model informacijskog sustava za lokalno gospodarenje...

Udruga općina uRepublici HrvatskojHrgovići 5910000 ZAGREBTel: +385 (0)1 3689 153Fax: +385 (0)1 3637 116E-mail: [email protected] opcina.hr

OBAVIJEST!

Model informacijskog sustava za lokalno gospodarenje komunalnim otpadom (SWIS) sastoji se od 2 dijela: uputstva za korisnike (ovog pdf dokumenta) i računalnog

programa (Excel tablice). Zbog objektivnih razloga trenutno nismo u mogućnosti

distribuirati uputstva i program zajedno, pa vas upućujemo na poveznice s koje možete

izravno preuzeti spomenuti program (u dvije verzije Excel tablice):

SWIS Model (verzija Windows Office 2007) http://www.4shared.com/file/aNvpXl7V/SWIS_Model_-_FINAL_-_HR_2007.html

SWIS Model (verzija Windows Office 2003) http://www.4shared.com/document/h3t7rl2N/SWIS_MODEL_-_FINAL_-_HR_2003.html

U slučaju da imate poteškoća s korištenjem Modela informacijskog sustava za lokalno gospodarenje komunalnim otpadom, slobodno se za pomoć obratite uredu Udruge općina u RH na e-mail [email protected] ili na telefon 01 3689 151.

mailto:[email protected]

http://www.udruga-opcina.hr/

mailto:[email protected]

http://www.4shared.com/document/h3t7rl2N/SWIS_MODEL_-_FINAL_-_HR_2003.html

http://www.4shared.com/file/aNvpXl7V/SWIS_Model_-_FINAL_-_HR_2007.html

Model informacijskog sustava za lokalno gospodarenje

komunalnim otpadom (SWIS)

UPUTE ZA KORISNIKE

2011

3

Sadržaj

1. Uvod i preporuke ...............................................................................................7

2. Operativni priručnik za unos podataka ...................................................... 112.1. Opće informacije o modelu unosa podataka – uporaba .................................... 112.2. Radni list 1 – Sažetak pokazatelja gospodarenja otpadom ............................... 122.3. Radni list 2 – Ukupni skupljeni otpad ......................................................................... 132.4. Radni list 3 – Ukupni proizvedeni otpad ................................................................... 172.5. Radni list 4 – Sastav komunalnog otpada ................................................................ 202.6. Radni list 5 – Odlaganje na odlagališta ...................................................................... 22

2.6.1. Izračunavanje roka trajanja odlagališta ...................................................... 242.7. Radni list 6 – Ponovno iskorištavanje otpada .......................................................... 25

2.7.1. Izračunavanje roka trajanja odlagališta ...................................................... 282.8. Radni list 7 – Pokrivanje troškova skupljanja i prijevoza ..................................... 29

2.8.1. Opći i financijski podaci ................................................................................... 302.9. Radni list 8 – Financiranje investicija .......................................................................... 322.10. Radni list 9 – Narativne informacije o upravljanju komunalnim otpadom ..... 34

3. Tumačenje rezultata ....................................................................................... 353.1. Unosi podataka u vezi s rezultatima ........................................................................... 353.2. Tumačenje pokazatelja .................................................................................................... 403.3. Analize tijeka otpada (model STAN) – sljedeći korak ............................................ 45

4. Prilozi ................................................................................................................. 474.1. Napomene o prikupljanju podataka i najčešće korištene definicije ............... 47

4.1.1. Opće napomene ................................................................................................. 474.1.2. Podaci koji nedostaju ........................................................................................ 474.1.3. Nedostatak knjigovodstvenih podataka o otpadu ................................ 484.1.4. Podaci koji nedostaju uslijed nesnimanja stanja ili

nepostojanja baza podataka .......................................................................... 484.1.5. Kvaliteta podataka ............................................................................................. 484.1.6. Najčešće korištene definicije u gospodarenju otpadom ..................... 49

4.1.6.1. Otpad ................................................................................................... 49

4

Model informacijskog sustava za lokalno gospodarenjekomunalnim otpadom (SWIS) - UPUTE ZA KORISNIKE

4.1.6.2. Komunalni otpad .............................................................................. 494.1.6.3. Biorazgradivi otpad ......................................................................... 504.1.6.4. Krupni otpad ...................................................................................... 504.1.6.5. Kompostiranje ................................................................................... 504.1.6.6. Građevinski otpad i šuta ................................................................. 504.1.6.7. Kontrolirano odlagalište ................................................................. 504.1.6.8. Odlaganje ........................................................................................... 504.1.6.9. Odlagalište ......................................................................................... 514.1.6.10. Pokazatelj razine usluge – broj stanovnika

koje opslužuje davatelj javne usluge............................................ 514.1.6.11. Ponovno iskorištavanje (Oporaba) .............................................. 514.1.6.12. Reciklaža ............................................................................................. 514.1.6.13. Obrada otpada ................................................................................. 524.1.6.14. Gospodarenje otpadom .................................................................. 52

4.2. Standardni proračuni ....................................................................................................... 524.2.1. Proračun standardnog skupljanja ................................................................ 524.2.2. Sheme računanja odlagališta ......................................................................... 53

4.3. Napredni proračuni efikasnosti skupljanja otpada ............................................... 554.3.1. Vrijeme skupljanja otpada – Indeks vremena .......................................... 554.3.2. Specifično vrijeme utovara (SVU) ................................................................. 554.3.3. Promjena prioriteta u pogledu stope efikasnosti ................................... 57

4.4. Standardi analize ............................................................................................................... 574.4.1. Kvalitativna analiza ............................................................................................ 58

4.4.1.1. Tehnike ................................................................................................ 584.4.1.2. Odvojene frakcije .............................................................................. 584.4.1.3. Obrazac za kvalitativnu analizu ................................................... 594.4.1.4. Formule ............................................................................................... 61

4.5. Kvantitativna analiza ........................................................................................................ 624.5.1. Tehnike ................................................................................................................... 62

4.5.1.1. Obrazac za kvantitativnu analizu ................................................ 624.5.1.2. Formule ............................................................................................... 64


5

Popis slikaSlika 1.1. Sažetak pokazatelja gospodarenja otpadom ................................................. 12Slika 1.2. Primjer na popisu rezultata ................................................................................... 36Slika 2. Ukupni skupljeni otpad .......................................................................................... 13Slika 3. Ukupni proizvedeni otpad .................................................................................... 17Slika 4. Sastav otpada ............................................................................................................. 20Slika 5.1. Odlaganje na odlagališta ....................................................................................... 22Slika 5.2. Rok trajanja odlagališta .......................................................................................... 28Slika 6. Ponovno iskorištavanje otpada ........................................................................... 25Slika 7. Pokrivanje troškova skupljanja i prijevoza....................................................... 29Slika 8. Financiranje investicija ........................................................................................... 32Slika 9. Narativne informacije o upravljanju komunalnim otpadom .................... 34Slika 10. Analiza tijeka – primjer pružanja usluge od strane općine ....................... 45

Popis tabelaTabela 1. Sažetak pokazatelja (Popis rezultata) ................................................................ 41Tabela 2. Prikupljanje otpada kontejnerima od 5m3 ...................................................... 55Tabela 3. Skupljanje otpada pomoću traktora .................................................................. 56Tabela 4. Skupljanje otpada sanitarnim kamionima za kontejnere od 1,1m3 ....... 56Tabela 5. Standardna šablona za kvalitativnu analizu komunalnog otpada ......... 59Tabela 6. Standardna šablona za kvantitativnu analizu komunalnog otpada ...... 63

6


AcknowledgementsMunicipal Solid Waste Information System (SWIS) Model was prepared under the NALAS Task Force on Solid Waste Management in the scope of the project financed by GIZ Open Regional Fund for Municipal Services and implemented by the Standing Conference of Towns and Municipalities - Association of Local Authorities in Serbia (SCTM) through a collaborative effort among the expert team consisted of:

Regional ExpertMilisav Aleksic

Local expertsBoban Bojkovski, representing Association of the Units of Local Self-government of Republic of Macedonia

Danijela Djurovic, representing the Union of Municipalities of Montenegro

Dejan Jovanovic, representing the Standing Conference of Towns and Municipalities - Associ-ation of Local Authorities in Serbia

Dragan Lazic, representing the Association of Towns and Municipalities of Republic of Srpska

Inessa Galitchi, representing the Congress of Local Authorities from Moldova

Mustafa Ozkul, representing Union of Municipalities of Marmara

With the support ofAndrea Warner

Darko Drndic

Ewald Spitaler

Milena Garthley

Miodrag Gluscevic

Ninoslava Cehov

Robert Praetzel

Suzana Radisic

Sunita Selak


7

1. Uvod i preporuke

Zašto je potreban Informacijski sustav za gospodarenje komunalnim otpadom? (Solid Waste management Information System - SWIS)

Postoji opće shvaćanje da je upravljanje otpadom u regiji Jugoistočne Europe opterećeno nedostatkom relevantnih informacija o komunalnom otpadu na lokalnoj razini i da ga, posljedično, često karakteriziraju neadekvatne tarife i neefikasna usluga. Stoga je jasna potreba da općine i javna komunalna poduzeća (JKP) poduzmu napore kako bi osigurali što efikasniju uslugu po socijalno prihvatljivim cijenama. Efikasnost i kvaliteta moraju se poboljšati, imajući na umu socijalno prihvatljive strukture tarifa, kako bi se unaprijedila kvaliteta usluge u javnoj politici gospodarenja komunalnim otpadom na lokalnoj razini. Upravo iz tog razloga stalna analiza i planiranje od velike su važnosti.

Potrebe za procjenom razine usluga, uspoređivanjem pokazatelja učinka te planiranjem zahtijevaju razvoj standardiziranih alata za proračune u oblasti upravljanja krupnim otpa-dom koji se temelje na ažuriranim informacijama. Usklađivanje informacija neophodnih u svrhu obrade i usporedbe od ključne je važnosti i odražava se u potrebama za alatima za prikupljanje informacija o gospodarenju otpadom.

Opće je priznato da je gospodarenje komunalnim otpadom u Jugoistočnoj Europi oslablje-no nedostatkom pouzdanih podataka na lokalnoj, institucionalnoj i nacionalnoj razini.

SWIS model je alat osmišljen za prikupljanje i analizu podataka o gospodarenju komunal-nim otpadom i namijenjen je javnim entitetima zaduženim za davanje ovih usluga. On pomaže jedinicama lokalne samouprave prikupiti i obraditi relevantne podatke o najbit-nijim pitanjima u gospodarenju komunalnim otpadom, poput pitanja:

Koliko se otpada proizvede i koliko se skupi? X

8


Kakav je sastav mješovitog komunalnog otpada? X

Koja se razina odvajanja postiže? X

Tretira li se otpad i na koji se način odlaže? X

Koliki su troškovi i koja je razina efikasnosti postojećeg sustava? X

Općenito, potencijali za korištenje SWIS modela u državama Jugoistočne Europe su sljedeći:

Standardiziranje potreba za ključnim informacijama iz država u regiji koje se Xmogu prilagoditi specifikacijama određene jedinice lokalne samouprave (JLS), odnosno regije.

Uvođenje mogućih suvremenih praksa za prikupljanje podataka u gospodarenju Xkomunalnim otpadom.

Promocija stručnog umrežavanja među općinama Jugoistočne Europe i opera- Xterima komunalnog otpada i olakšavanje razmjene informacija među njima, kao i između ostalih zainteresiranih strana.

Pomoć JLS-ima u izgradnji kapaciteta putem obuke kadrova. X

Razumijevanje uloge različitih zainteresiranih strana na raznim razinama lanca Xgospodarenja otpadom.

Identificiranje izazova i prilika za unaprjeđenje gospodarenja komunalnim otpadom. X

Uvođenje alata za planiranje u cilju postizanja visoke razine usluge, unaprijeđena Xkvaliteta usluge s obzirom na socijalno prihvatljive poreze i naknade (opcionalno).

Uvođenje unaprijeđenog, točnog i pojednostavljenog sustava izvješćivanja od Xlokalnih do nacionalnih vlasti

Usporedba razine usluga i učinka na lokalnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini X(makro-procjena) i usporedba ključnih pokazatelja učinka s međunarodnim re-ferentnim točkama

Svakodnevno ažuriranje osigurava pokazatelje u realnom vremenu (mikro-procjena) X

Uvođenje alata koji se mogu proširiti i prilagoditi u skladu sa iskustvom, pojavom Xnovih potreba i budućih potreba, i koji se mogu prenijeti na druge sustave baza podataka i specifične aplikacije (buduće povezivanje s Generalnim informacij-skim sustavom - GIS)

Razmjena iskustava o instaliranim i primjenjivanim sustavima za upravljanje ot- Xpadom u svrhu identificiranja najpogodnijih sustava koji se mogu primijeniti u raznim uvjetima (optimizacija)

Identificiranje kapaciteta, ljudskih resursa te potencijala za raspodjelu proračuna Xi potreba


9

Praćenje pokazatelja razine usluga u slučaju ugovora o davanju usluga, ugovora Xo koncesiji ili strukturi PPP-a za ugovornu reviziju učinka.

Primarni je cilj SWIS modela potpora jedinicama lokalne samouprave u procjeni i organi-zaciji prikupljanja i obrade informacija na način koji će im pomoći da steknu jasnu sliku o stanju gospodarenja otpadom u vlastitoj zajednici, kao prvi, ali izuzetno važan korak ka unaprjeđenju metodološkog i organizacijskog okvira gospodarenja komunalnim otpa-dom, ali i kao polazna točka u razmatranju i planiranju daljnjih koraka o načinima na koje mogu unaprijediti upravljanje otpadom u svojim zajednicama.

