moŠa frankopan u slavonskom brodu - ii ...slavonsk/sjednice...konstrukcije zadnjega kata, odnosno...

REPUBLIKA HRVATSKA

BRODSKO – POSAVSKA ŽUPANIJA

GRAD SLAVONSKI BROD

PROVEDBENI URBANISTIČKI PLAN "MOŠA PIJADE A SADA NASELJE ZRINSKI FRANKOPAN" U SLAVONSKOM BRODU

- II. IZMJENE I DOPUNE -

Konačni prijedlog plana lipanj 2015.

za arhitekturu, planiranje i ostale poslovne djelatnosti, ZAGREB

Županija:

BRODSKO-POSAVSKA

Jedinica lokalne samouprave:

Grad Slavonski Brod

Naziv prostornog plana:

PROVEDBENI URBANISTIČKI PLAN

"MOŠA PIJADE A SADA NASELJE ZRINSKI FRANKOPAN" U SLAVONSKOM BRODU

- II. IZMJENE I DOPUNE -

Etapa Plana:

PRIJEDLOG PLANA Odluka predstavničkog tijela o izradi plana:

Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije broj 8/08

Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana:

datum objave javne rasprave (glasilo):

08.01.2010. ("Posavska Hrvatska") 22.12.2010. 20.02.2015.

Javni uvid održan:

od 18.01. do 01.02.2010. od 29.12. do 05.01.2011. od 02.03. do 10.03.2015.

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

M.P.

Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

Pravna osoba koja je izradila plan:

APE d.o.o. za arhitekturu, planiranje i ostale poslovne djelatnosti, Zagreb

Pečat pravne osobe koja je izradila plan:

M.P.

Odgovorna osoba:

Mirela Ćordaš, dipl.ing.arh.

Odgovorni voditelj izrade plana:

Mirela Ćordaš, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi plana:

Sandra Jakopec, dipl.ing.arh. Nikša Božić, dipl.ing.arh. Estera Gobac - Trninić, dipl.ing.biol.

Željka Nedeljković Žunec, dipl.ing.el. Loredana Franković, dipl.ing.građ.

Pečat Gradskog vijeća:

M.P.

Predsjednik Gradskog vijeća:

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

vlastoručni potpis

Pečat nadležnog tijela:

M.P.

Sadržaj:

Opći podaci o stručnom izrađivaču plana i odgovornom voditelju izrade

A TEKSTUALNI DIO

ODREDBE ZA PROVOĐENJE strana 1-23

B GRAFIČKI DIO (kartografski prikazi u mj 1:1000)

0 GRANICA OBUHVATA II. IZMJENA I DOPUNA- IZVADAK IZ POSTOJEĆEG PLANA

KARTA 0.1. Kartografski prikaz Namjena površina - izvadak iz Provedbenog urbanistickog plana naselje "Moša Pijade“ a sada naselje Zrinski Frankopan" u Slavonskom Brodu (Sl. Vjesnik Brodsko-posavske županije broj 4/91 i 10/07) s oznakom obuhvata II. Izmjena i dopuna

1 II. IZMJENE I DOPUNE

KARTE *4.1-13.1 zamjenjuju dijelove kartografskih prikaza Provedbenog urbanističkog plana naselje "Moša Pijade“ a sada naselje Zrinski Frankopan" u Slavonskom Brodu (Sl. Vjesnik Brodsko-posavske županije broj 4/91 i 10/07):

4.1. Namjena površina 5.1. Detaljna namjena površina 6.1. Urbanističko-tehnički uvjeti 7.1. Plan prometa 8.1. Plan vodoopskrbe 9.1. Plan odvodnje 10.1. Elektroenergetska mreža 11.1. Vanjska rasvjeta 12.1. Telefonska mreža 13.1. Plan plinovodne mreže *numeracija usklađeno s odnosnim kartografskim prikazima PUP-a

C OBVEZNI PRILOZI

PRILOG I OBRAZLOŽENJE PLANA str 1- 22

PRILOG II Izvod iz Generalnog urbanističkog plana Slavonskog Broda

PRILOG III Popis propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi Plana

PRILOG IV Zahtjevi i mišljenja iz članka 79 i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji

PRILOG V Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi

PRILOG VI Evidencija postupka izrade i donošenja

PRILOG VII Sažetak za javnost

A. TEKSTUALNI DIO

ProvedbenI urbanistički plan "Moša Pijade“ sada naselja Zrinski Frankopan"- II. Izmjene i dopune

A. TEKSTUALNI DIO- ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Sadržaj str.br.

Pojmovnik 2

1. Uvjeti određivanja namjene površina 3

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građev. čestica i građevina 6

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

8

2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)

9

2.3. Namjena građevina 9

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici 9

2.5. Oblikovanje građevina 10

2.6. Uređenje građevnih čestica 10

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom

12

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže 13

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže 14

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja elektroopskrbne mreže 15

3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja plinoopskrbne mreže 16

3.5. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja vodoopskrbne mreže i mreže odvodnje otpadnih voda

17

3.6. Postupanje s otpadom 19

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina 19

5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina 19

6. Uvjeti i način gradnje 19

7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

19

8. Mjere provedbe plana 20

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 20

9.1. Rekonstrukcija građevina 20

Provedbeni urbanistički plan "Moša Pijade“ sada naselja Zrinski Frankopan"- II. Izmjene i dopune

A. TEKSTUALNI DIO - ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donose se “II. Izmjene i dopune Provedbenog urbanističkog plana naselje Moša Pijade sada naselje Zrinski Frankopan“ u Slavonskom Brodu.

Članak 2.

“II. Izmjene i dopune Provedbenog urbanističkog plana naselje Moša Pijade sada naselje Zrinski Frankopan“ u Slavonskom Brodu predstavlja elaborat izrađen od tvrtke APE d.o.o. iz Zagreba i koji je sastavljen od:

A. Tekstualni dio: ODREDBE ZA PROVOĐENJE

B. Grafički dio (kartografski prikazi u mjerilu 1:1000):

KARTA 0.1. GRANICA OBUHVATA II. IZMJENA I DOPUNA Kartografski prikaz Namjena površina - izvadak iz Provedbenog urbanističkog plana naselje "Moša Pijade“ a sada naselje Zrinski Frankopan" u Slavonskom Brodu (Sl. Vjesnik Brodsko-posavske županije broj 4/91 i 10/07) s oznakom obuhvata II. Izmjena i dopuna

KARTE *4.1-13.1 zamjenjuju dijelove kartografskih prikaza Provedbenog urbanističkog plana naselje "Moša Pijade“ a sada naselje Zrinski Frankopan" u Slavonskom Brodu (Sl. Vjesnik Brodsko-posavske županije broj 4/91 i 10/07) unutar obuhvata II. Izmjena i dopuna:

4.1. Namjena površina 5.1. Detaljna namjena površina 6.1. Urbanističko-tehnički uvjeti 7.1. Plan prometa 8.1. Plan vodoopskrbe 9.1. Plan odvodnje 10.1. Elektroenergetska mreža 11.1. Vanjska rasvjeta 12.1. Telefonska mreža 13.1. Plan plinovodne mreže *numeracija usklađeno s odnosnim kartografskim prikazima Provedbenog urbanističkog plana naselje "Moša Pijade“ a sada naselje Zrinski Frankopan" u Slavonskom Brodu (Sl. Vjesnik Brodsko-posavske županije broj 4/91 i 10/07)

C. Prilozi:

I. OBRAZLOŽENJE PLANA II. Izvod iz Generalnog urbanističkog plana Slavonskog Broda III. Popis propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi Plana IV. Suglasnosti i mišljenja nadležnih tjela na Nacrt konačnog prijedloga Plana V. Izvješća o raspravama i Zahtjevi za izradu Plana VI. Dokumentacija o ovlaštenju stručnog izrađivača Plana.

“II. Izmjene i dopune Provedbenog urbanističkog plana naselje Moša Pijade sada naselje Zrinski Frankopan“ u Slavonskom Brodu sastavni su dio „Provedbenog urbanističkog plana naselje Moša Pijade sada naselje Zrinski Frankopan“ u Slavonskom Brodu (SVBPŽ 4/91,10/07) i primjenjuju se u segmentima koji su utvrđeni posebno za obuhvaćeno područje u A. Tekstualnom dijelu i B. Grafičkom dijelu.



2

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 3. Pojmovnik U smislu ovih Odredbi za provođenje, izrazi i pojmovi koji se koriste imaju slijedeće značenje:

građevna čestica određuje funkcionalnu pripadajuću površinu zemljišta građevine

osnovna građevina je građevina iste osnovne ili pretežite namjene unutar površine određene namjene

postojeća građevina je građevina izgrađena temeljem građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema Zakonu s njom izjednačena

pomoćna građevina je svaka građevina u funkciji osnovne građevine na čijoj se građevnoj čestici nalazi svrhe što služi redovnoj upotrebi osnovne građevine (pomoćnim građevinama smatraju se garaže, drvarnice, spremišta, nadstrešnice, kotlovnice za kruto i tekuće gorivo, podzemni i nadzemni spremnici goriva za grijanje i druge pomoćne građevine svrhe što služe redovnoj upotrebi osnovne građevine)

građevinska bruto površina (GBP) građevine je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) građevine (Po, Su, Pr, K, Pk), određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama u koje se ne uračunava površina dijela potkrovlja i zadnje etaže svijetle visine manje od 2 m te se ne uračunava površina lođa, vanjskih stubišta, balkona, terasa i drugih otvorenih dijelova zgrade.

ukupno GBP (ukupna građevinska bruto površina na građevnoj čestici) je zbroj GBP svih građevina na građevnoj čestici

etaža označuje dijelove građevine (podrum, suteren, prizemlje, kat, potkrovlje). Najveća visina etaže za obračun visine građevine, mjerena između gornjih kota međuetažnih konstrukcija, iznosi do 4,0 m, te iznimno, za osiguranje kolnog pristupa za intervencijska vozila najveća visina prizemne etaže iznosi 4,5 m.

dijelovi (etaže) građevina određeni su važećim propisima

najveća etažna visina građevine (E) je najveći dozvoljeni broj etaža

visina (V) označuje najveću visinu građevine u metrima, mjerene od od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m)

slobodnostojeća (samostojeća) građevina je građevina smještena na građevnoj čestici na način da se ni jednim svojim dijelom ne naslanja na građevine na susjednim građevnim česticama, odnosno granice susjednih građevnih čestica;

ugrađena (skupna) građevina (građevina u nizu) dvjema svojim stranama se prislanja na granice susjednih građevinskih čestica i uz susjedne građevine; zid između dviju građevina mora se izvesti kao protupožarni;

građevni pravac određuje položaj građevina u odnosu na granicu građevne čestice i predstavlja zamišljeni pravac na kojem se obvezatno smješta dio širine pročelja osnovne građevine, a određen je u odnosu na regulacijski pravac.

regulacijski pravac je pravac koji određuje položaj građevine u odnosu na granicu građevne čestice prema javnoj prometnoj površini

gradivi dio građevne čestice je površina građevne čestice predviđena za smještaj građevina, a određena je uvjetima za uređenje prostora u pogledu najmanjih udaljenosti građevina od granica, odnosno međa građevne čestice (obvezni građevni pravac i dr.).

širina građevne čestice jest udaljenost između granica građevne čestice okomitih na javnu prometnu površinu na koju se građevna čestica priključuje, odnosno regulacijski pravac, a mjerena je na građevnom pravcu.

dubina građevne čestice jest udaljenost od regulacijskog pravca do najbližeg dijela suprotne granice građevne čestice.

izgrađenost građevne čestice je tlocrtna projekcija svih građevina na njoj (osnovna građevina i sve građevine koje se grade uz osnovnu građevinu). U izgrađenost građevne čestice ne ulaze: septičke jame, cisterne za vodu i spremnici za gorivo ako su ukopani u teren, konzolni istaci (balkoni, strehe krovišta), elementi uređenja okoliša u razini terena ili do najviše 0,60 m iznad razine uređenog terena (prilazne stepenice, vanjske komunikacije i terase, potporni zidovi i sl.). Iskazuje se koeficijentom izgrađenosti- kig.



3

koeficijent izgrađenosti- kig je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice s tim da se pod izgrađenom površinom zemljišta podrazumijeva vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevina osim konzolnih istaka balkona i streha krovišta na građevnu česticu.

koeficijent iskorištenosti- kis: odnos ukupne građevinske bruto površine (GBP) i površine građevne čestice.

adaptacija je sanacija i svako drugo izvođenje radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, ali kojim se radovima ne mijenja usklađenost građevine s uvjetima izgradnje u skladu s kojima je izgrađena (u okviru postojećih gabarita)

rekonstrukcija je izvođenje građevinskih radova na postojećoj građevini ili poduzimanje mjera radi uspostave primjerenog stanja postojeće građevine ako se tim radovima i mjerama utječe na bitne zahtjeve za građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost građevine s uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine i sl.).

interpolacija je građenje na neizgrađenim građevnim parcelama u pretežito izgrađenim dijelovima naselja odnosno izgradnja građevina uz već postojeću regulaciju.

posebni propis je važeći zakonski ili podzakonski propis kojim se regulira područje pojedine struke iz konteksta odredbi

kompleksna izgradnja/građeni kompleks; skup građevina; osnovnih i pratećih i pomoćnih građevina, te vanjskih površina u svrhu obavljanja djelatnosti

1. Uvjeti određivanja namjene površina

Članak 4.

“II. Izmjenama i dopunama Provedbenog urbanističkog plana naselje Moša Pijade sada naselje Zrinski Frankopan“ u Slavonskom Brodu, (dalje u tekstu: Plan) u odnosu na utvrđeno „Provedbenim urbanističkim planom naselje Moša Pijade sada naselje Zrinski Frankopan“ u Slavonskom Brodu (SVBPŽ 4/91 i 10/07; dalje u tekstu: PUP) izvršena je preraspodjela površina unutar obuhvaćenog područja (sve u okviru postojećih kategorija za namjenu površina):

PUP (1991.g, 2007.g) PLAN (II. Izmjene i dopune 2015.g)

Namjena površina -mijenja se-

Površina (ha)

Namjena površina -utvrđuje se

oznaka Površina (ha)

Gospodarska namjena - poslovna K

48231

Poslovna namjena

K 108123

Stambena namjena- niska individualna izgradnja S1

24506 Stambena namjena-

individualna

S 14067

Zaštitne zelene površine- Z 49642 Javne zelene površine Z 6027

Prometne površine 16568 Prometne površine IS 14768

Vodotok 6704 Koridor vodotoka V 2666 Nomenklatura sukladno Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04, 9/11)

Članak 5.

Razmještaj i veličina, te razgraničenje Planom utvrđenih namjena površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 4.1. “Namjena površina”, a određene su slijedeće namjene:

Namjena

Planski znak

Površina

m2 %

Poslovna namjena K 108123 74,2

Stambena namjena- individualna S 14067 9,7

Javne zelene površine- zaštitne Z 6027 4,1

Površine infrastrukturnih sustava - 17434 12,0

- prometne površine IS 14768 10,2

- koridor vodotoka V 2666 1,8

Ukupno obuhvat plana 145651 100



4

Članak 6.

Poslovna namjena (oznaka K) Površine poslovne namjene (K) namijenjene su za smještaj poslovnih djelatnosti.

Unutar površine poslovne namjene (K) mogu se graditi građevine i uređivati prostori za sve vrste poslovnih djelatnosti komunalno servisne, trgovačke i uslužne namjene (upravne zgrade, hotel, prometne zgrade, javne garaže i parkirališta, benzinske postaje, ugostiteljstvo i zgrade za zabavu, robne kuće, velike trgovačke centre i prodajne salone, gradske tržnice, tržnice na veliko/"zelene" tržnice, komunalne usluge i servisi, građevine za malo poduzetništvo, kamionski terminali i dr.). Poslovna namjena (K) obuhvaća i smještaj infrastrukturnih građevina i uređaja.

Unutar površine poslovne namjene (K) mogu se uređivati športsko-rekreacijske i parkovne površine.

Članak 7.

Stambena namjena (oznaka S) Površine stambene namjene (S), namijenjene su izgradnji individualnih stambenih građevina.

Individualna stambena građevina je obiteljska stambena građevina najveće etažne visine E=Po/Su+Pr+1 kat+Ptkr, s najviše tri odvojene stambene jedinice i ukupnog GBP do 400 m2 (osnovna građevina i sve građevine koje se grade uz osnovnu građevinu).

Na čestici stambene namjene (S1) mogu se uz osnovnu individualnu stambenu građevinu graditi pomoćne građevine u funkciji osnovne namjene. Na čestici individualne stambene izgradnje mogu se graditi i uređivati i prostori za prateće sadržaje.

Pomoćne građevine su (kao iz članka 3. alineja 4.) građevine što služe redovitoj upotrebi osnovne građevine (garaže, drvarnice, spremišta, nadstrešnice, kotlovnice i drugo).

Pratećim sadržajima unutar površina za individualnu stambenu namjenu smatraju se; uredski prostori, prostori u kojima se obavljaju razne uslužne djelatnosti -intelektualne usluge, bankarske, poštanske, turističke i druge usluge, trgovina dnevne opskrbe, ugostiteljstvo-bez glazbe i s ograničenim radnim vremenom, obrti i servisi-isključeno vrste koje izazivaju buku i druge negativne utjecaje na okoliš, javni sadržaji u funkciji naselja npr. ljekarna, i sl., odnosno sadržaji i djelatnosti koje dopunjuju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju. Prateći sadržaji mogu biti u sklopu stambene građevine ili u zasebnoj (pomoćnoj) građevini na građevnoj čestici.

Pomoćni i prateći sadržaji mogu biti do najviše 20% ukupnog GBP.

Posebno se određuje da se na česticama individualne stambene namjene kao pomoćni sadržaji mogu graditi i uređivati pojedinačni manji športsko-rekreacijski sadržaji za vlastite potrebe do ukupno max 100 m2 površine, odnosno mogu se graditi: bazen za plivanje vodene površine do 100 m2 i športski tereni (športska otvorena igrališta) do 100 m2 površine (stolni tenis, boćalište, viseća kuglana i sl.).

Članak 8.

Javne zelene površine (oznaka Z) Javne zelene površine određene su ovim Planom radi potrebe zaštite i uređenja okoliša kao zaštitne zelene površine (oznaka Z).

Zaštitne zelene površine (Z) su negradive površine izvornog krajobraza ili hortikulturno uređene i određuju se Planom kao javni prostor sa sadržajima temeljno ekoloških obilježja i koji se može uređivati i koristiti za šetnju i odmor.

Unutar javnih zelenih površina (Z) Planom se omogućava smještaj i uređenje staza i šetnica, zaklona, paviljona, odmorišta, dječjih igrališta i drugih elemenata parkovne i urbane opreme, te smještaj infrastrukturnih građevina i uređaja.

Posebno se propisuje obvezatan smještaj dječjeg igrališta na zelenoj površini u zoni planirane individualne stambene izgradnje (kao označeno na kartografskom prikazu 4.1. i 5.1.).

Dijelovi površina određenih za drugu osnovnu namjenu mogu se uređivati kao parkovne i zaštitne zelene površine.



5

Članak 9.

Površine infrastrukturnih sustava (oznaka IS) Površine infrastrukturnih sustava (IS) namijenjene su smještaju linijskih i površinskih građevina za promet, te ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja.

Planom su (na kartografskom prikaz br. 4.1.) definirane ili rezervirane površine (koridori) infrastrukturnih sustava za prometne i komunalne infrastrukturne sustave (oznaka IS), a posebno je određena površina vodnogospoodarskog infrastrukturnog sustava- koridor vodotoka (oznaka V).

Površine infrastrukturnih sustava (IS) su površine na kojima je moguće graditi prometne i komunalne infrastrukturne građevine i uređaje svih vrsta (telekomunikacijske, elektroenergetse i plinoopskrbne, te vodoopskrbe i odvodnje).

Površina vodnogospodarskog infrastrukturnog sustava; koridor vodotoka (V), je sukladno posebnom propisu negradiva površina i koristi se i uređuje sukladno uvjetima iz posebnog propisa.

Površine infrastrukturnih sustava mogu se uređivati unutar površina određenih za druge namjene sukladno kao određeno Planom i posebnim stručnim uvjetima.



6

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

Članak 10. Detaljni uvjeti za izgradnju građevina

oznaka čestice

površina čestice (m2)

namjena

izgrađenost čestice/Kig

max

tlocrtna izgrađenost čestice/m2

max Kis

max E / V (m)

max

GBP max (m2)

K-1 40247 Poslovna K 0,50 20124 2,5 Po/Su+Pr+4 /16,5 100618





K-6* 8415 Poslovna K 0,50 4208 2,5 Po/Su+Pr+4 /16,5 21038


S-1 586 stambena 0,3 176 - Po/Su+Pr+1+Ptk/9,0 400

















S-18* 462 stambena 0,3 139 - Po/Su+Pr+1+Ptk/9,0 400**






*parcele sa postojećom izgradnjom; **ili kao postojeće

Članak 11.

