mosna dizalica-projekat
TRANSCRIPT
![Page 1: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/1.jpg)
Univerzitet u Kragujevcu Mašinski fakultet u Kragujevcu
Katedra za mašinske konstrukcije i mehanizaciju
MOSNA DIZALICA
Projektni zadatak iz predmeta
TRANSPORTNI UREĐAJI I MAŠINE
Prof. dr Radovan Slavković, Mr Nenad Miloradović, Mr Rodoljub Vujanac
školska 2006/07.
![Page 2: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/2.jpg)
1
Mosna dizalica
• Najbrojnije industrijske dizalice. • Izra|uju se sa jednim ili dva glavna nosa~a. • Mogu da rade sa kukom, elektromagnetom, grabilicom, sa obrtnom traverzom itd. • Sadr`e jedno ili dva pokretna elektri~na vitla, koja mogu da imaju glavno i pomo}no
dizanje, normalno i fino dizanje. Kretanje vitla (kolica) mo`e biti po gornjem ili po donjem pojasu glavnog nosa~a.
• Glavni nosa~i mogu biti limene ili re{etkaste konstrukcije. Limeni nosa~i su naj~e{}e sandu~asti (obi~no formirani zavarivanjem), ili valjani profili. Po glavnim nosa~ima kre}u se dizali~na kolica koja sadr`e mehanizam za dizanje tereta i mehanizam za kretanje kolica.
• Upravljanje dizalicom mo`e biti za poda ili iz kabine. • Mosna dizalica omogu}ava slede}a kretanja:
dizanje i spu{tanje tereta, horizontalno kretanje kolica, horizontalno kretanje dizalice.
• Glavni delovi dizalice su: most, odnosno nose}a konstrukcija dizalice, pokretno elektri~no vitlo (kolica) sa kukom i donjom kotura~om, mehanizam za kretanje dizalice, kabina rukovaoca dizalice, elektri~ni napojni vodovi i ostala elektrooprema.
Slika 1 Standardna mosna dizalica sa kukom
![Page 3: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/3.jpg)
2
Slika 2 Mosne dizalice
Neka od mogu}ih re{enja:
Stoje}e vitlo se stavlja na ram dvo{inskih kolica, koja se kre}u po gornjem pojasu glavnih nosa~a dvogredih dizalica (slika 3).
Slika 3 Stoje}e pokretno vitlo
Vito sa u{icama sa pri~vr{}uje za vise}a kolica, koja se kre}u po donjem pojasu glavnog nosa~a jednogredih dizalica (slika 4)
Slika 4 Vise}e elektri~no vitlo
![Page 4: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/4.jpg)
3
Slika 5 [ema mosnog krana sa re{etkastim nosa~ima
Legenda:
1. dizali~na kolica, 2. mehanizam za dizanje
tereta, 3. EM za dizanje, 4. pogon kretanja kolica, 5. glavna re{etka,
6. pomo}na re{etka, 7. donja re{etka (ispuna), 8. gornja re{etka, 9. dijagonalna re{etka, 10. {ina
11. staza sa ogradom, 12. bo~ni (~eoni) nosa~, 13. pogon mosta dizalice, 14. kabina za upravljanje, 15. most (nose}a
konstrukcija).
.
Slika 6 [ema mosnog krana sa limenim, sandu~astim nosa~ima
![Page 5: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/5.jpg)
4
Uputstvo za izradu projekta mosne dizalice
Polazni podaci:
nosivost Q [kN], raspon mosta L [m], visina dizanja H [m],
Poznata je pogonska klasa dizalice.
Radne brzine: dizanja 1v [m/min], kretanja kolica 2v [m/min], kretanja mosta 3v [m/min].
1. Pogon dizanja Mehanizam za dizanje omogu}ava dizanje i spu{tanje tereta. • Koncepcija pogona dizanja *
[ema A) Sadr`i spoljnji zup~asti par (4-5) koji daje mogu}nost konstruktoru da postigne `eljeni prenosni odnos izme|u vratila elektromotora i dobo{a sa dizanje tereta a time i `eljenu brzinu dizanja tereta. Mogu}e je varirati polo`aj dobo{a u odnosu na reduktor. Ovako izveden pogon zauzima ne{to vi{e prostora na kolicima. [ema B) Obrtni moment sa reduktora se neposredno prenosi na dobo{ za dizanje tereta. Za vezu reduktora i dobo{a koriste se spojnice koje obezbe|uju prenos obrtnog momenta, ali koje se prema momentu savijanja pona{aju kao Gerberov zglob. Takve su zup~asta, krstasta (Oldhem) i neke vrste elasti~nih spojnica. Ovakva varijanta pogona dizanja daje sa`etu konstrukciju dizali~nih kolica. [eme A) i B) se preporu~uju za manje i srednje nosivosti (tj. za 250≤Q [kN]). [ema C) Primenjuje se za ve}e nosivosti, 320≥Q [kN], onda kada se u pogon ugra|uje dvojna kotura~a sa osam krakova u`eta, pa bi, usled velike du`ine u`eta koje se namotava na dobo{, du`ina dobo{a bila suvi{e velika, te je podela dobo{a na dva dela opravdana. Nepokretni koturovi se mogu (ali ne moraju) postaviti na osovinu dobo{a.
* Videti crte`e u prilogu.
![Page 6: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/6.jpg)
5
Legenda:
1. elektromotor 2. elasti~na spojnica sa ko~nicom 3. horizontalni reduktor 4. zup~anik 5. zup~anik 6. dobo{ 7. spojnica (zup~asta, Oldhem i sl.) 8. spojnica, 9. nepokretni kotur
Slika 1.1 [eme pogona dizanja 1.1 Donja kotura~a Kotura~u ~ini sistem koturova preko kojih prelazi vu~no u`e. Uloga kotura~e u mehanizmu za dizanje je da smanji zateznu silu u u`etu a time i moment tereta na dobo{u i da smanji prenosni odnos izme|u motora i dobo{a. Donje kotura~e mogu biti proste i dvojne. Kod prostih kotura~a jedan kraj u`eta je ~vrsto vezan za oslonac, a drugi se namotava na dobo{. Kod dvojnih kotura~a oba kraja u`eta se namotavaju na dobo{ i one se uvek koriste kod mosnih dizalica sa motornim pogonom. Sadr`e izravnavaju}i kotur (jedan ili vi{e) kojim se izravnava sila u kracima u`eta. Zavisno od te`ine tereta donja kotura~a mo`e imati vi{e koturova.
Slika 1.2 Prosta (1) i dvojna (2) kotura~a;
a-kotur za izravnanje
Slika 1.3 Donje kotura~e
![Page 7: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/7.jpg)
6
1.1.1 Izbor koncepcije Kod izvedenih konstrukcija sre}emo tri tipa donje kotura~e:
• dugu , • kratku, • i kombinovanu
a) b)
Slika 1.4 a) kotura~a duge konstrukcije, b) kotura~a kratke konstrukcije Preporu~uje se usvajanje kratke ili kombinovane kotura~e. Donje kotura~e su standardizovane JUS propisima ili internim srandardom (npr. MIN-Ni{) Izbor korura~e izvr{iti prema zadatoj nosivosti i pogonskoj klasi dizalice, prema tabelama 1.1 odnosno 1.4 i navesti slede}e op{te podatke:
m - broj krakova u`eta,
ik - prenosni broj kotura~e 2mik = ,
kη - stepen korisnosti kotura~e (usvojiti 98.096.0 ÷=ηk ) masa i glavne mere donje kotura~e
Za terete do 250 kN usvojiti kotura~u sa dva kotura (~etiri kraka u`eta), a za terete Q ≥ 320 kN usvojiti kotura~u sa ~etiri kotura (osam krakova u`eta).
Slika 1.5 a) kotura~a duge konstrukcije, b) kotura~a kratke konstrukcije
b)a)
![Page 8: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/8.jpg)
7
1.1.2 Kuka Kuke spadaju u univerzalne elemente za hvatanje tereta i izra|uju se u razli~itim oblicima npr, kao jednokrake, dvokrake, lamelaste, kuke sa u{kom, itd. Osnovni oblici i dimenzije kuka su standardizovani (npr. JUS M.D1.143 ÷JUS M.D1.146) Naj~e{}e su u primeni kovane kuke koje su pogodne za sve vrste tereta. Popre~ni preseci krivog dela kovanih kuka naj~e{}e imaju trapezni oblik (zbog ravnomernije raspodele napona). Vrat kuke je okrugao, na samom vrhu ima zavojnicu (milimatarski, trapezni navoj...) koja omogu}ava vezu sa traverzom pomo}u navrtke. Kovane kuke se izra|uju od niskougljeni~nih ~elika garantovanog hemijskog sastava, (naj~e{}e su u primeni ^1205, ^1330 prema JUS C.B9.021), po kovanju se obavezno termi~ki obra|uju radi smanjenja unutra{njih zaostalih napona. Prilikom prora~una najpre se prema nosivosti i re`imu rada (pogonska klasa) bira standardna kuka, a zatim vr{i provera radnih napona u opasnim presecima. U ta~nim in`enjerskim prora~unima kuka se tretira kao krivi {tap ~iji je vrat napregnut na istezanje, navoj na smicanje a savijeni deo na kombinovano naprezanje (savijanje i istezanje).
