mxiaruli yviteli `rrubeli~ - კარგი ... iii-iv klasi_n5_2015.pdf · xraxnis msgavsad. amis...
TRANSCRIPT
1ivnisi, 2015
sabavSvo gazeTi, III-IV klasi, N5 ivnisi, 2015
k i T x v i s d r o
gagrZeleba me-2 gv.
ekranze albaT bevrjer ginaxavs uc-nauri wyalqveSa qalaqi, romelsac bi-kini boTomi hqvia. iq cxovroben Zalian ucnauri arsebebi: mxiaruli spanjbo-bi da misi saukeTeso megobari, zRvis varsk vlavi patriki; mudam gaRizianebu-li kalmari sqvidvordi; ciyvi sendi, ro-melic wyalqveS cxovrebas specialuri hidrokostiumis saSualebiT axerxebs...
isic gemaxsovreba, spanjbobi ananasis saxlSi rom cxovrobs da kafeSi mzareu-lad muSaobs. Tan ugemrieles buterbro-debs amzadebs. marTalia, es saqme yovel-Tvis erTnairi warmatebiT ar gamosdis, magram ara uSavs...
rogoria spanjbobi? Zalian ucnauri, Zalian energiuli da Zalian popularu-li. dRes is mTel msoflioSi bavSvebis erT-erTi yvelaze sayvareli persona-Jia. spanjbobi teleekranebze pirvelad 1999 wlis 1 maiss gamoCnda. man maSinve uamravi mayurebeli miizida. mxiaruli yviTeli `Rrubeli~ da misi wyalqveSa megobrebi swrafad gaxdnen televars-kvlavebi. Teqvsmeti wlis Semdegac isi-ni bavSvebis sayvarel gmirebad rCebian. films ki axal-axali seriebi da saxaliso istoriebi emateba.
yvelam viciT, vin gamoigo-na cnobili miki mausi, ixvi donaldi da ZaRli pluto. spanj bobi, patriki da sqvid-
vordi ki animator-ma stiv hilen-
burgma Seqmna.
spanjbobis msgavsad erT dros isic mzareulad mu-Saobda zRvis pro-duqtebis resto-ranSi. stivi adre sazRvao biolo-giasac swavlobda. Semdeg xe-lovnebis skolaSi multipli-kacias daeufla. animaciebis keTebac swored mas Semdeg daiwyo.
hilenburgs Zalian uyvarda zRvis bi-nadrebis xatva. didxans fiqrobda, ro-gori unda yofiliyo misi multfilmis mTavari personaJi. akvirdeboda zRvis cxovelebs da wyalqveSa samyaros. sabo-lood arCevani zRvis Rrubelze SeaCe-ra. zRvis Rrubeli ucnauri cxovelia. garegnulad mcenares ufro waagavs, vid re – cxovels. mas xom gadaadgile-ba ar SeuZlia. rac Seexeba im Rrublebs, romlebsac abazanasa da samzareuloSi iyeneben, maT mcenareuli masalisgan, ce-lulozisgan, amzadeben.
spanjbobi marTlac ucnauri persona-Jia. is ananasis saxlSi cxovrobs. hilen-burgma ifiqra, rom spanjbobs ananasis saxlis `surneli moewoneboda~. ynos-va xom Zalian mniSvnelovani grZnobaa zRv is cxovelebisTvis!
mxiaruli yviTeli `Rrubeli~
2 ivnisi, 2015
k i T x v i s d r o
spanjbobs Tavidan spanjboi, anu `Rru-belbiWuna~ erqva. Tumca maSin es saxeli ukve iyo sxvisi safirmo niSani. sxvanairad rom vTqvaT, am saxelwodebas kanonierad flobda kidev viRac sxva (iseve, rogorc miki mausis saxels flobs disnei). mog-vianebiT hilenburgma moipova saavtoro ufleba saxelze `spanjboi~, magram Secva-la is. oRond saxelSi datova sityva `Rru-beli~, es personaJi bavSvebs yvelis naWeri rom ar hgonebodaT nasvretebis gamo.
albaT gaxsovs spanjbobis xma da sici-li. animaciis mTavar personaJs cnobili msaxiobi, tom keni, axmova-nebs. msaxio-bis azriT, misi gmiris sicils mayureblebis-Tvis okeane unda gaexsenebina. amitom de l finisTvis da ma xasiaTebel xmebs Toliis wivili Seu-ries da ase miiRes spanjbobis cnobili si-cili.
