1.KLASIFIKACIJA VOZILA: drumska vozila inska vozila teretna vozila vozila unutranjeg transporta traktori samohodne rune maine 2. DRUMSKA VOZILA: Vozila na motorni pogon motorna vozila i vozila sa pomonim motorom prikljuna vozila sklopovi vozila zaprena vozila vozila na miini pogon 3. PODJELA MOTORNIH VOZILA: automobili motorni bicikl motorni tricikl automobili za prevoz putnika automobili za skupni prevoz putnika automobili za kombinovani prevoz automobili za prevoz tereta automobili za vuu vozila automobili za vrenje rada 4.KATEGORIJA VOZILA OD L1-L7: Motorna vozila sa manje od etiri toka.Ova kategorija se dijeli u pet podkategorija i to: kategorija L1 2 toka-zapremina motora i brzina manja ili jednaka 50, kategorija L2 -3 toka-zapremina motora i brzina manja ili jednaka 50 kategorija L3 -2 toka zapremina motora i brzina vea od 50 kategorija L4 -3 toka ,simetrino,zapremina i brzina vea od 50 kategorija L5 -3 toka asimetrino,zapremina i brzina vea od 50 5.KATEGORIJA VOZILA M1-M3: Motorna vozila sa najmanje etiri toka ili sa tri toka koja slue za prevoz putnika. Ova kategorija se dijeli u 3 podkategorije i to: kategorija M1 -8 ili manje od 8 sjedita, kategorija M2 vie od 8 sjedita,teine manje od 5 tona kategorija M3 vie od 8 sjedita.teina vea od 5 tona. 6. KATEGORIJA VOZILA N1-N3: Motor vozila za prevoz tereta 3 ili 4 toka. kategorija N1 3.5 tona ili manje ukupne teine kategorija N2 vie od 3.5 tona a manje ili jednako 12 t. kategorija N3 vie od 12 tona. 7. PREDNJI I ZADNJI PREPUST OBUHVATA :( Lp/Lz ) obuhvata rastojanje od osa tokova prednje/ zadnje osovine do najisturenije take na prednjoj/zadnjoj strani. 8. TRAG TOKOVA NAPRED I NAZAD JE: (sp/sz) razmak izmeu sredine tragova toka jedne osovine koji ostavljaju tragove na stajnoj povrini.

9. TA JE VIN OZNAKA ;TA JE INI I GDJE SE UTISKUJE? Svako vozilo prilikom proizvodnje dobija broj za identifikaciju TZV:broj asije VIN. Utiskuje se u integralnom dijelu nosee konstrukcije, 1f- oznaka broja ili cifra na vozilu ili na karoseriji na vidljivo ili pristupano mjesto i na identifikacionu ploicu vozila na trajan nain, privren za vozilo. Struktura VIN oznake: WDB, WMI, VDS, VIS WMI- svjetska identifikaciona oznaka proizvoaa-oznaava geografsku zonu ,dravu i proizvoaa-3 slova. VDS- opisni dio oznake prua informacije o optim karakteristikama vozila ( serija, tip karoserije, tip motora, broj osovine..) VIS- identifikacioni dio oznake sadri fabriki broj vozila i informacije o fabrici gdje je vozilo napravljeno i godina proizvodnje. 10. NABROJ FUNKCIONALNE CJELINE MOTORNIH VOZILA-EMA:

MOTORNO VOZILO POGONSKI AGREGAT TRANSMISIJA VOZNI POSTROJ KAROSERIJA OPREMA

NOSEA KONSTRUKCIJA TOKOVI I PNEUMATICI SISTEM OSLANJANJA SISTEM ZA UPRAVLJANJE SISTEM ZA KOENJE

11. OZNAAVANJE TRANSMISIJE S NAPOMENOM TA ZNAI 4 x 4 ? Transmisija je sistem za prenos snage. Ukupan broj tokova X broj pogonskih tokova ( / broj upravljakih tokova)* * samo u sluaju kada se sastoji vie od 2 upravljaka toka. 4 x 4 terenska vozila ,neka putnika, sportska vozila 12. PODJELA MOTORA SUS: Njihova podjela se moe izvriti: prema nainu rada prema procesu u cilindru prema nainu izvedbe prema upotrebi goriva prema nainu hlaenja prema nainu upotrebe prema broju okretaja prema nainu dovoenja zraka

