Monetarna politikaSKRIPTA za 1. Kolokvij 2011./2012.Autor: bezbrian, mentor: rade ulica

ContentsPOGLAVLJE 1............................................................................................................................................ 4 NOVAC I NOVANI SUSTAVI KROZ POVIJEST........................................................................................... 4 1.1 Sloenost naravi novca .................................................................................................................. 4 1.2 Povijesni razvoj novca ................................................................................................................... 4 1.3 Novani surogati zamjenici novca .............................................................................................. 5 1.4 Valuta, vaenje .............................................................................................................................. 6 1.5 Valutni (novani) sustavi metalizma.............................................................................................. 7 1.5.1 Valutni sustavi bimetalizma.................................................................................................... 7 1.5.3 Slom zlatnog standarda ........................................................................................................ 10 1.6 Suvremeni novani sustav ........................................................................................................... 10 POGLAVLJE 2.......................................................................................................................................... 11 MONETARNE INSTITUCIJE U FINANCIJSKOM SUSTAVU ........................................................................ 11 2.1 Financijski sustav i uloga banaka kao monetarnih institucija...................................................... 11 2.2 razlika poslovnih i sredinje banke .............................................................................................. 12 POGLAVLJE 3.......................................................................................................................................... 13 KREDITNI NOVAC ................................................................................................................................... 13 3.1 Uloga banaka u procesu kreiranja novca .................................................................................... 13 3.1.1 Emisija kreditnog novca........................................................................................................ 14 3.2 razlike izmeu robnog i bankovnog kredita ................................................................................ 15 3.2.1 Pretvaranje robnog kredita u bankovni kredit ..................................................................... 16 3.3 Kreditni potencijal banke ............................................................................................................ 16 3.4 Analiza likvdnosti i promjene kreditnog potencijala banke ........................................................ 18 3.4.1 Statistiki kreditni potencijal banke ..................................................................................... 18 3.4.2 Mikrokreditna multiplikacija i utvrivanje dinamikog kreditnog potencijala banke.......... 19 3.5 Makromultiplikacija depozita i kredita ........................................................................................ 21 3.5.1 Granice kreditne ekspanzije ................................................................................................. 22 Poglavlje 4. ............................................................................................................................................ 23 PONUDA NOVCA ................................................................................................................................... 23 4.1 Problem definicije novca ............................................................................................................. 23 4.2 Monetarni agregati mjere ponude novca................................................................................ 26 4.2.1 Primarni novac M0 ............................................................................................................. 27 4.2.2 Novana masa u uem smislu M1 ...................................................................................... 29 4.2.3. novac kao dio imovine M2, M3, M4 ................................................................................... 30

2

4.3 Teorijske koncepcije novane mase ............................................................................................ 30 4.4 Monetarni agregati u praksi nekih zemalja ................................................................................. 31 4.4.1 Obuhvat monetarnih agregata u SAD-u ............................................................................... 31 4.4.2 Monetarni agregati u praksi ECB .......................................................................................... 32 4.5 Monetarni agregati u RH ............................................................................................................. 33 4.5.1 Novani optjecaj i novana masa ......................................................................................... 33 4.5.2 Monetarni agregati u RH ...................................................................................................... 33 4.6 Heterogenost strukture monetarnih agregata ............................................................................ 35 4.7 Mehanizam promjene monetarnih agregata .............................................................................. 35 POGLAVLJE 5.......................................................................................................................................... 37 INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE .................................................................................................. 37 5.1 CILJEVI MONETARNE POLITIKE: ................................................................................................... 37 5.2 STRATEGIJA PROVOENJA MONETARNE POLITIKE ..................................................................... 37 5.3 TRADICIONALNI INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE .............................................................. 38 5.3.1 DISKONTNA POLITIKA (politika diskontnog prozora) ........................................................... 38 5.3.2 POLITIKA OTVORENOG TRITA ........................................................................................... 38 5.3.3 POLITIKA OBVEZNIH REZERVI ............................................................................................... 40 5.3.4 SELEKTIVNA KREDITNA POLITIKA ......................................................................................... 40 5.4 POLITIKA KAMATNJAKA ............................................................................................................... 40 5.4.1 ULOGA KAMATNJAKA U MONETARNOJ POLITICI EUROSUSTAVA ....................................... 41 5.5 DEVIZNE OPERACIJE SREDINJIH BANAKA .................................................................................. 41 5.6 INSTRUMENTI I MJERE MONETARNE POLITIKE HNB-a................................................................ 42 5.6.1 OPERACIJE NA OTVORENOM TRITU ................................................................................. 42 5.6.2 STALNO RASPOLOIVE MOGUDNOSTI.................................................................................. 43 5.6.3 OBVEZNA PRIUVA ............................................................................................................... 43 5.6.4 DEVIZNE AUKCIJE .................................................................................................................. 44 5.6.5 BLAGAJNIKI ZAPISI .............................................................................................................. 44 5.6.6 OBVEZNI BLAGAJNIKI ZAPISI............................................................................................... 45 5.6.7 MINIMALNO POTREBNA DEVIZNA POTRAIVANJA .............................................................. 45 5.6.8 KRATKORONI KREDIT ZA LIKVIDNOST ................................................................................ 45 PITANJA ZA PONAVLJANJE..................................................................................................................... 47

3

POGLAVLJE 1. NOVAC I NOVANI SUSTAVI KROZ POVIJEST1.1 Sloenost naravi novcaNovac je: o POSREDNIK u razmjeni roba i usluga, OPDI EKVIVALENT kojima se izraava cijena svih drugih roba i usluga, UNIVERZALNA ROBA koja se moe zamijeniti za svaku drugu robu, ROBA NAD ROBAMA o Zakonsko i definitivno sredstvo pladanja na odreenom podruju: ZAKONSKO upotreba, oblici i optjecaj propisan zakonima svake drave DEFINITIVNO novac je krajnji oblik podmirenja pladanja o Je NAJLIKVIDNIJI OBLIK IMOVINE kojim je obveza pladanja konana i zavrena FUNKCIJE NOVCA: o PROMETA I PLADANJA najvanija fja.; novac omoguduje neometanu razmjenu roba i usluga; novani surogati fja. prometa o TEDNJE tedimo da bismo zaradili na kamatama, problem je inflacija; omoguduje postojanje financijskih institucija iji je kljuni zadatak efikasna alokacija tednje svima onima koji trebaju novac za razvoj gospodarske aktivnosti ili zadovoljavanje drugih potreba o MJERE CIJENA, odnosno MJERE VRIJEDNOSTI postavlja se pitanje je li suvremeni novac mjerilo cijena ili vrijednost? ispravnije je govoriti kao mjera cijena jer se sve cijene iskazuju u novcu, a mjera vrijednosti bi bila u smislu zlata i srebra ili u smislu priznatog rada o SVJETSKOG NOVCA Danas ju obavlja mali broj svjetski priznatih valuta dolar, funta, euro, jen, vicarski franak

1.2 Povijesni razvoj novcaNovac se prvo pojavljuje u ulozi prometnog i platenog sredstva transakcijska fja omogudila indirektnu (posrednu) razmjenu novca i usluga Njegova pojava omoguduje snaniji razvoj gospodarstva tog vremena i u to vrijeme on predstavlja robu nad robama/sveopdi ekvivalent Prije pojave novca razmjena se odvijala pomodu trampe o TRAMPA razmjena robe za robu; svaka roba obavljala je fju sluajnog transakcijskog sredstva (danas se povremeno pojavljuje u obliku kompenzacije)

4

NATURALNI (ROBNI) NOVAC Npr. stoka, ito, .. o SIMBOLIKI NOVAC Kasnije se kao novac poinju koristiti razliiti predmeti (koljke, ivotinjski zubi,..) koji su izgubili svoju uporabnu vrijednost i postali simbol vrijednosti i sredstva koja slue za nabavku druge robe Nema vlastitu unutarnju vrijednost, ali vrijednost crpi iz odnosa reprezentacije prema pravom novcu (pr. Rusije, str. 31) FIAT NOVAC (fiducijarni novac) vrijednost pladanja poiva na vjerovanju da ljudi mogu zamijeniti novac za robe i usluge (lat. Fiducia - povjerenje) Ulogu novca preuzimaju metali, a zatim i zlato i srebro jer su prenosivi, velika vrijednost im je sadrana u maloj teini, djeljivi su, homogeni i trajni, te prepoznatljivi i opde prihvadeni Penzatorijski sustavi svaki komad metala se vae i na temelju toga se odreuje njegova vrijednost S razvojem kovanja novca odvaja se realna od nominalne vrijednosti, te se stavlja prvo simboliki metalni novac, a zatim i drugi oblici simbolikog novca Zlato je postupno istisnuto iz prometnog sredstva zbog ogranienih koliina rastude putanje gospodarstva zamijenjeno je simbolima vrijednosti Povijest hrvatskog novca: o Do kraja 12.st. koriten bizantski novac o BIjeli Hrvati modno pleme s podruja dananje eke, kovali su novac u 10.st. o Herceg Andrija na prijelazu u 12.st. kuje srebrne denare i poludenare naziva hrvatski frizantici; njegovi nasljednici kuju banski denar koji je cijenjen zbog finode izrade o U prvoj polovici 16.st. nastaju kovanice Nikole ubida Zrinskog najljepi hrv. Novac o Paki asignat nastaje na Pagu krajem 18.st.

o

1.3 Novani surogati zamjenici novcaPojavljuju se u obliku razliitih cirkulacijskih papira Zamjenjuju novac i daju imatelju pravo na odreenu koliinu kurentnog novca (obveznice, mjenice, ekovi) ili zlata Pojava novanih surogata posljedica je razvoja i stanja novanog prometa Predstavljaju zakonsko, ali ne i definitivno sredstvo pladanja Pojavljuju se zbog: o NEELASTINOSTI NOVANOG SUSTAVA Ograniene/nedovoljne koliine zlata i drugih metala u odnosu na rastude potrebe gospodarskog prometa o NESREENIH VALUTNIH SUSTAVA I NESIGURNOSTI PRENOENJA VEDIH KOLIINA ZLATNOG NOVCA Nesreenost valutnih sustava odraz je obezvrjeenja moneta koje provode vladari, pa se nominalna i realna vrijednost monete mogla bitno razlikovati

5

Kao razvijeniji oblik novanih sredstava razvile su se BANKNOTE (novanice) jedan od najranijih novanih supstituta u metalistikom valutnom sustavu; iz njih se razvija danas najznaajniji novani surogat: DEPOZITNI NOVAC

1.4 Valuta, vaenjeU IREM SMISLU o Skup zakonskih propisa koji reguliraju novani sustav jedne drave o Od drave ureeni novani sustav jedne drave U UEM SMISLU o Povezanost osnovne zakonske novane jedinice s objektivnom vrijednosnom podlogom o Pojam valute upotrebljava se jo za oznaku strane novane jedinice (strani efektivni novac) VALUTA DEVIZA (potraivanje od inozemstva nastalo na temelju odreene transakcije) Nakon novanog pluralizma slijede o Metalistiki sustavi Skupina vezanih valuta gdje je novana jedinica zakonski i tehniki definirana kao izvjesna koliina nekog objektivnog standarda Novanice SB uvjetno ili bezuvjetno razmjenjive za punovrijedni novac o Sustav papirnate valute

6

1.5 Valutni (novani) sustavi metalizmaAko izostavimo razdoblje novanog pluralizma, koje i nije bilo organizirani novani sustav, u glavne (metalistike) valutne sustave spadaju

BIMETALISTIKI SUSTAVI PARALELNA VALUTA DVOJNA VALUTA

MONOMETALISTIKI SUSTAVI SREBRNA ili ZLATNA VALUTA ZLATNI STANDARD ili ZLATNA VALUTA: zlatna valuta sa zlatom u optjecaju zlatna valuta na bazi zlatnih poluga zlatna valuta na bazi zlatnih deviza

Sve navedene valute svrstavamo u grupu VEZANIH VALUTA novana jedinica zakonski i tehniki definirana kao izvjesna koliina nekog objektivnog standarda

1.5.1 Valutni sustavi bimetalizma 1.5.1.1 PARALELNA VALUTA o Primitivni novani sustav o Novac se kao zakonsko i definitivno sredstvo pladanja kuje iz dva valutna materijala: zlata i srebra o U prometu postoje i ravnopravno cirkuliraju dvije vrste novca: zlatni i srebrni novac, ali izmeu tih dviju vrsta novca nije zakonski utvren nikakav odnos; pladanje ovisi o volji i ugovoru sudionika u prometu o Odnos vrijednosti ovisi o odnosu trinih vrijednosti zlata i srebra i stalno se mijenja ugovori stoga sadre KLAUZULU VALUTE o 2 novana sustava koji funkcioniraju paralelno o Odgovara poetnom razdoblju prijelaza u kapitalizam i jo uvijek je primitivan novani sustav

1.5.1.2 DVOJNA VALUTA o Alternativni novani sustav o Novac se takoer kuje iz obaju valutnih materijala, ali je meu njima uspostavljen odreen zakonski odnos (npr. 1 kg zlata : 15,5 kg srebra, utvren u Francuskoj Poetkom 19.st.)