Poslovna namjena (K)

Sukladno utvrđenoj detaljnoj namjeni površina (i osim kao određeno člankom 6) određuje se posebno za uređenje i izgradnju na građevnim česticama poslovne namjene (K):

- na građevnoj čestici mogu se graditi osnovne građevine i uz iste prateće i pomoćne građevine i uređivati vanjski prostori za obavljanje djelatnosti, odnosno mogu se graditi kompleksi građevina (na mješoviti način; samostojeći, poluugrađeni, ugrađeni)

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,5, a najmanji 0,35,



7

- koeficijent iskorištenosti građevinske čestice/zahvata (kis) je 1,6 – 2,5

- najviša etažna visina građevine je pet nadzemnih etaža to jest E=Po/Su+Pr+4 kata odnosno najveća visina (V) građevine može iznositi 16,5 m, a iznimno i više za pojedine građevine ili dijelove građevine ukoliko to zahtjeva tehnološki proces ili funkcija građevine

- izuzetno od prethodnog najviša etažna visina građevine na građevnim česticama K-3, K-4 je četiri nadzemne etaže to jest E=Po/Su+Pr+3 kata i na K-7 je E=Po/Su+Pr+2 kata odnosno najveća visina (V) građevine može iznositi 13,0 m, a iznimno i više za pojedine građevine ili dijelove građevine ukoliko to zahtjeva funkcija građevine

- najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica mora biti 10,0 m, odnosno 15,0 m od čestice stambene namjene

- najmanja udaljenost građevine od regulacijske linije je 10,0 m

- građevna čestica mora imati osiguran pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika od 5,5 m,

- prostor za potrebna parkirališna mjesta osigurava se na parceli sukladno normativima iz članka 24

- najmanje 20% građevne čestice mora biti u prirodnom terenu/ozelenjeno,

- ograda građevne čestice može biti najveće visine 1,8 m ako su providne, odnosno 1,3 ako su neprovidne

- krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, bačvasti, šed ili kosi nagiba do 45º, vrsta pokrova i broj streha budu u skladu s namjenom i funkcijom građevine; na krovu je moguća izvedba konstruktivnih zahvata za iskorištavanje vjetra, sunca i sličnih alternativnih izvora energije.

- na građevnoj čestici poslovne namjene mogu se graditi i uređivati prateći športsko-rekreacijski sadržaji ukoliko postoje prostorni uvjeti za realizaciju istih

- športsko-rekreacijski sadržaji u građevinama mogu biti do 10% ukupnog GBP osnovne poslovne namjene; uz otvorena športska igrališta omogućuje se postavljanje zaštitnih ograda propisane visine

- stambena namjena može se planirati samo iznimno za potrebe stanovanja vlasnika/uposlenih djelatnika i to do max 150 m2 GBP

- komunalno infrastrukturno opremanje građevne čestice (telekomunikacije, plinoopskrba, elektroopskrba, vodoopskrba, odvodnja, zbrinjavanje otpada) obavlja se sukladno uvjetima nadležnih službi odnosno prema posebnim propisima u segmentu

- građevna čestica mora biti uređena na način da se osigura nesmetan pristup interventnih vozila svim građevinama i biti uređena tako da udovoljava svim tehničko-tehnološkim, sigurnosnim i zahtjevima koji proizlaze iz važeće zakonske regulative.

Članak 12.

Stambena namjena (S)

Sukladno utvrđenoj detaljnoj namjeni površina (i osim kao određeno člankom 7), određuje se za uređenje i izgradnju na građevnim česticama stambene namjene (S):

na građevnoj čestici može se graditi osnovna građevina stambene namjene i uz istu pomoćne građevine

pomoćne građevine mogu se graditi kao samostojeće građevine ili prislonjene uz osnovnu građevine na poluugrađeni način; pomoćne građevine su u pravilu iza građevnog pravca glavne građevine, osim garaža

najveći koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (Kig) iznosi do 0,3

individualna stambena zgrada sadrži najviše 3 stambene jedinice i najveća brutto površina (GBP) je 400 m2; u GBP se uračunava i površina pomoćnih zgrada koje su funkciji stanovanja na istoj građevinskoj čestici

najveća visina etažna visina (E) osnovne građevine je dvije nadzemne etaže uz mogućnost gradnje podruma i potkrovlja E=Po/Su+Pr+1 kat+Ptkr odnosno najviše 9,0 m do vijenca građevine



8

najveća etažna visina (E) pomoćnih građevina je prizemna uz mogućnost izgradnje podruma/suterena i potkrovlja; E=Po/Su+Pr+Ptkr odnosno maksimalne visine V=3,5 metara; izuzetno može biti i viša ukoliko to uvjetuje funkcija pomoćne građevine ali ne smije biti viša od osnovne građevine

građevine sa svojim sastavnim dijelovima ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne građevne čestice

udaljenost građevina od regulacijske linije je najmanje 5,0 m,

udaljenost između građevina na susjednim česticama mora biti najmanje pola visine više građevine (V/2), ali ne manja od 6,0 m

krovovi mogu biti izvedeni kao ravni ili kosi nagiba do 45º; kosa krovna konstrukcija izvodi se u pravilu uz upotrebu pokrova od crijepa; isključuje se uporaba pokrova od salonita i drugih štetnih materijala; krovni prepust na zabatu može biti najviše 60 cm; ako se izvodi krovni vijenac onda je on armirano-betonski ili drveni sa istakom 20-60 cm koji se mjeri od vanjske ravnine zida koju određuje pretežni dio pročelja građevine; na kosim krovovima moraju se postaviti snjegobrani; na krovu je moguća izvedba konstruktivnih zahvata za iskorištavanje sunca to jest alternativnih izvora energije

ograda građevne čestice može biti najveće visine 1,8 m ako su providne (od toga puni parapet visine max 50 cm), odnosno 1,3 ako su neprovidne

najmanji ozelenjeni prirodni teren je 30% građevne čestice

građevna čestica mora imati osiguran pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika od 3,0 m,

potreban broj PGM osigurava se na građevnoj čestici sukladno normativima iz članka 24

dijelovi stambene građevine i pomoćne građevine mogu se koristiti za prateće sadržaje kao određeno u članku 6.

komunalno infrastrukturno opremanje građevne čestice (telekomunikacije, plinoopskrba, elektroopskrba, vodoopskrba, odvodnja, zbrinjavanje otpada) obavlja se sukladno uvjetima nadležnih službi odnosno prema posebnim propisima u segmentu

građevna čestica mora biti uređena na način da se osigura nesmetan pristup interventnih vozila svim građevinama i biti uređena tako da udovoljava svim tehničko-tehnološkim, sigurnosnim i zahtjevima koji proizlaze iz važeće zakonske regulative.

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica

(izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

Članak 13.

Veličina i oblik građevnih čestica

Građevne čestice određene su veličinom i oblikom na kartografskom prikazu broj 5.1. Detaljna namjena površina (na kartografskom prikazu određene su granicom građevne čestice na podlozi za izradu Plana u mjerilu 1:1000 i oznakom utvrđenom člankom 12).

Članak 14. Izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti građevnih čestica

Izgrađenost građevne čestice (kao utvrđeno člankom 3. člankom 12.) odnosi se na kvantitativnim parametrima uvjetovanu dozvoljenu razvijenu tlocrtnu površinu građevina koju je moguće definirati unutar gradivog dijela građevne čestice/površine za izgradnju građevine (kao utvrđeno člankom 3. člankom 12.) i iskazuje se koeficijentom izgrađenosti (kig) iz posebnog propisa (kao utvrđeno člankom 3. člankom 12.).

U izgrađenost građevne čestice kao određeno u članka 3., ne ulaze: konzolni istaci (balkoni, nadstrešnice nad ulazom), septičke jame, cisterne za vodu i spremnici za gorivo ako su ukopani u teren, elementi uređenja okoliša u razini terena ili do najviše 0,60 m iznad razine uređenog terena (prilazne stepenice, vanjske komunikacije i terase, potporni zidovi i sl.). U izgrađenost



9

građevne čestice ne ulaze i prateći športsko-rekreacijski sadržaji; športski tereni i otvoreni bazeni do max 60 cm lica vodene površine iznad razine uređenog terena.

Iskorištenost građevne čestice iskazuje se koeficijentom iskorištenosti (kis) iz posebnog propisa (kao iz članka 3 i određeno u članku 12).

Gustoća izgrađenosti građevnih čestica (Gig) iz posebnog propisa (kao iz članka 3) iskazuje se ukupno za obuhvaćeno područje (ukupna izgrađenost unutar obuhvaćenog područja; odnos tlocrtnih površina svih građevina i svih građevnih čestica/ukupne površina obuhvata) i iznosi max 0,48(/0,4).

Koeficijent iskoristivosti (Kis) iz posebnog propisa (kao iz članka 3) iskazuje se ukupno za obuhvaćeno područje (odnos GBP ukupno svih građevina i svih građevnih čestica/površine obuhvata) i iznosi max 1,49 (/1,26).

2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevina, visina i broj etaža)

Članak 15. Uvjeti za izgradnju građevina i koji se odnose na veličinu i površinu građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevina, visina i broj etaža) utvrđuju se temeljem kartografskog prikaza br. 5.1. Detaljna namjena površina i kao određeno u članku 12.

2.3. Namjena građevina

Članak 16.

Namjena građevina utvrđuje se temeljem kartografskog prikaza br. 4.1. Namjena površina (temeljem određene namjene površine na kartografskom prikazu) i kao određeno u člancima 4 - 9 i temeljem kartografskog prikaza br. 5.1. Detaljna namjena površina (temeljem oznake parcele na kartografskom prikazu).

2.4. Smještaj građevina na građevnim česticama

Članak 17.

Smještaj građevina na građevnim česticama utvrđuje se temeljem kartografskog prikaza br. 5.1. Detaljna namjena površina i određuje se površinom za izgradnju građevine/gradivim dijelom građevne čestice, regulacijskim i građevinskim pravcem, te obvezatnim udaljenostima iz posebnog propisa/plana višeg reda.

Članak 18.

Površina za izgradnju građevine/gradivi dio građevne čestice (kao iz članka 3) je površina unutar koje je moguća izgradnja građevina (ili dogradnja postojećih građevina) i određena je grafički na kartografskom prikazu br. 5.1. Detaljna namjena površina).

Izvan površine za izgradnju građevine odnosno izvan gradivog dijela građevne čestice, mogu se izvoditi građevni elementi na višim etažama kao što su konzolni istaci; nadstrešnice nad ulazom, vijenci, oluci i sl., kao i privremeni građevni elementi; pergole, tende, reklamni panoi i slično, sve u okviru građevne čestice.

Izvan površine za izgradnju građevine omogućava se smještaj infrastrukturnih građevina i uređaja sukladno kao određeno Planom i posebnim stručnim uvjetima.

Članak 19.

Regulacijski pravac definiran je posebnim propisom (kao iz članka 3) i uvjetovan obvezatnim udaljenostima iz plana višeg reda.

Građevni pravac iz posebnog propisa (kao iz članka 3) određen je grafički na kartografskom prikazu br. 5.1. Detaljna namjena površina. Dozvoljena su minimalna odstupanja od građevnog pravca u slučaju nepovoljnih rezultata geotehničkih ispitivanja.



10

Izvan obveznog građevnog pravca mogu se izvoditi građevni elementi kao određeno stavkom 2. članka 18.

Članak 20.

Najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice određena je grafički na kartografskom prikazu br. 5.1. Detaljna namjena površina i iznosi:

- za građevne čestice poslovne namjene (K); 10,0 m odnosno 15,0 m prema građevnoj čestici stambene namjene.

- za građevne čestice stambene namjene (S); 3,0 m, osim od javnih prometnih površina i koja je određena građevnim pravcem ili minimalno 5,0 m, a za pomoćne građevine izrađene od drveta određuje se udaljenost najmanje 5,0 m.

Najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice za postojeće građevine određuje se kao postojeća udaljenost.

2.5. Oblikovanje građevina

Članak 21.

Nova izgradnja treba se primjerenom strukturom i arhitektonskim oblikovanjem sukladno posebnostima funkcije uklopiti u postojeću naseljsku strukturu Slavonskog Broda. Oblikovanje građevina, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti kvalitetni, primjereni značenju lokacije i podneblju.

2.6. Uređenje građevnih čestica

Članak 22.

Uređenjem građevinske čestice odnosno uređenjem okoliša na parceli treba ostvariti kvalitetno uklapanje građevine i kvalitetan kontakt sa okolnim prostorom.

Članak 3.

Određuje se minimalna površina građevinske čestice koje mora biti u prirodnom terenu/ozelenjena/hortikulturno uređena:

- za čestice stambene namjene S; minimalno 30 %

- za čestice poslovne namjene K; minimalno 20 % .

Članak 23.

Građevna čestica mora imati neposredan pristup (uređeni kolni prilaz) na javnu prometnu površinu minimalne širine 5,0 m za poslovnu namjenu (K) odnosno za građevne čestice individualne stambene izgradnje (S) minimalne širine 3,0 m.

Prilaz s građevinske čestice na javnu prometnu površinu treba urediti tako da se ne ugrožava javni promet.

Članak 24.

Smještaj potrebnog broja parkirališno-garažnih mjesta potrebno je predvidjeti na građevnoj čestici građevine.

Za stambenu namjenu određuje se osigurati minimalno 1 PGM na 1 stan, ali ne manje od 1 PGM na 100m2 građevinske bruto površine (GBP) građevine (isključivo površina garaže).

Za druge namjene potreban broj PGM određuje se na 100 m2 građevinske bruto površine (GBP)* po kriteriju:

NAMJENA GRAĐEVINE MINIMALAN BROJ PGM

proizvodnja, skladišta 0,6 građevine za trgovinu 3 poslovne građevine 2 ugostiteljstvo (restorani i sl.) 5



11

*u GBP građevine za potrebe izračuna broja PGM ne uračunavaju se površine garaža i jedno-namjenskih skloništa od ratnih opasnosti

odnosno određuje se najmanje za:

NAMJENA GRAĐEVINE MINIMALANO 1 PGM

hotel, motel, pansion na 2 ležaja

uredski prostori na 50 m2 GBP

uslužna na 25 m2 bruto površine građevine

ugostiteljstvo na 4 sjedećih ili stajaćih mjesta

javne djelatnosti (pošta, banka), na 80 m2 bruto površine građevine

zdravstvena djelatnost 4 zaposlenika

rekreacijska 10 sjedala/korisnika.

Od ukupnog broja parkirališnih mjesta na javnim parkiralištima, najmanje 5% odnosno minimalno 1 mjesto na parkiralištima manjim od 20 mjesta, mora biti osigurano za vozila invalida (pod javnim parkiralištima smatraju se parkirališta uz sadržaje javnih djelatnosti (trgovina, pošta, banka, restoran, ljekarna i slično).

Smještaj parkirališnih mjesta moguće je planirati i u koridoru javnih prometnica (iz kartografskih prikaza Plana), uz suglasnost tijela uprave nadležnog za upravljanje i održavanje prometnica i ukoliko za to postoje prostorni uvjeti (a kako će se detaljno odrediti kod izrade projekta prometnice odnosno izvedbeno-tehničkom dokumentacijom).

Članak 25.

Ulične ograde mogu se postavljati iza regulacijske linije u odnosu na javnu prometnu površinu. Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati na česticu, tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini.

Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim česticama najveće visine 180 cm ako je providna (od toga puni parapet visine max 50 cm), odnosno 130 cm ako je neprovidna. Iznimno, ograde mogu biti više od 1,80 m kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njenog korištenja (npr. trafostanica i sl.).

Nije dozvoljeno postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život.

Članak 26.

Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.

Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od min 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti.

Članak 27.

Građevinska čestica ne može se osnivati i uređivati na način koji bi onemogućavao uređenje korita i oblikovanje inudacije potrebne za maksimalni protok vode ili pristup vodotoku, odnosno na način kojim bi se sprječavao slobodan prolaz uz vodotoke, te koji bi smanjili propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok i pripadajući mu zemljišni pojas (vodno dobro).

Za zahvate na građevnim česticama uz vodotoke potrebno je ishoditi uvjete od nadležnog tijela za gospodarenje ili upravljanje vodotokom.

Članak 28.

Priključivanje građevnih čestica tj. građevina na komunalne i infrastrukturne mreže (telekomunikacije, plinoopskrba, elektroopskrba, vodoopskrba, odvodnja) obavlja se na način i uz uvjete propisane od nadležnih službi, odnosno posebnim propisima.



12

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom

infrastrukturnom mrežom

Članak 29.

Građevinama infrastrukturne mreže smatraju se linijske i površinske građevine prometnog, telekomunikacijskog, energetskog i vodnogospodarskog sustava, a njihove vrste i tipovi određeni su posebnim propisima.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja prometne i komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati posebnih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže

Članak 30.

Na kartografskom prikazu br. 4.1. Namjena površina i br. 7.1. Plan prometa, određene su prometnice javne prometne mreže definirane površinama (prometnim koridorima) za izgradnju/rekonstrukciju prometnice.

Kod izrade projekta prometnice (izvedbeno-tehnička dokumentacija), moguća su manja odstupanja od elemenata utvrđenih ovim Planom (ako se temeljem projekta prometnice ustanovi potreba prilagođavanja tehničkim uvjetima odnosno uvjetima na terenu).

Članak 31.

Prometnu uličnu mrežu obuhvaćenog područja čine prometnice Planom određene kao gradske, sabirne i ostale ulice i kao razgraničeno na kartografskom prikazu br. 7.1. Plan prometa, za koje je predviđena izgradnja/rekonstrukcija sukladno Planom definiranom profilu na kartografskom prikazu.

U prostornom modelu definirana je prometna mreža koju čine:

gradske ulice (GU):

1. glavna gradska ulica (oznaka GG) - Sjeverna vezna cesta (kategorizirana kao državna cesta; oznaka D53), na koju se priključuje sabirna prometna

mreža obuhvaćenog područja

sabirne ulice (oznaka SU) obuhvaćenog područja;

2. ulica V. Benošića preko koje se ostvaruje pristup zoni individualne stambene namjene u istočnom dijelu

obuhvaćenog područja

3. tkz Južna sabirnica u funkciji pristupa za gospodarsku namjenu na k.č. K6 i K7

4. tkz. Sjeverna sabirnica planirana u funkciji pristupa za gospodarsku namjenu na k.č. K1, K2, K5

ostale ulice (oznaka OU) obuhvaćenog područja; 4. 1. pristupna u funkciji pristupa za gospodarsku namjenu na k.č. K3 i K4

5. 1. pristupna (stambena ulica)

planirana u funkciji pristupa za stambenu namjenu na k.č. S-1 do S-14 i S-23


u funkciji pristupa za stambenu namjenu na k.č. S-17 do S-22.



13

Za glavnu gradsku prometnicu (Sjeverna vezna cesta) koridor je određen planom višeg reda, a određen je minimalni standard 7,0 m za dvije prometne kolne trake, te nogostupi minimalno obostrano 2,0 m, odnosno kako će se definirati projektom prometnice.

Za sabirne ulice određeni su koridori sa definiranim minimalnim standardom 6,0 m za dvije prometne kolne trake, te nogostupi minimalno obostrano 1,5 m, odnosno kako će se detaljno definirati projektom prometnice.

Za ostale ulice određeni su koridori sa definiranim minimalnim standardom 5,5 m za dvije prometne kolne trake, te nogostupi minimalno obostrano 1,5 m i što će se detaljno definirati projektom prometnice.

Unutar koridora prometnice iz kartografskog prikaza osim Planom definiranog minimalnog standarda za dvije prometne kolne trake i obostrano nogostupe, predviđa se sukladno važećim standardima i propisima adekvatno opremanje prometnice odnosno izgradnja i uređenje; biciklističkih traka, zaustavnih traka, parkirnih traka i parkirališta, traka za lijeve i desne skretače, autobusnog stajališta/ugibališta, uređenje zelenog pojasa, odnosno kako će se detaljno definirati projektom prometnice odnosno izvedbeno-tehničkom dokumentacijom.

Članak 32.

Promet u mirovanju na području, odnosno gradnja parkirališta i garaža određena je u funkciji namjene i veličine objekata a svi korisnici građevinskih čestica su obavezni osigurati parkiranje vozila kao određeno u članku 24.

Članak 33.

Unutar obuhvaćenog područja planirana je i javna pješačka prometnica u isključivoj namjeni (pješačka staza definirane koridorom 2,5 m na kartografskom prikazu 7.1.) u funkciji pristupa javnoj zelenoj površini u zoni individualne stambene izgradnje.

Članak 34.

Planiranje, odnosno projektiranje i izgradnja svih prometnih površina mora se vršiti sukladno važećim standardima i propisima; sve prometne površine moraju se graditi i opremati sukladno prometno-tehničkim i sigurnosnim standardima iz posebnih propisa i obavezno je zadovoljiti uvjete zakona o njihovom građenju (adekvatno opremanje; nogostupi, ugibališta, stajališta, signalizacija…). Potrebne radnje odnose se i na uspostavljanje adekvatne regulacije prometa na području).

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera u skladu s posebnim propisima, tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva (u skladu s važećim Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN br. 78/13).

Sve prometne površine trebaju biti izvedene asfaltirane, a mogu se obraditi (popločiti) i nekim drugim materijalom koji ima odgovarajuće karakteristike u odnosu na otpornost na smrzavanje, nosivost, klizanje i slično (posebno se odnosi na pješačke površine).