animaciis kidev erTi saintereso per-sonaJia kalmari sqvidvordi. Tumca, Tu daakvirdebi, dainaxav, rom is Tavisi age-bulebiT sulac ar hgavs namdvil kalmars. sqvidvordis sacecebi garegnulad kal-marsac mogvagonebs da rvafexasac. Tum-ca sabolood arc erTia da arc – meore. mas xom mxolod eqvsi saceci aqvs. wesiT da rigiT rva fexi unda hqonoda. magram animatorebma ifiqres, rom amdeni kiduri gmiris garegnobas Zalian gadatvirTavda. amitom sqvidvords mxolod ori xeli da oTxi fexi aqvs (anu sul eqvsi kiduri).
Rvezeli `krebi petis~ recepti sagul-dagulod daculi saidumloa. Tumca mis Se-saxeb zogierTi ram mainc aris cnobili. ani-maciis avtori stiv hilenburgi ambobs, rom es saucxoo burgerebi vegetarianulia.
sxvaTa Soris, spanjbobi mxolod ani-maciis gmiri ar aris. axla is niu iorkis garemos dacvis departamentsac exmareba. uzarmazari spanjbobi bavSvebs mouwo-debs, rom wyals gaufrTxildnen. `dazo-geT wyali!~ – Seaxsenebs xolme is bavSveb-sa da maT mSoblebs.
pirveli gverdidan
vegetarianuli sakvebi – sakvebi, romelic gamoricxavs nebismieri cxovelis (aseve frinve-lis, Tevzis da a. S.) xorcs.
saxaliso davaleba: gaxdi animatori
warmoidgine, rom cnobili animatori xar da axali gmiri unda Seqmna Seni momavali animaciuri filmisTvis. dawere, rogori iqneba is. SegiZlia, qve-moT mocemuli diagrama daixmaro. survi-lis mixedviT, daamate an moakeli punqte-bi. mTavaria, saintereso da damajerebeli iyos.ho, Seni personaJi aucileblad unda daxa-to.warmatebas gisurveb!
3ivnisi, 2015
k i T x v i s d r o
ginaxavs bumerangi? erTi SexedviT is ubra-
lo moxrili joxia. magram mxolod erTi Se-xedviT! es `ubralo joxi~ gasrolis Semdeg trial-trialiT mifrinavs haerSi. bolos ki isev msrolelTan brundeba.
bumerangi avstralieli monadireebis tra-diciuli iaraRia. igi pirvelad swored maTTan naxes evropelma mogzaurebma. bumerangis uc-naurma moZraobam sagonebelSi Caagdo evrope-lebi. verafriT gaegoT, rogor brundeboda joxi ukan, msrolelTan. manamde aseTi iaraRi arsad enaxaT, amitom evropaSi didxans egonaT, rom bumerangi avstralielebma gamoigones.
mogvianebiT gairkva, rom bumerangis msgavsi iaraRi uZvelesi droidan iyo gavrcelebuli. XX saukuneSi sxvadasxva kontinentze ipoves misi Zveli nimuSebi. 1922 wels ingliselma ar-qeologma hovard karterma faraon tutanhamo-nis samarxSi aRmoaCina bumerangis msgavsi iara-
Ri. Zveli egviptelebi mas frinve-lebze sanadirod an gasarTobad iyenebdnen.
bumerangi poloneTSic ipoves. is ramdeni-me aTasi wlis win aris damzadebuli mamontis eSvisgan. msgavsi iaraRi hqoniaT Zvel germane-lebsac. gamoiyeneboda indoeTSic. aRmoCeni-lia Crdiloamerikel indielebTanac...
avstraliuri bumerangi sxvebisgan formiT gansxvavdeba. misi boloebi odnav gadaRunulia xraxnis msgavsad. amis gamo is haerSi ucnaurad daklaknil mruds akeTebs. mere, Tu mizans asc-da, ukanve brundeba msrolelTan.
avstralielebi bumerangs XX saukunemde iyenebdnen rogorc sanadiro an sabrZolo ia-raRs. sabrZolo bumerangs boloebze rkinis wvetebs umagrebdnen mowinaaRmdegis ukeT da-samarcxeblad.
