K OLSKI ASOPIS UENIKA I UITELJA OS NOVNE K OLE MIL AN A MRU

MOJ PRIJATELJ

S l a v o n s k i B r o d, 2 0 1 2 .

DRAGI NAI PRIJATELJI!Novi broj kolskog lista donosi mnoge zanimljivosti iz naeg kolskog ivota. kola je bljesnula novim sjajem, jer konano imamo nove prozore, a Agram nam je uredio sportsku dvoranu i dvije uionice. Sada je tu zasigurno ugodnije uiti i raditi. kola radi punom parom, puno je postignua, nagrada i dogaanja. itajui na kolski list proite s nama kroz ovu godinu, nadamo se da e Vam ovaj prikaz donijeti puno radosti kao i nama.

Vidimo se...

Ravnateljica Mirjana Jakovev, prof. rehabilitator

UREDNITVOGlavni urednik:

Mirjana Jakovev, prof. rehabilitator lanovi urednitva: Mirjana Jakovev, Zdenka Begi, Ivana Mari, Karlo Plehandi Uitelji suradnici: Majda Franceko Grabarevi, Marta Prohaska, Nataa oi, Marija Serti, Kristijan Kolarec, Ivana akovi, Tatjana Miljevi, Nikolina Senti, Jasna Biljan, Josipa Samardi, Alenka Jozi, Vid Vueti, Martina Klinc, Aleksandar Luki, Kristina Jurkovi, Ivan Pehar, Dragana Pehar, Marina Tomljanovi Damievi, Robert abraja, Mirjana Prgomet,

Uenici suradnici: Karlo Plehandi, Franjo Marinclin Tehniki obradio i pripremio: Ivan Pehar,dipl.uitelj r.n. i informatike

LIONS CLUB Broanka - trajni pokrovitelj kole Mlade Lions Club-a upa Gospe Brze Pomoi Adventistika crkva uro akovi Elektromont d.d. Svjetlost d.o.o. Luani Hrvatske ume Hrvatsko umarsko drutvo Komunalac d.o.o. Agram O Vladimir Nazor Baptistika crkva Privredna banka Zagreb Hrvatska katolika misija Linz Wellness centar Stil Valentina vjerouitelj Robert abraja Josip Ljubas, Marijan Ljubas, andor Lipovec Brodska ekoloka udruga Zemlja Komunalac d.o.o.

DONATORI

KAZALORAD U - GLAZBENA TERAPIJA U LOGOPEDSKOJ PRAKSI SUVREMNE STRATEGIJE POUAVANJA U NASTAVI MOJE ISKUSTVO U AMERICI U SPOMEN - IVONA PAVII TEHNIKA KULTURA RAZVOJ KOLE PROJEKTNI DANI EKO KOLA RAD ZADRUGE LIDRANO INTERVJU S: IZ PERA UENIKA NAI GOSTI KOLA U PRIRODI SPORTSKA NATJECANJA SKUPINA S3 I S5 MALI RECEPTI VELIKIH KUHARA SURADNJA S... AKTIVNOSTI KROZ GODINU STRUNI SKUPOVI NAJLJEPE PISMO STRIPVJEROUITELJEM ROBERTOM ABRAJOM UITELJICOM MARIJOM VUKOJEVI

4 5 6 9 10 11 12 14 16 17 18 19 20 24 25 26 27 28 29 30 32 36 38 39

IZ NAIH BILJENICA

RAD U ...

GLAZBENA TERAPIJA U LOGOPEDSKOJ PRAKSI

Sluni integracijski treningGlazba se stoljeima koristila za oputanje, iskazivanje radosti, ali i kao terapijsko sredstvo za uklanjanje najrazliitijih potekoa. Terapija glazbom i glazbeni terapeut kao zanimanje pojavili su se sredinom 20.st. Danas se glazba primjenjuje u terapijske i rehabilitacijske svrhe u mnogim klinikama i centrima za rehabilitaciju, te se uvodi u kolske programe kao sredstvo za poboljanje sposobnosti uenja i opeg razvoja djeteta. Glazbenim se poticajima mogu unaprijediti vjetine na podruju miljenja, pamenja, ponaanja i kreativnosti. Znanstveno je dokazano kako terapija glazbom ima brojne pozitivne uinke koji se odnose na poboljanje: osjeaja vitalnosti i samopouzdanja, relaksacije i smanjenja tjeskobe, sna i uklanjanja nesanice, sposobnosti sluanja u osoba s oteenjima sluha, osjeta ravnotee, koncentracije, ponaanja i komunikacijskih sposobnosti kod djece, kvalitete glasa i govora. Znatan je uinak i na smanjenje osjeaja umora i stresa, te smanjenje tekoa u uenju uzrokovanih poremeajem panje i disleksijom. U naoj koli se u okviru logopedske terapije provodi Sluni integracijski trening , kao oblik terapije glazbom. Osmislio ga je i kreirao prof.dr.sc. Mladen Hedjever objedinivi pozitivne uinke slinih terapijskih programa u svijetu. Program se temelji na naelima znanstveno potvrenih spoznaja poznatim pod nazivima Auditori Integration Training, Tomatis efekt, Mozart efekt i drugima. Primjenjuju ga educirani strunjaci iz podruja logopedije, defektologije i psihologije. Namijenjen je svoj djeci u razvoju, osobama s tekoama slune diskriminacije, tekoama uenja, tekoama itanja, poremeajima panje i koncentracije, jezinim potekoama i poremeajima socijalne komunikacije. Terapija se provodi s osobama s poremeajima govora, motorikim poremeajima, oteenjima sluha, mentalnom retardacijom, autizmom, ADHD-om. Terapija se temelji na slunoj stimulaciji u kojoj se reproduciraju djela klasine glazbe s velikom koliinom visokih frekvencija, ambijentalna glazba, zvukovi iz prirode i sintetiki generirani zvukovi. Svi zvukovi su prilagoeni i akustiki obraeni kako bi se dobili eljeni efekti selektivnog filtriranja i pojaavanja visokih frekvencija, prostorno- lateralizacijske stimulacije, frekvencijskog, vremenskog i intenzitetskog procesiranja zvuka. Program obuhvaa kontinuiranu terapiju 5 dana u tjednu u trajanju 15 ili 30 minuta, 1-2 puta dnevno. Trajanje slune seanse ovisi o sposobnostima sluatelja, pa tako jedna terapijska cjelina traje 16, odnosno 32 tjedna. Potrebno je 40 sati neprekinutog slunog treninga kako bi se postigli efekti terapije. Pozitivni uinci su vidljivi unutar godine dana po zavretku terapijskog seta u vidu poboljanja razvoja fonematskog sluha, poboljane slune memorije i razumljivosti u buci, bolje lateralizacije, poveanja motorike spretnosti i brzine. esto su vidljivi rezultati u podrujima koja prvotno nisu bila odabrana kao cilj terapije. Nakon nekog vremena preporua se nastaviti s odreenim oblikom slunog treninga.Majda Franceko Grabarevi, prof. defektolog-logoped

4

SUVREMENE STRATEGIJE POUAVANJA U NASTAVI

RAD U ...

Promjene u drutvu posljedino izazivaju i promjene u kolskom sustavu. U stvarnosti se ne radi o potpuno novoj ulozi, ve se prije svega mijenjaju odreeni naglasci. Moemo rei da su promjene u drutvu uzrok injenici da uitelji i nastavnici moraju prihvatiti neke nove uloge, a neke prijanje uloge promijeniti ili napustiti. Porast koliine informacija,razvoj informacijske tehnologije, porast internacionalizacije, meunarodna komparacija i potreba za cjeloivotnim uenjem izazvale su nunost promjene naina rada u strunoj karijeri. KOJA SU ZNANJA (VJETINE, MOGUNOSTI) POTREBNEA UITELJU/ NASTAVNIKU ZA DANANJU, REFORMIRANU KOLU?

dobro didaktiko i metodiko znanje (savladavanje suvremenih metoda pouavanja) znanje iz podruja psihologije (psihologija djeteta, psihologija uenja, poznavanje motivacijskih procesa) znanje o planiranju nastave (ciljano i meupredmetno planiranje) komunikacijske vjetine i organizacijska znanja poznavanje i vjetine za timski rad iroko znanje, razliita dodatna znanja (vie predmeta, izborni predmeti, sportske vjetine) dobro struno (tematsko) znanje informacijska pismenost (koritenje raunala i suvremene tehnologije) poznavanje i koritenje novih pristupa na podruju provjeravanja i ocjenjivanja znanja

TRADICIONALNA I SUVREMENA NASTAVA Tradicionalna, predavaka nastava je ocijenjena kao nedjelotvorna jer se u tradicionalnim sustavima uenika aktivnost svodi samo na sluanje i gledanje, dok je suvremena, iskustvena nastava puno djelotvornija jer uenici osim to sluaju i gledaju, ine i doivljavaju. Izdvojit emo dva osnovna naina provoenja suvremenih strategija uenja u naoj koli: 1. Iskustveno uenje Iskustveno uenje dovodi do trajnog znanja, rastereujui uenika, primjenjujui interdisciplinarne sadraje nastave. Takvo pouavanje podrazumijeva uporabu primarnih izvora znanja, poticanje promatranja i zakljuivanja, te praktinog djelovanja uenika u neposrednoj stvarnosti. Primjeri iskustvenog uenja: izvanuionika nastava, igranje uloga, praktian rad 2. Suradniko uenje Uenici u suradnikom uenju rade zajedno, u parovima ili manjim grupama, da bi ostvarili zajedniki cilj. Tako lake i bre ue, a znanje je dugotrajnije. Suradnikim uenjem se stvara pozitivna klima u grupi i jaa grupna kohezija. Primjeri suradnikog uenja: slagalica, razmisli u paru, razmijeni brainstorming, radionica, diskusija, rasprava, video ili power point prezentacija. Kao to je davno Sokrat rekaoMoj autoritet temelji se iskljuivo na spoznaji o tome koliko malo znam, u naoj koli svi defektolozi/rehabilitatori, profesori, uitelji i struni suradnici, svakodnevnom suradnjom, promiljanjem, usporeivanjem i razmjenom vlastitih znanja i vjetina potiu uenike da daju maksimum kako bi napredovali i ostvarili cilj svog individualnog odgojno-obrazovnog programa.Marta Prohaska, prof.rehab. Nataa oi, prof.rehab.