Pješačke površine (nogostupi) unutar koridora prometnice moraju biti odvojene od kolnih površina visinskim elementima.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz za pješake, i osobe s teškoćama u kretanju moraju se ugraditi upušteni rubnjaci. Na mjestu pješačkih prijelaza kolnika obvezna je izgradnja skošenja nogostupa (rampe) nagiba do 8% tako da rubnjak nogostupa ne smije biti viši od 3 cm od razine kolnika za potrebe osiguravanja prolaza osoba s teškoćama u kretanju (invalidi, dječja kolica i slično) odnosno svladavanja arhitektonskih barijera. Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,60 m.

Unutar koridora javnih prometnica predviđa se i hortikulturno uređenje, a kako će se definirati projektom prometnice. Uređenje prometnih površina uključuje i postavljanje urbane opreme, kao i postav privremenih građevina (kioska, nadstrešnica, informativnih i reklamnih punktova, telefonskih govornica i sl.).



14

U koridorima prometnica osigurava se i izgradnja (vođenje) mreže komunalne infrastrukture (kao određeno na kartografskom prikazu br. 8.1.-13.1. za glavne dijelove mreže komunalne infrastrukture; telekomunikacije, elektroopskrba, plinoopskrba, vodoopskrba i odvodnja).

U postupku izdavanje uvjeta za sve zahvate u prostoru unutar zaštitnog pojasa javne ceste koji je određen posebnim propisom obvezatno se moraju zatražiti uvjeti nadležne Uprave za ceste.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

Članak 35.

Propozicije gradnje nepokretne zemaljske elektroničke mreže (telekomunikacijske mreže) za obuhvaćeno područje prikazane su idejnim rješenjem na kartografskom prikazu br. 12.1., a detaljno će se definirati projektnom izvedbenom dokumentacijom.

Tehničko rješenje glavnih trasa telekomunikacijske mreže iz idejnog rješenja prikazanog na kartografskom prikazu očituje se u izgradnji spojne veze na postojeću infrastrukturu izvedenu na području Slavonskog Broda. U svrhu povezivanja obuhvaćenog područja izgradit će se distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK), dovoljnog kapaciteta i fleksibilnosti da pokrije sve buduće potrebe zone obuhvata.

Članak 36.

Glavni kabeli DTK će se unutar zone obuhvata voditi u koridorima prometnica. Za izgradnju DTK mreže treba osigurati koridor 40-45 cm, ispod pješačkog hodnika ili zelenog pojasa, a zdenci će se postavljati na pravcima uvoda cijevi u građevine te na mjestima razdvajanja ili skretanja trase (daljnji razvod mreže do krajnjih korisnika izvoditi će se prema stvarno utvrđenim potrebama).

DTK kao samostalna cjelina predstavlja mrežu podzemnih plastičnih cijevi i montažnih zdenaca za potrebe razvoda i zaštite TK kabela i kabelske TV. Za izgradnju glavnih trasa distributivne telekomunikacijske kabelske kanalizacije po javnim površinama koriste se cijevi PVC Ø 110, PHED Ø 75 i PEHD Ø 50. Za odvajanje, ulazak TK mreže u objekt te skretanje, koriste se montažni HT zdenci tipa MZD1, MZD2 i MZD3. Dimenzije rova za polaganje cijevi iznose prosječno 0,4x0,8 osim preko kolnika 0,4x0,1,2m. Za odvajanje preko kolnika se koriste HT zdenci s nastavkom (MZD1E, MZD2E, MZD3E). Prilikom paralelnog vođenja i križanja DTK sa ostalim instalacijama treba se pridržavati propisanih minimalnih udaljenosti.

Članak 37.

Dinamika telekomunikacijskog opremanja područja biti će prilagođena faznosti izgradnje. Uvjete (tehnička rješenja) za povezivanje novoplaniranih građevina na javnu telekomunikacijsku mrežu (za izgradnju privodne distributivne kanalizacije) davati će davatelj javnih komutacijskih usluga (telekomunikacijski operater) na području (nadležan za građenje, održavanje i eksploatiranje DTK mreže) na zahtjev investitora tj. korisnika.

Za povezivanje novoplaniranih građevina na javnu telekomunikacijsku mrežu uvjetuje se izgradnja privodne distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) od objekta do granice vlasništva zemljišta na kojem se objekt gradi. Do svakog objekta potrebno je predvidjeti polaganje 1 privodne FD cijevi ø 50mm (a za veće korisnike najmanje 2 kom). Također je obaveza investitora izgradnja potpune telekomunikacijske instalacije primjerene namjeni građevine, uključujući i vodove za kabelsku distribuciju i zajednički antenski sustav.

Članak 38.

Osnovna mreža iz idejnog rješenja može se nadograđivati sukladno stvarnim potrebama korisnika i prilagođeno fazama realizacije.

Planom se omogućava po potrebi u svrhu osiguranja potrebnog broja TK priključaka u zoni obuhvata i izgradnja udaljenog pretplatničkog stupnja (UPS). Smještaj UPS-a omogućava se na parceli određenoj za drugu namjenu (u okviru poslovne namjene K ili javne zelene površine Z iz kartografskog prikaza br. 4.1.) i može se graditi unutar osnovne građevine druge namjene kao odvojeni prostor za smještaj UPS-a i razdjelnika za glavne kabelske distribucije ili u zasebnoj



15

građevini (potrebno je osigurati cca 20 m2 prostora s mogućnošću neometanog pristupa servisnih vozila).

Članak 39.

Telekomunikacijska mreža obuhvaćenog područja razrađivati će se odgovarajućom stručnom dokumentacijom. Prilikom izrade projektne (izvedbene) dokumentacije, moguće su izmjene radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim Planom.

Planirane trase TK infrastrukture pretpostavljaju izgrađenost ostalih objekata prometne, ulične i komunalne infrastrukture. Ukoliko u trenutku potrebe za izgradnjom dijela TK infrastrukture planirane građevine ne budu izgrađene, dozvoljava se investitoru da u dogovoru sa nadležnim službama odredi alternativne trase bilo kao privremeno ili trajno rješenje ukoliko ova promjena ne remeti koncepciju plana i ako je u skladu sa zakonskim propisima.

Pri projektiranju i izvođenju TK infrastrukture obvezatno se pridržavati važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama kao i drugih važećih propisa.

Članak 40.

Za eventualnu izgradnju građevina potrebnih za antenske uređaje mobilne telefonije (bazne stanice) kao i novih mreža i sustava pokretnih komunikacija sljedeće generacije (UMTS), preporuča se postava zajedničkih stupova za uređaje različitih operatera.

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja elektroopskrbne mreže

Članak 41.

Elektroopskrba obuhvaćenog prostora predviđa se proširivanjem postojeće mreže izvedene na području grada sukladno uvjetima distributera (HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o., DP Slavonski Brod), odnosno za potrebe nove namjene dograditi će se 10(20) kV mreža na području. Idejno rješenje elektroopskrbne mreže prikazano je na kartografskom prikazu br. 10.1. i 11.1. Točan položaj objekata i uređaja odredit će se odgovarajućom stručnom projektnom dokumentacijom.

Članak 42.

Za napajanje unutar obuhvaćenog područja idejnim rješenjem planira se izgradnja 4 (četiri) transformatorskih stanice 10(20)/0,4 kV.

Trafostanice će se izgraditi kao slobodnostojeće na pogodnom mjestu, blizu težišta potrošnje instalirane snage do 2x1000 kVA (planiraju se tipske izvedbe koje koristi distributer na području- HEP ODS d.o.o. Elektra Slavonski Brod). Trafostanice će se napajati sa kabelske 20 kV mreže koja će međusobno povezivati nove transformatorske stanice po principu ulaz/izlaz.

Za smještaj trafostanica potrebno je osigurati prostor minimalne površine 64 m2 (8x8m) i uz uvjet da je objektima osiguran pristupni put. Najmanja udaljenost građevine trafostanice od međe i regulacijskog pravca je 1,0 m.

Za smještaj trafostanice može se planirati zasebna parcela koja će se formirati u sklopu površine druge namjene ili se mogu planirati kao prateća građevina na parceli druge namjene i to TS1, TS2 i TS3 u okvirima poslovne namjene odnosno na parcelama K1, K2 i K6 iz kartografskog prikaza 6.1, a TS4 u sklopu javne zelene površine Z. Lokacije trafostanica TS1, TS2 i TS3 iz kartografskog prikaza unutar parcela poslovne namjene K1, K2 i K6 mogu se odrediti drugačije (mogu se izmjestiti na drugu lokaciju unutar parcele) odnosno kako će se utvrditi projektnom dokumentacijom za izgradnju na predmetnim parcelama.

Članak 43.

Svi razvodi 10(20) kV mreže planiraju se kabelski odnosno podzemno i trebaju se planirati tipski 3x(XHE 49-A 1x150 mm2) koje koristi distributer na području - HEP ODS d.o.o. Slavonski Brod. Daljnji razvod mreže do krajnjih korisnika izvoditi će se prema uvjetima distributera. 0,4 kV razvod i kabel javne rasvjete predviđaju se također kao podzemni.



16

Trase planirane 04 kV niskonaponske mreže nisu prikazane u grafičkom dijelu Plana, već će se izvoditi prema zasebnim projektima (izvoditi će se po potrebi obostrano u koridoru prometnica sa razdjelnim ormarima kao početnom točkom za priključke). Idejno rješenje javne rasvjete načelno je prikazano je na kartografskom prikazu br. 11.1. Vanjska rasvjeta.

Javna rasvjeta rješavati će se zasebnim projektima (isti će definirati napajanje i upravljanje, odabir stupova, armatura i žarulja, njihov razmještaj u prostoru, te traženi nivo osvijetljenosti), a planirati će se za sve javne prometne površine i za dječje igralište Javna rasvjeta će se napajati i upravljati preko ormarića javne rasvjete smještenog uz svaku trafostanicu. Pojni niskonaponski kabeli za javnu rasvjetu će pratiti liniju postavljanja stupova električne rasvjete, a sve u zonama infrastrukturnih instalacija.

Članak 44.

Osnovna mreža iz idejnog rješenje može se nadograđivati sukladno stvarnim potrebama korisnika i prilagođeno fazama realizacije (unutar obuhvaćenog područja pretpostavlja se po potrebi i izgradnja drugih uređaja i razvoda elektroopskrbne mreže osim određenih Planom, osobito obzirom na buduće potrebe poslovne namjene planirane na području).

Članak 45.

Uvjete (tehnička rješenja) za izgradnju elektroopskrbne mreže te povezivanje novoplaniranih građevina na distributivnu elektroopskrbnu mrežu (za izgradnju priključka) davati će distributer (HEP ODS d.o.o. Elektra Slavonski Brod) na zahtjev investitora tj. korisnika. Kroz iste, ovisno o vršnom opterećenju građevina odredit će se broj i smještaj priključno-mjernih ormara, sastav mjernih mjesta i odabir zaštite od previsokog napona dodira.

Sukladno posebnom propisu, za sve zahvate unutar koridora planiranog 35 kV dalekovoda (15 m obostrano od osi dalekovoda) potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležnog tijela koje upravlja dalekovodom (HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o., DP Slavonski Brod).

Članak 46.

Elektroopskrbna mreža obuhvaćenog područja određena u ovom Planu razrađivati će se odgovarajućom stručnom dokumentacijom. Prilikom izrade projektne (izvedbene) dokumentacije, moguće su izmjene radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim Planom.

Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetske infrastrukture obvezatno se pridržavati važećih zakona i propisa.

3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja plinoopskrbne mreže

Članak 47.

Plinifikacija obuhvaćenog područja planirati će se proširenjem gradske plinske distributivne mreže sukladno uvjetima distributera. Idejno rješenje plinoopskrbne mreže prikazano je na kartografskom prikazu br. 13.1. Točan položaj objekata i uređaja odredit će se odgovarajućom stručnom projektnom dokumentacijom.

Članak 48.

Svi razvodi glavne distributivne plinske mreže (osnovni dio tlaka u distribucijskoj mreži je 4 bara) planiraju se u koridorima prometnica (u pravilu se polažu u zelenom pojasu ispod zelenih i zemljanih površina, a iznimno ispod nogostupa), a daljnji razvod mreže do krajnjih korisnika izvoditi će se prema uvjetima distributera na području. Širina rova za plinovod iznosi iskop 0,3 do 0,6 m, a dubina od 0,8 do 1 m. Udaljenosti plinovoda od drugih instalacija treba izvesti prema posebnim propisima.

Članak 49.

Plinoopskrba obuhvaćenog područja razrađivati će se odgovarajućom stručnom projektnom dokumentacijom. Prilikom izrade projektne (izvedbene) dokumentacije, moguće su određene izmjene od određenog ovim Planom radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim



17

odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju Plana.


Pri projektiranju i izvođenju plinoopskrbne infrastrukture obvezatno se pridržavati važećih zakona i propisa. Izradu projektne dokumentacije potrebno je koordinirati od gradskog distributera plina u svim fazama projektiranja mreže.

Zaštitna zona magistralnog plinovoda i naftovoda je 100 m lijevo i desno od osi cjevovoda. Zona opasnosti magistralnog plinovoda i naftovoda u kojoj je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda iznosi 30 m lijevo i desno od osi cjevovoda.

U pojasu širokom 5 m lijevo i desno od osi cjevovoda zabranjuje se sadnja bilja i trajnih nasada čije korijenje raste dublje od 1 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemlju dublje od 0,5m.

3.5. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja vodoopskrbne mreže i mreže odvodnje otpadnih voda

3.5.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja vodoopskrbne mreže

Članak 50.

Propozicije gradnje vodoopskrbne mreže prikazane su idejnim rješenjem na kartografskom prikazu br. 8.1. Plan vodoopskrbe. Točan položaj objekata i uređaja odredit će se odgovarajućom stručnom projektnom dokumentacijom.

Tehničko rješenje vodoopskrbnog sustava iz idejnog rješenja na kartografskom prikazu br. 8.1., očituje se u izgradnji spojne veze na postojeći gradski vodoopskrbni sustav sukladno uvjetima distributera (“Vodovod“d.o.o. Slavonski Brod).

Članak 51.

Glavni vodovi vodovodne mreže planiraju se izvesti (podzemno) u koridorima prometnica i to cjevovodima mm Ø 250, Ø150 mm i Ø100 mm od lijevano željeznih cijevi, a daljnji razvod mreže do krajnjih korisnika izvoditi će se prema stvarno utvrđenim potrebama korisnika sukladno uvjetima distributera (priključak, položaj i promjer cijevi, vodomjerila i ventila odredit će distributer na zahtjev korisnika, a prema proračunu za svaki objekt). Vodovodna revizijska okna predviđaju se na svim mjestima grananja vodovodne mreže i na mjestima predviđenima za smještaj hidranata.

Razvod hidrantske mreže planiran je sukladno Pravilniku o tehničkim normativima za vanjsku i unutarnju hidrantsku mrežu za gašenje požara (N.N. br.:6/08.) Hidrante treba spojiti na vod lokalne mreže uz obaveznu ugradbu zasuna. Hidrante će se izvesti od lijevano željeznih cijevi Ø80mm na međusobnoj udaljenosti 80 m, a treba osigurati pritisak od min. 0,25 Mpa.

Dubina rova za polaganje vodovodne cijevi je minimalno140 cm za Ø200 mm 130 cm za Ø150 mm, a 120 cm za cijevi Ø100 mm, radi zaštite istih od smrzavanja. Širina rova za polaganje vodovodne cijevi je minimalno 80 cm. Cijevi treba polagati na posteljicu od jalovine debljine 10 cm, a zatrpavati do 30 cm iznad tjemena cijevi također jalovinom. Najniže i najviše točke na cjevovodu potrebno je izvesti sa oknom muljnog ispusta i oknom sa zračnim ventilom, ukoliko za to postoji potreba.

Objekti koji služe za snabdijevanje vodom moraju biti izgrađeni i održavati se prema postojećim propisima. Također moraju biti udaljeni i locirani tako da se onemogući eventualno podzemno zagađenje.

Križanja i paralelna vođenja s ostalim instalacijama (kanalizacija, energetski i telekomunikacijski kabeli i sl.) treba uskladiti sa uvjetima vlasnika instalacija.

Članak 52.




18

Trase i profili cjevovoda i lokacije uređaja vodovodne mreže razrađivati će se odgovarajućom stručnom projektnom dokumentacijom. Prilikom izrade projektne (izvedbene) dokumentacije, moguće su određene izmjene od određenog ovim Planom radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu Plana.

Projektiranje i izgradnja građevina za vodoopskrbu mora biti u skladu s posebnim propisima za ove vrste građevina.

3.5.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja mreže odvodnje otpadnih voda

Članak 53.

Propozicije gradnje sustava odvodnje otpadnih voda prikazane su idejnim rješenjem na kartografskom prikazu br. 9.1. Odvodnja otpadnih voda. Točan položaj objekata i uređaja odredit će se odgovarajućom stručnom projektnom dokumentacijom.

Tehničko rješenje sustava odvodnje iz idejnog rješenja na kartografskom prikazu br. 9.1., očituje se u izgradnji spojne veze na postojeći gradski sustav sukladno uvjetima nadležne komunalne ustanove “Vodovod“d.o.o. Slavonski Brod.

Članak 54.

Idejnim rješenjem planira se dogradnja postojeće kanalizacijske mreže (mješoviti sustav) odnosno odvodnja područja priključiti će se na postojeći gradski kanalizacijski sustav (novoplanirana područja se spajaju na glavni kolektor uz Lateralni kanal kojim će se odvoditi dalje u sustavu i u konačnici na centralni uređaj za pročišćavanje).

Planirani kanalizacijski kolektori unutar obuhvaćenog područja izvesti će se u koridorima prometnica. Kanali će se izvesti kao zatvoreni. Na kanalima će biti predviđena revizijska okna i okna za prekid pada na svim mjestima gdje je to potrebno.

Svi kanalizacijski vodovi izvesti će se od vodonepropusnih cijevi, a polaganje cijevi izvesti će se u rovu na podlogu od sitnog pijeska. Za sakupljanje oborinskih vode biti će predviđene rešetke i slivnici prilagođeni uređenju terena. Okna će se izvesti od armiranog betona s dodatkom za vodonepropusnost.

oborinske vode sa prometnica predviđeno je odvoditi kanalizacijskom mrežom uz prethodno pročišćavanje separatorom ulja i masti. Točan položaj i vrsta kolektora i uređaja definirati će se stručnom projektnom dokumentacijom sukladno uvjetima nadležne komunalne ustanove “Vodovod“d.o.o. Slavonski Brod.

Daljnji razvod mreže do krajnjih korisnika izvoditi će se prema stvarno utvrđenim potrebama korisnika sukladno uvjetima nadležne komunalne ustanove “Vodovod“d.o.o. Slavonski Brod, a na zahtjev korisnika u postupku ishođenja uvjeta za izgradnju (za novu izgradnju će se sukladno namjeni odrediti mjesto i način priključka; u pravilu samo 1 mjesto priključka na javni kanalizacijski sustav).

Korisnici javnog kanalizacijskog sustava su dužni otpadne vode koje se ispuštaju u javnu kanalizaciju svesti na kvalitetu vode utvrđenih prema važećim propisima, vodoprivrednim uvjetima i aktima komunalne ustanove, to jest do određenog standarda sanitarno-potrošnih voda, a koje neće ugroziti pravilan rad uređaja za pročišćavanje. U javnu kanalizaciju se ne smiju ispuštati tvari kojima se narušava hidraulički režim toka voda u cjevovodima, stabilnost objekta, rad crpki, tehnički nadzor i održavanje.

Članak 55.

Osnovna mreža iz idejnog rješenje može se nadograđivati sukladno stvarnim potrebama korisnika i prilagođeno fazama realizacije.

Trase i profili cjevovoda i lokacije uređaja mreže odvodnje otpadnih voda u ovom planu razrađivati će se odgovarajućom stručnom dokumentacijom. Prilikom izrade projektne (izvedbene) dokumentacije, moguće su izmjene radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim Planom.



19

Projektiranje i izgradnja građevina za odvodnju mora biti u skladu s posebnim propisima za ove vrste građevina.

3.6. Postupanje s otpadom

Članak 56. Zbrinjavanje otpada treba se provoditi u skladu sa gradskom Odlukom o postupanju sa otpadom.

Na promatranom području nova namjena uključiti će se u postojeći sustav organiziranog prikupljanja i odvoz otpada i kako će se odrediti po uvjetima komunalnog poduzeća. Smještaj odnosno uvjete korištenja kontejnera za prikupljanje otpada odredit će nadležno komunalno poduzeće i kod izrade detaljnije (projektne) dokumentacije za novu namjenu/građevinu.

Mjesta za prikupljanje otpada treba smještavati na način da se osigura mogućnost pristupa vozila do posuda za prikupljanje otpada (i to što kraći pristup, do 15 m), a udaljene od građevine/izvora otpada maksimalno 20 m.

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

Članak 57.

Javne zelene površine uređivati će se i opremati prema zasebnim projektima uređenja (i sukladno uvjetima utvrđenim člankom 8. ovog Plana).

Za potrebe održavanja zelenih površina potrebni priključci definirati će se u projektu hortikulturnog uređenja koji je potrebno izraditi u sklopu projekta uređenja javne zelene površine.