XX saukunis 60-iani wlebidan bumerangis tyorcna sportis saxeobad iqca. 1969 wels Seiqmna avstraliis bumerangis asociacia (BAA – Boomerang Association of Australia). 1971 wlidan ki avstraliaSi yovel wels imarTeba erovnuli Cempionati bumerangis tyorcnaSi. Sejibri tardeba ramdenime saxeobaSi: mizan-Si srola, `avstraliuri raundi~ (bumerangis
Sors da zustad srola da Semdeg misi daWe-ra), `dablingi~ (ori bumerangis erTdroulad srola) da sxv.
bumerangis tyorcna dRes erT-erTi popu-laruli gasarTobia evropaSi. saTamaSo bume-rangebi masaliT, formiT, feriT gansxvavdeba sanadiro an sabrZolo iaraRisgan. isini bevrad ufro msubuqia da, ra Tqma unda, usafrTxo.
adamiani igonebs da qmnis
bumerangis mtyorcneli meomris Zveli egvipturi gamosaxuleba.
bumerangi sxvadasxva formi-sa da zomisaa. yvelaze metad gavrcelebulia namglise-buri bumerangi. mas ori frTa, anu ori mxari aqvs. namglise-buri bumerangis sigrZe 35-39 sm-s udris, mxrebis sigane 3
sm-ia. aseTi bumerangis mxrebs Soris kuTxe 90-dan 180 gradusamde meryeobs. mxrebi SeiZleba Tanabari iyos an – sxvadasxva sigrZis. arsebobs propeleris formis bumerangic, romelsac SeiZ-leba sami an oTxi frTa hqondes.
saxaliso davaleba: daamzade bumerangi
saWiro masala da xelsawyoebi:sqeli muyaos naWeri, webovani lenti
(e. w. skotCi), Savi fanqari, webo `emulsia~, makrateli, saxazavi
I safexurimuyaosgan gamoWeri ori erTnai-
ri zoli da makratliT moumrgvale kuTxeebi. SegiZlia, saRebavebiT moxato an gaaferado muyaos naWre-bi. ase bumerangi ufro lamazi gamo-giva. bolos maT simyarisTvis gadaa-kari webovani lenti.
II safexurimuyaos orive naWerze saxazaviT
gadazome erTi da imave zomis man-Zili da gaavle wyvetili xazi (naxe nimuSi). Semdeg am xazebze gadakece muyaos erTi bolo zeviT, xolo meore – qveviT, xraxniseburad. ase moamzade meore naWeric.
III safexuriaiRe webo da muyaos naW-
rebi SeaerTe jvris formaze, aucileblad zustad SuaSi.
Seni bumerangi mzadaa! axla SegiZlia Tavisufali
sivrce moZebno da gamoscado is. daimaxsovre, Tu bumerangs mcire daxri-
li kuTxiT gauSveb, ukeT gafrindeba.
warmatebas gisurveb!avstraliis bumerangis asociaciis em-blema (BAABAA– Boomerang Association of Australia)
4 ivnisi, 2015
k i T x v i s d r o
leqsi
daTvi mucels ifxans TaTiT, dilidanve ucdis sadils. `ra Tqma unda, tyeSi sjobda, wablic mqonda, Taflic mqonda~, – albaT ase fiqrobs daTvi da Tan mucels ifxans TaTiT. gvels ki Tavi qvaze udevs da sisinebs: `ar maqvs bude, magram mainc yvelas vZulvar, Tumca CemiT ar movsulvar~. isev Rames elis mgeli, isev erTi mizani aqvs... Tavs ki ase inugeSebs: `vnaxoT, iqneb sizmaria?!~ – Sen vinRa xar? – focxveri, – rogora xar? – ra miSavs. – mainc, mainc? – mowyenili. – ra ginda? – ra minda da... gamiSvan! xepre zebra arc uyurebs sawyal irmis xriok ezos da Tan ise ibuteba, TiTqos ZaliT SeRebeso.
kenguru swrafia, rogorc enguri. `enguro~ unda erqvas kengurus. ise modis begemoti, TiTqos icis, risTvis modis. mTeli qveynis gaocebas cdilobs spilo, bavSvebi ki abrazeben: – `spilo-wvrilo!~
es ki Cveni niangia, Zveli mkvidri Tbilisis. erTxel kudic Searxia SarSan winis winis win. arc uyurebs stumrebs wero: `sad mcalia, leqsebs vwero~. dauwyvia zurgze frTebi, mzeze Tbeba. Zirs yria: svavebi, qorebi, arwivebi, – rogorc damsxvreuli tankis nawilebi. farSevangi arcerTs ar hgavs, dedofali iyos TiTqos, dRe da Rame imas fiqrobs, ras daixat-daiqargavs. `axla ase viRa icvams?!~ – ukvirs cicars. loms ki sZinavs da mZinarec yvela mxecze lamazia. arc buxunebs... Tumca buxuns galiaSi ra fasi aqvs.