7

o

GRESHAMOV ZAKON Pojava koja govori da tamo gdje zakonski dvije robe imaju funkciju mjere vrijednosti, faktiki uvijek samo jedna ostaje Dok je valutnim sustavom na jednoj strani bio uspostavljen odreen odnos izmeu zlata i srebra, s druge strane je dolazilo do mijenjanja tog odnosa vrijednosti na slobodnom tritu izvan zemlje. Ako je zlato, tim slubenim odnosom, bilo podcijenjeno u odnosu na situaciju drugdje, dolazilo je do izvoza zlata radi kupovanja srebra u inozemstvu. Kupljeno se srebro uvozilo i davalo se prekovati u novac. Na taj je nain bolji novac odlazio iz prometa, a ostajao loiji, pa se zato taj sustav i naziva alternativnim. as je bilo precijenjeno zlato, as srebro. Podcijenjeni metal bijae povuen iz prometa, pretopljen i izvezen. 1873.g. demonetizacijom srebra u Engleskoj prestaje razdoblje bimetalizma, a zadrava se sustav monometalistike valute, kao to je sustav srebrne valute ili sustav zlatne valute

1.5.2 Valutni sustavi monometalizma zlatni standardi Pod monometalizam spada valutni sustav u kojem se novac kuje iz jednog metala: zlata ili srebra

1.5.2.1 Sustav zlatne valute sa zlatom u optjecaju U optjecaju kao zakonsko i definitivno sredstvo pladanja slui ZLATNI NOVAC Nominalna vrijednost svakog komada novca odgovara njegovoj stvarnoj materijalnoj vrijednosti. Razilaenje nominalne i stvarne vrijednosti, do koje je dolazilo zbog troenja zlatne monete, nije bilo bitno jer svatko ima pravo donijeti zlato i traiti od emisijske ustanove da mu iskuje novac Novanice, ako uopde postoje, konvertibilne su bez odgode i trokova; u svakom trenutku se mogu zamijeniti za punovrijedan novac KARAKTERISTIKE SUSTAVA o Samo zlatni novac smatra se pravim valutnim novcem i definitivnim sredstvom pladanja o Dravne novanice su novani surogat i razmjenjive su za zlato FAKULTATIVNI NOVAC o Postoji apsolutna sloboda kovanja zlatnog novca za privatni raun o Apsolutna sloboda uvoza i izvoza zlata o Imao je karakteristike svjetskog monetarnog sustava o esto se idealizira zbog tzv. Automatizma PROBLEMI o Ograniena koliina zlata u uvjetima rastudih potreba gospodarstva razvoj novanih surogata koji popunjavaju kanale novanih optjecaja i omoguduju promet i razvoj gospodarstva o Nije omogudavao ravnomjeran razvoj gospodarstava razliitih zemalja

8

1.5.2.2 Sustav zlatne valute na bazi zlatnih poluga Razdoblje izmeu dva rata Novac se ne kuje iz zlata, ali je vezan za zlato U prometu ne cirkulira zlato, ved na osnovi njega izdane novanice koje slue kao zakonsko i definitivno sredstvo pladanja, a zlato je koncentrirano kod SB kao emisijske ustanove Ukida se apsolutna konvertibilnost za zlato, a novanice su razmjenjive za zlato samo u odreenim iznosima ili pod odreenim uvjetima

1.5.2.3 Sustav zlatne valute na bazi zlatnih deviza Novanice se zasnivaju na devizama koje glase na neku stranu valutu ili neku znaajnu svjetsku valutu, iako same formalno nisu zasnovane na zlatu Taj sustav uvode uglavnom zavisne zemlje koje nisu mogle organizirati svoj novarski sustav ni kao sustav sa zlatom u optjecaju ni kao sustav na bazi zlatnih poluga jer nisu imale dovoljno zlata Valutni novac je novanica emisijske banke koja je i zakonsko i definitivno sredstvo pladanja

1.5.2.4 Teorije emisije i pokria novanica Monetarno-teorijski pravci CURRENCY PRINCIPLE (teorija/naelo optjecaja) o Prva polovica 19.st. o Sve novanice u optjecaju moraju imati pokride u zlatu, osim odreenog kontingenta koji moe biti nepokriven, a unaprijed se odreuje zakonom o Prema toj teoriji u Engleskoj je ureeno izdavanje novanica i organizirana je Bank of England bankovnom poveljom (Bank Charter Act) iz 1844. poznatom kao Peelov zakon. Od 1844.-1928. Bank of England mogla je izdati vedu koliinu novanica od zakonom utvrenog kontingenta (14 milijuna) jedino uz suspenziju Bank Charter Acta BANKING PRINCIPLE (bankarska teorija/naelo) o Prva polovica 19.st. o Sve novanice u optjecaju ne moraju imati pokride u lzatu, nego i u dobrim kratkoronim mjenicama Iz tih dviju teorija ili njihovom kombinacijom razvijani razliiti sustavi pokrida i emisije novanica Sredinje pitanje: koliko treba iznositi zlatno pokride?! o Danas: pokride ne treba biti potpuno, ved takvo da zlato slui kao NACIONALNA REZERVA SVJETSKOG NOVCA, tj. NOVCA MEUNARODNE RAZMJENE

9

1.5.3 Slom zlatnog standarda Prvi svj. Rat ga je naeo, velika svj. Ekonomska kriza (1929.-1932.) ga je ozbiljno poljuljala, da bi s Drugim svj. Ratom u potpunosti nestao Sustav zlatnog standarda temeljen je na automatizmu zlata ije su glavne osobine bile: o Sloboda kovanja novca, tj. sloboda monetizacije i demonetizacije zlata o Sloboda uvoza i izvoza zlata o Zamjenjivost novanica kod emisijske banke Novac ostaje ono uvijek ono to je bio: izraz drutvenog znaenja rada i njegovih proizvoda i kao takav ostaje produkt ne samo drave i monetarnih organa, ved drutva i njegovih odnosa proizvodnje DEMONETIZACIJA ZLATA kreiranje papirnatog i iralnog novca bez podloge u zlatu ili drugim plemenitim metalima

1.6 Suvremeni novani sustavSustav papirnate valute Suvremeni novani sustav u kojem papirna novanica emisijske banke NIJE ISKUPIVA u punovrijednom valutnom novcu (ZLATU) Novanica se pretvorila u isti papirnati novac Sustav papirne valute postoji kada su papirna platena sredstva u prometu valutni novac i ako se njima obavljaju neograniena pladanja te primatelji nemaju nikakvo pravo ni materijalnu mogudnost traiti zamjenu Suvremene papirne novanice u pravilu NEMAJU ZLATNO POKRIDE iako ga mogu imati, ali ono predstavlja diskrecijsku odluku vlade i nema veze s kretanjem koliine novca u optjecaju Stvarna (kupovna mod!) i formalna vrijednost novca ne moraju biti jednake, ali ako je upravljanje emisijom pravilno i zasnovano na realnim potrebama proizvodnje i prometa, odnos izmeu papirnog novca i zlata je stabilan Moemo pratiti kako razvoj robnog prometa izaziva promjenu novca i njegovo oblikovanje zatim dolazi do pojave razliitih zamjenica novca novanih surogata u razliitim oblicima kreditnog novca Suvremeno gospodarstvo naziva se jo i KREDITNO GOSPODARSTVO SUVREMENI NOVAC bilo u obliku papirnatog ili kreditnog novca, predstavlja oblik kredita koji kreiraju banke: o NOVANICA predstavlja trenutnu likvidnost jer ne postoji nita likvidnije od nje PROBLEM skupa proizvodnja, trokovi fizikog osiguranja, trokovi manipulacije gotovog novca i trokovi zatite od krivotvorenja o DEPOZITNI (IRALNI) NOVAC Novac koji se nalazi na iro- i tekudim raunima kod banaka i koji slui za pladanje ili za tednju; prozvan elektronikim novcem

10

POGLAVLJE 2. MONETARNE INSTITUCIJE U FINANCIJSKOM SUSTAVU2.1 Financijski sustav i uloga banaka kao monetarnih institucijaFinancijski sustav zemlje ine: o Valuta o Platni sustav o Financijska trita o Financijski posrednici o Institucije regulacije i nadzora Drugim rijeima, FINANCIJSKI SUSTAV ine fin. institucije, instrumenti i trita ZADADA financijskog sustava: o Transfer financijskih sredstava od ekonomskih subjekata s vikom novca do ekonomskih subjekata s manjkom novca FUNKCIJE financijskog sustava: o Mobilizacija tednje o Ouvanje kupovne modi o Mogudnost zaduivnja o Plasman novanih tokova o Smanjivanje rizika o Osiguranje likvidnosti i pladanja MONETARNE INSTITUCIJE o imaju sposobnost stvaranja i ponitavanja novca, tj. u pasivi svoje bilance imaju obveze na ime emitiranog novca sredinja banka i banke o Sve fin. institucije koje u transakcijama s nebankovnim subjektima (stanovnitvo, poduzeda, drava) prenose, kreiraju i ponitavaju novac, tj. sve one fin. institucije koje u pasivi bilance imaju gotov novac ili depozite koji ulaze u novanu masu SREDINJA BANKA o I emisija primarnog novca (M) ine prvu (primarnu) razinu definiraju maksimalni iznos novane mase kroz odreivanje razine primarnog novca o Glavna monetarna institucija jedne drave, koja ujedno ima monopol nad kreiranjem novanica o U pravilu treba uivati visok stupanj samostalnosti u odnosu na politiku i politike ciljeve

11

o o o

o o

Okosnica monetarnog sustava i monetarne politike, time i gospodarstva, pojedine zemlje TEMELJNI CILJ je ouvanje stabilnosti cijena, odnosno niske stope inflacije Emitira PRIMARNI NOVAC (monetarnu bazu, novac visoke snage) administrativnim mjerama i ne mora (osim u ekstremnim sluajevima) imati pokride za emitirani novac stoga se emisija primarnog novca objanjava i terminom ex nihilo (lat.ni iz ega) Kontrolira sekundarnu emisiju novca koja se odvija kroz sustav poslovnih banaka Kreditna sposobnost i kreditni potencijal SB je neogranien

POSLOVNE BANKE o Druga razina monetarne institucije koje kreiraju sekundarnu emisiju novca (M) kroz kreditnu aktivnost o M monetarni agregat ili novana masa u uem smislu, predstavlja sastavnu komponentu novane ponude, a to je depozitni novac stvoren poslovnom aktivnodu banaka, zajedno s gotovim novcem koji emitira sredinja banka o Iznos novane mase koji oni mogu kreirati ogranien je mjerama i aktivnostima banke o Kao financijski posrednici, prikupljaju sredstva u obliku depozita, a plasiraju ih primarno odobravanjem razliitih vrsta kredita NEMONETARNE INSTITUCIJE/SUBJEKTI o Svojim aktivnostima prema monetarnim subjektima utjeu na kretanja novane mase ostale financijske institucije Povedanje/smanjivanje koliine novca u optjecaju izazvano je odlukama i aktivnostima monetarnih i nemonetarnih institucija U RH monetarne institucije su HNB, banke i tedne banke

2.2 razlika poslovnih i sredinje bankeSredinjom bankom, obzirom da je dravna institucija, rukovode ljudi koji su vie ili manje povezani s ostalim organima vlade profit im nije osnovni cilj kao kod PB; njihovo poslovanje usmjereno je ka ostvarivanju ciljeva gospodarske i monetarne politike moraju imati posebnu vezu s PB kako bi mogle izvravati vladinu ekonomsku politiku SB ne moe biti nelikvidna Kod PB veliina pasive (izvori) odreuje aktivu (plasmane) dok je kod SB obrnuto Samo SB emitira efektivni novac (primarna emisija). Dok PB emitiraju novac sekundarnom emisijom, odobravanjem kredita u obliku depozitnog novca. Obujam sekundarne emisije novca odreen je mjerama sredinje banke, kroz visinu rezervi i na depozite PB obavlja dugorone i kratkorone transakcije, dok SB obavlja samo kratkorone KLIJENTI PB su svi, a klijenti SB su banke, tedionice i drava NE i stanovnitvo!

