 2013. godinu.

Članak 201.

Ovaj Pravilnik objavit će se u ≈Narodnim novinama« i stupa na snagu danom pri-stupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

DODATAK I.

VIDEO I AUDIO MATERIJALI OBRAZOVNE, ZNANSTVENE ILI KULTURNE NARAVI

KN oznaka Opis3704 00 Fotografske ploče, film, papir, karton i tekstil, osvijetljeni, ali

nerazvijeni: Ranije 3704 00 10 - Ploče i film:

- Kinematografski film, pozitivi, obrazovne, znanstvene ili kulturne naravi

Ranije 3705 Fotografske ploče i film, osvijetljeni, ali nerazvijeni, osim ki-nematografskog filma- Obrazovne, znanstvene ili kulturne naravi

3706 Kinematografski film, osvijetljen, ali nerazvijen, sa ili bez glazbe ili koji se sastoji jedino od glazbe:

3706 10 - Širine 35 mm i više -- Ostalo:

Ranije 3706 10 99 --- Ostali pozitivi:- Filmski žurnali (s glazbom ili bez glazbe) o doga�ajima koji

imaju vrijednost aktualnih vijesti u vrijeme uvoza, uvezeni u najviše dva primjerka svake teme u svrhu kopiranja

- Arhivski filmski materijal (s glazbom ili bez glazbe) nami-jenjen za uporabu u vezi s filmskim žurnalima

- Filmovi za razonodu posebno namijenjeni djeci i mladeži - Ostali filmovi obrazovne, znanstvene ili kulturne naravi

3706 90 -Ostalo: -- Ostalo:--- Ostali pozitivi:

Ranije 3706 90 51 - Filmski žurnali (s glazbom ili bez glazbe) o doga�ajima koji imaju vrijednost aktualnih doga�aja u vrijeme uvoza, uve-zeni u najviše dva primjerka svake teme u svrhu kopiranja


KN oznaka OpisRanije 3706 90 91 - Arhivski filmski materijali (s glazbom ili bez glazbe) nami-

jenjeni za uporabu u vezi s filmskim žurnalima Ranije 3706 90 99 - Filmovi za razonodu posebno namijenjeni djeci i mladeži

- Ostali filmovi obrazovne, znanstvene ili kulturne naravi 4911 Ostale tiskanice, uključujući tiskane slike i fotografije:

- Ostalo: 4911 99 -- Ostalo: Ranije 4911 99 00 --- Ostalo:

- Mikrokartice ili drugi mediji za pohranu podataka potrebni za informatičke i dokumentarne usluge obrazovne, znan-stvene ili kulturne naravi

- Zidni zemljovidi namijenjeni isključivo za prikazivanje i naobrazbu

Ranije 8523 Ploče, kazete i drugi mediji za snimanje zvuka i drugi slično snimljeni materijali uključujući matrice i modele za proizvod-nju ploča, ali su isključeni proizvodi iz poglavlja 37.:- Obrazovne, znanstvene ili kulturne naravi

Ranije 9023 00 Instrumenti, ure�aji i modeli namijenjeni za prikazivanje (pri-mjerice, u obrazovne svrhe ili na izložbama), koji nisu pri-mjereni za druge namjene:- Uzorci, modeli i zidni zemljovidi obrazovne, znanstvene ili

kulturne naravi, namijenjeni jedino za prikazivanje i nao-brazbu

- Nacrti ili vizualni prikazi apstraktnih pojmova, kao što je struktura molekula ili matematičke formule.

Razno Hologrami za laserske projekcije. Multimedijalni paketi.Materijali za programirane upute, uključujući materijale u obliku paketa s odgovarajućim tiskanim materijalima

DODATAK II.

Radovi iz članka 152. stavka 1. točke a) Pravilnika:1. Izvo�enje gra�evinskih konstrukcija (armirano betonske, metalne, drvene i

zidane konstrukcije, njihova sanacija i ojačanje te antikorozijska zaštita s pri-premom podloge),

2. Izvo�enje hidroizolacijskih i drugih zaštitnih sustava (izrada hidroizolacija, zaštite tla folijama i slično),

3. Izvo�enje kolnika, aerodromske piste (izrada nosive podloge, asfaltni i beton-ski slojevi, sanacija nakon iskopa za polaganje vodova, održavanje i slično),

4. Izvo�enje željezničkih i tramvajskih kolnika (radovi na donjem i gornjem ustro-ju, popravci i održavanje gornjeg i donjeg pružnog ustroja i slično),


5. Opremanja cesta i drugih prometnica te njihovih dijelova (zaštitna odbojna ograda, vjetrobrani, zaštita od buke, vertikalna signalizacija, horizontalna si-gnalizacija, svjetlosna signalizacija, ventilacija, protupožarni i drugi sustavi i slično),

6. Izvo�enje radova na podzemnim gra�evinama (bušenje sa strojevima za buše-nje, bušenje s eksplozivom, ugradnja zaštite, rad s pneumatskim strojevima i slično),

7. Izvo�enje hidroradova (va�enje šljunka i pijeska ∑ regulacijski radovi, hidrau-lička ispuna i melioracija, zaštita od erozije, osiguranje obala, te odgovarajući radovi na izvo�enju brana, nasipa, obala, luka i ustava i slično),

8. Izvo�enje podvodnih radova,9. Izvo�enje radova na distribucijskim sustavima i cjevovodima (radovi na izradi

cijevnih vodova: plinovoda, vodovoda, naftovoda, produktovoda, vodozahva-ta za vodoopskrbu, sustava za odvodnju i kanalizaciju i slično),

10. Izvo�enje zemljanih radova (iskop, premještanje zemlje, nasipavanje, zasipa-vanje, zemljani radovi na stijenama kod kojih se koristi eksploziv, rad s pneu-matskim strojevima i slično),

11. Izvo�enje geotehničkih radova (izvo�enje temeljenja na pilotima, izvo�enje potpornih zidova, izvo�enje ankera, stabilizacija tla, odvodnja, podupiranje temelja, dijafragme, injektiranje, čelične zavjese, mikropilotiranje, ugradnja mlaznog betona, zaštitne mreže i barijere, bušenje bunara i slično),

12. Izvo�enje elektroinstalacijskih i komunikacijskih radova (izvo�enje instalacija i vodova, ugradnja opreme i postrojenja uključujući prateće sustave, pomoćne ure�aje, instalacije i pripadajuće dijelove elektrotehničke opreme i komunika-cijske opreme, ako se izvode prilikom popravka, izgradnje ili rekonstrukcije),

13. Izvo�enje strojarskih instalacija i konstrukcija (izvo�enje instalacija, ugradnja opreme i postrojenja uključujući prateće sustave, pomoćne ure�aje, instalacije i pripadajuće dijelove, strojarske konstrukcije i strojarske opreme ako se izvo-de prilikom popravka, izgradnje ili rekonstrukcije gra�evine),

14. Izvo�enje privremenih gra�evinskih radova koji zahtijevaju specijalno izvo�e-nje i opremu (montažni radovi ∑ montaža tračnica za dizalice i postava, po-stavljanje skela, dizala na gradilištu, platforme i podesti i slično),

15. Manje složeni zemljani radovi (iskopi do dubine od 1 m od razine okolnog tla, iskopi do 30 m³ i slično),

16. Izvedba sportskih terena i parkirališta,17. Manje složeni podvodni radovi (ronilačka pripomoć kod sanacije obala u pod-

vodnom dijelu, podvodne ugradnje betona, tesarskih i armiračkih radova, kod postavljanja podvodnih instalacija, podvodni ručni iskop refulerima, podvodno rezanje i varenje i slično),

18. Zidarski radovi (zidanje zidova, žbukanje, fasade, fasadni toplinski sustavi, sanacija betona, priprema podloge za završne obloge, suhi estrih, industrijski podovi, podne cementne glazure i slično),

19. Izolaterski radovi,20. Tesarski radovi,21. Ugradnja stolarije i bravarije,22. Krovopokrivački radovi,


23. Vodoinstalaterski radovi i slični radovi (sanitarni ure�aji, instalacije vodovoda i kanalizacije, mokri dio instalacije protupožarne zaštite, ure�aji za uklanjanje otpada, razvodi za navodnjavanje i slično),

24. Radovi ugradnje instalacija grijanja i hla�enja (instalacije grijanja i hla�enja, ventilacije i klima ure�aja i slično),

25. Radovi ugradnje liftova i eskalatora (ugradnja liftova, eskalatori, kosih i verti-kalnih podiznih platformi, industrijskih pretovarnih platformi, hidrauličnih rampi i slično),

26. Plinoinstalaterski radovi,27. Radovi ugradnje instalacija bazenske tehnike,28. Manje složeni elektroinstalaterski i komunikacijski radovi (elektro-instalacije i

instalacije komunikacija),29. Staklarski radovi,30. Limarski radovi,31. Stolarski radovi,32. Parketarski i slični radovi,33. Podopolagački radovi i radovi oblaganja (kamenarski, kamenorezački, kerami-

čarski),34. Radovi završne obrade podova (teracerski, kulir, dekorativni beton i slično),35. Soboslikarski i ličilački radovi (priprema podloge, ličenje, bojanje, postavljanje

tapeta),36. Gipsarski radovi, štukatura i slično,37. Radovi strojnog bušenja i rezanja uključujući horizontalno bušenje ispod pro-

metnica,38. Izvo�enje okana (šahtova) na distribucijskim sustavima, cjevovodima, promet-

nicama i slično,39. Izvo�enje rekreacijskih terena i pješačkih površina (staza, nogostupa i slično).