zooparkioTar WilaZe
GAGAAam furcliT SegiZlia wigni gaakeTo, Tanac Zalian swrafad. amisaT-vis furceli gazeTidan unda amoxio da wyvetil xazze Suaze gakeco.
kiTxvis d
ro
kidec
. enriet
as gadar
Cena ver
mo
xerxd
a. qo
rwinebi-
dan 5 wl
is Semdeg j
onic
gar
daic
vala.
meuR
lis
gard
acval
ebis Semdeg iz
a-bel
a indo
eTSi gaemgz
avra.
iq daaf
uZna T
avisi disa d
a meu
Rl
is saxel
obis
hos-
pitl
ebi d
a ad
gilo
briv
mosaxl
eobas exmar
ebod
a.58 wl
is asakSi izabel
a baR
dad
idan T
eiranSi gaemgz
avra (amJamad
erayisa d
a iranis
ded
aqalaqebi, Sesabamisad
). es erT
-erT
i yvelaz
e saSineli
mogz
aur
oba iyo
. mas kor
pis qud
ic hqo
nda, d
amcavi saT
valec
d
a Salis niR
abic, magr
am saSineli sic
xisgan mainc it
anje-
bod
a. bol
os, r
oc
a misi cxeni T
eiranSi Sebaku
nda, iz
abela
iseTi gaSeSebu
li iyo
, ro
m Zlivs Camo
qveiTd
a. is cxenz
e ma-makac
iviT gad
amjd
ari Sevid
a qalaqSi imis nac
vlad
, ro
m qa-l
is unagir
ze gver
du
lad
mjd
ariyo
. aman Teir
anSi did
i miT-
qma-moT
qma gamoiwvia. es mo
gzau
ro
ba mxol
od
sicxis gamo
ar
yof
ila r
Tu
li. baR
dad
idan T
eiranisken mimaval
gzaz
e sak-vebic
akld
a. man TiT
qmis 12 kilo
grami d
aiklo
.T
eiranis mo
naxul
ebis Semdeg bir
dma eqvsi T
ve moand
o-
ma Tu
rqeT
is ded
aqalaq st
ambol
Si Casvlas. mer
e sakuT
a-r
i qaravani waiyvana ir
anSi, qur
Tist
ansa da T
ur
qeTSi. iyo
Cr
dil
oeT
indo
eTSi t
ibetis saz
Rvar
ze. ver
isvenebda d
a agr
Zelebd
a Tavis gabed
ul
eqspedic
iebs. tibet
Si mogz
au-
ro
bis dr
os mis c
xens erT
-erT
mdinar
eze gad
asvlis d
ro
s f
exi aeria, wyal
Si Cavard
a da d
aixrCo
. izabel
a ki gadar
Ca, magr
am or
i nekni gaut
yda.
es uc
naur
i da gabed
ul
i mogz
aur
i cxo
vrebis bo
lo
mde
agrZel
ebda mso
fl
ios sxvad
asxva adgil
is monaxu
lebas. 70
wlis asakSi af
rikaSi gaemgz
avra pir
velad
. 72 wlisam mo
i-naxu
la mar
oko
. mas asakis gamo siar
ul
i ukve Zal
ian uW
ir-
da. amit
om iZu
lebu
li gaxd
a, sul
Tnis nabo
Zeb cxenz
e kibiT
asul
iyo. mo
mdevno
wels Sinisken r
om br
und
ebod
a, avad gax-
da d
a gard
aicval
a. es moxd
a 1904 wlis 7 o
qto
mbers. d
akr-
Zalu
lia So
tl
andiis d
edaqal
aq edinbu
rgSi.
izabel
a b
irdi
uSiSari m
ogzauri qal
i–
Sen
alba
T g
iyva
rs
mogz
aur
ebi
da
maT
sao
car
amb
ebsa
c x
Sir
ad
kiT
xul
ob.