12

POGLAVLJE 3. KREDITNI NOVACU RH iro i tekudi rauni DEPOZITNI NOVAC o su stalno raspoloiva novana sredstva nemonetarnih subjekata na transakcijskim raunima otvorenim kod banaka i drugih monetarnih institucija, a koje njihovi vlasnici mogu koristiti za potrebe obavljanja bezgotovinskih pladanja o novani surogat koji u svakodnevnim bezgotovinskim transakcijama zamjenjuje gotov novac i olakava odvijanje razmjene o izdaju ga banke o bankovni novac, iralni novac, kreditni novac ili knjini novac o NE ukljuuje sredstva tednje, a nastaje pologom gotovine, prodajom strane valute, kreditnom aktivnodu poslovne banke i prijenosom sredstava o NIJE isto to i depozit depozit ne slui kao srestvo pladanja o u prometu cirkuliraju novanice izdane na osnovi zlata, a koje su zakonsko i definitivno sredstvo pladanja

3.1 Uloga banaka u procesu kreiranja novcatemeljne monetarne institucije koje kreiraju i ponitavaju suvremeni novac su SB i PB; sredinja banka emitira gotov novac (novanice i kovanice), dok poslovne banke stvaraju depozitni novac bududi da se kod njih nalaze otvoreni transakcijski rauni nemonetarnih subjekata; emisija depozitnog novca IZNIMNO moe obuhvatiti i SB kad su kod nje otvoreni transakcijski rauni drave i dravnih institucija poslovne banke stvaraju depozitni novac odobravanjem i isplatom kredita zbog prirode nastanka se naziva kreditni novac sveukupni depozitni novac nije ujedno i kreditni; sustav za emisiju kreditnog novca je SUSTAV BEZGOTOVINSKOG PLADANJA dva zasebna, ali meusobno povezana procesa kreiranja i ponitavanja novca su: 1) Primarna emisija novca koju provodi sredinja banka Gotov novac predstavlja obvezu sredinje banke i vidljiv je kao komponentaprimarnog novca u pasivi njezine bilance Dva tipa gotovine: a) Gotov novac u optjecaju o papirnate novanice i sitni kovani novac u rukama stanovnitva, poduzeda, drave i drugih nemonetarnih subjekata koji dre gotovinu ponajprije za potrebe obavljanja razmjene i pladanja o M novana masa u uem smislu predstavlja najlikvidniji oblik imovine, egzistira u aktivi bilance nemonetarnih

13

subjekata i pasivi bilance sredinje banke kao njegov izdavatelj b) Gotovina u blagajni o pozicija rezerve likvidnosti banaka; ukljuuje novanice i sitni kovani novac kojim trebaju raspolagati poslovnice banaka kako bi mogle obavljati gotovinske transakcije po nalogu svoji klijenata o iznos je vidljiv u pasivi bilance sredinje banke kao komponenta primarnog novca i u aktivi bilance banaka gdje predstavlja dio primarnih rezervi likvidnosti o ne obavlja funkciju novca sve do trenutka njezinog ulaska u novani optjecaj 2) Sekundarna emisija novca koju provode banke Depozitni novac stvaraju poslovne banke (ponekad i druge mon. Instit., npr. SB)u procesu sekundarne emisije novca Isplatom gotovine s tekudeg rauna smanjuje se koliina depozitnog novca, a uplatom s povedava Bududi banke svojom kreditnom aktivnodu stvaraju depozitni novac on se jo naziva i kreditni novac Pojam iralni proizlazi iz injenice da novac krui, cirkulira s transakcijskog rauna jednog komitenta na raune drugih komitenata

3.1.1 Emisija kreditnog novca

Banke posreduju u prenoenju financijskih sredstava od tedia pozajmljivaima i kao monetarne institucije kreiraju i multipliciraju novac Odobravanje i isplata kredita predstavlja najvaniji kanal sekundarne emisije novca Sveukupni depozitni novac nije ujedno i kreditni novac jer dio depozitnog novca nastaje pologom gotovine na raune (tekude i iro) ili pretvaranje drugih oblika imovine (npr. tedni depozit ili deviza) u depozitni novac Emisija kreditnog novca dovodi do postojanja dvostrukog duniko-vjerovnikog odnosa izmeu banke i poduzeda kojem je kredit odobren o Poduzede se javlja kao dunik i ima obvezu vradanja glavnice odobrenog kredita uvedanog za pripadajude kamate dok istodobno, bududi da odobreni kredit banka ispladuje u korist irorauna poduzeda, stvarni dunik ujedno je i vjerovnik koji na temelju pozitivnog salda na iro raunu ima potraivanje prema banci o Banka se javlja u ulozi vjerovnika na ime kreditnog potraivanja dok s druge strane banka istodobno predstavlja dunika za iznos obveza u formi depozitnog novca Emisija kreditno-depozitnog novca ne bi bila moguda bez sudjelovanja nemonetarnih subjekata koji svojim ponaanjem i financijskim odlukama diktiraju smjer promjena ponude novca Bitna pretpostavka za emisiju kreditnog novca je SUSTAV BEZGOTOVINSKOG PLADANJA

14

3.2 razlike izmeu robnog i bankovnog kreditaKREDIT o Posuena kupovna mod koju kreditor stavlja na raspolaganje pozajmljivau na odreeni rok i po ugovorenim uvjetima, uobiajeno ukljuujudi vradanje glavnice uvedane za kamatu o Dunicima je u interesu platiti to niu kamatu, zbog ega je potranja za kreditima u pravilu opadajuda funkcija kamatnih stopa BANKOVNI KREDIT o Pomodu njega poduzeda, stanovnitvo i drava dolaze u posjed novca koji im omoguduje kupovinu roba i usluga u sadanjem vremenu o Alternativa mu je tednja kroz razdoblje o Specifinost je uinak na kreaciju novca: promjene ponude novca u optjecaju javljaju se u situacijama kad banke odobravaju kredite stanovnitvu, poduzedima, dravi, investicijskim fondovima ili drugim nemonetarnim subjektima dok s druge strane, kad banke odobravaju kredite drugim bankama i SB, kreditiranje nema nikakav uinak na promjenu novane ponude; ak financijski tijek koji se javlja izmeu banaka nije financijski tijek nego tijek vikova likvidnosti koje jedna banka posuuje drugoj banci ROBNI KREDIT o Novane transakcije meu nemonetarnim subjektima meusobno nemaju nikakav uinak u povedanju ili smanjenju koliine novca u optjecaju primjer su robni krediti, porezni krediti i druge duniko-vjerovnike ugovorne obveze meu nemonetarnim subjektima o Tipian oblik robnog kredita predstavlja kredit dobavljaa u razmjeni posreduje mjenica MJENICA o Novani surogat i tipini instrument osiguranja naplate potraivanja na ime kratkoronog robnog kredita koji dobavlja odobrava kupcu o Pisana izjava kojom njezin izdavatelj (trasant) preuzima obvezu da de po isteku odreenog vremena isplatiti naznaeni iznos novca ovlatenom posjedniku mjenice. Osoba u iju korist se mjenica treba isplatiti naziva se remitent (bjanko mjenica, solo ili vlastita mjenica i trasirana ili vuena mjenica) o Razlika izmeu mjenice i novca je u tome to se mjenica ne mora primiti kao instrument za izmirenje obveze pladanja; ona to i nije, ved smao obveza da de se pladanje izmiriti u novcu o Razlika izmeu bankovnog i robnog kredita odobravanje i isplata bankovnog kredita dovodi do kreacije nove koliine novca, robni kredit nema uinak na promjenu novane ponude

15

3.2.1 Pretvaranje robnog kredita u bankovni kredit

ESKONTIRANJE MJENICE o oznaava postupak otkupa mjenice, odnosno mjeninog potraivanja prije roka dospijeda o banka na temelju mjenice odobrava eskontni kredit u sklopu kojeg novac ispladuje donositelju mjenice (poduzede X), dok naplatu kredita provodi kod poduzeda koje je izdavatelj mjenice (poduzede Y) o eskontiranjem mjenice kod banke, robni kredit pretvara se u bankovni kredit o eskontni kredit banke dovodi do povedanja ponude novca u optjecaju (povedanje kreditnog (depozitnog) novca na iro raunu poduzeda X)

poduzede X

komercijalna banka

3.3 Kreditni potencijal bankebanke su profitno orijentirane institucije koje zaradu temelje na neto kamatnoj mari i administrativnim naknadama za pruanje bankovnih usluga dok pasivni poslovi banaka donose kamatne rashode, aktivni kreditni poslovi bankama donose kamatne prihode najvaniji oblik izvora sredstava banaka su depoziti, a osim njih bitne izvore sredstava predstavljaju kapital i krediti primljeni od drugih banaka ili sredinje banke depoziti, kapital, primljeni kredit i drugi izvori sredstava banaka sadrani su u pasivi bilance banke na temelju prethodno prikuljenih starih depozita, banka odobrava kredite kojima stvara nove depozite, u nastavku novoodobreni kredit dovodi do kreacije nove koliine depozitnog novca itd.

16

KREDITNI POTENCIJAL BANKE o Predstavlja maksimalan iznos kredita koji banka moe odobriti nakon to je izdvojila i odrala zadovoljavajudu razinu rezervi te zadovoljila sve propisane uvjete koje je odredila monetarna regulacija i supervizija Dok je monetarna regulacija usmjerena na ouvanje stabilnosti cijena, ouvanje vrijednosti novca, te kontrolu obujma kredita i novane ponude u optjecaju, supervizija brine o upravljanju rizicima u bankarskoj praksi OBVEZNA REZERVA (q) o Obuhvada novana sredstva koja banke izdvajaju na posebnim raunima kod sredinje banke, u skladu s propisima koej ona odreuje o Obraunava se kao postotak iznosa depozita i eventualno drugih izvora sredstava banke tako da npr. uz stopu obvezne rezerve 10% i primljene depozite u ukupnom iznosu dva milijuna, komercijalna banka treba izdvojiti obveznu priuvu u visini 200.000 kn REZERVA LIKVIDNOSTI (r) o Bududi dabanka ne zna kad de dodi do povlaenja depozita po vienju, ona mora raspolagati rezervom trenutno likvidnih sredstava iz kojih moe uredno podmirivati dospjele obveze svojim komitentima o Stopu i osnovicu za odravanje rezerve likvidnosti samostalno odreuju banke o Egzistira u formi trenutno likvidne imovine na raunu za namiru koji banka ima otvoren kod sredinje banke VIAK LIKVIDNOSTI (E) / viak rezervi o Predstavlja slobodna novana sredstva koja banka moe iskoristiti za odobravanje novih kredita Kada viku likvidnosti na raunu za namiru banke pridodamo iznos ranije odobrenih kredita dobit demo ukupnu veliinu kreditnog potencijala banke:

LP kreditni potencijal banke L iznos ranije odobrenih kredita E iznos vika likvidnosti (viak rezervi, slobodna novana sredstva) Raun za namiru banke predstavlja iroraun preko kojega se odvijaju novane transakcije u kojima banka sudjeluje u vlastito ime i za raun banke ili u ime i za raun svojih komitenata 1) salda rauna za namiru banke priljev novanih sredstava npr. zaduivanje banke kod Sb; polog tednog depozita komitenta; uplate plada u korist tek. ra. radnika 2) salda rauna za namiru banke posljedica isplate novanih sredstava u ime i za raun banke ili u ime i za raun njezinih klijenata npr. banka ispladuje sredstva novoodobrenih kredita; banka kupuje dravne obveznice na tritu

17

3.4 Analiza likvdnosti i promjene kreditnog potencijala bankeLikvidnost i kreditni potencijal banke mogude je promatrati s 2 stajalita: 1) Likvidnost banke oznaava sposobnost urednog podmirenja dospjelih obveza U skladu s tim pristupom, kreditni potencijal banke mogude je definirati kao maksimalan iznos kredita koji banka moe odobriti, a da pritom ostane likvidna 2) Likvidnost banke oznaava sposobnost povedanja aktive bilance banke, odnosno sposobnost kreditne ekspanzije ona ovisi o lakodi i trokovima pribave izvora sredstava koji mogu biti koriteni za odobravanje kredita (pojmovi likvidnost banke i kreditni potencijal banke ovdje se praktiki javljaju kao sinonimi) Depoziti po vienju predstavljaju izvor sredstava na koji banka treba drati dva oblika rezervi, obveznu rezervu i rezervu likvidnosti Za potrebu pribave vikova likvidnosti banka moe prodati trezorske zapise, dravne obveznice, blagajnike zapise sredinje banke ili bilo koji drugi oblik imovine