Napomena, NN 160/13

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost

Članak 74.

Porezni obveznik, koji PDV obračunava prema izdanim računima može odbiti PDV sadržan u računima s oznakom R-2 izdanima nakon 1. srpnja 2013. neovisno o tome je li takav račun dobavljaču platio ili nije.

Članak 75.

(1) Knjiga izdanih (izlaznih) računa Obrazac I-RA, Knjiga primljenih (ulaznih) računa Obrazac U-RA, Obrazac PDV, Obrazac PDV-K i Obrazac PDV-P, mijenjaju se i sa-stavni su dio ovoga Pravilnika.

(2) Obrazac PDV za posljednje obračunsko razdoblje 2013. i Obrazac PDV-K za 2013. podnosi se na obrascima koji su sastavni dio Pravilnika o porezu na dodanu vri-jednost (≈Narodne novine«, broj 79/2013 i 85/2013 ∑ ispravak).


Članak 76.

Ovaj Pravilnik objavljuje se u ≈Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2014. godine.

Napomena, NN 35/14

Pravilnik o izmjenama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost

Članak 3.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u ≈Narodnim novinama«.

Napomena, NN 157/14

Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dodanu vrijednost

Članak 62.

Obrazac PDV-K propisan Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost (≈Narodne novine«, broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14) podnosi se za 2014. godinu prema odred-bama toga Pravilnika.

Članak 63.

U cijelom tekstu Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (≈Narodne novine«, broj 79/13, 85/13, 160/13 i 35/14) riječi: ≈obračunsko razdoblje« u bilo kojem broju ili pa-dežu zamjenjuju se riječima: ≈razdoblje oporezivanja« u odgovarajućem broju i padežu.

Članak 64.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvog dana od dana objave u ≈Narodnim novinama«.

130/15


Iznimno od odredbi članka 1. stavka 2. ovoga Pravilnika Obrazac DONH podnosi se za 2015. godinu do 20. lipnja 2016. godine. Porezni obveznici čija su razdoblja oporezivanja od prvog do posljednjeg dana u mjesecu obvezni su do 20. lipnja 2016. godine podnijeti Obrazac DONH za prvih pet mjeseci 2016. godine za svako razdoblje oporezivanja pojedi-načno. Porezni obveznici čija su razdoblja oporezivanja od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju u istom roku podnose Obrazac DONH za prvo tromjesečje 2016. godine.

1/17

Članak 40.

Obrazac P-PDV, Obrazac PDV-P, Obrazac PDV-F, Obrazac ZP-PDV, Obrazac PDV-H, Obrazac - Isporuka NPS, Obrazac - Stjecanje NPS te Izvješće o ostvarenim oslobo�enjima od plaćanja PDV-a, mijenjaju se i sastavni su dio ovoga Pravilnika.


Članak 41.

Ovaj Pravilnik objavljuje se u Narodnim novinama i stupa na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama osim odredbi članka 22., članka 24. te članka 38. stavka 1. ovoga Pravilnika koje stupaju na snagu 2. siječnja 2018. godine.


Pravilnik o oslobođenju od poreza na dodanu vrijednost i trošarine za robu uvezenu u osobnoj prtljazi osoba koje

putuju iz trećih država te za robu uvezenu kao mala pošiljka nekomercijalnog značaja

(NN 79/13)

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Pravilnikom ure�uju detaljnija pravila za oslobo�enje od poreza na doda-nu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) i trošarine za robu uvezenu u:1. osobnoj prtljazi osoba koje putuju (u daljnjem tekstu: putnik) iz trećih država

ili područja iz članka 3. točke 2. ovoga Pravilnika,2. malim pošiljkama nekomercijalnog značaja koju iz odre�ene treće države šalju

fizičke osobe drugim fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj.

(2) Oslobo�enje od PDV-a i trošarine iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se uz oslo-bo�enje od carine sukladno Uredbi Vijeća (EZ) br. 1186/09 od 16. studenoga 2009. godine o uspostavi sustava oslobo�enja od carina u Europskoj uniji (kodificirana inačica) (SL L 324, 11. 10. 1993. str. 23).

Članak 2.

Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direk-tive:

∑ Direktiva Vijeća 2007/74/EZ od 20. prosinca 2007. o izuzeću od poreza na do-danu vrijednost i trošarina na uvoz robe za osobe koje putuju iz trećih država (SL L 346, 29. 12. 2007, str. 6∑12);

∑ Direktiva Vijeća 2006/79/EZ od 5. listopada 2006. o izuzeću od plaćanja poreza na uvoz malih pošiljaka robe nekomercijalnoga značaja iz trećih država (kodi-ficirana verzija) (SL L 286, 17. 10. 2006, str. 15∑18).


II. OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA PDV-a I TROŠARINE ZA ROBU UVEZENU U OSOBNOJ PRTLJAZI OSOBA KOJE PUTUJU IZ TREĆIH DRŽAVA

Članak 3.

Za potrebe ovoga poglavlja pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:1. Treća država je bilo koja država koja nije država članica Europske unije; imaju-

ći u vidu Fiskalni sporazum izme�u Francuske i Kneževine Monaka od 18. svibnja 1963. i Sporazum o prijateljskim i dobrosusjedskim odnosima izme�u Italije i Republike San Marino od 31. ožujka 1939., Monako i San Marino se ne smatraju trećim državama s obzirom na trošarine.

2. Područja gdje se propisi Europske unije koji se odnose na PDV ili trošarine ili oboje ne primjenjuju je bilo koji teritorij, osim teritorija treće države, gdje se ne primjenjuje Direktiva 2006/112/EZ ili Direktiva 2008/118/EZ ili se ne primjenju-je niti jedna od navedenih Direktiva. S obzirom na Sporazum izme�u vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Otoka Man o carini, trošarinama i usko povezanim pitanjima od 15. listopada 1979., Otok Man se ne smatra teritorijem gdje se ne primjenjuju odredbe Europske unije o PDV-u ili odredbe o trošarinama ili niti jedna od navedenih odredbi.

3. Putnici u zračnom prometu i putnici u morskom prometu su svi putnici koji pu-tuju zračnim ili morskim putem, ali koji ne putuju privatnim zrakoplovima niti plovilima za rekreaciju.

4. Rekreacijsko letenje i rekreacijska plovidba je uporaba zrakoplova ili morskih plovila od strane vlasnika ili pravne osobe koja ima pravo korištenja putem najma ili bilo kojim drugim putem u svrhe koje nisu komercijalne i posebno kada navedena prijevozna sredstva ne služe za prijevoz putnika ili robe, pružanje usluga koje se naplaćuju ili za potrebe javnih vlasti.

5. Radnik u pograničnoj zoni je bilo koja osoba čije uobičajene aktivnosti zahtije-vaju prelaženje granice u radnim danima.

Članak 4.

(1) Kada putovanje uključuje prelazak preko područja treće države ili započinje u području iz članka 3. točke 2. ovoga Pravilnika, ovaj Pravilnik se primjenjuje ako putnik ne može dokazati da je roba u njegovoj osobnoj prtljazi nabavljena u skla-du s općim uvjetima koji se primjenjuju kod oporezivanja na domaćem tržištu države članice i ne podliježe povratu PDV-a ili trošarina.

(2) Prelijetanje bez slijetanja ne smatra se prelaskom iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 5.

(1) Roba uvezena u osobnoj prtljazi putnika oslobo�ena je od plaćanja PDV-a i troša-rine pod uvjetom da je uvoz nekomercijalne naravi te da ne premašuje ukupnu vrijednost ili količinu koju propisuje ovaj Pravilnik.