axl
a sw
or
ed e
rT
-er
T m
aTga
nze
giam
bob.
mas
, ma
rT
a-l
ia, u
cno
bi a
dgi
leb
i ar
aR
mou
Ceni
a, m
agr
am s
aku
Tar
i ga
mbed
ao-
biT
bev
ri
gaao
ca.
mo
yva
wyal
did
oba
Si,
iyo
mo
qmed
vu
lka
nze,
c
alT
val
a ya
CaR
Tan
er
Tad
gad
aiar
a kl
do
vani
mT
ebi,
qar
buqS
i ki
is
e ga
iyin
a, r
om
wamw
ameb
sa d
a wa
rbe
bze
lo
lu
ebi
ekid
a...
ar d
aga-
viwy
des
, sa
uba
ria
mo
gzau
r q
alz
e. m
an d
aaxl
oeb
iT 1
50 w
lis
win
T
iTqm
is m
art
om
moia
ra
Crd
ilo
eT a
mer
ika,
iap
oni
a, C
ineT
i, k
o-
rea
, ind
oeT
i, t
ibet
i, T
ur
qeT
i, m
aro
ko, a
vst
ral
ia, h
avai
.ma
mac
i mo
gzau
ri
qal
i iz
abel
a l
usi
bir
di
1831
wl
is 1
5 o
qto
m-be
rs
dai
bad
a in
glis
Si, b
or
ou
brij
is r
aio
nSi.
im
dr
os,
ro
gor
c
wesi
, mx
ol
od
mam
akac
ebi
mogz
aur
obd
nen.
yve
las
mia
Cnd
a, r
om
qal
i su
stia
da
saxi
faT
o m
ogz
aur
oba
Si w
asvl
a mi
si s
aqme
ar
ar
is.
izab
ela
bir
dma
daa
mtki
ca,
ro
m es
az
ri
mcd
aria
. iz
abel
a ba
vSvo
baSi
su
sti
iyo
da
xSir
ad a
vad
myo
fo
bda.
18
wlis
asa
kSi
ope
rac
ia g
auke
Tes
, ma
gram
sr
ul
ad m
ainc
ver
gam
o-
jan
mrT
eld
a.
– o
kean
is g
adaR
ma u
nda
imo
gzau
ro
s d
a ga
moke
Td
eba,
– u
rCi
a eq
imma
bir
dis
mam
as e
rT
-er
Ti
viz
itis
dr
os.
ma
mas
Zal
ian
und
od
a, m
isi
gogo
na u
keT
gam
xdar
iyo
. er
T d
Res
10
0 f
unt
i mi
sca
da
SesT
avaz
a iq
gam
gzav
reb
ul
iyo
, sa
dac
mo
i-su
rve
bda.
bir
ds
bevr
i ar
uf
iqr
ia.
Crd
ilo
eT a
mer
ikaS
i ga
mgz
a-vr
eba
gad
awyv
ita.
win
rT
ul
i gz
a el
od
a: o
kean
e u
nda
gad
ael
axa
da
uc
xo m
iwaz
e ga
das
ul
iyo
. maS
in i
gi 2
3 wl
is i
yo.
izab
ela
das
, enr
iet
as, s
wer
da
wer
ileb
s. T
avis
sao
car
mo
gzau
-r
oba
ze
uyv
ebo
da.
wer
ileb
Si
iseT
i sa
int
eres
o a
mbeb
i iy
o
aRwe
ril
i,
ro
m d
am
ur
Cia,
Se
ekr
iba
isin
i d
a wi
gnad
ga-
moec
a. i
zab
elac
daT
anxm
da
da
ase
Seiq
mna
misi
pir
vel
i wi
gni
– `
ingl
isel
i qa
li
ame-
rik
aSi~
. wi
gni
Zal
ian
mal
e ga
xda
popu
lar
ul
i mT
el i
n-gl
isSi
. mo
gzau
ro
ba
did
xa
rj
eb-
Tan
iyo
dak
avSi
reb
ul
i mg
zav
-r
obi
sTvi
s sa
Wir
o T
anxa
ro
m
eSo
va, i
zab
ela
Tav
is T
avga
da-
sava
ls
aRwe
rd
a, w
igne
bs y
id-
da
da
ase
ixd
ida
mogz
aur
obi
s sa
fas
ur
s. i
gi i
se x
Sir
ad C
nde-
bod
a J
ur
nal
ebSi
, r
om
mal
e sa
xel
i mo
ixve
Wa.