5

PREDSTAVLJAMO UITELJA

MOJE ISKUSTVO U AMERICIMARIJA SERTIMAG. REHAB. EDUC.Zavravajui fakultet zapitala sam se kamo sada...? Vratiti se kui, ostati u Zagebu ili traiti posao u novom gradu...??? Surfajui internetom naila sam na ponudu au pair (dadilja) u amerikoj obitelji u USA. U to vrijeme, obveze oko pisanja diplomskog rada i zavrni ispiti na fakultetu bili su moja glavana okupacija, te nisam previe analizirala prednosti i mane programa ve vodei se onom sada ili nikada potpisala sam ugovor s agencijom. Tek kada su mi na mail poeli stizati prvi e- mailovi nasmjeenih obitelji i djece, slike velikih kua i automobila po prvi puta sam se nala u strahu i nedoumici. Koliko god mi drugi eljeli pomoi svojim savjetima u izboru prave obitelji sama sam morala donijeti konanu odluku. 1.studenog 2011. zapoela sam svoju avanturu u Washingtonu u prosjenoj trolanoj kineskoj obitelji s prezaposlenim roditeljima i dodatnim izazovom, 12 godinjim djeakom s autizmom. Kod djeaka je uoeno odstupanje u razvoju u dobi od godinu i pol. Iako je bilo rano za postavljanje dijagnoze ukljuen je u program rane intervencije. Tim strunjaka za praenje ranog razvoja djece svakodnevno je posjeivao obitelj radei na poticanju ranog razvoja djeaka, dajui roditeljima savjete, smjernice za poticanje razvoja, te obiteljsku podrku. S 5 godina dijagnosticirali su mu visko funkcionirajui autizam nakon ega su ga roditelji po preporuci terapeuta ukljuili u ABA program za djecu s autizmom i ostali vjerni istom sve vrijeme. ABA metoda je intenzivan program uenja u kojoj analiza okoline i manipulacija curriculuma, osoblja, okolnosti uenja i ostalih prethodnih varijabli, te primjena znanstveno relevantnih naela uenja (ponaanja), slue kao temelj promjene ponaanja i programa pouavanja Prije samog ukljuivanja djeaka u spomenuti progam uslijedilo je praenje i procijena djeaka i obitelji, te izrada individualnog programa za dijete i roditelje. ABA terapeut i njegov asistent prije i nakon izrade programa intenzivno su radili s obitelji 3 puta tjedno po 4 sata u njihovoj kui, a u radu su roditelji obvezno bili asistenti ili opservatori. U vremenu kada sam se doselila u obitelj djeak je imao 12 godina i pohaao je Centar za djecu s autizmom. Obzirom da se od mene oekivalo da tijekom godine dana preuzmem brigu oko djeaka, ak i kada su roditelji kod kue imala sam sastanak sa lanovim tima koji prate djeaka. Prije prvog sastanka rehabilitator me uputio da se upoznam s radom prijanjeg rehabilitatora iz kole koju je djeak pohaao, djeijim psihologom, zubarom i djeijim neurologom. Tijekom sastanka sa svakim strunjakom dobila sam povratnu infomaciju o funkcioniranju djeaka i njihovu ulogu u radu tima. Najvei dio vremena provela sam s rehabilitatorom kole koju je djeak pohaao prije ukljuivanja u Centar za djecu s autizmom. kola koju je djeak prvotno pohaao je redovna dravna kola u Washingtonu koja ima tim strunjaka za rad s djecom s posebnim potrebama. Iz razgovora s rehabilitatorom koji je radio s djeakom saznala sam da je djeak u koli imao osobnog asistenta i bio djelomino integriran u nastavu. Iako je djeak uspjeno savladavao kolsko gradivo u 5. razredu kola

6

PREDSTAVLJAMO UITELJAje zatraila njegovo iskljuenje iz redovnog sustava obrazovanja zbog agresivnog ponaanja prema uenicima i tri vea napada na rehabilitaora, koji je ujedno odbio daljnji rad s njim. Od 11 godine djeak pohaa Centar za djecu s autizmom. Prvi dan kada sam zakoraila u Centar sa strahopotovanjem sam sjela na sastanak s lanovima tima koji prate djeaka. No, ve pri prvom sastanku prihvatili su me kao punopravnog lana tima i ubrzo sam uvidjela da neizmjerno cijene rehabilitatora koji je ispred lijenika specijalista, on je taj koji vodi sastanake, upuuje roditelje, te prua smjernice ostalima za daljnji rad. Ono to je posebno podiglo moj ego jest injenica da moje znanje ide u korak s njihovim. U trosatnom razgovoru o planu i programu za djeaka ni u kojem dijelu nisam se susretala s nepoznanicama ili osjeala zbunjeno u pristupima koje spominju, o literaturi koju preporuavaju, te metodama koje koriste u radu. Pokazali su mi i uputili me u detaljno izvjee koje piu na kraju svakog polugodita o svakom djetetu uz kolske ocjene. Takoer na poetku polugodita s roditeljima svakog djeteta organiziraju novi sastanak tima na kojemu meusobno izmjenjuju infomacije o djetetovom napretku, djetetovim i obiteljskim jakima i slabim stranama, te postavljaju ciljeve za sljedee obrazovno razdoblje. Na kraju su mi dali smjernice za rad kod kue koji je ukljuivao usvajanje aktivnosti svakodnevnog ivota, izvravanje radnih obveza, socijalizaciju, te posebice koritenje kompjutera u nastavi. Na spomenutim podruima smo ralanili svaku vjetinu na najsitnije dijelove, te se dogovorili da emo svi u malim, mjerljivim jedinicama ponaanja na vrlo sistematian nain pratiti djeakov napredak i upisivati ga u tablicu za praenje napretka djeteta kod kue i u koli. Kako bi djeak dao dobar odgovor, napravio neto ispravno, pomagali smo mu razliitim tehnikama, od fizikog voenja do pokazivanja. Osim toga, omoguili su mi svakodnevni pristup internet stranici kole s informacijama o aktivnostima koje su terapeuti taj dan provodili s njim u koli, kakav je djeak bio tijekom aktivnosti, s koliko uenika je suraivao, da li su nepoeljna ponaanja bila prisutna, kakvo je bilo djeakovo raspoloenje u koli, koje i koliko obroka je pojeo, te djeakavu samoprocjenu dana u koli. Uz to, saeti oblik informacija o provedenom danu u koli u papirnatoj formi svakodnevno sam izmjenjivala s terapeutom koji vodi djeaka. Kako je izgledao moj radni dan kod kue? Ono to bih posebno naglasila jest da sam se strogo morala pridravati vremenskog rasporeda. Raspored obiteljskih, djeakovih i mojih dnevnih obveza bio je zalijepljen na vidljivom mjestu u dnevnom boravku, a uz njega na vidiljivom mjestu bili su godinji, mjeseni, tjedni i dnevni raspored aktivnosti kod kue i u koli. Primjerice, buenje za kolu je bilo tono u 7 sati. Nakon buenja, do 7.45 slijedilo je uvijek istim rasporedom obavljanje jutarnje higijene uz moje pruanje podrke u koracima gdje je to bilo potrebno. Zatim je slijedilo uzimanje lijeka i doruak. Za obroke bih mu nudila uvijek dva izbora namirnica potiui ga na to veu samostalnost u pripremi, te podrku u odreenim koracima. Djeak se iz kole vraao u 3 i 30 nakon ega je slijedio poslijepodnevni odmor, te zajednika izrada rasporeda za ostatak dana. Raspored bi sadravao izvravanje kolskih obveza i odabir aktivnosti za taj dan. Prilikom usvajanja svakog zadatka koristila sam pojaanja tj. nagrade kako bi se osiguralo ponovno pojavljivanje toga ponaanja. Kod kue i u koli koriten je tookem sustav nagraivanja koji podrazumijeva da za svaku uspjeno obavljenu aktivnost djeak dobije stvarnu kovanicu. Kovanice smo lijepili na plou koja je bila izvjeena na vidljivom mjestu u

7

PREDSTAVLJAMO UITELJAsobi za uenje. Uz plou s kovanicama se nalazio i cjenik s nagradama. Nakon to bi radom sakupio odreeni broj kovanica iz cjenika je po vlastitoj elji mogao kupovati nagrade. Takoer, ukoliko je djeak pokazivao nepoeljna ponaanja kovanice su mu bile oduzete u moju korist. Kada bi me pitali da napravm usporedbu Amerike i Hrvatske vjerujem da bih u detaljima nala puno slinosti i razlika. Ipak je to Amerika! Kod nas postoji uvjerenje da je sve ameriko super, najmodernije i najbolje. Svojim iskustvima i onim to sam vidjela ne bih se sloila. Znanje koje se nudi kod nas i iskustva ni najmanje ne zaostaju za njihovim. injenica je da imaju vie testova, bolje materijalne uvjete, vie didaktikog materijala to smatram odrazom bolje materijalne situacije. Djeluje li zauujue ako kaem da kolska godina u Centru koji djeak pohaa kota dva puta vie nego godina na Hardwardu, te da uitelji doma samo poalju popis stvari koji im je potreban za rad ne razmiljajui da cijena istoga moe biti i $400 na tjedan. Za kraj...Sada sa sigurnou mogu rei da su ivot i rad u stranoj zemlji i obitelji, upoznavanje s novim ljudima i nainima rada proirili moje vidike i pruili mi nova iskustva. Ostalo je jo pitanje da li bih se nakon svega ponovno vratila... da, kao turist i to to prije.