5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina

Članak 58.

Kod izgradnje i uređenje prostora za javno korištenje, obvezatno je postupiti u suglasju s odredbama Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera (“Narodne novine” broj 47/82 i 30/94).

6. Uvjeti i način gradnje

Članak 59.

Uvjeti i način gradnje iz ovog Plana određeni su sukladno važećem dokumentu prostornog uređenja višeg reda; Generalni urbanistički plan Slavonskog Broda, te važećoj zakonskoj regulativi u segmentu; Zakon o prostornom uređenju, a uvjetovani su i drugim zakonskim i posebnim propisima i standardima u segmentima relelevantnim za izradu plana (koji se odnose na zaštitu prostora i okoliša, promet, vodnogospodarstvo, komunalnu infrastrukturu, zaštitu od požara i dr.).

7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 60.

Unutar područja obuhvata Plana nema prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina niti ambijentalne vrijednosti u smislu važećih propisa, a također Planom nisu evidentirani dijelovi za valoriziranje (za zaštitu).



20

8. Mjere provedbe plana

Članak 61.

Izgradnja građevina i uređenje prostora na području obuhvata Plana vršit će temeljem ovog Plana i sukladno važećem Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, na način kako je predviđeno Zakonom.

Osim elemenata koji su navedeni ovim Planom i Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, moraju se primijeniti i svi važeći posebni propisi u pojedinim segmentima relevantnim za izradu projektne dokumentacije i izvođenje zahvata.

U slučaju da se donesu posebni propisi, stroži od normi iz ovih Odredbi za provođenje, prilikom utvrđivanja uvjeta izgradnje primijeniti će se strože norme.

Članak 62.

Sukladno posebnim propisima, određena su područja posebnih ograničenja u korištenju (označeno na kartografskom prikazu br.6.1.Urbanističko-tehnički uvjeti) u kojima je za zahvate potrebno uvažavati posebne zakone i propise u segmentu odnosno posebne uvjete koja određuju nadležna tijela:

zaštiti pojas javne ceste

sukladno Zakonu o javnim cestama za sve zahvate u prostoru na javnoj cesti ili unutar njezinog zaštitnog pojasa, tako i državne ceste D53 potrebno je prethodno zatražiti uvjete nadležne uprave za ceste; posebno se odnosi na planiranje priključaka/raskrižja na predmetnoj prometnici kod izrade projektno-izvedbene dokumentacije

inundacijsko područje vodotoka

za sve zahvate posebne vodoprivredne uvjete propisat će javno tijelo Hrvatske vode.

zaštitni koridor infrastrukture

za sve zahvate potrebno je ishoditi suglasnost nadležnih službi u segmentu (vlasnika infrastrukturne građevine/nadležne ustanove za održavanje i eksploatiranje infrastrukturne građevine).

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 63.

Planom se utvrđuju interesi koji se na području obuhvata trebaju ostvariti s ciljem sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš, kroz prvenstveno primjenu i provedbu posebno ustanovljavanih uvjeta i mjera za planiranje, građenje i korištenja građevina. Posebnim uvjetima i mjerama određena je maksimalna dopustiva razina djelovanja na okoliš i utvrđuju se u cilju zaštite prostora i korisnika u prostoru od eventualnog štetnog djelovanja:

Zaštita zraka provodi se sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14). Nije dozvoljeno prekoračenje graničnih vrijednosti kakvoće zraka propisane Uredbom o graničnim vrijednostima onečiščujućih tvari u zraku (NN133/05), niti ispuštanje u zrak onečiščujuće tvari u količini i koncentraciji višoj od propisane Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečiščujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12, 90/14).

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13) i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade (NN 145/04).

Mjere sprječavanja negativnog utjecaja građevina i uređaja na okolni prostor pretpostavljaju praćenje stanja okoliša, te stalnu kontrolu vrste, količine i sastava otpada i kontrolu stanja uređaja i opreme, te sustava zaštite. Potrebno je sustavno kontrolirati sve poslovne subjekte u pogledu negativnih utjecaja u skladu s minimalnim dozvoljenim standardima. Unutar obuhvata plana ne mogu se smještavati namjene koje svojim postojanjem i radom otežavaju i ugrožavaju okoliš.



21

Zaštita voda provodi se sukladno odredbama Zakona o vodama (NN br. 153/09, 63/11, 130/11, 130/11, 56/13, 14/14). Zakonom o vodama utvrđena je obveza ishođenja vodopravnih uvjeta u postupku dobivanja lokacijske dozvole za novu izgradnju. Vodopravne uvjete izdaju Hrvatske vode.

Očuvanje i održavanje regulacijskih i zaštitnih građevina mora se vršiti u skladu sa Zakonom o vodama.

Zbrinjavanje otpada, treba se provoditi u skladu sa gradskom Odlukom o postupanju sa otpadom. Zbrinjavanje komunalnog otpada treba provesti s obavezom izdvajanja korisnih dijelova otpada (karton, papir, staklo, plastika) što treba organizirati s ovlaštenim tvrtkama koje djeluju na području, a koje će istog predati u sekundarnu sirovinu.

Također, potrebno je provoditi mjere posebne zaštite.

Mjere zaštite od požara predložene su na temelju odredbi Zakona o zaštiti od požara. Udaljenosti između građevina različitih namjena unutar pojedinih zona i područja, u svrhu zaštite od požara i eksplozija, utvrđene su odredbama za provođenje Provedbenog urbanističkog plana u skladu s posebnim propisima.

Radi omogućavanja spašavanja osoba i materijalnih sredstava iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz i površinu za operativni rad vatrogasaca određenu prema posebnom propisu.

Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža s osiguranim potrebnim pritiskom vode i profilom cjevovoda.

Za protupožarnu zaštitu potrebno je osigurati uvjete opskrbe vodom i druge uvjete prema važećim zakonskim i drugim propisima.

Ostale potrebne mjere zaštite od požara (crpilišta, mjesta smještaja sredstava i opreme za gašenje požara i dr.) bit će određene Planom zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za područje Grada (Pravilnik o sadržaju plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, NN, br. 35/94, ispr.55/94) koji se temelji na Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija za područje (Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije, NN, br. 35/94, 110/05, 28/10).

Za provedbu mjera zaštite od eksplozija pri projektiranju i izgradnji plinovoda i priključaka moraju se poštovati minimalne sigurnosne udaljenosti (svijetli razmak postojećih i planiranih instalacija i građevina).

Svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor putem kojeg se zatvara dotok plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda.

Sve mjere sigurnosti i zaštite predviđene posebnim Zakonom i drugim propisima treba u cijelosti primijeniti pri izradi glavnog i izvedbenog projekta plinovoda.

U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju na području uskladiti sa posebnim propisima za VIII. seizmičku zonu.

Sve prometnice unutar obuhvata PUP-a mogu služiti kao pravci evakuacije budući da su osigurani od urušavanja građevina. Ovo se ostvaruje propisanim najvećim dopuštenim visinama građevina i njihovom najmanjom udaljenošću od regulacijskog pravca čime se osigurava zahtjev za minimalnu udaljenost građevina od ruba javne prometne površine (veći od h/2 pri čemu h označava visinu građevine u metrima).

Osnovnim mjerama Provedbenog urbanističkog plana (odredbama o najvećem koeficijentu izgrađenosti) osigurane su slobodne (neizgrađene) površine koje mogu služiti kao prostori za evakuaciju ljudi.

Mjere zaštite od ratnih opasnosti planiraju se da bi se otklonile ili umanjile posljedice ratnih djelovanja. Prema Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (Narodne novine 2/91) koji razlikuje I. - IV. kategorije ugroženosti za koje vrijedi obveza gradnje skloništa i drugih



22

objekata za zaštitu stanovništva prema više kriterija, područje grada Slavonskog Broda svrstava se u prvu zonu ugroženosti u kojima se planira izgradnja skloništa.

Skloništa su namijenjena sklanjanju ljudi i stvari potrebnih za preživljavanje u vrijeme autonomije skloništa, pri zaštitnom režimu sklanjanja. Sklanjanje ljudi osigurava se osim izgradnjom skloništa i prilagođivanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi.

Skloništa će se planirati i projektirati kao dvonamjenska skloništa, uzimajući u obzir racionalnost izgradnje, vrstu i namjenu građevine, prosječan broj ljudi koji borave, rade ili su u poslovno-uslužnom odnosu u građevini, ugroženost građevine, geološko-hidrološke uvjete građenja i slično. Lokacije dvonamjenskog skloništa treba predvidjeti tako da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevina.

Dvonamjenska skloništa trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe u suglasnosti s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju biti u najkraćem vremenu (24 sata) sposobna za potrebe sklanjanja.

Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) investitor je dužan predvidjeti mogućnost njihove brze prilagodbe za sklanjanje ljudi tj. dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 m od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

Skloništa građena isključivo za sklanjanje (jednonamjenska) mogu primiti određene mirnodopske sadržaje koji ne zahtijevaju neke posebne standarde, s tim da se u slučaju potrebe mogu brzo isprazniti.

Skloništa se trebaju projektirati i graditi u skladu s posebnim propisima i normama koji propisuju uvjete izgradnje skloništa za zaštitu stanovništva od ratnih djelovanja. Prilikom izgradnje skloništa potrebno je:

d skloništa planirati ispod građevina kao najniže etaže

d osigurati potreban opseg zaštite (50 kPa)

d osigurati rezervne izlaze iz skloništa.

Kod izgradnje poslovnih građevina u kojima je broj zaposlenih veći od 50, potrebno je planirati gradnju dvonamjenskog skloništa dopunske zaštite otpornosti 50 kPa.

Prilikom izgradnje stambenih, obiteljskih građevina potrebno je planirati prostorije pogodne za sklanjanje. Obiteljska skloništa, odnosno zakloni (podrumi) trebaju biti kapaciteta za najmanje 3 osobe, otpornosti 30 kPa.

Zakloni se ne smiju graditi u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih materija, u razini nižoj od podruma zgrade niti u plavnim područjima.

Maksimalni radijus gravitacije skloništu je 250 m s preporučenim maksimalnim kapacitetom od 300 mjesta.

Skloništa se trebaju projektirati i graditi u skladu s pozitivnim propisima.

Sustav uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva na području obuhvata II. Izmjena i dopuna PUP-a potrebno je uspostaviti temeljem posebnih propisa. Točna lokacija sirene za uzbunjivanje stanovništva biti će utvrđena detaljnijom razradom sustava uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva, a ukoliko se dokaže da sirene na drugim lokacijama (izvan obuhvata ovog plana) osiguravaju funkciju uzbunjivanja stanovništva na području obuhvata II. Izmjena i dopuna PUP-a ne treba smještavati dodatne sirene.

U svim građevinama u kojima se očekuje okupljanje većeg broja ljudi (trgovački centri, veća proizvodna postrojenja) treba izvesti vlastiti sustav uzbunjivanja sukladno posebnim propisima.

9.1. Rekonstrukcija građevina

Članak 64.

Na postojećim građevinama, koje su u postojećem stanju protivne ovim Planom propisanim odrednicama za izgradnju mogu se odobravati zahvati sanacije, adaptacije, rekonstrukcije i prenamjene unutar gabarita postojeće građevine.



23

Dogradnja i zamjena postojeće građevine novom (izgradnja zamjenske građevine), izvodi se po pravilima za novu gradnju.

II. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 65.

Po donošenju na Gradskom vijeću, Provedbeni urbanistički plana „Moša Pijade a sada naselje Zrinski Frankopan" u Slavonskom Brodu - II. izmjene i dopune, sadržanog u članku 2. ove Odluke, potpisan po predsjedniku Gradskog vijeća čuva se u pismohrani Grada Slavonskog Broda, a po jedan primjerak u pismohrani Zavoda za prostorno uređenje Brodsko posavske županije, Uredu državne uprave u Brodsko posavskoj županiji, Upravnom odjelu za komunalni sustav i komunalno redarstvo grada Slavonskog Broda, te dva primjerka u Upravnom odjelu za graditeljstvo, prostorno uređenje i zaštitu okoliša grada Slavonskog Broda

Uvid u Plan se može obaviti u Upravnom odjelu za graditeljstvo, prostorno uređenje i zaštitu okoliša grada Slavonskog Broda.

Članak 66.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaju važiti dijelovi obuhvaćeni II. Izmjenama i dopunama Provedbenog urbanističkog plana „Moša Pijade sada naselje Zrinski Frankopan“ u Slavonskom Brodu i zamjenjuju se rješenjima kao prikazano i određeno ovim Izmjenama i dopunama.

Grafički i tekstualni dijelovi Provedbenog urbanističkog plana Moša Pijade sada naselje Zrinski Frankopan“ u Slavonskom Brodu (SVBPŽ 4/91,10/07) koji nisu mijenjani ovim Izmjenama i dopunama ostaju na snazi kao sastavni dio PUP-a.

Članak 67.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Slavonskog Broda.

B. GRAFIČKI DIO

C. OBVEZNI PRILOZI

PRILOG I

OBRAZLOŽENJE PLANA

ProvedbenI urbanistički plan naselje "Moša Pijade“ sada naselja Zrinski Frankopan"- II. Izmjene i dopune

C. PRILOG I - OBRAZLOŽENJE PLANA

Sadržaj

OBRAZLOŽENJE PLANA

str.br

0.

1.

Uvod

POLAZIŠTA

1

2

1.1. Ciljevi Plana 2

1.2. Granica obuhvata Plana 3

1.3. Stanje u prostoru 3

1.4. Obveze iz planova šireg područja 4

1.5. Planske postavke iz prethodnog dokumenta prostornog uređenja 4

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 5

2.1. Planske postavke II. Izmjena i dopuna 5

2.2. Detaljna namjena površina 7

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina

9

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukt. mreža 11

2.3.1. Promet 11

2.3.2. Telekomunikacije 12

2.3.3. Elektroopskrba 13

2.3.4. Plinoopskrba 14

2.3.5. Vodoopskrba 14

2.3.6. Odvodnja 15

2.3.7. Postupanje s otpadom 16

2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina 16

2.4.1. Uvjeti i način gradnje 16

2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

18

2.4.3. Područja posebnih ograničenja u korištenju 18

2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš. 19



1

OBRAZLOŽENJE PLANA

UVOD

Obveza izrade II. Izmjena i dopuna Provedbenog urbanističkog plana naselje “Moša Pijade“ sada naselje „Zrinski Frankopan“ u Slavonskom Brodu (u nastavku: Plan) utvrđena je člankom 130. Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Slavonskog Broda (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj 8/08).

Izrada Plana započela je temeljem Odluke o izradi Izmjena i dopuna Provedbenog urbanističkog plana naselje “Moša Pijade“ sada naselje „Zrinski Frankopan“ u Slavonskom Brodu (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj 8/08).

Plan je izrađen sukladno osnovnim dokumentima prostornog uređenja na području1,

koji se primjenjuje temeljem članka 188. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, 153/2013), a izrada Plana posebno je koordinirana Generalnim urbanističkim planom Slavonskog Broda (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj 2/05, 8/08) i dijelovi kojeg su sukladno kao posebno propisano sastavni dio Plana.

Izrada Plana provedena je sukladno zakonima i propisima iz područja prostornog uređenja2, ostalim zakonima i propisima bitnim za izradu dokumenata prostornog uređenja odnosno koji pokrivaju problematiku prostora za koji se izrađuje ovaj Plan.

Nositelj izrade Plana je Upravni odjel za prostorno uređenje kao tijelo Grada Slavonskog Broda. Za stručnog izrađivača Plana određena je tvrtka APE d.o.o. Zagreb.

Plan predstavlja elaborat “II. Izmjena i dopuna Provedbenog urbanističkog plana naselje Moša Pijade sada naselje Zrinski Frankopan u Slavonskom Brodu ” sastavljen od: A - tekstualnog dijela, B - grafičkog dijela i C- obveznih priloga (sve sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12) i Zakonu o prostornom uređenju (NN 13/13) te temeljem primjene Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04, 9/11)).

Tekstualni dio Plana sadržan je u Odredbama za provođenje i koje su u svrhu nedvojbene i lakše provedbe Plana izrađene u cijelosti nove za obuhvaćeno područje (a uvjetovano usklađenjem sa važećim zakonima i propisima i planom višeg reda, te neposrednom provedbom prethodnog plana uočenim potrebama). Grafički dio sadrži zamjenske dijelove kartografskih prikaza to jest koji zamjenjuju odnosne kartografske prikaze iz prethodnog plana za obuhvaćeno područje .

Planom se utvrđuje detaljna namjena površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja zemljišta prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjeti za izgradnju građevina i poduzimanja drugih aktivnosti u prostoru, te drugi elementi od važnosti za područje za koje se plan donosi.

1 Prostorni plan županije Brodsko-posavske (Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije br.__), Prostorni plan uređenja Grada Slavonskog Broda (Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije br. 3/04),

2 Zakon o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12), Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine, br. 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04), Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (Narodne novine, br. 29/83, 36/85 i 42/86)



2

1. POLAZIŠTA Provedbeni urbanistički plan naselje “Moša Pijade“ sada naselje „Zrinski Frankopan“ u Slavonskom Brodu izrađen je 1991. godine (izrađivač: DP Projekt- Slavonski brod) i objavljen je u Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije“ broj 4/91, a 2007.g. izrađene su Izmjene i dopune Provedbenog urbanističkog plana naselje “Moša Pijade“ sada naselje „Zrinski Frankopan“ u Slavonskom Brodu (izrađivač: Mrković d.o.o., Slavonski Brod) i objavljene su u Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije“ broj 10/07.

Izrada ovog Plana (II. Izmjena i dopuna Provedbenog urbanističkog plana naselje “Moša Pijade“ sada naselje „Zrinski Frankopan“ u Slavonskom Brodu), određena je Izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana Slavonskog Broda (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj 8/08) i provodi se u svrhu usklađenja sa predmetnim GUP-om za Planom obuhvaćeno područje.

Ovim Planom predviđene intervencije u svrhu usklađivanja s u međuvremenu provedenim izmjenama plana višeg reda (GUP), odnose se na ciljane izmjene u namjeni i korištenju prostora (prenamjena pojedinih površina u okviru postojećih kategorija) i u odnosnim dijelovima korekcije odredbi za provođenje (navedeno uključuje i usklađenje s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji.

Planom su izvršene izmjene i dopune u grafičkom dijelu i u tekstualnom dijelu u odredbama za provođenje.

1.1. Ciljevi Plana

Ciljevi Plana utvrđeni su Odlukom o izradi Plana (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj 8 /08) i kao prethodno navedeno u polazištima Plana.

Kao određeno Odlukom o izradi Plana (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj 8/08), Planom će Grad Slavonski Brod u skladu sa svojim zakonskim pravom i obvezom za područje unutar obuhvata Plana utvrditi osnovu prostornih i funkcionalnih rješenja, uvjeta i oblikovanja pojedinih prostornih cjelina, te propisati propozicije, smjernice i mjerila za gradnju, uređenje i zaštitu prostora, u cilju planske urbanizacije ovog dijela grada Slavonskog Broda.

Ciljevi Plana su:

- usklađenje s odredbama plana višeg reda (posebno Generalnog urbanističkog plana Slavonskog Broda (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj 2/05, 8/08),

- usklađenje s odredbama zakonskih i podzakonskih propisa,

- usklađivanje planskih postavki sa recentnim potrebama uvjetovanim planovima gospodarskog razvitka na području; sukladno zahtjevima budućeg investiranja na području i potrebama Grada stvoriti preduvjete za realizaciju gradnje novog poslovnog kompleksa.

1.2. Granica obuhvata Plana

II. Izmjenama i dopunama Provedbenog urbanističkog plana naselje “Moša Pijade“ sada naselje „Zrinski Frankopan“ u Slavonskom Brodu (dalje u tekstu: Plan), obuhvaćeno je područje površine 14,57 ha. Granica obuhvata Plana detaljno je prikazana na kartografskim prikazima koji su njegov sastavni dio.

Granica obuhvata Plana određena je Generalnim urbanističkim planom Slavonskog Broda- Izmjene i dopune (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj 8/08) i opisana u čl. 4. Odluke o izradi Plana (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj 8/08).

Prostor obuhvaćen Planom primarno je određen:



3

- sa sjeverne strane: zaštitnim infrastrukturnim koridorom (autoceste) odnosno granicom k.č. 5102/102, 5102/104, 5102/106, 5102/10, 5012/38-44, preko k.č. 5124/2, 5126/1, 5127/1, 5128/1 i dalje granicom k.č. 5129/17, 5129/16, 5129/9 te preko k.č. 5129/1 do ulice V. Benošića

- sa zapadne strane: granicom obuhvata postojećeg PUP-a odnosno granicom k.č. 5102/102, 5102/101, 5102/24, 5102/11, preko Sjeverne vezne ceste i dalje koridorom sjevernog ulaza u “Đuro Đaković” (istočna regulacijska linija planirane prometnice

- sa južne strane: sjevernom granicom zaštitnog koridora Lateralnog kanala preko k.č. 5105/1 i 5106/1 do k.č. 6256/2 (vodotok)

- s istočne strane: granicom k.č. 6256/2 (vodotok), koridorom Sjeverne vezne ceste (sjeverna regulacijska linija postojeće prometnice) i koridorom ulice V.Benošića (istočna regulacijska linija postojeće prometnice * napomena za sve k.č: sve K.O. Slavonski Brod

1.3. Stanje u prostoru

Obuhvaćeno područje u postojećem stanju je pretežito neizgrađeni i neuređeni prostor.