18
92
wel
s pi
rve
li
qal
i iy
o, v
inc
sam
efo
ge
ogr
afiu
l
saz
oga
do
ebaS
i ga
awev
ria
nes.
iz
abel
a am
erik
idan
ma
le
dab
ru
nda
da
sac
xovr
ebl
ad
gad
avid
a So
tl
and
iis
ded
a-qa
laq
ed
inbu
rgS
i. T
umc
a iq
did
xans
ar
gaC
ereb
ul
a. m
ale
isev
ava
d
gaxd
a d
a am
jer
ad a
vst
ral
iaSi
gam
gzav
reb
a ga
daw
yvit
a. a
vst
ral
i-id
an a
xal
zel
and
iaSi
wav
ida.
mag
ram
gz
aSi
mou
lo
dne
lad
Sec
val
a ge
gmeb
i d
a ha
vais
ku
nZu
leb
ze
Camo
vid
a T
avis
i ba
rgi
T.
aqve
isw
a-vl
a c
xenz
e j
iriT
i ma
maka
cis
una
gir
iT.
ase
moir
Cina
xer
xeml
is
tki
vil
i, r
ac w
leb
is g
anma
vlo
baSi
tan
jav
da
qal
is u
nagi
rz
e j
do
-mi
s ga
mo.
saqm
e is
aa,
ro
m Zv
el d
ro
s qa
leb
isa
da
mama
kac
ebis
Tvi
s ga
nsxv
aveb
ul
i f
or
mis
una
gir
ebi
arse
bobd
a. c
xenz
e j
do
mis
mane
-r
ac s
xvad
asxv
agva
ri
iyo
. ma
maka
ceb
i is
eve
isxd
nen,
ro
gor
c d
Res
Cv
eul
ebr
iv a
ris
miR
ebu
li.
qal
ebis
Tvi
s as
e j
do
ma S
euf
ereb
lad
iT
vleb
od
a. i
sini
gve
rd
ul
ad s
xdeb
od
nen,
or
ive
fex
i u
nagi
ris
er
T m
xar
es h
qond
aT. a
se W
eneb
a ki
mai
ncd
amai
nc m
osa
xer
xebe
li
ar
iyo
da,
ro
gor
c C
ans,
xer
xeml
is t
kivi
lsa
c i
wvev
da.
iz
abel
a er
Txa
ns d
arCa
hav
ais
kunZ
ul
ebz
e d
a mo
qmed
vu
lka
n-z
ec k
i aZ
vra.
hav
ais
kunZ
ul
ebis
Ses
axeb
sak
uT
ar w
ignS
i aq
vs m
o-
Txr
obi
li.
Sem
deg
ise
v u
kan,
ame
rik
is S
eer
Teb
ul
St
ateb
Si,
dab
-r
und
a d
a ko
lo
rad
os
ewvi
a. u
SiSa
rma
mo
gzau
rma
kl
do
van
mTe-
bamd
e 13
00 k
ilo
met
ri
gaia
ra
cxe
niT
. d
Ris
iT T
u R
amiT
saS
inel
qa
rbu
qsa
da
To
vlSi
iyi
nebo
da.
wam
wame
bsa
da
war
bebz
e l
ol
ueb
ic
ki g
auCn
da.
aq
gaic
no m
Tam
svl
eli,
cal
Tva
la
yaCa
Ri,
jim
nag
ent
i.
swo
red
mas
Tan
er
Tad
dal
aSqr
a kl
do
vani
mT
ebi.
jim
s S
euyv
ard
a iz
abel
a d
a c
ol
oba
c k
i sT
xova
, mag
ram
uar
i mi
iRo
. co
ta
xnis
Sem
-d
eg c
alT
val
a ya
CaR
i ga
rd
aic
val
a.
mal
e iz
abel
as d
a en
rie
ta
gaxd
a av
ad.
mas
im d
ro
isT
vis
saSi
Si
seni
, t
ifi,
See
yar
a. e
nrie
tas
Zal
ian
yur
adR
ebia
ni e
qimi
, j
on
bi-
Sopi
, mk
ur
nal
obd
a. i
zab
elas
Seu
yvar
da
eqim
i d
a ma
le
iqo
rwi
nes
same
fo
g
eog
raf
iul
i sa
zo
gad
oe-
ba
(i
ng.