Slika 1.6 Kovane teretne kuke Izbor kuke vr{i se prema tabelama 1.2 ili 1.3. Primer oznake kuke: kuka kovana u kalupu, sa valjkastim stablom (VK), veli~ine broj 2 od materijala ^1205:
Kuka VK 2 JUS M.D1.146 ^1205 Na~in pri~vr{}enja kuke koji je na sklopu sa kotura~om propisuje JUS M.D1.149.
1. EM, 2. Elasti~na spojnica, 3. Dvopapu~na ko~nica sa podiza~em, 4. Horizontalni reduktor, 5. Dobo{ sa zup~astom spojnicom, 6. U`e, 7. Donja kotura~a, 8. Izravnavaju}i kotur
Slika 1.7 [ema mehanizma za dizanje sa
dijagramima brzina-vreme (vd - t) i obrtni moment-vreme (M-t)
![Page 9: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/9.jpg)
8
Tabela 1.1 Donja kotura~a sa dva kotura
![Page 10: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/10.jpg)
9
Tabela 1.2 Jednokraka kovana kuka
![Page 11: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/11.jpg)
10
Nastavak tabele 1.2
![Page 12: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/12.jpg)
11
Tabela 1.3 Dvokraka kovana kuka
![Page 13: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/13.jpg)
12
Tabela 1.4 Donja kotura~a sa ~etiri kotura
![Page 14: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/14.jpg)
13
• Potrebno je proveriti: a) Istezanje vrata kuke:
dozdQ
σ≤⋅π⋅
=σ 25
4
gde su: Q [N] - te`ina tereta, d5 [m] - pre~nik jezgra zavojnice (najmanji pre~nik vrata kuke), (Tabela 1.2 i 1.3)
dozσ [MPa] - dozvoljeni napon na zatezanje (Tabela 1.5)
b) Provera navrtke
38.0 dH ⋅≥ ,
dozpddtQH⋅−⋅π
⋅⋅≥
)(4
25
23
gde su: H [m] - visina navrtke, t [m] - korak zavojnice (Tabela 1.2 i 1.3),
dozp [MPa] - dozvoljeni povr{inski pritisak na navoju vrata kuke (Tabela 1.5).
Navrtke teretnih kuka su date standardom JUS M.D1.151, koji sadr`i oblike i mere navrtki za kuke definisane standardom JUS M.D1.144. Materijal navrtke je ^1430 ili ^1530. Standard JUS M.D1.152 propisuje oblik i mere osigura~a navrtke za kuke.
Slika 1.8 Navrtke teretnih kuka za dizalice (JUS M.D1.151)
Tabela 1.5 Dozvoljeni naponi za vrat kuke za ^1330. pogonska klasa dizalice
Vrsta naprezanja 1 2 3 4
Povr{inski pritisak dozσ [MPa] 35 34 32 30
Istezanje dozp [MPa] 60 50 40 30
1.1.3 U`e za dizanje tereta
Osnove za prora~un ~eli~nih u`adi za op{tu namenu utvr|ene su standardom JUS C.H1.022. Izbor u`eta kod industrijskih dizalica definisan je standardom JUS M.D1.070. Iako je u`e optere}eno na zatezanje, savijanje i uvijanje u in`enjerskim prora~unima ono se naj~e{}e bira prema stati~koj sili kidanja, tako da bude yadovoljen uslov*(vidi str 20) Na osnovu izra~unate sile na kidanje, iz tabela 1.7 do 1.12 se bira `eljeno u`e ~ija je ra~unska prekidna sila ve}a ili bar jednaka izra~unatoj. Primer oznake u`eta pre~nika 22[mm], pri nazivnoj ~vrsto}i `ica od1570 [MPa]:
22 JUS C.H1.072 1570
Tabela 1.6 Stepen sigurnosti u`eta ku. Pogonska klasa 1 2 3 4
ku 4.5 5 6.3 7.1
![Page 15: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/15.jpg)
14
Tabela 1.7 Obi~no u`e 6x19=114 JUS C.H1.072
![Page 16: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/16.jpg)
15
Tabela 1.8 Obi~no u`e 6x37=222 JUS C.H1.074
![Page 17: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/17.jpg)
16
Tabela 1.9 Obi~no u`e 8x37=296 JUS C.H1.084
![Page 18: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/18.jpg)
17
Tabela 1.10 U`e 8x19=152 Warington JUS C.H1.096
![Page 19: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/19.jpg)
18
Tabela 1.11 U`e 6x37=222 SEALE JUS C.H1.102
![Page 20: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/20.jpg)
19
Tabela 1.12 Vi{eslojno zavojno u`e 18x7=126 JUS C.H1.115
![Page 21: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/21.jpg)
20
*(nastavak sa str 13) — Izbor u`eta:
k
kuur m
GQkFkF
η⋅+
⋅=⋅≥ gde su:
rF [N] - najmanja ra~unska prekidna sila u`eta utvr|ena je u standardu za izabrani tip u`eta (Tabele 1.7 do 1.12),
ku - stepen sigurnosti za u`e (Tabela 1.6) uF [N] - radna sila u u`etu pri dizanju nominalnog tereta
konstantnom brzinom (ravnomerno dizanje), kG [N] - te`ina kotura~e (Tabela 1.1 i 1.4 iz ta~ke 1.1)
m - broj krakova kotura~e (odre|en iz ta~ke 1.1) kη - stepen korisnosti kotura~e (odre|en iz ta~ke 1.1)
1.1.4 Kotur
Najmanji pre~nik kotura (prema JUS M.D1.070) je: uddDD ⋅⎟⎠⎞
⎜⎝⎛=min
gde je odnos (D/d) (pre~nik kotura/pre~nik u`eta) dat tabelom 1.13 du - pre~nik izabranog u`eta (iz ta~ke 1.1.3).
Koturovi za u`ad (u`nice) izra|uju se od ~eli~nog ili sivog liva vi{eg kvaliteta ili su zavarene konstrukcije. Mogu se oslanjati na klizne ili kotrljajne le`ajeve. Treba odrediti: - pre~nik izravnavaju}eg kotura ikD ,
- pre~nik kotura (u`etnja~e) donje kotura~e kD
Na osnovu izra~unate vrednosti Dmin usvojiti standardni pre~nik koturova ikD i kD prema tabeli 1.14 ili tabeli 1.15.
Tabela 1.13 Odnos D/d D/d za:
Pogonska klasa Dobo{e Koture
Koture za izravnanje
1 18 18 10 2 20 20 11 3 22 22 12 4 24 24 13
Tabela 1.14 Standardni pre~nik kotura prema DIN-u
![Page 22: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/22.jpg)
21
Tabela 1.15 Nose}i kotur donje kotura~e
![Page 23: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/23.jpg)
22
1.1.5 Traverza Traverza ili obrtni nosa~ kuke je standardizovana prema JUS M.D1.150. Oanaka traverze: Nosa~ kuke x JUS M.D1.150 (x - oznaka veli~ine) Slu`i za oslanjanje kuke preko navrtke i aksijalnog le`aja (spoljnji pre~nik le`aja =d3). Izra|uje se od ^1430. Izbor traverze izvr{iti prema tabeli 1.17 proizvo|a~a MIN-Ni{. Napon savijanja traverze u sredini preseka se pribli`no izra~unava prema izrazu:
( )doz
x
ff
hdb
dQsbQ
WM
σ≤⋅−⋅
⋅−+
⋅==σ
2121
31
61
4222
dozσ - dozvoljeni naponi na savijanje traverze (tabela 1.16)
Rukavac traverza se proverava na savijanje
dozx
ff d
sQ
WM
σ≤⋅
⋅==σ
351.0
22
d5 - pre~nik rukavca iz tab.1.17
Slika 1.9 Traverza, {ema optere}enja
Tabela 1.16 Dozvoljeni naponi na savijanje traverze dozσ Uslovi rada laki srednji te{ki vrlo te{ki
dozσ [MPa] 165 125 100 80
![Page 24: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/24.jpg)
23
Tabela 1.17 Traverza donje kotura~e
![Page 25: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/25.jpg)
24
Tabela 1.18 Nose}i lim donje kotura~e
![Page 26: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/26.jpg)
25
Tabela 1.19 Nose}a osovina donje kotura~e
1.1.6 Le`i{ta kotura Prema konstruktivnom re{enju koturova izabrati odgovaraju}a standardna kotrljajna le`i{ta i izvr{iti proveru izbora.