8

U SPOMEN

1.4.2003 13.1.2012.Ove kolske godine nakon teke bolesti prerano nas je napustila uenica Ivona Pavii. Pohaala je skupinu S-4. Izrazito je voljela kolu, radovala se druenju sa svojim prijateljima, u skladu sa svojim mogunostima trudila se da usvoji to vie sadraja. Svakodnevno nas je uveseljavala pjesmicama, alama i veselim komentarima. Iako je s nama bila samo dvije godine, ostat e nam zauvijek u lijepom sjeanju. esto je se sjetimo, i molimo za nju da poiva u miru Bojem... Njeni prijatelji i uiteljica Zahvaljujemo svim uiteljima na velikom zalaganju u radu s naom Ivonom i na svemu to su Ivonu nauili. Posebno se zahvaljujemo uiteljici Marti koju je Ivona jako voljela. Zahvaljujemo na svoj podrci koju smo dobili od svih u koli za vrijeme Ivoninog kratkog kolovanja i kroz vrijeme bolesti, a pogotovo hvala na potpori nakon to nas je na mali aneo zauvijek napustio. Roditelji Sanela i Viktor Pavii

Ivona Pavii

9

RAZVOJ PROGRAMA

15. dani tehnike kultureZajednica tehnike kulture grada Slavonskog Broda od 12. 12. do 17. 12.2011. organizirala je 15. dane tehnike kulture. lanovi brojnih udruga tehnike kulture predstavili su svoj rad i ostvarena postignua tijekom godine. U ime Grada kao pokrovitelja sve sudionike pozdravila je zamjenica gradonaelnika, gospoa Ilijana Vrbat Peji, a o sadraju programa informirala predsjednica Izvnog odbora Zajednice tehnike kulture grada Slavonskog Broda, prof. Marina Gojkovi. Nositelji programa su bile razliite udruge grada Slavonskog Broda, te srednje i osnovne kole. Nau kolu su predstavljali lanovi zadruge Tkanica -predstavnici sekcije Drvomodelari - Sultan Gushani, Vineto Gushani i Suad Hajrizi s voditeljima Jasnom Biljan i Kristijanom Kolarec. Nakon kratkog uvodnog predstavljanja voditejice Jasne Biljan, uenici i zadrugari su se predstavili izlobom svojih radova, kojom su ostavili vrlo dobar dojam na sve posjetitelje. Nakon izlobe slijedila je premijerna projekcija filma Bara Dvorina video druine BezVizije, te predstavljanje radova astronomskih skupina osnovnih i srednjih kola.Kristijan Kolarec, dipl.ing.

Kreativna radionica Mali majstorDana 17.03.2012. u sklopu IPA programa, projekta Europske Unije Poduzetniko uenje pristup kljunim kompetencijama, organizirana je kreativna radionica Mali majstor u prostorima O Ivan Goran Kovai kojoj su prisustvovali uenici i voditelji velikog broja osnovnih kola s podruja Slavonskog Broda. Osnovnu kolu Milan Amru su predstavljali uenici Mateo Fogadi i Suad Harizi te uitelj Kristijan Kolarec. Ciljevi radionice bili su stvaranje novih vrijednosti te ukazivanje da se uz malo rada i volje mogu napraviti prekrasne i zanimljive stvari. Uenici su se nauili rukovati strojem za obradu drva namijenjenim sigurnom djejem radu. Uenici nae kole pokazali su iznimnu kreativnost i talent u izradi predmeta od drva, te veliku spretnost u rukovanju alatima za obradu.

Kristijan Kolarec

10

Adaptacija i radovi kolskog interijerakola je sagraena 1960. godine, nosila je naziv Ivo Lola Ribar. Ve due vrijeme uenici i djelatnici kole odravaju nastavu u prilino loim uvjetima za rad. Grad Slavonski Brod promijenio je vanjsku stolariju kole, dosadanja drvena zamijenjena je plastinom. Unutranji prostor je olien. Sanirana je dvorana i dvije uionice. Promijenjen je parket u dvorani i u dvije uionice, te stavljena nova ulazna vrata. Za ove radove smo dobili donaciju od Euroherc osiguranja, a iznosila je pedeset tisua kuna. Sretni smo jer je kola bljesnula novim sjajem i jer je boravak i rad u koli sada drugaiji.Nataa Pavi, prof,rehab.

RAZVOJ KOLE

11

PROJEKTNI DAN20. dravna i svehrvatska sveanost Dani kruha Dani zahvalnosti za plodove zemljePovodom obiljeavanja Dana kruha, uenici Osnovne kole Milan Amru (Jakov Mran, Anastazija Bubulovi, Maja Peri), u pratnji voditeljica Ivane akovi i Tatjane Miljevi, te vozaa Marka Pukaria sudjelovali su na 20. dravnoj i svehrvatskoj sveanosti 9. listopada u Pregradi. Na sveanosti su sudjelovale jo 53 srednje i osnovne kole, te djeji vrtii iz razliitih upanija Lijepe nae. Oni su kao i mi pokazali tradiciju i obiaje svoga kraja kroz izlobu tradicionalnih jela, kolaa, narodnih nonji i pjesama u zahvalnost za plodove zemlje. Izloba je odrana u dvorani Srednje kole Pregrada. Osim izlobe uenici su sudjelovali u procesiji, te Sveanoj misi u Zagorskoj katedrali. Nakon sveanog programa i druenja obili smo znamenitosti grada, te se u poslijepodnevnim satima uputili kuama. Organizatori sveanosti i sami domaini su nas lijepo ugostili, a boravak u Pregradi e nam ostati u lijepom i dugom sjeanju.Ivana akovi, dipl. uiteljica RN Tatjana Miljevi, prof. rehab.

12

PROJEKTNI DAN

SVJETSKI DAN UMAPovodom Svjetskog dana zatite uma koji se obiljeava 21. oujka na prvi dan proljea, Osnovnu kolu Milan Amru su posjetili lanovi Hrvatskog umarskog drutva, ogranak Slavonski Brod. koli su donirali drvee i ukrasno grmlje za kolsko dvorite, a to je ujedno bila prigoda da se nai uenici educiraju i podsjete na vanost uma i njihove zatite. Naa kola ima status Meunarodne eko kole, iji je kum poduzee Komunalac d.o.o. koji se takoer ukljuio u akciju ureenja naeg dvorita i poduzeo neke aktivnosti (posjekli su i odvezli staro i osueno drvee i grmlje).

Zeleni cirkusPovodom Dana uma ove godine su nam u goste stigli predstavnici Hrvatskih uma da zasade sadnice borova. Kao eko kola mi smo ve prije s njima suraivali i tu smo suradnju obnovili ove godine na prvi dan proljea. Kao novinar nae kole nisam nikad prije vidio toliko ljudi u koli, bili su tu pravi novinari s televizije i radija kojima sam dao intervju i tako taj dan zavrio na televiziji. Svi su bili vrlo ponosni. Predstavnici Hrvatskog umarskog drutva su nam na igralitu odrali kratko predavanje nakon to smo posadili borove, a zatim su nam poklonili prigodne paketie sa slikovnicama. Ovom prigodom elim im se jo jednom zahvaliti ispred cijele kole i obeavam da emo uvati i paziti zasaene sadnice.

Karlo Plehandi

13

EKO KOLA

EKO KOLSKI PROJEKTI Zabavano je kompostiratiU sklopu redovnih ekolokih aktivnosti koje provode uenici kole proveli smo i veliki eko projekt Zabavno je kompostirati. Uenici uz voenje ekokordinatora i uitelja izabrali su ovogodinju temu kolskog eko projekta i dogovorili plan projekta. Provedba eko projekta kompostiranja planirana je kroz niz od sedam zelenih radionica u koje su ukljueni uenici raznih uzrasta nae kole. Radionice su bile:

Otpad i recikliranje, Biotpad u kompost, Izrada kompost posude, Postavljanje kompost posude, Pokretanje kompostne mase, Praenje razvoja kompostne mase i Kompost BIOAmru.Kroz radionice uenici niih razreda su ponovili to je to otpad, kakve vrste otpada prave ljudi, kako se otpad reciklira, to je to biootpad, kako moemo ekoloki iskoristiti biootpad, to je kompost i emu slui, kako se pravi kompost itd. Uenici viih razreda uz pomo ekokordinatora kole Ivana Pehara i profesora tehnike kulture Kristijana Kolarca upoznali su se s biootpadom, kompostom i nainom kako se kompost pravi kroz vie video prezentacija i predavanja u radionicama. Uenici su na satima tehnike kulture od starih drvenih paleta napravili posudu za kompostiranje koju emo korisiti u kolskom dvoritu da bi napravili prvi kolski kompost pod nazivom BIOAmru. Redovno punimo nau posudu biotpadom i nestrpljivo oekujemo zelene rezultate nae akcije. Pozdrav od zelenih uenika nae kole i ekokordinatora!Ivan Pehar, dipl.uitelj RN i informatike

14

Meukolski eko kviz u KoprivniciDana 20. travnja 2012. sudjelovali smo na 4. meuupanijskom natjecanju iz ekologije za kole po posebnom programu koje je odrano u Koprivnici. Predstavnici nae kole bili su uenici Suad Hajrizi, Franjo Marinclin, Marko Janus, Mateo Fogadi i Ana Pergl uz vodstvo uitelja Ivana Pehara i Nikoline Senti, te naeg domara Josipa Gaparca koji nas je vozio u Koprivnicu i sretno vratio nazad naim kuama. Na natjecanju smo osvojili 4.mjesto, te svi pojedinano dobili pohvalnice za sudjelovanje u kvizu to je uenike jako razveselilo. Za kviz smo se vrlo marljivo pripremali i uili, pa smo u poetku bili malo razoarani to nismo i bolje proli, ali smo se na povratku kui oraspoloili i shvatili da smo svejedno puno postigli i svata doivjeli. Upoznali smo uenike iz drugih kola, etali ulicama Koprivnice, bili u muzeju, a najvie nas je oduevio Centar za odgoj i obrazovanje Podravsko sunce zato to je to velika i novoureena kola u kojoj se moe lijepo uiti i raditi, ima prostrane uionice, kabinete, veliku blagovaonicu, iroke hodnike, veliku dvoranu, lijepe nove klupe i stolce kakve zasluuju svi uenici. Stoga smo bili malo tuni to i mi nemamo takvu kolu, ali nadamo se da e i nama jednom biti bolje i ljepe i da emo imati vei i prilagoeniji prostor za rad, pa emo tada ponosno pozivati goste u nae Slavonsko sunce. Sretni smo to smo putovali, sudjelovali i pokazali se vrijednima. Taj rad emo nastaviti i dalje i dogodine putovati na 5. natjecanje koje e se odrati u Velikoj Gorici.Nikolina Senti, prof.rehab.