Zauzeće prostora obuhvaćenog područja odnosi se na površine infrastrukturnih sustava:

- prometne površine (i kojima se u postojećem stanju ostvaruje prometni pristup u obuhvaćeno područje); područjem prolazi postojeća prometnica Sjeverna vezna cesta (državni pravac D53; i prolazi u smjeru zapad- istok u južnom dijelu obuhvaćenog područja), a unutar obuhvaćenog područja izvedena je ulica Valentina Benošića (nedovršena; i prolazi rubnim istočnim dijelom obuhvaćenog područja)

- infrastrukturni koridor vodotoka (prolazi u smjeru sjever-jug unutar obuhvaćenog područja),

a u dijelu su izgrađene građevine:

- u sjeveroistočnom rubnom dijelu obuhvata plana (zona ulice V. Benošića) na k.č. 5129/16, 5129/9 i *5129/14 zatečene su građevine individualne stambene izgradnje (niska stambena izgradnja; građevine visine P+1+Ptk)

*napomena: bespravna izgradnja na području i što će se u dopustivim dijelovima sanirati (legitimizirati) ovim Planom

- u južnom dijelu obuhvata (južno od Sjeverne vezne ceste na k.č. 2102/20 i 5102/12) izgrađen je građevni kompleks poslovne namjene (V=P+1 i pomoćne građevina V=P), a k.č. 5102/100 sjeverno od vezne ceste u postojećem stanju koristi se u funkciji poslovne namjene (parkirališna površina, skladišni/radni/manipulativni prostor).

Promatrani prostor kao neizgrađeni prostor nije opremljen komunalnom infrastrukturom, međutim na području su izvedeni pojedini dijelovi mreže komunalne infrastrukture;

postojeća izgradnja unutar obuhvata priključena je na razvode gradske mreže komunalne infrastrukture, a također su dijelovi mreže izvedeni u koridorima postojeće prometne infrastrukture unutar obuhvaćenog područja. Sjevernim rubom obuhvaćenog područja dijelom prolazi trasa magistralnog plinovoda.

Zona neposrednog okruženja (kontaktna zona) obuhvaćenog područja definirana je u izgrađenom okruženju poslovnom izgradnjom osim u istočnom dijelu u zoni ulice V. Benošića individualnom stambenom izgradnjom, a sjeverno i južno je neizgrađeni prostor (na sjeveru negradivi infrastrukturni koridor; prometni i energetski, a na jugu negradivi prostor infrastrukturnog koridora lateralnog kanala).



4

14. Obveze iz planova šireg područja

Izrada Plana određena je i koordinirana je Generalnim urbanističkim planom Slavonskog Broda (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj 2/05, 8/08) i izvadak iz kojeg je sastavni dio Plana (u Prilogu II- Izvadak iz GUP-a Slavonski Brod).

Generalnim urbanističkim planom Slavonskog Broda određeno je planiranje budućeg korištenja obuhvaćenog područja za gospodarsku poslovnu namjenu i u dijelu za individualnu stambenu namjenu (sve u grafičkom prikazu u Prilogu II).

Generalnim urbanističkim planom određeni su i uvjeti za izgradnju i uređenje prostora za utvrđene dopustive namjene. Slijedom posebnog propisa, određeno ovim Planom mora biti usklađeno s odredbama plana višeg reda to jest kao određeno Generalnim urbanističkim planom.

1.5. Planske postavke iz prethodnog dokumenta prostornog uređenja

iz Provedbenog urbanističkog plana naselje “Moša Pijade“ sada naselje „Zrinski Frankopan“ u Slavonskom Brodu" (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj 4/91, 10/07)

Provedbenim urbanističkim planom naselja “Moša Pijade“ sada naselje „Zrinski Frankopan“ u Slavonskom Brodu (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj 4/91, 10/07) (dalje u tekstu; PUP) planirano je uređenje predmetnog prostora kao prikazano na kartografskom prikazu br. 01 (iz B. Grafički dio; Karta 01. Izvadak iz postojećeg plana- Detaljna namjena površina sa granicom obuhvata II. Izmjena i dopuna).

PUP-om su predviđene slijedeće namjene unutar obuhvaćenog područja:

Namjena površina Površina (m2)

Gospodarska namjena - poslovna K 48231

Stambena namjena- niska individualna izgradnja S1 24506

Zaštitne zelene površine- Z 49642

Prometne površine 16568

Vodotok 6704

Infrastrukturni koridor* 11306*

Površine za izgradnju komunalnih građevina- trafostanica** 487**

ukupno 145651 *označeno na grafičkom prikazu i obuhvaćeno u iskazu za Z (zaštitne zelene površine) **označeno na grafičkom prikazu i obuhvaćeno u iskazima za druge namjene

PUP-om je prostor obuhvaćenog područja određen za:

Poslovnu namjenu K

površine za poslovnu namjenu planirane su u zapadnom dijelu obuhvaćenog područja (prema putnom prijelazu Čaplja); prostori planirani sjeverno od Sjeverne vezne ceste (za izgradnju 2 poslovna kompleksa) nisu realizirani, dok je u području južno od Sjeverne vezne ceste realizirana poslovna namjena (postojeći poslovni kompleks).

Stambenu namjenu- individualnu nisku izgradnju S1

u središnjem dijelu obuhvaćenog područja (sjeverno od vezne ceste uz otvoreni kanal) rezervirane su površine za planiranu individualnu stambenu izgradnju (i za koju je provedena parcelacija, uključivo i parcelaciju za pristupne prometnice; formirane su 53 parcele za individualnu stambenu izgradnju) i koja nije realizirana; također je verificirana postojeća individualna izgradnja na k.č. 5129/16 i 5129/9 u zoni ulice V. Benošića.



5

Prometne površine

osim realiziranih prometnica Sjeverne vezne ceste i ulice V. Benošića, planirana je i vezna cesta (spojna veza) predmetnih prometnica; u svrhu pristupa u obuhvaćeno područje sjeverno od vezne ceste planirana je prometnica s priključkom na Sjevernu veznu cestu pa do ulice V. Benošića i na koju se veže sekundarna prometnica - pristupna cesta za individualnu stambenu izgradnju (predmetne planirane prometnice nisu realizirane, osim odvojka iz ulice V. Benošića za postojeće građevine na k.č. 5129/16, 5129/9 u ukupnoj dužini cca 70 m); također u južnom dijelu obuhvaćenog područja prolazi planirana prometnica predviđena kao spojna veza putnog prijelaza Čaplja/prijelaza Lateralnog kanala i područja istočno od obuhvata Plana (do južnog dijela ulice V. Benošića i dalje) i koja unutar obuhvata Plana nije realizirana.

Zaštitne zelene površine- Z

kao negradive zaštitne zelene površine određeni su: prostor zaštitnog infrastrukturnog koridora u sjevernom dijelu obuhvata, prostor koridora vodotoka tj. uz otvoreni kanal u dijelu prolaza unutar obuhvaćenog područja, prostor istočno od otvorenog kanala pa do istočne granice obuhvata plana i prostor uz Lateralni kanal u južnom dijelu obuhvata plana.

Površine infrastrukturnih sustava

na kartografskim prikazima posebno je određena površina zaštitnog infrastrukturnog koridora (Janaf, Plinacro) međutim kao režim korištenja prostora (preklapa se sa drugim namjenama: prometnim površinama, zaštitnim zelenim površinama i dijelom i postojećom stambenom izgradnjom), a također su u okvirima drugih namjena određene površine za izgradnju infrastrukturnih građevina-trafostanica (unutar obuhvata planirana je izgradnja 4 TS i koje nisu realizirane).

Sukladno utvrđenom namjenskom korištenju prostora predviđen je i način opremanja područja komunalnom infrastrukturom (vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba, javna (vanjska) rasvjeta, plinoopskrba i telefonija). Također su sukladno utvrđenoj namjeni prostora, određeni i urbanističko-tehnički uvjeti za izgradnju građevina.

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Planske postavke II. Izmjena i dopuna

Ovim Planom odnosno II. Izmjenama i dopunama Provedbenog urbanističkog plana naselje “Moša Pijade“ sada naselje „Zrinski Frankopan“ u Slavonskom Brodu, planirano je uređenje predmetnog prostora prikazano na kartografskim prikazima br. 4.1.-13.1. (iz B. Grafički dio).

Ukupno provedene analize zatečenog stanja u prostoru, dokumentacijske osnove i obveze iz izrađene dokumentacije, te potrebe Grada u smislu osiguranja potrebnih prostora unutar zone obuhvata plana, rezultiraju određenim uvjetovanostima u pogledu programiranja budućeg korištenja prostora.

Ovim Planom utvrđeno namjensko korištenje prostora unutar obuhvaćenog područja uvjetovano je recentnim potrebama Grada i zahtjevima budućeg investiranja na području te stručnim zahtjevima i uvjetima za uređenje prostora, odnosno posebno je uvjetovano prostornim planom višeg reda tj. Generalnim urbanističkim planom Slavonskog Broda (i što je inicijalno za izradu ovog Plana).

Generalnim urbanističkim planom Slavonskog Broda predmetno je područje utvrđeno za gospodarsku poslovnu namjenu i u manjem dijelu za stambenu namjenu (individualnu), a određeni su i negradivi prostori odnosno zaštitne zelene površine, te je određena površina prometnog koridora Sjeverne vezne ceste.



6

Sukladno navedenom, uvjetovano namjensko korištenje prostora određuje da će se prostor unutar obuhvata Plana planirati kao zona s dominantnom poslovnom namjenom odnosno da će se osigurati prostorni preduvjeti za realizaciju različitih poslovnih sadržaja.

Ovim Planom, u odnosu na utvrđeno prethodnim PUP-om, izvršena je preraspodjela površina za realizaciju planiranih namjena unutar obuhvaćenog prostora (i sve u okviru postojećih kategorija korištenja prostora):



Površina (ha)




48231

Poslovna namjena

K 108123



individualna

S 14067



Vodotok 6704 Koridor vodotoka V 2666 Nomenklatura sukladno Pravilniku o o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04, 9/11)

Planom su u odnosu na prethodnim PUP-om utvrđene površine za poslovnu namjenu iste uvećane (proširene) na način da su:

- površine za poslovnu namjenu određene u cijelom dijelu obuhvaćenog područja zapadno od otvorenog kanala, odnosno izvršena je prenamjena na predmetnom prostoru prethodno planiranih površina za individualnu stambenu izgradnju u poslovnu namjenu), te također izvršena je prenamjenu zaštitnih zelenih površina u južnom dijelu obuhvata prema Lateralnom kanalu u površinu za poslovnu namjenu

- dio zaštitnih zelenih površina istočno od otvorenog kanala prenamjenjen je u površinu za poslovnu namjenu,

a sve sukladno kao utvrđeno u ciljevima za izradu Plana i u svrhu stvaranja prostornih preduvjeta za realizaciju značajnijeg kompleksa poslovne namjene

Za stambenu namjenu u prostornom modelu rezervirana je površina u istočnom dijelu obuhvata Plana u zoni postojećeg izgrađenog okruženja individualne stambene izgradnje (zona uz ulicu V. Benošića), odnosno na predmetnom području izvršena je prenamjena zaštitnih zelenih površina u površinu za stambenu izgradnju.

U preostalom dijelu određene su (kao i prethodno planirano) zaštitne zelene površine (odnosno negradive površine) i to na prostorima posebnog režima korištenja (zabrane izgradnje) iz posebnih propisa; zaštitni infrastrukturni koridor i inundacijski pojas vodotoka (kanala).

U prostornom modelu definirane je osnovna prometna mreža koju formiraju izvedene prometnice Sjeverna vezna cesta i ulica V. Benošića, te planirane prometnice:

- za gospodarsku namjenu u sjeverozapadnom dijelu obuhvaćenog područja planirana je pristupna cesta s priključkom na Sjevernu veznu cestu (s mjestom priključka i trasom kao i prethodno planirano),

- za gospodarsku namjenu u južnom dijelu obuhvaćenog područja planirana je prometnica - spojna veza putnog prijelaza Čaplja/prijelaza Lateralnog kanala i područja istočno od obuhvata Plana (do južnog dijela ulice V. Benošića i dalje, a sve kao i prethodno planirano),

- u istočnom dijelu obuhvaćenog područja planirane su pristupne prometnice za stambenu namjenu sa priključkom na ulicu V. Benošića (dijelom kao i prethodno planirano za postojeću stambenu izgradnju)



7

- za gospodarsku namjenu u sjeveroistočnom dijelu obuhvaćenog područja planirana je pristupna cesta s priključkom na Sjevernu veznu cestu (s mjestom priključka kao postojeće)

Na ovako utvrđenu prometnu mrežu vežu se pristupi svim parcelama, a prometne površine mogu se uređivati i unutar površina određenih za drugu namjenu odnosno unutar građevinskih parcela.

Ovim Planom određeno i kao prethodno opisano za (pre)namjenu površina prikazano je na kartografskim prikazima br. 4.1.- 5.1. i 7.1.

Ostale ovim Planom planirane intervencije uvjetovane su prethodno navedenim planiranim zahvatima prenamjene površina i odnose se na utvrđene urbanističko-tehničke uvjete i komunalno opremanja obuhvaćenog područja sukladno utvrđenom za namjenu prostora; odnose se na izmjene u okviru prethodnim planom utvrđenih pokazatelja i kategorija (prethodnim planom određeni urbanističko-tehnički uvjeti i lokacije vodova i uređaja komunalne infrastrukture prilagođeni su novoplaniranoj prostornoj dispoziciji planiranih namjena unutar obuhvaćenog područja).

Urbanističko-tehnički uvjeti prikazani su na kartografskom prikazu 6.1. i 5.1, a komunalni infrastrukturni sustavi na kartografskim prikazima br. 8.1-13.1.

Komunalna infrastruktura rješavat će se zasebnim separatima, a osnovne postavke istih su sastavni dio ovog plana (uglavnom se radi o uređajima i površinama (linijskim) za koje se ne pretpostavljaju posebni prostorni uvjeti, osim za građevine novih TS; nove TS planirati će se kao osnovna namjena na zasebnoj parceli, sukladno posebnim stručnim uvjetima za ovu vrstu građevina i locirati će se unutar površina određenih za druge namjene (točan položaj i veličina građevne čestice odredit će se sukladno stručnim uvjetima nadležnog tijela; HEP).

2.2. Detaljna namjena površina

Detaljna namjena površina određena ovim Planom prikazana je na kartografskom prikazu br.4.1., a određene su slijedeće namjene površina:

poslovna namjena oznaka K

stambena namjena- individualna oznaka S

javne zelene površine oznaka Z

površine infrastrukturnih sustava oznaka IS

Poslovna namjena (oznaka K)

Površine poslovne namjene (K) namijenjene su za smještaj poslovnih djelatnosti.


Unutar površine poslovne namjene (K) mogu se uređivati športsko-rekreacijske i parkove površine.

Stambena namjena (oznaka S)

Površine stambene namjene (S), namijenjene su izgradnji individualnih stambenih građevina.

Individualna stambena građevina je obiteljska stambena građevina najveće etažne visine E=Po/Su+Pr+1kat+Ptkr, s najviše tri odvojene stambene jedinice i ukupnog GBP do 400 m2 (osnovna građevina i sve građevine koje se grade uz osnovnu građevinu).



8


Pomoćne građevine su građevine što služe redovitoj upotrebi osnovne građevine (garaže, drvarnice, spremišta, nadstrešnice, kotlovnice i drugo).




Javne zelene površine (oznaka Z)

Javne zelene površine određene su ovim Planom radi potrebe zaštite i uređenja okoliša kao zaštitne zelene površine (oznaka Z).


Posebno se propisuje obvezatan smještaj dječjeg igrališta na zelenoj površini u zoni planirane individualne stambene izgradnje (kao označeno na kartografskom prikazu 4.1).


Površine infrastrukturnih sustava (oznaka IS)

Površine infrastrukturnih sustava (IS) namijenjene su smještaju linijskih i površinskih građevina za promet, te ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja.


Površine infrastrukturnih sustava (IS) su površine na kojima je moguće graditi prometne i komunalne infrastrukturne građevine i uređaje svih vrsta (telekomunikacijske, elektroenergetske i plinoopskrbne, te vodoopskrbe i odvodnje).





9

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina

2.1.1.1. Tablica: Detaljna namjena površina

Namjena

Planski znak

Površina

m2 %








2.2.1.2.Tablica: Uvjeti za izgradnju građevina

oznaka čestice


namjena


max


max Kis

max E / V (m)

max

GBP max (m2)


































10

Pojmovnik za korištene pokazatelje iz tabelarnog prikaza 2.2.1.2.: (iz Zakona o prostornom uređenju i gradnji, NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12)

izgrađenost građevne čestice je tlocrtna projekcija svih građevina na njoj (osnovna građevina i sve građevine koje se grade uz osnovnu građevinu). Iskazuje se koeficijentom izgrađenosti (kig)

koeficijent izgrađenosti- kig je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice s tim da se pod izgrađenom površinom zemljišta podrazumijeva vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže (zemljište pod građevinom je tlocrtna izgrađenost čestice u m2 iz tabelarnog prikaza)

koeficijent iskorištenosti- kis je odnos građevinske bruto površine građevine (GBP) i površine građevne čestice

građevinska bruto površina (GBP) građevine je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) građevine (Po, Su, Pr, K, Pk), određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama u koje se ne uračunava površina dijela potkrovlja i zadnje etaže svijetle visine manje od 2 m te se ne uračunava površina lođa, vanjskih stubišta, balkona, terasa i drugih otvorenih dijelova zgrade.

ukupno GBP (ukupna građevinska bruto površina na građevnoj čestici iz tabelarnog prikaza) je zbroj GBP svih građevina na građevnoj čestici (osnovne građevine i svih građevina koje se grade uz osnovnu građevinu)

etaža označuje dijelove građevine (podrum, suteren, prizemlje, kat, potkrovlje). Najveća visina etaže za obračun visine građevine, mjerena između gornjih kota međuetažnih konstrukcija, iznosi do 4,0 m, te iznimno, za osiguranje kolnog pristupa za intervencijska vozila najveća visina prizemne etaže iznosi 4,5 m

dijelovi (etaže) građevina određeni su važećim propisima

visina (V) označuje najveću visinu građevine u metrima, mjerene od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m)

2.3. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

2.3.1. Promet

Organizacija prometne mreže obuhvaćenog područja prikazana je na kartografskom prikazu br. 7.1. Plan prometa, odnosno određene su prometnice osnovne (javne) prometne mreže obuhvaćenog područja (gradske, sabirne i ostale ulice), definirane koridorom i profilom prometnice.


gradske ulice (GU):

2. glavna glavna gradska ulica (oznaka GG) - Sjeverna vezna cesta (određena u GUP-u kao glavna gradska ulica i kategorizirana kao državna cesta; oznaka

D53), na koju se priključuje sabirna prometna mreža obuhvaćenog područja


2. ulica V. Benošića (djelomično izvedena u postojećem stanju) preko koje se ostvaruje pristup zoni individualne

stambene namjene planiranoj u istočnom dijelu obuhvaćenog područja

3. tkz Južna sabirnica



11

(planirana spojna veza putnog prijelaza Čaplja/prijelaza Lateralnog kanala i područja istočno izvan obuhvata Plana, do južnog dijela ulice V. Benošića i dalje) u funkciji pristupa za gospodarsku namjenu na k.č. K5 i K6 u južnom dijelu obuhvaćenog područja

4. tkz. Sjeverna sabirnica planirana u funkciji pristupa za gospodarsku namjenu na k.č. K1, K2, K4 u sjeverozapadnom

dijelu obuhvaćenog područja

ostale ulice (oznaka OU) obuhvaćenog područja; 4. 1. pristupna u funkciji pristupa za gospodarsku namjenu na k.č. K3 i K7


(sa priključkom na ulicu V. Benošića) planirana u funkciji pristupa za stambenu namjenu na k.č. S1-1 do S-14 i S-23 u istočnom dijelu obuhvaćenog područja


(sa priključkom na ulicu V. Benošića, djelom izvedena u postojećem stanju)

u funkciji pristupa za stambenu namjenu na k.č. S1-17 do S-22.

Na ovako utvrđenu osnovnu prometnu mrežu iz kartografskog prikaza ostvaruju se (neposredni) pristupi svih parcela unutar obuhvaćenog područja. Manipulativni prostori i parkirališni prostori formiraju se unutar parcela.



Koridor gradske prometnice- Sjeverne vezne ceste određen je planom višeg reda (i prethodnim PUP-om) a određen je minimalni standard 7,0 m za dvije prometne kolne trake, te nogostupi minimalno obostrano 2,0 m, odnosno kako će se definirati projektom prometnice).

Unutar obuhvaćenog područja planirana je i javna pješačka prometnica u isključivoj namjeni (pješačka staza definirane koridorom na kartografskom prikazu 7.1.) u funkciji pristupa javnoj zelenoj površini u zoni individualne stambene izgradnje.