![Page 27: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/27.jpg)
26
1.2 Dobo{ za dizanje tereta 1.2.1 Izbor koncepcije Pretvaraju obrtno kretanje delova mehanizma za dizanje u translatorno kretanje tereta, slu`e za namotavanje u`eta (ili lanca), cilindri~nog su oblika. Izborom koncepcije pogona dizanja izabrana je i koncepcija dobo{a..
Legenda:
1. reduktor, 2. izlazno vratilo reduktora, 3. sferno le`i{te, 4. zup~asta spojnica, 5. bo{ni prsten sa unutra{njim
ozubljenjem, 6. telo dobo{a, 7. vijci veze bo~nog prstena i
tela dobo{a.
Slika 1.10 Dobo{ i veza sa reduktorim
Slika 1.11 Karakteristi~na re{enja veze dobo{a i reduktora
• [ema 1 - naj~e{}a primena kod mehanizama na ru~ni pogon. Nedostatak:
posedovanje otvorenog zup~astog para. • [ema 2 - jednostavna konstrukcija standardnih elemenata sa minimalnim brojem
veza, laka monta`a, pouzdan rad. Nedostatak: relativno ve}i gabariti i masa pa se kod kranskih kolica ne primenjuje.
• [ema 3 - zbog zajedni~kog vratila reduktora i dobo{a predstavlja stati~ki neodre|en sistem (greda na tri oslonca), koji zahteva specijalnu konstrukciju reduktora.
• [ema 4 - prikazana slikom 1.10
Slika 1.12 Dobo{ sa o`ljebljenim vratilom
Slika 1.13 Direktna veza izme|u vratila
reduktora i dobo{a
![Page 28: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/28.jpg)
27
Slika 1.14 Dobo{ i {ema optere}enja
Slika 1.15 Dimenzije `ljebova kod dobo{a
![Page 29: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/29.jpg)
28
Tabela 1.20 Dobo{ sa zup~astom spojnicom
![Page 30: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/30.jpg)
29
Tabela 1.21 Dobo{ i spojnica sa ~epovima
![Page 31: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/31.jpg)
30
Pogon dobo{a mo`e se ostvariti: 1. dobo{ klinovima vezan za vratilo na
kojem je ~vrsto vezan zup~anik pogona 2. dobo{ je direktno vezan sa zup~anikom
osovina se okre}e zajedno sa dobo{em i oslonjena je na spoljna le`i{ta.
3. dobo{ se zajedno okre}e sa zup~anikom oko nepokretne osovine.
4. isto kao pos 3), ali se pogon dobija preko dva zup~anika.
Slika 1.16 [eme pogona dobo{a
a) b) c)
Slika 1.17 Dobo{ (JUS M.D1.070)
Op{te smernice za prora~un dobo{a date su standardom JUS M.D1.070
Visina prirubnice mora da nadvisi najvi{i sloj u`adi najmanje za ud⋅5.1 , (slika 1.17-a);
Ugao koji zaklapa u`e sa osom dobo{a ne sme biti ve}i od 5°. (slika 1.17-b); Pre~nici u`eta i dobo{a, (slika 1.17-c).
Tabela 1.22 Orjentaciona vrednost nenarezanog dela dobo{a QL
Za: 00016≤Qm [kg], i 4=m (broj krakova kotura~e)
pre~nik dobo{a D [mm] 280 315 355 400 450 500
QL [mm] 120 120 150 150 170 230 Za: 0005000016 ≤≤ Qm [kg], i 8=m (broj krakova kotura~e)
pre~nik dobo{a D [mm] 450 500 560 630 710
QL [mm] 400 420 440 470 550
![Page 32: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/32.jpg)
31
1.2.2 Dimenzije dobo{a • Nazivni pre~nik dobo{a
ud
d ddDD ⋅⎟⎠⎞
⎜⎝⎛=
gde je odnos (D/d)d (pre~nik kotura/pre~nik u`eta) dat tabelom 1.13,
tacka 1.1.4 du - pre~nik izabranog u`eta (iz ta~ke 1.1.3).
Na osnovu izra~unate vrednosti Dd usvojiti standardni pre~nik dobo{a prema tabeli 1.20 • Dimenzije `ljebova (prema slici 1.15) Ove dimenzije mogu}e je usvojiti prema tabeli 1.20 (ili 1.21), ili prema:
41÷+= uds [mm],
udr ⋅> 53.0 [mm], 521 ÷=a [mm],
s-korak zavojnih `ljebova, r - radijus krivine, a1 - rastojanje centra u`eta i centra radijusa `ljeba
• Du`ina dobo{a
• Du`ina dobo{a L [m], ako se na dobo{ namotavaju dva kraka u`eta:
Qd
k LsD
HiL +⋅⎟⎟
⎠
⎞⎜⎜⎝
⎛+
⋅π⋅⋅
= 82
gde su:
ik - prenosni broj kotura~e, ( 2mik = , m -broj krakova u`adi),
H - visina dizanja tereta, s - korak zavojnih `ljebova za u`e, LQ - nenarezani (neo`ljebljeni deo na sredini dobo{a.
Usvaja se da je pribli`no jednak rastojanju koturova donje kotura~e, uz uslov da ugao izme|u ose u`eta i ose `ljeba na dobo{u ne sme biti ve}i od 5°, kada teret mirno visi.
• Du`ina dobo{a L [m], ako se na dobo{ namotava samo jedan krak u`eta:
sDHi
Ld
k ⋅⎟⎟⎠
⎞⎜⎜⎝
⎛+
⋅π⋅
= 7
Du`ina omota~a dobo{a mo`e se odrediti i prema tabeli 1.20 (ili1.21)
qnardob LLbL +⋅+⋅= 22 gde su: b, LQ - vrednosti date tablicom,
szLnar ⋅−= )1( - du`ina narezanog dela na jednoj strani dobo{a.
4+⋅π⋅
=d
k
DHi
z - broj `ljebova na jednoj strani dobo{a.
• Debljina zida omota~a dobo{a
• Debljina zida omota~a dobo{a mo`e se izra~unati prema empirijskim obrascima: - za dobo{ od sivog liva:
)01.0006.0(02.0 ÷+⋅=δ dD [m],Kada je dDL ⋅< 2 dodati vrednost 0.006 [m], Kada je dDL ⋅> 4 dodati vrednost 0.01 [m],
Kod livenih dobo{a najmanja dopu{tena debljina dobo{a je 12min =δ [mm]. - za dobo{ od ~elika: 003.001.0 +⋅=δ dD [m],
![Page 33: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/33.jpg)
32
1.2.3 Provera napona
Dobo{ se proverava na savijanje i uvijanje i posebno na gnje~enje.
Slika 1.18 Analiza optere}enja dobo{a i osovine dobo{a
Tabela 1.23 Dozvoljeni naponi za materijal dobo{a [MPa]
materijal naprezanje
SL 18 SL 22 ^L.0400 ^.0300 savijanje/uvijanje 23 28 120 140
pritisak 100 125 160 180
a) dobo{ sa zup~anikom i donjom kotura~om sa ~etiri kraka; b) dobo{ direktno vezan za reduktor; c) dvodelni dobo{ sa nepokretnim koturom na osovini dobo{a (prikazana polovina konstrukcije).
![Page 34: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/34.jpg)
33
Za koncepcije dizanja A) i B):
• Moment savijanja: lSM S ⋅= , 4
kGQS
+= ,
2QLL
l−
=
• Moment uvijanja: du DSM ⋅= Napomena:sile koje poti~u od zup~anika (Fa=0, Fr i Fo) ne u~estvuju u savijanju dobo{a.
• Rezultuju}i napon:x
uSi W
MM 22 )( ⋅ϕ+=σ ,
sp
spspx D
DDW
44 −= - aksijalni otporni moment
prstenaste povr{ine popre~nog preseka dobo{a (slika 1.15). 75.0=ϕ Za koncepciju dizanja C):
• Moment savijanja: 4
LSM S⋅
= , 8
kGQS
+= ,
• Moment uvijanja: 2
du
DSM
⋅=
• Usled stezanja u`eta oko dobo{a, u zidu dobo{a se javlja pritisak, koji je najve}i na
prvom navoju u`eta i iznosi:
sS⋅δ
=σ
Treba da je ispunjeno: dozi σ≤σ Vrednosti za dozvoljene napone usvojiti prema tabeli 1.23
Napomena: Naprezanja u omota~u dobo{a su vrlo slo`ena. Javljaju se naponi od torzije, savijanja i direktnog pritiska u`eta. Torzioni naponi su vrlo mali i mogu se zanemariti. Naponi savijanja se preora~unavaju samo pri ve}im du`inama dobo{a ( DL ⋅> 3 ). Kod dobo{a ~ija je du`ina manja od tri pre~nika dobo{a naprezanja od savijanja i uvijanja nisu ve}a od 10÷15% naprezanja usled pritiska, tako da je u tom slu~aju dovoljno izvr{iti dimenzionisanje dobo{a na osnovu provere na pritisak:
u
doz
Fs
δσ
=⋅
gde su: δ - debljina omota~a dobo{a, Fu - maksimalna radna sila u u`etu, s - korak u`eta,
dozσ - dozvoljeni napon ( 5.12=σdoz [kN/cm2], za ^0361) 1.2.4 Osovina dobo{a
Tabela 1.24 Dopu{teni naponi za osovinu dobo{a dopσ
Pre~nik osovine [mm] Materijal dopσ
[kN/cm2] ^.0545 6.0 ^.0645 6.7 ^.0745 7.2 ^.1430 9.6 ^.1530 10.6
100≤id
^.1730 12.0 ^.4730 11.5 ^.4731 13.6 250100 << id ^.4732 16.5
![Page 35: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/35.jpg)
34
Osovina je po pravilu optere}ena na savijanje. Na slici 1.18 data je analiza optere}enja osovine dobo{a i dijagrami momenta savijanja za sva tri razmatrana slu~aja. Za slu~ajeve a) i c) osovina je optere}ena jednosmernim savijanjem, dok u slu~aju b) naizmeni~no promenjivo naprezanje (kao vagonska osovina). Kod nekih konstrukcija /ovde nisu prikazane/ osovina je optere}ena i na uvijanje (zna~i vratilo!) pa je neophodno primeniti uobi~ajeni prora~un za vratilo.