(2) Osobnom prtljagom se smatra cjelokupna prtljaga koju putnik daje na uvid nadlež-nim carinskim tijelima pri dolasku, kao i sva prtljaga koju kasnije podnosi tim ti-


jelima pod uvjetom da može dokazati da je sva navedena prtljaga prijavljena isto-dobno u vrijeme polaska kod osobe koja je odgovorna za njezin prijevoz. Gorivo, osim goriva iz članka 7. stavka 3. ovoga Pravilnika, ne smatra se osobnom prtlja-gom.

(3) Uvoz se smatra nekomercijalnim ako zadovoljava sljedeće uvjete:1. vrši se povremeno,2. sastoji se isključivo od robe za osobnu uporabu putnika ili njihovih obitelji te

predmeta namijenjenih za poklone. Vrsta ili količina robe ne smije biti takva da ukazuje da se uvozi iz komercijalnih razloga.

Članak 6.

(1) Oslobo�enje od PDV-a i trošarine se odnosi na uvoz robe čija ukupna vrijednost ne premašuje svotu od 2.200,00 kuna po putniku. Za putnike u zračnom i pomor-skom prometu ova vrijednost iznosi 3.200,00 kuna.

(2) Za putnike mla�e od 15 godina vrijednosni limit iz stavka 1. ovoga članka iznosi 1.100,00 kuna, neovisno o prijevoznom sredstvu kojim putuju.

(3) U izračun vrijednosti robe na koju se primjenjuje oslobo�enje od PDV-a i trošarine ne uključuje se vrijednost trošarinskih proizvoda koji su količinski oslobo�eni od PDV-a i trošarine sukladno članku 7. ovoga Pravilnika.

(4) Premašuje li vrijednost pojedinoga predmeta koji se uvozi prema stavku 1. ovoga članka utvr�ene vrijednosti, u svrhu ostvarivanja oslobo�enja podjela vrijednosti takvoga predmeta nije dopuštena, niti se njegova vrijednost može dijeliti na dvije ili više osoba. Isto tako, nije dopuštena kumulacija ukupne vrijednosti robe na koju se može ostvarivati pravo na oslobo�enje na dvije ili više osoba.

(5) U izračun vrijednosti robe na koju se primjenjuje oslobo�enje od PDV-a i trošarine ne uključuje se vrijednost osobne prtljage putnika koja se privremeno uvozi ili se nakon privremenog izvoza ponovno uvozi te vrijednost medicinskih proizvoda neophodnih za putnikove osobne potrebe.

Članak 7.

(1) Neovisno o vrijednosnim ograničenjima iz članka 6. stavka 1. ovoga Pravilnika, pri uvozu se oslobo�enje od PDV-a i trošarine odnosi i na sljedeće količine trošarinskih proizvoda:1. duhanske prera�evine: ∑ 200 cigareta, ili ∑ 100 cigarilosa (pri čemu se cigarilosom smatraju cigare neto težine do 3 grama

po komadu), ili ∑ 50 cigara, ili ∑ 250 grama duhana za pušenje, ili ∑ odgovarajuća kombinacija količine navedenih duhanskih prera�evina;2. alkohol i alkoholna pića, osim mirnog vina i piva: ∑ alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola većim od 22% vol. ili nedenatu-

rirani etilni alkohol s udjelom alkohola od 80% vol. i više: 1 litra, ili


∑ alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola 22% vol. i manje: do 2 litre, ili ∑ odgovarajuća kombinacija količine navedenog alkohola i alkoholnih pića;3. mirno vino: 4 litre;4. pivo: 16 litara.

(2) Oslobo�enje od PDV-a i trošarine prema stavku 1. ovoga članka ne može se primi-jeniti na putnike mla�e od 17 godina.

(3) Od PDV-a i trošarine oslobo�eno je gorivo u standardnim spremnicima svakog prijevoznog sredstva, kao i do 10 litara identične vrste goriva u prikladnim preno-sivim spremnicima za rezervno gorivo.

Članak 8.

(1) Odredbe o oslobo�enjima od PDV-a i trošarine iz članka 6. stavaka 1. i 2. ovoga Pravilnika ne odnose se na:1. osobe s uobičajenim mjestom stanovanja u pograničnim područjima Republike

Hrvatske i susjednih trećih država,2. radnike u pograničnom području Republike Hrvatske i susjednih trećih država, te3. posade prijevoznih sredstava upotrijebljenih za dolazak iz trećih država ili po-

dručja iz članka 3. točke 2. ovoga Pravilnika.

(2) U osobnoj prtljazi osobe iz stavka 1. ovoga članka može se uz oslobo�enje od PDV-a i trošarine dnevno unijeti roba čija je vrijednost do 300,00 kuna.

(3) Neovisno o vrijednosnom ograničenju iz stavka 2. ovoga članka, pri uvozu se oslobo�enje od PDV-a i trošarine za osobe iz stavka 1. ovoga članka odnosi i na sljedeće dnevne količine trošarinskih proizvoda:1. duhanske prera�evine: ∑ 25 cigareta, ili ∑ 10 cigarilosa (pri čemu se cigarilosom smatraju cigare neto težine do 3 grama

po komadu), ili ∑ 5 cigara, ili ∑ 25 grama duhana za pušenje, ili ∑ odgovarajuća kombinacija količine navedenih duhanskih prera�evina;2. alkohol i alkoholna pića, osim mirnog vina i piva: ∑ alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola većim od 22% vol. ili nedenatu-

rirani etilni alkohol s udjelom alkohola od 80% vol. i više: 0,25 litre, ili ∑ alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola 22% vol. i manje: do 0,25 litre, ili ∑ odgovarajuća kombinacija količine navedenih pića;3. mirno vino: 1 litra;4. pivo: 1,5 litra.

(4) U izračun vrijednosti robe na koju se primjenjuje oslobo�enje od PDV-a i trošarine ne uključuje se vrijednost trošarinskih proizvoda koji su količinski oslobo�eni od PDV-a i trošarine sukladno stavku 3. ovoga članka.

(5) Odredbe ovoga članka neće se primijeniti ako osobe iz stavka 1. ovoga članka dokažu da putuju dalje od pograničnog područja ili da se ne vraćaju iz pograničnog područja susjedne treće države. Me�utim, odredbe ovoga članka će se primijeniti


ako radnici na granici ili u pograničnom području ili posade prijevoznih sredstava u me�unarodnom prometu uvoze robu u okviru obavljanja svojih poslova.

Članak 9.

(1) Vrijednosni limiti za primjenu oslobo�enja od PDV-a i trošarine iz članaka 6. i 8. ovoga Pravilnika uskla�uju se jednom godišnje s vrijednošću eura. Primjenjuje se tečaj Europske središnje banke (ECB) objavljen u Službenom listu Europske unije, koji vrijedi prvog radnog dana u mjesecu listopadu. Novi vrijednosni limiti, uskla-�eni s tečajem eura počinju se primjenjivati 1. siječnja sljedeće kalendarske godine.

(2) Ako preračunavanjem iznosa vrijednosnih limita iz članaka 6. i 8. ovoga Pravilni-ka izraženih u eurima do�e do njihovog porasta izraženog u nacionalnoj valuti za manje od 5% ili 5 eura, koji god je iznos manji, može se zadržati visina vrijednosnih limita koji su na snazi u vrijeme godišnjeg uskla�ivanja kako je predvi�eno stavkom 1. ovoga članka.

III. OSLOBOĐENJE OD PDV-a I TROŠARINE ZA ROBU U MALIM POŠILJKAMA NEKOMERCIJALNOG ZNAČAJA

Članak 10.

(1) Oslobo�ena je od PDV-a i trošarine roba sadržana u malim pošiljkama nekomerci-jalnog značaja koje besplatno šalju fizičke osobe iz trećih država drugim fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj.

(2) U smislu stavka 1. ovoga članka male pošiljke nekomercijalnog značaja znače pošiljke koje:1. su povremene naravi,2. sadrže samo robu koja je namijenjena osobnoj upotrebi ili upotrebi obitelji pri-

matelja čija vrsta i količina ne ukazuje da se ona uvozi za bilo kakvu komerci-jalnu svrhu,

3. pošiljatelj šalje primatelju bez plaćanja bilo koje vrste.

(3) Oslobo�enje od plaćanja PDV-a i trošarine iz stavka 1. ovoga članka količinski se ograničava za odre�ene proizvode, i to:1. duhanske prera�evine: ∑ 50 cigareta, ili ∑ 25 cigarilosa (pri čemu se cigarilosom smatraju cigare neto težine do 3 grama

po komadu), ili ∑ 10 cigara, ili ∑ 50 grama duhana za pušenje;2. alkohol i alkoholna pića: ∑ alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola većim od 22% vol. ili nedenatu-

rirani etilni alkohol s udjelom alkohola od 80% vol. i više: 1 litra, ili ∑ alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola 22% vol. i manje: do 1 litre, ili ∑ mirno vino: 2 litre;3. parfemi: 50 mililitara ili toaletne vode: 250 mililitara.


