MJEOVITA SREDNJA EKONOMSKO-UGOSTITELJSKA KOLATRAVNIKEKONOMSKA KOLAsMJER: HOTELSKO -TURISTIKI TEHNIAR

MATURSKI RADIz podruja strunog obrazovanja

Mentor: Uenik:Semina kandro, dipl.ecc. Prezime i ime: ___________________________Tema broj: __________________

Travnik, kolska 2014/2015. Godine

SADRAJ

UVOD ................................................................................................3

1. VRSTE BILANSA ...................................................................4

2. BILANS STANJA ....................................................................6

3. BILANS USPJEHA ..................................................................9

4. OSNOVNE BILANSNE PROMJENE .....................................10

4.1. BILANSNE PROMJENE KOJE UTJEU NA BILANS STANJA ........................................................................10

4.2. BILANSNE PROMJENE KOJE UTJEU NA BILANS STANJA I BILANS USPJEHA .....................................12

ZAKLJUAK ....................................................................................15

LITERATURA ...................................................................................16

UVOD

Knjigovodstvo sa bilansom je ui pojam od raunovodstva i predstavlja njegov najstariji i osnovni kvantitativni dio. Knjigovodstvo se na osnovu svojih preciznih teorijsko - metodolokih pravila za voenje poslovnih knjiga i sastavljanje bilansa, bavi: prikupljanjem, vrednovanjem, sreivanjem, knjigovodstvene dokumentacije, zatim, knjigovodstvenom obradom - kontiranjem, knjienjem (evidentiranjem) istih i, knjigovodstveno - raunskim operacijama, radi stvaranja baze podataka na osnovu kojih se sastavljaju osnovni finansijski izvetaji (bilansi) i uopte generie informisanje odgovarajuih korisnika.

Ono obuhvata stvarno nastale poslovne dogaaje za preduzee kao cjelinu i ima kontrolnu ulogu u utvrivanju imovinskog, odnosno finansijskog, rentabilitetnog i likviditetnog poloaja preduzea. Bilansi predstavljaju zvanine raunovodstvene izvjetaje iz finansijskog raunovodstva. Oni su jedini informacioni izvor, i to:- Bilans stanja o imovini, kapitalu i obavezama, na bazi kojih se sagledava finansijski poloaj,- Bilans uspjeha o rashodima, prihodima i rezultatu preduzea na osnovu kojih se sagledava rentabilitetni poloaj, - Izvjetaj o tokovima gotovine o novanim prilivima i odlivima na osnovu kojih se sagledava likviditetni poloaj preduzea.

Namijenjeni su uglavnom eksternim korisnicima i pod snanim su uticajem meunarodnih raunovodstvenih standarda. Eksternu interesnu grupu ine: drava i njeni organi, banke (kao kreditore preduzea), ostali povjerioci (dobavljai i dr.), statistiki zavodi i privredne komore, potencijalni investitori i sl. Najea podjela bilansa koja se javlja u raunovodstvu preduzea je na bilans stanja i bilans uspjeha preduzea. Oni se sastavljaju na osnovu glavne knjige preduzea koja obuhvata sve promjene koje se dese u toku jedne poslovne godine. Dokumentacionu osnovu za otvaranje poslovnih knjiga u knjigovodstvu preduzea ini bilans stanja preduzea, a njegovom sastavljanju prethodi inventarisanje (popis) imovine i obaveza preduzea. 1. VRSTE BILANSA

Bilansi se meusobno razlikuju po formi i sadraju, odnosno dijele se u zavisnosti od vremena kada se sastavljaju, cilja kada se sastavljaju i zakonske osnove na bazi koje se sastavljaju. Bilans moe biti sastavljen u odnosu na sljedee kriterijume: prema vezi sa knjigovodstvenim raunima bilans stanja i bilans uspjeha prema svrhi iskazivanja bilansa imovinski bilans, bilans utvrivanja uspjeha i bilans kretanja prema mjerodavnosti primjene pravnih normi pri bilansiranju poslovni bilans, poreski bilans prema podruju informisanja uz pomo bilansa interni bilans, eksterni bilans prema podacima na osnovu kojih je odreen knjigovodstveni bilans, inventarni bilans, planski bilans prema duini bilansnog perioda poetni bilans, meubilans, krajnji bilans prema tehnici sastavljanja bilansa bruto bilans, neto bilans prema broju ukljuenih bilansa individualni bilans, zbirni bilans, konsolidovani bilans prema odnosu sredstava i obaveza aktivni i pasivni bilans prema odnosu prihoda i rashoda uspjean i neuspjean bilans prema redovnosti sastavljanja bilansa redovni, specijalni.[footnoteRef:2] [2: Rodi, J., 1991,str. 52, Teorija i analiza bilansa, Ekonomika Beograd]