EKO KOLA

15

RAD ZADRUGE

UENIKA ZADRUGA

Tkanica

Dravna smotra uenikih zadruga u Opatiji, 6. 8.11.2011.

Naa kolska zadruga Tkanica sudjelovala je na Dravnoj smotri uenikih zadruga u Opatiji od 06. do 08.11.2011. godine. Predstavljali su nas uenik Franjo Marinclin i voditelji Jasna Biljan i Darko Rajkovi. Svoju nazonost na Dravnoj smotri izborili smo na upanijskoj smotri u Cerniku, osvojivi prvo mjesto u kategoriji kola za uenike s tekoama u razvoju. U dvodnevnom druenju mladi zadrugari i njihovi voditelji imali su priliku predstaviti svoje proizvode, pokazati praktian rad te pokazati svoje istraivake radove. Za samo nekoliko trenutaka male ruke su pretvorile svoj prostor za izlaganje u pravi mali zadrugarski raj. Sve to su radili tijekom godine sada je ponosno stajalo na izlobenom tandu i predstavljalo njihov trud. Brojni gosti koji su posjetili smotru i razgledali izlobu imali su nesvakidanju prigodu diviti se i vidjeti na jednom mjestu prekrasne radove najboljih uenikih zadruga iz cijele Hrvatske.Jasna Biljan, dipl. defektolog

16

Lidrano 2012.

LIDRANO

LiDraNo Literarno dramsko scensko i novinarsko stvaralatvo

Dana 22. veljae 2012.godine sudjelovali smo na upanijskom natjecanju LiDraNo u O Antun Mihanovi. Uenici: Karlo Plehandi, Mia Kolesari, Sultan Gushani, Vineto Gushani, Suad Hajrizi i Anastazija Bubulovi nastupali su u kategoriji dramsko-scenskih predstava s basnom Ivane Brli-Maurani Pas i vuk. Basna Pas i vuk je jedna od rijetkih basni I.B.Maurani koja je pisana u prozi te time jako zanimljiva. Pripreme i probe nae predstave odvijale su se uz veliki trud, ali i uz smijeh i veselu atmosferu. Jako smo ponosni na sve uenike koji su sudjelovali i dali sve od sebe. U naem radu mnogo su nam pomogle uiteljice Javorka i Alenka. Iako nismo proli na daljnje natjecanje struni iri je bio jako zadovoljan te nas pozvao da sudjelujemo i sljedee godine.Josipa Samardi, uiteljica RN

Dramska liga prvaka

Ove godine na LiDraNu izmeu mnogih drugih kola upanije imali smo i mi svoje mjesto. Nastupali smo s basnom Pas i vuk i ocijenjeni smo vrlo dobro. Naporno smo se pripremali svaki dan kako bismo u O Antun Mihanovi mogli pokazati to smo nauili. Za to su zasluni redatelj i producent predstave Pas i vuk, uiteljica Josipa i uiteljica Javorka, glumaka ekipa: Mia, Karlo, Sultan, Vineto, Suad, Anastazija i ton majstor uiteljica Alenka. iri je bio jako zadovoljan, tek s malim zamjerkama. Mi iz glumake ekipe, iako nismo proli dalje na dravno natjecanje, vrlo smo ponosni na sebe i svoje sudjelovanje i nadamo se da emo doi i dogodine.Karlo Plehandi, 6.a razred

17

INTERVJU S ...

uenik - novinar

KARLO PLEHANDI

Intervju s vjerouiteljem Robertom abrajomKARLO: Molim Vas da mi ukratko opiete posao vjerouitelja? Vjerouitelj: Sama rije kae: vjero-uitelj, dakle govorimo o osobi koja pouava o vjeri. Stoga bih odmah napomenuo da je potpuniji izraz zvanje vjerouitelja. Zvati nekoga na telefon, zvati nekoga u goste, zvati nekoga na roendan, a tako i Bog poziva ljude da pouavaju druge o njegovoj ljubavi za ovjeka. Svi smo mi pozvani da prenosimo istine vjere, poevi od nae obitelji, majke i oca, pa sve do kole gdje nas o istinama vjere ue vjerouitelji. KARLO: Kako dobivate ideje za sat vjeronauka? Primijetio sam da ste dosta matoviti. Vjerouitelj: Sve ono to moram uenicima govoriti, emu ih moram pouiti, nastojim initi na njima prihvatljiv i razumljiv nain. Uenici su nepresuan izvor ideja i svega onoga to jednog uitelja ini matovitim. Ja sam u gimnaziji i fakultetu upoznao osnove sviranja, tako da uz pjesmu sat vjeronauka uinim radosnijim i veselijim. Ima jedna stara redovnika misao koja kae da tko pjeva dva puta moli. Tako i ja mislim da mi u koli uz pjesmu, na satu vjeronauka, vie molimo. Karlo: uo sam da ste uspjeli rijeiti neke donacije za kolu. Kako ste uspjeli nabaviti sva ta raunala? Vjerouitelj: U svojoj poslanici sv. Pavao nas ui da se takmiimo vrei dobra djela. Onaj tko eli pomoi i raditi uvijek nae naina i mogunosti da tako i ini. Svi moemo pomoi jedni drugima samo je pitanje elimo li to i elimo li se pokrenuti iz svoga egoizma. Od poetka kolske godine kroz neke aktivnosti pokuali smo pokazati kako izgleda takmienje u vrenju dobrih djela, pa je tako moj prijatelj i kolega vjerouitelj Mia Luki iz O Sibinj sa svojim uenicima prikupljao prigodne darove koje smo uenicima darovali na blagdan Sv. Nikole. U vrijeme obiljeavanja Dana kruha, s uenicima osmog razreda posjetili smo piceriju EDEN, te vidjeli nain izrade pizze, koje smo odmah i blagovali. Vlasniku pizzerije EDEN gosp. akiu velika hvala. Svi smo primijetili oko nae kole zasaene sadnice.U predboino vrijeme upriliili smo prodaju boinih drvaca koja smo dobili na dar od Hrvatskih uma iz Nove Gradike, a ostatak koji nismo prodali u toj akciji, zasadili smo ispred nae kole. Zahvalni smo Hrvatskim umama Nova Gradika i direktoru Dariju Banu. Svoju dobrotu prema blinjima pokazali su i prijatelji iz Privredne banke Zagreb, koji su nam na dar poslali raunala koja krase sve nae uionice. Tu bih se na poseban nain zahvalio gosp. andoru Lipovacu i Iliji Brnadiu koji su organizirali ovu akciju. Od poetka kolske godine bilo je dosta ljudi koji su se javljali kako bi svojom nesebinou pomogli onima koji su u potrebi, tako bih spomenuo Marjana Ljubasa i njegovu obitelj, Josipa Ljubasa i njegovu obitelj, te andora Lipovca. A svima bih savjetovao da nastavimo po pravilu: darujui druge sebe obogaujemo. KARLO: Moete li nam rei kako Vam se u ovih godinu dana svidjela naa kola? Vjerouitelj: Kao vjerouitelj radio sam u nekoliko kola. U sve te kole, razrede u koje sam dolazio mislio sam kako da to bolje uenike nauim, kako da im to bolje prenesem ono za to sam se spremao. A sad sam u koli u kojoj, iskreno govorei, ja svaki dan neto novo nauim. Uim ono to je iz knjige nemogue nauiti, uim to znai radost ivljenja.Vi ste u ovoj koli uenici koji se znaju radovati, ali isto tako znate biti zahvalni, tako da s ponosom kaem da mi je ast biti dio ove kole. KARLO: Hvala Vam na odgovorima i elim Vam sve najbolje u daljnjem radu.