Na operativnoj i organizacijskoj razini JLS-a SWIS model podataka može se koristiti za uporabu prikupljenih i obrađenih informacija i za tumačenje izračunatih rezultata u ra-zne svrhe, u skladu s potrebama specifičnih općina i uz bavljenje pitanjima gospodarenja otpadom kao što su:

Praćenje pokrivenosti organiziranom uslugom skupljanja otpada X

Praćenje skupljenih količina komunalnog otpada X

Prognoza budućih količina za skupljanje i prijevoz X

Praćenje gospodarenja proizvedenim komunalnim otpadom i nekontroliranim Xodlaganjem otpada

Praćenje efektivnosti skupljanja i prijevoza komunalnog otpada X

Praćenje sastava komunalnog otpada X

Praćenje i planiranje opcija za odvajanje otpada X

Praćenje sustava odlaganja i tehnologije obrade X

Praćenje roka trajanja objekta za odlaganje sa ili bez odvajanja X

Praćenje trenutnih troškova skupljanja i prijevoza komunalnog otpada X

Pretpostavke za financiranje investicija u opremu i vozila X

Pretpostavke za puno pokriće troškova X

Praćenje efikasnosti javnog komunalnog poduzeća/operatera X

Pretpostavke za izradu planova za gospodarenje otpadom X

Praćenje provedbe planova za gospodarenje otpadom X

Objavljivanje godišnje statistike o otpadu i postizanje jedinstvene metodologije Xi strukture izvješćivanja

Usporedba razine efikasnosti, usluge i kvalitete s drugim JLS-ima/državama/ Xregijama.

10



11

2. Operativni priručnik za unos

podataka

2.1. Opće informacije o modelu unosa podataka – uporaba

SWIS model u Excelu zasnovan je na konceptu da se relevantni podaci o pojedinim ele-mentima gospodarenja komunalnim otpadom unesu samo jednom u određenu ćeliju na jednoj tabeli radnog lista (ćelije obojene bijelom bojom).

Neke ćelije obiljležene su crvenim trokutom u gornjem desnom uglu. Ako se miš postavi na tu ćeliju, pojavljuje se tekst s objašnjenjem koje korisnika upućuje na pravilan i cjelovit unos podataka.

Potom se uneseni podaci računaju u originalnoj tabeli radnog lista. Podaci koji se jednom unesu i obračunaju na jednom radnom listu automatski se kopiraju na druge relevantne radne listove i tabele. Ti prethodno uneseni podaci kombiniraju se zatim s drugim novoune-senim podacima, čime se generiraju rezultati i razni pokazatelji gospodarenja otpadom.

Ćelije na tabelama-radnim listovima u koje se podaci ne unose (ćelije obojene plavom bojom) računske su i zaštićene od unosa podataka kako bi se spriječio slučajni gubitak podataka i greške u računu. Neke računske ćelije imaju ugrađenu logičku kontrolu i upo-zoravaju (TOČNO, POGREŠNO) ako su unesene informacije nelogične u usporedbi s pret-hodno unesenim podacima, odnosno mijenjaju boju ako podaci nisu cjeloviti ili su nepra-vilni (na primjer ako je ukupni postotak manji ili veći od 100%). Radni listovi (1-6) također sadrže grafikone kao pomoć za vizualizaciju izračunatih rezultata za unesene podatke.

Važno je zapamtiti da izvorni dobiveni model u Excelu uvijek treba snimati pod izvornim nazivom, kao i da se sve ostale radne bilježnice koje nastanu kao rezultat rada s raznim unosima podataka mogu i trebaju snimati na računalnom disku pod različitim nazivima.

12


Također, pri eksperimentiranju s raznim opcijama za podatke, ako korisnik nije siguran u unos podataka ili ne želi snimiti unesene podatke, pri izlasku iz radne bilježnice treba odabrati opciju „no“ („ne“) pod opcijom „save changes” („sačuvaj izmjene“) i originalni ko-munalni podaci ponovno će se pojaviti pri sljedećem otvaranju radne bilježnice.

Za kretanje kroz radnu bilježnicu i nalaženje određenih radnih listova ponuđen je meni koji sadrži sve radne listove za unos podataka i radni list s rezultatima na početnoj stranici; postoji i dugme POČETNA na kraju svakog radnog lista, odnosno dugme za list na kraju svake strane.

U svrhu usporedbe raznih modela s različitim općinskim podacima, radni list treba kopira-ti i unijeti nove podatke uz upućivanje na opcije, varijante ili modele.

2.2. Radni list 1 – Sažetak pokazatelja gospodarenja otpadom

Slika 1.1. Sažetak pokazatelja gospodarenja otpadom

Ovaj radni list zaštićen je od unosa podataka i sadrži sažetak pokazatelja upravljanja otpa-dom poredanih u 41 red. Podaci se ne unose izravno u ovaj radni list.


13

U modelu se nalazi i obilježen je kao Radni list 1, budući da mu je svrha da se koristi kao izvršni sažetak svih podataka unesenih u model u radne listove 2 – 8. Ovaj radni list kom-pilira računske rezultate podataka unesenih u radne listove 2 – 8 u obliku sažetka. Sve izmjene u podacima u bilo kojem radnom listu br. 2 – 8 automatski se bilježe na ovom radnom listu.

2.3. Radni list 2 – Ukupni skupljeni otpad

Slika 2. Ukupni skupljeni otpad

U bijele ćelije ovog radnog lista unose se osnovne informacije o jedinici lokalne samou-prave kao što je:

vremensko razdoblje prikupljanja podataka (računski elementi modela podešeni Xsu na kalendarsku godinu),

naziv jedinice lokalne samouprave X

OPĆINA Razdoblje prikupljanja podataka - GODINA 2010

UNESITE naziv općine

14


površina općine u km X 2,

ukupni broj stanovnika, X

ukupni broj kućanstava. X

Površina u km2 23,423

Ukupno stanovnika 45,000

Ukupno kućanstava 15,000

Prosječan br. članova kućanstva 3.00

Prosječan broj članova kućanstava računa se u ćeliji obojenoj plavom bojom.

Nakon unosa u ova polja podaci se kopiraju na sve ostale radne listove.

Tabela UKUPNO SKUPLJENI OTPAD daje pregled podrijetla otpada po tipu, poput:

Ovaj stupac sadrži podatke o podrijetlu ko-munalnog otpada prema tipu.

Obilježavanje redova 2-9 može se promi-jeniti i prilagoditi specifičnim potrebama općine, osim retka 1 - Mješoviti otpad iz kućanstava, iz specifičnih računskih razloga (prosječna količina otpada iz kućanstava i po glavi stanovnika).

Brojčane vrijednosti unesene u stupac 1 tre-baju predstavljati broj opsluživanih proizvo-đača otpada koje općina stvarno opslužuje putem organiziranog skupljanja otpada.

Brojčana vrijednost unesena u redak 1. (Mješoviti otpad iz domaćinstava) treba predstav-ljati broj opsluženih domaćinstava. Ovaj je broj obično manji od ukupnog broja domaćin-stava unesenih u gornju tabelu, osim u slučaju da je pokrivenost uslugom 100%.

Ako je unesena brojčana vrijednost veća od prethodno unesenog broja domaćinstava, ćelija mijenja boju u crveno, što naznačava nepravilan unos podataka.

1 Mješoviti otpad iz kućanstava

2 Komunalni otpad s javnih površina

3 Krupni komunalni otpad

4 Gospodarski subjekti

5 Ustanove (općinske i ostale)

6 Industrijski neopasni otpad

7 Građevinski otpad

8 Poljoprivredni organski otpad

9 Ostalo


15

Ako se broj 0 unese u stupac 1 ali se unesu određene količine u stupac 2, broj 0 mijenja boju u crveno i logič-ka kontrola u stupcu 5 naznačava da je takav unos PO-GREŠAN. Istovremeno, stupci 6 i 7 prikazuju #DIV/0!

Ako se vrijednost veća od 0 unese u stupac 1 na-značavajući broj opsluživanih proizvođača otpada, mora se u stupac 2 unijeti i brojčana vrijednost veća od 0 koja naznačava količine otpada. Ako se to ne dogodi, putem ugrađene logičke kontrole model u stupcu 5 naznačava da je takav unos POGREŠAN.

Brojčane vrijednosti unesene u stupac 2 izmjerene su količine, odnosno najbolje procjene komunalnog otpada u m3, namijenjene za uporabu u lokalnim je-dinicama koje nemaju načina mjerenja prikupljenih količina u tonama. U ovom slučaju, navedene lokal-ne jedinice moraju unijeti vrijednosti za prosječne faktore konverzije iz opsega u masu (m3 prema toni) u stupac 4, od m3 do tona, na osnovi izmjerenih vri-jednosti ili najboljih procjena prosječnih vrijednosti.

Ako lokalna samouprava skuplja podatke o sakupljenom otpadu u tonama, treba unijeti promjenu obilježavajući tekst stupca 2 – odnosno promijeniti m3 u tone – i podatke treba unositi u tonama, ali u tom slučaju uvijek treba unositi vrijednost 1 za faktor konverzije gustoće u stupcu 4.

Ako se vrijednost veća od 0 unese u stupac 1, naznačavajući broj opsluživanih proizvođa-ča otpada, mora se unijeti i brojčana vrijednost veća od 0 koja označava količine otpada u stupac 2. Ako se to ne dogodi, putem ugrađene logičke kontrole model u stupcu 5 naznačava da je takav unos POGREŠAN.

Brojčane vrijednosti unesene u stupac 4 tipični su faktori konverzije za specifičnu vrstu otpada, izmjereni faktori konverzije od volumena do težine za različite vrste komunalnog otpada, ili njihova najbolja procjena.

Na primjer, najčešće korišteni faktor konverzije za mješoviti otpad iz kućanstava je 0,333, što znači da volumen od oko 3 m3 otpada iz kućanstava teži 1 tonu, i tako dalje (0,032-

1

Ukupni broj opsluživanih

proizvođača otpada

12000

1

2

20

10

0

0

1

1

12035

2

Količina godiš-nje sakupljenog

otpada u m3*

39000

5000

500

2500

500

0

1

0

10

47,511

16


0,080 za papir, 0,32 – 0,128 za plastiku, 0,168 – 0,501 za organske mate-rije, 0,048 – 1,100 za metale), ovisno o specifičnim podacima jedinice lokalne samouprave.

Ovi podaci razlikuju se među jedinicama lokalne samouprave u sva-koj državi ovisno o sastavu komunalnog otpada, na primjer radi li se o urbanoj ili ruralnoj sredini, a mogu se razlikovati i među državama u regiji.

Od ove točke, sve količine otpada u ovom i drugim radnim listo-vima izražavaju se i tonama/kilogramima.

Unošenjem ovih podataka rezultat izračunavanja ukupne količine skupljenog otpada u tonama i prosječne količine dnevno skupljenog otpada po kućanstvu (obračunate u stupcu 6), kao i po glavi stanov-nika u kilogramima (obračunate u stupcu 7), postaje dostupan jedinici loklane samouprave u računskim ćelijama tabele.

Osiguran je i prostor za bilješke, ispod radnog lista, a za internu uporabu.

Ovaj radni list sadrži i grafikon obračunatog rezultata na kojem se vizualiziraju sve promje-ne unesenih podataka.

Ovo je osnovni radni list iz kojeg se informacije o količinama u tonama koriste u drugim radnim listovima pa je važno da bude što točniji, odnosno da se napravi najbolja procjena u odnosu na lokalne uvjete.

Pri unosu podataka u Radni list 2 (UKUPNI SKUPLJENI OTPAD), pritisnite dugme POČETNA na dnu radnog lista kako biste se vratili na MENI UNOSA PODATAKA i idite na Radni list 3 – UKUPNI PROIZVEDENI OTPAD. Isto ovo može se postići pritiskom na tab UKUPNI PRO-IZVEDENI OTPAD na dnu stranice.

4

Prosječni faktor konverzije

gustoće otpada (t/m3)

0.333

0.344

0.866

0.122

0.1

0.777

1.1

0.4

0.333


17

2.4. Radni list 3 – Ukupni proizvedeni otpad

UKUPNI KOMUNALNI OTPAD PROIZVEDEN OD STRANE SVIH IZVORA PROIZVODNJE OTPADA

Slika 3. Ukupni proizvedeni otpad

Općinski podaci automatski se kopiraju s Radnog lista 2.

Stupac 1 s podacima o broju opsluživanih proizvođača otpada automatski se kopira s Radnog lista 2.

U ovaj radni list podaci se unose u dva stupca (2 i 6), svi ostali stupci (3, 4, 5, 7 – 10) obračunavaju se automatski.

U stupac 2 unosi se točan ili približan broj svih proizvođača otpada, uključujući one koji nisu pokriveni organiziranim skupljanjem otpada. Brojčana vrijednost u stupcu 2 može biti jednaka ćelijama u stupcu 1, što znači da je pokrivenost 100% te stoga ne bi trebala postojati razlika između skupljenog i proizvedenog otpada.

18


Za otpad iz kućanstava treba unijeti brojčanu vri-jednost koja predstavlja ukupni broj domaćinstava iz gornje tabele koja sadrži općinske informacije. Ako je vrijednost ćelija u stupcu 2 manja od stup-ca 1 (negativna vrijednost), ćelije mijenjaju boju u crveno – naznačujući nepravilan ili nelogičan unos podataka koji treba razjasniti.

Ako je, međutim, brojčana vrijednost u stupcu 2 veća nego u stupcu 1, što znači da nisu svi proizvođači ot-pada pokriveni skupljanjem, njihov se broj automatski otkriva kao razlika u stupcu 3 obojena žutom bojom, što označava da je unos podataka u stupcu 3 neophodan.

Drugim riječima, ako postoji razlika između broja po-krivenih i postojećih proizvođača otpada, treba unije-ti podatke ili procjenu o količini otpada u stupac 6.

Stupac 3 automatski se obračunava i označava ra-zliku između unesenog broja opsluživanih i broja postojećih proizvođača otpada, odnosno broj proi-zvođača otpada koji nisu obuhvaćeni organiziranim skupljanjem komunalnog otpada.

Ako je brojčana vrijednost u stupcu 3 veća od 0, mora se unijeti brojčana vrijednost u stupac 6 ili će ćelije promijeniti boju u crveno, naznačavajući nepravilan ili nelogičan unos podataka koji treba razjasniti.

Količina otpada za koju se smatra da je stvaraju ovi proizvođači otpada a koja se ne pri-kuplja unosi se u tonama, u idealnom slučaju njihovim stvarnim mjerenjem ili najboljom mogućom procjenom.

U stupac 6 unose se podaci (najbolja procjena ili izmjereni) u tonama za količine otpada generiranog od strane proizvođača otpada koji nisu obuhvaćeni organiziranim skuplja-njem otpada, a u skladu s podacima obračunatim u stupcu 3.