Unutar koridora javnih prometnica predviđa se i hortikulturno uređenje, a kako će se definirati projektom prometnice. Uređenje prometnih površina uključuje i postavljanje urbane opreme, kao i postav privremenih građevina (kioska, nadstrešnica), informativnih i reklamnih punktova, telefonskih govornica i sl., te uređenje stajališta i parkirališta.

Koridori prometnica predviđeni su i za izgradnja (vođenje) glavnih dijelova mreže infrastrukturnih sustava; telekomunikacija, energetika, vodoopskrba, odvodnja).

Planiranje, odnosno projektiranje i izgradnja svih prometnih površina mora se vršiti sukladno važećim standardima i propisima; sve prometne površine moraju se graditi i opremati sukladno prometno-tehničkim uvjetima i važećim standardima iz posebnih propisa i obavezno je zadovoljiti uvjete zakona o njihovom građenju (adekvatno opremanje; nogostupi, ugibališta, stajališta, signalizacija…). Potrebne radnje odnose se i na uspostavljanje adekvatne regulacije prometa na području.

2.3.2. Telekomunikacije




12



DTK kao samostalna cjelina predstavlja mrežu podzemnih plastičnih cijevi i montažnih zdenaca za potrebe razvoda i zaštite TK kabela i kabelske TV. Za izgradnju glavnih trasa distributivne telekomunikacijske kabelske kanalizacije po javnim površinama koriste se cijevi PVC Ø 110, PHED Ø 75 i PEHD Ø 50. Za odvajanje, ulazak TK mreže u objekt te skretanje, koriste se montažni HT zdenci tipa MZD1, MZD2 i MZD3. Dimenzije rova za polaganje cijevi iznose prosječno 0,4x0,8 osim preko kolnika 0,4x0,1,2m. Za odvajanje preko kolnika se koriste HT zdenci s nastavkom (MZD1E, MZD2E, MZD3E). Prilikom paralelnog vođenja i križanja DTK sa ostalim instalacijama treba se pridržavati propisanih minimalnih udaljenosti.


Za povezivanje novoplaniranih građevina na javnu telekomunikacijsku mrežu uvjetuje se izgradnja privodne distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) od objekta do granice vlasništva zemljišta na kojem se objekt gradi a prema uvjetima telekomunikacijskog operatora nadležnog za građenje, održavanje i eksploatiranje DTK mreže. Do svakog objekta potrebno je predvidjeti polaganje 1 privodne FD cijevi ø 50mm (a za veće korisnike najmanje 2 kom). Također je obaveza investitora izgradnja potpune telekomunikacijske instalacije primjerene namjeni građevine, uključujući i vodove za kabelsku distribuciju i zajednički antenski sustav.

Planom se omogućava po potrebi u svrhu osiguranja potrebnog broja TK priključaka u zoni obuhvata i izgradnja udaljenog pretplatničkog stupnja - UPS-a. Smještaj UPS-a omogućava se na parceli određenoj za drugu namjenu (u okviru poslovne namjene K ili javne zelene površine Z iz kartografskog prikaza br. 4.1) i može se graditi unutar osnovne građevine druge namjene kao odvojeni prostor za smještaj UPS-a i razdjelnika za glavne kabelske distribucije ili u zasebnoj građevini (potrebno je osigurati cca 20 m2 s mogućnošću neometanog pristupa servisnih vozila).

Pri projektiranju i izvođenju TK infrastrukture obvezatno se pridržavati važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama kao i drugih važećih propisa.

Telekomunikacijska mreža obuhvaćenog područja razrađivati će se odgovarajućom stručnom dokumentacijom. Prilikom izrade projektne (izvedbene) dokumentacije, moguće su izmjene radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim Planom.

2.3.3. Elektroopskrba




13

Za napajanje unutar obuhvaćenog područja idejnim rješenjem planira se izgradnja 4 (četiri) transformatorskih stanice 10(20)/0,4 kV.


Za smještaj trafostanica potrebno je osigurati prostor minimalne površine 64 m2 (8x8m) i uz uvjet da je objektima osiguran pristupni put. Najmanja udaljenost građevine trafostanice od međe i regulacijskog pravca je 1,0 m.

Trafostanice će se planirati na zasebnoj parceli koja će se formirati u sklopu površine druge namjene ili se mogu planirati kao prateća građevina na parceli druge namjene (i to TS1, TS2 i TS3 u okvirima poslovne namjene na parcelama K1, K2 i K6 iz kartografskog prikaza 6.1, a TS4 u sklopu javne zelene površine Z). Lokacije trafostanica TS1, TS2 i TS3 unutar parcela poslovne namjene K1, K2 i K6 određene su načelno i mogu se odrediti drugačije, odnosno kako će se utvrditi projektnom dokumentacijom za izgradnju na predmetnim parcelama (mogu se izmjestiti na drugu lokaciju unutar parcele)

Svi razvodi 10(20) kV mreže planiraju se kabelski odnosno podzemno i trebaju se planirati tipski 3x(XHE 49-A 1x150 mm2) koje koristi distributer na području - HEP ODS d.o.o. Slavonski Brod (3x. Dalnji razvod mreže do krajnjih korisnika izvoditi će se prema uvjetima distributera. 0,4 kV razvod i kabel javne rasvjete predviđaju se također kao podzemni.

Trase planirane 04 kV niskonaponske mreže nisu prikazane u grafičkom dijelu Plana, već će se izvoditi prema zasebnim projektima (izvoditi će se po potrebi obostrano u koridoru prometnica sa razdjelnim ormarima kao početnom točkom za priključke).

Idejno rješenje javne rasvjete načelno je prikazano je na kartografskom prikazu br. 11.1.


Osim određenih Planom, unutar obuhvaćenog područja omogućava se po potrebi i izgradnja drugih TS i kabelskih dalekovoda, osobito obzirom na buduće potrebe poslovne namjene planirane na području.



Elektroopskrbna mreža obuhvaćenog područja razrađivati će se odgovarajućom stručnom dokumentacijom. Prilikom izrade projektne (izvedbene) dokumentacije, moguće su izmjene radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim Planom.

2.3.4. Plinoopskrba


Osnovni dio tlaka u distribucijskoj mreži je 4 bara. Svi razvodi glavne distributivne plinske mreže planiraju se u koridorima prometnica (u pravilu se polažu u zelenom pojasu ispod zelenih i



14

zemljanih površina, a iznimno ispod nogostupa), a daljnji razvod mreže do krajnjih korisnika izvoditi će se prema uvjetima distributera na području. Širina rova za plinovod iznosi iskop 0,3 do 0,6 m, a dubina od 0,8 do 1 m. Udaljenosti plinovoda od drugih instalacija treba izvesti prema posebnim propisima.


Plinoopskrba obuhvaćenog područja razrađivati će se odgovarajućom stručnom projektnom dokumentacijom. Prilikom izrade projektne (izvedbene) dokumentacije, moguće su određene izmjene od određenog ovim Planom radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju Plana.

Zaštitna zona magistralnog plinovoda i naftovoda je 100 m lijevo i desno od osi cjevovoda. Zona opasnosti magistralnog plinovoda i naftovoda u kojoj je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda iznosi 30 m lijevo i desno od osi cjevovoda.

U pojasu širokom 5 m lijevo i desno od osi cjevovoda zabranjuje se sadnja bilja i trajnih nasada čije korijenje raste dublje od 1 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemlju dublje od 0,5m.

2.3.5. Vodoopskrba




Razvod hidrantske mreže planiran je sukladno Pravilniku o tehničkim normativima za vanjsku i unutarnju hidrantsku mrežu za gašenje požara (N.N. br.:6/08.) Hidrante treba spojiti na vod lokalne mreže uz obaveznu ugradbu zasuna. Hidrante će se izvesti od lijevano željeznih cijevi Ø80mm na međusobnoj udaljenosti 80 m, a treba osigurati pritisak od min. 0,25 Mpa.

Dubina rova za polaganje vodovodne cijevi je minimalno140 cm za Ø200 mm 130 cm za Ø150 mm, a 120 cm za cijevi Ø100 mm, radi zaštite istih od smrzavanja. Širina rova za polaganje vodovodne cijevi je minimalno 80 cm. Cijevi treba polagati na posteljicu od jalovine debljine 10 cm, a zatrpavati do 30 cm iznad tjemena cijevi također jalovinom. Najniže i najviše točke na cjevovodu potrebno je izvesti sa oknom muljnog ispusta i oknom sa zračnim ventilom, ukoliko za to postoji potreba.

Objekti koji služe za snabdijevanje vodom moraju biti izgrađeni i održavati se prema postojećim propisima. Također moraju biti udaljeni i locirani tako da se onemogući eventualno podzemno zagađenje. Križanja i paralelna vođenja s ostalim instalacijama (kanalizacija, energetski i telekomunikacijski kabeli i sl.) treba uskladiti sa uvjetima vlasnika instalacija.

Projektiranje i izgradnja građevina za vodoopskrbu mora biti u skladu s posebnim propisima za ove vrste građevina.

Trase i profili cjevovoda i lokacije uređaja vodovodne mreže razrađivati će se odgovarajućom stručnom projektnom dokumentacijom. Prilikom izrade projektne (izvedbene) dokumentacije,



15

moguće su određene izmjene od određenog ovim Planom radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu Plana.

2.3.6. Odvodnja



Idejnim rješenjem planira se dogradnja postojeće kanalizacijske mreže (mješoviti sustav) odnosno odvodnja područja priključiti će se na postojeći gradski kanalizacijski sustav (novoplanirana područja se sakupljaju na glavni kolektor uz Lateralni kanal kojim će se odvoditi dalje u sustavu i u konačnici na centralni uređaj za pročišćavanje).

Planirani kanalizacijski kolektori unutar obuhvaćenog područja izvesti će se u koridorima prometnica. Kanali će se izvesti kao zatvoreni. Na kanalima će biti predviđena revizijska okna i okna za prekid pada na svim mjestima gdje je to potrebno. Svi kanalizacijski vodovi izvesti će se od vodonepropusnih cijevi, a polaganje cijevi izvesti će se u rovu na podlogu od sitnog pijeska. Za sakupljanje oborinskih vode biti će predviđene rešetke i slivnici prilagođeni uređenju terena. Okna će se izvesti od armiranog betona s dodatkom za vodonepropusnost. Oborinske vode sa prometnica predviđeno je odvoditi kanalizacijskom mrežom uz prethodno pročišćavanje separatorom ulja i masti. Točan položaj i vrsta kolektora i uređaja definirati će se stručnom projektnom dokumentacijom sukladno uvjetima nadležne komunalne ustanove “Vodovod“d.o.o. Slavonski Brod.



U javnu kanalizaciju se ne smiju ispuštati tvari kojima se narušava hidraulički režim toka voda u cjevovodima, stabilnost objekta, rad crpki, tehnički nadzor i održavanje. Korisnici javnog kanalizacijskog sustava su dužni otpadne vode koje se ispuštaju u javnu kanalizaciju svesti na kvalitetu vode utvrđenih prema važećim propisima, vodoprivrednim uvjetima i aktima komunalne ustanove, to jest do određenog standarda sanitarno-potrošnih voda, a koje neće ugroziti pravilan rad uređaja za pročišćavanje.

2.3.7. Postupanje s otpadom

Na području obuhvata ovog Plana s otpadom će se postupit u skladu sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom na području grada Slavonskog Broda.

Zbrinjavanje komunalnog otpada treba provesti s obavezom izdvajanja korisnih dijelova otpada (karton, papir, staklo, plastika) što treba organizirati s ovlaštenim tvrtkama koje djeluju na području, a koje će istog predati u sekundarnu sirovinu.

Na promatranom području, nova namjena uključiti će se u postojeći sustav organiziranog prikupljanja i odvoz otpada i kako će se odrediti po uvjetima komunalnog poduzeća. Smještaj odnosno uvjete korištenja kontejnera za prikupljanje otpada odredit će nadležno komunalno poduzeće i kod izrade detaljnije (projektne) dokumentacije za novu namjenu/građevinu.



16


2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina

2.4.1. Uvjeti i načini gradnje

Sukladno utvrđenoj detaljnoj namjeni površina, određeni su uvjeti za izgradnju građevina osnovnih namjena, a sve kao detaljno određeno Odredbama za provođenje ovog Plana.

Za izgradnju građevina sukladno utvrđenoj namjeni određuje se posebno za:

poslovnu namjenu (K)

- na građevnoj čestici mogu se graditi osnovne građevine i uz iste prateće i pomoćne građevine i uređivati vanjski prostori za obavljanje djelatnosti, odnosno mogu se graditi kompleksi građevina,

- građevine se mogu graditi na mješoviti način (samostojeće, poluugrađene, ugrađene građevine)








- prostor za potrebna parkirališna mjesta osigurava se na parceli sukladno posebnim normativima










17

- građevna čestica mora biti uređena na način da se osigura nesmetan pristup interventnih vozila svim građevinama i biti uređena tako da udovoljava svim tehničko-tehnološkim, sigurnosnim i zahtjevima koji proizlaze iz važeće zakonske regulative

stambenu namjenu (S)

- individualna stambena zgrada sadrži najviše 3 stambene jedinice i najveća brutto površina (GBP) je 400m2; u GBP se uračunava i površina pomoćnih zgrada koje su funkciji stanovanja na istoj građevinskoj čestici.

- na građevnoj čestici može se graditi osnovna građevina stambene namjene i uz istu pomoćne građevine,

- pomoćne građevine mogu se graditi kao samostojeće građevine ili prislonjene uz osnovnu građevine na poluugrađeni način; pomoćne građevine su u pravilu iza građevnog pravca glavne građevine, osim garaža.

- najveći koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (Kig) iznosi do 0,3

- individualna stambena zgrada sadrži najviše 3 stambene jedinice i najveća brutto površina (GBP) je 400m2; u GBP se uračunava i površina pomoćnih zgrada koje su funkciji stanovanja na istoj građevinskoj čestici

- najveća visina etažna visina (E) osnovne građevine je dvije nadzemne etaže uz mogućnost gradnje podruma i potkrovlja E=Po/Su+Pr+1 kat+Ptkr odnosno najviše 9,0 m do vijenca građevine

- najveća etažna visina (E) pomoćnih građevina je prizemna uz mogućnost izgradnje podruma/suterena i potkrovlja; E=Po/Su+Pr+Ptkr odnosno maksimalne visine V=3,5 metara; izuzetno može biti i viša ukoliko to uvjetuje funkcija pomoćne građevine ali ne smije biti viša od osnovne građevine





ograda građevne čestice može biti najveće visine 1,8 m ako su providne, odnosno 1,3 ako su neprovidne



potreban broj PGM osigurava se na građevnoj čestici sukladno posebnim normativima (min 1 PM na 1 stan)



građevna čestica mora biti uređena na način da se osigura nesmetan pristup interventnih vozila svim građevinama i biti uređena tako da udovoljava svim tehničko-tehnološkim,



18

sigurnosnim i zahtjevima koji proizlaze iz važeće zakonske regulative.

2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina ambijentalnih vrijednosti

Unutar područja obuhvata Plana nema prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina ambijentalne vrijednosti u smislu važećih propisa, a također Planom nisu evidentirani dijelovi za valoriziranje (za zaštitu).

2.4.3. Područja posebnih ograničenja u korištenju

Sukladno posebnim propisima, određena su područja posebnih ograničenja u korištenju (označeno na kartografskom prikazu br. 6.1.) u kojima je za zahvate potrebno uvažavati posebne zakone i propise u segmentu odnosno posebne uvjete koja određuju nadležna tijela:

zaštiti pojas javnih ceste sukladno Zakonu o cestama za sve zahvate u prostoru na javnoj cesti ili unutar njezinog zaštitnog pojasa, tako i državne ceste D53 potrebno je prethodno zatražiti uvjete nadležne uprave za ceste; posebno se odnosi na planiranje priključaka/raskrižja na predmetnoj prometnici kod izrade projektno-izvedbene dokumentacije

inundacijsko područje vodotoka; za sve zahvate posebne vodoprivredne uvjete propisat će javno tijelo Hrvatske vode

zaštitni koridor infrastrukture; za sve zahvate potrebno je ishoditi suglasnost nadležnih službi u segmentu (vlasnika infrastrukturne građevine/nadležne ustanove za održavanje i eksploatiranje infrastrukturne građevine).

2.5. Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš

Planom se utvrđuju interesi koji se na području obuhvata trebaju ostvariti s ciljem sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš, kroz prvenstveno primjenu i provedbu posebno ustanovljavanih uvjeta i mjera za planiranje, građenje i korištenja građevina. Posebnim uvjetima i mjerama određena je maksimalna dopustiva razina djelovanja na okoliš i utvrđuju se u cilju zaštite prostora i korisnika u prostoru od eventualnog štetnog djelovanja:

Zaštita zraka provodi se sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14). Nije dozvoljeno prekoračenje graničnih vrijednosti kakvoće zraka propisane Uredbom o graničnim vrijednostima onečiščujućih tvari u zraku (NN133/05), niti ispuštanje u zrak onečiščujuće tvari u količini i koncentraciji višoj od propisane Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečiščujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12, 90/14).

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03) i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade (NN 145/04).

Mjere sprječavanja negativnog utjecaja građevina i uređaja na okolni prostor pretpostavljaju praćenje stanja okoliša, te stalnu kontrolu vrste, količine i sastava otpada i kontrolu stanja uređaja i opreme, te sustava zaštite. Potrebno je sustavno kontrolirati sve poslovne subjekte u pogledu negativnih utjecaja u skladu s minimalnim dozvoljenim standardima. Unutar obuhvata plana ne mogu se smještavati namjene koje svojim postojanjem i radom otežavaju i ugrožavaju okoliš.

Zaštita voda provodi se sukladno odredbama Zakona o vodama ("Narodne novine" broj 153/09, 63/11, 130/11, 130/11, 56/13, 14/14). Zakonom o vodama utvrđena je obveza ishođenja vodopravnih uvjeta u postupku dobivanja lokacijske dozvole za novu izgradnju. Vodopravne uvjete izdaju Hrvatske vode.

Očuvanje i održavanje regulacijskih i zaštitnih građevina mora se vršiti u skladu sa Zakonom o vodama.



19

Zbrinjavanje otpada, treba se provoditi u skladu sa gradskom Odlukom o postupanju sa komunalnim otpadom.

2.5.1. Mjere posebne zaštite

Kriteriji za provedbu mjera zaštite ljudi, prirodnih i materijalnih vrijednosti temelje se na geografskim i demografskim osobitostima, dostignutom stupnju razvoja gospodarstva, infrastrukture i svih društvenih djelatnosti, kao i na Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Grad Slavonski Brod. Mjere posebne zaštite sastoje se od osnovnih i specifičnih mjera i zahtjeva.

Osnovne mjere i zahtjevi zaštite i spašavanja u najvećoj mjeri sadržane su u načelima i mjerama planiranja prostora.

Specifične mjere i zahtjevi zaštite i spašavanja općenito obuhvaćaju:

- mjere kojima se osigurava zaštićenost stambenih, poslovnih i drugih građevina, smanjuje njihova izloženost i povredljivost od razaranja (određivanjem visine građevina, gustoće izgrađenosti, zelenih površina, udaljenosti između građevina i slično),

- mjere koje omogućavaju učinkovitiju evakuaciju, izmještanje, spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge mjere zaštite i spašavanja ljudi,

- mjere koje omogućavaju fleksibilnost prometa i infrastrukture u izvanrednim uvjetima, - mjere koje omogućuju opskrbu vodom i energijom u izvanrednim uvjetima katastrofa ili

velikih nesreća (kritična infrastruktura), - mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica pojedinih

prirodnih nepogoda i drugih incidentnih – izvanrednih događaja, - mjere koje omogućavaju funkcioniranje i obnavljanje građevina u slučaju oštećenja

(protupotresno i protupožarno projektiranje i slično).

Zaštita od požara i eksplozija

Mjere zaštite od požara predložene su na temelju odredbi Zakona o zaštiti od požara. Udaljenosti između građevina različitih namjena unutar pojedinih zona i područja, u svrhu zaštite od požara i eksplozija, utvrđene su odredbama za provođenje Provedbenog urbanističkog plana u skladu s posebnim propisima.

Pri projektiranju treba voditi računa da građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 metra radi sprječavanja širenja požara na susjedne građevine. Ta udaljenost može biti iznimno manja ukoliko se dokaže da se požar ne može prenijeti na susjedne građevine, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. Ako se to ne može dokazati onda građevine međusobno moraju biti odvojene požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov najmanje 0,5 metara ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 metar neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Radi omogućavanja spašavanja osoba i materijalnih sredstava iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz i površinu za operativni rad vatrogasaca određenu prema posebnom propisu.

Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža s osiguranim potrebnim pritiskom vode i profilom cjevovoda.

Za protupožarnu zaštitu potrebno je osigurati uvjete opskrbe vodom i druge uvjete prema važećim zakonskim i drugim propisima.

Ostale potrebne mjere zaštite od požara (crpilišta, mjesta smještaja sredstava i opreme za gašenje požara i dr.) bit će određene Planom zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za područje Grada (Pravilnik o sadržaju plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, NN, br.



20

35/94, ispr.55/94) koji se temelji na Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija za područje (Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije, NN, br. 35/94, 110/05, 28/10).

Za provedbu mjera zaštite od eksplozija pri projektiranju i izgradnji plinovoda i priključaka moraju se poštovati minimalne sigurnosne udaljenosti (svijetli razmak postojećih i planiranih instalacija i građevina).

Svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor putem kojeg se zatvara dotok plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda.

Sve mjere sigurnosti i zaštite predviđene posebnim Zakonom i drugim propisima treba u cijelosti primijeniti pri izradi glavnog i izvedbenog projekta plinovoda.

Zaštita od elementarnih nepogoda

U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju na području uskladiti sa posebnim propisima za VIII. seizmičku zonu.

Sve prometnice unutar obuhvata PUP-a mogu služiti kao pravci evakuacije budući da su osigurani od urušavanja građevina. Ovo se ostvaruje propisanim najvećim dopuštenim visinama građevina i njihovom najmanjom udaljenošću od regulacijskog pravca čime se osigurava zahtjev za minimalnu udaljenost građevina od ruba javne prometne površine (veći od h/2 pri čemu h označava visinu građevine u metrima).

Osnovnim mjerama Provedbenog urbanističkog plana (odredbama o najvećem koeficijentu izgrađenosti) osigurane su slobodne (neizgrađene) površine koje mogu služiti kao prostori za evakuaciju ljudi.

Povredljivost naselja znatno se smanjuje nižim gustoćama naseljenosti. Može se konstatirati da je obzirom na tipologiju izgradnje na području Plana (te uključivo i negradive površine unutar pojedinačnih parcela i sustav prometnica) područje dobro opremljeno evakuacijskim površinama.

Zaštita od poplava je prijeko potrebna djelatnost koja bitno utječe na proizvodnju dobara i životni standard. Ta djelatnost, počevši od izbora rješenja zaštite, izgradnje, korištenja i održavanja, mora se osnivati na ekonomskoj racionalnosti. Kriteriji zaštite od poplava usvajaju se zavisno od namjene i načina korištenja područja:

naselja, industrijske zone i glavne prometnice štite se od 50. ili 100. godišnjih velikih voda

poljoprivredne površine štite se od 25. ili 50. godišnjih velikih voda

šumske površine brane se od velikih voda koje se pojavljuju jednom u 25. godina.

Na području UPU-a zaštita od poplava provodi se planiranjem i izvedbom adekvatnog sustava odvodnje.

Na području obuhvata nisu evidentirana aktivna ili potencijalna klizišta.

Zaštita od ratnih opasnosti

Mjere zaštite od ratnih opasnosti planiraju se da bi se otklonile ili umanjile posljedice ratnih djelovanja. Prema Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (Narodne novine 2/91) koji razlikuje I. - IV. kategorije ugroženosti za koje vrijedi obveza gradnje skloništa i drugih objekata za zaštitu stanovništva prema više kriterija, područje grada Slavonskog Broda svrstava se u prvu zonu ugroženosti u kojima se planira izgradnja skloništa.



21

Granice područja obvezne izgradnje građevina za sklanjanje stanovništva određene su u GUP-u Grada Slavonskog Broda, čl. 129. i uvjetima koje propisuje Državna uprava za zaštitu i spašavanje.

Skloništa su namijenjena sklanjanju ljudi i stvari potrebnih za preživljavanje u vrijeme autonomije skloništa, pri zaštitnom režimu sklanjanja. Sklanjanje ljudi osigurava se osim izgradnjom skloništa i prilagođivanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi.

Skloništa će se planirati i projektirati kao dvonamjenska skloništa, uzimajući u obzir racionalnost izgradnje, vrstu i namjenu građevine, prosječan broj ljudi koji borave, rade ili su u poslovno-uslužnom odnosu u građevini, ugroženost građevine, geološko-hidrološke uvjete građenja i slično. Lokacije dvonamjenskog skloništa treba predvidjeti tako da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevina.

Dvonamjenska skloništa trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe u suglasnosti s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju biti u najkraćem vremenu (24 sata) sposobna za potrebe sklanjanja.

Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) investitor je dužan predvidjeti mogućnost njihove brze prilagodbe za sklanjanje ljudi tj. dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 m od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

Skloništa građena isključivo za sklanjanje (jednonamjenska) mogu primiti određene mirnodopske sadržaje koji ne zahtijevaju neke posebne standarde, s tim da se u slučaju potrebe mogu brzo isprazniti.

Skloništa se trebaju projektirati i graditi u skladu s posebnim propisima i normama koji propisuju uvjete izgradnje skloništa za zaštitu stanovništva od ratnih djelovanja.

Prilikom izgradnje skloništa potrebno je:

d skloništa planirati ispod građevina kao najniže etaže

d osigurati potreban opseg zaštite (50 kPa)

d osigurati rezervne izlaze iz skloništa.

Kod izgradnje poslovnih građevina u kojima je broj zaposlenih veći od 50, potrebno je planirati gradnju dvonamjenskog skloništa dopunske zaštite otpornosti 50 kPa.

Prilikom izgradnje stambenih, obiteljskih građevina potrebno je planirati prostorije pogodne za sklanjanje. Obiteljska skloništa, odnosno zakloni (podrumi) trebaju biti kapaciteta za najmanje 3 osobe, otpornosti 30 kPa.

Zakloni se ne smiju graditi u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih materija, u razini nižoj od podruma zgrade niti u plavnim područjima.

Maksimalni radijus gravitacije skloništu je 250 m s preporučenim maksimalnim kapacitetom od 300 mjesta.

Skloništa se trebaju projektirati i graditi u skladu s pozitivnim propisima.

Ostale mjere zaštite

Mjere zaštite od epidemija ljudi i životinja treba provoditi učinkovitom i pravodobnom akcijom nadležnih zdravstvenih i veterinarskih službi. Pojava epidemije kod ljudi može se pojaviti: nakon elementarnih nepogoda, iz endemskih žarišta u svijetu posebno poznate kao karantenske bolesti i zarazne bolesti koje se pojavljuju uz konzumiranje zaražene hrane i higijenski neispravne vode.

Ekološka zagađenja moguća su kao posljedica nesreće u cestovnom prometu s posljedicom ispuštanja opasnih tvari. Moguće je zagađenje čovjekove okoline zbog neodgovarajućeg



22

zbrinjavanja uginulih životinja i otpadnih dijelova, neodgovarajućeg zbrinjavanja otpada i opasnih tvari, kao i neadekvatnog zbrinjavanja otpadnih voda.

Tehnološka (industrijska) nesreća je nenamjerni i neočekivani događaj koji nastaje korištenjem opasnih tvari, a koja uzrokuje štetu za život i zdravlje ljudi, imovinu i okoliš. Opasnost od tehnoloških nesreća proizlazi iz proizvodnje, prerade, skladištenja i manipuliranja opasnim tvarima. Vrste opasnih tvari i njihove granične količine navedene su u dodatku I. Zakona o potvrđivanju Konvencije o prekograničnim učincima industrijskih nesreća (NN Međunarodni ugovori, broj 7/99). Preventivne prostorno-planske mjere za sprečavanje posljedica nesreća provode se odabirom lokacija za potencijalno opasne djelatnosti te provođenjem svih posebnih propisa za izgradnju građevina te određivanjem prometnih koridora za transport opasnih tvari. Detaljnije lociranje potencijalno opasnih djelatnosti na području obuhvata II. Izmjena i dopuna PUP-a ili definiranje posebnih koridora za prijevoz opasnih tvari Planom nije predviđeno već se treba odvijati u skladu sa zakonskim propisima i odredbama za provođenje Plana.

Sustav uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva na području obuhvata II. Izmjena i dopuna PUP-a potrebno je uspostaviti temeljem posebnih propisa. Točna lokacija sirene za uzbunjivanje stanovništva biti će utvrđena detaljnijom razradom sustava uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva, a ukoliko se dokaže da sirene na drugim lokacijama (izvan obuhvata ovog plana) osiguravaju funkciju uzbunjivanja stanovništva na području obuhvata II. Izmjena i dopuna PUP-a ne treba smještavati dodatne sirene. U svim građevinama u kojima se očekuje okupljanje većeg broja ljudi (trgovački centri, veća proizvodna postrojenja) treba izvesti vlastiti sustav uzbunjivanja sukladno posebnim propisima.

PRILOG II

IZVOD IZ GUP-a SLAVONSKI BROD


C. PRILOG II - IZVADAK IZ GUP-a

1

Kartografski prikaz 1. Namjena površina; Tumač znakovlja



2

Kartografski prikaz 1. Namjena površina



3

Kartografski prikaz 2. Gospodarske i društvene djelatnosti



4

Kartografski prikaz 1.2. Promet; Tumač znakovlja



5

Kartografski prikaz 1.2. Promet



6

Kartografski prikaz 1.3. Pošta i telekomunikacije;



7

Kartografski prikaz 3.1. Plinoopskrba



8

Kartografski prikaz 3.1. Elektroenergetika



9

Kartografski prikaz 3.3. Vodoopskrba



10

Kartografski prikaz 3.4. Odvodnja



11

Kartografski prikaz 3.5. Uređenje voda



12

Kartografski prikaz 4.3. Zaštita



13

Kartografski prikaz 4.4. Planske mjere


1

PRILOG III

POPIS PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO

POŠTIVATI U IZRADI PLANA


2

ZAKONI I PROPISI o Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12)

o Zakon o prostornom uređenju NN 153/13)

o Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN br. 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04)

o Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 125/06, 86/06 i 16/07, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13)

o Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13)

o Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)

o Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)

o Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13)

o Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13)

o Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14)

o Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 130/11, 56/13, 14/14)

o Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14)

o Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 64/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14)

o Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14)

o Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08 i 80/10, 124/10, 25/12, 18/13)

o Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu (NN 75/09, 61/11, 56/13, 14/14)

o Zakon o lovstvu (NN 140/05 i 75/09, 14/14)

o Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

o Zakon o obrani (NN 73/13)

o Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04,79/07, 38/09, 127/10)

o Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93, 33/05, 107/07 , 38/09, 92/10)

o Zakon o unutarnjim poslovima (NN 55/89, 19/91, 29/91, 73/91, 19/92, 33/92, 76/94, 161,98, 53/00)

o Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08)

o Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02)

o Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10, 80/13)

o Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 78/13)

o Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01)

o Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 95/14)

o Pravilnik o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14)

o Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

o Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14)

o Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99, 12/01)

o Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00 i 136/04, 85/06)

o Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i dr. objekti za zaštitu (NN 2/91)

o Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94142/03)

o Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06)

o Pravilnik o sadržaju plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija (NN 35/94, ispr.55/94)

o Pravilnika o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od požara (NN 25/94)


3

o Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN 35/94, 110/05, 28/10)

o Pravilnik o uređivanju šuma (NN 111/06, 141/08)

o Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 33/14)

o Pravilnik o zaštitnim zonama vojnih objekata (NN 175/03)

o Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi zaštitni objekti za zaštitu (NN 2/91)

o Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06, 110/1, 10/15)

o Pravilnik o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (Sl. list br. 26/85)

o Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN 66/13, 13/14)

o Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13)

o Uredbu o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14)

o Uredba o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96 i 2/97)

o Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državne uprave za zaštitu i spašavanje (NN 43/12)

o Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98, 137/08)

LITERATURA I IZVORI o PUP „Moša Pijade“, a sada naselje „Zrinski Frankopan“ u Slavonskom Brodu (“Službeni

vjesnik“ broj 4/91, Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj 10/07)

o Generalni urbanistički plan Slavonskog Broda (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj 2/05, 10/08)

o Prostornog plana uređenja grada Slavonskog Broda ("Sl. vjesnik Brodsko-posavske županije", 03/04, 22/07, Službeni glasnik Grad Slavonskog Broda 3/14)

o Prostorni plan Brodsko-posavske županije ("Sl. vjesnik Brodsko-posavske županije", 04/01, 06/05, 11/07, 14/08-pročišćeni tekst, 5/10, 9/12)

o Ostali podaci raznih državnih institucija na razini države, županije i grada.

o Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zavod za prostorno planiranje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, Zagreb, srpanj 199, izmjene i dopune 2013.

o Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zavod za prostorno planiranje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, Zagreb, svibanj 1999, izmjene i dopune 2013.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_10_124_2664.html

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_10_124_2664.html


4

PRILOG IV

ZAHTJEVI I MIŠLJENJA IZ ČLANKA 79 I

ČLANKA 94. ZAKONA O PROSTORNOM

UREĐENJU I GRADNJ


5

ZAHTJEVI IZ ČLANKA 79.


6


7


8


9


10


11


12


13


14


15

MIŠLJENJA IZ ČLANKA 94. (Mišljenja na Nacrt konačnog prijedloga plana)


16


17


18


19


20


21


22


23


24


25


26

MIŠLJENJA IZ ČLANKA 94. (Mišljenja na Nacrt konačnog prijedloga plana nakon ponovne

javne rasprave)


27


28


29


30


31


32


33

MIŠLJENJA IZ ČLANKA 94. (Mišljenja na Nacrt konačnog prijedloga plana nakon 2.

ponovne javne rasprave)


34


35


36


37


38


39


40


41


42


43

PRILOG V

IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ I JAVNOJ

RASPRAVI


44

IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ RASPRAVI


45


46


47


48


49


50


51


52


53


54


55


56


57


58


59


60


61


62


63

IZVJEŠĆA O JAVNOJ RASPRAVI


64


65


66


67


68


69


70


71


72


73


74


75


76


77

IZVJEŠĆA O PONOVNOJ JAVNOJ RASPRAVI


78


79


80


81


82


83


84


85


86


87


88


89


90

IZVJEŠĆA O DRUGOJ PONOVNOJ JAVNOJ RASPRAVI


91


92


93


94


95


96


97


98


99


100


101


102


103


104

PRILOG VII

SAŽETAK ZA JAVNOST


105

SAŽETAK ZA JAVNOST ZA JAVNU RASPRAVU


106

UVOD

Nositelj izrade - Upravni odjel za graditeljstvo, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Grada Slavonski Brod proveo je postupak javne rasprave u razdoblju od 18. siječnja do 1. veljače 2010.

Po završetku javne rasprave, do 8. veljače 2010. godine. koji je utvrđen kao rok za davanje pisanih očitovanja, zaprimljeno je 5 podnesaka (pisanih očitovanja, mišljenja, prijedloga i primjedbi). Sve pristigle primjedbe razmotrene su od strane Nositelja izrade i Izrađivača plana. Prijedlog plana za ponovnu javnu raspravu izmijenjen je prema prihvaćenim primjedbama sa javne rasprave i očitovanja na Nacrt konačnog prijedloga plana.

Budući je od završetka javne rasprave prošlo više od devet mjeseci sukladno članku 95. stavku 4. Zakona o prostornom uređenju i gradnji te Zaključka Gradonačelnika Grada Slavonski Brod provodi se postupak ponovne javne rasprava.

Izmjene i dopune PUP-a "Moša Pijade, a sada Naselje Zrinski Frankopan" rađene se u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09), Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98 i 39/04) kao i drugih odgovarajućih zakona koji pokrivaju problematiku prostora za koji se izrađuju Izmjene.

POLAZIŠTA

Provedbeni urbanistički plan naselje “Moša Pijade“ sada naselje „Zrinski Frankopan“ u Slavonskom Brodu izrađen je 1991. godine (izrađivač: DP Projekt- Slavonski brod) i objavljen je u Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije“ broj 4/91, a 2007.g. izrađene su Izmjene i dopune Provedbenog urbanističkog plana naselje “Moša Pijade“ sada naselje „Zrinski Frankopan“ u Slavonskom Brodu (izrađivač: Mrković d.o.o., Slavonski Brod) i objavljene su u Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije“ broj 10/07.


Granica obuhvata Plana









107

Obveze iz planova šireg područja



Generalnim urbanističkim planom određeni su i uvjeti za izgradnju i uređenje prostora za utvrđene dopustive namjene. Slijedom posebnog propisa (Zakon o prostornom uređenju i gradnji, NN 76/07, 38/09), određeno ovim Planom mora biti usklađeno s odredbama plana višeg reda to jest kao određeno Generalnim urbanističkim planom.

Planske postavke iz prethodnog dokumenta prostornog uređenja









Vodotok 6704



ukupno 145651

*označeno na grafičkom prikazu i obuhvaćeno u iskazu za Z (zaštitne zelene površine) **označeno na grafičkom prikazu i obuhvaćeno u iskazima za druge namjene PUP-om je prostor obuhvaćenog područja određen za:

Poslovnu namjenu K




Prometne površine

osim realiziranih prometnica Sjeverne vezne ceste i ulice V. Benošića, planirana je i vezna cesta (spojna veza) predmetnih prometnica; u svrhu pristupa u obuhvaćeno područje sjeverno od vezne ceste planirana je prometnica s priključkom na Sjevernu veznu cestu pa do ulice V. Benošića i na koju se veže sekundarna prometnica - pristupna cesta za individualnu stambenu izgradnju (predmetne planirane prometnice nisu realizirane, osim odvojka iz ulice V. Benošića za postojeće građevine na k.č. 5129/16,


108

5129/9 u ukupnoj dužini cca 70 m); također u južnom dijelu obuhvaćenog područja prolazi planirana prometnica predviđena kao spojna veza putnog prijelaza Čaplja/prijelaza Lateralnog kanala i područja istočno od obuhvata Plana (do južnog dijela ulice V. Benošića i dalje) i koja unutar obuhvata Plana nije realizirana.






PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

Planske postavke II. Izmjena i dopuna




Namjena površina -mjenja se-

Površina (ha)




Poslovna namjena

K

108123



individualna

S 14067



Vodotok 6704 Koridor vodotoka V 2666

Nomenklatura sukladno Pravilniku o o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04) Planom su u odnosu na prethodnim PUP-om utvrđene površine za poslovnu namjenu iste uvećane (proširene) na način da su:




109

a sve sukladno površinama utvrđenim planom višeg reda – GUP-om Slavonski Brod.



U prostornom modelu definirane je osnovna prometna mreža koju formiraju izvedene prometnice Sjeverna vezna cesta i ulica V. Benošića, te planirane prometnice.





Detaljna namjena površina







Individualna stambena građevina je obiteljska stambena građevina najveće etažne visine E=Po/Su+Pr+1kat+Ptkr, s najviše tri odvojene stambene jedinice i ukupnog GBP do 400 m

2 (osnovna

građevina i sve građevine koje se grade uz osnovnu građevinu).





Posebno se određuje da se na česticama individualne stambene namjene kao pomoćni sadržaji mogu graditi i uređivati pojedinačni manji športsko-rekreacijski sadržaji za vlastite potrebe do ukupno max 100


110

m2 površine, odnosno mogu se graditi: bazen za plivanje vodene površine do 100 m

2 i športski tereni

(športska otvorena igrališta) do 100 m2 površine (stolni tenis, boćalište, viseća kuglana i sl.).











Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina

Tablica: Detaljna namjena površina

Namjena

Planski znak

Površina

m2 %









111

Tablica: Uvjeti za izgradnju građevina

oznaka čestice


namjena


max


max Kis

max E / V (m)

max

GBP max (m2)
































Pojmovnik za korištene pokazatelje iz tabelarnog prikaza (iz Zakona o prostornom uređenju i gradnji, NN 76/07, 38/09)




građevinska bruto površina (GBP) građevine je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova građevine (Po, Su, Pr, K, Pk), uključivo površine lođa, balkona i terasa, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavanju obloge, obzide i parapete i ograde


112




potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.

podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena

suteren (Su) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno zaravnan i uređen teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

Prizemlje (Pr) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno zaravnanog i uređenog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

Kat (1, 2 ...) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.

Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

Pri projektiranju i izvođenju prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukture obvezatno se pridržavati važećih Zakona kao i drugih posebnih propisa.

Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastruktura mreža obuhvaćenog područja razrađivati će se odgovarajućom stručnom dokumentacijom. Prilikom izrade projektne (izvedbene) dokumentacije, moguće su izmjene radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim Planom.

Promet



gradske ulice (GU):


ostale ulice (oznaka OU) obuhvaćenog područja;






Unutar koridora javnih prometnica predviđa se i hortikulturno uređenje, a kako će se definirati projektom prometnice. Uređenje prometnih površina uključuje i postavljanje urbane opreme, kao i postav


113

privremenih građevina (kioska, nadstrešnica), informativnih i reklamnih punktova, telefonskih govornica i sl., te uređenje stajališta i parkirališta.



Telekomunikacije





Za povezivanje novoplaniranih građevina na javnu telekomunikacijsku mrežu uvjetuje se izgradnja privodne distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) od objekta do granice vlasništva zemljišta na kojem se objekt gradi a prema uvjetima telekomunikacijskog operatora nadležnog za građenje, održavanje i eksploatiranje DTK mreže.

Elektroopskrba


Za napajanje unutar obuhvaćenog područja idejnim rješenjem planira se izgradnja 5 (pet) transformatorskih stanice 10(20)/0,4 kV (od toga 1 izvan obuhvata Plana - tkz. TS 5 iz kartografskog prikaza).


Za smještaj trafostanica potrebno je osigurati prostor minimalne površine 64 m2

(8x8m) i uz uvjet da je objektima osiguran pristupni put. Najmanja udaljenost građevine trafostanice od međe i regulacijskog pravca je 1,0 m.