Pre~nik osovine na mestu glav~ine iznosi: 3max32
dop
si
Md
σ⋅π⋅
=
1.2.5 Le`i{ta dobo{a Izvor izvr{iti uobi~ajenom postupkom. Sile reakcija u osloncima osovina odrediti prema slici 1.14.
Brij obrtaja dobo{a d
kd D
vin
⋅π⋅
= 1
Tabela 1.25 Radni vek le`i{ta dobo{a T [h]
Pogonska klasa 1 2 3 4 T [h] 1000 7000 16000 32000
1.2.6 Veza reduktor-dobo{
• Za koncepcije prema slici 1.1 A) i C) veza reduktor-dobo{ ostvarena je preko zup~astog para.
Slika 1.19 Veza zup~anik-dobo{ pomo}u ~aure i nepode}enog zavrtnja
Zup~anici se prora~unavaju po uobi~ajenom postupku. Veza zup~anik-dobo{ obi~no se izvodi pomo}u pode{enih zavrtnjeva, ili nepode{enim zavrtnjevima za nose}om ~aurom. ^aure se postavljaju u dijametralno suprotne otvore i one nose celokupan obrtni moment. (postavljaju se po pravlu broj ~aura do 50% od broja zavrtnjeva u vezi). Ostali zavrtnjevi su nepode{eni i izme|u njih i elemenata koje spajaju treba da bude veliki zazor, da bi se izbeglo smicanje tih zavrtnjeva. • Prora~un ~aure izvodi se na slede}i na~in:
- Sila koja smi~e ~auru:
z
u
DnM
F⋅⋅
=2
1 ,
gde su: Mu - moment uvijanja izra~unat u (1.2.3), n - broj nose}ih ~aura, Dz - pre~nik kruga po kome su ~aure raspore|ene
![Page 36: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/36.jpg)
35
- Smicajni napon:
)(
422
21
1
ddF−⋅π
⋅=τ
d1 i d2 - sa slike 1.19 -pre~nici ~aure
Dozvoljeni smicajni napon je 10080 ÷=τdoz [MPa], (^0545), zavisno od pogonske klase. • Za koncepcije prema slici 1.1 B) veza reduktora sa dobo{em je direktna, pa se
ugra|uje zup~asta ili Oldhem spojnica. U tom slu~aju se izlazno vratilo reduktora izvodi na na~in prikazan na slici 1.20. U tabeli 1.26 date su glavne dimenzije.
Slika 1.20 Zavr{etak izlaznog vratila reduktora
Tabela 1.26 Glavne mere zavr{etaka tzlaznog vratila reduktora za vezu sa zup~astom i
Oldhem spojnicom (sve mere su u [mm], osim za broj zuba "z")
![Page 37: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/37.jpg)
36
1.2.7 Veza u`eta za dobo{
• plo~ica sa zavrtnjevima. (Sl. 1.21-a) - naj~e{}e se koristi, jednostavno i pouzdano re{enje, omogu}ava preglednu kontrolu stanja veze i laku zamenu u`adi. Najmanji broj steznih
mesta, odnosno spojnih plo~ica je dva. • pomo}u klina -
Vezivanje pomo}u klina (Slika1.21-b) se prime-njuje za pre~nike u`adi do 12 [mm].
Slika 1.21 Mogu}i na~ini veze u`eta za dobo{
Slika 1.22 Mogu}i na~ini veze u`eta za dobo{
Slika 1.23 Veza u`eta za dobo{
![Page 38: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/38.jpg)
37
Pri najni`em polo`aju kuke na dobo{u moraju da ostanu jo{ dva navoja u`eta (koji se nikada ne odmotavaju), ne ra~unaju}i navoje koji slu`e za pri~vr{}enje u`eta. • Sila koja optere}uje vezu (prema JUS M.D1.070):
uu
v FeFS ⋅=⋅=
α⋅μ71.05.2
gde su: Fu - radna sila u u`etu (iz ta~ke 1.1.3),
1.0=μ - koeficijent trenja izme|u dobo{a i u`eta, π⋅=α 4 - ugao obuhvata u`eta oko dobo{a (dva puna kruga).
• Sila zatezanja u zavrtnju je:
)1()(2
1 +⋅μ′+μ⋅
⋅=
α⋅μeiS
F v gde su:
βμ
=μ′sin
- svedeni koeficijent trenja (uzima u obzir pove}anje
sile trenja zato {to plo~ica nale`e na u`e dvema kosim povr{inama), 40≈β -slika1.23, tada je
16.040sin1.0
≈=μ′
π⋅=α 21 - ugao obuhvata u`eta oko dobo{a izme|u dva nailaska pod plo~icu,
i - broj zavrtnjeva koji prite`u plo~icu (obi~no dva). • Sila zatezanja u zavrtnju kod ravne plo~ice ili klina je:
)1(2
1 +⋅μ⋅
⋅=
α⋅μeiSF v
• Ukupni napon u zavrtnju (od savijanja i iztezanja):
dopf
s zd
MAzF
σ≤⋅⋅
+⋅⋅
=σ311.0
3.1
lSM vf ⋅⋅μ= 1
gde su: z-broj steznih plo~ica zmin=2 d1-pre~nik jezgra stabla vijka (iz tab. 1.28) AS-ispitni presek navoja vijka na zatezanje (JUS
M.B0.014) (iz tab. 1.28) l -krak sile trenja od gornje povr{ine plo~ice na koju
nale`e glava vijka i povr{ine tela dobo{a u koju je vijak uvrnut. (na slici 1.23 to je kota h) (l=h)
koeficijent 1.3 obuhvata uticaj uvijanja vrata vijka usled trenja navrtke pri pritezanju plo~ice.
Ako se dobije suvi{e veliki pre~nik vijka stezne plo~ice, mogu}e je uraditi slede}e: 1. pove}ati rezervni broj neodmotanih navojaka na z=3, 2. usvojiti ve}i broj steznih mesta z=3÷4, 3. umesto urezanog navoja u telo dobo{a ugraditi visoko vredan vijak sa navrtkom
klase ~vrsto}e 10.9 za koga je 39=σdop [kN/cm2].
Tabela 1.27 Dopu{teni napon za zavrtnjeve za vezu dobo{a i u`eta u zavisnosti od materijala i klase ~vrsto}e
materijal dobo{a ^.0361 ^.0561 SL.18 SL.22
vijak 5.6 5.8 6.8 8.8 4.6 5.6
dopσ [kN/cm2] 13 17 21 27 10 13
![Page 39: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/39.jpg)
38
Tabela 1.28 Zavrtanj za vezu steznih plo~ica
Slika 1.24 Plo~ica za vezu u`eta za dobo{
Tabela 1.29 Osnovne mere steznih plo~ica za vezu u`eta sa dobo{em u [mm].
![Page 40: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/40.jpg)
39
1.3 Izbor elektromotora
Mera optere}enosti dizali~nih EM je zagrevanje, koje ne sme da pre|e propisanu granicu, kako ne bi do{lo do toga da motor "izgori". Za pravilan izbor EM potrebno je znati:
snagu potrebnu za stacionaran re`im rada, snagu, odnosno moment upu{tanja u periodu ubrzanja, relativno trajanje rada - intermitencu, broj uklju~enja na ~as.
1.3.1 Merodavna snaga i ostali parametri za izbor motora
• Snaga potrebna za savla|ivanje otpora pri ustaljenom (jednolikom) kretanju pri dizanju tereta.