(4) Pošiljka iz stavka 1. ovoga članka ne smije premašivati ukupnu vrijednost od 330,00 kuna, u što se uključuje i vrijednost robe iz stavka 3. ovoga članka. Ako je ukupna vrijednost pošiljke viša, a sadrži dva ili više predmeta na koje bi se oslobo�enje moglo primijeniti da se šalju zasebno, oslobo�enje od plaćanja PDV-a i trošarine se primjenjuje na one predmete čija zajednička vrijednost iznosi do 330,00 kuna.

Članak 11.

Roba sadržana u malim pošiljkama nekomercijalnog značaja, a koja prelazi količi-ne iz članka 10. ovoga Pravilnika u potpunosti se isključuje od prava na oslobo�enje od PDV-a i trošarine.

Članak 12.

(1) Vrijednosni limit za primjenu oslobo�enja od PDV-a i trošarine iz članka 10. ovoga Pravilnika uskla�uju se jednom godišnje s vrijednošću eura. Primjenjuje se tečaj Europske središnje banke (ECB) objavljen u Službenom listu Europske unije, koji vrijedi prvog radnog dana u mjesecu listopadu. Novi vrijednosni limit, uskla�en s tečajem eura počinje se primjenjivati 1. siječnja sljedeće kalendarske godine.

(2) Ako preračunavanjem iznosa vrijednosnog limita iz članka 10. ovoga Pravilnika izraženog u eurima do�e do njegovog porasta izraženog u nacionalnoj valuti za manje od 2% ili 5 eura, koji god je iznos manji, može se zadržati visina vrijednosnih limita koji su na snazi u vrijeme godišnjeg uskla�ivanja kako je predvi�eno stavkom 1. ovoga članka.

IV. ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 13.

Ovaj Pravilnik objavit će se u ≈Narodnim novinama«, a stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.


Pravilniko postupku ostvarivanja oslobođenja od

plaćanja poreza za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela europske unije te međunarodne

organizacije(NN 81/15 i 1/17)

I. TEMELJNE ODREDBEČlanak 1.

(1) Ovim Pravilnikom detaljno se ure�uje postupak ostvarivanja oslobo�enja od pla-ćanja poreza:∑ poreza na dodanu vrijednost (dalje u tekstu: PDV), ∑ trošarina te∑ posebnog poreza na motorna vozila,

za isporuke dobara i za obavljanje usluga u Republici Hrvatskoj namijenjenih za:1. službene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavništava te posebnih misi-

ja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i me�unarodnih organizacija odnosno predstavništava me�unarodnih organizacija koje kao takve priznaje Republika Hrvatska u okviru njihovog djelovanja u Republici Hrvatskoj te za osobne po-trebe stranog diplomatskog i konzularnog osoblja tih predstavništava i posebnih misija kao i za osobne potrebe stranog osoblja tih me�unarodnih organizacija,

2. službene potrebe institucija ili tijela Europske unije sa sjedištem u Republici Hr-vatskoj na koja se primjenjuje Protokol o povlasticama i imunitetima Europske unije od 8. travnja 1965. (dalje u tekstu: Protokol) u okvirima i pod uvjetima koji su utvr�eni tim Protokolom i Sporazumom izme�u Republike Hrvatske i Europske unije o provedbi Protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije u Repu-blici Hrvatskoj (“Narodne novine“ ∑ Me�unarodni ugovori, broj 7/2012),

3. službene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavništava te posebnih misi-ja i me�unarodnih organizacija odnosno predstavništava me�unarodnih orga-nizacija sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije te za osobne potre-be njihovog osoblja,


4. službene potrebe institucija ili tijela Europske unije sa sjedištem u drugoj drža-vi članici Europske unije na koja se primjenjuje Protokol u okvirima i pod uvje-tima koji su utvr�eni tim Protokolom i sporazumima o njegovoj provedbi ili sporazumima o sjedištu,

5. službene potrebe institucija ili tijela Europske unije sa sjedištem u trećoj zemlji na koja se primjenjuje Protokol u okvirima i pod uvjetima koji su utvr�eni tim Protokolom i sporazumima o njegovoj provedbi ili sporazumima o sjedištu,

6. potrebe oružanih snaga drugih država članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) ili civilnog osoblja koje ih prati ili za opskrbu njihovih menzi i kantina, kada te snage sudjeluju u zajedničkim obrambenim aktivnostima.

(2) Oslobo�enje od plaćanja poreza pri uvozu ostvaruje se izravno pri uvozu dobara za službene i osobne potrebe osoba iz stavka 1. točke 1. ovoga Pravilnika putem Potvrde o izravnom oslobo�enju koju izdaje državno tijelo nadležno za vanjske i europske poslove na Obrascu IOU čiji je oblik i sadržaj sastavni dio ovoga Pravil-nika. Oslobo�enje od plaćanja poreza pri uvozu motornih vozila ostvaruje se izrav-no pri uvozu temeljem potvrde iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika.

(3) Trećom zemljom se u smislu ovoga Pravilnika smatra bilo koja država ili područje koje nije područje Europske unije, odnosno na koje se ne primjenjuje Ugovor o osnivanju Europske unije.

(4) Izrazi koji se koriste u ovome Pravilniku, a imaju rodno značenje koriste se neu-tralno i odnose se na muške i ženske osobe.

II. OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA POREZA ZA DIPLOMATSKA I KONZULARNA PREDSTAVNIŠTVA I ZA MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE SA SJEDIŠTEM ILI PREDSTAVNIŠTVOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

Članak 2.

(1) Oslobo�enje od plaćanja poreza, pod uvjetima koji su propisani ovim Pravilnikom, za službene potrebe ostvaruju:1. diplomatska i konzularna predstavništva i posebne misije sa sjedištem u Repu-

blici Hrvatskoj, osim konzulata kojima rukovode počasni konzularni službenici, uz uvjet uzajamnosti,

2. me�unarodne organizacije, odnosno predstavništva me�unarodnih organizacija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, ako je to oslobo�enje propisano me�una-rodnim sporazumima koji obvezuju Republiku Hrvatsku.

(2) Oslobo�enje od plaćanja poreza iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, uz uvjet uza-jamnosti, za osobne potrebe ostvaruje:1. diplomatsko osoblje diplomatskih i konzularnih predstavništava (osim počasnih

konzularnih službenika) i posebnih misija te članovi njihovih obitelji koji žive u zajedničkom kućanstvu, ako nisu državljani Republike Hrvatske ili nemaju u Republici Hrvatskoj stalno prebivalište,

2. administrativno i tehničko osoblje diplomatskih i konzularnih predstavništava, osim osoblja konzulata kojima rukovode počasni konzularni dužnosnici, kao i


administrativno i tehničko osoblje, ako nisu državljani Republike Hrvatske ili nemaju u Republici Hrvatskoj stalno prebivalište,

3. osoblje posebnih misija, te članovi njihovih obitelji koji žive u zajedničkom kućanstvu, ako nisu državljani Republike Hrvatske ili nemaju u Republici Hr-vatskoj stalno prebivalište.

(3) Oslobo�enje od plaćanja poreza iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, za osobne po-trebe, ostvaruje:1. diplomatsko osoblje me�unarodnih organizacija, odnosno predstavništava me-

�unarodnih organizacija i članovi njihovih obitelji koji žive u zajedničkom ku-ćanstvu, ako nisu državljani Republike Hrvatske ili nemaju u Republici Hrvatskoj stalno prebivalište, a to je oslobo�enje propisano me�unarodnim sporazumima koji obvezuju Republiku Hrvatsku,

2. administrativno i tehničko osoblje kao i stručnjaci me�unarodnih organizacija, odnosno predstavništava me�unarodnih organizacija i članovi njihovih obitelji koji žive u zajedničkom kućanstvu, ako nisu državljani Republike Hrvatske ili nemaju u Republici Hrvatskoj stalno prebivalište, a to je oslobo�enje propisano me�unarodnim sporazumima koji obvezuju Republiku Hrvatsku.

(4) Članovima obitelji osoblja iz stavka 2. i 3. ovoga članka smatraju se osobe koje u Republici Hrvatskoj ostvaruju povlastice temeljem odgovarajuće posebne osobne iskaznice koju izdaje državno tijelo nadležno za vanjske i europske poslove.