3.4.1 Statistiki kreditni potencijal banke

Analiza statikog kreditnnog potencijala odnosi se na analizu stanja u odreenom trenutku (vremenu t=0), nakon ega se ne razmatra dinamika promjena u bududim razdobljima. Preciznije, ne razmatra se multiplikacija depozita i kredita koja se dogaa nakon to banka pribavi vikove likvidnosti koje moe plasirati u formi novoodobrenih kredita

LPs = ( 1-q-r ) DD + ( 1-q ) TD + B + K - S

t=0

LPs statiki kreditni potencijal banke DD depoziti po vienju (ukljuujudi depozitni novac na tekudim i iro raunima te tedne depozite) TD oroeni depoziti B primljeni krediti S vrijednosnice u portfelju banke K kapital q obvezna rezerva r rezerva likvidnosti

18

pravila: o obvezna rezerva izdvaja se na poseban raun otvoren kod sredinje banke o rezerva likvidnosti odrava se na raunu za namiru banke o stopu obvezne rezerve propisuje sredinja banka, dok stopu rezerve likvidnosti samostalno odreuje banka o obvezna rezerva obraunava se i izdvaja na sve oblike depozita, dok se rezerva likvidnosti obraunava i odrava samo na depozite po vienju o na primljene kredite i kapital ne izdvaja se ni jedan oblik rezerve o banka je profitno orijentirana institucija, pa ne dri nepotrebnu razinu rezervi

3.4.2 Mikrokreditna multiplikacija i utvrivanje dinamikog kreditnog potencijala banke

dinamiki kreditni potencijal ( LPt= L0 + Kt+1 E0 ) o predstavlja maksimalan iznos kredita koji banka moe odobriti kroz odreeno razdoblje u kojem se odvija emisija i multiplikacija kreditnog novca pozicija likvidnosti banke mijenja se zbog promjena veliine izvora sredstava, promjena stope obvezne rezerve ili rezerve likvidnosti, te zbog ponaanja nemonetarnih subjekata mikromultiplikacija o promjene dinamikog kreditnog potencijala banke odvijaju se usporedno s multiplikacijom depozita i kredita na razini jedne banke uz multiplikaciju bezgotovinsko pladanje omoguduje bankama da odobre daleko vie kredita nego je to iznos primljenih depozita posljedica plasmana vikova likvidnosti kroz odobravanje kredita stanovnitvu, poduzedima ili drugim nemonetarnim subjektima je stvaranje dodatne koliine novca stopa zadravanja sredstava u banci [ h ] o pokazuje koliki postotak sredstava odobrenog/ih kredita ostaje u banci koja je kredit/e odobrila, a koliki de postotak otidi iz te banke u neke druge banke, u sredinju banku, u ruke stanovnitva kao gotov novac itd. o nalazi se u intervalu 0 h 1 o odreena je: 1) veliinom banke, tj. brojem njezinih komitenata 2) strukturi i meusobnoj povezanosti komitenata banke 3) sezonskim imbenicima to je postotak zadranih sredstava odobrenog kredita vedi, banka de kreditnom multiplikacijom stvoriti vie depozitnog novca stopa obnavljanja sredstava [ z ] o jednaka je umnoku stope zadravanja sredstava u banci (h) i postotnog udjela obnovljenih izvora sredstava koje banka moe koristiti za odobravanje novih kredita nakon odbitka obvezne rezerve i rezerve likvidnosti

z = (1 - q - r)h

0 z (1 - q - r)

19

o obnovljivi izvori sredstava, dio koji se moe koristiti za davanje novih kredita mikrokreditni multiplikator = mikro multiplikator kredita o pokazuje za koliko de se jedinica povedati iznos novoodobrenih kredita banke ako se viak likvidnosti banke poveda za jednu jedinicu

o obzirom da se [z] nalazi u intervalu od 0 do (1-q-r) veliina kreditnog multiplikatoramoe se nalaziti u intervalu kt kreditni multiplikator u t-toj fazi multiplikacije q stopa obvezne rezerve, koja se obraunava na sve vrste depozita r stopa rezerve likvidnosti, koja se obraunava na depozite po vienju h stopa zadravanja sredstava u banci t broj vremenskih jedinica promatranja, pri emu vrijedi da je t 0 i t v brzina kreditne multiplikacije; oznaava broj faza kreditne multiplikacije u jedinici vremena (tjedan, mjesec itd.); ukoliko je ona veda, proces kreditne multiplikacije de dodi bre do izraaja z stopa obnavljanja sredstava u banci

za t,v= vrijednost multiplikatora kredita koji se ostvaruje nakon beskonano mnogo faza (t,v=) izraunava se kao:

o

k tako moe poprimiti vrijednosti iz intervala (h=1):

Kumulativno povedanje odobrenih kredita o Na kraju odreenog razdoblja (faze) promatranja LGT moemo izraunati kao umnoak kreditnog multiplikatora u odreenoj fazi multiplikacije kt i incijalnog (poetnog) iznosa vika likvidnosti (slobodnih novanih sredstava iz kojih je poizala emisija i multiplikacija kreditnog novca) E0

o LGt = ktE0o

LGt = Lt L0

Kada iznos kumulativnog povedanja kredita u razdoblju t ( t 0 i t) pridodamo iznos odobrenih kredita u poetnom razdoblju L0 te viak rezervi u razdoblju t, dobit demo iznos dinamikog kreditnog potencijala na kraju promatranog razdoblja

20

Dinamini kreditni potencijal:

makrokreditni potencijal

L0 odobreni krediti u poetnom razdoblju t = 0 Kt+1 kreditni multiplikator u razdoblju (fazi) t+1 E0 viak likvidnosti (viak rezervi) u poetnom razdoblju LPt dinamiki kreditni potencijal banke na kraju razdoblja t

3.5 Makromultiplikacija depozita i kreditaMakromultiplikacija depozita i kredita odvija se na razini cijelog bankovnog sustava (sustav poslovnih banaka bez sredinje banke) Analizu makromultiplikacije depozita i kredita moemo provesti koritenjem konsolidirane bilance banaka u kojoj su na konsolidiranom principu prikazane ukupne obveze, kapital i imovina svih banaka koje posluju unutar granica jedne drave (ili valutne unije) Makrokreditni potencijal koji oznaava maksimalni iznos kredita koji bankarski sustav moe odobriti nakon to je zadrao adekvatnu razinu rezervi i udovoljio svim propisima iz domene monetarne regulacije i supervizije banaka

o LPt=L0 + kt+1 *E0Pri emu se iznos odobrenih kredita te iznos vika likvidnosti sada odnose na konsolidirane vrijednosti koje biljei bankovni sustav u cjelini, a ne svaka pojedinana banka zasebno Brzina kreditne multiplikacije v je u makromultiplikaciji manja, jer se odreeno vrijeme gubi prilikom prebacivanja sredstava iz jedne banke u drugu Koritenjem makrokreditnog multiplikatora moemo izraunati maksimalan iznos kredita koji bankovni sustav moe odobriti na temelju inicijalnog (poetnog) povedanja vika likvidnosti maksimalan iznos kredita o

21

Analiziranje depozita po vienju (DD) zbog toga to ukljuuju i depozitni novac Max. iznos depozita po vienju jednak je umnoku kreditnog mulitiplikatora i iznosa inicijalnog povedanja depozita po vienju:

OR iznos izdvojene obvezne rezerve RL inos odravane rezerve likvidnosti

3.5.1 Granice kreditne ekspanzije

1) FORMALNE (stopa obvezne rezerve)instrumenti monetarne politike a. POLITIKA OBVEZNE REZERVE kreditna aktivnost banke, kreditni multiplikator, multiplikator depozita; centralna banka koi ili ubrzava monetarno-kreditne procese u drutvu b. POLITIKA OBVEZNE STOPE reguliranje eskontne stope, lombardne stope, centralna banka refinancira monetarni sustav c. POLITIKA NA OTVORENOM TRITU kupnja i prodaja vrijednosnih papira od strane centralne banke 2) MAKROEKONOMSKA GRANICA (opde stanje gospodarstva) odreena je mogudnostima odreenog drutva da se u danim okolnostima razvija; tu spadaju razina makroekonomskih ogranienja zbog kojih investicije, tednja, potronja i kreditna aktivnost mogu biti vede ili manje, razlikuju se od prilika do prilika

LIKVIDNOST BANKE MIJENJA SE ZBOG: o Veliine izvora sredstava o Stope obvezne rezerve o Stope rezerve likvidnosti ULOGA NEMONETARNIH SUBJEKATA: o Dranje tednje o Podizanje gotovine o Koritenje otvorenih kreditnih linija po tekudem raunu Stopa zadravanja sredstava h veda je na razini sustava nego na razini pojedinane banke jer je manji odljev sredstava (samo ako je rije o isplatama u gotovini i transakcijama sa SB) Brzina multiplikacije v manja je na razini sustava nego na razini pojedinane banke jer se odreeno vrijeme gubi na prebacivanje sredstava iz jedne banke u drugu

22

Poglavlje 4. PONUDA NOVCA4.1 Problem definicije novcaNa ponudu novca presudno utjee ponaanje sredinje banke, banksarskog sektora (poslovne banke) te nebankarskog sektora (poduzeda i stanovnitva) i drave TKO i na KOJI NAIN utjee na ponudu novca? o Bankarski sektor (monetarne institucije) SREDINJA BANKA odreuje monetarnu bazu M0 (tj. koliinu primarnog novca), emititra gotov novac u obliku novanica i kovanica (primarna emisija) POSLOVNE BANKE odobravaju kredite (emitiraju depozitni ili iralni novac), s tim da im SB stopom obvezne rezerve likvidnosti regulira taj proces sekundarna emisija o Nebankarski sektor DRAVA emitira svoje obveznice (dravne vrijednosnice) PODUZEDA I STANOVNITVO odluke u kojem obliku de drat novac i to de sve prihvatit kao transakcijsko ili prometno sredstvo FINANCIJSKI INSTRUMENTI o Novanice, kovanice, mjenice, ekovi, obveznice, iralni (depozitni) novac, kreditne kartice itd. o Obavljaju funkciju novca meusobno se razlikuju po svojoj likvidnosti i nije svejedno kojeg de oblika biti vie u novanom optjecaju; koliko de u novanom optjecaju biti pojedinog oblika ovisi o tradiciji, navikama, udjelu sive ekonomije, .. o Mogu u odreenim okolnostima obavljati funkciju prometa kao glavnu funkciju novca o Normalno funkcioniranje gospodarstva zahtjeva i odreenu opskrbljenost novca vano je ne samo da u optjecaju bude odgovarajuda koliina novca, nego i da taj novac kvalitetno obavlja svoje funkcije FORMULA FUNKCIJE PONUDE NOVCA:

Ms ponuda novca rD kamatnjaci na tedne depozite po vienju rT kamatnjak na oroene kredite rS kratkoroni kamatnjak (na kredite)

rL dugoroni kamatnjak (krediti, obveznice) rd kamatnjak SB na kredite banaka rO kamatnjak na prekonodne kredite R stopa obvezne rezerve Y nominalni nacionalni dohodak B monetarna baza (primarni novac)