18

Intervju s uiteljicom Marijom Vukojevi

Karlo: Primijetio sam da uvijek imate lijepe likovne radove na panou u uionici. Da li vam to uenici daju ideje to raditi ili sami osmiljavate? Uiteljica Marija: Zajedno smiljamo i dolazimo na ideju kada obraujemo odreene pojmove, kao npr. godinje doba, iz glazbenog uimo pjesmice, iz hrvatskog jezika prigodan tekst i sl., pa u skladu s nauenim izradimo pano koji nam slui dalje za ponavljanje gradiva. Karlo: Ove godine ste dobili novog uenika u boravak. Kako se prilagodio i koliko vam on pomae u radu? Uiteljica Marija: Uenik Antun mi je od neprocjenjive vrijednosti. Pomae nam u svim dijelovima nastave, lijepo se prilagodio i mislim da je jako sretan kod nas u boravku. Karlo: Vidio sam i uo kako lijepo svirate na sintisajzeru. Vole li uenici kada im neto pjevate i svirate? Uiteljica Marija: Volimo puno svirati i pjevati, a uenici su najsretniji kada im dopustim da sami sviraju, pogotovo uenik Leon. On se posebno veseli kada ima priliku neto odsvirati, a inae voli glazbu i uvijek prepoznaje melodije koje smo uili. Karlo: Kroz ovu kolsku godinu divio sam se vaim likovnim radovima koje ste izlagali u hodniku blizu vae uionice. Kako ste osmislili onaj prekrasni pano to je obiljeavao godinje doba jesen? Uiteljica Marija: Hvala ti, ba mi je drago da ti se tako sviaju nai likovni radovi.Kada smo obraivali jesen kao godinje doba uili smo pjesmicu Medo, iz matematike smo uz pomo jesenskih plodova ponavljali brojeve 1-10, pa smo tako pomou obraenih pojmova doli na ideju za lijepi pano. Karlo: Hvala uiteljice Marija to ste mi odgovorili na moja pitanja. elim vam jo puno uspjenih radova i da nam i dalje ovako lijepo ukraavate uionicu i hodnik.

Karlo ...ProljeeStiglo nam je proljee! Sunce se probudilo i svojim zrakama poelo grijati sve oko sebe. Trava se zazelenila. Provirile su visibabe i zabijelile umu. Na naoj brdovitoj livadi izvan grada sve se probudilo. Cvijee cvjeta, kukci zuje, pelice rade. Naa livada postala je arobna.Sastav o proljeu, Karlo Plehandi

19

iz naih

Filip Dida, 5. razred

Sandi Coli, Skupina autista SA2

Maja Velikanovi 3.B razred

Ana Pergl, 7.A razred

20

biljenica

Nikolina Antunovi 2. razred

Gabriel Pavlein 3.B razred

eljko Juri, Skupina 1, Proljetnice

21

iz naih

Ana Pergl, 7.A razred

Filip Dida, 5. razred

Marko oga, 1.razred

Katarina Markovi , 7.A razred

22

biljenica

Silvana Mitrovi - Grad iz Mate 4. razred Iva Ore 5. razred

Sandi Coli, SA2

Helena Naki, 4. razred

23

IZ PERA UENIKA...PISMO SVETOM NIKOLIDOI SVETI NIKOLA DONESI NAM DAROVA. MI SMO DOBRI BILI SVI DAROVE ZASLUILI. ZA CURICE LUTKICE I ARENE GUMICE, A ZA DEKE KAMIONE I VONE BOMBONE. KRAMPUSA MI NEEMO, MALO GA SE BOJIMO. ZATO DOI K NAMA SAM, ULJEPAJ NAM OVAJ DAN.POZDRAV ALJU DJECE SVA IZ PSP-A 2 !!!

AROBNI ORMARBIO JEDNOM JEDAN AROBNI ORMAR I NALAZIO SE U OSNOVNOJ KOLI MILAN AMRU. SVAKOGA TKO BI U NJEGA UAO PRETVORIO BI U APCA. JEDNOG KIOVITOG DANA DJECA SU SE IGRALA SKRIVAA I LEON SE SAKRIO U AROBNI ORMAR. U POETKU ORMAR JE DJELOVAO OBINO, MALENO I MRANO, A ONDA JE ODJEDANPUT POEO SA AROLIJAMA IZNENADA SE POJAVILO PLAVO SVJETLO I ZAULI SU SE UDNI ZVUKOVI. LEON SE UPLAIO I POEO DOZIVATI HELENU. KAD JE HELENA OTVORILA ORMAR UMJESTO LEONA UGLEDALA JE ZELENOG APCA. DOBRO JE DA JE HELENA ZNALA TO TREBA UINITI SA DJEACIMA PRETVORENIM U APCE! BRZO GA JE ODNIJELA NA KIU KOJA JE OPRALA AROLIJU I VRATILA LEONU NJEGOV PRAVI OBLIK. KAKO BI BILI SIGURNI DA SE NITA SLINO VIE NIKADA NEE PONOVITI DJECA SU SAKUPILA PUNO KINICE I NJOME POLILA AROBNI ORMAR, TE TAKO UNITILA NJEGOVE MOI. OD TOGA DANA AROBNI ORMAR U OSNOVNOJ KOLI MILAN AMRU BIO JE POSVE OBIAN.

Napisali uenici i uiteljica PSP-a 2.

24

NAI GOSTIMK Nightmares uenicima kolelanovi Moto kluba Nightmares su 8.10.2011. organizirali humanitarni koncert te sav prihod od prodanih ulaznica namijenili uenicima nae kole. Ovim inom su pokazali da nisu nona mora nego nai dobri aneli koji su uenike iznenadili vrijednom audio opremom i kazetofonima. Oduevljeni poklonima i posjetom zahvalili smo se kratkim glazbenim programom, a gosti su nam obeali daljnju suradnju na obostrano zadovoljstvo. Veselju i srei zbog posjeta i poklona nije bilo kraja.Alenka Jozi, prof. glazbene kulture

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom u posjetu naoj koliDana 6. studenog 2011. godine nau kolu je posjetila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, gospoa Anka Slonjak. Prisustvovala je priredbi povodom obiljeavanja dana Sv.Nikole, obila kolu, te razgovarala s uenicima i uiteljima i upoznala se s uvjetima u kojima ivimo i radimo. Zahvalili smo joj za posjet i pozvali ju da nam opet doe.

25

KOLA U PRIRODI

Izlet na Sovsko jezero

Dana 27. rujna 2011. organiziran je izlet na Sovsko jezero. Izlet je osmiljen kao druenje roditelja, uenika i uitelja. Do odredita smo putovali autobusom u kojem je vladala odlina atmosfera, putem se orila pjesma Dan je bio ispunjen sportskim i glazbenim aktivnostima. Skupljali smo ireve i brali ipak. Djeca su bila presretna, ruali smo u prirodi, sretni i zadovoljni ponovno smo sjeli u autobus i krenuli prema naoj koli. Bit e to jo jedan doivljaj upisan u djeja srca.Nataa Pavi, prof,rehab.

Izlet na Sovsko jezero Ujutro sam se rano probudio i spremio se za izlet. Doao je voza Marko po mene. Kad smo stigli u Slavonski Brod malo smo saekali dok je doao autobus. Kad je stigao autobus krenuli smo na izlet na Sovsko jezero. Izletite je lijepo ureeno. Tamo smo igrali nogomet, etali, pjevali i lijepo se zabavljali. Bilo mi je super. Brzo je dolo vrijeme za polazak kui. Ja sam htio jo ostati. Volio bih da ponovimo ovakav izlet.Franjo Marinclin, 8.b razred

DRAVNO PRVENSTVO KOLSKIH SPORTSKIH DRUTAVA 2012.U razdoblju od 4. do 6. svibnja u gradu Poreu odrano je Dravno prvenstvo kolskih sportskih drutava za uenike s intelektualnim tekoama u razvoju. Kao predstavnici O Milan Amru, a ujedno Broda i upanije, na natjecanja su ili uenici: Zoran Artmagi, Vineto Gushani, Suad Hajrizi, Katarina Markovi, Ana Pergl i Adisa Redepi. Voditelji su bili Aleksandar Luki i Josip Gaparac. Natjecanje iz atletike se odvijalo na Gradskom stadionu Pore. Uenica Katarina Markovi osvojila je srebrnu medalju u bacanju loptice, te zlatnu medalju u skoku u dalj s mjesta. Ekipa je bila smjetena u hotelu Delfin u Zelenoj laguni, gdje su u petak naveer bile organizirane karaoke za djecu i domjenak za voditelje, a u subotu naveer nastupi plesnih skupina, dodjeljivanje priznanja, sveano zatvaranje i na kraju disco za djecu. U nedjelju ujutro organiziran je izlet u Pore. Posjetili smo Eufrazijevu katedralu, proetali rivom i starim gradom, a zatim otili u Pazin. Tamo je voditelj Josip Gaparac organizirao posjet obiteljskom gospodarstvu Baon gdje smo iznimno ljubazno primljeni. S obzirom da je enska glava kue Slavonka, osim istarskih specijaliteta poslueni smo i slavonskim kolaima. Na boravak u Istri zavrio je u Labinu gdje smo etali starim gradom, a potom umorni, ali zadovoljni krenuli smo kui. Treba istaknuti da su postignuti rezultati vrhunski s obzirom na uvjete. Djeca ne samo da treniraju u loim uvjetima, nego se cjelokupna nastava tjelesne i zdravstvene kulture odrava u neadekvatnim uvjetima.Aleksandar Luki, prof.rehab.

26

SPORTSKA NATJECANJAOlimpijada starih sportova za osobe s intelektualnim tekoama (12.10.2011.)I ove kolske godine uenici nae kole sudjelovali su na Olimpijadi starih sportova za osobe s intelektualnim tekoama u razvoju. Olimpijada je odrana u Vinkovcima u organizaciji Centra za rehabilitaciju Mala Terezija. Ne moemo a da ne naglasimo da smo trijumfirali. Bili smo najuspjenija ekipa natjecanja s osvojenih 5 zlatnih i 3 srebrna odlija . Natjecali su se sljedei uenici: Katarina Markovi (skok u dalj iz mjesta-srebrna medalja, skakanje u vreama-zlatna medalja), Ana Pergl (skok u dalj iz mjesta-priznanje za sudjelovanje, noenje jaja-srebrna medalja), Veronika Anui (skok u dalj iz mjesta, skakanje u vreama-priznanje za sudjelovanje), Valentina Plazibat (skakanje u vreama, noenje jaja-priznanje za sudjelovanje), Jakov Mran (skok u dalj iz mjesta-srebrna medalja, 400m-zlatna medalja), Suad Hajrizi (skok u dalj iz mjesta-zlatna medalja, skakanje u vreama-zlatna medalja), Vineto Gushani (skok u dalj iz mjesta, bacanje potkove-priznanje za sudjelovanje) i Alen Tot (skok u dalj iz mjesta-priznanje za sudjelovanje, bacanje potkove-zlatna medalja). S radou iekujemo i sljedeu Olimpijadu!

