Montessori pedagogija

Montessori pedagogija

Ivona Zeljko,Velibor Goji,Krunoslav tefanek

Pomozi mi da to uinim sam. (M.Montessori)

Maria Montessori

1870.-1952.godine, roena u Italiji

prva ena lijenica u Italiji

tijekom rada kao psihijatar eli pomoi djeci

sa zaostatkom u intelektualnom razvoju

poela je prouavati radove lijenika i uitelja

o djeci, a zatim i sama zavrila studij pedagogije i psihologije

ubrzo je uoila da je temeljni put spoznaje kod djece s potekoama u razvoju motoriki i perceptivni te da je za njihovu edukaciju i rehabilitaciju prijeko potreban smislen i detaljno razraen pedagoki plan i program

Maria Montessori

razvija vlastitu koncepciju odgoja i obrazovanja i poinje educirati odgajatelje i uitelje

1907. poinje raditi s djecom u heterogenim skupinama u kojima se djeca razlikuju po kronolokoj i mentalnoj dobi

1909. objavljuje prvu knjigu, u kojoj opisuje svoju metodu rada

1912. otvara se prva Montessori kola

1917. osniva se niz Montessori djeijih vrtia, kola, i udruenja u cijelom svijetu s ciljem promicanja Montessori pedagogije

Temeljna pedagoka naela

temelj na znanstvenom promatranju spontanog uenja djece, na poticanju vlastitog djelovanja djeteta i njegove samosta-lnosti i na potivanju djetetove osobnosti

u sreditu je dijete sa svojom individualnosti

pomaganje razvoja u tjelesnom, umnom i duevnom smislu da bi pretvorilo se u neovisnog, slobodnog i samostalnog ovjeka

njeguje ljudsko dotojanstvo od djeteta

razvoj u nekoliko stupnjeva koji se nadograuju jedan na drugoga

dijete dobiva mogunost slobodnog izbora da prema svojim potrebama i eljama se bavi ponuenim aktivnostima, dok

odrasli nadziru situaciju, pomau po potrebi, ali ne naruavajunjegovu inicijativu

Prinicipi Montessori pedagogije

Dijete gledati kao cjelovitu, potpunu osobu

Pomoi njegovom razvoju tako da mu damo prostora za slobodne odluke; pomoi mu da samostalno razmilja i djeluje

Pruiti mu priliku da slijedi svoju potrebu za uenjem, jer djeca ne ele bilo to uiti, nego u odreeno vrijeme uiti neto odreeno (razdoblja posebne osjetljivosti)

Pomoi mu da nadvlada potekoe umjesto da bjei od njih.

Razdoblja posebne osjetljivosti

vrijeme kada dijete ima sposobnost usvajanja vjetina kao nikada kasnije u ivotu

osjetljivost za:

red

jezik

kretanje

drutveno ponaanje

male predmete

razvoj osjetila

Potivanje djetetove osobnosti

Montessori vjeruje da djecu treba potivati i omoguiti im slobodan razvoj

odgoj se ne mijea direktno nego indirektno u razvoj, davajui temelj za samorazvoj djeteta

odgajatelji i okolina trebaju djetetu omoguiti djelovanje koje je u skladu s njegovim interesima, eljama i sklonostima

dijete se treba razvijati u skladu sa svojim sposobnostima i u to se odrasli ne smiju mijeati, jer dijete samo donosi odluku to e uiti i to je u skladu s njegovim interesima

strogo potivanje individualnosti

Organizacija kola

kole su slobodne kole iji nositelji mogu biti roditeljske inicijative, udruenja ili crkvene organizacije

priznate na razini drave i rade prema postojeim nastavnim planovima

3 razliita modela: razredi s jednim goditem, razredi s dva godita i razredi s 4 godita

politika otvorenih vrata u kolskoj zgradi

Marija Montessori je utvrdila etiri faze razvoja:
1. prva faza djetinjstva: 0 6 god.
2. druga faza djetinjstva: 6 12 god.
3. epoha mladenatva: 12 18 god.
4. studenti i odrasli: 18 24 god.