2

Ukupni broj postojećih

proizvođača otpada

uključujući opsluživane

15000

1

2

30

8

0

10

10

1

15062

3

Razlika između broja

postojećih i opsluživanih proizvođača

otpada

3000

0

0

10

-2

0

10

9

0


19

Ako je vrijednost u stupcu 3 > 0, u stupac 6 treba unijeti brojčanu vri-jednost poznate ili procijenjene količine izražene u tonama. Ako to nije slučaj, ćelije će promijeniti boju u crveno, naznačavajući nepravilan ili nelogičan unos podataka koji treba razjasniti.

Izuzetak u ovom stupcu – u koji nije potrebno unositi podatke – je samo-obračunska ćelija plave boje koja naznačava prosječne količine mješovi-tog otpada iz domaćinstava koje se prema podacima o postotku pokri-venosti uslugom iz stupca 5 automatski obračunavaju u stupcu 7.

Unošenjem podataka u stupac 2 i 6 ovog radnog lista, jedinica lokalne samouprave dobiva generirani rezultat izračunavanja ukupne približne količine proizvedenog komunalnog otpada u stupcu 7, uključujući i količinu obuhvaćenu organiziranim skupljanjem otpada.

Ukupna izračunata količina komunalnog otpada u stupcu 8 naznačava procjenu koliko se otpada od ukupne količine ne skuplja i predstavlja izmjereno ili procijenjeno nekontrolirano odlaganje otpada na lokacije izvan kontrole općine izraženo u tonama.

Stupac 9 izračunava prosječni sastav i ukupni postotak nekontroliranog od-laganja otpada u usporedbi s ukupnom količinom proizvedenog otpada.

Postoci i ukupan broj u stupcu 10 označavaju koliko se otpada još mora skupiti u tonama, u usporedbi s trenutnim skupljanjem, a također označavaju i najvjerojatnije dodatno uve-ćanje troškova rada, goriva i ostalih varijabilnih troškova vezanih za skupljanje i prijevoz sveg proizvedenog komunalnog otpada na organizirani način.

Ovaj radni list također sadrži i grafikon izračunatog rezultata na kojem se vizualiziraju sve promjene unesenih podataka.


Pri unosu podataka u ovaj radni list pritisnite dugme POČETNA na dnu radnog lista kako biste se vratili na MENI UNOSA PODATAKA i mogli ići na sljedeći radni list. Isto ovo može se postići pritiskom na tab „sljedeći radni list“ na dnu stranice.

6

Procijenjena prosječna

ukupna količina proizvedenog (a

ne sakupljenog) otpada u tonama

0

0

0

0

0

1000

800

0

20


2.5. Radni list 4 – Sastav komunalnog otpada

Slika 4. Sastav otpada

U ovom Radnom listu podaci se unose u samo jedan stupac – stupac 2 – u kojemu se nala-ze podaci o izmjerenom odnosno procijenjenom prosječnom sadržaju materijala u skuplje-nom komunalnom otpadu. Obilježavanje različitih frakcija u sastavu komunalnog otpada u stupcu 1 može se promijeniti i prilagoditi prema potrebama date lokalne jedinice.

Brojčani podaci uneseni u ovaj stupac mogu biti u vidu zaokružene znamenke, na primjer 10, što će automatski biti prikazano kao 10.00%, ili broj s decimalnim zarezom uz uporabu točke, a ne zareza, za odvajanje. Ako se zarez uporabi za odvajanje, pojavljuje se #VALUE! u samoobračunskim stupcima 3, 4 i 5.

Ako je ukupna vrijednost unesenog sastava u postocima manja ili veća od 100%, ćelija sa zbrojem mijenja boju u crveno, naznačavajući da te podatke treba razjasniti.

Na osnovi unesenog sastava, samoobračunski stupci 3, 4 i 5 pokazuju ukupnu težinu u to-nama skupljenog i proizvedenog komunalnog otpada. Ovo omogućava lokalnoj jedinici da razumije koji se materijali odlažu odnosno koji su na raspolaganju za buduće ponovno iskorištavanje i upravljanje putem obrade.


21

Sastav mješovitog komunalnog otpada razlikuje se među jedinicama lokalne samouprave višeg i nižeg ranga. Sastav prikazan na original-nom grafikonu predstavlja tipičan sastav otpada u Srbiji, prema mje-renjima koje je obavila ugledna ustanova. Taj sastav otpada može biti indikativan, ali svaka općina treba izvesti vlastita mjerenja ili donijeti najbolju moguću procjenu.

Kvaliteta podataka o sastavu mješovitog komunalnog otpada jedna je od najvažnijih i najvrjednijih informacija za gospodarenje otpadom i planiranje. Važna je zato što se koristi za određivanje sastava odloženog otpada kao i za mogućnosti gospodarenja otpadom u procesu odva-janja i reciklaže skupljenog otpada. Aktivnosti prikupljanja odvojenih frakcija otpada uglavnom se planiraju na osnovi ovih informacija te bi ih trebalo pažljivo pripremati ili razlagati za lokalne jedinice odnosno regije u kojima takve aktivnosti trebaju početi.

Točno određivanje sastava mještovitog komunalnog otpada može (tehnički i statistički) predstavljati težak i skup zadatak, ali ako se pravil-no izvede predstavlja vrijedne podatke.

Ovaj radni list također sadrži grafikon obračunatog rezultata na kojem se vizualiziraju sve promjene unesenih podataka.


Pri unosu podataka u ovaj radni list pritisnite dugme POČETNA na dnu radnog lista kako biste se vratili na MENI UNOSA PODATAKA i mogli ići na sljedeći radni list. Isto to može se postići pritiskom na tab „sljedeći radni list“ na dnu stranice.

2

Procijenjeni prosječni

sadržaj

12.00%

4.50%

50.00%

4.00%

2.50%

6.00%

13.00%

0.00%

0.00%

1.00%

4.00%

3.00%

100.00%

22


2.6. Radni list 5 – Odlaganje na odlagališta

ODLOŽENI KOMUNALNI OTPAD I ROK TRAJANJA ODLAGALIŠTA BEZ ORGANIZIRAN OG ODVAJANJA OTPADA

Slika 5.1. Odlaganje na odlagališta

Podaci se unose u ovaj radni list ako nema odvajanja.

Ako postoji odvajanje komunalnog otpada ili je odvajanje otpada opcija u pla-niranju (u cilju procjene rezultata takvih opcija), nakon unošenja vrijednosti u ta-belu roka trajanja odlagališta u redak 13 (što predstavlja broj radnih dana odlagališta godišnje), u redak 15 (predstavlja predviđeni ili procijenjeni ukupni kapacitet trenutno korištenih odlagališta u tonama) i u redak 16 tabele (predstavlja procjenu iskorištenog kapaciteta odlagališta) idite izravno na Radni list 6.

U ovaj radni list podaci se unose u dva stupca, u stupac 4 ako se komunalni otpad odlaže na tradi-cionalno odlagalište, odnosno u stupac 6 ako se komunalni otpad odlaže na kontrolirano odlaga-lište i u stupac 8 ako se dio komunalnog otpada spaljuje bez ponovnog iskorištavanja energije.

Procijenjeni prosječni sadržaj i količine u stupcima 2 i 3 automatski se kopiraju s prethod-ne tablele u kojoj se računaju od podataka unesenih o sastavu otpada.


23

Brojčane vrijednosti kao postoci uneseni u stupac 4 trebaju predstavljati količine koje su skupljene i odložene na tradicionalno odlagalište, ako nema odvajanja ili spaljivanja. U većini slučajeva u kojima su u uporabi tradicionalna odlagališta i u kojima nema odvajanja ili spaljivanja, unos od 100 je točan.

Brojčane vrijednosti koje se kao postoci unose u stupac 6 predstavljaju količine koje su skupljene i odložene na kontrolirana odlagališta, ako nema odvajanja ili spaljivanja (bez ponovnog iskorištavanja energije).

Ako postoji tradicionalno odlagalište, količine na kontroliranom odlagalištu bit će 0% i obrnu-to. Slučajevi u kojima se koriste oba rijetki su i predstavljaju privremeni izuzetak od pravila.

Količine otpada automatski se kopiraju s prethodne ta-bele na kojoj se obračuna-vaju iz podataka unesenih u vidu postotaka, a na osnovi postojećeg sastava otpada.

Podaci uneseni u stupac 8 predstavljaju postotak ko-munalnog otpada koji se spaljuje bez ponovnog isko-rištavanja energije.

Stupac 10 predstavlja uku-pnu količinu odloženog ili spaljenog komunalnog otpa-da u postocima, što bi trebalo dati rezultat od 100% za sva-ku kategoriju ili ćelije mijenja-ju boju u crveno što znači da podatke treba razjasniti.

Tabela na ovom radnom listu također sadrži informacije o sastavu komunalnog otpa-da i količini materijala koji se može reciklirati i uporabiti u

4

Skupljeni otpad odložen na

tradicionalno odlagalište

kao % ukupne vrijednosti

100%

100%

100%

100%

100%

100%

100%

100%

100%

100%

100%

100%

6

Skupljeni otpad odložen na

kontrolirano odlagalište


0%

0%

0%

0%

0%

0%

0%

0%

0%

0%

0%

0%

8

Skupljeni otpad spaljen bez

ponovnog iskorištenja

energije kao % ukupne

vrijednosti

0%

0%

0%

0%

0%

0%

0%

0%

0%

0%

0%

0%

24


druge svrhe, ali koji se odlaže na tradicionalna ili kontrolirana odlagališta jer ne postoji orga-nizirana selekcija.

2.6.1. Izračunavanje roka trajanja odlagališta

Brojčane vrijednosti unesene u redak 13 tabele predstavljaju broj radnih dana odlagali-šta na godišnjoj razini.

Brojčane vrijednosti unesene u redak 15 tabele predstavljaju predviđeni odnosno proci-jenjeni ukupni kapacitet trenutno korištenih odlagališta izražen u tonama, prema najbo-ljoj procjeni. Ako općina sudjeluje u regionalnom programu za odlaganje otpada, une-sena vrijednost treba predstavljati kapacitet kontroliranog odlagališta koji pripada ili je određen za navedenu lokalnu jedinicu.

Brojčane vrijednosti unesene u redak 16 tabele predstavljaju procjenu iskorištenog kapaci-teta odlagališta, što na primjer znači da je ukupni kapacitet odlagališta popunjen 80%, i to do kraja razdoblja izvješćivanja, uglavnom kalendarske godine. Ako općina sudjeluje u regional-nom programu za odlaganje otpada, unesena vrijednost treba predstavljati iskorišteni kapaci-tet kontroliranog odlagališta koji pripada ili je određen za navedenu lokalnu jedinicu.

Ovisno o prethodno unesenim podacima o iskorištenom kapacitetu odlagalištai dnev-nim količinama odlaganog komunalnog otpada, rezultat računanja u retku 18 na ovom radnom listu preostali je uporabni rok trajanja odlagališta ako se nastavi sa stalnim odla-ganjem komunalnog otpada danim tempom, sa ili bez spaljivanja.

Zbog okolnosti da se u nekim slučajevima i dalje koriste tradicionalne lokacije usporedno s izgrađenim sanitarnim (kontroliranim) odlagalištima, rezultati se dijele na tradicionalno odlaganje (na odlagalište) i sanitarno kontrolirano odlaganje (na sanitarno odlagalište). Rezultati ovise o postotku tradicionalnog i kontroliranog (sanitarnog) odlaganja navede-nog u stupcima 4 i 6. Ovo može biti samo izuzetak od pravila budući da je namjera da se tradicionalna odlagališta zatvore.

Ako se tradicionalno odlagalište zatvara i ako će ga zamijeniti sanitarno odlagalište, preo-stali kapacitet treba označiti s 0. Razdoblja naknadne brige nisu dio ovog proračuna.

Općina treba koristiti ove podatke kako bi procijenila vrijeme koje ima na raspolaganju prije potpunog iskorištenja tradicionalnog odlagališta, kao i u kojoj fazi će morati organi-zirati nove objekte ili planirati drukčiji način gospodarenja otpadom.


25

Ovaj radni list također sadrži grafikon obračunatog rezultata na kojem se vizualiziraju sve promjene unesenih podataka.


Pri unosu podataka u ovaj radni list, pritisnite dugme POČETNA na dnu radnog lista kako biste se vratili na MENI UNOSA PODATAKA i mogli ići na sljedeći radni list. Isto se može postići pritiskom na tab „sljedeći radni list“ na dnu stranice.

2.7. Radni list 6 – Ponovno iskorištavanje otpada

ORGANIZIRANO ODVOJENO SKUPLJANJE OTPADA – ODVOJENI KOMUNALNI OTPAD I ODLOŽENI OTPAD – PONOVNO ISKORIŠTAVANJE OTPADA (OPORABA), TRETMAN OTPADA I ROK TRAJANJA ODLAGALIŠTA

Slika 6. Ponovno iskorištavanje otpada

26


Brojčane vrijednosti koje se u vidu postotaka unose u stupac 2 i stupac 4 tabele radnog lista tre-baju predstavljati podatke o od-vojenom otpadu na izvoru ili/i na lokaciji odlagališta, što se potom automatski obračunava u tone, a na osnovi unesenog sastava otpa-da u Radnom listu 4, prekopirano u tonama u stupac 1.

Na osnovi unosa podataka u stupce 2 i 4, ova operacija omo-gućava izračunavanje potpuno odvojenih količina u tonama i sastava odvojenog komunalnog otpada u stupcima 7 i 8.

Ako bilo koja ćelija u stupcima 2 ili 4 ima vrijednost veću od 0, moraju se unijeti i odgovarajuće brojčane vrijednosti u stupce 13, 15 i 17 iste tabele, u koje se uno-se podaci ovisno o prirodi obra-de odvojenog otpada.

Brojčane vrijednosti koje se u vidu postotaka unose u stupac 9 predstavljaju sastav i koli-činu otpada preostalog nakon odvajanja, izraženog u tonama i odloženog na odlagališta, i to kao % ukupnog skupljenog komunalnog otpada. Ova operacija omogućava rezultat obračuna ukupne odložene količine (na odlagališta) izražene u tonama kao i sastava ko-munalnog otpada odloženog na odlagalište, navedenog u stupcima 10 i 11.