Osnovni bilansi koji se sastavljaju na osnovu knjgosodstvenih rauna su bilans stanja i bilans uspjeha.Bilans stanja i bilans uspjeha su dvostrani, sintetiki prikazi, izvetaji o poslovanju, sastanovita koritenja, angaovanja i troenja sredstava proizvodnje.[footnoteRef:3] Finansijski izvetaji moraju da sadre sljedee podatke: [3: Jovanovi, D., Vitorovi, B, 1989, Analiza poslovanja preduzea sa kontrolom i revizijom,Savremena Administracija, Beograd, str.11]

- podatke o sredstvima preduzea- podatke o obavezama preduzea- podatke o kapitalu preduzea- podatke o prihodima i rashodima- podatke o gotovinskim tokovima. Opta svrha bilansiranja jeste upoznavanje uspjeha i strukture imovine i kapitala. Zbog primjene razliitih formalnih i materijalnih pravila bilansiranja nastaju razliite vrste bilansa koje se razlikuju prema formi i sadraju. Najvaniji kriterijumi prema kojima se razvrstavaju bilansi su: a) veza sa knjigovodstvenim raunima b) pravne norme koje ine osnovu bilansiranja.[footnoteRef:4] [4: Rodi, J., 1990, Teorija i analiza bilansa, Ekonomika, Beograd, str. 49.]

Kompletan finansijski izvjetaj sadri:- bilans stanja- bilans uspjeha- izvjetaj o tokovima gotovine- izvjetaj o promjenama na kapitalu- napomene uz finansijske izvjetaje

Bilansi se koriste kada treba izraziti stanje i rezultat preduzea iskazuju preko novanih jedinica. Bilansi su namijenjeni kako internim, tako i eksternim korisnicima. Interni korisnik je sam menadment preduzea iji je zadatak da preduzee bude likvidno i da posluje rentabilno. Prouavanjem bilansa stanja, uprava preduzea donosi odluke oangaovanju sredstava, mogunosti zaduivanja itd.Eksterni korisnici su: potencijalni investitori i investitori koji na ovaj nain mogu da npr. procjene da li investirani kapital donosi dovoljno profita i da li kapital povui ili dodatno ulagati. kreditori na ovaj nain dobijaju podatak da li je preduzee ve zadueno, visini kamate, likvidnosti preduzea, izvorima gotovine i da li preduzee svoje obaveze izmiruje na vrijeme. drava i dravne institucijama su finansijski izvjetaji vani zbog poreza, jer na osnovu ovih informacija procjenjuju ekonomsku snagu poreskih obveznika. Finansijski izvjetaji su takoe vani i zbog usklaivanja ekonomske politike sa stanjem u privredi, da bi ekonomska politika djelovala stimulativno na preduzea. zaposlenima u preduzeu, su finansijski izvjetaji vani jer ih zanima rentabilnost preduzea, odnosno sigurnost njihovih radnjih mjesta. javnost jer uspenost gradova i optina zavisi od uspjenosti preduzea na teritorijigrada ili optine.