Hrvatski Olimpijski danDana 9. rujna ove godine obiljeili smo Hrvatski olimpijski dan (iako je sam datum obiljeavanja 10. rujna uinili smo to dan ranije jer je obljetnica ove godine subotom). Uenici i uitelji odjenuli su ovom prigodom bijele majice kako bi podsjetili na vanost bavljenja sportom, posebice u dananjem, suvremenom nainu ivota, kojega obiljeava nedostatak kretanja i fizike aktivnosti. Na kolskom igralitu odrana je nogometna utakmica izmeu uenika nae kole, igra Bacanje lopte iz platna koja simbolizira zajednitvo i suradnju, te potezanje konopa. Aktivnostima su prisustvovali svi uenici i uitelji popodnevne smjene, a odrana je tijekom 2 kolska sata.

Vid Vueti, prof. TZK Martina Klinc, mag. rehab. educ.

BROMARA 2012. (11.03.2011.)Treu godinu za redom, uenici nae kole sudjelovali su na utrci Bromara 2012. koju organizira Udruga za rekreativno tranje Brace a odrala se na brodskome Korzu u kategoriji uenika osnovnih i srednjih kola. Vineto i Sultan Gushani i Suad Hajrizi trali su dionicu 500m, a Antun Vali i Jakov Mran dionicu 600m. U navedenim disciplinama Suad Hajrizi i Jakov Mran osvojili su srebrne medalje, a Antun Vali bronanu i time obogatili sportsku riznicu nae kole.

Vid Vueti, prof.TZK

27

SKUPINE S3 I S5WELLNESS RADIONICE WELLNESS CENTAR STIL VALENTINAUenike skupina S3 i S5 posjetili su djelatnici Wellness centra Stil Valentina s voditeljicom i vlasnicom gospoom Slavicom Pavii. Uz igru, zabavu i edukaciju gospoa Pavii je pribliila wellness kulturu naim uenicima kroz etiri radionice. Prva radionica je bila na temu Briga o zdravlju i oputanje uenici su se uz relaksirajuu glazbu oputali, nauili tehnike pravilnog disanja i razgovarali o zdravoj prehrani nakon ega je uslijedila priprema zdravog obroka vona salata. Druga radionica, na oduevljenje enskog dijela skupine, bila je na temu Novogodinji make-up ovdje smo nauili kako uz par malih trikova zablistati u najluoj noi. tovie, i deki su nauili koliko je vano i lijepo pohvaliti izgled svojih prijateljica. Trea radionica je bila Njega lica uenici su nauili kako pravilno njegovati kou lica kako bi ona uvijek izgledala svjee i njegovano. Veliki interes za ovu radionicu pokazali su i deki. etvrta radionica oduevila je sve pa i uiteljice, a tema je bila Masaa tijela upoznali smo razliite vrste masaa, njihovo blagotvorno djelovanje na cijeli organizam, a najvie zainteresiranih bilo je u praktinom dijelu radionice. Uenici su bili oduevljeni suradnjom i radionicama Wellness centra Stil Valentina, te nestrpljivo ekaju nove radionice u nadolazeoj kolskoj godini.Ivana akovi, dipl. uiteljica RN Tatjana Miljevi, prof. rehab.

28

SKUPINE S3 I S5

Mali recepti velikih kuharaPIZZA OD LISNATOG TIJESTA 1 kg lisnatog tijesta (2 pakovanja) 20 dkg sira (gauda ili trapist) 20 dkg unke za pizz-u keap majoneza origano kiseli krastavci Priprema : Tijesto razvaljamo na 0.5 cm. Sredinu tijesta namaemo keapom i majonezom koje smo prethodno pomijeali,pospemo malo origana i dodajemo naribanu unku,sir i krastavce. Slobodne krajeve tijesta izreemo u trakice tako da naizmjeninim prebacivanjem pokrijemo nadjev. Na kraju premaemo razmuenim jajetom. Stavljamo na namaeni lim i peemo na 200 25 30 min. Najbolje posluiti toplo uz alicu mlijeka ili jogurta.

Tajana Miljevi, prof.rehab.

29

SURADNJA S ...

U svijetu bajki ...

Kao dio programa Djejih sveanosti U svijetu bajki Ivane Brli Maurani, od 17. do 19. 04. 2012. god.,organizirana je radionica Domai u prostorijama Galerije Rui u Tvravi Brod, pod vodstvom Arijele Sladonja Boras, prof. U trodnevnoj radionici, sudjelovali su uenici nae kole: Vineto i Sultan Gushani, Franjo Marinclin, Adisa Redepi, Mateo Fogadi i Domagoj Kujadin, koji su uspjeno odradili zadani zadatak (oslikavanje keramike podloge na temu basne I.B.Maurani abe trae kralja). Dana 20. 04 2012. god., organizirano je sveano otvorenje izlobe radova uenika - sudionika same stvaraonice, koji su bili i nagraeni za svoj trud i rad. Takoer, smo sudjelovali na natjeaju likovnih radova uenika od 5 do 8 razreda osnovnih kola Republike Hrvatske, pod nazivom abe trae kralja i na izlobi odabranih radova u prostorijama Galerije Beci, tijekom Djejih sveanosti U svijetu bajki Ivane Brli Maurani. Naa kola je bila predstavljena s tri rada uenika, Vineta i Sultana Gushania i Domagoja Kujadina. Svi radovi sa izlobe tiskani su u prigodnom katalogu.Kristina Jurkovi, prof.lik.kult.

30

POSJET POSTAJI PROMETNE POLICIJEDana 25.04.2012. god. uenici skupina S3 i S5 u pratnji uiteljica Ivane akovi i Tatjane Miljevi,posjetili su postaju prometne policije u Slobodnici. Doekao nas je naelnik postaje gospodin Antun Vali, a nakon kratke dobrodolice njegove kolege Mislav i Zlatko su nam pokazali postaju. Uenici su imali priliku razgledati prostorije i urede gdje djelatnici prometne policije obavljaju svoje svakodnevne dunosti. Nauili su i da je osnovna zadaa prometne policije svakodnevni nadzor i upravljanje prometom, te da je oprez u prometu vrlo vaan. Uenici su imali priliku vidjeti i zatvor nakon ega su zakljuili da on ni ne izgleda tako strano. Najzanimljiviji dio nae posjete bio je vozni park. Uzbuenje je dosegnulo vrhunac kada su policajci upalili motore i rotaciju. Svi su htjeli sjesti ne motor i slikati se, a neki nisu mogli odoljeti pa su isprobali policijsku jaknu. Prilikom ove posjete puno smo nauili o policajcima, zbliili se s njima i realizirali cilj nae posjete koji je bio ukloniti strah od policije, a ujedno smo se odlino zabavili. Ovim putem elimo se zahvaliti ljubaznim djelatnicima postaje prometne policije, a posebno naim domainima Mislavu Milkoviu i Zlatku Forgau, te naelniku gospodinu Antunu Valiu koji nam je omoguio ovaj posjet. Radujemo se buduoj suradnji!Ivana akovi, dipl. u.r.n., Tatjana Miljevi, prof.

SURADNJA S ...

SURADNJA S BAPTISTIKOM CRKVOMSveenik Baptistike crkve Darko Mikuli i ove je godine ugostio misionara iz Njemake Franka Boscha koji ve dugo ivi u Zagrebu, bavi se glazbom i izdavanjem kranskih pjesama. Gospodin Bosch je voditelj Udruge MjuziKids u kojoj na vie kreativnih naina (kroz pjesmu, ples, instrumentalnu glazbu, skladanje, glumu i slino) potie djecu i njihove roditelje na pozitivno djelovanje u drutvu. Nae uenike oduevio je 20. travnja 2012. s interaktivnom kazalinom predstavom, te su ponovili pjesmu Hej bok kako si ti koju ih je klaun Frank nauio prilikom njegovog prvog posjeta naoj koli, prije dvije godine. Oduevljeni klaunom uenici su se odlino zabavili, zahvalili se klaunu na dugogodinjem prijateljstvu i pozvali ga da opet posjeti nau kolu. S njima su u posjet naoj koli doli i studenti iz Amerike. Oni su se s uenicima druili i 23. travnja kada su prisustvovali nastavi, na obostrano zadovoljstvo.

31

AKTIVNOSTI TIJEKOM GODINEBOLNICA ZA MEDVJEDIEMnogi uenici nae kole su od najranijeg djetinjstva bili suoeni s mnotvom lijenikih pregleda, terapija, neki i estim hospitalizacijama. Vei dio uenika je pohaao i neki oblik rehabilitacije prije kole, tako da veina njih osjea odreen otpor, pa ak i strah e i kod samog pogleda na osobe u medicinskoj uniformi. Aktivnosti koje ukljuuju igranje uloga, osim to imaju edukativani karakter, pruaju djeci mogunost usvajanja socijalnih vjetina, razvoj kreativnosti i to je najvanije, pomau uenicima da se rjeavaju nekih strahova ili frustracija. Naa psihologinja je za uenike razredne nastave organizirala radionicu Bolnica za medvjedie. Uenici su u kolu donijeli svoje mekane igrake-ivotinje, a uionica je postala prava lijenika ordinacija za lijeenje medvjedia. Uenici su se izmjenjivali u ulogama pacijenta, lijenika, medicinske sestre i ljekarnika. Uz mnogo smijeha, zabavnih bolesti i jo smjenijih ideja za lijeenje, posjet lijeniku postao je bezbrian. Nataa oi, prof.rehab.