Roy
al
Geo
grap
hica
l S
ocie
ty;
RG
S)
— g
eogr
afiu
li
saz
oga
do
eba
did
br
itan
eTSi
, qa
laq
l
ond
onS
i.
Tav
dap
irve
lad
ew
od
ebo
da
`lo
n-d
oni
s ge
ogr
afiu
li
saz
oga
do
eba~
. d
aaar
ses
jo
n ba
ro
um,
jo
n f
ran
klin
-ma
da
fr
ensi
s bo
fo
rt
ma 1
830
wel
s.
saz
oga
do
ebam
ar
aer
Ti
gamo
Ceni
li
mec
nier
isa
Tu
mo
gzau
ris
saq
mian
oba
s Se
uwy
o x
eli.
saz
oga
do
ebis
Zir
iTad
i mi
zan
ia
geo
graf
iul
i me
cni
ereb
is
ganv
iTar
eba.
7ivnisi, 2015
k i T x v i s d r o
warmoidgine namdvili qalaqi, sadac yvela-feria, rac bavSvebs moswonT. kopenhageni swo-red aseTia: Cveulebrivi qalaqi, magram – saba-vSvo. is daniis dedaqalaqia.
kopenhagenSi patara, lamazi, feradi saxle-bia. quCebSi Cveulebriv transportTan erTad sabavSvo avtobusebi da matareblebi moZraobs. bavSvebis kafeebSi sagangebod maTTvis aris Sed genili meniu. muzeumebSi eqsponatebi iseT simaRlezea gamofenili, rom patarebma kargad SeZlon maTi naxva. qalaqSi uamravi atraqcionia da yvelgan aris fasdakleba bavSvebisTvis. iqve aris dasasvenebeli parkebi SadrevnebiT, xasxasa moliT da daburuli tyeebiT, zooparki uamravi cxoveliT da kidev vin CamoTvlis, ra aRar.
qalaqis CrdiloeT nawilSi mdebareobs msof lioSi uZvelesi gasarTobi parki – dire-havsbakeni, SemoklebiT – bakeni. is daburuli tyeebis axlosaa. parkSi 400-wlovan xeebs Soris 2000-mde iremi danavardobs. am lamaz adgilas SegiZlia gaiseirno an pikniki moawyo.
bakenSi uamravi sxvadasxva atraqcionia: `ame-rikuli mTebi~, eSmakis borbali, dasaSvebi koSki... Tu ufro mSvidi dasveneba giyvars, saamisodac bevri adgilia. SegiZlia molze Camojde, waixem-so, an wigni waikiTxo an Zvelebur kafes miakiTxo. gemrielad danayrdebi, mSvenieri momRerlebi ki 130 wlis win daweril simRerebs Segisruleben.
`hans qristian andersenis zraprebis qalaqi~bavSvebisTvis es kopenhagenis savizito bara-
Tia. warmoidgine, erT SenobaSi, sul raRac ram-denime saaTSi SegiZlia imogzauro Seni sayvare-li zRaprebis gmirebis samyaroSi. Sexvde patara sirinozs, gaerTo maxinj WuWulTan erTad da yinulis civ dedofals Sexedo TvalebSi!
`cisferi planeta~kopenhagenSi aris uzarmazari akvariumi, ro-
melsac sididis gamo ̀ cisfer planetas~ uwode-ben. is CrdiloeT evropis udidesi akvariumia. `cisferi planeta~ isea mowyobili, rom damTva-liereblebi wylis qveS gadaadgildebian.
akvariumis yvelaze did ganyofilebas `okeane~ hqvia. iq oTx milion litr zRvis wyalSi CaquCa-zvigenebTan erTad dacuraven skatebi, murenebi da sxva ucnauri formis cxo-velebi. aqve aris didi CanCqeri. masTan Zalian axlos misvlas ar girCev. iq 3000 pirania da anakonda dacuravs!
planetariumi ginda, naxo varskvlavebiT moWedili ca, uyu-
ro samganzomilebian filmebs da gaecno sain-tereso gamofenas? Sors wasvla ar mogiwevs. Se-giZlia, tixo braxes planetariums estumro.