U stupcu 12 automatski se zbrajaju postoci odvojenog i odloženog komunalnog otpa-da unesenog u stupce 2, 4 i 9 i treba biti jednak rezultatu od 100%. Ako to nije slučaj, spomenute ćelije u stupcu 12 mijenjaju boju naznačavajući pogrešan unos podataka koji treba razjasniti.

Na desnoj strani tabele radnog lista podaci se unose u stupce 13, 15 i 17.

2

Komunalni otpad

separiran na izvoru kao % ukupne

vrijednosti

60%

0%

50%

0%

60%

50%

50%

0%

0%

90%

90%

0%

4

Skupljeni otpad separiran

na lokaciji odlagališta


30%

0%

0%

0%

10%

0%

20%

0%

0%

0%

0%

9

Skupljeni otpad odložen na odlagalište


30%

100%

50%

100%

30%

50%

30%

100%

100%

10%

10%

100%


27

Ako bilo koja ćelija u stupcima 2 i 4 ima vrijednost, odgovarajuće broj-čane vrijednosti MORAJU se unijeti u stupce 13, 15 i 17. To znači da ako se samo 20% otpada odvaja ali se 100% stavlja na tržište, unos u ćelije ovog stupca treba biti 100%, što se može provjeriti preko količina čiji se ukupni rezultat treba poklapati.

Brojčane vrijednosti u vidu po-stotaka od ukupnog odvojenog otpada koje se unose u stupac 13 predstavljaju sastav i količine odvojenog otpada koji je stavljen na tržište za reciklažu ili se nalazi na lageru u tu svrhu.

Brojčane vrijednosti u vidu po-stotaka od ukupnog odvojenog otpada koje se unose u stupac 15 predstavljaju sastav i količine od-vojenog otpada koji je spaljen uz ponovno iskorištavanje energije.

Brojčane vrijednosti u vidu po-stotaka od ukupnog odvojenog otpada koje se unose u stupac 17 predstavljaju sastav i količine odvojenog otpada koji se koristi za kompostiranje.

Stupac 19 je samoobračunski i računa unesene ukupne vrijednosti odvojenog otpada (odnosno podatke o „sudbini“ otpada koji je prošao odvajanje) te stoga, ako bilo koja ćelija u stupcima 2 i 4 ima vrijednost (količine odvojenog otpada), MORAJU se unijeti odgovarajuće brojčane vrijednosti u stupce 13, 15 i 17 (od ukupnog odvojenog otpada) ili će zbroj u stupcu 19 biti >< 100% a odgovarajuće će ćelije promijeniti boju u crveno, naznačavajući pogrešan unos podataka ili potrebu da se podaci razjasne. U ovom slučaju, ako se podaci provjere a zbroj u ćeliji je < 100%, to može značiti da je odvajanje rezultiralo

13

Separirani otpad stavljen

na tržište za reciklažu ili

na lageru kao % ukupnog

separiranog otpada

80%

60%

0%

0%

100%

100%

60%

0%

0%

40%

10%

0%

od ukupnog separiranog

otpada

15

Separirani otpad spaljen

uz ponovno iskorištavanje energije kao % ukupnog

separiranog otpada

20%

40%

0%

0%

0%

0%

40%

0%

0%

60%

90%

0%


otpada

17

% separiranog kompostiranog

otpada kao % ukupnog

separiranog otpada

0%

0%

100%

0%

0%

0%

0%

0%

0%

0%

0%

0%


otpada

28


neopravdanim troškovima, odnosno ako je rezultat > 100% da unesene podatke treba ponovo provjeriti. To također znači da ukupna količina u stupcu 19 treba biti jednaka ukupnom zbroju količina odvojenog otpada u tonama u stupcu 7.

Unošenjem podataka tabela ovog radnog lista omogućava općini da napravi „presjek“ količine prema tipu materijala koji se reciklira ili se može reciklirati, odnosno iskoristiti za biološko ponovno iskorištavanje ili ponovno iskorištavanje energije, kao i koliko se komu-nalnog otpada u tonama odlaže na odlagalište, uključujući sastav otpada koji ide u tlo.

2.7.1. Izračunavanje roka trajanja odlagališta

Ovisno o podacima unesenim u prethodni radni list (5) o iskorištenom kapacitetu odlagališta i dnevnoj količini odloženog komunalnog otpada, redak 19 ovog radnog lista automatski obračunava preostali rok trajanja odlagališta ako se komunalni otpad stalno odlaže ali i obavlja odvajanje, u usporedbi s rokom trajanja odlagališta bez odvajanja otpada u retku 20.

Ovo mogu biti korisne informacije za općinu kako bi procijenila produženi rok trajanja odlagališta ako je odvajanje jedna opcija u okviru gospodarenja otpadom.

Slika 5.2. Rok trajanja odlagališta

Nadalje, rezultat računanja ovog radnog lista prikazan u ukupnim rezultatima stupca 7 (koli-čine odvojenog otpada) i stupca 10 (količine otpada koji se odlaže na odlagalište) predstavlja


29

korisne informacije za lokalnu samoupravu jer se može iskoristiti kako bi se moguće uštede istaknule i predstavile općini (kao rezultat razlike u količinama odloženog otpada) u naknada-ma za istovar ili odlaganje koje se uglavnom naplaćuju na ulazu u kontrolirano odlagalište.

Ovaj radni list također sadrži 4 grafikona izračunatog rezultata na kojem se vizualiziraju sve promjene unesenih podataka.


Pri unosu podataka u ovaj radni list, pritisnite dugme POČETNA na dnu radnog lista kako biste se vratili na MENI UNOSA PODATAKA i mogli ići na sljedeći radni list. Isto se može postići pritiskom na tab „sljedeći radni list“ na dnu stranice.

2.8. Radni list 7 – Pokrivanje troškova skupljanja i prijevoza

POKRIVENOST USLUGOM ORGANIZIRANOG SKUPLJANJA OTPADA

Slika 7. Pokrivanje troškova skupljanja i prijevoza

30


Ukupni broj stanovnika ili kućanstava (redak a) u ovu se tabelu kopira iz prethodno une-senih podataka. Ono što treba unijeti u bijelo obojene ćelije redaka b i c tabele pokri-venosti uslugom oganiziranog skupljanja otpada jest broj urbanih i ruralnih kućanstava čiji zbroj treba biti jednak ukupnom broju kućanstava u lijevoj tabeli koja se automatski generira iz Radnog lista 2. Ako se ovaj zbroj razlikuje, ćelija (u redu a) mijenja boju u crve-no, naznačavajući nepoklapanje podataka koje treba provjeriti.

Bijele ćelije redova e i f tabele pokrivenosti uslugom organiziranog skupljanja otpada trebaju sadržavati podatke o broju stanovnika ili kućanstava pokrivenih uslugom organi-ziranog prikupljanja otpada. Zbroj ova dva retka računa se u redu d (brojčana vrijednost u ovoj ćeliji može biti jednaka ukupnom broju stanovnika ili kućanstava u slučaju 100%-tne pokrivenosti uslugom, ali ne može biti veća. Ova vrijednost treba biti jednaka vrijednosti unesenoj u redak 1 stupca 1 Radnog lista 2). Ako se zbroj razlikuje, ćelija (u redu d) mijenja boju u crveno, naznačavajući nepoklapanje podataka koje treba provjeriti.

Od ove točke dalje model obračunava postotak pokrivenosti uslugom organiziranog pri-kupljanja otpada.

2.8.1. Opći i financijski podaci

Ovaj radni list može se iskoristiti za procjenu troškova skupljanja i prijevoza komunalnog otpada.

U retke 1 i 2 unose se osnovne informacije poput naziva i lokacije javnog komunalnog poduzeća, općih informacija o glavnim djelatnostima i uslugama, uz naznaku je li riječ o poduzeću koje je specijalizirano ili se bavi mješovitim komunalnim poslovima.

U retku 3 nalaze se osnovni podaci o udjelu prihoda od gospodarenju otpadom (u %) u usporedbi s ukupnim prihodima.

U redak 4 tabele OPĆI I FINANCIJSKI PODACI unose se podaci o postotku naplaćenih usluga u usporedbi s ukupnim fakturiranim prihodima. Ovi podaci koriste se za računanje nužne razine tarifa potrebne za postizanje prihoda pri 100% naplate, a nakon unošenja tarifa na desnoj strani radnog lista (tabela TARIFE). Kad se unese odgovarajuća politika fakturiranja cijena i trenutna razina cijena, tabela TARIFE izračunava neophodno poveća-nje tarife kako bi se postigla puna pokrivenost troškova (pod pretpostavkom da se tarife računaju na osnovi toga) i je li naplata računa jednaka fakturiranom iznosu.


31

Redak 5 treba sadržavati financijske podatke (u eurima, uz mogućnost unošenja svih financijskih podataka u lokalnoj valuti) o godišnjim prihodima od gospodarenja komu-nalnim otpadom.

Redak 6 treba sadržavati financijske podatke (u eurima, uz mogućnost unošenja svih financijskih podataka u lokalnoj valuti) o ukupnim godišnjim troškovima za gospodarenje komunalnim otpadom (materijalni troškovi, plaće, amortizacija i ostali troškovi) u vezi sa skupljanjem i prijevozom otpada (u eurima, uz mogućnost unošenja svih financijskih po-dataka u lokalnoj valuti).

Nakon unosa podataka o ukupnim prihodima i troškovima organiziranog skupljanja i pri-jevoza otpada u recima 8 i 9, model računa neophodno povećanje prihoda odnosno smanjenje troškova koje se mora postići kako bi se uravnotežili prihodi i troškovi.

U redak 11 unosi se broj zaposlenih javnog komunalnog poduzeća koji su angažirani na upravljanju otpadom. Nakon ovog unosa, model obračunava pokazatelje efikasnosti za JKP ili operatera, poput godišnje skupljene količine otpada po zaposlenom izraženo u tonama, broj stanovnika koje opsluži jedan zaposleni kao i broj zaposlenih na 1000 sta-novnika. Najbolje je da brojka koja se unese bude broj zaposlenih izravno angažiranih na gospodarenju otpadom.

Na osnovi financijskih podataka unesenih u ovaj radni list, model u retku 15 računa tro-šak skupljanja i prijevoza otpada u eurima (ili u lokalnoj valuti ako je unesena) po toni. Ova je informacija od ključne važnosti za tvrtku kao i za lokalnu jedinicu i svi sljedeći koraci za unaprjeđenje efikasnosti odnosno planiranje investicija ovise o kvaliteti ovih podataka. Zbog toga ih treba pažljivo provjeriti prije unosa.


Pri unosu podataka u ovaj radni list pritisnite dugme POČETNA na dnu radnog lista kako biste se vratili na MENI UNOSA PODATAKA i mogli ići na sljedeći radni list. Isto se može postići pritiskom na tab „sljedeći radni list“ na dnu stranice.

32


2.9. Radni list 8 – Financiranje investicija

INVESTICIJE U OPREMU I SREDSTVA ZA SKUPLJANJE I PRIJEVOZ KOMUNALNOG OTPADA, TRETMAN OTPADA I ODLAGALIŠTA

Slika 8. Financiranje investicija

Tabela ovog radnog lista može se koristiti za procjenu dodatnih troškova za obnavljanje opreme i ulaganja u vozila. Podaci se unose u stupce 1–3, 5 i 7.

Unosom brojčanih vrijednosti (obilježavanje redova za razne artikle opreme može se pri-lagoditi potrebama jedinice lokalne samouprave) za postojeći broj jedinica u optjecaju (stupac 1) i planirane kupovine kontejnera i/ili vozila (stupac 2), kao i cijenu po jedinici opreme (stupac 3), model izračunava ukupnu vrijednost planiranih investicija u eurima ili lokalnoj valuti.

Unose se i podaci (stupac 5) o stopi amortizacije za opremu i vozila u uporabi.

Podaci utemeljni na informacijama o troškovima financiranja kod banaka o godišnjem iznosu servisiranja zaduženja (opcionalno) unose se u stupac 7.


33

U stupcu 8 obračunava se iznos za godišnju amortizaciju i troškove financiranja, po tipu sredstva i ukupnom iznosu na godišnjoj razini.

Ovi podaci kopiraju se u tabelu KOREKCIJA TROŠKOVA SKUPLJANJA I PRIJEVOZA gdje se u redak 3 mogu unijeti podaci o procijenjenom povećanju odnosno smanjenju varija-bilnih troškova skupljanja i prijevoza, tj. povećanje cijene goriva ili smanjenje troškova održavanja, itd.

Unosom podataka u ovu tabelu, model računa ukupnu vrijednost investicija, amortizacije i troškova financiranja, što za rezultat ima obračun godišnjeg povećanja troškova skuplja-nja i prijevoza po toni, izraženo u eurima i postocima, a u usporedbi s trenutnim troškovi-ma. Od retka 39 ubacuju se sve investicije za reciklažu, ponovno iskorištavanje i tretman otpada. Zbog amortizacije investicija se dijeli u troškove ispitivanja, projektiranja i dobiva-nja dozvola, financijske obveze za kupovinu zemljišta, postrojenja, mobilnu opremu, kao i instalacije i građevinske radove.

Od retka 48 ubacuju se investicije u vezi s izgradnjom sanitarnih odlagališta. Zbog amor-tizacije investicija se dijeli u troškove ispitivanja, projektiranja i dobivanja dozvola, finan-cijske obveze za kupovinu zemljišta, postrojenja, mobilnu opremu, kao i instalacije i gra-đevinske radove.

Unosom podataka model računa ukupnu vrijednost investicija, amortizacije i troškova financiranja, što za rezultat ima obračun godišnjeg povećanja troškova za skupljanje, pri-jevoz, tretman i odlaganje na odlagališta po toni, izraženo u eurima i postocima, a u uspo-redbi s trenutnim troškovima.

Ovaj radni list osigurava jedinici lokalne samouprave informacije o tome kolika finacij-ska sredstva treba uložiti u neophodnu odnosno planiranu novu opremu i vozila, cijenu financiranja i efekat različitih opcija financiranja (u slučaju nedostatka vlastitih financij-skih sredstava) na obračun troškova za skupljanje i prijevoz komunalnog otpada, tretman otpada i investicije u odlagališta. Štoviše, troškovi obračunati u ovom radnom listu (red 7 – KOREKCIJA TROŠKOVA ZA SKUPLJANJE, PRIJEVOZ, RECIKLAŽU I ODLAGANJE NA OD-LAGALIŠTE) predstavljaju osnovu za obračun tarifa za potpuno pokriće troškova budući da uključuju operativne troškove, amortizaciju i troškove (financiranja) investicija.