Struktura nastave

temelj = slobodan rad

djeca ulaze u predvieno vrijeme u nastavu i bave se radom po vlastitom izboru i koliko dugo ele

uitelj ili odgajatelj mora stvarati temeljne pretpostavke koje e omoguiti da slobodan rad ima rezultate

osposobljavanje osjetila ima vrlo vanu ulogu

razvoj svijesti i jaanja volje treba kod djece indirektno potpomagati, a kretanje koje time postaje vaan dio uenja je podloga na kojoj se taj proces odvija

Struktura nastave

koristi se poseban sustav didaktikih materijala u kojem se jedan materijal nastavlja na drugi

Struktura nastave

materijal postaje sve tei, a dijete samo treba doi do rjeenja problema

usvajanje znanja od konkretnog do apstraktnog

svi su materijali redno sloeni u prostoriji za aktivnost djece, a od svake vrste materijala samo jedan komplet d

ako se jedno dijete koristi nekim materijalom, drugo, koje poeli isti materijal, treba priekati

Struktura nastave

Montessori fenomen :

Ako dijete spontano uzima neki materijal, javlja se intenzivna koncentracija, a uz izvreni zadatak prevladava osjeaj zadovoljstva. Takva koncentracija, uvjetovana unutarnjom motivacijom, pridonosi odgoju radne discipline uz djeju slobodu.

Odgojna podruja Montessori programa

U programu M. Montessori za djecu od 3-6 godina nalazimo pet odgojnih podruja. To su:

1. praktini ivot

2. senzomotorika

3. matematika

4. jezik

5. kozmiki odgoj

6 . odgoj u vjeri: Kateheza Dobroga Pastira

1. Praktini ivot

ui dijete samostalno rijeavati probleme

razvoj fine i grube motorike uz primjenu svakodnevno upotrebljavanih predmeta

tj. usavravanje koordinacije i kontrole pokreta, usvajanje radnje potrebne za voenje brige za sebe, brige za okolinu, i vjebe kojima se usvaja uljudno ponaanje

2. Senzomotorika

koritenje i izotravanje svih osjetila.

dijete, koristei vlastita osjetila, istrauje i upoznaje okolinu koja ga okruuje, te upoznaje znaenje, za njega, apstraktnih pojmova (npr. dugako/kratko, glasno/tiho..)

3. Matematika

nastavlja se na senzomotoriku

konkretiziranje matematikih pojmova i raunskih operacija

hod od konkretnog prema apstraktnom

matematiki pribor moemo podijeliti na etiri skupine:

1. koliina i simboli od 0 do 10 2. uvoenje u dekadski sustav 3. uenje prebrojavanja do 1000 4. raunske operacije u okviru dekadske kategorije jedinica (apstrahiranje matematikih operacija)

3. Matematika

4. Jezik

1. uvod u jezik govorenje

2. uvod u podruje pisanja

3. uvod u podruje itanja

5. Kozmiki odgoj

djeca upoznaju zemljopis, kulturu, povijest, umjetnost, znanost

6. Odgoj u vjeri: Kateheza Dobroga Pastira

M.Montessori je smatrala da je vjera od ranog djetinjstva vaan dio u kreiranju osobnosti djeteta

ciljevi:

Uvesti dijete u tajnu ivota koji je dar.
Uvesti ga u odnos-savez, kao temeljnu stvarnost osobne izgradnje.
Odgajati u vjeri.

Uloga odgajatelja

mora biti sposoban, a s druge strane znati kada se povui i prepustiti akciju djetetu

kad dijete postaje aktivno, uitelj postaje pasivan

pokazuje kako se radi sa nekim materijalom sve dok se dijete samo ne zainteresira

jedan uitelj vodi razred 2 ili 4 godine, a moe mu pomagati asistent

esto i po 2 uitelja vode rad

razredni uitelj u svakom sluaju nadgleda slobodan rad dok strunu nastavu obino vode predmetni nastavnici

Montessori u Hrvatskoj

prvu Montessori ustanovu u Hrvatskoj otvorila je 1934. god. u Zagrebu grofica Dde Vranyczany koja je pohaala edukaciju Montessori pedagogije u Londonu 1933.god

nakon Drugog svjetskog rata su zabranjene alternativne kole, ali 90-tih godina ponovno se vraaju

suvremeni trenutak razvoja Montessori pedagogije u Republici Hrvatskoj zapoinje 1991. godine otvaranjem prve privatne Djeje kue u Splitu

danas Montessori program provodi mnogo vrtia u Hrvatskoj, a 2003. je otvorena Osnovna Montessori kola Barunice Dde Vranyczany

Literatura

1. Bognar, Ladislav Matijevi, Milan (1993): Didaktika, Zagreb, kolska knjiga

Internet:

www.montessori.dewww.ffri.hr/rutperkovic/organizacijska.htm www.montessori-nazaret.hr./djmodel.htmlhttp://www.hrmdrustvo.hr/