BOIU danima pred Boi i u naoj se koli osjea posebno raspoloenje. Svi smo sretni i radosni. ekamo veliki blagdan, Boi i pripremamo nau priredbu. Ove godine smo, zbog graevinskih radova u naoj koli, boinu priredbu odrali u nama prijateljskoj Osnovnoj koli Dragutin Tadijanovi. Nai uenici su pjevali i plesali, recitirali i glumili uz okien bor, jaslice i boinu penicu. Priredbi su uz nae uenike, njihove roditelje i uitelje prisustvovali uenici prvih razreda kole domaina sa svojim uiteljicama i ravnateljicom. Poslije nae priredbe i oni su izveli krai boini program. Nakon programa i kraeg druenja zahvalili smo domainima na gostoprimstvu, estitali Boi i zadovoljni se vratili u svoju kolu, gdje je nae uenike doekalo iznenaenje. Dobili su poklon paketie i uz estitke i najljepe elje poli svojim kuama.

PRVAIIUzbueni i sretni smo doekali prvi dan kole. Svi smo doli s roditeljima. Upoznali smo mnogo novih prijatelja i svoju uiteljicu Marinu. Stariji uenici su nas pozdravili prigodnim programom i poeljeli nam dobrodolicu. Dola nas je pozdraviti i zamjenica gradonaelnika, ga Ilijana Vrbat Peji. U naem razredu su nas doekali areni panoi. Dobili smo i poklone paketie s likovnim priborom (boje, flomasteri, kola papir i slino). Poastili smo se bombonima i zapoeli svoju prvu kolsku godinu. Volimo ii u kolu i radujemo se svakom novom zajednikom danu.

Zdenka Begi, defektolog

Marina Tomljanovi Damievi, dipl.defektolog RN

32

AKTIVNOSTI TIJEKOM GODINEKAMPANJA ZA SLAVONIJU ZAJEDNO SMO JAIU organizaciji Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom Slavonski Brod, 17. studenog 2011. je odrana manifestacija pod nazivom Kampanja za Slavoniju Zajedno smo jai. U programu su uz udrugu domaina uestvovale udruge iz Vinkovaca, Osijeka, Orahovice, akova, Slatine, Nove Gradike i Vukovara, uenici osnovnih i srednjih kola grada Broda. Uenici nae kole pridruili su se povorci , pogledali kazalinu predstavu, razgledali tandove i druili se sa sudionicima. Ova manifestacija imala je za cilj njihovo meusobno druenje i upoznavanje i prikazati rad odraslih lanova udruga kroz prikaz njihovih glumakih, plesnih i drugih aktivnosti kojima se bave u svojim udrugama. Naglasak kampanje je bio pribliavanje i druenje s graanima Slavonskog Broda. Program je zapoeo sveanim mimohodom po Trgu I.B.Maurani uz pratnju limene glazbe i brodskih maoretkinja. Nakon mimohoda lanovi udruga izveli su nekoliko folklornih pjesama i plesova uz pratnju tamburaa, a zatim su lanovi Kluba Rego izveli predstavu Zemlja zove u pomo. Za vrijeme trajanja programa prolaznici su uz ve navedene aktivnosti mogli razgledati izlobu fotografija fotografske radionice pod nazivom Fotka za vas i poastiti se lepinjicama, kolaima i toplim ajem. Druenje je zavrilo zajednikim rukom uz glazbu i ples. Dragana Pehar, dipl.uiteljica

I ove godine sudjelovali smo u tradicionalnoj povorci djece ulicama naega grada u sklopu Djejih pokladnih sveanosti koje organizira grad Slavonski Brod u suradnji s Folklornim ansamblom Brod i Djejim kazalitem Ivana Brli - Maurani. Povorka je, u nedjelju 19. veljae 2012. godine krenula od nogometnog stadiona NK Marsonije, te ulicama grada dola do Trga Ivane Brli Maurani gdje je odran kratki program. Ove godine su nae uenike u povorci pratile uiteljice Marta Prohaska i Antonija Marievi, uz roditelje uenika koji su sudjelovali u povorci. Na pokladni utorak, 22. veljae 2012. godine, odran je ples pod maskama u prostorima kole. Svatko se maskirao to je bolje znao i mogao i ludo smo se zabavljali pleui i pjevajui. Hvala naoj teti Senki to nam je dopustila da proslavu priredimo u blagovaonici. Na kraju su dodijeljene i diplome za najbolje maske uenicima: Leonu Radatu, Davidu trku, Gabrijelu Pavleinu, Marku Dretviu, Ani Petrovi i Nikolini Basara. Jedva ekamo sljedeu godinu i nove najlue dane u godini!Antonija Marievi, prof.rehab. Marta Prohaska, prof.rehab.

MAKARE

33

AKTIVNOSTI TIJEKOM GODINE21. oujka 2012. godine, povodom obiljeavanja Dana osnovne kole Ivan Goran Kovai Slavonski Brod, odran je Sajam poduzetnitva za uenike 8. razreda gradskih kola. Na Sajam poduzetnitva uputili su se i uenici nae kole, zajedno sa svojim razrednim uiteljima gdje su predstavljene sve srednje kole i njihovi programi obrazovanja na podruju Slavonskog Broda. Pored programa obrazovanja srednjih kola odrane su i poduzetnike radionice koje u O Ivan Goran Kovai djeluju u sklopu projekta Razvoj cjeloivotnih kompetencija za poduzetnitvo. Nakon zabavnog intermeco programa, pourili smo se natrag u kolu gdje nas je ekala velika radna akcija sadnje borova, te nai gosti, lanovi Hrvatskog umarskog drutva koji su nas posjetili povodom Svjetskog dana zatite uma.Mirjana Prgomet, mag.rehab.educ.

SAJAM PODUZETNITVA

BLAGDAN SVIH SVETIHNa blagdan Svih svetih slavimo proslavljenu nebesku Crkvu, to je ono zajednitvo kojemu tei svaki vjernik. I nai su uenici uz ovaj blagdan pripremili prigodne slike i ivotopise svetaca, koji su na poseban nain njima dragi. Radost slavljenja blagdana Svih svetih zavrili smo na gradskom groblju, gdje smo zapalili svijee ispred spomenika hrvatskih branitelja, kako bismo sebi ukazali na to da su sveci svi oni ljudi koji su spremni za drugoga dati ono najvrjednije, a to je ivot. Sve smo to i zabiljeili otrim okom nae kolske kamere.

Robert abraja, dipl.teolog

USKRSPovodom velikog kranskog blagdana, Uskrsa, odrali smo u naoj koli razliite kreativne radionice. Nastavnici su s uenicima izraivali prigodne ukrase: ukraavali jaja s akvarel bojama i ukrasnim salvetama, izraivali aranmane i koarice za jaja, ukrase od gipsa na tapiima, kao i prikladne estitke s uskrnjim motivima. Ispred nae kole, organizirali smo i uspjenu prodaju naih rukotvorina i unikata u trajanju od dva dana. Sudjelovali smo i na humanitarnom uskrsnom sajmu, dana 04. 04. 2012, koji tradicionalno organizira Radio Slavonija gdje su uz pomo uiteljica, Dragane Pehar i Alenke Jozi, na Gradskoj trnici, uenici prodavali svoje ukrase i druili se s uenicima drugih kola i vrtia i uinili neto dobro povodom uskrnjih praznika.Kristina Jurkovi, prof.lik.kul.

34

AKTIVNOSTI TIJEKOM GODINEVALENTINOVOPovodom dana Sv. Valentina, 14.02.2012., u naoj koli odran je ples i karaoke na kojima smo se svi zajedno druili, pjevali i plesali. Najbolji pjevai bili su nagraeni poklonima i diplomama. Takoer, oblikovali smo licitarska srca od glinamola, bojali ih i ukraavali, kao i izraivali srca od koe koja smo kasnije dijelili uenicima i uiteljima. Za na kolski pano, izradili smo i prigodni plakat, srce od tekstila u tehnici kola. Kristina Jurkovi, prof. likovne kulture

PREVENCIJA OVISNOSTI I PROMOCIJA ZDRAVIH PONAANJASvake godine od 15.11. do 15.12. obiljeava se Mjesec borbe protiv ovisnosti. Tim povodom, naa kola je u suradnji s Crvenim kriem sudjelovala u zdravstvenom programu prevencije ovisnosti i prezentaciji uenikih radova pod nazivom ivot je dar, ivi ga odranoj 1. prosinca 2011. godine. Uenici 4. razreda uz pomo uiteljice Tijane Radoji izradili su plakat koji su prezentirali uenicima drugih kola, a na kojem su pokazali neka poeljna ponaanja kao npr.: etnja, druenje s prijateljima, sluanje glazbe, slikanje, bavljenje sportom i slino. Takve aktivnosti pomau da se dobro osjeamo, da nam nije dosadno, da kvalitetno provodimo slobodno vrijeme i sprjeavaju razvijanje loih navika. Zakljuak i poruka 4.razreda je:SVATKO IMA SVOJ NAIN - TOME MORAMO UITI DJECU.