planetariumSi gumbaTis formis uzarmazari ekrania. misi daxmarebiT SegiZlia `gaemgzavro~ usasrulo galaqtikaSi, `dabrunde~ dinozavre-bis xanaSi an naxo, ra xdeba zRvis fskerze... roca uyureb, ggonia, rom marTla mogzaurob varskv-lavebiT moWedil caze an daseirnob dinozavrebs Soris. amaSi specialuri 3D saTvale gexmareba. aqve aris muzeumi, sadac nebismier dros naxav gamofe-nas kosmosuri mogzaurobebis Sesaxeb.
kopenhagenis zooparki dedamiwaze dReisaTvis daaxloebiT 264 sa-
xeobis cxoveli binadrobs. kopenhagenis zoo-parkSi TiTqmis yvela maTgans Sexvdebi. maTi saerTo raodenoba 3000-s aWarbebs. spiloebi, hipopotamebi, lomebi, maimunebi, polaruli Tu mura daTvebi, gvelebi, niangebi, maimunebi, martorqa-Citebi, sxvadasxva saxeobis frinve-lebi, peplebi... es mxolod mcire CamonaTvalia iqauri binadrebisa!
zooparkSi ramdenime sxvadasxva ganyofi-lebaa: tropikuli tyeebi, arqtikuli sart-yeli, Sinauri cxovelebis ferma... yvelgan Se-qmnilia cxovelebis Sesaferisi garemo piro-bebi. rac mTavaria, es pirobebi yvela sezonze yvelanair amindSi ucvlelia.
eqsponati – muzeumSi gamosafeni sagani.
kopehageni - bavSvebis qalaqi
saxaliso davaleba: qalaqis/soflis arqiteqtori
warmoidgine, rom Seni qalaqis (an soflis) mTavari arqiteqtori xar. ras daamatebdi Sens qalaqs (an sofels), rom bavSvebisTvis saintereso adgilad geqcia is?
Seadgine naxazi. aRwere detalurad da daxate momavlis qalaqi (sofeli). SegiZlia, ma-ketic daamzado. Semdeg es davaleba Seinaxe. vin icis, iqneb momavalSi Seni gegma marTlac ganaxorcielo.
warmatebas gisurveb!
saintereso adgilebi
8 ivnisi, 2015
k i T x v i s d r o
receptebi
momzadebis wesi:
aiRe ori saSualo zomis vaSli. gulmodgined garecxe da gaTale. Semdeg gamoacale Teslebi da daWeri kubikebad.
gafcqveni ori banani da isic daWeri kubikebad.
aiRe ori saSualo zomis forToxali. garecxe. Semoacale kani da aseve kubikebad daWeri.
marwyvi garecxe. frTxilad moacile yunwebi da TiToeuli Suaze gaWeri. sasurvelia, mar-wyvi msxvili iyos. ase ufro advilad daWri. Tu ginda, zemoT dasaxelebuli nebismieri xili sxviT Caanacvle.
daWrili xili moaTavse Rrma WurWelSi da frTxilad aurie.
Semdeg moasxi 3-4 sufris kovzi xilis liqiori da 1-2 saaTiT Sedgi macivarSi gasaciveblad. daimaxsovre: xili sayinuleSi ar Sedga, Torem gaiy-ineba da aromats dakargavs!
vidre xili gacivdeba, Sokoladis fila datexe patara zomis natexebad da Cayare emalis jamSi. Semdeg jami nel cecxlze dadgi, rom Sokoladi gadnes.
macivridan gamoiRe xili da gaanawile ulufebad patara zomis minis jamebSi.
TiToeul ulufas zemodan daade erTi sufris kovzi nayini.
nayinis zemodan zogs moasxi murabis wveni. (umjobesia, muraba mowiTalo feris iyos. ase xilis salaTa ufro lamazi gamogiva). zogs ki moasxi gamdnari Sokoladi.
sul bolos moayare moxaluli da wvrilad daW-rili nigozi an Txili.
xilis salaTa mzadaa.
gemrielad miirTvi!
xilis salaTa nayiniTsaWiro ingredientebi:
• vaSli – 2 cali
• banani – 2 cali
• forToxali – 2 cali
• marwyvi – 250 grami
• xilis liqio-ri – 50 grami
• nayini – 500 grami (vanilis an Sokola-dis, survilis mixedviT)
• murabis siro-fi – 100 grami
• Sokoladis fila – 1 cali
• wvrilad daW-rili moxa-luli nigozi an Txili – 3-4 sufris kovzi
xilis salaTa nayiniT