1. ISPORUKE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Članak 3.

(1) Isporuke dobara ili obavljene usluge osobama iz članka 2. ovoga Pravilnika oslo-bo�ene su plaćanja poreza u Republici Hrvatskoj pod uvjetima koji su propisani ovim Pravilnikom.

(2) Oslobo�enje iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se kao izravno oslobo�enje ili putem povrata poreza.

(3) Oslobo�enje od plaćanja poreza pri isporukama motornih vozila i pogonskog gori-va za motorna vozila osobe iz članka 2. ovoga Pravilnika ostvaruju isključivo kao izravno oslobo�enje.

(4) Izravno oslobo�enje od plaćanja poreza primjenjuje se pri isporuci nekretnina te pri obavljanju usluge najma ili zakupa poslovnog prostora, namijenjenih za služ-bene potrebe osoba iz članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika.

(5) Za isporuke dobara i usluga iz stavka 1. ovoga članka, osim onih iz stavka 3. i 4. ovoga članka, oslobo�enje od plaćanja poreza ostvaruje se putem povrata prema članku 6. ovoga Pravilnika.

1.1. IZRAVNO OSLOBOĐENJE

Članak 4.

(1) U izdvojenom specijaliziranom prodajnom mjestu otvorenom sukladno carinskim propisima ostvaruje se izravno oslobo�enje od plaćanja poreza na isporuke doba-


ra osobama iz članka 2. ovoga Pravilnika na temelju Potvrde o izravnom oslobo-�enju iz članka 1. stavka 2. ovoga Pravilnika.

(2) Osobe iz članka 2. ovoga Pravilnika ostvaruju izravno oslobo�enje od plaćanja po-reza pri isporuci pogonskog goriva za motorna vozila uz posebnu karticu goriva koja se izdaje temeljem potvrde državnog tijela nadležnog za vanjske i europske poslove na Obrascu KG. Posebnu karticu goriva temeljem ovjerenog Obrasca KG izdaje tro-šarinski obveznik kojeg je izabrala osoba iz članka 2. ovoga Pravilnika kao isporuči-telja pogonskog goriva. Korisnik posebne kartice goriva obvezan je kod promjene podataka vezanih uz motorno vozilo podnijeti trošarinskom obvezniku novi Obrazac KG, odnosno vratiti posebnu karticu goriva trošarinskom obvezniku izdavatelju po-sebne kartice. Trošarinski obveznik koji je izdao posebnu karticu goriva obvezan je pratiti godišnje količine isporučenog pogonskog goriva sukladno podacima o uzaja-mnosti koje im dostavlja državno tijelo nadležno za vanjske i europske poslove.

(3) Osobe iz članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika oslobo�enje od plaćanja poreza ostva-ruju izravno pri isporukama nekretnina koje su prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost predmet oporezivanja PDV-om te pri obavljanju usluga najma ili zakupa poslovnog prostora, koje su namijenjene za njihove službene potrebe, temeljem potvrde državnog tijela nadležnog za vanjske i europske poslove na Obrascu IO.

(4) Obrazac KG i Obrazac IO sastavni su dio ovoga Pravilnika, a dostavljaju se na ovjeru državnom tijelu nadležnom za vanjske i europske poslove u tri primjerka.

Članak 5.

(1) Oslobo�enje od plaćanja poreza iz članka 3. stavka 3. ovoga Pravilnika ostvaruje se izravno pri isporuci motornog vozila za koje je obvezna registracija u Republici Hrvatskoj temeljem potvrde koju ovjerava državno tijelo nadležno za vanjske i europske poslove koja se izdaje na Obrascu IOMV koja je sastavni dio ovoga Pra-vilnika. Potvrda se u pet primjeraka dostavlja na ovjeru državnom tijelu nadležnom za vanjske i europske poslove koje utvr�uje da li je ispunjen uvjet uzajamnosti s državom šiljateljicom podnositelja zahtjeva i potvr�uje pravo na ostvarivanje izrav-nog oslobo�enja od plaćanja poreza.

(2) Pri isporuci motornog vozila iz stavka 1. ovoga članka isporučitelj izdaje račun koji mora sadržavati podatke propisane člankom 79. Zakona o porezu na dodanu vri-jednost. Osobe iz članka 2. ovoga Pravilnika mogu za potrebe izdavanja računa navesti adresu predstavništva (misije) ili organizacije. Isporučitelj u računu za obavljenu isporuku upisuje klasu, urudžbeni broj i datum potvrde iz stavka 1. ovoga članka te u računu navodi da porez nije obračunan temeljem potvrde držav-nog tijela nadležnog za vanjske i europske poslove.

(3) Isporučitelj motornog vozila iz stavka 1. ovoga članka obvezan je uz izdani račun u svojoj evidenciji čuvati primjerak potvrde kao dokaz o obavljenoj isporuci uz primjenu oslobo�enja od plaćanja poreza.

1.2. POVRAT POREZA

Članak 6.

(1) Oslobo�enje od plaćanja poreza na isporuke dobara ili obavljene usluge ostvaruje se, prema članku 3. stavku 5. ovoga Pravilnika, podnošenjem zahtjeva za povrat


poreza državnom tijelu nadležnom za vanjske i europske poslove na Obrascu P-DIP čiji je oblik i sadržaj sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) Uz zahtjev za povrat iz stavka 1. ovoga članka moraju biti priloženi kronološki poredani izvornici računa, koji moraju sadržavati podatke propisane člankom 79. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Zahtjev za povrat mora sadržavati podatak o bankovnom računu (uključujući IBAN i BIC) otvorenom u Republici Hrvatskoj na koji će se vratiti plaćeni porez. Ako se zahtjev za povrat odnosi na trošarinske proizvode, uz zahtjev moraju biti priloženi računi izdani isključivo za trošarinske proizvode. Računi za alkohol, alkoholna pića i pivo moraju imati iskazan volumni udio alkohola u % vol. Ako računi nemaju iskazane navedene elemente podnositelj zahtjeva na računu dodatno upisuje volumni udio alkohola u % vol.

(3) Državno tijelo nadležno za vanjske i europske poslove po primitku zahtjeva za povrat poreza utvr�uje:a) je li podnositelj zahtjeva osoba iz članka 2. ovoga Pravilnika koja ima pravo na

povrat poreza, b) je li ispunjen uvjet uzajamnosti.

(4) Ako su uvjeti iz stavka 3. ovoga članka ispunjeni, državno tijelo nadležno za vanj-ske i europske poslove dostavlja zahtjev za povrat poreza Poreznoj upravi, Područ-nom uredu Zagreb zajedno sa izvornicima računa temeljem kojih se ostvaruje pravo na povrat, u roku od 8 dana od dana njegova zaprimanja. Porezna uprava, Područni ured Zagreb vodi evidencije zahtjeva za povrat poreza.

(5) Porezna uprava, Područni ured Zagreb po primitku zahtjeva za povrat poreza utvr�uje:a) jesu li zahtjevu za povrat poreza priloženi izvornici računa navedenih u zahtjevu,b) jesu li priloženi računi izdani u skladu sa člankom 79. Zakona o porezu na dodanu

vrijednost, a ako se radi o trošarinskim proizvodima, je li priložen zaseban račun za ta dobra te imaju li računi iskazane podatke prema stavku 2. ovoga članka,

c) je li zahtjev za povrat poreza podnesen u roku iz stavka 7. ovoga članka.

(6) Porezna uprava, Područni ured Zagreb obavijestit će podnositelja zahtjeva ako bilo koji od uvjeta iz stavka 5. ovoga članka nije ispunjen te zatražiti od podnositelja zahtjeva sve podatke potrebne za donošenje rješenja iz stavka 9. ovoga članka. Podnositelj zahtjeva Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb dostavlja zahtije-vane podatke u roku od 8 dana od dana zaprimanja navedene obavijesti.

(7) Zahtjev za povrat poreza iz stavka 1. ovoga članka podnosi se za kalendarsko tro-mjesečje, a najkasnije u roku od 12 mjeseci od isteka tromjesečja na koje se zahtjev odnosi. Za kalendarsko tromjesečje podnosi se jedan zahtjev za povrat poreza.

(8) Ako se utvrdi da postoji račun koji nije uključen u zahtjev, isti se može uključiti u zahtjev za povrat poreza za bilo koje sljedeće kalendarsko tromjesečje, a najkasni-je do isteka roka iz stavka 7. ovoga članka.