34


Pri unosu podataka u ovaj radni list pritisnite dugme POČETNA na dnu radnog lista kako biste se vratili na MENI UNOSA PODATAKA i išli na MENI REZULTATA – SAŽETAK POKAZA-TELJA ili išli na sljedeći radni list. Isto se može postići pritiskom na tab „sljedeći radni list“ na dnu stranice.

2.10. Radni list 9 – Narativne informacije o upravljanju komunalnim otpadom

Ovaj radni list ne koristi se za računanje već za prikupljanje osnovnih tekstualnih informa-cija o organizaciji gospodarenja komunalnim otpadom.

Slika 9. Narativne informacije o upravljanju komunalnim otpadom

Na ovom radnom listu informacije se unose u sljedeća polja: Tip skupljanja, Operacije ponovnog iskorištavanja otpada, Lokacija organiziranog odvajanja, Lokalno komunalno poduzeće – operater, Informacije o odlagalištu, Pokriće punih troškova za skupljanje i pri-jevoz do odlagališta i Ostalo.

Popis kontejnera za rezultat ima ukupni volumen koji je trenutno na raspolaganju u vidu pokazatelja i cifre usporedne onoj dostupnoj prema trenutnoj razini usluga, kao i one za optimalnu buduću pokrivenost (od 100%).


35

3. Tumačenje rezultata

Primarni cilj SWIS modela je podrška jedinicama lokalne samouprave u procjeni i organi-zaciji prikupljanja i obrade informacija na način koji će im pomoći da steknu jasnu sliku o stanju –gospodarenja otpadom u vlastitoj zajednici.

Najvažnija pitanja kod upravljanja komunalnim otpadom koja treba procijeniti i podaci koje treba obraditi i analizirati sljedeći su:

Koje se količine otpada proizvode i koliko se skupi? X

Kakav je sastav mješovitog komunalnog otpada? X

Koja se razina odvajanja postiže? X

Tretira li se otpad, ako da – kako, i na koji se način odlaže? X

Koliki su troškovi i razina efikasnosti trenutnog sustava? X

Ovo je polazna točka za JLS-e u razmatranju i planiranju budućih koraka o načinima una-prjeđenja gospodarenja komunalnim otpadom u vlastitim zajednicama.

3.1. Unosi podataka u vezi s rezultatima

Podaci u Radnom listu 1 omogućavaju jedinicama lokalne samouprave da naprave „pre-sjek stanja“ trenutne situacije u vezi s komunalnim otpadom u realnom vremenu kao izvršni sažetak svih trenutnih aktivnosti, budući da on skuplja sve radne listove s unosom podataka i njihove obračune u oblik sažetka. Nadalje, Radni list 1 nudi općinama moguć-nost istraživanja različitih opcija unošenjem planiranih podataka o upravljanju otpadom u radne listove za unos podataka 2 – 8, nakon što kompilira sve prethodne radne listove i njihove obračune u obliku sažetka.

36


Ovaj radni list sastoji se od 44 pokazatelja – rezultata radnih listova za unos podataka. Na prvi pogled svaki pokazatelj pruža informacije (na osnovi dostupnosti i kvalitete une-senih općinskih podataka) o važnim aspektima upravljanja komunalnim otpadom. Nakon završetka unosa podataka na lokalnim je jedinicama da analiziraju rezultate i planiraju mjere za unaprjeđenje kvalitete gospodarenja otpadom.

Slika 1.2. Primjer na popisu rezultata

Ovaj radni list također sadrži prosječne nizove pokazatelja za usporedbu dobivenih po-kazatelja upravljanja čvrstim komunalnim otpadom s priznatim prosjecima na tom polju. To može biti uvod u benchmarking (ogledne vrijednosti) za lokalne vlasti i davatelje usluga jer se može očekivati da se, nakon unosa relevantnih i pouzdanih podataka, rezultati mogu usporediti s drugima koji gospodare komunalnim otpadom u sličnom okruženju (na pri-mjer: urbano ili ruralno, veličina pokrivenog teritorija, broj i starost opreme, broj stanovnika, stupanj industrijskog ili ekonomskog razvoja, brdski odnosno ravničarski teren itd).

Kao što je već napomenuto, ovaj radni list sažetak je izveden iz radnih listova 2 – 8 za unos podataka. Potencijal za analizu i uporabu ovih pokazatelja daje se odvojeno za svaki radni list, po sljedećem redu:

Unosom podataka u Radni list 2, obračunati rezultat omogućava lokalnoj jedinici da pro-cijeni informacije o sljedećem:


37

ukupnom broju opsluživanih proizvođača otpada X

prosječnoj gustoći otpada (faktor konverzije od m X 3 u tone)

ukupnoj količini skupljenog komunalnog otpada u tonama, prema tipu podrije- Xtla otpada

optimizaciji opreme i objekata za količinu X

kreiranju pretpostavki o budućim količinama X

planiranju različitih (novih) opcija u vezi s gospodarenjem otpadom X

sastavu komunalnog otpada prema tipu podrijetla otpada X

prosječnoj dnevnoj količini skupljenog otpada po domaćinstvu i po glavi stanov- Xnika u kilogramima

trenutno osiguranom opsegu skupljanja (podaci iz narativnih informacija i popi- Xsa kontejnera)

potrebnom opsegu prikupljanja prema trenutnoj stopi skupljanja X

potrebnom opsegu skupljanja prema stopi skupljanja od 100% X

Unosom podataka u Radni list 3, obračunati rezultat omogućava općini da procijeni in-formacije o sljedećem:

ukupnoj približnoj količini proizvedenog komunalnog otpada, uključujući količi- Xnu pokrivenu organiziranim skupljanjem otpada

broju poznatih proizvođača otpada koji nisu pokriveni organiziranim skupljanjem otpada X

procjeni količine otpada iz ukupne količine koja se ne skuplja, što znači izmjereno Xili pretpostavljeno nekontrolirano odlaganje otpada u tonama na lokacije izvan kontrole lokalne jedinice

potencijalu za unaprjeđenje pokrivenosti uslugom X

potencijalu za smanjenje nekontroliranog odlaganja otpada. X

Unosom podataka i određivanjem sastava komunalnog otpada u Radnom listu 4, jedini-ca lokalne samouprave može iskoristiti ove informacije za sljedeće:

određivanje prosječnog sastava otpada X

procjenu potencijala gospodarenja otpadom u procesu odvajanja i reciklaže X

planiranje ciljeva za odvajanje otpada. X

38


Unosom podataka u Radni list 5, obračunati rezultat omogućava jedinici lokalne samou-prave da procijeni informacije o sljedećem:

ukupnim količinama komunalnog otpada odloženima na odlagališta sastavu ko- Xmunalnog otpada i količini materijala koji se može reciklirati i uporabiti u druge svr-he, ali koji se odlaže na odlagališta jer ne postoji organizirano odvojeno skupljanje

potencijalu za odvajanje otpada prema tipu materijala koji se može reciklirati X

preostalom uporabnom roku odlagališta ako se komunalni otpad stalno odlaže Xdatim tempom bez odvajanja

planiranju novih objekata ili nekom drugom vrstom gospodarenja otpadom X

potencijalnim dodatnim troškovima naknada za istovar ili odlaganje koje se Xuglavnom naplaćuju na ulazu u kontrolirana odlagališta.

Unosom podataka u Radni list 6, obračunati rezultat omogućava lokalnoj jedinici da:

odredi koliko komunalnog otpada (u tonama) prolazi odvajanje i koliko se zemlji- Xšta puni, uključujući i sastav otpada koji neiskorišten ide na odlagalište

istraži razne opcije za buduće korake i planove o količini komunalnog otpada Xprema tipu materijala koji je već odvojen (kako bi se poboljšalo odvajanje za one koje su već otpočele ovu aktivnost) ili se potencijalno može reciklirati (za one koje su u fazi planiranja)

odredi sudbinu odvojenih materijala (staviti na tržište, kompostirati ili spaliti) kako Xbi jedinica lokalne samouprave mogla procijeniti ekonomske rezultate i utjecaj ovih radova na zaštitu okoliša

stvori svijest u lokalnoj zajednici o tome koliki je preostali rok trajanja odlagališta Xako se komunalni otpad stalno odlaže ali se obavlja odvajanje otpada, u uspored-bi s rokom trajanja odlagališta bez odvajanja

procijeni potencijalne uštede (kao rezultat smanjenja količine odloženog otpa- Xda) u naknadama za istovar i odlaganje koje se uglavnom naplaćuju na ulazu kontroliranog odlagališta.


39

Unosom podataka u Radni list 7, obračunati rezultat može koristiti jedinici lokalne samo-uprave za:

procjenu troškova skupljanja i prijevoza komunalnog otpada po toni s postoje- Xćom opremom i trenutnim tipom gospodarenja otpadom

procjenu neophodnog povećanja prihoda odnosno smanjenja troškova koje se Xmora ostvariti kako bi se uravnotežili prihodi i troškovi

procjenu pokazatelja efikasnosti poput količine otpada koji se godišnje skupi po Xzaposlenom, izraženo u tonama, broj stanovnika koje opsluži jedan zaposleni, kao i broj zaposlenih na 1000 stanovnika

planiranje organizacijskih ili strukturnih poboljšanja u skupljanju i prijevozu ko- Xmunalnog otpada

usporedba s drugim lokalnim jedinicama koje rade pod sličnim uvjetima. X

Obračunati rezultati u Radnom listu 8 omogućavaju jedinici lokalne samouprave da pro-cijeni informacije o sljedećem:

kolika sredstva treba uložiti u neophodnu ili planiranu kupovinu nove opreme i vozila, X

cijenu financiranja i efekat različitih opcija financiranja (u slučaju nedostatka vla- Xstitih sredstava)

obračun troškova za skupljanje i prijevoz komunalnog otpada kao osnovicu za Xračunanje tarifa s punim pokrićem troškova, jer uključuje operativne troškove, amortizaciju i troškove investiranja (financiranja).

Radni list 9 – Narativne informacije o gospodarenju komunalnim otpadom

Ovaj radni list samo se djelomično koristi za računanje, a više služi za prikupljanje osnov-nih tekstualnih informacija o gospodarenju komunalnim otpadom.

U ovom se radnom listu tekstualne informacije o:

tipu skupljanja, X

operacijama skupljanja otpada, X

lokaciji organiziranog odvajanja, X

lokalnom javnom komunalnom poduzeću – operateru, X

40


odlagalištu – informacije o lokaciji, X

cjelovitom pokrivanju troškova za prikupljanje i prijevoz do odlagališta, itd. X

mogu koristiti za planiranje gospodarenja otpadom kao i za pružanje osnovnih informaci-ja raznim domaćim i drugim institucijama, kao i potencijalnim investitorima, o trenutnom stanju u gospodarenju otpadom.

Obračunati rezultati u Narativnim informacijama omogućavaju općini da procijeni in-formacije o sljedećem:

Trenutnoj količini skupljanja, X

Potrebnoj količini usluge u m X 3 pod trenutnim tempom skupljanja

Potrebnoj količini usluge u m X 3 pod 100% tempom skupljanja

Odnosu između pružene i obvezne usluge pod trenutnim uvjetima X

Odnos između pružene i obvezne usluge pod uvjetima tempa skupljanja od 100%. X

3.2. Tumačenje pokazatelja

Opseg odgovarajućih rezultata u velikoj mjeri ovisi o topografiji, geografiji, gradskim i peri-fernim strukturama, dostupnim tehnologijama i objektima kao i sveukupnoj ekonomskoj situaciji (prihvatljivosti cijena). Nadalje, postoje lokalne i regionalne strukture od ključne važnosti, kao i operativna praksa (noćno skupljanje, dvosmjenski sustav s ciljem postizanja smanjenja fiksnih troškova) i trenutne mogućnosti i uvjeti u pogledu bankarskih usluga i kreditiranja.

Opseg koji se može identificirati mora se nedvosmisleno objaviti u izjavi o razini pružanja usluga u okviru javne politike koja jasno navodi političku volju da se:

A) Osigura efikasna i socijalno prihvatljiva usluga za dobrobit stanovništva

B) Postigne povećanje razine usluge i njezina revizija prema ključnim pokazateljima učinka i pokazateljima razine usluge.

Dva nova izraza uključuju se u sve strateške i planske dokumente:

Razina usluge (stopa usluge kao % osiguravanja potpune usluge) X

Ključni pokazatelji učinka – KPU (Key Performance Indicators - KPI), pokazatelji Xefikasnosti koji omogućuju usporedbu između različitih modela, planova i dava-telja usluga.


41

Tabela 1. Sažetak pokazatelja (Popis rezultata)

42


Stranica sa sažetkom uključuje ukupno 44 pokazatelja razine usluge i ključnih pokaza-telja učinka.

(1-3) Stopa skupljanja u urbanim i djelomično urbanim područjima je iznad 90%. Pret-hodno istraživanje upućuje na to da djelomično urbana područja poput gradske periferije ne pokazuju velike varijacije u usporedbi s urbanim područjima pa se stoga uključuju u stopu skupljanja (usluge) urbanih područja. Stopa skupljanja u ruralnim područjima viša je od 60%, što rezultira ukupnom razinom usluge of 70-80% stope skupljanja komunalnog otpada.

Predložene stope skupljanja (pokazatelji razine usluga) u pogledu vremena:

Urbana i djelomično urbana područja: >90% >95% ~100%

Ruralna područja: >60% >70% >80% >85% ~100%

Ukupno (ovisi o proporciji stanovništva u urbanim, djelomično urbanim i ruralnim po-dručjima i obračunava se prema pretpostavci 35-45%:65:55%)

Ukupno: >70% >80% >85% >90% >95%

(4) Proizvodnja / skupljanje otpada kućanstava ovisi o situaciji s proizvodnjom otpa-da po glavi stanovnika i prosječnom broju članova kućanstva.

Izrazito se preporučuje provedba specifične ankete među kućanstvima o proizvodnji ot-pada – standardni program i obrazac pridodati su u poglavlju 4.4.