23

Ponuda novca ovisi o nominalnom nacionalnom dohotku i o monetarnoj bazi (koju kontrolira SB koja je ne moe mijenjati), te o veliini slobodnih novanih sredstava banaka i gotovine koju eli imati nebankarski sektor Slobodna novana sredstva ovise o: o Kratkoronoj kam. st. o Dugoronoj kam. st. o Kamatnoj stopi na prekonodne kredite o Kamatnoj stopi SB na kredite banaka Ponuda novca je funkcija vie varijabli promjena jedne vrste kamatnjaka u navedenoj ejdnadbi izaziva promjene drugih kamatnjaka i preusmjerava novac u druge oblike (gotovina, depoziti) ANALIZA UTJECAJA PROMJENE PONUDE NOVCA, tj. kako promjene pojedinih varijabli utjeu na druge: o Ako se poveda monetarna baza (B), povedat de se novana masa (Ms) o Ako se poveda nacionalni dohodak (Y), povedat de se gotovina, a smanjiti banin iznos sredstava o Ako se poveda kratkoroni kamatnjak (rS), povedat de se profitabilnost imovine koja je lako zamjenjiva za slobodna novana sredstva te zbog toga smanjiti potranju za slobodnim novanim sredstvima TREBA NAGLASITI da ponuda novca ne ovisi samo o ekonomskim varijablama koje se mogu mjeriti (kamatnjak, veliina dohotka, ..) nego i o nizu neekonomskih varijabli (ponaanju gospodarskih subjekata koji imaju razliite preferencije i razliito reagiraju pri emu restrukturiraju svoje imovinske portfelje razliita je struktura imovinskih portfelja) o U analizi utjecaja promjene ponude novca zastupljen je i vremenski pomak (fin. sektor se ne moe prilagoditi unutar jednog kvartala, ved prilagodba traje do ak 6 kvartala) Promjene u ponudi novca neposredno se odravaju na vane ekonomske veliine kao to su: o (Ne)zaposlenost o Razina cijena o Stope rasta BDP-a o Devizni teaj o Trgovaki odnosi s inozemstvom, .. Za funkcioniranje gospodarskog sustava vaan je odreeni stupanj opskrbljenosti novcem te i da taj novac kvalitetno obavlja svoje uloge ULOGE NOVCA: o Kao kupovno sredstvo (kao sredstvo razmjene i sredstvo pladanja) o Kao rezerva kupovne modi (kao oblik imovine) NOVANA CIRKULACIJA krvotok gospodarskog tijela - ivac koji sve pokrede nervus rerum garendarum Monetarna politika zahtjeva slijedede: 1) mora postojati uska veza izmeu teorijske definicije novca i empirijske definicije 2) monetarni sustav mora biti u mogudnosti kontrolirati empirijsku definiranu koliinu novca sa sredstvima koje ima na raspolaganju kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi rasta novca. Ciljevi se ne mogu direktno postidi, ono to moe koristiti (monetarni sustav) je njegova mod da mijenja novane veliine

24

3) empirijska definicija novca mora biti usko povezana s bitnim nacionalnim ciljevima o ukratko, uspjena monetarna politika zahtjeva od SB ispravno mjerenje novca i djelotvorno kontroliranje njegove stope rasta NA KOJI NAIN KAMATNA STOPA UTJEE NA PONUDU NOVCA? o Krivulja ponude novca: ovisnost ponude novca o kamatnoj stopi

Ms3,5 3 Kamatna stopa, ib 2,5 2 1,5 Ms 1 0,5 0 0 0,5 1 1,5 2 2,5

Ponuda novca, M

o

kam. stope ponude novca/kredita (banke odobravaju kredite) povedanje potranje za novcem o SB (monetarna vlast) odreuje odreeni raspon kamatne stope unutar kojeg ona moe oscilirati moe povedati ponudu novca upravljanjem monetarne baze (B) ili da aktivira neki od instrumenata monetarne regulacije, npr. obveznu rezervu likvidnosti ograniavanjem ponude novca krivulja Ms bila bi okomita na os koliine novca, u tom sluaju bi rastuda potranja za novcem uzrokovala stalni rast kamatnjaka prisilila SB da odredi novu koliinu novca krivulja Ms ponovno u desno o

25

o

Horizontalna krivulja ponude novca: fiksna kamatna stopa3,5 3 kamatna stopa, ib 2,5 2 1,5 1 0,5 0 koliina novca, M Ms Md Ms` Md`

Fiksna kamatna stopa omoguduje bankama neogranieno zaduivanje kod SB povedavajudi obujam odobrenih kredita povedanje ponude novca (pomak krivulja Ms i Md udesno uz isti kamatnjak dolazi do pritiska na ciljeve rezultat: POJAVA INFLACIJE! o Rjeenje: Nova, via razina kamatne stope (podizanje kam. st.) Ograniavanje odobrenih kredita bankama (nova zaduenja kod SB) = ograniavanje zaduivanja o Kako SB odreuje nominalni kamatnjak? 1. Odredi razinu realnog nacionalnog dohotka kao krajnji cilj 2. Ocijeni poloaj IS krivulje (stanje na tritu roba i usluga) 3. Izrauna visinu kamatnjaka potrebnog za ostvarenje zadanog cilja 4. Usmjeravanje i dranje kamatnjaka na odreenoj razini Sredinja banka moe djelovati na nominalnu koliinu novanih sredstava, dok na realnu koliinu novca ne moe djelovati!!!!

o

4.2 Monetarni agregati mjere ponude novcaKako bi mogli uinkovito upravljati ponudom novca potrebno je razliite oblike novca razvrstati u odreene skupine novanih sredstava monetarni agregati Sadraj pojedinog monetarnog agregata razliit je od zemlje do zemlje, a ovisi o brojnim imbenicima: stupanj razvijenosti financijskog trita, organizacija i efikasnost platng prometa, udio sive ekonomije, itd. MONETARNI AGREGATI skup financijskih instrumenata (oblika) istog stupnja likvidnosti o irina skale od najvieg do najnieg stupnja likvidnosti ovisi o: a) Konkretnim institucionalnim prilikama b) Razvijenosti fin. trita c) Stupnju razvijenosti gospodarskog trita i dr.

26

Istovremeno su u funkciji monetarnih indikatora (pokazivaa) kakav se utjecaj monetarnih kretanja moe oekivati u pogledu ostvarivanja ciljeva ekonomske politike na podruju proizvodnje, zaposlenosti, cijena, .. npr.: gotovina u rukama graana ili depoziti na tekudem ili iroraunu kod banaka su najlikvidniji; depoziti na drugim raunima kod banaka koji su oroeni ili je njima ogranieno raspolaganje na odreeni rok, modi de se upotrijebiti za pladanje dobara i usluga nakon isteka roka. Dotada su oni u funkciji tednje, odnosno novane imovine Na koji nain mjeriti novac? (dva pristupa) DVA PRISTUPA DEFINICIJI NOVCA: 1) Transakcijski pristup Naglaava funkciju novca kao sredstva prometa (razmjene) i pladanja. Samo takva novana sredstva su ukljuena u empirijsku mjeru novca. To bi bile novanice, kovanice, tekudi i iro-rauni jer su najlikvidniji i mogu odmah sudjelovati u prometu 2) Pristup likvidnosti Naglaava ulogu novca kao sredstva ouvanja vrijednosti, a zanemaruje ulogu novca kao sredstva razmjene. Svaki oblik imovine slui kao sredstvo ouvanja vrijednosti samo uz razliit stupanj likvidnosti. Oblici imovine su financijska sredstva (mjenice, obveznice, dionice) i nefinancijska sredstva (automobil, stan, zemljite) TRI GRUPE MONETARNIH AGREGATA o Primarni novac (M0) o Novana masa u uem smislu (M1) o Novac kao dio novane imovine (M3, M4)

4.2.1 Primarni novac M0

Monetarni agregat (M0), monetarna baza (B), rezervni novac (R), novac velike snage (H) Obuhvada o Gotov novac u optjecaju (novanice i kovani novac izvan banaka) o Rezerve koje poslovne banke dre kod sredinje banke

Podjela rezervi poslovnih banaka na: o Obvezne rezerve (propisuje SB) o Rezerve banaka koje predstavljaju slobodna novana sredstva u vidu depozita PS kod SB, a o ijoj veliini odluuju same PB. To su: Depoziti banaka na raunima za namiru (svaka banka ima otvoreni iroraun kod SB) Izdvojena obvezna rezerva Blagajna banaka (gotovina u blagajni banaka za potrebe svakodnevnog poslovanja)

27

Druge obveze SB prema poslovnim bankama izraene u domadoj valuti (u Hr. su to upisani blagajniki zapisi) Rauni za namiru banaka ukljuuju: o Vikove rezerve (likvidnosti) predstavljaju mogudi rast kreditnog potencijala banaka (predodreuju kreditnu aktivnost banaka koja ima za posljedicu sekundarnu emisiju) o Rezervu likvidnosti banke ju dre da bibile likvidne u smislu mogudnosti podmirenja obveza prema nemonetarnim subjektima Spomenuti vikovi rezervi koji, koji figuriraju kao vlastita likvidna sredstva poslovnih banakana iroraunima kod sredinje banke, odraavaju kreditni potencijal banaka, odnosno oznaavaju iznos likvidnih sredstava koje one mogu plasirati, naravno, uz zadravanje minimalne rezerve likvidnosti Na temelju ove primarne emisije, PB odobravaju i kredite svojim komitentima, vre svoju tzv. Sekundarnu emisiju novca, te tako kreiraju i sekundarni, tj. bankovni (depozitni) novac Bududi da ukupna veliina primarnog novca kreiranog od strane SB (prva grupa transakcija) predstavlja temelj kreditne aktivnosti poslovnih banaka, tj. predodreuje maksimalan iznos novca koji kreiraju monetarne institucije, primarni novac takoer se naziva i monetarna baza (B) ili rezervni novac (H) MONETARNI MULTIPLIKATOR o Izmeu primarnog novca (M0) i novane mase (M1) postoji funkcionalan odnos koji se uspostavlja pomodu monetarnog multiplikatora m m.m. pokazuje odnos ukupnog novca i novane mase

(M1 - gotovinski + depozitni novac) o Pokazuje koliko je jedinica novane mase (M1) mogude stvoriti iz jedne jedinice primarnog novca (M0) BILANCA SREDINJE BANKE AKTIVA PASIVA - Krediti bankama - Depoziti banaka kod SB - Krediti dravi - Gotov novac kod komercijalnih banaka - Devizne tranksakcije (blagajna banaka) - Kupljene dravne vrijednosnice - Gotov novac kod nemonetarnih subjekata, tj. nebankarskog sektora - Depoziti drave o Bilanca SB otkriva nam kanale emisije i koliine primarnog novca, ali i povezanost poslovnih banaka sa SB o U aktivi bilance SB nalaze se tokovi kreiranja primarnog novca, a u pasivi se nalazi ukupni ostvareni primarni novac i tokovi njegova ponitavanja (sterilizacija) o Uk. Pasica bilance SB predstavljala bi primarni novac u najirem smislu, tj. ukupne obveze koje su protutea njezinim plasmanima Primarni novac nastaje, tj. kreira se, trima transakcijama: 1. Odobravanjem kredita SB (PE primarna emisija) 2. Kupovinom i prodajom vrijednosnica na otvorenom fin. tritu (ONA ostala neto aktiva) 3. Deviznim transakcijama (DTI)

28

Kako SB utjee na kreiranje primarnog novca? o Kupnjom deviza ili dravnih obveznica od strane SB kreirat de se primarni novac, dok njihovom prodajom, odnosno kada banke vradaju pozajmljena sredstva SB, dodi de do ponitavanja primarnog novca o Sterilizacija monetarnih uinaka aktivnost SB kojom se ne ostvaruje porsat primarnog novca. Npr. SB kupuje devize od 1000 NJ, a kako bi sprijeila rast primarnog novca prodaje bankama vrijednosnice u istom iznosu (1000 NJ). Time kaemo da je SB sterilizirala monetarni uinak deviznih transakcija o Devizne transakcije su primjer stvaranja primarnog novca na temelju neega to ved postoji, to je realno, a to su devize koej je netko zaradio npr. izvozom robe, i sada ih eli prodati komercijalnim bankama, a one sredinjoj o iako je SB jedina ovlatena emitirati primarni novac, postoji dio primarnog novca koji ona moe kontrolirati (nekreditni dio primarnog novca koji je rezultat operacija na otvorenom tritu prodaja deviznih trinih obveznica; i otkupa deviza) te dio kod kojeg ima ogranienu kontrolu (kreditni dio odobravanje kredita bankama) primarni novac moe se emitirati u o materijalnom obliku (novanice i kovanice) o nematerijalnom obliku (porast salda na iroraunu prodavatelja) EMISIJSKADOBIT o Ostvarena zarada SB putem kamatnjaka (SB odobrava bankama kredite i zaraunava im odreenu kamatnu stopu te nakon povrata kredita ostvaruje dobit) o Za SB predstavlja vaan izvor sredstava za financiranje njezinog ukupnog poslovanja

4.2.2 Novana masa u uem smislu M1

Transakcijski novac, monetarni agregat Obuhvada: o Gotov novac u optjecaju (domade novanice i kovanice izvan banaka) o Depozitni novac (stalna i slobodna raspoloiva sredstva na raunima kod banaka, depoziti po vienju, tj. na zahtjev)