(9) Porezna uprava, Područni ured Zagreb donosi privremeno rješenje u roku od 60 dana od dana zaprimanja zahtjeva za povrat poreza državnog tijela nadležnog za vanjske i europske poslove. U slučaju da je Porezna uprava, Područni ured Zagreb zatražio dodatne podatke iz stavka 6. ovoga članka rok za donošenje


rješenja je 60 dana od dana zaprimanja traženih podataka. Ako Porezna uprava, Područni ured Zagreb nije u roku iz stavka 6. ovoga članka dobila odgovor na svoj zahtjev, donijet će rješenje o odbijanju zahtjeva ili djelomičnom odobrenju povrata poreza.

(10) Nakon donošenja rješenja o odobrenom povratu poreza Porezna uprava, Područni ured Zagreb izvršava povrat poreza uplatom u kunama na račun otvoren u tuzem-stvu najkasnije u roku od 10 dana po isteku roka iz stavka 9. ovoga članka.

(11) Nakon odobrenog povrata poreza Porezna uprava, Područni ured Zagreb poništava izvornike računa pečatom s natpisom “Iskorišteno pravo na povrat poreza“ i vraća ih izravno podnositelju zahtjeva.

(12) Ako Porezna uprava, Područni ured Zagreb ospori zahtjev u cijelosti ili djelomično, odnosno utvrdi neispunjenje propisanih uvjeta za povrat poreza, tada se izdaje rješenje o odbijanju zahtjeva za povrat plaćenog poreza ili se donosi rješenje o novoutvr�enom iznosu poreza za povrat.

1.3. OSTALE ODREDBEČlanak 7.

(1) Ako državno tijelo nadležno za vanjske i europske poslove sukladno članku 6. stavku 3. ovoga Pravilnika utvrdi da uvjet uzajamnosti nije ispunjen, oslobo�enje od plaćanja poreza pri nabavi dobara ili usluga u Republici Hrvatskoj ostvaruje se putem povrata na način propisan člankom 6. ovoga Pravilnika, pod uvjetom da je ukupna vrijednost isporuke za koju se traži povrat poreza veća od 740,00 kuna, uključujući porez, po jednom računu. Isto ograničenje odnosi se i na osobe iz članka 2. stavka 1. točke 2. i članka 2. stavka 3. ovoga Pravilnika, osim ako me�u-narodnim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku nije drugačije odre�eno.

(2) Vrijednosno ograničenje iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na isporuke pogon-skog goriva za motorna vozila.

Članak 8.

Količina pogonskog goriva za motorna vozila na koju se primjenjuje oslobo�enje od plaćanja poreza iz članka 4. stavka 2. ovoga Pravilnika odre�ena je uvjetom uzaja-mnosti čije ispunjenje utvr�uje državno tijelo nadležno za vanjske i europske poslove.

2. ISPORUKE U DRUGOJ DRŽAVI ČLANICI EUROPSKE UNIJE

Članak 9.

(1) Ako osoba iz članka 2. ovoga Pravilnika ima pravo na oslobo�enje od plaćanja poreza pri nabavi dobara ili usluga u drugoj državi članici Europske unije, isporu-čitelju u drugoj državi članici Europske unije dostavlja ovjerenu Potvrdu o oslobo-�enju od poreza na dodanu vrijednost i/ili trošarine iz Priloga II. Provedbene uredbe Vijeća (EU) br. 282/2011 od 15. ožujka 2011. kojom se utvr�uju provedbe-ne mjere za Direktivu 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (prera�ena verzija) (SL L br. 77 od 23. 3. 2011., str. 1. čiji je oblik i sa-držaj sastavni dio ovoga Pravilnika.


(2) Osoba iz članka 2. ovoga Pravilnika podnosi na ovjeru potvrdu iz stavka 1. ovoga članka na hrvatskom ili engleskom jeziku u tri primjerka kao i dokument o narudž-bi poslova državnom tijelu nadležnom za vanjske i europske poslove.

(3) Državno tijelo nadležno za vanjske i europske poslove će u roku od 15 dana od primitka Potvrde iz stavka 1. ovoga članka utvrditi:∑ je li podnositelj potvrde osoba iz članka 2. ovoga Pravilnika,∑ odgovara li podnesena potvrda obrascu iz stavka 1. ovoga članka,∑ donijeti odluku o prihvaćanju, odnosno odbijanju ovjere podnesene potvrde.

(4) Državno tijelo nadležno za vanjske i europske poslove dva primjerka ovjerene potvrde iz stavka 1. ovoga članka uručuje osobi koja ostvaruje pravo na oslobo�e-nje od plaćanja poreza u drugoj državi članici Europske unije, a jedan primjerak zadržava u svrhu evidencije.

(5) Osoba koja ostvaruje pravo na oslobo�enje od plaćanja poreza u drugoj državi članici Europske unije dva primjerka ovjerene potvrde iz stavka 1. ovoga članka dostavlja isporučitelju dobara ili usluga u drugoj državi članici Europske unije. Jedan primjerak ovjerene potvrde isporučitelj zadržava za svoju evidenciju, a dru-gi prati dobra odnosno kretanje trošarinskih proizvoda. Kod kretanja trošarinskih proizvoda drugi primjerak potvrde mora biti priložen uz tiskanu inačicu elektro-ničkog trošarinskog dokumenta ili komercijalnog dokumenta koji sadrži jedinstve-nu referentnu oznaku, odnosno drugi dokument u skladu sa posebnim propisom koji ure�uje trošarine.

(6) Osoba iz stavka 5. ovoga članka obvezna je potvrditi primitak trošarinskih proi-zvoda podnošenjem Obavijesti o primitku trošarinskih proizvoda koju, uz potvrdu iz stavka 1. ovoga članka, dostavlja nadležnom područnom carinskom uredu naj-kasnije u roku od pet radnih dana nakon primitka trošarinskih proizvoda radi ostvarivanja oslobo�enja od plaćanja trošarine. Obavijest o primitku trošarinskih proizvoda sastavni je dio ovoga Pravilnika.

(7) Osoba koja ostvaruje oslobo�enje od plaćanja poreza dužna je presliku ovjerene potvrde iz stavka 1. ovoga članka čuvati zajedno s računom za nabavljena dobra odnosno trošarinske proizvode ili usluge u rokovima odre�enim posebnim propi-som.

III. OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA POREZA ZA DIPLOMATSKA I KONZULARNA PREDSTAVNIŠTVA I MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE SA SJEDIŠTEM ILI PREDSTAVNIŠTVOM U DRUGOJ DRŽAVI ČLANICI EUROPSKE UNIJE

Članak 10.

(1) Ako diplomatska i konzularna predstavništva, posebne misije, me�unarodne orga-nizacije te njihovo diplomatsko, administrativno i tehničko osoblje sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije nabavljaju dobra ili usluge od obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj ili kod ovlaštenih držatelja trošarinskih skladišta u Republici Hrvatskoj, izravno oslobo�enje od plaćanja poreza u Republici Hrvatskoj ostvaruju


na način da isporučitelju dostave ovjereni primjerak potvrde iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika koju je ovjerilo nadležno tijelo države u kojoj imaju sjedište.

(2) Izravno oslobo�enje od plaćanja trošarine ostvaruje se i pri nabavi trošarinskih proizvoda puštenih u potrošnju u Republici Hrvatskoj samo ako se ostvaruje isto-vremeno i oslobo�enje od plaćanja PDV-a. Isporučitelj ispostavlja račun koji mora sadržavati podatke propisane člankom 79. Zakona o porezu na dodanu vrijednost i broj potvrde iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika.

(3) Isporučitelj koji je osobi iz stavka 1. ovoga članka isporučio trošarinski proizvod koji je pušten u potrošnju u Republici Hrvatskoj obvezan je primjerak ovjerene potvrde iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika, uz račun i potvrdu primitka troša-rinskih proizvoda, dostaviti nadležnom carinskom uredu zajedno sa pismenim zahtjevom za povrat trošarine.

(4) Isporučitelj je obvezan u svojoj evidenciji čuvati primjerak potvrde iz stavka 1. ovoga članka zajedno s računom, a kod trošarinskih proizvoda i potvrdu primitka iz stavka 3. ovoga članka.

IV. OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA POREZA ZA INSTITUCIJE I TIJELA EUROPSKE UNIJE SA SJEDIŠTEM U REPUBLICI HRVATSKOJ

Članak 11.

Izravno oslobo�enje od plaćanja poreza pri nabavi dobara ili usluga u Republici Hrvatskoj za službene potrebe ostvaruju institucije ili tijela Europske unije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj na koja se primjenjuje Protokol u okvirima i pod uvjetima koji su utvr�eni tim Protokolom i Sporazumom izme�u Republike Hrvatske i Europske unije o provedbi Protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije u Republici Hrvatskoj (“Narodne novine“ ∑ Me�unarodni ugovori, broj 7/2012).