13. OSNOVNI UREAJI MOTORA SUS: ureaj za napajanje motora gorivom ureaj za paljenje ureaj za startovanje ureaj za podmazivanje ureaj za hlaenje i usisno- izduvni sistem 14. OSNOVNI DIJELOVI KLIPNOG MEHANIZMA: - cilindar motora - usisna cijev - glava cilindra - usisni ventil - klip - izduvna cijev - klipnjaa - izduvna ventil - radilica motora - bregasto vratilo - svjeica motora. 15. TA JE STEPEN KOMPRESIJE(SABIJANJA) I KAKO SE RAUNA? Stepen kompresije motora (e) predstavlja odnos ukupne i komresione zapremine. Vu Vc+ Vh Vh = = = 1+ Vc Vc Vc 16.RADNI CIKLUS ETVEROTAKTNOG MOTORA,KOLIKO KLIP NAPRAVI HODOVA,KOLIKO PUTA SE OBRNE KOLJENASTO VRATILO I ZA KOLIKO STEPENI? etverotaktni motori, radni ciklus obavi se za etiri hoda klipa, ili dva puna obrtaja radilice motora. Tako se jedan kompletan energetski ciklus sastoji od procesa usisavanja,sabijanja,sagorijevanja i izduvavanja. 17. .RADNI CIKLUS DVOTAKTNOG MOTORA,KOLIKO KLIP NAPRAVI HODOVA,KOLIKO PUTA SE OBRNE KOLJENASTO VRATILO I ZA KOLIKO STEPENI? Dvotaktni motori, radni ciklus obavi se za dva hoda klipa ili jedan puni obrtaj koljenastog vratila (radilice). 18. NABROJ POKRETNE I NEPOKRETNE DIJELOVE MOTORA SUS: Nepokretni su:- blok motora - cilindar motora - cilindarska glava - karter motora Pokretni su: - klipna grupa (klip,osovinica,karike i osigurai) -klipnjaa sa leajevima -koljenasto vratilo (radilica) motora sa leajevima ,zamajcem,kontra tegovima i elementima za pogon pomonih agregata. 19. VRSTE IZVOENJA CILINDARSKIH BLOKOVA I KOULJICA: monoblok vodom hlaene cilindarske kouljice u bloku suve cilindarske kouljice zrane hlaene cilindarske kouljice

20. TA SE NALAZI U CILINDARSKOJ GLAVI ? U cilindarskoj glavi se nalaze otvori za usisavanje i izduvavanje,kao i brizgai i svjeice. 21.OD EGA SE SASTOJI KLIP I OPII KRATKO FUNKCIJE? -osovinica-zadatak joj je da ostvari vezu klipa i klipnjae -karike-klipni prstenovi-zadaci su im zaptivanje prostora sagorijevanja,uee u odvoenju toplote od klipa na cilindarsku kouljicu,regulaciju uljnog filma za mazanje -osigurai 22. VRSTE KARIKA(klipnih prstenova)I TA MORAJU POSJEDOVATI ? Dijele se na : -uljne i kompresione. Moraju da imaju:-dovoljnu mehaniku vrstou na povienim temperaturama - da bude otporan na habanje - da ima mali koeficient trenja pri povienim temperaturama i pri nedovoljnom podmazivanju. 23. ULOGA KLIPNJAE I SASTAVNI DIJELOVI? Klipnjaa je element koji povezuje klip i radilica motora i vri pretvaranje pravolinijskog u kruno kretanje.Sastoji se od male pesnice,tijela , velike pesnice,klipnjae sa poklopcem velike pesnice. 24. TA FUNKCIONALNO PREDSTAVLJA ZAMAJAC? -RAZLOZI... Zamajac ima ulogu ujednaavanja izlaznog obrtnog momenta. Prenosi obrtni moment trenja na lamelu spojnice. Kinetika energija zamajca omoguava ispravno funkcionisanje spojnice pri polasku vozila sa mjesta. 25. SKICIRATI INDIKATORSKI (PV) DIJAGRAM SA TAKAMA TAKTOVA? Jedan kompletan energetski ciklus sastoji od procesa usisavanja ,sabijanja sagorijevanja i izduvavanja. sabijanje i paljenje sagorijevanje i irenje