Za pogon dizanja se naj~e{}e koriste - trofazni asinhroni kliznokolutni elektromotori, {estopolni ili osmopolni. Kavezni motori se primenjuju za manje nosivosti i za pogone gde se ne tra`i ve}a ta~nost dizanja i preme{tanja tereta.
• Relativno trajanje rada ( %dε ) motora pogonskog mehanizma je definisano odnosom
u procentima ukupnog vremena uklju~enja motora (∑ it ) i vremena trajanja radnog ciklusa dizalice (TC):
%10011⋅
∑=ε =
C
n
id T
t
Motori se isporu~uju sa slede}im standardnim vrednostima ED%=25%; 40%; 60%. Radni ciklus obuhvata skup operacija: jednokratno dizanje, preme{tanje i spu{tanje tereta i povratni hod do slede}e operacije.
Potrebna snaga motora PO , sa standardnom ED% iz kataloga proizvo|a~a je:
%%
EDPP d
Oε
⋅= gde su: P i %dε - izra~unate vrednosti, ED% - o~itati iz kataloga priizvo|a~a
• Broj radnih ciklusa na ~as C: ⎥⎦⎤
⎢⎣⎡=
hcikl
TC
C
3600.
• Broj uklju~enja motora na ~as Z: CZZ P ⋅= [uklj/h], gde je 64 ÷=PZ - prese~an broj uklju~enja mehanizma u toku jednog radnog ciklusa dizalice.
Iz tabele navesti slede}e podatke: • Pn [kW] - nominalna snaga, • n [min-1] - broj obrtaja EM,
• n
m
MM
=ψ - faktor preoptere}enja EM,
• J [kgm2] - moment inercije motora, • mEM [kg] - masa EM, • dimenzije, • ED%, • broj uklju~enja na ~as
Tabela 1.30 Karakteristike pogona
Pogonska klasa Broj radnih ciklusa na ~as[uklj/h]
Teorijsko radno vreme [h]
Laka /1/ do 16 do 0.5 Srednja /2/ 16 ÷ 32 0.5 ÷ 1 Te{ka /3/ 32 ÷ 63 1 ÷ 2
Veoma te{ka /4/ preko 63 preko 2
![Page 41: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/41.jpg)
40
Slika 1.25 Radni ciklus pogona za vo`nju
1.3.2 Provera EM u periodu ubrzanja pri dizanju maksimalnog tereta
Moment koji razvija EM treba da savlada sve otpore (stati~ke i inercione) u periodu neustaljenog kretanja (pu{tanja u rad). Ukupni moment otpora sveden na vratilo EM (oznaka "prim") je:
'2
'2 2
1 1
(1.1 1.2)2 4
d mtr rot d muk st in in
k k
m DQ DM M M M Ji i i t i t
ω ωη η
⋅ ⋅⋅′ ′= + + = + + ÷ ⋅ ⋅⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅
,
gde su: Q [N]- nosivost dizalice. Mo`e i gmmQ kQ ⋅+= )( ili samo gmQ Q ⋅=
mk - masa kotura~e iz tacke 1.1 Dd [m]- pre~nik dobo{a za dizanje ik - prenosni broj kotura~e i - prenosni odnos reduktora (za koncepciju B)), onda je rii =
i - prenosni odnos (za koncepciju A) i C) sa zup~astim parom) d
m
d
m
nn
i =ωω
= ,
d
dd D
v⋅=ω
2, kd ivv ⋅= 1 ,
d
kd D
vin
⋅π⋅
= 1
η - stepen korisnosti mehan. za dizanje tereta (usvojiti 9.08.0 ±=η ) ta~ka 1.3.1) m [kg] - masa tereta. Mo`e samo mQ ili (mQ+mk)
mω [rad/s] - ugaona brzina vratila EM , 30
mm
n⋅π=ω
t1 [s] - vreme trajanja perioda neustaljenog kretanja. Obi~no se ubrzanje ograni~ava na 3.01.0 ÷=a [m/s2]. avt /11 =
J [kgm2] - moment inercije masa na vratilu EM (mo`e pribli`no vrednost iz tabela za EM, bez spojnice ...)
Treba da bude zadovoljena relacija:
muk MM ≤' m
nnm
PMM
ω⋅ψ=⋅ψ=
1.4 Reduktor Za redukciju broja obrtaja od EM do dobo{a koristi se reduktor sa cilindri~nim zup~anicima, horizontalni, dvo ili trostepeni.
1.4.1 Izbor reduktora Parametri za izbor reduktora:
• P - snaga pogonskog EM, • nm - broj obrtaja EM, • i - prenosni odnos, • pogonska klasa dizalice
• Ako mehanizam za dizanje sadr`i i otvoren zup~asti par (koncepcije A i C) onda je ukupni prenosni odnos zr iii ⋅= ,
zi - prenosni odnos zup~astog para.
Izbor reduktora izvr{iti prema tabelama.
![Page 42: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/42.jpg)
41
Tabela 1.31 Dvostepeni horizontalni reduktori H2
![Page 43: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/43.jpg)
42
Tabela 1.32 Dvostepeni vertikalni reduktori V2
![Page 44: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/44.jpg)
43
Tabela 1.33 Trostepeni horizontalni reduktori H3
![Page 45: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/45.jpg)
44
Tabela 1.34 Trostepeni vertikalni reduktori V3
![Page 46: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/46.jpg)
45
Tabela 1.35 Izbor reduktora familije H2, V2
![Page 47: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/47.jpg)
46
Tabela 1.36 Izbor reduktora familije H3, V3
![Page 48: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/48.jpg)
47
1.4.2 Provera odstupanja brzine
• Stvarni broj obrtaja dobo{a st
md i
nn = , ist - iz tablica za reduktor.
• Stvarna brzina dizanja k
dd
inD
v⋅⋅π
= ,
• Odstupanje brzine %100)(
1
1 ⋅−
=v
vvW
Prema JUS M.D1.023 toleri{e se odstupanje radne od nazivne brzine za 8%. 1.5 Izbor spojnice Za vezu EM sa reduktorom koristi se elasti~na spojnica. Mogu}e je da se jedan njen obod, do reduktora, dimenziono i oblikom prilagodi da istovremeno bude i dobo{ ko~nice. Spojnicu birati prema tabeliama 1.38 i 1.39, na osnovu nominalnog momenta elektromotora Mn. Vrednost obrtnog momenta koji mo`e da prenese spojnica mo`e se korigovati: pove}ati za 25% ako dizalica pripada pogonskoj klasi 2, smanjiti za 20% ako dizalica pripada pogonskoj klasi 4.
m
n
m
nn n
PPM ⋅=⋅
ω= 9550103
gde su Pn - nominalna snaga EM iz tablica,
mω , i nm - podaci iz tablica za EM Spojnicu birati prema tablicama: - JUS M.C1.515 elasti~na spojnica bez ko~ionog dobo{a, - JUS M.C1.516 elasti~na spojnica sa ko~ionim dobo{em. Kada se jedan disk elasti~ne spojnice koristi kao ko~ni dobo{, za orjentacioni izbor elasti~ne spojnice mo`e da poslu`i tabela 1.37. Tabela va`i za izbor spojnice mehanizma za dizanje i mehanizma za horizontalna kretanja, ~ije brzine kretanja dosti`u vrednost do 60 [m/min].
Tabela 1.37 Veza izme|u pre~nika ko~ionog dobo{a i snage
elektromotora mehanizma za dizanje
Nazivne snage EM [kW] za 40% ED Pre~nik ko~ionog dobo{a [mm] 750 [min-1] 1000 [min-1]
160 9 10 200 13 14 250 19 21 315 31 35 400 52 60 500 85 100 630 140 -
Napomena: - za ED=25% snage motora uve}ati za 15%, - za ED=60% snage motora uve}ati za 20%.
Tabela va`i za izbor spojnice mehanizma za dizanje i mehanizma za horizontalna kretanja, ~ije brzine kretanja dosti`u vrednost do 60 [m/min].
![Page 49: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/49.jpg)
48
Tabela 1.38 Elasti~na spojnica JUS M.C1.515
![Page 50: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/50.jpg)
49
Tabela 1.39 Elasti~na spojnica JUS M.C1.516
![Page 51: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/51.jpg)
50
1.6 Ko~nica
Ko~nica se postavlja na vratilu EM, jer je na tom mestu najmanji obrtni moment. Iz sigurnosnih razloga za ko~ni dobo{ se koristi obod spojnice koji se nalazi do reduktora. Na dizalicama se naj~e{}e primenjuju ko~nice sa papu~ama. Dejstvo ko~nica je automatizovano pomo}u specijalnih otko~nih ure|aja - podiza~a (elektromagnetni, pneumatski, elektrohidrauli~ni itd.). 1.6.1 Prora~un ko~nice sa dve papu~e
• Ra~unski moment ko~enja:
( )'
2
2
st kk k
dk k
k r
k k st
M M
Q DMi i
M M
ν
ην
ν η
= ⋅
⋅ ⋅= ⋅
⋅ ⋅
′= ⋅ ⋅
gde su: kν - stepen sigurnosti kojim se uzima u obzir uticaj
zanemarenih inercionih sila (dat tabelom 1.40) '
)(kstM - moment stati~kih otpora redukovan na vratilo EM,
za slu~aj ko~enja. (η je u brojiocu jer gubici u transmisiji poma`u ko~enju).