(5) Proizvodnja / skupljanje otpada po glavi stanovnika u velikoj mjeri ovisi o eko-nomskoj situaciji, financijskoj prihvatljivosti i prostornoj lokaciji (urbanoj ili ruralnoj). Pro-izvodnja komunalnog otpada varira u opsegu od 0,35 kg do 1,2 kg (isključujući dotrajala vozila, elektronski otpad i ostali posebni otpad koji ne spada u odgovornost davatelja javne usluge).

(6-9) Reperne točke za zaposlene ovise o stopi mehanizacije. Stopa odabrane mehani-zacije u znatnoj mjeri ovisi o strukturi prihoda, stopi nezaposlenosti i socijalnim stegama. Prosječna stopa mehanizacije i uobičajeni (ne i optimalni) razmjer administrativnog pre-ma operativnom osoblju omogućava 650 tona po zaposleniku godišnje. Visoki razmjer mehanizacije i optimizacije omogućava i do 1600 tona po zaposleniku godišnje.

Optimizirani razmjer administrativnog prema operativnom kadru počinje od 1:14, a u izuzetno efikasnom pružanju usluga raste do 1:25.


43

Broj stanovnika opslužen po zaposleniku u velikoj mjeri ovisi o lokaciji, udaljenosti od odlagališta, kao i o sustavu skupljanja i gustoće stanovništva na području pokrivenom uslugom. U urbanim područjima, a s prosječnom stopom mehanizacije, uobičajeni raz-mjer može biti 3900 opsluženih stanovnika. Ova brojka može narasti do razine iznad 7000 stanovnika. U ruralnim područjima realna je jedna trećina (od 1300 do 2300 stanovnika).

(10-14) Trenutno osigurani opseg usluge proizvod je lociranih kontejnera i opreme za skupljanje otpada prema fluktuaciji prijevoza. Trenutni traženi opseg proizvod je opsluže-nog broja stanovnika pomnožen s dnevnom proizvodnjom otpada po stanovniku, podi-jeljeno sa specifičnom gustoćom otpada. Odnos između traženog i osiguranog opsega je blizu broja 1. Odnos između traženog opsega pod uvjetima skupljanja od 100% i trenutno osiguranog opsega opisuje dodatno potrebni opseg i podržava proces donošenja odluka u pogledu investicija. Ako se dodatni opseg ne može ugraditi zbog nedostatka proračuna za investicije, treba uzeti u razmatranje sustav s više smjena, uz dodatni pozitivni aspekt smanjenja fiksnih troškova.

Traženi opseg u velikoj mjeri ovisi o dnevnoj stopi proizvodnje otpada po stanovniku i gustoći otpada. Osigurani opseg zbroj je svih osiguranih sustava skupljanja za ostatke i materijale koji se mogu reciklirati.

(15-19) Ove obračunske brojke uglavnom se koriste u svrhu informiranja i uspoređivanja. Razlika između teoretski izračunate proizvodnje otpada i stvarno skupljenog otpada re-zultira procjenom „nekontroliranog“ odlaganja.

(20-22) Odlaganje otpada na tradicionalnim i sanitarnim lokacijama u svrhu informira-nja i planiranja. Većina slučajeva ima situaciju „ili-ili“, tek je nekoliko mješovitih sustava u kojima tradicionalno odlagalište funkcionira paralelno sa sanitarnim objektom, naročito tijekom aktivnosti sanacije i ispunjavanja preostalog prostora.

(23-26) Odlaganje otpada na odlagalište nakon odvajanja (izvor, područje, mehanič-ko-biološka analiza na lokaciji odlagališta, itd.) preostali je postotak i u velikoj mjeri ovisi o efikasnosti odvajanja. Stopa reciklaže kreće se u opsegu 0—65% (efektivna sto-pa reciklaže – ne treba je uspoređivati sa stopama „reciklaže“ objavljivanima u Austriji, Švedskoj i ostalim zemljama EU-a gdje se uporaba toplinske energije i ostale strate-gije ponovnog iskorištavanja ubrajaju u stopu reciklaže >86%). Stopa reciklaže po glavi stanovnika izraženo u kilogramima po danu ovisi o prostornoj lokaciji (urbana/ruralna) i svakodnevnoj proizvodnji otpada, od sustava skupljanja za reciklažne mate-rijale i od sustava otpada (postoje velike razlike između urbanih i ruralnih područja).

44


Treba uzeti u obzir opseg od 0 do 0,42 kg po stanovniku po danu. Brojke odražavaju efektivne (stvarne) reciklažne kvote, a ne reciklažni potencijal koji ovisi o potrošačkom ponašanju i sastavu otpada.

(27-29) Ove reperne točke odnose se na odvojeni otpad i identificiraju količinu odvojenog otpada koji se reciklira, ponovno koristi i nad kojim se vrši neki povrat, itd. Ostaci hrane uglavnom se odlažu ili koriste za povrat toplinske energije. Odvojene frakcije otpada mogu postići stopu reciklaže između 0 i 80%, stopu povrata do 40% i stopu kompostiranja do 65% (mehaničko -biološka analiza – brojke). Svi postoci izražavaju se u odnosu na odvojenu sku-pljenu, recikliranu, ponovo iskorištenu (ili za kompostiranje) unosnu težinu otpada.

(30-34) Ove reperne točke odnose se na kapacitet odlagališta i preostali kapacitet, a re-zultat im je preostali broj godina odlaganja koji se odnosi na:

tradicionalne aktivnosti odlaganja sa ili bez reciklaže i ponovnog iskorištavanja X

aktivnosti sanitarnog odlaganja sa ili bez reciklaže i ponovnog iskorištavanja. X

Nove instalacije imaju rok trajanja (razdoblje odlaganja) od najmanje 30 godina u korelaci-ji s minimalnim razdobljem amortizacije građevinskih objekata od 25 godina i razumnim modeliranjem analize troškova i koristi („Cost-Benefit Analysis“). Tradicionalne lokacije ne ostaju u uporabi duže od uobičajenog prijelaznog razdoblja od 10 – 15 godina. Rok trajanja objekta za odlaganje otpada povećava se razmjerno postignutoj stopi reciklaže, ponovnom iskorištavanju i redukciji (izbjegavanju).

(35-44) Ove brojke mahom se odnose na financijske implikacije u svrhu razvoja tarifa i s ciljem da se postigne potpuno pokriće troškova. Usporedba trenutno traženih troš-kova skupljanja s budućim predviđenim troškovima (postići 100% cijene otpada i tarife skupljanja, uz uzimanje siromašnih u računicu - približno 6-10% uključenog dodatka za siromašne, rezultira stopom od 90% naplate naknada) kao i budućim traženim troško-vima ulaganja, uključujući potrebe za ulaganjem u odvajanje, recikliranje, deponiranje, tretman, ponovno iskorištavanje, itd., rezultira cijenom po toni za općinska poduzeća ili operatere, kao i naknade po domaćinstvu i godini (za punu pokrivenost uslugom). Brojke predstavljaju samo grube pokazatelje utemeljene isključivo na općem povećanju uku-pnih troškova. Za točniju kalkulaciju treba izvršiti precizan obračun troškova i prihoda za svaki segment, uključujući i specifične karakteristike mogućih tehnoloških rješenja, opcije financiranja i institucionalna/organizacijska pitanja.

Za odlaganje trenutno je na snazi minimalna tarifa od 15 eura po toni, označena s ci-ljem osiguravanja adekvatnog i standardiziranog rukovođenja odlagalištem uključujući


45

i amortizaciju. Stoga je razlika između pukih troškova skupljanja i zbroja troškova sku-pljanja i odlaganja >15 eura. Neovisno o načinu financiranja investicije (donacija, povo-ljan kredit, komercijalni kredit, subvencije), obračun tarife izveden je prema perspektivi potpunog pokrića troškova.

3.3. Analize tijeka otpada (model STAN) – sljedeći korak

Ovo poglavlje sadrži dodatne informacije. Sve aktivnosti prikupljanja i obrade podataka vode ka sljedećem logičnom koraku analize tijeka otpada, za što se mogu koristiti razni modeli. Jedan od njih je STAN koji će ovdje biti predstavljen.

Slika 10. Analiza tijeka – primjer pružanja usluge od strane općine

46


STAN (skraćenica od subSTance flow ANalysis) besplatni je softver koji pomaže u izradi analize tijeka materijala prema austrijskom standardu ÖNorm S 2096 (analiza tijeka mate-rijala – primjena u upravljanju otpadom).

Nakon izgradnje grafičkog modela s unaprijed definiranim komponentama (procesi, tijekovi, ograničenje sustava, polja s tekstom) možete unijeti ili uvesti poznate podatke (tijekovi mase i zalihe, tijekovi volumena i zalihe, koncentracije, koeficijenti prijenosa) za različite slojeve (roba, materije, energija) i razdoblja, kako biste izračunali nepoznate količi-ne. Svi tijekovi prikazuju se u Sankey stilu, tj. širina tijeka proporcionalna je njegovoj vrijed-nosti. Grafički prikaz modela može se otiskati ili se mogu izvesti u pogodnijem formatu. Microsoft Excel koristi se kao sučelje za uvoz i izvoz podataka.

Također postoji i opcija uzimanja u obzir nepouzdanosti podataka. Algoritam računa ko-risti matematičke statističke alate poput poravnanja podataka, širenje grešaka i otkrivanje krupnih grešaka.


47

4. Prilozi

4.1. Napomene o prikupljanju podataka i najčešće korištene definicije

4.1.1. Opće napomene

Zahtjevi ovog modela za podacima pokušaj su „pokrivanja“ relevantnih podataka za sku-pljanje komunalnog otpada i njihova obrada u modelu informacijskog sustava. Međutim, možda neće odgovarati u istoj mjeri svim državama jer su one na različitim razinama indu-strijskog razvoja, socijalne dobrobiti, prosperiteta, potrošačkih navika i tehničkog razvoja gospodarenja otpadom. To može u nekim slučajevima dovesti i do unosa različitih poda-taka, što dovodi do različitih pokazatelja ili pogrešnog razumijevanja pokazatelja osigura-nih u samom modelu, unatoč objašnjenjima i definicijama.

4.1.2. Podaci koji nedostaju

Na početku se mora napomenuti da nedostupnost informacija ne znači isto što i nepo-stojanje podataka. Ako se podaci odnose na određenu vrstu gospodarenja otpadom, a to gospodarenje ne postoji, onda se, naravno, ti podaci ni ne mogu unijeti. Nedostatak po-dataka iz takvog se razloga može zvati umjetnom rupom u podacima. Te rupe u podaci-ma koje nastaju zbog nepostojanja gospodarenja otpadom poput „skupljanja odvojenih frakcija otpada“ i „drugih postrojenja za tretman otpada“ (osim odlagališta) mogu pred-stavljati objašnjenje za velike jazove u podacima u državama pristupnicama, što utječe na mogućnost usporedbe u gospodarenju otpadom.

48


4.1.3. Nedostatak knjigovodstvenih podataka o otpadu

Pored gore spomenutih umjetnih nedostataka u podacima, postoje također i „polu-umjet-ni“ jazovi u podacima koji nastaju uslijed nesposobnosti ili nedostatka volje kod poduzeća (koja se bave skupljanjem komunalnog otpada) da precizno odrede izvore otpada i tipove otpada za ukupni otpad koji prikupljaju. Ovakav nedostatak podataka ne može se riješiti kratkoročno ili srednjoročno. Kao prvo, treba postojati obveza za poduzeća da izvješćuju o gospodarenju otpadom i izvješća treba kontrolirati. Kao drugo, izvješćivanje treba biti usuglašeno primjenom određenog formata izvješća. Rupe u podacima koje proizlaze iz nepostojanja ili slabo razvijenog knjigovodstva o otpadu u poduzećima mogu se zatvoriti samo razvojem i provođenjem određenih formata za izvješćivanje od strane administraci-je i obukom odgovornih zaposlenika u poduzećima.

4.1.4. Podaci koji nedostaju uslijed nesnimanja stanja ili nepostojanja baza podataka

Podaci koji nedostaju u gospodarenju otpadom uglavnom su o:

sastavu mješovitog komunalnog otpada; X

skupljanju odvojenih frakcija otpada; X

drugim instalacijama za tretman otpada. X

Iako su izvedene razne studije o mješovitom komunalnom otpadu, vrlo je teško država-ma pristupnicama razviti se na ovom polju. Najvažniji problem koji se može prevladati je kvaliteta podataka.

4.1.5. Kvaliteta podataka

Kvaliteta podataka ovisi o dostupnosti tehničkih i administrativnih alata.

Prije svega, kolne vage moraju biti dostupne radi preciznog određivanja količine otpada. Ovo uglavnom nije slučaj kod većine odlagališta u državama pristupnicama. Nadalje, pre-cizno određivanje tipa otpada, izvora otpada i sastava otpada kod komunalnih poduzeća ili operatera u većini država pristupnica tek počinje i ne može se smatrati pouzdanim.


49

4.1.6. Najčešće korištene definicije1 u gospodarenju otpadom

4.1.6.1. Otpad

- Odnosi se na materijale koji nisu primarni proizvodi (tj. proizvodi proizvedeni za tržište) koje proizvođač više ne treba za vlastite svrhe proizvodnje, transformacije ili potrošnje pa ih odbacuje odnosno namjerava odbaciti ili se to od njega zahtijeva. Otpad se može proizvoditi tijekom eksploatacije sirovina, tijekom obrade sirovina u poluproizvode ili go-tove proizvode, tijekom potrošnje gotovih proizvoda i tijekom bilo koje druge ljudske aktivnosti.

4.1.6.2. Komunalni otpad

- Komunalni otpad uključuje otpad iz kućanstava te otpad iz proizvodne i/ili uslužne dje-latnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava

Definicija uključuje i sljedeće:

krupni otpad (bijela tehnika, stari namještaj, madraci), dvorišni otpad, lišće, po- Xkošenu travu,

otpad kućne radinosti i trgovine, malih poduzeća, uredskih zgrada i institucija X(škola, bolnica, državnih zgrada),

otpad iz odabranih općinskih usluga, tj. otpad od održavanja parkova i vrtova, Xotpad od usluge čišćenja ulica (čišćenje ulica metlom i sadržaj kanti za otpatke, otpad od čišćenja tražnica).

1 Eurostat/OECD

50


4.1.6.3. Biorazgradivi otpad

Sav otpad koji može proći kroz anaerobno ili aerobno raspadanje, poput otpadaka od hrane ili vrtnog otpada, ali također i papirnati otpad.