114






Plinoopskrba


Osnovni dio tlaka u distribucijskoj mreži je 4 bara. Svi razvodi glavne distributivne plinske mreže planiraju se u koridorima prometnica (u pravilu se polažu u zelenom pojasu ispod zelenih i zemljanih površina, a iznimno ispod nogostupa), a daljnji razvod mreže do krajnjih korisnika izvoditi će se prema uvjetima distributera na području. Širina rova za plinovod iznosi iskop 0,3 do 0,6 m, a dubina od 0,8 do 1 m. Udaljenosti plinovoda od drugih instalacija treba izvesti prema posebnim propisima.


Vodoopskrba




Razvod hidrantske mreže planiran je sukladno Pravilniku o tehničkim normativima za vanjsku i unutarnju hidrantsku mrežu za gašenje požara (N.N. br.:6/08.).


Odvodnja



Idejnim rješenjem planira se dogradnja postojeće kanalizacijske mreže (mješoviti sustav) odnosno odvodnja područja priključiti će se na postojeći gradski kanalizacijski sustav (novoplanirana područja se


115

sakupljaju na glavni kolektor uz Lateralni kanal kojim će se odvoditi dalje u sustavu i u konačnici na centralni uređaj za pročišćavanje).


Za sakupljanje oborinskih vode biti će predviđene rešetke i slivnici prilagođeni uređenju terena. oborinske vode sa prometnica predviđeno je odvoditi kanalizacijskom mrežom uz prethodno pročišćavanje separatorom ulja i masti. Točan položaj i vrsta kolektora i uređaja definirati će se stručnom projektnom dokumentacijom sukladno uvjetima nadležne komunalne ustanove “Vodovod“d.o.o. Slavonski Brod.




Postupanje s otpadom




Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina

Uvjeti i načini gradnje












- građevna čestica mora imati osiguran pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika od


116

5,5 m,



- ograda građevne čestice može biti najveće visine 1,8 m ako su providne, odnosno 1,3 ako su neprovidne,




- stambena namjena može se planirati samo iznimno za potrebe stanovanja vlasnika/uposlenih djelatnika i to do max 150 m

2 GBP




- individualna stambena zgrada sadrži najviše 3 stambene jedinice i najveća brutto površina (GBP) je 400m

2; u GBP se uračunava i površina pomoćnih zgrada koje su funkciji stanovanja na istoj

građevinskoj čestici.






građevinskoj čestici











117





Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina ambijentalnih vrijednosti


Područja posebnih ograničenja u korištenju


zaštiti pojas javne ceste sukladno Zakonu o javnim cestama za sve zahvate u prostoru na javnoj cesti ili unutar njezinog

zaštitnog pojasa, tako i državne ceste D53 potrebno je prethodno zatražiti uvjete nadležne uprave za ceste; posebno se odnosi na planiranje priključaka/raskrižja na predmetnoj prometnici kod izrade projektno-izvedbene dokumentacije




118

SAŽETAK ZA JAVNOST ZA PONOVNU JAVNU RASPRAVU


119

UVOD

Nositelj izrade - Upravni odjel za graditeljstvo, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Grada Slavonski Brod proveo je postupak javne rasprave u razdoblju od 18. siječnja do 1. veljače 2010.

Po završetku javne rasprave, do 8. veljače 2010. godine. koji je utvrđen kao rok za davanje pisanih očitovanja, zaprimljeno je 5 podnesaka (pisanih očitovanja, mišljenja, prijedloga i primjedbi). Sve pristigle primjedbe razmotrene su od strane Nositelja izrade i Izrađivača plana. Prijedlog plana za ponovnu javnu raspravu izmijenjen je prema prihvaćenim primjedbama sa javne rasprave i očitovanja na Nacrt konačnog prijedloga plana.

Budući je od završetka javne rasprave prošlo više od devet mjeseci sukladno članku 95. stavku 4. Zakona o prostornom uređenju i gradnji te Zaključka Gradonačelnika Grada Slavonski Brod provodi se postupak ponovne javne rasprava.

Izmjene i dopune PUP-a "Moša Pijade, a sada Naselje Zrinski Frankopan" rađene se u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09), Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98 i 39/04) kao i drugih odgovarajućih zakona koji pokrivaju problematiku prostora za koji se izrađuju Izmjene.

POLAZIŠTA












120














Vodotok 6704



ukupno 145651

*označeno na grafičkom prikazu i obuhvaćeno u iskazu za Z (zaštitne zelene površine) **označeno na grafičkom prikazu i obuhvaćeno u iskazima za druge namjene PUP-om je prostor obuhvaćenog područja određen za:

Poslovnu namjenu K




Prometne površine

osim realiziranih prometnica Sjeverne vezne ceste i ulice V. Benošića, planirana je i vezna cesta (spojna veza) predmetnih prometnica; u svrhu pristupa u obuhvaćeno područje sjeverno od vezne ceste planirana je prometnica s priključkom na Sjevernu veznu cestu pa do ulice V. Benošića i na koju se veže sekundarna prometnica - pristupna cesta za individualnu stambenu izgradnju (predmetne planirane prometnice nisu realizirane, osim odvojka iz ulice V. Benošića za postojeće građevine na k.č. 5129/16, 5129/9 u ukupnoj dužini cca 70 m); također u južnom dijelu obuhvaćenog područja prolazi planirana


121

prometnica predviđena kao spojna veza putnog prijelaza Čaplja/prijelaza Lateralnog kanala i područja istočno od obuhvata Plana (do južnog dijela ulice V. Benošića i dalje) i koja unutar obuhvata Plana nije realizirana.











Namjena površina -mjenja se-

Površina (ha)




Poslovna namjena

K

108123



individualna

S 14067



Vodotok 6704 Koridor vodotoka V 2666 Nomenklatura sukladno Pravilniku o o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04)




a sve sukladno površinama utvrđenim planom višeg reda – GUP-om Slavonski Brod.

Za stambenu namjenu u prostornom modelu rezervirana je površina u istočnom dijelu obuhvata Plana u zoni postojećeg izgrađenog okruženja individualne stambene izgradnje (zona uz ulicu V. Benošića),


122

odnosno na predmetnom području izvršena je prenamjena zaštitnih zelenih površina u površinu za stambenu izgradnju.


U prostornom modelu definirane je osnovna prometna mreža koju formiraju izvedene prometnice Sjeverna vezna cesta i ulica V. Benošića, te planirane prometnice.




Komunalna infrastruktura rješavat će se zasebnim separatima, a osnovne postavke istih su sastavni d io ovog plana (uglavnom se radi o uređajima i površinama (linijskim) za koje se ne pretpostavljaju posebni prostorni uvjeti, osim za građevine novih TS; nove TS planirati će se kao osnovna namjena na zasebnoj parceli, sukladno posebnim stručnim uvjetima za ovu vrstu građevina i locirati će se unutar površina određenih za druge namjene (točan položaj i veličina građevne čestice odredit će se sukladno stručnim uvjetima nadležnog tijela; HEP).








Individualna stambena građevina je obiteljska stambena građevina najveće etažne visine E=Po/Su+Pr+1kat+Ptkr, s najviše tri odvojene stambene jedinice i ukupnog GBP do 400 m

2 (osnovna

građevina i sve građevine koje se grade uz osnovnu građevinu).





Posebno se određuje da se na česticama individualne stambene namjene kao pomoćni sadržaji mogu graditi i uređivati pojedinačni manji športsko-rekreacijski sadržaji za vlastite potrebe do ukupno max 100 m

2 površine, odnosno mogu se graditi: bazen za plivanje vodene površine do 100 m

2 i športski tereni

(športska otvorena igrališta) do 100 m2 površine (stolni tenis, boćalište, viseća kuglana i sl.).


123













Namjena

Planski znak

Površina

m2 %









124


oznaka čestice


namjena


max


max Kis

max E / V (m)

max

GBP max (m2)
































Pojmovnik za korištene pokazatelje iz tabelarnog prikaza (iz Zakona o prostornom uređenju i gradnji, NN 76/07, 38/09)




građevinska bruto površina (GBP) građevine je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova građevine (Po, Su, Pr, K, Pk), uključivo površine lođa, balkona i terasa, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavanju obloge, obzide i parapete i ograde


125




potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.

podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena

suteren (Su) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno zaravnan i uređen teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

Prizemlje (Pr) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno zaravnanog i uređenog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

Kat (1, 2 ...) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.




Promet



gradske ulice (GU):


ostale ulice (oznaka OU) obuhvaćenog područja;






Unutar koridora javnih prometnica predviđa se i hortikulturno uređenje, a kako će se definirati projektom prometnice. Uređenje prometnih površina uključuje i postavljanje urbane opreme, kao i postav


126

privremenih građevina (kioska, nadstrešnica), informativnih i reklamnih punktova, telefonskih govornica i sl., te uređenje stajališta i parkirališta.



Telekomunikacije





Za povezivanje novoplaniranih građevina na javnu telekomunikacijsku mrežu uvjetuje se izgradnja privodne distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) od objekta do granice vlasništva zemljišta na kojem se objekt gradi a prema uvjetima telekomunikacijskog operatora nadležnog za građenje, održavanje i eksploatiranje DTK mreže.

Elektroopskrba


Za napajanje unutar obuhvaćenog područja idejnim rješenjem planira se izgradnja 5 (pet) transformatorskih stanice 10(20)/0,4 kV (od toga 1 izvan obuhvata Plana - tkz. TS 5 iz kartografskog prikaza).


Za smještaj trafostanica potrebno je osigurati prostor minimalne površine 64 m2

(8x8m) i uz uvjet da je objektima osiguran pristupni put. Najmanja udaljenost građevine trafostanice od međe i regulacijskog pravca je 1,0 m.




127






Plinoopskrba


Osnovni dio tlaka u distribucijskoj mreži je 4 bara. Svi razvodi glavne distributivne plinske mreže planiraju se u koridorima prometnica (u pravilu se polažu u zelenom pojasu ispod zelenih i zemljanih površina, a iznimno ispod nogostupa), a daljnji razvod mreže do krajnjih korisnika izvoditi će se prema uvjetima distributera na području. Širina rova za plinovod iznosi iskop 0,3 do 0,6 m, a dubina od 0,8 do 1 m. Udaljenosti plinovoda od drugih instalacija treba izvesti prema posebnim propisima.


Vodoopskrba




Razvod hidrantske mreže planiran je sukladno Pravilniku o tehničkim normativima za vanjsku i unutarnju hidrantsku mrežu za gašenje požara (N.N. br.:6/08.).


Odvodnja



Idejnim rješenjem planira se dogradnja postojeće kanalizacijske mreže (mješoviti sustav) odnosno odvodnja područja priključiti će se na postojeći gradski kanalizacijski sustav (novoplanirana područja se


128

sakupljaju na glavni kolektor uz Lateralni kanal kojim će se odvoditi dalje u sustavu i u konačnici na centralni uređaj za pročišćavanje).


Za sakupljanje oborinskih vode biti će predviđene rešetke i slivnici prilagođeni uređenju terena. oborinske vode sa prometnica predviđeno je odvoditi kanalizacijskom mrežom uz prethodno pročišćavanje separatorom ulja i masti. Točan položaj i vrsta kolektora i uređaja definirati će se stručnom projektnom dokumentacijom sukladno uvjetima nadležne komunalne ustanove “Vodovod“d.o.o. Slavonski Brod.




Postupanje s otpadom

















- građevna čestica mora imati osiguran pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika od


129

5,5 m,



- ograda građevne čestice može biti najveće visine 1,8 m ako su providne, odnosno 1,3 ako su neprovidne,




- stambena namjena može se planirati samo iznimno za potrebe stanovanja vlasnika/uposlenih djelatnika i to do max 150 m

2 GBP






građevinskoj čestici.






građevinskoj čestici











130









zaštiti pojas javne ceste sukladno Zakonu o javnim cestama za sve zahvate u prostoru na javnoj cesti ili unutar njezinog

zaštitnog pojasa, tako i državne ceste D53 potrebno je prethodno zatražiti uvjete nadležne uprave za ceste; posebno se odnosi na planiranje priključaka/raskrižja na predmetnoj prometnici kod izrade projektno-izvedbene dokumentacije

inundacijsko područje vodotoka; za sve zahvate posebne vodoprivredne uvjete propisat će javno

tijelo Hrvatske vode



131

SAŽETAK ZA JAVNOST ZA DRUGU PONOVNU JAVNU RASPRAVU


132

UVOD

Obveza izrade II. Izmjena i dopuna Provedbenog urbanističkog plana naselje “Moša Pijade“ sada naselje „Zrinski Frankopan“ u Slavonskom Brodu (u nastavku: Plan) utvrđena je člankom 130. Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Slavonskog Broda (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj 8/08).

Izrada Plana započela je temeljem Odluke o izradi Izmjena i dopuna Provedbenog urbanističkog plana naselje “Moša Pijade“ sada naselje „Zrinski Frankopan“ u Slavonskom Brodu (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj 8/08).

Plan je izrađen sukladno osnovnim dokumentima prostornog uređenja na području3,

koji se primjenjuje temeljem članka 188. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, 153/2013), a izrada Plana posebno je koordinirana Generalnim urbanističkim planom Slavonskog Broda (“Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ broj 2/05, 8/08) i dijelovi kojeg su sukladno kao posebno propisano sastavni dio Plana.

Izrada Plana provedena je sukladno zakonima i propisima iz područja prostornog uređenja4, ostalim zakonima i propisima bitnim za izradu dokumenata prostornog uređenja odnosno koji pokrivaju problematiku prostora za koji se izrađuje ovaj Plan.

Nositelj izrade Plana je Upravni odjel za prostorno uređenje kao tijelo Grada Slavonskog Broda. Za stručnog izrađivača Plana određena je tvrtka APE d.o.o. Zagreb.

RAZLOZI ZA PONAVLJANJE JAVNE RASPRAVE

Prijedlog plana bio je izložen na javnim raspravama koje su održane od 18.01. do 01.02.2010. te od 29.12. do 05.01.2010. Nakon održavanja javne rasprave izrađen je Nacrt konačnog prijedloga plana koji je, sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, upućen na mišljenja nadležnih tijela. U zakonskom roku prikupljena su sva potrebna pozitivna mišljenja te je pripremljen Konačni prijedlog plana.

S obzirom da isti nije odnesen u roku od 9. mjeseci od javne rasprave plan se upućuje ne 2. ponovnu javnu raspravu.

Plan nije mijenjan u odnosu na Konačni prijedlog plana.

POLAZIŠTA



3 Prostorni plan županije Brodsko-posavske (Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije br.__), Prostorni plan uređenja Grada Slavonskog Broda (Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije br. 3/04),

4 Zakon o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12), Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine, br. 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04), Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (Narodne novine, br. 29/83, 36/85 i 42/86)


133


















134






Vodotok 6704



ukupno 145651 *označeno na grafičkom prikazu i obuhvaćeno u iskazu za Z (zaštitne zelene površine) **označeno na grafičkom prikazu i obuhvaćeno u iskazima za druge namjene

PUP-om je prostor obuhvaćenog područja određen za:

Poslovnu namjenu K




Prometne površine

osim realiziranih prometnica Sjeverne vezne ceste i ulice V. Benošića, planirana je i vezna cesta (spojna veza) predmetnih prometnica; u svrhu pristupa u obuhvaćeno područje sjeverno od vezne ceste planirana je prometnica s priključkom na Sjevernu veznu cestu pa do ulice V. Benošića i na koju se veže sekundarna prometnica - pristupna cesta za individualnu stambenu izgradnju (predmetne planirane prometnice nisu realizirane, osim odvojka iz ulice V. Benošića za postojeće građevine na k.č. 5129/16, 5129/9 u ukupnoj dužini cca 70 m); također u južnom dijelu obuhvaćenog područja prolazi planirana prometnica predviđena kao spojna veza putnog prijelaza Čaplja/prijelaza Lateralnog kanala i područja istočno od obuhvata Plana (do južnog dijela ulice V. Benošića i dalje) i koja unutar obuhvata Plana nije realizirana.







135



Ovim Planom odnosno II. Izmjenama i dopunama Provedbenog urbanističkog plana naselje “Moša Pijade“ sada naselje „Zrinski Frankopan“ u Slavonskom Brodu, planirano je uređenje predmetnog prostora prikazano na kartografskim prikazima br. 4.1.-13.1. (iz B. Grafički dio).

Ukupno provedene analize zatečenog stanja u prostoru, dokumentacijske osnove i obveze iz izrađene dokumentacije, te potrebe Grada u smislu osiguranja potrebnih prostora unutar zone obuhvata plana, rezultiraju određenim uvjetovanostima u pogledu programiranja budućeg korištenja prostora.

Ovim Planom utvrđeno namjensko korištenje prostora unutar obuhvaćenog područja uvjetovano je recentnim potrebama Grada i zahtjevima budućeg investiranja na području te stručnim zahtjevima i uvjetima za uređenje prostora, odnosno posebno je uvjetovano prostornim planom višeg reda tj. Generalnim urbanističkim planom Slavonskog Broda (i što je inicijalno za izradu ovog Plana).




Površina (ha)




48231

Poslovna namjena

K 108123



individualna

S 14067



Vodotok 6704 Koridor vodotoka V 2666 Nomenklatura sukladno Pravilniku o o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04)




a sve sukladno kao utvrđeno u ciljevima za izradu Plana i u svrhu stvaranja prostornih preduvjeta za realizaciju značajnijeg kompleksa poslovne namjene



U prostornom modelu definirane je osnovna prometna mreža koju formiraju izvedene prometnice Sjeverna vezna cesta i ulica V. Benošića, te planirane prometnice:


136

- za gospodarsku namjenu u sjeverozapadnom dijelu obuhvaćenog područja planirana je pristupna cesta s priključkom na Sjevernu veznu cestu (s mjestom priključka i trasom kao i prethodno planirano),

- za gospodarsku namjenu u južnom dijelu obuhvaćenog područja planirana je prometnica - spojna veza putnog prijelaza Čaplja/prijelaza Lateralnog kanala i područja istočno od obuhvata Plana (do južnog dijela ulice V. Benošića i dalje, a sve kao i prethodno planirano),

- u istočnom dijelu obuhvaćenog područja planirane su pristupne prometnice za stambenu namjenu sa priključkom na ulicu V. Benošića (dijelom kao i prethodno planirano za postojeću stambenu izgradnju)

- za gospodarsku namjenu u sjeveroistočnom dijelu obuhvaćenog područja planirana je pristupna cesta s priključkom na Sjevernu veznu cestu (s mjestom priključka kao postojeće)



Ostale ovim Planom planirane intervencije uvjetovane su prethodno navedenim planiranim zahvatima prenamjene površina i odnose se na utvrđene urbanističko-tehničke uvjete i komunalno opremanja obuhvaćenog područja sukladno utvrđenom za namjenu prostora; odnose se na izmjene u okviru prethodnim planom utvrđenih pokazatelja i kategorija (prethodnim planom određeni urbanističko-tehnički uvjeti i lokacije vodova i uređaja komunalne infrastrukture prilagođeni su novoplaniranoj prostornoj dispoziciji planiranih namjena unutar obuhvaćenog područja).




Detaljna namjena površina određena ovim Planom prikazana je na kartografskom prikazu br.4.1., a određene su slijedeće namjene površina:

poslovna namjena oznaka K

stambena namjena- individualna oznaka S

javne zelene površine oznaka Z

površine infrastrukturnih sustava oznaka IS






137



Individualna stambena građevina je obiteljska stambena građevina najveće etažne visine E=Po/Su+Pr+1kat+Ptkr, s najviše tri odvojene stambene jedinice i ukupnog GBP do 400 m2 (osnovna građevina i sve građevine koje se grade uz osnovnu građevinu).







Javne zelene površine određene su ovim Planom radi potrebe zaštite i uređenja okoliša kao zaštitne zelene površine (oznaka Z).







Površine infrastrukturnih sustava (IS) su površine na kojima je moguće graditi prometne i komunalne infrastrukturne građevine i uređaje svih vrsta (telekomunikacijske, elektroenergetske i plinoopskrbne, te vodoopskrbe i odvodnje).




138



Namjena

Planski znak

Površina

m2 %









oznaka čestice


namjena


max


max Kis

max E / V (m)

max

GBP max (m2)

































139

























- komunalno infrastrukturno opremanje građevne čestice (telekomunikacije, plinoopskrba,


140

elektroopskrba, vodoopskrba, odvodnja, zbrinjavanje otpada) obavlja se sukladno uvjetima nadležnih službi odnosno prema posebnim propisima u segmentu



- individualna stambena zgrada sadrži najviše 3 stambene jedinice i najveća brutto površina (GBP) je 400m2; u GBP se uračunava i površina pomoćnih zgrada koje su funkciji stanovanja na istoj građevinskoj čestici.




- individualna stambena zgrada sadrži najviše 3 stambene jedinice i najveća brutto površina (GBP) je 400m2; u GBP se uračunava i površina pomoćnih zgrada koje su funkciji stanovanja na istoj građevinskoj čestici















141





zaštiti pojas javne ceste sukladno Zakonu o javnim cestama za sve zahvate u prostoru na javnoj cesti ili unutar

njezinog zaštitnog pojasa, tako i državne ceste D53 potrebno je prethodno zatražiti uvjete nadležne uprave za ceste; posebno se odnosi na planiranje priključaka/raskrižja na predmetnoj prometnici kod izrade projektno-izvedbene dokumentacije



moŠa frankopan u slavonskom brodu - ii ...slavonsk/sjednice...konstrukcije zadnjega kata, odnosno...

Documents