95502
dst
k r m
Q D PMi i nη⋅′ = =
⋅ ⋅ ⋅ - pogonski moment EM potreban
za savla|ivanje otpora ustaljenog kretanja
η⋅
= 1vQP - snaga ustaljenog kretanja (iz 1.3.1)
Na osnovu izra~unate vrednosti za Mk iz tabele 1.41 izvrsiti izbor ko~nice. Ako je predvi|eno da se kao ko~ni dobo{ koristi deo elasti~ne spojnice koristiti i tabelu 1.37.
• Mere ko~nice sa dve papu~e: • Dk - pre~nik ko~nog dobo{a (usvojiti prema izra~unatom ko~nom momentu iz
tab 1.41 Treba da va`i sk DD = .
• Bk {irina ko~nog dobo{a. Va`i: 5lBk = , l5 je iz tablice za elasti~nu spojnicu,
• β - obuhvatni ugao obloga papu~a 70=β , • B - {irina obloga: )105(5 ÷−= lB [mm].
• Ap - povr{ina obloga 360k
pDA Bπ β⋅ ⋅
= ⋅
• dimenzije poluge (a, b, c, d usvojiti iz tabele 1.41 za ko~nicu ) Za mehani~ku ko~nicu sa dve ko~ne papu~e potrebna ra~unska sila ko~enja je:
kkkk
kk Di
MF
η⋅⋅μ⋅= ,
dc
bai ⋅=
gde su: Mk - ra~unski moment ko~enja, Dk - pre~nik ko~nog dobo{a (usvojiti prema izra~umatom
ko~nom momentu iz tab 1.41) kμ - koeficijent trenja obloge papu~e o ko~ni dobo{ (prema
tabeli 1.44 ) kη - stepen korisnosti polu`ja ko~nice ( 95.09.0 ÷=ηk ).
ik - prenosni odnos ko~nice
Tabela 1.40 Stepen sigurnosti ko~nice kν
pogonska klasa 1 2 3 4 stepen sigurnosti 1.5 1.75 2 2.5
![Page 52: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/52.jpg)
51
Slika 1.26 Ko~nica sa dve papu~e sa hidrauli~nim podiza~em
1.6.2 Izbor hidrauli~nog podiza~a
Na osnovu izra~unate Fk iz tabele 1.42 usvaja se hidrauli~ni podiza~. Iz tabele navestii karakteristike podiza~a. 1.6.3 Provera ko~nice
Dimenzije ko~nice date su tabelom 1.41, a njene osnovne karakteristike tabelom 1.43. • Stvarna normalna sila na ko~ionom dobo{u: kkkN iFF η⋅⋅=
• Stvarni ko~ni moment: kkNkkkkkk DFDiFM ⋅μ⋅=⋅μ⋅η⋅⋅=
• Stvarni stepen sigurnosti: 2η⋅=ν
st
kk M
M dozvoljeno je 32 ÷=νdoz
• Provera ko~ionih obloga: Pri radu ko~nice dolazi do njenog zagrevanja. Postoji vi{e metoda za proveru optere}enosti i trajnosti ko~nice. Jedna od jednostavnijih metoda sastojise u tome da se izra~unaju specifi~ni pritisak (p) i specifi~na snaga ko~enja ( kvp ⋅ - toplotna karakteristika) i uporede sa dopu{tenim vrednostima.
• Specifi~ni pritisak P
N
AF
p =
• Kriti~na brzina na obodu ko~nog dobo{a: knD
v mkk ⋅
⋅⋅π=
60 2.11.1 ÷=k
• Specifi~na snaga ko~enja: dozkk vpvp )( ⋅≤⋅ , 250)( =⋅ dozkvp ⎥⎦⎤
⎢⎣⎡ ⋅
sm
cmN
2
• Provera ko~ionih obloga:
Pri radu ko~nice dolazi do njenog zagrevanja. Postoji vi{e metoda za proveru optere}enosti i trajnosti ko~nice. Jedna od jednostavnijih metoda sastoji se u tome da se izra~unaju specifi~ni pritisak (p) i specifi~na snaga ko~enja ( kvp ⋅ - toplotna karakteristika) i uporede sa dopu{tenim vrednostima
![Page 53: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/53.jpg)
52
Tabela 1.41 Standardna ko~nica sa dve papu~e sa hihrauli~nim podiza~em
![Page 54: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/54.jpg)
53
Tabela 1.42 Elektrohidrauli~ni podiza~ (ELHY)
![Page 55: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/55.jpg)
54
![Page 56: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/56.jpg)
55
Tabela 1.43 Kombinacije ko~nica sa ELHY podiza~ima
![Page 57: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/57.jpg)
56
Slika 1.27 Obloge ko~nih papu~a (JUS M.D1.251)
Oblik mere materijal ko~nih papu~a koje se upotrebljavaju u ko~nicama industrijskih dizalica definisan je standardom JUS M.D1.250.
Tabela 1.44 Koeficijent trenja obloge papu~e o ko~ni dobo{
![Page 58: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/58.jpg)
57
2. Pogon kretanja kolica
2.1 Kocepcija pogona kretanja kolica
Mehanizmi za kretanje (vo`nju) mogu biti izvedeni za centralnim ili sa odvojenim pogonom. Naj~e{}e primenjivane konstrukcije prikazane su slikom 2.1.
Slika 2.1 [eme pogona dizali~nih kolica
2.2 Osnovne mere dizali~nih kolica
Osnovne konture dizali~nih kolica mogu se usvojiti iz tabele 2.1.
Tabela 2.1 Orjentacioni podaci za te`inu (GK), rastojanje osa to~kova (a) i raspon (b), (trag) to~kova dizali~nih kolica
nosivost [kN] 50 63 80 100 125 160 200 250 320 400 500Gk [kN] 30 33 37 42 46 50 60 72 87 96 108a [m] 1.65 1.7 1.75 1.8 1.9 2.0 2.2 2.3 2.4 2.5 2.6 b [m] 1.4 1.45 1.5 1.55 1.6 1.7 1.8 2.0 2.2 2.3 2.4
2.3 Prora~un i izbor to~ka
To~kovi mosnih dizalica mogu biti raznih oblika i konstrukcija (sa kliznim i kotrljajnim le`ajevima,cilindri~nom ili konusnom gaze}om povr{inom, zup~astim vencem na obodu ili bez njega, itd. Prora~un to~ka se zasniva na me|usobnoj zavisnosti izme|u nosivosti to~ka, pre~nika i materijala to~ka, oblika {ine i pogonske klase dizallice. Na osnovu ekvivalentnog optere}enja to~ka, iz tabele 2.2 vr{i se izbor pre~nika to~ka i {ine, pa se dobijene veli~ine ra~unski proveravaju i vr{e eventualne korekture.
![Page 59: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/59.jpg)
58
2.3.1 Konstruktivna re{enja
Podela to~kova:
prema funkciji - poginski i slobodni. Pogonski to~kovi mogu imati pogon preko pogonskog vratila (slika 2.2E) ili preko zup~astog venca (slika 2.2B);
prema {irini vode}eg venca - uzani i {iroki; prema profilu povr{ine kotrljanja
- to~kovi sa jednim vode}im vencem, sa dva i bez vode}eg venca, - to~kovi sa cilindri~nom, sa koni~nom i sfernom povr{inom
kotrljanja; prema vrsti le`aja - sa kotrljajnim i sa kliznim le`ajima; prema polo`aju glav~ine u odnosu na vertikalnu osu kotrljanja - simetri~ni i
nesimetri~ni; prema vezi sa osovinom ili vratilom - to~kovi koji se okre}u oko nepokretne
osovine (slike 2.2 A, B, C) i to~kovi koki se okre}u zajedno sa osovinom ili vratilom. (slike 2.2 D, E).
A) B) C) D) E)
Slika 2.2 To~kovi - veza sa osovinom i vratilom (JUS M.D1.060)
Tabela 2.2 Uslovne nosivosti to~kova ( untF )
![Page 60: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/60.jpg)
59
2.3.2 Odre|ivanje pre~nika to~ka
Standardni pre~nici to~kova utvr|eni su standardom JUS M.D1.060. Izra~unavanje pre~nika to~kova definisano je standardom JUS M.D1.061. • Ekvivalentna sila ( ekvF ) pri prora~unu dizali~nih kolica sa ~etiri to~ka je:
4k
mazekvGQ
FF+
== [kN],
Prema izra~unatoj ekvivalentnoj sili ( ekvF ) iz tabele 2.2 usvaja se to~ak odgovaraju}eg pre~nika za {inu izabranog oblika i odgovaraju}ih dimenzija, pri ~emu mora biti:
ekvunt FF > (^e{}e je u primeni to~ak sa ravnom povr{inom glave {ine).