Tijana Radoji, uiteljica RN

DAN INVALIDADana 3. prosinca 2011. nai uenici su sudjelovali u programu povodom obiljeavanja Dana osoba s invaliditetom u Slavonskom restoranu. Dvorana restorana je bila puna, uglavnom osoba s invaliditetom, njihovih prijatelja i rodbine. Lijepo smo se druili uz prigodan program kojeg je vodio Tomislav Goll, a u programu su pored uenika nae kole sudjelovali i maliani iz vrtia Cekin, lanovi Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom Klub Rego , te lanovi Udruge za promicanje inkluzije. Slavlju su prisustvovali i gradonaelnik Mirko Duspara i doupanica Ruica Vidakovi.Alenka Jozi, prof. glazbene kulture

Od 2. do 9. svibnja obiljeen je Europski tjedan u naoj upaniji uz veoma bogat i raznovrstan program. Tijekom sedam dana odrane su brojne tribine, okrugli stolovi, kreativne radionice, glazbeno-scenski programi, a posebno je bio znaajan dolazak mladih iz Bugarske i Turske koji su sudjelovali u projektu Europskog doma iz Slavonskog Broda. Jedan od najvanijih dogaaja tijekom obiljeavanja EU tjedna bila je sjednica Nacionalnog parlamenta mladih i Parlamenta mladih Slavonskog Broda, kojoj je nazoio i predstavnik Europske komisije u Hrvatskoj Paul Berizzi. Zastupnici nae kole na sjednici bili su uenici Karlo Plehandi, Suad Hajrizi i Gabriel Pavlein. Prezentacijom Moja kola otvorena svima prikazali su otvorenost i suradnju kole s lokalnom zajednicom. Voditeljice su bile uiteljice Martina Klinc i Marija Serti.

EUROPSKI TJEDAN U NAOJ UPANIJI

35

STRUNI SKUPOVI

Edukacijski seminar Zajedno smo jaiEdukativne radionice za samozastupanje osoba s mentalnom retardacijom provedene su u razdoblju od 14. do 18. listopada 2011. u sklopu edukacijskog seminara Zajedno smo jai u organizaciji Hrvatskog saveza udruga za osobe s mentalnom retardacijom. Seminar je odran u Orahovici, a ove godine po prvi put sudjelovali su nai uenici Jakov Mran i Suad Hajrizi. Voditeljice Marta Prohaska, prof.rehabilitator i Tatjana Miljevi, prof.rehabilitator odrale su ukupno pet radionica pod sljedeim nazivima: Imam obaveze, moje pravo je odluiti kako provoditi slobodno vrijeme Imam pravo izabrati boju koja mi se svia Imam pravo na svoje elje i planove zlatna ribica Imam pravo izraziti svoje miljenje ogledalo moje reci mi Sada znam mogu se sam zastupati Zajedniki cilj provedenih radionica bio je podizanje svijesti sudionika o njihovim pravima na slobodan izbor te izraavanje elja, potreba i stavova. Ukupno je sudjelovalo 30 lanova kojima su po zavretku dodijeljene diplome za usvojena znanja i vjetine samozastupanja. Konano, evaluacijskim listama sudionici su mogli komentirati i ocijeniti provedbu radionica, te predloiti ideje za budue radionice i susrete.Marta Prohaska, prof. Tatjana Miljevi, prof.

36

STRUNI SKUPOVIStruno znanstveni skup Sretno dijete19.-22.10.2011.

Uilite za likovno obrazovanje, kreativnost i dizajn - Studio Tanay organiziralo je Struno znanstveni skup na temu Sretno dijete - Poticaj i razvoj djeteta putem umjetnosti. Struni skup je bio namijenjen odgojiteljima, uiteljima i edukacijskim - rehabilitatorima, a u njemu su sudjelovale i dvije djelatnice nae kole - Nikolina Senti i Martina Klinc. Struno pedagoki skup bio je organiziran u obliku plenarnih predavanja istaknutih strunjaka, okruglog stola iz likovne pedagogije, psihologije i art terapije, interaktivnih radionica s likovnim i dramskim elementima, te izlobama djeijih likovnih radova.Martina Klinc, mag.rehab. educ. Nikolina Senti, prof. rehab.

UPANIJSKO STRUNO VIJEEDana 28. oujka 2012. godine prisustvovali smo upanijskom strunom vijeu za uitelje razredne nastave koje je odrano u O Vladimir Nazor u Slavonskom Brodu. Predavanja su odrali uitelji nae kole, a teme predavanja su bile: 1. Mentorstvo u odgoju i obrazovanju uloga dobrog mentora ueniku i uitelju pripravniku, predava: Nikolina Senti, prof. rehabilitator 2. Suvremene strategije pouavanja u nastavi svih predmeta, predava: Marta Prohaska, prof. rehabilitator 3. Primjena suvremenih strategija pouavanja u nastavi primjer iz prakse, predava: Nataa oi, prof. rehabilitator. Predavanja su odlino prihvaena, dobili smo zasluene potvrde o strunom usavravanju i radujemo se nastavku uspjene suradnje s O Vladimir Nazor.

Nikolina Senti, prof. rehab.

37

NAJLJEPE PISMO...Draga Blanka! Povodom ovogodinjeg odravanja Olimpijskih igara u Londonu za koje si se i Ti, draga sportaice, kvalificirala piem Ti pismo sa eljom da izrazim svoje uzbuenje i radost povodom tog dogaaja. Olimpijske igre za mene predstavljaju zajednitvo, toleranciju izmeu ljudi razliitih nacionalnosti i promociju zemlje iz koje uspjeni sporta dolazi. Kao uenik estog razreda osnovne kole u kojoj promiemo vanost sporta i njegov utjecaj na zdrav duh i tijelo elim naglasiti kako smo svi mi vrlo svjesni to zapravo olimpijada znai za cijeli svijet. Meni osobno sporta predstavlja osobu koja bez obzira na fiziku i mentalnu sposobnost moe sudjelovati i pridonositi cijelom drutvu, a posebno promociji zemlje koja je u razvoju kao to je to moja domovina Hrvatska. Za mene su Olimpijske igre svjetski dogaaj godine s kojim jo jedino mogu mjeriti svjetsko prvenstvo u nogometu kao najvanijoj sporednoj stvari na svijetu. Volim gledati susrete razliitih zemalja koje svojim nastupom pridonose opoj euforiji, radosti i ponosu. Nekad mi se ini da u takvim trenutcima cijeli svijet die kao jedno drvo s mnogo grana, a sve u funkciji zajednikog razvoja i boljeg napretka. Draga Blanka, zahvaljujui Tvojoj sranosti i upornosti dola si do velikih rezultata, te si danas najkvalitetniji uzor mladima, a i svim drugim sportaima koji tee osvajanju medalje. Naravno, pretpostavljam da sva ta postignua ne bi bila mogua bez elje Tvoga oca Joka koji je osmiljavao Tvoje sportsko djelovanje, kolovanje i daljnje napredovanje. Nije mi jo izblijedjelo sjeanje na Olimpijske igre u Pekingu kada ste osvojili srebrnu medalju. Dobro znam i za onih pet pobjeda u natjecanjima Zlatne lige, kao i za pobjedu na Svjetskom atletskom finalu u Stuttgartu, koja je obiljeila tu godinu iz Tvojih snova kada je prosjek rezultata podignut na 202,9 cm. Takoer se sjeam 2009. godine kada si na prvom natjecanju u Rijeci zaokruila brojku od impresivnih i okruglih 100 skokova preko 2 metra u 63 natjecanja. Proglaena si najboljom atletiarkom Europe, pobjednicom Dijamantne lige, osvojila si bronanu, srebrnu i zlatnu medalju u razliitim natjecanjima. Od srca Ti estitam na svemu to si postigla kao naa hrvatska predstavnica i moja najdraa sportaica. Mislim da Olimpijske igre imaju za cilj teiti zajednitvu, ljubavi i meusobnom potovanju koje se manifestira kroz natjecanje. Najbolji dokaz tolerancije, ljubavi i potovanja je da ni na jednim Olimpijskim igrama nije bilo nereda i netrpeljivosti, te su takve igre najbolji primjer svima nama. Svjestan sam da je utroeno puno truda da bi se Olimpijske igre mogle organizirati. eljno iekujem trenutak kada e se u Londonu proglasiti otvorenje Olimpijskih igara i sveano izjavljujem da u budno pratiti svako natjecanje, te posebno borilake sportove, a najvie u se veseliti Tvom nastupu, draga Blanka. elim Ti puno medalja na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine. Vrati nam se kao heroina u nau domovinu i ostavi svoje konkurentice bez medalja. Tvoj sam veliki fan i veselim se svakoj osvojenoj medalji za nau domovinu. Svjestan sam kako si se morala puno muiti da doe do Oimpijskih igara, te se nadam da e ostvariti svoj cilj i da e cijela hrvatska nacija biti ponosna. Jednom si izjavila u medijima: ...nebo je granica, sada elim biti bolja nego ikada..., a u trenutcima kada si posustajala cijeli je narod bio uz Tebe i to Ti je davalo snagu. Kada si imala ozljede strepili smo, kada si pobjeivala slavili smo, kada si gubila plakali smo, a sa svakog natjecanja smo Te oekivali s nestrpljenjem. Ovo ljeto moja e se obitelj okupiti pred televizorom i taj trenutak kada nastupi, draga Blanka, mi emo Te bodriti i slaviti s uzvicima radosti i ushienja. Mama e napraviti kokice, tata e kupiti sladoled, moj brat e se za trenutak ostaviti svog bicikla i sjesti s nama pred televizor, a moj djed e biti pored mene i zajedno emo komentirati cijeli dogaaj. Zavravam ovo pismo sa eljom da ove igre sve nas proimaju sreom, veseljem i domoljubljem. Tebi Blanka jo jednom elim puno sree na Olimpijskim igrama i osvoji 1. mjesto. Mi smo svi uz Tebe! Lijepi pozdrav, Tvoj Karlo Plehandi iz Slavonskog Broda

(Pismo uenika Karla sportaici Blanki Vlai - Slavonski Brod, 29. veljae 2012.)

38

strip -

Franjo

RAZBRIBRIGA

39

FOTO KOLA