Predstavlja sve one instrumente pladanja koji sue kao zakonsko i definitivno sredstvo pladanja u zemlji Kreirale su je ili SB ili druge monetarne institucije (poslovne, komercijalne, depozitne banke) Razliita od zemlje do zemlje razlike se javljaju kod definiranja depozitnog novca

29

4.2.3. novac kao dio imovine M2, M3, M4

iri monetarni agregati Obuhvadaju komponente M0 i M1 te dodatne financijske instrumente nieg stupnja likvidnosti (s rokom dospijeda od 1 godine) ili one nelikvidne (s rokom dospijeda duljim od 1 godine) koje nemonetarni subjekti dre kod razliitih financijskih institucija (time ne obavljaju funkciju prometa i pladanja) Njihova irina obuhvata razlikuje se od zemlje do zemlje, a razlikuju se i nazivi (potencijalna likvidnost, eksterna likvidnost, monetarni volumen, ...) Ukupni njihov zbroj L (liquidity ukupna likvidnost) Novac kao dio imovine je manje likvidan u odnosu na sredstva koja ine novanu masu koja slui za obavljanje transakcije. Zato se M1 esto naziva transakcijskim novcem, a iri monetarni agregati novcem kao dijelom imovine

G gotov novac u optjecaju D depozitni novac S tedni depoziti (dostupni po vienju) D0 oroeni depoziti

4.3 Teorijske koncepcije novane maseNovanu masu moemo promatrati u uem i irem smislu TRADICIONALNA KONCEPCIJA NOVANE MASE polazi od stava da se ukupna koliina novca u optjecaju sastoji sam ood financijskih oblika koji su u zemlji prihvadeni kao sredstvo pladanja i prometa i da se takvi u praksi koriste. To je suma gotovinskog i depozitnog novca MILTON-FRIEDMANOVA KONCEPCIJA novac ima cilj da ujedno slui kao privremeno prebivalite kupovne modi i kao sredstvo tednje (novana imovina), a ne samo transakcijsko sredstvo. Njegova definicija obuhvada gotovinski novac u optjecaju i sve depozite kod poslovnih banaka b1 depozite po vienju (na trans. I tednim raunima)i b2 oroene depozite J. GURLEY I E. SHAW KONCEPCIJA smatraju da u novanu masu osim gotovinskog novca u opptjecaju, depozitnog novca, tednog depozita po vienju te oroenog depozita spadaju i depoziti nebankarskih financijskih institucija proiruju krug fin. institucija kod kojih nefin. Subjekti dre svoja novana sredstva (tedna, kreditna i osiguravajuda drutva) koja pod odreenim mjerama mogu koristiti na zahtjev RADCLIFFEOVA KONCEPCIJA ILI IZVJETAJ O LIKVIDNOSTI PRIVREDE najira koncepcija novane mase. Prema njoj, u novanu masu treba ukljuiti sve likvidne financijske oblike. Dakle, sve mjerljive likvidne fin. instrumente (supstituti novca), te nnemjerljive kao to su kreditne linije, mogudnost izdavanja ekova iznad pokrida (klauzula overdraft), mogudnost dobivanja bankarskih kredita i sl.

1.

2.

3.

4.

30

Tablica teorijske definicije novca tedni Oroeni depozit po depoziti vienju Depoziti nebankarskih Kreditne fin. linije institucija

Obuhvat po definiciji 1. Sredstva razmjene 2. MiltonFreidman 3. Gusley i Shaw 4. Radcliffeov komitet ili izvjetaj

Gotov novac X X X

Depozitni novac X X X

X X

X X X

X

X

X

X

X

X

4.4 Monetarni agregati u praksi nekih zemaljaQuasi-novac monetarni termin koji oznauje novana sredstva koja ne obavljaju fju prometnog sredstva, ali se svakog trena mogu pretvoriti u prometno sredstvo Quasi-novac vs. Depozitni novac quasi-novac je takoer raspoloiv na zahtjev i jednako kao sredstva koja ine depozitni novac, moe se lako upotrijebiti kao sredstvo pladanja. Razlika je u tome to quasi-novac nije u fji sredstva pladanja, ved ponajprije u fji tednje, pa kao takav nije sastavni dio novane mase pr. tedni depoziti su tipian predstavnik quasi-novca. Oni se, za razliku od oroenih tednih depozita, ne mogu smatrati ogranienim depozitima jer se povolji vlasnika mogu svakog trenutka pretvoriti u sredstva pladanja i prometa. S druge strane, ne mogu se izjednaavati ni s depozitima koji ulaze u novanu masu, jer su to sredstva namijenjena funkciji tednje, a ne prometa 4.4.1 Obuhvat monetarnih agregata u SAD-u

naziv i saraj monetarnih agregata u SAD-u esto su bili podloni promjenama zbog razvijanja fin. trita tokom vremena i pojave novih fin. instrumenata razliitih stupnjeva likvidnosti 70-tih obuhvada iskljuivo gotovinu i depozite po vienju Stalni razvoj fin. instrumenata i inovacija dovode do proirenja definicije i uvode se tzv. OSTALI EKOVNI DEPOZITI obuhvadaju NOW raune, SUPER NOW raune, ATS raue u depozitnim institucijama, CUSD (credit-union-share-draft-accoounts) raune, depozite po vienju i putnike ekove STRUKTURA MON. AGREGATA U SAD-u: 1. M1 ukljuuje: a. Gotov novac izvan banaka, SB i min. Financija b. Putnike ekove c. Nekamatonosne (obine) ekovne depozite (demand deposit)

31

d. Ostale ekovne depozite izdane od strane fin. institucija e. Umanjeno za dijelove gotovog novca koji je u procesu naplate stavljanja u optjecaj od strane FED-a 2. MZM (money, zero maturity) M2 minus oroeni depoziti koji glase na manje iznose, uvedano za sredstva investicijskih fondova novang trita koji su ukljueni u M3 , ali iskljueni iz M2 3. M2 M1 uvedano za tedne depozite i oroene depozite koji glase na manje iznose (ispod 100.000 dolara) kod fin. institucija, udjeli u investicijskim novanim fondovima na malo 4. M3 M2 uvedan za oroene depozite koji glase na velike iznose (preko 100.000 dolara) Ugovori o ponovnom otkupu koje su izdale dep. Institucije: o Eurodolarski depoziti depoziti denominirani u dolarim koji se dre u inozemnim podrunicama am. Banaka diljem svijeta i u svim bankama u Kanadi i UK o Investicijski fondovi nov. dr. (oni s poetnim ulozima od 50.000 dolara i vie) Od 2006. FED vie ne objavljuje kretanja M3 MJERA LIKVIDNOSTI (L) sastoji se od agregata M3 uvedanog za ostalu likvidnu imovinu kao to su roni eurodolari bankarskih nerezidenata, bankovni akcepti, komercijalne vrijednosnice, itd.

4.4.2 Monetarni agregati u praksi ECB

Kretanja u monetarnoj politici ECB-a veoma su vana i za nau zemlju jer se svaka promjena odraava i na na monetarni sustav M1 gotov novac; novanice i kovani novac, te prekonodni depoziti monetarnih fin. institucija i sredinje vlade M2 prijelazni novac; M1 + depoziti na rok tri mjeseca od trenutka najave (npr. kratkoroni tedni depoziti) + depoziti na rok do dvije godine monetarnih financijskih institucija i sredinje drave M3 broad money; M2 + utrivi instrumenti monetarnih financijskih institucija kao to s urepo ugovori, obveznice izdane na rok do dvije godine, udjeli u fondovima trita novca Napomena: monetarne fin. institucije obuhvadaju ECB, sredinje banke zemalja lanica i krediten institucije SPORAZUM O REOTKUPU (REPO) kreditni sporazum prema kojem banka prodaje vrijednosne papire koje posjeduje (obino dravni VP) uz istodobnu obvezu da de ponvno otkupiti te iste vrijednosnice na prvi poziv kupca-zajmodavca ili tono odreenog dana po cijeni koja zajmodavcu nosi ugovorni prihod ne u obliku kamata, ved je kamata ugraena u otkupnu cijenu vrijednosnice

32

4.5 Monetarni agregati u RH4.5.1 Novani optjecaj i novana masa

Novani optjecaj vs. novana masa novani optjecaj je iri pojam koji moe obuhvadati sve oblike novca, a novana masa je najlikvidniji dio novanog optjecaja Depozitni novac suvremeni oblik novanog surogata; to su slobodna i stalno raspoloiva sredstva na transakcijskim raunima kod banaka, tj. depoziti plativi po vienju (na zahtjev), najvedi dio prometa danas se odvija upravo pomodu depozitnog novca. Uvjet postojanja depozitnog novca je bezgotovinski platni promet, ali se moe dogoditi da bezgotovinski platni promet postoji, a da depozitni novac ne postoji. Obratna situacija nije moguda

4.5.2 Monetarni agregati u RH

Nakon monetarnog osamostaljenja, a ved od lipnja 1991.g., HNB vodi monetarnu statistiku Kretanja mon. stat. iskazuju se u redovitoj mjesenoj publikaciji biltenu HNB-a HNB u emisiji novca de facto primjenjuje model poznat pod nazivom CURRENCY BOARD (valutni odbor) temeljna znaajka takvog monetarnog modela je kreiranje domadeg novca iskljuivo na temelju prethodnog postojanja deviza. Rije je o veoma rigidnom monetarnom sustavu koji pretpostavlja da je gospodarstvo u cijelosti izvozno, ili na neki drugi nain dolazi do prodaje deviza (prodaja imovine, krediti iz inozemstva, transferi ili donacije) 1. PRIMARNI NOVAC (MONETARNA BAZA) M0 Kreira ga iskljuivo SB pa su njegov iznos i struktura vidljivi samo u bilanci SB u pasivi; a tokovi njegova kretanja u bilanci SB u aktivi ine ga: I. GOTOV NOVAC IZVAN BANAKA (U OPTJECAJU) G II. REZERVE I DRUGI DEPOZITI BANAKA, OSTALIH BANKARSKIH INSTITUCIJA I DR. R U rezerve banaka (R) spadaju: o Novana sredstva u blagajni banaka o Depoziti banaka kod HNB-a (iroraun i raun obvezne rezerve) o Depoziti ostalih bankarskih institucija (stambene tedionice, tednokreditne zadruge i investicijski fondovi) kod HNB-a o Depoziti ostalih domadih sektora (drava, poduzeda i stanovnitvo) kod HNB-a 2. NOVANA MASA U UEM SMISLU M1 ine ju: a) GOTOV NOVAC IZVAN BANAKA G b) DEPOZITNI NOVAC D u njega spadaju: a. Depoziti ostalih bankarskih institucija i ostalih domadih sektora kod HNB-a

33

b. Depozitni novac poslovnih banaka, u koji ulaze novana sredstva na iro i tekudim raunima, te obveze banaka po izdanim kunskim instrumentima pladanja umanjeno za ekove u blagajni banaka i ekove poslane na naplatu (tj. sredstva u platnom prometu)

3. NOVANA MASA U IREM SMISLU M1a ine ju gotov novac izvan banaka i depozitni novac kod poslovnih banaka, uvedan za DEPOZITNI NOVAC DREDINJE DRAVE KOD POSLOVNIH BANAKA 4. UKUPNA LIKVIDNA SREDSTVA M4 Najiri monetarni agregat koji pored novane mase M1 obuhvada i: o tedne i oroene kunske depozite o Devizne depozite o Ograniene i blokirane depozite o Obveznice i instrumente trita novca

U procesima HNB-a koristi se i monetarni agegat NDA neto domada aktiva Proizlazi iz prakse MMF-a koji ga utvruje i kontrolira u svakoj njegovoj lanici koja koristi sredstva kredita Definira se kao razlika izmeu ukupnih likvidnih sredstava (M4) i neto inozemne aktive (NIA; inozemna aktiva umanjena za inozemnu pasivu) iskazane u domadoj valuti, a utvruje se iz bilance monetarnih institucija RH ima visoku stopu rezerve jer jeza stabilnost cijenau RH kljuna stabilnost deviznog teaja kune, koja se moe uspjeno provoditi samo ako se kontrolira koliina novca u optjecaju. To HNB provodi tom visokom stopom rezerve Iz aktive bilance SB moe se vidjeti tip gospodarstva neke zemlje, stupanj njegove samostalnosti ili ovisnosti, orijentacija na izvoz ili uvoz itd. aktiva bilance HNB-a pokazuje da de iure, imamo neovisan monetarni sustav, a de facto ovisan, da se novac kreira egzogeno. To znai da je aktiva gotovo iskljuivo zadana veliinom deviznih transakcija i da je itav monetarni sustav stavljen u funkciju ostvarivanja nominalnih ciljeva ekonomske politike, ponajprije izvoza. Kreiranje primarnog novca SB odobravanjem kredita komercijalnim bankama ovdje je sporedno, za razliku od prakse visokorazvijenih zemalja.