• Pre~nik to~ka sa ravnom povr{inom glave {ine (D) se proverava iz relacije:
)2(32 rbkkpF
Ddr
ekv
⋅−⋅⋅⋅≥
rdurdr kpp 1⋅=
gde su: drp - dozvoljeni povr{inski protisak to~ka na {inu
(tabela 2.3), k2 - koeficijent uticaja brzine obrtanja to~ka (tabela 2.4), k3 - koeficijent uticaja pogonske klase, (tabela 2.5), b - {irina glave {ine (tabela 2.2), r - polupre~nik zaobljenja ivice glave {ine (tabela 2.2), k1r - koeficijent uticaja materijala to~ka (tabela 2.3)
5.7=durp [MPa] - (pri uslovima 132 == kk )
Oznaka to~ka: npr. To~ak D JUS M.D1.110; (D je nazivni pre~nik to~ka).
Tabela 2.3 Karakteristike materijala za dizali~ne to~kove
MATERIJALI PREMA JUS C.J3.011 C.B0.500 C.B9.021 C.J2.020
HB [N/mm] K1r K1o
pdr [kN/cm2]
pdo [kN/cm2]
^.0500 povr{.
^.0545 kaljeni 4300 1 1 0.75 225
4590 1.07 1.5 0.80 262 1650
^.0545 povr{. kaljen SL.18
2250 0.37 - 0.28 -
^L.0400 1400 0.57 - 0.43 - ^L.0500 ^.0545 ^.1430 1600 0.66 - 0.50 - ^L.0600 ^.0645 ^.1530 1800 0.75 - 0.56 -
^.0745 ^.1730 2430 0.86 0.2 0.65 127
Tabela 2.4 Vrednost koeficijenta k2
Br. obrtaja to~ka u min. 200 160 125 100 80 63 50 40 K2 0.66 0.72 0.77 0.82 0.87 0.91 0.94 0.97
Br. obrtaja to~ka u min. 31.5 25 20 16 12.5 10 6.3 5 K2 1 1.03 1.06 1.09 1.11 1.13 1.15 1.17
Tabela 2.5 Vrednost koeficijenta k3
Pogonska klasa dizalice K3 Laka /1/ 1.25
Srednja /2/ 1 Te{ka /3/ 0.9
Vrlo te{ka /4/ 0.8
![Page 61: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/61.jpg)
60
Tabela 2.6 Profili cilindri~ne povr{ine kotrljanja to~kova (JUS M.D1.099)
![Page 62: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/62.jpg)
61
Tabela 2.7 Pogonski to~ak (JUS M.D1.110)
![Page 63: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/63.jpg)
62
Slika 2.3 Pogonski to~ak (JUS M.D1.110)
![Page 64: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/64.jpg)
63
Tabela 2.8 Slobodni to~ak (JUS M.D1.111)
![Page 65: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/65.jpg)
64
Slika 2.4 Slobodni to~ak (JUS M.D1.111)
![Page 66: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/66.jpg)
65
Tabela 2.9 To~kovi ~vrsto vezani za vratilo odnosno osovinu-to~kovi u u`em smislu (JUS M.D1.110)
Slika 2.5 To~kovi ~vrsto vezani za vratilo odnosno osovinu-to~kovi u u`em smislu (JUS M.D1.110)
![Page 67: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/67.jpg)
66
Tabela 2.10 Vratila za pogonske to~kove - mere u [mm], (JUS M.D1.115)
Slika 2.6 Vratila za pogonske to~kove (JUS M.D1.115)
Tabela 2.11 Osovine za slobodne to~kove - mere u [mm], (JUS M.D1.116)
Slika 2.12 Osovine za slobodne to~kove (JUS M.D1.116)
![Page 68: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/68.jpg)
67
Tabela 2.13 Ku}i{te le`aja za to~kove - mere u [mm], (JUS M.D1.117)
Slika 2.7 Ku}i{te le`aja za to~kove (JUS M.D1.117)
![Page 69: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/69.jpg)
68
Tabela 2. 14 Odstojni prstenovi za to~kove - mere u [mm], (JUS M.D1.118)
Slika 2.8 Odstojni prstenovi za to~kove (JUS M.D1.118)
Slika 2.9 Poklopci sa otvorom za to~kove sa direktnim pogonom
(JUS M.D1.119)
Tabela 2.15 Poklopci sa otvorom za to~kove sa direktnim pogonom - mere u [mm], (JUS M.D1.119)
![Page 70: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/70.jpg)
69
Slika 2.10 Poklopci kotrljajnih le`aja za to~kove s nepokretnom osovinom
(JUS M.D1.120)
Tabela 2.16 Poklopci kotrljajnih le`aja za to~kove s nepokretnom osovinom - mere u [mm], (JUS M.D1.120)
![Page 71: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/71.jpg)
70
Tabela 2.17 Poklopci za to~kove - mere u [mm], (JUS M.D1.121)
Slika 2.11 Poklopci za to~kove (JUS M.D1.121)
Slika 2.12 Le`ajni limovi za to~kove (JUS M.D1.122)
Tabela 2.18 Le`ajni limovi za to~kove - mere u [mm], (JUS M.D1.122)
![Page 72: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/72.jpg)
71
2.4 [ina
Dizali~na kolica se kre}u po mostu mosne dizalice, gde su zavrtnjevima ili zavarivanjem pri~vr{}ene {ine. Mogu se ugraditi `elezni~ke {ine ili {ine od pljo{teg gvo`|a kvadratnog ili pravougaonog popre~nog preseka.
Slika 2.13 [ine
Slika 2.14 Rasponi dvo{inskih kolica /L/ (JUS M.D1.025) 2.5 Otpori kretanju kolica
2.5.1 Stati~ki otpori (otpori pri ustaljenom kretanju)
2( )st kf dF Q GDμ β⋅ + ⋅
= + ⋅ ⋅
gde su: f - krak otpora koreljanja (tabela 2.19) μ - koeficijent trenja klizanja u le`i{tu to~ka ( 01.0=μ ) β - koeficijent otpora usled zako~enja kolica
( 45.2 ÷=β ), d - pre~nik osovine to~ka (usvojiti iz tabela 2.7)
Tabela 2.19 Vrednost kraka otpora kotrljanja (f)
pre~nik to~ka [mm] 200 315 500 710 900 f [mm] 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7
![Page 73: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/73.jpg)
72
2.5.2 Otpor usled inercije
Pri izra~unavanju vrednosti ovog otpora uze}emo u obzir samo uticaj masa koje se kre}u translatorno (teret i kolica), zanemaruju}i pri tome uticaj rotiraju}ih masa. Pretpostavlja se da se kolica ubrzavaju konstantnim ubrzanjem ( 22 / tva = ).
2
2)(tvmmF kin ⋅+=
gde su: m i mk - masa tereta i masa kolica,
2v - brzina kretanja kolica, t2 - vreme trajanja perioda ubrzavanja kolica (obi~no
se ograni~ava ubrzanje na 7.03.02 ÷=a [m/s2]. 2.6 Izbor elektromotora
* videti ta~ku 1.3 2.6.1 Merodavna snaga i ostali parametri za izbor motora Mogu}a su dva pristupa odre|ivanju snage i izboru elektromotora za pogon kretanja kolica: 1. EM se bira na osnovu snage potrebne za savla|ivanje stati~kog otpora:
η⋅
= 2vFP st
st gde je:
9.085.0 ÷=η - stepen korisnosti pogonskog mehanizma
Tako usvojeni motor se proverava, kao i kod pogona za dizanje tereta (ta~ka1.3) 2. EM se bira na osnovu srednje snage
sr
instsr
PPP
ψ+
=
gde je:
η⋅
= 2vFP in
in ,
27.1 ÷=ψ sr - srednja vrednost faktora preoptere}enja EM
Tako usvojeni motor se proverava, kao i kod pogona za dizanje tereta (ta~ka1.3) 2.6.2 Provera EM u periodu ubrzanja pri dizanju maksimalnog tereta Ukupni moment otpora sveden na vratilo EM je:
'2
'2
2 1
( ) ( 2 ) ( ) (1.1 1.2)2 4
tr rot k k m muk st in in
Q G d f m m DM M M M Ji i t tμ β ω ωη η
+ ⋅ + + ⋅ ⋅′ ′= + + = + + ÷ ⋅ ⋅⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅
,
2.7 Provera pogona na proklizavanje Proklizavanje to~kova kolica nastaje kada je atheziona sila (sila prijanjanja izme|u pogonskih to~kova i {ine) manja od sile ukupnog otpora. Sa dovoljnom ta~no{}u se mo`e izvr{iti upro{}ena provera:
ukath FF >
11 μ⋅= FFath
instuk FFF +=
gde je: athF - atheziona sila,
21kGQ
F+
= - ukupna sila pritiska na pogonske to~kove (na
oba to~ka), 15.012.01 ÷=μ - koeficijent trenja klizanja izme|u to~ka i {ine
Ako navedeni uslov nije ispunjen ne}e do}i do planiranog ubrzanja kolica. U tom slu~aju neophodno je smanjiti ubrzanje kolica (tj. produ`iti period ubrzavanja t2 ).