4.1.6.4. Krupni otpad

Otpad koji zbog svog glomaznog karaktera zahtijeva specijalne uvjete za upravljanje, po-put bijele tehnike, starog namještaja, madraca itd. Građevinski otpad i šuta su isključeni.

4.1.6.5. Kompostiranje

Biološki proces koji biorazgradivi otpad podvrgava anaerobnom ili aerobnom raspadanju i za rezultat ima proizvod koji je upotrebljiv.

4.1.6.6. Građevinski otpad i šuta

Građevinski otpad , šuta i drugi otpadni materijali nastaju pri izgradnji, rušenju, renoviranju ili rekonstrukciji zgrada, odnosno njihovih dijelova, kako na površini tako i pod zemljom. Mahom se sastoji od građevinskog materijala i zemljišta, uključujući iskopano zemljište. Odnosi se na otpad svakog podrijetla i iz svih sektora gospodarske aktivnosti.

4.1.6.7. Kontrolirano odlagalište

Odlagalište čiji se rad podvrgava sustavu dozvola i procedurama tehničke kontrole u skla-du s važećim nacionalnim zakonima. Uključuje posebno napravljeno odlagalište.

4.1.6.8. Odlaganje

Odlaganje se definira kao bilo koja operacija gospodarenja otpadom koja služi ili izvršava konačni tretman i odlaganje otpada. Pokriva sljedeće glavne operacije:

Konačna obrada:

Spaljivanje bez ponovnog iskorištavanja energije (na kopnu ili moru) X

Biološka, fizička, kemijska obrada koja za rezultat ima proizvode ili ostatke koji se Xbacaju, tj. idu na konačno odlaganje.


51

Konačno odlaganje:

Polaganje u zemlju ili na nju (npr. odlagalište), uključujući posebno odlagalište X

Dubinska injekcija X

Površinsko odlaganje X

Ispuštanje u vodotokove. X

4.1.6.9. Odlagalište

Odlagalište se definira kao odlaganje otpada u zemlju ili na nju, uključujući posebno napravlje-no odlagalište i privremeno skladištenje u trajanju duljem od jedne godine, na stalnoj lokaciji.

4.1.6.10. Pokazatelj razine usluge – broj stanovnika koje opslužuje davatelj javne usluge

Postotak adresa u jedinici lokalne samouprave u kojoj se otpad iz domaćinstva redovno prikuplja od strane – ili uime – lokalnih vlasti.

4.1.6.11. Ponovno iskorištavanje (Oporaba)

Ponovno iskorištavanje definira se kao svaka operacija gospodarenja otpadom koja ukla-nja otpad iz tijeka otpada i koja za rezultat ima određeni proizvod od potencijalne eko-nomske ili ekološke koristi. Povrat se uglavnom odnosi na sljedeće operacije:

ponovno iskorištavanje materijala tj. reciklaža; X

ponovno iskorištavanje energije tj. ponovna uporaba u vidu goriva; X

biološko ponovno iskorištavanje tj. kompostiranje; X

ponovna uporaba. X

Izravno recikliranje ili ponovna uporaba unutar industrijskih postrojenja isključena je.

4.1.6.12. Reciklaža

Reciklaža se definira kao svaka ponovna obrada materijala u proizvodnom procesu koja ga uklanja iz tijeka otpada, osim ponovne upotrebe u obliku goriva. Treba uključiti i po-novnu obradu kao isti proizvod i obradu u neku drugu svrhu. Izravno recikliranje u okviru industrijskih postrojenja na mjestu generiranja otpada isključeno je.

52


4.1.6.13. Obrada otpada

Obrada otpada označava fizičke, toplinske, kemijske ili biološke procese koji mijenjaju karakteristike otpada kako bi mu smanjile opseg ili štetnost, olakšale rukovanje njime ili poboljšale ponovno iskorištavanje.

4.1.6.14. Gospodarenje otpadom

Gospodarenje otpadom označava skupljanje, prijevoz, obradu i odlaganje otpada, uklju-čujući i naknadnu brigu o odlagalištima te sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš.

4.2. Standardni proračuni

4.2.1. Proračun standardnog skupljanja

0.6 kg/ES*dan ≡ 3.5 l / ES*dan

70% stopa skupljanja u urbanim područjima

25% stopa skupljanja u perifernim područjima

2% godišnji porast proizvodnje otpada

750 kg/m³ sabijeni otpad na odlagalištu

325 kg/m³ nesabijeni otpad iz domaćinstava

ES… Ekvivalent Stanovništva

Vn… Volumen nesabijen

Vs… Volumen sabijen

Vus… Volumen ukupno sabijen

Vu… Volumen ukupno (uključujući pokrivni materijal)

Tn… specifična Težina nesabijene frakcije

Ts… specifična Težina sabijene frakcije

Pu… Stopa Prikupljanja u urbanim područjima

Pr… Stopa Prikupljanja u ruralnim područjima

So… Stopa povećanja otpada

G… Godine

Po… Proizvodnja otpada

Pf… Pokrivni materijal faktor u 1+ % (0,15)


53

Po = PE x 0.6 kg/dan x 365 dana [kg/godišnje]

Vn = Po / Tn [m³]

Vs = Po / Ts [m³]

Vus = (Vsu x Pu) x (So)Y + (Vus x Pr) x (So)Y [m3]

Vusy= [(Vsu x Pu) + (Vus x Pr) ] x (So)Y [m³]

Vuy = Vus x Pf [m³]

4.2.2. Sheme računanja odlagališta

7 do 10% količina građevinskog otpada

2 do 03% količina starog željeza

0 do 01% količina ostalih frakcija

2% godišnje povećanje proizvodnje otpada

560 kg/m³ otpad sabijen na odlagalištu buldožerom

750 kg/m³ otpad sabijen na odlagalištu sabijačem

1000 kg/m³ šuta

325 kg/m³ nesabijeni otpad iz kućanstava

1,72 stopa sabijanja buldožerom

2,31 stopa sabijanja sabijačem

10% stopa slijeganja šute

OD… Otpad iz Kućanstava

Š… Šuta

SŽ… Staro Željezo

OF… Ostale Frakcije

Vod… Volumen otpada iz kućanstava [u m³]

Vš… Volumen šute [u m³]

Vsg

… Volumen starog željeza [u m³]

Vof

… Volumen ostale frakcije [u m³]

Dod

... Djelomična količina otpada iz kućanstava [u %]

Doš

... Djelomična količina otpada od šuta [u %]

Dsg

... Djelomična količina starog željeza [u %]

54


Dof

... Djelomična količina ostalih frakcija [u %]

SSod

… Stopa sabijanja otpada iz kućanstava [fact.]

SSš… Stopa slijeganja šute [u %]

Vun… Volumen ukupno nesabijen [u m³]

Vus… Volumen ukupno sabijen [u m³]

Vu… Volumen ukupno (uključujući pokrivni materijal) [u m³]

Tn… specifična Težina nesabijene frakcije [u kg/m³]

Ts… specifična Težina sabijene frakcije [u kg/m³]

Soo

... Stopa odlaganja otpada [u m³]

SRo

… Stopa recikliranja otpada [u m³]

Spo

… Stopa porasta otpada [u m³]

G… Godine [u a]

Po… Proizvodnja otpada [u kg]

Pf… Pokrivni materijal faktor u 1+ % (0,15) [u 1+ %]

Vod

= Vun * Dod

[m³]

Vš

= Vun * Dš [m³]

Vsg

= Vun * Dsg

[m³]

Vof

= Vun * Dof

[m³]

Vun = Soo

+ SRo

= Vod

+ Vš + V

sg + V

of [m³]

Soo

= Vod

+ Vš + V

of [m³]

SRo

= Vsg

[m³]

Vus = [(Vod

x SSod

) + (Vš x SS

oš) + V

of ] x (S

po)Y [m³]

Vuy = Vus x Pf [m³]


55

4.3. Napredni proračuni efikasnosti skupljanja otpada

4.3.1. Vrijeme skupljanja otpada – Indeks vremena

Indeks vremena je vrlo važna brojka koja odražava vrijeme skupljanja otpada (VSO) i za rezultat ima odnos između Vremena utovara (VU) i Vremena prijevoza (VP).

4.3.2. Specifično vrijeme utovara (SVU)

Prikazuje vrijeme potrebno da se jedan kontejner doveze na istovar i da se ponovo odve-ze do točke Y, podijeljeno veličinom kontejnera:

Tabela 2. Prikupljanje otpada kontejnerima od 5m3

Proračun kapaciteta – Logistički sustav – Kontejner (5m³)

UVJETI U gradu Deponij U gradu

Vrije

me

prik

uplja

nja

otpa

da

(VPO

)Po

stot

ak v

rijem

ena

utov

ara

(%VU

)

Post

otak

vrij

emen

a pr

ijevo

za

(%VP

)

Indeks vrijemena

Vrijeme utovara (VU)

Vrijeme prijevoza (VP)

VU : VP 1 : X

ZON

E

Velič

ina

kont

ejne

ra [m

³]

Vrije

me

za u

tova

r [m

in]

Vrije

me

neto

[min

]Vr

ijem

e do

točk

e x

[min

]

UKU

PNO

Vrije

me

do d

epon

ija

[min

]

Vrije

me

do is

krca

ja [m

in]

UKU

PNO

Vrije

me

od d

epon

ija

[min

]

Vrije

me

za p

onov

ni

utov

ar [m

in]

UKU

PNO

I 5 5 3 8 16,00 20 6 26,00 20 5 25,00 70,00 23% 77% 3,38

II 5 5 3 6 14,00 20 6 26,00 20 5 25,00 63,00 22% 78% 3,50

III 5 5 3 5 13,00 20 6 26,00 20 5 25,00 63,00 21% 79% 3,85

IV 5 5 3 4 12,00 20 6 26,00 20 5 25,00 64,00 19% 81% 4,33

V 5 5 3 3 11,00 20 6 26,00 20 5 25,00 65,00 17% 83% 4,91

Indeks vremena opisuje odnos između neto vremena utovara (VU) i neto vremena prije-voza (VP). Sustav pokazuje indeks vremena između 1:0,25 I 1 : 0,4. 0

Gore prikazana tabela prikazuje efikasnost u indeksu vremena od 1: 3,4 do 1: 4,9. Ovo vrlo precizno pokazuje da treba smanjiti neefikasno vrijeme puta (preko 70%) korištenjem manjeg broja kontejnera s većim kapacitetom volumena ili promjenom sustava na sustav od 1,1m³, kao što je prikazano na sljedećoj tabeli.

56


Tabela 3. Skupljanje otpada pomoću traktora

U gradu U gradu TOTAL

Stavka

Vrije

me

za u

tova

r [m

in]

Vrije

me

neto

[m

in]

Vrije

me

do to

čke

x [m

in]

Vrije

me

utov

ara

[m

in]

Vrije

me

do d

epon

ija

[min

]

Vrije

me

za is

tova

r [m

in]

Vrije

me

od d

epon

ija

[min

]

Vrije

me

za p

onov

ni

utov

ar

[min

]

UKU

PNO

/KRU

G

Traktor 4m³ 90 10 100 25 8 25 0 158

Vrijeme prevoza (VP) : Vrijeme utovara (VU) = 158 – 100 : 100 = 58 : 100 = 1 : 1,72

% Vremena prijevoza (VP) od Vremena skupljanja otpada (VPO) = 37%

% Vremena utovara (VU) od Vremena skupljanja otpada (VPO) = 63%

Tabela 4. Skupljanje otpada sanitarnim kamionima za kontejnere od 1,1m3

Proračun kapaciteta – Logistički sustav – Sanitarni kamion (1.1m³)

UVJETI U gradu Deponij U graduVr

ijem

e sa

kupl

janj

a ot

pada

(VPO

)

Post

otak

vrij

emen

a ut

ovar

a (%

VU)

Post

otak

vrij

emen

a pr

ijevo

za (%

VP)Vrijeme utovara

(VU) Vrijeme prijevoza

(VP)

VU : VP 1 : X

ZON

E

Velič

ina

kont

ejne

ra [m

³]

Vrije

me

za u

tova

r [m

in]

Vrije

me

neto

[min

]

Vrije

me

do to

čke

x [m

in]

UKU

PNO

Vrije

me

do d

epon

ija [m

in]

Vrije

me

do is

tova

ra [m

in]

UKU

PNO

Vrije

me

od d

epon

ija [m

in]

Vrije

me

za p

onov

ni u

tova

r [m

in]

UKU

PNO

I 1,1 4 0 0,23 4,23 0,57 0,17 0,74 0,57 0,14 0,71 5,69 74% 26% 0,34

II 1,1 4 0 0,17 4,17 0,57 0,17 0,74 0,57 0,14 0,71 5,63 74% 26% 0,35

III 1,1 4 0 0,14 4,14 0,57 0,17 0,74 0,57 0,14 0,71 5,60 74% 26% 0,35

IV 1,1 4 0 0,11 4,11 0,57 0,17 0,74 0,57 0,14 0,71 5,57 74% 26% 0,35

V 1,1 4 0 0,09 4,09 0,57 0,17 0,74 0,57 0,14 0,71 5,54 74% 26% 0,36

Svi ovi indeksi vremena u opsegu su od 1: 0,25 do 1: 0,4.

Glavne brojke i mjerenja za smanjenje indeksa vremena:

Promjena sustava (od sustava kontejnera ka sustavu kanta za smeće) X

Promjena veličine kontejnera u sustavu (od 5m³ do 7m³) i smanjenje broja Xkontejnera

Utovarne stanice za transfer otpada (naročito za traktore) X


57

Zamjena sistema VELIČINA

Sust

av

kont

ejne

ra

Sust

av

kont

ejne

ra

Sust

av

kont

ejne

ra

Kant

e za

sm

eće

Trak

tor

m³ m³ m³ m³ m³ m³

Sustav xx 3 5 7 1.1 4

Sustav kontejnera 3 1 2 2 0 1



Kante za smeće 1,1 2 4 5 1 3

Sustav s traktorom 4 1 1 2 0 1

4.3.3. Promjena prioriteta u pogledu stope efikasnosti

Zato što prethodni proračun sistema pokazuje rezultat da poštovanje hijerarhije neće biti narušeno:

1 Sanitarni kamion – „Kompaktor” velika efikasnost

2 Sanitarni kamion – Rotopress

3 Kontejnerski kamion 7 m³ trokut efikasnosti

4 Kontejnerski kamion 5 m³

5 Traktor mala efikasnost

Samo “viši” sustav može zamijeniti “niži” sustav zbog nižeg indeksa vremena, što za rezultat ima i niže troškove rada.