1. ISPORUKE U REPUBLICI HRVATSKOJČlanak 12.

Osobe iz članka 11. ovoga Pravilnika ostvaruju izravno oslobo�enje od plaćanja poreza pri nabavi dobara ili usluga u Republici Hrvatskoj pod uvjetom da vrijednost tih dobara ili usluga iznosi najmanje 740,00 kuna po jednom računu, uključujući porez, a isporučitelju dostavljaju dokument o narudžbi poslova u kojemu moraju navesti napo-menu o svojem pravu na porezno oslobo�enje temeljem Sporazuma izme�u Republike Hrvatske i Europske unije o provedbi protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije u Republici Hrvatskoj.

2. ISPORUKE U DRUGOJ DRŽAVI ČLANICI EUROPSKE UNIJEČlanak 13.

Ako osobe iz članka 11. ovoga Pravilnika imaju pravo na izravno oslobo�enje od plaćanja poreza pri nabavi dobara ili usluga u drugoj državi članici Europske unije, is-poručitelju u drugoj državi članici Europske unije podnose ovjerenu potvrdu iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika.


V. OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA POREZA ZA INSTITUCIJE I TIJELA EUROPSKE UNIJE SA SJEDIŠTEM U DRUGOJ DRŽAVI ČLANICI EUROPSKE UNIJE ILI SA SJEDIŠTEM U TREĆOJ ZEMLJI

Članak 14.

Ako institucije ili tijela Europske unije sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije, odnosno sa sjedištem u trećoj zemlji nabavljaju dobra ili usluge u Republici Hr-vatskoj tada se odgovarajuće primjenjuju odredbe članka 10. ovoga Pravilnika.

VI. OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA POREZA ZA ORUŽANE SNAGE DRUGIH DRŽAVA ČLANICA ORGANIZACIJE SJEVERNOATLANTSKOG UGOVORA (NATO) ILI ZA CIVILNO OSOBLJE KOJE IH PRATI

Članak 15.

(1) Isporuke dobara ili usluga obavljene u Republici Hrvatskoj za potrebe oružanih snaga drugih država članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (dalje u tek-stu: NATO) ili civilnog osoblja koje ih prati te za opskrbu njihovih menza i kantina izravno su oslobo�ene od plaćanja poreza pod uvjetom da sudjeluju u zajedničkim obrambenim aktivnostima i to vojnim akcijama, odnosno vojnim vježbama ili obuci, konferencijama, seminarima i drugim sličnim aktivnostima.

(2) Potvrdu o ispunjenju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka izdaje nadležno državno tijelo koje je nositelj provedbe ugovora.

(3) Potvrda iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:1. naziv države članice NATO-a,2. podatke o zajedničkoj aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka koja se provodi te

predvi�eno vrijeme trajanja te aktivnosti,3. specifikaciju dobara koji se nabavljaju ili usluga koje se koriste,4. datum izdavanja potvrde,5. pečat i potpis ovlaštene osobe izdavatelja potvrde.

(4) Porezni obveznik koji je obavio isporuke iz stavka 1. ovoga članka mora u svojim evidencijama imati potvrdu nadležnog državnog tijela na temelju koje je kupac ostvario pravo na nabavu oslobo�enu poreza.

VII. ZABRANA OTUĐENJA

Članak 16.

(1) Ako osoba iz članka 2. ovoga Pravilnika koja je pri nabavi dobara imala pravo na oslobo�enje od plaćanja poreza u skladu s ovim Pravilnikom, ta dobra otu�i, pre-da ih na uporabu drugim osobama ili ih koristi u druge svrhe (dalje u tekstu: otu-


�enje) prije isteka 3 godine od datuma nabave, mora platiti porez čijeg plaćanja je pri nabavi bila oslobo�ena.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka, dužna je prijaviti otu�enje Poreznoj upravi, Po-dručnom uredu Zagreb kako bi se utvrdila obveza plaćanja poreza te je dužna platiti utvr�eni iznos PDV-a o čemu Porezna uprava, Područni ured Zagreb donosi rješenje, kao i utvr�eni iznos trošarina te posebnog poreza na motorna vozila o čemu rješenje donosi Carinska uprava.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, porezi se ne plaćaju ako je otu�enje posljedi-ca smrti osobe koja je imala pravo na oslobo�enje u skladu s ovim Pravilnikom ili ako dobro otu�i član obitelji osobe koja ima pravo na oslobo�enje, a koji prestaje boraviti u Republici Hrvatskoj zbog smrti osobe koja je imala pravo na oslobo�enje. Porez se ne plaća ni u slučaju uništenja motornog vozila koje je bilo oslobo�eno, a vrijednost na dan nezgode mu je umanjena najmanje 70% ili ako je ukradeno i nije prona�eno u roku od 6 mjeseci od prijave kra�e, o čemu postoji očevidnik nadležnog tijela. Ako osoba iz članka 2. ovoga Pravilnika prodaje uništeno motor-no vozilo koje ima tržišnu vrijednost, a koje je bilo u skladu sa Zakonom o porezu na dodanu vrijednost predmet oslobo�enja od plaćanja poreza, dužna je to prija-viti Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb kako bi se utvrdila obveza plaćanja poreza te je dužna platiti utvr�eni iznos PDV-a o čemu Porezna uprava, Područni ured Zagreb donosi rješenje, kao i utvr�eni iznos posebnog poreza na motorna vozila o čemu rješenje donosi Carinska uprava.

(4) U slučaju da se dobro nabavljeno uz primjenu oslobo�enja od plaćanja poreza u skladu s ovim Pravilnikom prodaje osobama koje tako�er imaju pravo na oslobo-�enje od plaćanja poreza u skladu s ovim Pravilnikom, takvo otu�enje oslobo�eno je plaćanja poreza.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBEČlanak 17.

(1) Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o postupku ostvari-vanja oslobo�enja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost i trošarina za diplo-matska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te me�una-rodne organizacije (“Narodne novine“, broj 160/2013).

(2) Iznimno od članka 3. stavka 3. i 4. ovoga Pravilnika, oslobo�enje od plaćanja po-reza ostvaruje se putem povrata poreza sukladno članku 6. ovoga Pravilnika za isporuke pogonskog goriva za motorna vozila i nekretnina do 30. rujna 2015, a za usluge najma ili zakupa poslovnog prostora do 31. prosinca 2015.

(3) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.


Zakona o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije

kasko osiguranja cestovnih vozila(NN 150/02)

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom propisuje plaćanje poreza na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila.

Članak 2.

Porez iz članka 1. ovoga Zakona prihod je državnog proračuna.

II. PREDMET OPOREZIVANJA

Članak 3.

Porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti plaća se na premije utvr�ene ugovorom s društvom za osiguranje o obveznom osiguranju cestovnih motor-nih vozila, odnosno na premije utvr�ene ugovorom s društvom za osiguranja za kasko osiguranje cestovnih vozila.

III. POREZNI OBVEZNIK

Članak 4.

Porezni obveznici su društva za osiguranje koja s pravnim i fizičkim osobama sklapaju ugovore i naplaćuju premije osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja cestovnih vozila izravno ili neizravno preko posrednika ili zastupnika.

IV. POREZNA OSNOVICAČlanak 5.

(1) Porezna osnovica za utvr�ivanje poreza na premije osiguranja od automobilske odgovornosti je premija osiguranja koju društvo za osiguranje utvr�uje pravnoj ili


fizičkoj osobi pri sklapanju ugovora o obveznom osiguranju cestovnih motornih vozila.

(2) Porezna osnovica za utvr�ivanje poreza na premiju kasko osiguranja cestovnih vozila je premija osiguranja koju društvo za osiguranje utvr�uje pravnoj ili fizičkoj osobi pri sklapanju ugovora o kasko osiguranju cestovnih vozila.

V. POREZNA STOPAČlanak 6.

(1) Stopa poreza iznosi 15% od ugovorene premije osiguranja od automobilske odgo-vornosti.

(2) Stopa poreza iznosi 10% od ugovorene premije kasko osiguranja cestovnih vozila.

VI. POREZNA OSLOBOĐENJA

Članak 7.

Porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i porez na premije kasko osiguranja cestovnih vozila ne plaćaju diplomatska i konzularna predstavništva.

VII. NASTANAK POREZNE OBVEZE

Članak 8.

Obveza obračunavanja poreza na premije osiguranja od automobilske odgovorno-sti i poreza na premije kasko osiguranja cestovnih vozila nastaje u trenutku sklapanja ugovora s pravnom ili fizičkom osobom.