![Page 74: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/74.jpg)
73
2.8 Reduktor
Na~in izbora reduktora izvr{iti prema uputstvu datom u ta~ki 1.4. Kod pogona kretanja se naj~e{}e koristi vertikalni reduktor. Uzeti u obzir da su:
tk
mr n
ni = ;
tktk D
vn⋅π
= 2 gde su: ntk - broj obrtaja to~ka kolica, Dtk - standardni pre~nik to~ka kolica
2.9 Spojnice
2.9.1 Izbor elasti~ne spojnice
Koristi se za vezu EM i reduktora. Tip spojnice zavisi od usvojene konstrukcije pogona. Za pogonske mehanizme pogonjene KZK (ko~ioni kavezni EM) usvaja se elasti~na spojnica JUS M.C1.515. Kada je ugra|en EM tipa ZK ili ZPD tada se bira spojnica JUS M.C1.516, koja je namenjena i ko~enju mehanizma. 2.9.2 Izbor zup~aste spojnice
Za prenos obrtnog momenta od reduktora do to~kova, vratila se obavezno spajaju spojnicama koje su krute u pogledu preno{enja obrtnog momenta (zup~asta, kruta pojnica sa obodima i sl.) Za koncapcije pogona kretanja (slika 2.1) prikazane kao A) i B), zup~asta spojnica
prenosi samo polovinu obrtnog momenta potrebnog za savla|ivanje ukupnog otpora:
kM
M Wzs ⋅=
2,
( )2DFFM instW ⋅+=
gde su: MW - ukupan obrtni moment na to~kovima, k=1.2 - korektivni faktor koji zavisi od vrste
mehanizma.
Za pogon kao na slici 2.1 C), ukupan obrtni moment dele solidarno obe strane, ali
je potrebno moment redukovati sa ose to~ka na osu izlaznog vratila reduktora.
ki
MM
z
Wzs ⋅⋅=
12
,
( )2DFFM instW ⋅+= ,
tk
izr
z nni = ,
tktk D
vn⋅π
= 2
gde su: MW - ukupan obrtni moment na to~kovima, k=1.2 - korektivni faktor koji zavisi od vrste
mehanizma, iz - prenosni odnos otvorenog zup~astog para,
izrn - broj obrtaja izlaznog vratila reduktora,
ntk - broj obrtaja to~ka kolica, Izbor zup~aste spojnice vr{iti na osnovu izra~unatog momenta Mzs, pri ~emu on mora da bude manji ili jednak momentu koji spojnica mo`e da prenese, ~ije su vrednosti date tabelom 2.20.
![Page 75: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/75.jpg)
74
Slika 2.15 Dvostruka zup~asta spojnica (prema GOST-u)
Tabela 2.20 Osnovni podaci za dvostruku zup~astu spojnicu (prema slici 2.15)
2.10 Ko~nica
Postupak izbora ko~nice i hidrauli~kog podiza~a prikazan je u ta~ki 1.6 Ko~nica se postavlja na vratilu EM, jer je na tom mestu najmanji obrtni moment. Kod pogona kretanja kolica nije neophodno da to bude na obodu elasti~ne spojnice, ve} se mo`e postaviti sa druge strane elektromotora, koji tada mora imati dva izlaza.
2.10.1 Prora~un ko~nice sa dve papu~e
Ra~unski moment ko~enja koji ko~nica treba da obezbedi:
η⋅⋅⋅μ+⋅⋅+
−ω⋅⋅÷+
⋅⋅η⋅ω⋅⋅+
=−+=i
dfGQt
Jti
DmmMMMM kmmk
kstrin
trkink 2
)2()()2.11.1(
4)(
222
2'
)(''
)(
Napomena: Skre}e se pa`nja na algebarske znake pojedinih ~lanova izraza (govore o njihocij ulozi pri ko~enju), na mesto stepena korisnosti pogonskog mehanizma (η). Koeficijent zako{enja 1=β , ne uzima se u obzir jer otpori mogu, ali ne moraju da nastanu. Na osnovu izra~unate vrednosti za Mk iz tabele izvrsiti izbor ko~nice. Navesti mere ko~nice sa dve papu~e i izvr{iti proveru specifi~ne snage ko~enja, pri
~emu je 500)( =⋅ dozkvp ⎥⎦⎤
⎢⎣⎡ ⋅
sm
cmN
2 .
![Page 76: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/76.jpg)
75
• Mere ko~nice sa dve papu~e: • Dk - pre~nik ko~nog dobo{a (usvojiti prema izra~umatom ko~nom momentu iz
tabele), Treba da va`i sk DD = .
• Bk {irina ko~nog dobo{a. Va`i: 5lBk = , l5 je iz tablice za elasti~nu spojnicu,
• β - obuhvatni ugao obloga papu~a 70=β , • B - {irina obloga: )105(5 ÷−= lB [mm].
• A - povr{ina obloga BD
A k ⋅β⋅⋅π
=360
• dimenzije poliuge (a, b, c, d usvojiti iz tabele 1.41 za ko~nicu) Za mehani~ku ko~nicu sa dve ko~ne papu~e potrebna ra~unska sila ko~enja je:
kkkk
kk Di
MF
η⋅⋅μ⋅= ,
dc
bai ⋅=
gde su: Mk - ra~unski moment ko~enja, Dk - pre~nik ko~nog dobo{a (usvojiti prema izra~unatom
ko~nom momentu iz tabele), kμ - koeficijent trenja obloge papu~e o ko~ni dobo{ (prema
tabeli) kη - stepen korisnosti polu`ja ko~nice ( 95.09.0 ÷=ηk ).
ik - prenosni odnos ko~nice
2.10.2 Izbor hidrauli~nog podiza~a Na osnovu izra~unate Fk iz tabele 1.42 usvaja se hidrauli~ni podiza~ (ELHY-podiza~), (kao u ta~ki 1.6.2)
2.10.3 Provera ko~nice Dimenzije ko~nice i njene osnovne karakteristike date su tabelarno. • Stvarna normalna sila na ko~ionom dobo{u: kkkN iFF η⋅⋅= • Stvarni ko~ni moment: kkNkkkkkk DFDiFM ⋅μ⋅=⋅μ⋅η⋅⋅=
• Stvarni stepen sigurnosti: 2η⋅=ν
st
kk M
M dozvoljeno je 32 ÷=νdoz
• Provera ko~ionih obloga: Pri radu ko~nice dolazi do njenog zagrevanja. Postoji vi{e metoda za proveru optere}enosti i trajnosti ko~nice. Jedna od jednostavnijih metoda sastojise u tome da se izra~unaju specifi~ni pritisak (p) i specifi~na snaga ko~enja ( kvp ⋅ - toplotna karakteristika) i uporede sa dopu{tenim vrednostima
• Specifi~ni pritisak P
N
AF
p =
• Kriti~na brzina na obodu ko~nog dobo{a: knD
v mkk ⋅
⋅⋅π=
60 2.11.1 ÷=k
• Specifi~na snaga ko~enja: dozkk vpvp )( ⋅≤⋅ , 500)( =⋅ dozkvp ⎥⎦⎤
⎢⎣⎡ ⋅
sm
cmN
2
![Page 77: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/77.jpg)
76
Tabela 2.21 Osnovni podaci za krutu spojnicu (JUS M.C1.510))
![Page 78: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/78.jpg)
77
3. Okvir kolica
3.1 Op{ti pristup
3.2 Materijal
3.3 Prora~un okvira kolica • podu`ni nosa~, • popre~ni nosa~
Slika 3.1 Dizali~na kolica
Slika 3.2 Primer konstrukcije rama kolica
![Page 79: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/79.jpg)
78
Slika 3.3 Mogu}e re{enje rama dizali~nih kolica
Slika 3.4 Popre~ni preseci
![Page 80: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/80.jpg)
79
Slika 3.5 Dimenzije ~eonog nosa~a na mestu ugradnje sklopa to~ka
Tabela 3.1 Dimenzije ~eonog nosa~a na mestu ugradnje sklopa to~ka
![Page 81: Mosna dizalica-projekat](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102403/55cf9bff550346d033a82b49/html5/thumbnails/81.jpg)
80
4. Pogon kretanja mosta dizalice
4.1 Izbor koncepcije
Slika 4.1 Koncepcije pogona kretanja mosta dizalice
Slika 4.2 Centralni pogon mehanizma za kretanje
Slika 4.3 Odvojeni pogon dizalice