34

4.6 Heterogenost strukture monetarnih agregataZbog razlika u kvaliteti sredstava, stupnju ogranienosti i likvidnosti kategorije novanih sredstava nisu sasvim homogene. Tako primjerice novana masa, premda najpreciznije definirana veliina, koja obuhvada samo ona likvidna novana sredstva koja slue kao sredstvo prometa i pladanja, ne predstavlja potpuno homogenu kategoriju. Razlike postoje s obzirom na brzinu optjecaja ili na obuhvat obavljanja novanih funkcija Strukturna nehomogenost novanih sredstava proizlazi iz same naravi poslovanja gospodarskih subjekata gdje se uvjeti stalno mijenjaju. U skladu s tim promjenama gospodarski objekti moraju osigurati: o Neposredno potrebna novana sredstva raspoloiva kao novani obrtni kapital o Akumulaciju kapitala radi proirenja proizvodnje o Manje ili vede rezerve likvidnosti rezervne fondove kako bi se lake prebrodile oscilacije, razliiti rizici, udari, iznenaenja

4.7 Mehanizam promjene monetarnih agregataUkupna novana sredstva obuhvadaju: o NOVANA SREDSTVA IZVAN OPTJECAJA sredstva koja se nalaze na razliitim raunima kod banaka, a vode se kao quasi novac; ostala likvidna i nelikvidna sredstva o NOVAC U OPTJECAJU novacu funkciji prometnog i platenog sredstva, naziva se novana masa KONCEPT PONDERIRANIH AGREGATA o Odvajaju se pojedine komponente monetarnog agregata i ponderira se s njihovim transakcijskim komponentama (likvidnost najvedi ponder ima gotovina!) U suvremenom valutnom sustavu, novana se masa mijenja na temelju: o Jae ili slabije kreditne aktivnosti banaka od koje zavisi koliina odobrenih bankarskih kredita o Prelijevanja novca u depozite koji nisu novac (nemonetarna pasiva) ili obrnuto o promjena salda potraivanja ili dugovanja u odnosima s inozemstvom i transakcijama banaka u stranoj valuti s domadim komitentima o kupovine ili prodaje zlata i drugih plemenitih metala i ostale aktivnosti banaka s domadim nebankarskim sektorima analitike metode istraivanja promjene koliine novca u optjecaju M1 1) grupa metoda temeljenih na jednadbama koje opisuju proces kreiranja novca: a. metoda temeljena na konsolidiranoj bilanci monetarnih institucija b. metoda monetarnog multiplikatora c. metoda temeljena na raunima novanih tokova 2) metoda temeljena na funkciji ponude novca ili funkcionalni pristup analizi kreiranja novane mase 3) metoda temeljena na osnovi sredstava poslovnih banaka sposobnih za plasman (free reserves)

35

METODA TEMELJENA NA KONSOLIDIRANOJ BILANCI MONETARNIH INSTITUCIJA koja ukljuuje potraivanja i obveze monetarnih institucija prema nemonetarnim subjektima, a koje su vidljive i sadrane u bilanci SB i bilanci banaka, pri emu su konsolidirane meusobne obveze i potraivanja izmeu SB i banaka pravila: o koliina novca u cirkulaciji moe promijeniti samo u odnosima izmeu monetarnih institucija i nemonetarnih subjekata o kreiranje primarnog novca od strane sredinje banke predodreuje maksimalni iznos kreiranja novca u optjecaju (M1) od strane ostalih monetarnih institucija o novac u optjecaju (M1) kreira na osnovi primarnog novca koji se nalazi (knjii) u pasivi monetarnih financijskih institucija (to predstavlja njihovu obvezu) s jedne strane, a s druge strane, u aktivi nemonetarnih financijskih institucija i nemonetarnih subjekata o primarni novac (kreiran od strane sredinje banke) nalazi se u pasivi bilance SB s jedne strane, a istovremeno s druge strane, u aktivi ostalih monetarnih institucija i svih drugih nemonetarnih subjekata POGLEDATI KNJIGU ZA TABLICE PASIVE I AKTIVE jer mi se nikako nije dalo igrat s njima!!!! o Ima tamo i neka formula M1 = K NP + Es eto, i nju sam izvukao, btw. Ona je povezana s A=P aktiva jednako pasiva o Ima jo neka formula s promjenama novane mase etc. A to moda i nije bitno xD

36

POGLAVLJE 5. INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKEInstrumenti monetarne politike predstavljaju alat kojim se sredinje banke slue u ostvarenju postavljenih ciljeva

5.1 CILJEVI MONETARNE POLITIKE:Visoka zaposlenost postoji kad je potranja za radom jednaka ponudi rada (to je kompatibilno teorijskom konceptu ostvarivanja pune zaposlenosti uz postojanje odreene razine prirodne stope nezaposlenosti) o Ekonosmki rast oznaava povedanje potencijalnog BDP-a neke zemlje o Stabilnosti cijena odnosi se na ostvarivanje niskih stopa inflacije izmeu 2-3% godinje, uz koje je mogud odriv ekonomski rast o Stabilnost kamatnjaka povedava transparentnost i stabilnost fin. trita, te olakava planiranja vezana uz bududi novani tijek o Stabilnost fin. trita omoguduje efikasno prenoenje novanih vikova od suficitarnih ka deficitarnim subjektima, te pridonosi izbjegavanju imbenika razvoja fin. krize o Stabilnost na deviznom tritu sprjeava promjenu uvjeta razmjene vezanu uz pad ili rast vrijednosti domade valute u odnosu na strane valute Istodobno ostvarenje nabrojenih ciljeva poeljno je, ali nije uvijek mogude dolazi do konflikta ciljeva Konflikt cijleva posebno je naglaen u kratkom roku. Orijentacija na stabilnost cijena opda je karakteristika suvremene monetarne politike, no unato tome, brojeni su primjeri raznolikih ciljeva u praksi sredinjih banaka popout ECB, FED, HNB... o

5.2 STRATEGIJA PROVOENJA MONETARNE POLITIKEo CILJEVI MONETARNE POLITIKE: Krajnji ciljevi javno su objavljeni i uobiajeno definirani zakonom o sredinjoj banci ili drugom regulativom kojom se odreuje odgovornost SB Intermedijarni ciljevi opdenito slue za povedanje djelotvornosti monetarne politike u ostvarivanju krajnjih ciljeva, a mogu se koristiti i u svrhu provjere zbivaju li se promjene u novanom sustavu u smjeru ostvarenja tih ciljeva Operativni ciljevi dodatni su ciljevi koji se ugrauju u strategiju provoena monetarne politike, stoga to su visoko osjetljivi na instrumente te politike Koritenje operativnih i intermedijarnih ciljeva u provoenju MP Instrumentima MP SB izravno djeluje na ostvarenje operativnih ciljeva i neizravno na ostvarivanje intermedijarnih ciljeva kao operativni cilj na koji djeluju instrumenti monetarne politike mogu se koristiti vikovi likvidnosti banaka, ukupni primarni novac ili kratkorone kamatne stope na meubankovnom tritu intermedijarni ciljevi mogu biti monetarni agregati, trine kamatne stope ili druge varijable prema izboru SB krajnji cilj MP vedine SB je stabilnost cijena

o

37

U RH krajnji cilj monetarne politike HNB-a predstavlja stabilnost cijena, dok se kao indriektan cilj koristi nominalno sidro deviznog teaja putem nominalnog sidra deviznog teaja MP djeluje na inflacijska oekivanja javnosti, kao i na trokovne i potrane komponente formiranja inflacije. Hrvatska valuta je u reimu upravljano-plivajudeg deviznog teaja

5.3 TRADICIONALNI INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE1) 2) 3) 4) Diskontna politika Politika otvorenog trita Politika obvezne rezerve Selektivna politika (u manje razvijenim trinim ekonomijama)

5.3.1 DISKONTNA POLITIKA (politika diskontnog prozora) Pod nazivom diskontna politika tradicionalno se podrazumijevalo ne samo manipuliranje visinom diskontne stope, ved i odreivanje rokova, limita i ostalih uvjeta reeskonta robnih mjenica i drugih vrijednosnia na temelju kojih su se banke zaduivale kod sredinje banke Razvijena jo u razdoblju zlatnog standarda najstariji instrument MP Promjenom u visini diskontne stope SB banke mogu indirektno djelovati na visinu novane ponude i usmjeravati kretanje potranje za novcem. (ukoliko SB elismanjiti ponudu novca kako bi obuzdala ili smanjila/sprijeila inflaciju, ona moe odrediti diskontnu stopu na vioj razini od trenutne razine trinih kamatnjaka. Porast diskontne stope predstavlja najavu SB o vedoj restriktivnosti njene MP. Kada banka eli povedati ponudu novca kako bi povedanjem potranje za kreditima potaknula privrednu aktivnost, ona de sniziti diskontnu stopu ispod trine kamatne stope.) Odobravanje kredita poslovnim bankama odraava se na promjene u bilanci SB i promjene u konsolidiranoj bilanci bankovnog sustava. Porast kredita u aktivi bilance sredinje banke ima protuteu u povedanju salda na raunima za namiru poslovnih banaka koji su sastavni dio primarnog novca este promjene diskontne stope mogu, svojim vanjskim djelovanjem, osim pozitivnih, izazvati i negativne uinke. Povedanje diskontne stope odailje signal restriktivnosti MP, to djeluje na rast domadih kamatnjaka, pad domadih investicija i porast interesa stranih ulagaa Manipuliranje diskontnom stopom predstavlja, s jedne strane, vrlo efikasan instrument stabilizacije unutarnjih kretanja, a s druge strane vrlo rizian instrument s aspekta imbenika vanjske nestabilnosti 5.3.2 POLITIKA OTVORENOG TRITA Danas predstavlja najvaniji instrument monetarne politike kojim raspolau sredinje banke u zemljama s razvijenim financijskim sustavom Plasman i kupovina vrijednosnica na otvorenom tritu provode se sustavom aukcija, iji je inicijator i organizator SB. Kao kupci i prodavatelji vrijednosnica javljaju se ovlateni primarni dileri (u pravilu velike banke koje kupju na otvorenom tritu za svoj i tui raun te dalje rasprodaju; te posredno institucionalni investitori) Moe se provoditi o Na tritu novca putem trezorskih zapisa o Na tritu kapitala putem dravnih obveznica BIT provoenja operacija na otvorenom tritu vezana je uz upravljanje likvidnodu bankovnog i financijskog sustava na dnevnoj, mjesenoj i viemjesenoj razini.