4.4. Standardi analize

Analiza se dijeli na tri različita cilja:

Kvalitativna analiza, kako bi se identificirao sastav i gustoća otpada X

Kvantitativna analiza, kako bi se identificirala specifična proizvodnja otpada po Xstanovniku (ES) i po danu

Stopa prijevoza i skupljanja, kako bi se identificirala količina otpada koji se pre- Xvozi do odlagališta u usporedbi s količinom proizvedenog otpada unutar oblasti ispitivanja.

58


4.4.1. Kvalitativna analiza

4.4.1.1. Tehnike

Kvalitativna analiza otpada obavlja se ili u centrima za recikliranje (i gospodarenje) otpada ili na mjestu skupljanja (na terenu). Sva polja ispitivanja moraju biti podijeljena na zone od 20.000 ES, a u svakoj se zoni mora analizirati količina od najmanje 3m³ (jednako volume-nu tri kontejnera od 1,1m³). Sve ispitane točke moraju biti opisane u pogledu karakteristi-ka, sustava skupljanja i moraju se identificirati GPS uređajem (UTM koordinate).

Analizu obavlja vođa tima, pomoćnik, 3 do 4 radnika i lokalno nadzorno tijelo. Radna snaga angažira se lokalno ili se mora organizirati u javnom komunalnom poduzeću. Različite frak-cije moraju se razdvojiti ručno, a sve organske komponenete moraju se testirati mrežom od 40mm. Težinu i volumen svake frakcije treba izmjeriti, zabilježiti i fotografski dokumentirati.

Potrebna oprema ograničava se na 3 lopate, 3 metle, plastične vreće od 60 litara za određi-vanje volumena, 2 ručne vage (jedna do 3kg i jedna do 20kg), kao i na kemijsko-tehničku opremu za rad i sigurnost na lokaciji kao što su uniforme, radne čizme, kožne rukavice i filteri za prašinu FFP1. Pored ovoga, potreban je kalkulator i obrasci, odnosno papir za bilježenje.

4.4.1.2. Odvojene frakcije

Ispitivanje uključuje 20 različitih frakcija kao što su: organsko >40mm, organsko <40mm; pla-stična ambalaža poput PP, PS (pjenasti i ne-pjenasti), LDPE, HDPE; PET sa potencijalom za re-ciklažu; složeni materijali poput pelena s potencijalom za povrat energije; staklo pogodno za reciklažu (obojeno i bezbojno) i staklo koje se ne može reciklirati (npr. ogledala); drvo; inertni materijal; štetne frakcije; papir (klase I – III), karton (klase IV) i metali (alu-konzerve, crni metali i ostali obojeni metali). Ovo detaljno ispitivanje omogućava kasnije grupiranje frakcija na osnovi proračuna. Osim toga, sve frakcije opisuju se prema vlastitim specifičnim karakteristikama.

Organska frakcija <40mm analizira se laboratorijski po pitanju vlažnosti (sadržaj vode u %), sadržaju pepela [%] i vlažne gustoće [ml/1000ml]. Uzorci se pripremaju prema „me-todologiji četvrtine“ prema kojoj se ukupna količina otpada <40mm dijeli na četiri dijela nekoliko puta, dok se ne dostigne relevantna količina od 3 do 5 kg. Ova količina prethod-no je odvojena od plastičnih spojeva i umjetnih frakcija koje utječu na ukupnu količinu organskog ugljika (TOC)2.

2 TOC = Total Organic Carbon [u %] – europski standard za deponije je <5% i primjenjuje se od 01. 01 2004. u Austriji i od 01. 07. 2005. u Njemačkoj.


59

4.4.1.3. Obrazac za kvalitativnu analizu3

Tabela 5. Standardna šablona za kvalitativnu analizu komunalnog otpada

(1)… Ime lokalne jedinice, odnosno zajednice, odnosno sela navedeno u zagradi – O za lokalnu jedinicu, Z za zajednicu i S za selo;

(2)… Područje ispitivanja navedeno rimskim brojevima; primjer: I

(3)… Broj analize arapskim brojkama; primjer: 1; može se dogoditi da se jedna zona iz bilo kojeg razloga mora analizirati dva puta.

3 Ne-pjenasti

60


(4)… Datum analize u formatu dd/mm/gggg; primjer: 02/06/2011

(5)… Sustav postojećeg prikupljanja po volumenu i jedinici; primjer: 1,1m³; 5m³, 0,06m³, slobodno,…

(6)… Opis objekata koji proizvode otpad i stambene strukture; primjer: 85% stanovi, 10% kuće, 5% obrti i kafići

(7)… Koordinatne točke za prikupljanje otpada izmjerene GPS uređajem u WGS 1984 i UTM mreži za daljnju obradu u GIS-u. Jedna analiza obavlja istraživanje u najma-nje jednoj zoni, što uključuje najmanje 3 točke za skupljanje. Sve točke moraju se izmjeriti. Točke treba opisati na sljedeći način:

A) Lokacija I – X

B) GPS – broj točke puta (Waypoint); primjer: WP 254

C) Koordinate u raster sektoru; visina; X-koordinate; Y-koordinate; razdvaja se točkom i zarezom; primjer: UTM 34T; 879; 0481369; 4496271

Primjer: Lokacija I - WP 254 (UTM 34T; 879; 048136; 4496271); Lokacija II - WP255 (UTM 34T; 866; 0481184; 4496526)

(8)… Broj ispitanih kanta; primjer: 3

(9)… Zbroj težine svake frakcije u kg

(10)… Zbroj volumena svake frakcije u litirama

(11)… Računanje gustoće prema formuli a.) – Rezultat u kg/m³

(12)… Računanje % od ukupne količine prema formuli b1.) – Rezultat u %

(13)… Opis specifičnog stanja i sastava otpada; primjer: 10% novine, 80% uredski papir, 10% mješoviti papir

(14)… Ukupan zbroj svih težina frakcija (Sw) u kg

(15)… Ukupan zbroj svih volumena (Sv) u litrama

(16)… Računanje totalne gustoće prema formuli a.) – Rezultat u kg/m³

(17)… Zbroj ukupnih postotaka težine; rezultat mora biti 100%

(18)… Grafikon postotaka težine – x-kategorije su identične frakcijama otpada, y-os su postotci sa skalom koja ne prelazi interval od 10%, stupovi su različite boje radi lakšeg raspoznavanja. Grafikon treba napraviti za svaku zonu.

Obrazac i grafikon rade se u Excel radnom listu u kojemu automatski radi ne-koliko funkcija. Osim toga, grafikon se generira automatski. Sve brojke prikazane crvenom bojom na grafikonu moraju se unijeti, a sve brojke prikazane plavom automatski su izračunate. Grafikon se radi sam.


61

4.4.1.4. Formule

a) Proračun gustoće

Swtežinanet

Frakcije X [u kg]________________________

/ 1000 litara x m-3 = Gustoća Frakcije X [kg x m-³]Svvolumennet

Frakcije X [u litrama]

b) Postotak frakcije u ukupnoj količini

b1) Težina ili masa %

Frakcija X [u kg]_____________ X 100 = Količina Frakcije X [u %]S Frakcija [u kg]

b2) Volumen %

Frakcija X [u litre]______________ X 100 = Udio Frakcije X [u %]S Frakcija [u litre]

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%O

rgan

ike

Org

anik

e <

40m

m

Lete

r

Kar

ton

Qel

q -

Shis

he

Qel

q jo

Sh

ish

e

Met

al -

hek

ur

Met

al -

alu

min

(Kan

ace)

Met

al -

jo h

ekur

Dru

Pla

stik

a e

kom

bin

uar

PET

LDP

E -

Pla

stik

a

HD

PE

-P

last

ika

Pla

stic

s sty

rop

ore

Pla

stic

s pol

ysti

rol

-PS

Pla

stik

a te

tjer

a

Teks

til

Mat

eria

l in

erte

Mb

jete

ve R

resik

shm

e

Te T

jera

(18

62


c) Sadržaj vode u biorazgradivom otpadu <40mm

a4 – b Masa net

[u gr]_____ = ____________ X 100 = Sadržaj vode [u %]

a – c Masa brut

[u gr]

4.5. Kvantitativna analiza

4.5.1. Tehnike

Kvantitativna analiza fokusira se na dnevnu proizvodnju otpada u razdoblju od najmanje 14 dana, a optimalno je 21 dan. Svakodnevno se ispituje najmanje 20 kućanstava (i viken-dom). Uz spomenuto, bilježi se i broj članova svakog od ispitivanih kućanstava. Cjeloku-pna proizvodnja otpada bilježi se u gramima.

Potrebna oprema ograničava se na plastične vreće koje se razdijele kućanstvima, jedno-ručne vage (1 do 3 kg) i KTZ5 opremu za rad poput kožnih rukavica i sigurnost lokacije. Potrebni su i kalkulator i listovi za bilježenje (obrasci).

Kvantitativna analiza obavlja se u onim zonama (točkama za skupljanje) u kojima je pro-vedena kvalitativna analiza, u okruženju svake točke za skupljanje. Angažiraju se osobe upoznate s lokalnim uvjetima i situacijama, a tijekom većeg dijela operacije lokalno nad-zorno tijelo obavlja nadzor.

4.5.1.1. Obrazac za kvantitativnu analizu

(1)… Ime lokalne jedinice, odnosno zajednice, odnosno sela navedeno u zagradi – O za lokalnu jedinicu, Z za zajednicu i S za selo;

(2)… Zona ispitivanog područja navedena rimskim brojevima; primjer: I

(3)… prvi dan analize u formatu dd/mm/gggg; primjer: 02/06/2011

(4)… posljednji dan analize u formatu dd/mm/gggg; primjer: 15/06/2011 (=prvi dan+(n dana–1))

(5)… Broj članova stalno nastanjenih u ispitivanom domaćinstvu

(6)… Dnevna proizvodnja otpada izražena u gramima

4 a = Gro masa (material + nećistoće) pre postupka sušenja; b = Bruto masa (material + nećistoće) posle postupka sušenja nečistoća; c = masa nečistoća;

5 KTZ = kemijsko-tehnička zaštita


63

Tabela 6. Standardna šablona za kvantitativnu analizu komunalnog otpada

(7)… Zbroj količine otpada (u gramima) proizvedenog tijekom razdoblja ispitivanja u ispitivanom kućanstvu

(8)… Zbroj količine otpada (u gramima) proizvedenog tijekom razdoblja ispitivanja u svim ispitivanim kućanstvima

(9)… Razdoblje analize ispitivanih kućanstava (u danima)

(10)… Proizvodnja otpada po danu (u gramima) u ispitivanom kućanstvu; prema formuli c) Rezultat u gramima / dan (ili grama x dan-1)

(11)… Proizvodnja otpada po danu i članu domaćinstva (ES) u ispitivanom kućanstvu; prema formuli d) Rezultat u gramima / dan / ES (ili grama x dan-1 x ES-1)

(12)… Grafikon prosječne proizvodnje otpada po danu i ekvivalentu stanovništva (članova kućanstava) u gramima – x-kategorije su identične s ispitivanim kućanstvima, na y1-osi je prosječna proizvodnja po danu i stanovniku, sa skalom koja ne prelazi interval od 50 grama i u obliku stubaca. Y2-os predstavlja članove raznih kućanstava u liniji. Grafikon se može napraviti za svaku općinu odnosno zajednicu.

64


4.5.1.2. Formule

c) Prosječna proizvodnja otpada po danu

Sw Težina otpada u kućanstvu IXX

[u gramima] _____________________________________ = prosječna proizvodnja otpada / dan [gram/dan] Sd Dani ispitivanja

1 21 [u danima]

d) Prosječna proizvodnja otpada po danu i članu kućanstva

prosječna proizvodnja otpada / danu kućanstva IXX

[u gramima / danu / kućanstvu] ______________________________________________________ = SPE ekvivalent stanovništva u kućanstvu

I XX [u ES]

= prosječna proizvodnja otpada / dan / ekvivalent stanovništva [gram / dan / ES]

Quantitative Waste Analyse - Munnicipality [M]

680

354

571 63

2

264

242

609

400 46

1 515

757

575

1113

657

1030

638

578

382

577

420

514

050

100150200250300350400450500550600650700750800850900950

10001050110011501200

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XIIXIII XIV XV XVI

XVIIXVIII XIX XX

SUM

05101520253035404550556065707580859095Prod/day/PE

PE / HH(12)


Partner Organisations

Council of Europe Congress of Local and Regional Authorities of the Council of Europe, Strasbourg Tel: +33 388413018, Fax: + 33 388413747 / 27 51 Internet: www.coe.int/congress

Swiss Agency for Development and Cooperation Internet: www.sdc.admin.ch

Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) www.giz.de

Bundesministerium für wirtschaftliche Zusammenarbeit und Entwicklung (BMZ) Internet: www.bmz.de

Open Society Institute Internet: www.osi.hu

funded by

Organizations, institutions and companies that have given significant support to NALAS and its Member Associations are recognized as NALAS Partners. Their support may in-clude, but is not limited to lobbying for NALAS and its members, expertise support and financial support. In addition, NALAS proved to be a valued asset for many of these par-tners, by providing regional experience, guidelines or coordination of activities conduc-ted in the member countries.

Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) www.giz.de

Bundesministerium für wirtschaftliche Zusammenarbeit und Entwicklung (BMZ) Internet: www.bmz.de

This project is financed by:

CIP - Каталогизација во публикацијаНационална и универзитетска библиотека "Св. Климент Охридски", Скопје

004.658:[628.472.3:352(035)

MUNICIPAL solid waste information system (SWIS) model : usersmanual. - Skopje : Network of Associations of Local Authorities ofSouth East Europe - NALAS, 2011. - 65 стр. : илустр. ; 23 см

ISBN 978-9989-2928-9-7

а) Управување со база на податоци - Цврст отпад - Локалнасамоуправа - ПрирачнициCOBISS.MK-ID 89224202

model informacijskog sustava za lokalno gospodarenje...

Documents