VIII. PLAĆANJEČlanak 9.

Porezni obveznik iz članka 4. ovoga Zakona plaća porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i porez na premije kasko osiguranja cestovnih vozila u roku 30 dana od dana nastanka porezne obveze.

IX. POREZNI NADZOR

Članak 10.

Obračunavanje i plaćanje poreza na premije osiguranja od automobilske odgovor-nosti i poreza na premije kasko osiguranja cestovnih vozila nadzire Porezna uprava.

X. OVLASTI MINISTRA FINANCIJA

Članak 11.

Ministar financija propisuje oblik i sadržaj evidencija o plaćanju poreza po ovome Zakonu.


XI. KAZNENE ODREDBE

Članak 12.

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj porezni obveznik:1. ako ne obračuna porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti,

odnosno na premije kasko osiguranja cestovnih vozila (članak 4.),2. ako na propisanu osnovicu ne primijeni propisanu poreznu stopu (članak 5. i

6.),3. ako porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i porez na pre-

mije kasko osiguranja cestovnih vozila ne obračuna u propisanom roku (članak 8.),

4. ako porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i porez na pre-mije kasko osiguranja cestovnih vozila ne uplati na propisani račun (članak 9.).

(2) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. točke 1., 2., 3. i 4. kaznit će se i odgovorna osoba kod poreznog obveznika.

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 13.

U žalbenom postupku, obnovi i prekršajnom postupku, pri utvr�ivanju roka zasta-re te pri obračunavanju, plaćanju i povratu poreza primjenjuju se odredbe Općega po-reznog zakona ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Članak 14.

Danom početka primjene ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti (≈Narodne novine«, br. 107/01.).

Članak 15.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u ≈Narodnim novinama« a primjenjuje se od 1. siječnja 2003.


Pravilnik o vođenju evidencije o plaćenom porezu na premije osiguranja

od automobilske odgovornosti i na premije kasko osiguranja cestovnih vozila

(NN 16/03 i 1/17)

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom propisuje se oblik, sadržaj i način vo�enja evidencije ugovora o obveznom osiguranju cestovnih motornih vozila, iznosu premija osiguranja od automobilske odgovornosti i poreznoj obvezi prema datumu dospijeća te eviden-cije ugovora o kasko osiguranju cestovnih vozila, iznosu premija kasko osiguranja cestovnih vozila i poreznoj obvezi prema datumu dospijeća.

(2) Ovim Pravilnikom propisuje se oblik i sadržaj izvješća o obračunanom i plaćenom porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti te na premije kasko osiguranja cestovnih vozila.

(3) Obrasci iz stavaka 1. i 2. ovoga članka sastavni su dio Pravilnika.

Članak 2.

(1) Evidenciju ugovora o obveznom osiguranju cestovnih motornih vozila, iznosu premija osiguranja od automobilske odgovornosti i poreznoj obvezi prema datumu dospijeća porezni obveznik dužan je voditi na obrascu E-PAO, a evidenciju ugovo-ra o kasko osiguranju cestovnih vozila, iznosu premija kasko osiguranja cestovnih vozila i poreznoj obvezi prema datumu dospijeća porezni obveznik dužan je vodi-ti na obrascu E-PKO.

(2) Evidencija E-PAO zaključuje se mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je nastala porezna obveza po ugovoru o osiguranju od automobilske odgovornosti kao i evidencija E-PKO za premije kasko osiguranja cestovnih vozila.

(3) Evidencije iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik dostavlja nadležnoj isposta-vi Porezne uprave zajedno s mjesečnim odnosno godišnjim izvješćem.

Članak 3.

(1) U obrazac E-PAO porezni obveznik upisuje:


stupac 1 ∑ dan kada su ugovori o obveznom osiguranju cestovnih motornih vozi-la sklopljeni s pravnim i fizičkim osobama

stupac 2 ∑ ukupan broj sklopljenih ugovora na dan iz stupca 1

stupac 3 ∑ ukupan iznos premija osiguranja od automobilske odgovornosti za ukupan broj sklopljenih ugovora na dan iz stupca 1

stupac 4 ∑ iznos premija osiguranja od automobilske odgovornosti koje su oslo-bo�ene od plaćanja poreza prema članku 7. Zakona

stupac 5 ∑ oporezivi iznos premije osiguranja ∑ porezna osnovica

stupac 6 ∑ poreznu stopu

stupac 7 ∑ obračunani iznos poreza na poreznu osnovicu iz stupca 5

stupac 8 ∑ datum dospijeća plaćanja porezne obveze prema članku 9. Zakona.

(2) U obrazac E-PKO porezni obveznik upisuje:

stupac 1 ∑ dan kada su ugovori o kasko osiguranju cestovnih vozila sklopljeni s pravnim i fizičkim osobama

stupac 2 ∑ ukupan broj sklopljenih ugovora na dan iz stupca 1

stupac 3 ∑ ukupan iznos premija kasko osiguranja cestovnih vozila za ukupan broj sklopljenih ugovora na dan iz stupca 1

stupac 4 ∑ iznos premija kasko osiguranja cestovnih vozila koje su oslobo�ene od plaćanja poreza prema članku 7. Zakona

stupac 5 ∑ oporezivi iznos premija kasko osiguranja ∑ porezna osnovica

stupac 6 ∑ poreznu stopu

stupac 7 ∑ obračunani iznos poreza na poreznu osnovicu iz stupca 5

stupac 8 ∑ datum dospijeća plaćanja porezne obveze prema članku 9. Zakona.

Članak 4.

(1) Porezni obveznik dužan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave dostavljati izvješće o obračunanom i plaćenom porezu na premije osiguranja od automobilske odgo-vornosti i na premije kasko osiguranja cestovnih vozila na obrascu IZ-PAOKO.

(2) U obrazac IZ-PAOKO porezni obveznik u stupac 3 upisuje podatke koji se odnose na premije osiguranja od automobilske odgovornosti, a u stupac 4 podatke na premije kasko osiguranja cestovnih vozila. Porezni obveznik upisuje u redni broj:

1 - ukupan iznos premija osiguranja prema ugovorima sklopljenima u izvještaj-nom mjesecu

2 - iznos premija osiguranja koje su oslobo�ene od plaćanja poreza prema član-ku 7. Zakona


3 - iznos premija osiguranja prema ugovorima sklopljenima u izvještajnom mje-secu koje podliježu oporezivanju i čine poreznu osnovicu

4 - stopu poreza

5 - obračunani iznos poreza

6 - iznos dospjele porezne obveze koju treba uplatiti u izvještajnom mjesecu

7 - iznos uplaćenog poreza

8 - uplaćenu poreznu obvezu iz prethodnog razdoblja

9 - ukupno uplaćenu poreznu obvezu

10 - obvezu poreza koja dospijeva u sljedećem razdoblju.

Članak 5.

(1) Mjesečno izvješće iz članka 4. ovoga Pravilnika porezni obveznici dostavljaju nad-ležnoj ispostavi Porezne uprave do 15. u mjesecu za protekli mjesec.

(2) Godišnje izvješće o obračunanom i plaćenom porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i na premije kasko osiguranja cestovnih vozila porezni obveznici dostavljaju na obrascu iz članka 4. ovoga Pravilnika.

(3) Godišnje izvješće iz stavka 2. ovoga članka porezni obveznici dostavljaju nadležnoj ispostavi Porezne uprave do 31. siječnja tekuće godine za proteklu godinu.

(4) Uz mjesečno izvješće iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznici moraju dostav-ljati i evidenciju (obrazac E-PAO i obrazac E-PKO) iz članka 2. ovoga Pravilnika.

Članak 6.

Evidencija E-PAO i mjesečno izvješće za prosinac 2002. godine te godišnje izvješće za 2002. godinu porezni obveznici podnose na obrascima i u rokovima utvr�enim u Pravilniku o obliku i sadržaju obrazaca za evidentiranje i izvješćivanje o obračunanom i plaćenom porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti (≈Narodne no-vine«, broj 14/02).

Članak 7.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o obliku i sadržaju obrazaca za evidentiranje i izvješćivanje o obračunanom i plaćenom porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti (≈Narodne novine«, broj 14/02).

Članak 8.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu s danom objave u ≈Narodnim novinama«.

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO FINANCIJA

POREZNA UPRAVASREDIŠNJI URED

4b/2

017.

Pore

z na

doda

nu v

rĳ ed

nost

s ko

men

taro

m

Travanj, 2017.

Porez na dodanu vrĳ ednost

s komentarom

na dodanu vrĳ ednost - ijf.hri osloboenje iz članka 17. zakona o pravnom položaju vjerskih...

Documents