38

PREDUVJET za uspjeno provoenje operacija na otvorenom tritu je visok stupanj razvijenosti financijskog trita Trguje se najvie DRAVNIM VRIJEDNOSNICAMA visoko likvidni financijski instrument, nose solidan nerizini prinos, postoji velik interes za njihovu kupovinu, te razvijeno sekundarno trite Transakcije kupnje vrijednosnica od poslovnih banaka izravno povedavaju likvidnost bankarskog sustava. Uz vedu likvidnost banaka smanjuje se cijena novca na meubankovnom tritu i povedava kreditni potencijal onih poslovnih banaka koje su, prodajom vrijednosnica sredinjoj banci, pribavile likvidna sredstva. Time se stvaraju preduvjeti za mogudi porast ponude novca vezan uz vedu kreditnu aktivnost poslovnih banaka PREDNOSTI POLITIKE OTVORENOG TRITA o SREDINJA BANKA ima potpunu kontrolu nad provoenjem aukcija na otvorenom tritu i diskrecijsko pravo nad odreivanjem iznosa, kamatnjaka i drugih uvjeta pod kojima se provode operacije o PRODAJA ILI KUPNJA VRIJEDNOSNIH PAPIRA moe se obaviti brzo ili sporo, te u ogranienim ili velikim iznosima o ADMINISTRATIVNE PROCEDURE provoenja su jednostavne o Operacije na otvorenom tritu omoguduju SB kompenziranje eventualnih nepoeljnih efekata prodaje ili kupnje vrijednosnih papira, jer postoji mogudnost ponovne kupnje ili prodaje istih ili drugih vrijednosnica o Operacijamana otvorenom tritu izbjegava se uinak najave, kakav, npr. izravno izazivaju promjena diskontne stope ili stope obveznih rezervi o Tijekom provoenja operacija banke i ostali sudionici financijskih trita nisu svjesni namjera sredinje banke, dakle namjena SB jenepoznata bankama im se smanjuju pekulacije i neeljeni uinci koji mogu oslabiti djelotvornost poduzetnih mjera sredinje banke o Operacijama na otvorenom tritu postie se veda koordinacija mjera monetarne i fiskalne politike i postie veda efikasnost upravljanja javnim dugom REPO i OBRNUTI REPO (a.k.a. reverse repo) o Povoljni instrumenti za neutraliziranje neeljenih privremenih promjena likvidnosti banaka ili likvidnosti ostalih subjekata, do kojih dolazi zbog novanih tokova nad kojima sredinja banka nema izravnu kontrolu o repo ugovorima banka djeluje u smjeru smanjenja likvidnosti banaka. Sredinje banke esto primjenjuju mehanizam kupnje vrijednosnica uz sporazum o reotkupu (repo ugovor) kojim se diler (ne taj diler na kojeg misli, lol) koji prodaje obveznice sredinjoj banci obvezuje da de odreenog dana, po odreenoj cijeni i uz dogovoreni kamatnjak na dobiveni kratkoroni kredit ponovno otkupiti te iste vrijednosnice o obrnuti repo sredinja banka moe se prilikom prodaje vrijednosnih papira na otvorenom tritu obvezati da de, nakon odreenog vremena, po odreenoj cijeni ponovno otkupiti te vrijednosne papire. Tako djeluje u smjeru povedanja likvidnosti banaka o izravna kupnja i izravna prodaja instrumenti su za ostvarenje dugoronih ciljeva, kao to su suzbijanje inflacije ili ublaavanje deflacije i recesije. Sredinja banka kupuje ili prodaje dravne vrijednosnice na otvorenom tritubez ikakvih daljnjih obveza u vezi s tim transakcijama

39

5.3.3 POLITIKA OBVEZNIH REZERVI sastoji se u odreivanju stope obvezne rezerve i drugih uvjeta koji odreuju visinu obveznih rezervi koje poslovne banke trebaju obraunati i izdvojiti na depozite (i eventualno druge izvore sredstava) smanjujudi kreditni potencijal banaka, slue za zatitu deponenata od rizinog ponaanja banke, te izbjegavanje situacija da pretjerana koliina novca u optjecaju izazove inflaciju (obuzdavanje pretjerane kreditne deflacije PB) visinu stope obvezne rezerve administrativno propisuje sredinja banka ovisno o monetarnoj situaciji na tritu i stupnju zasidenosti novanim sredstvima ukoliko neka poslovna banka ne ispunjava svoje obveze polaganja odreenog iznosa rezervi, duna je na neizdvojena sredstva platiti penalizirajude kamate sredinjoj banci obvezna rezerva ima fiskalni uinak nepoeljna znaajka obvezne rezerve je da ona predstavlja svojevrsno fiskalno opteredenje koje sredinja banka namede poslovnim bankama. Prisiljava banke da u aktivi bilance imaju pozicije koje nose manji prinos nego trina kamatna stopa po kojoj odobravaju kredite i druge plasmane NEPOELJNI UINAK smanjuje se kroz kamatu koju SB plada bankama na izdvojena sredstva obvezne rezerve (tzv. Stopa remuneracije) STOPA REMUNERACIJE kamatna stopa na sredstva izdvojene obvezne rezerve na posebnom raunu kod sredinje banke. Uvijek je nia od nerizine trine kamatne stope U RH stopa obvezne rezerve iznosi 14% i predstavlja glavni instrument restriktivnog djelovanja SB. U Eurozoni stopa obvezne rezerve iznosi 2% 5.3.4 SELEKTIVNA KREDITNA POLITIKA Predstavlja kvalitativnu mjeru kontrole upotrebe kredita iz primarne emisije i ukupnih novanih tokova (npr. za financiranje potreba turizma, poljoprivrede i sl.). Njenim koritenjem postie se kontrola upotrebe sredstava iz primarne emisije za tono odreene namjene U bivim socijalistikim zemljama Razlozi ukidanja: o Diskriminacijski uinak (selektivni kredit odobren po povoljnim uvjetima svojevrstan je oblik subvencije koji se kosi s naelima slobodne konkurencije i trinog natjecanja) o Postizanje vede politike i ekonomske neovisnosti SB

5.4 POLITIKA KAMATNJAKANiski kamatnjak potie rast investicija, a smanjuje interes za tednjom. Zbog toga politika niskioih kamatnih stopa moe biti pogodan instrument poticanja rasta proizvodnje i zaposlenosti Radi ouvanja stabilnosti cijena potrebna je implementacija instrumenata kojima je mogude izazvati reverzibilna kretanja u financijskoj i realnoj sferi gospodarstva Praktino to znai koritenje instrumenata kojima je u kratkom vremenskom roku mogude izazvati rast trinih kamatnjaka i smanjenje likvidnosti (st.obv.rez., disk.st. ili oper. prodaje vrijednosnica na otv. tritu)

40

Rd POTRANJA BANAKA ZA DRANJEM REZERVI KOD SB predstavlja zbroj rezervi (obvezne rezerve i vikova rezervi) poslovnih banaka kod SB o Kada se smanjuje kamatnjak na meunarodnom tritu, smanjuje se oport. Troak dranja vika raste potranjakrivulja ima negativan nagib Rs KRIVULJA PONUDE LIKVIDNIH SREDSTAVA PONUDA REZERVI predstavlja ukupnu ponudu likvidnih sredstava koju SB stavlja na raspolaganje poslovnim bankama, a kroz operacije na otv. tritu (posuene i neposuene rezerve, ovisno o vrsti operacije) krivulja ima pozitivan nagib GRAFOVI SE NALAZE U KNJIZI NA STR. 228,229 !!!! Nedostatak koritenja diskontne politike: o Banka ne moe precizno odrediti za koliko treba povedati disk. st. kako bi se ostvarili eljeni planovi o Uinak najave, odnosno shvadanje i tumaenje privrednih subjekata 5.4.1 ULOGA KAMATNJAKA U MONETARNOJ POLITICI EUROSUSTAVA

EUROSUSTAV integrigrani novani sustav ije su osnovne karakteristike zajednika valuta i jedinstvena monetarna politika. Obuhvada ECB i nacionalne sredinje banke zemalja lanica EU koje su prihvatile euro kao jedinstvenu valutu Koristi 3 instrumenta MP: o Operacije na otvorenom tritu (refinanciranje, fine prilagodbe, kupnja/prodaja vrijednosnica) o Stalno raspoloive mogudnosti o Minimalna rezerva likvidnosti (obveznici izdvajanja minimalne rezerve likvidnosti su sve kreditne institucije koje djeluju u 17 zemalja Eurozone) EONIA referentna kam.st. za prekonodne pozajmice na meubankovnom tritu

5.5 DEVIZNE OPERACIJE SREDINJIH BANAKASvj. Devizno trite teko je i nemogude geografski definirati, odrediti mu radno vrijeme ili org. strukturu Djeluje 24h dnevno posredstvom telekomunikacijskih i satelitskih veza Najvaniji sudionici: SB i PB koje kupuju i prodaju devize i strane valute tradicionalnim komitentima Na deviznom tritu transakcije se mogu pojaviti kao: o SPOT OPERACIJE najjednostavniji oblik kupoprodaje kod kojeg se obveze iz ugovora provode u roku dva radna dana od dana zakljuenja posla o FORWARD (TERMINSKE) OPERACIJE kupoprodaja iji je rok provoenja dulji od dva radna dana (najede 1,3,6 ili 12 mjeseci) o VALUTNI FUTURES devizni poslovi s propisanim dospijedem i standardiziranim visinama kojima se trguje na deviznim burzama o SWAP OPERACIJE istodobna kupnja i prodaja jedne (iste) valute u dva razliita termina izmeu istih ili razliitih partnera. Osnovna namjera tih operacija je zatita

41

od teajnog rizika i rjeavanje problema vika ponude jedne valute i nedovoljne ponude druge o DEVIZNE OPCIJE omoguduju izvoenje neke transakcije u ugovorenom roku za doreeni iznos i po unaprijed dogovorenoj cijeni. Opcija kupnje call opcija; opcija prodaje put opcija SB sudjeluju na deviznom tritu ostvarivanja ciljeva monetarne politike i radi utjecaja na stabilnost deviznih teajeva Osim prodajom i kupovinom stranih valuta kao istih oblika intervencije SB na dev. tritu, SB moe koristiti i neposredne oblike korigiranja deviznog teaja promjenom kamatnih stopa

5.6 INSTRUMENTI I MJERE MONETARNE POLITIKE HNB-aOperacije na otvorenom tritu Stalno raspoloive mogudnosti Obvezna priuva Devizne aukcije Blagajniki zapisi Obvezni blagajniki zapisi UKINUT 2009. Minimalno potrebna devizna potraivanja (mjera MP) Kratkoroni kredit za likvidnost

5.6.1 OPERACIJE NA OTVORENOM TRITU

3 tipa: 1) Redovite operacije Obratne povratne kupnje VP (obratnih repo aukcija), sistemom aukcija standardnih ponuda, jednom tjedno (srijedom), s rokom dospijeda za sedam dana Pravo sudjelovanja imaju banke, tedne banke te podrunice stranih banaka uz ispunjene odreene uvjete Prihvatljiv kolateral trezorski zapisi MF-a izdani u kunama s izvornim rokom dospijeda do godine dana Slue za povedanje likvidnosti banaka 2) Operacije fine prilagodbe Obratni repo, repo, izravna kupnja ili izravna prodaja Prihvatljiv kolateral su trezorski zapisi MF-a izdani s izvornim rokom dospijeda do jedne godine Nestandardna ponuda ili bilateralni sporazumi Za potrebe povedanja ili smanjenja likvidnosti sustava Uestalost provoenja i dospijede nedefinirani

42

3) Strukturne operacije Slue za ispravljanje vedih strukturnih poremedaja u fin. sustavu i realnoj sferi, poput visoke inflacije i recesije Putem operacija izravne kupnje, izravne prodaje, te kao obratni repo ili repo Uestalost provoenja redovita ili neredovita Standardnim ili nestandardnim ponudama, bilateralni sporazumi Za potrebe povedanja ili smanjenja likvidnosti sustava Prihvatljiv kolateral svi oblici dravnih vrijednosnica 5.6.2 STALNO RASPOLOIVE MOGUNOSTI

1) Novani depozit Viak likvidnosti banke mogu prekonodno deponirati kod HNB-a, te ostvariti kamatu Mogudnost koritenja svakodnevno U srpnju 2009.g. kamatnjak 0,5% godinje 2) Lombardni kredit Namijenjen bankama, tednim bankama i podrunicama stranih banaka koje radni dan zavravaju s manjkom likvidnih sredstava Na zahtjev banke SB odobrava prekonodni kolateralizirani kredit koji se moe koristiti u visini do 50% nominalne vrijednosti trezorskih zapisa MF-a izdanih s izvornim rokom dospijeda do godine dana Mogudnost koritenja svakodnevno God.kam.st. u 2009. Na lomb. Kredite iznosila 9% 3) Unutardnevni kredit Banke, tedne banke i podrunice stranih banaka mogu ga koristiti svakodnevno u obliku limita na raunu za namiru tijekom dana, do iznosa ogranienja odreenog diskrecijskom odlukom HNB-a Kolateraliziran, moe se koristiti u visini do 50% no. Vrijednosti trezorskih zapisa MF-a izdanih s izvornim rokom dospijeda do godine dana Dospijede do kraja dana kada je koriten Nevradeni unutardnevni kredit smatra zahtjevom za lombardni kredit Banke mogu beskamatno koristiti pogodnost unutardnevnog kredita do iznosa ogranienja odreenog diskrecijskom odlukom HNB-a 5.6.3 OBVEZNA PRIUVA

Instrument izraenog restriktivnog djelovanja SB Razlog postojanja visoke obv. Rezerve vezan je uz postojanje kvazi valutnog odbora Osnovica za obraun obv. Rezerve sastoji se od: o Kunskog dijela obuhvada kunske izvore sredstava, i to primljene depozite i kredite u kunama (sa i bez valutne klauzule), izdane dunike VP u kunama, hibridne