usisavanje

izduvavanje

26. KAKAV MOE BITI POGON BREGASTOG VRATILA I OBLICI BRIJEGA? Pogon bregastog vratila je mogu: zupanicima ,lancem ili zupastim remenom . Oblik brijega je mogu kao: tangencijalni brijeg,brijeg sa udubljenim bokom i brijeg sa ispupenim bokom. 27.OSNOVNI DIJELOVI SISTEMA ZA HLAENJE I ULOGA SISTEMA: Osnovni dijelovi sistema su: hladnjak, pumpa za tenost, ventilator, termostat. Ureaj za hlaenje ini zatvoren sistem kojim cirkulie rashladni medij kroz unutranje upljine u cilindarskom bloku,cilindarskoj glavi i hladnjaku,zatim kroz pumpu koja potiskuje vodu i pospjeuje cirkulaciju u sistemu.razlikujemo hlaenje vodom i zrakom.

28. TA JE ULOGA SISTEMA ZA PODMAZIVANJE ,IME JE OPREMLJEN I NAIN PODMAZIVANJA? Zadatak podmazivanja je da smanji trenje izmeu dijelova koji su u meusobnom kontaktu, da hladi podmazivane dijelove motora,da zaptiva radni prostor motora i da odstrani estice koje nastanu troenjem dijelova u kontaktu. Glavni elementi sistema su: pumpa za ulje koja mora da bude opremljena regulatorom pritiska ulja ,filter ulja i hladnjak ulja. Naini podmazivanja su: podmazivanje zapljuskivanjem , prinudno podmazivanje pod pritiskom, kombinacija zapljuskivanja i prinudne cirkulacije podmazivanja , podmazivanje mijeanjem ulja i goriva. 29. KOD OTTO MOTORA SISTEM ZA NAPAJANJE GORIVOM SASTOJI SE OD: rezervoar za gorivo cjevovoda filter za gporivo pumpa za dovod goriva karburator 30. TA JE KARBURATOR I KOJI SU UREAJI NA KARBURATORU:? Karburator je ureaj na motoru sa zadatkom da pripremi najbolju gasnu smjeu za motor.Da bi jedan karburator mogao normalno da obavlja funkciju on na sebi mora da ima na sebi dodatne ureaje: ureaj za obogaenje smjee ureaj za osiromaenje smjee gorivo-vazduh ureaj za ubrzavanje motora ureaj za startovanje motora na niskim temperaturama ureaj za prazan hod regulator broja obrtaja ureaj za visinsku korekciju ureaj za predgrijavanje smjee gorivo-vazduh 31.SISTEM ZA DOBAVU GORIVA KOD DIESEL MOTORA ,VRSTE PUMPE I ZADATAK BRIZGAA: Uloga instalacije za dobavu goriva kod diesel motora je da obezbjedi i u cilindar ubrizga u najpovoljnijem trenutku ,tano odreenu koliinu goriva po unapred odreenom pravilu ubrizgavanja. Mogu se nai 2 vrste pumpi: linijske i rotacione. Dva osnovna zadatka brizgaljke su: da dobro raspri mlaz goriva,da mlaz goriva usmjeri u cijelu zapreminu komore uz to bolje mijeanje sa zrakom. 32. UREAJI ZA STARTOVANJE MOTORA,VRSTE I PODJELA POKRETAA: vrste: -runo startovanje,pomou kurble koja se direktno spaja sa radilicom motora. -elektrino(akumulatorsko) paljenje -uduvavanjem sabijenog zraka u cilindar podjela: - inercioni - pokretai sa neposrednim ili elektromagnetnim pomjeranjem zupanika - pokretai sa neposrednim i elektromagnetnim pomjeranjem rotora zajedno sa zupanikom - kombinovani pokretai 33.UREAJI ZA PALJENJE MOTORA,ULOGA ,SASTAV DIJELOVA I VRSTA PALJENJA:

Uloga ureaja za paljenje motora je da stvara potrebnu elektrinu energiju i regulie njeno korienje za paljenje gasne smjee u cilindar motora. Sastoji se od:izvora elektrine energije,indukcionog kalema,razvodnog ureaja i svjeica. Imamo:baterijsko i magnetno paljenje smjee. 34.OSNOVNI DIJELOVI BATERIJSKOG PALJENJA SU: akumulator autotransformator (bobina) razvodnik paljenja prekida paljenja(platinska dugmad) kondezator i svjeice 35. ZADATAK TRANSMISIJE I SASTAV PRENOSNOG SISTEMA: Snagu motora i obrtnog momenta mogue je iskoristiti samo uz pomo odgovarajue transmisije. Sistemski prenos snage povezuje pogonski motor s pogonskim tokovima i obezbjeuje transformisanje snage koju daje motor u skladu sa uslovima rada vozila. Obino prenosni sistem sastoji se od: spojnica (kvailo) mjenja razvodnik pogona zglobno vratilo pogonski most poluvratila pogonski tokovi 36. VRSTE I FUNKCIJE SPOJNICA: Primjenjuju se : frikcione spojnice elektromagnetne spojnice hidrodinamike spojnice Funkcije spojnica su: prenos snage sa motora na sistem prenosa snage sinhronizacija ugaonih brzina motora i elemenata sistema prenosa snage pri polasku vozila sa mjesta prekid toka snage sa motora u toku procesa promjene stepena prenosa odvajanje motora od ostalih sklopova sistema prenosa snage u nekim situacijama koenja vozila zatita elemenata prenosa snageod preoptereenja smanjivanje buke vozila 37. ZADATAK MJENJAA I PODJELA,PODJELA ZUPASTIH PRENOSNIKA I PRETVARAI OBRTNOG MOMENTA? Mjenja ima zadatak da omogui racionalno i ekonomino korienje snage motora,zavisno od uslova eksploatacije. Mjenjai se mogu podijeliti na : zupaste prenosnike automatske prenosnike Zupasti prenosnici se dijele na: prenosnike sa kliznim zupanicima stalno uzubljenim zupanicima(sinhroni mjenjai) planetarni mjenjai Pretvarai obrtnog momenta mogu biti :

hidrodinamiki mjenjai hidrostatski mjenjai elektrini mjenjai

38.OSNOVNE FUNKCIJE MEHANIKIH MJENJAA SU : konverzija raspoloive snage motora u skladu sa potrebama kretanja vozila i karakteristikama ostalih sklopova sistema raspoloive snage kretanje vozila unazad odvajanje motora od sistema prenosa snage kada je vozilo zaustavljeno razvoenje snage motora na prednji i zadnji pogonski most kod vozila sa pogonom na sve tokove pogon razliitih pomonih ureaja na vozilu 39. KONTINUIRANI MJENJAI- CVT -ULOGA,SVRHA I PODJELA PREMA KONSTRUKCIJI: Kontinuirani mjenjai omoguavaju neprekidnu izmjenu vrijednosti prenosnog odnosa transmisije i neprekidnu predaju obrtnog momenta na pogonske tokove u formi koja odgovara idealnoj vunoj karakteristici. Slue za: - automatsku izmjenu prenosnih odnosa, - izmjenu prenosnih odnosa po zakonu koji omoguava najbolje vune i dinamike karakteristike pri datoj karakteristici motora Po konstrukciji kontinuirani mjenjai se dijele na: - mehanike kontinuirane prenosnike - hidrauline kontinuirane prenosnike - elektrine kontinuirane prenosnike 40. ELEKTRINI KONTINUIRANI MJENJAI ,EMA I DIJELOVI: EM HM

M

HP

M

GES

KB

EM HM M- motor SUS HP- hidro pumpa HM- hidro motor GES- generator elektrine struje EM- elektro motor

KB- komadni blok