2. BILANS STANJABilans stanja prua informacije koje se tiu likvidnosti i solventnosti preduzea odreenog dana. Analiza likvidnosti ukljuuje poreenje kratkorone sposbnosti kompanije da zaradinovac i kratkoonih potraivanja koja ima. Likvidnost pokazuje sposobnost kompanije da odgovori redovno na potraivanja i obaveze koje moraju biti podmirene u narednih godinu dana. Likvidnost prvenstveno interesuje kreditore i potencijalne kreditore.[footnoteRef:5] Sredstva sa kojima preduzee posluje se prikazuju u bilansu stanja. (Bilans potie od lat. ''bilanx libra'' = vaga sa 2 tasa). Bilansom se polae raun o pozitivnim i negativnim rezultatima, uspjesima i neuspjesima koji prate poslovanje preduzea. Bilans stanja je sloen i sastoji se iz rauna odnosno salda rauna aktive i pasive. Bilansne pozicije predstavljaju u bilansnu vrijednost svake kategorije sredstava i izvora sredstava. Obzirom da svako sredstvo ima svoj izvor, osnovna karakteristika bilansa stanja je bilansna ravnotea, koja se vidi po tome to je vrijednost svih pozicija na lijevoj strani u aktivi jednaka vrijednosti svih pozicija na desnoj strani bilansa u pasivi, odnosno osnovna bilansna jednaina moe se prikazati odnosom: aktiva = pasiva, to izraava kvantitativnu ravnoteu lijeve i desne strane bilansa. Ukoliko bilans stanja nije u ravnotei, to znai da bilans i ne postoji. Ukoliko finansijski rezultat nije raspodijeljen, on se iskazuje u bilansu stanja, ime se uspostavlja ravnotea izmeu aktive i pasive. Pozitivan finansijski rezultat, koji predstavlja viak aktive nad pasivom,iskazuje se u pasivi, dok se negativan finansijski rezultat iskazuje u aktivi, jer predstavlja manjak aktive prema pasivi. Bilans moe biti prikazan u vidu jednostranog rauna, pri emu se prvo prikazuje aktiva, a ispod nje pasiva, ili dvostranog rauna, pri emu se lijevo prikazuje aktiva, a desno pasiva. Bilansne pozicije u aktivi bilansa stanja za preduzea ralanjene su prema principu rastue likvidnosti, a sve pozicije pasive prema principu rastue dospjelosti. To znai da manji stepen likvidnosti imaju pozicije koje ine stalnu imovinu od stavki koje ine obrtnu imovinu, a u okviru toga gotovina i gotovinski ekvivalenti imaju najvei stepen likvidnosti. U pasivi, pak, osnovni kapital ima najdui rok dospjelosti, odnosno najkrae su one obaveze koje su dospjele, a nisu izmirene prema povjeriocima. Postoji ustaljena ili propisana forma, sadraj i raspored pozicija bilansa, koja se naziva bilansna shema. Formom bilansa odreuje se broj kolona, njihov naziv, smjetaj aktive i pasive, kao i razmjetaj i naziv pojedinih dijelova i pozicija aktive i pasive. [5: B.Stanko, T.Zeller Understanding of Corporate Annual Report, 2003, John Willey & Sons,str 32]

U praksi se koristi bilans stanja jednostranog raunovodstva, zbog lake automatske obrade podataka. Grupisanje sredstava u okviru aktive vri se prema njihovoj funkciji te razlikujemo poslovna i vanposlovna sredstva.

- Poslovna sredstva koja se sastoje iz osnovnih i obrtnih sredstava. Osnovna sredstva ili stalna sredstva predstavljaju osnovu za rad svakog preduzea i koriste se dui vremenski period tj. u okviru vie reprodukcionih ciklusa, koeficijent obrta im je vei od jedan, imaju veu vrijednost i najee ne mjenjanju svoj izgled upotrebom. U okviru osnovnih sredstava ubrajamo zemljite, graevinske objekte, opremu, dugorone finansijske plasmane.- Obrtna sredstva karakterie jednokratna upotreba, ulaze u supstancu novog proizvoda i mijenjaju svoj izgled, prenosei istovremeno cjelokupnu svoju vrijednost. To su sredstva koja se esto i brzo repodukujuju tj. njihova upotreba je najee i njihov potpuni utroak. U obrtna sredstva ubrajamo: materijal, sitan inventar, autogume, nedovrene proizvode, poluproizvode, gotove proizvode, robu, novac.

Pored poslovnih sredstava postoje i vanposlovna sredstva , a javljaju se pre svega u obliku sredstva rezervi. Osnovne grupacije izvora sredstava su: izvori poslovnih sredstava i izvori vanposlovnih sredstava.- U izvore poslovnih sredstava spadaju: kapital (dravni, drutveni, akcijski, zadruni itd.),krediti od banaka i ostali krediti i sve vrste obaveza. Ukoliko izvore sredstava razvrstamo prema poreklu moemo uoiti dvije grupe, a to su:

sopostveni izvori sredstava kod kojih postoji obaveza vraanja prema samom vlasniku tj. suvlasniku preduzea. U sopstvene izvore sredstava ubrajamo osnovni kapital (dravni, akcijski, udjeli, ulozi, drutveni kapital i dr.) i rezerve (kapitalne rezerve (emisione premije), revalorizacione rezerve, zakonske rezerve, statutarne i dr.), kao i nerasporeena dobit. pozajmljeni izvori kod kojih postoji obaveza vraanja prema drugim subjektima (bankama, kreditorima, investitorima, dobavljaima) i gdje je gotovo uvijek definisan rok vraanja. Prema roku vraanja ove izvore moemo podijeliti na: dugorone obaveze (rok vraanja im je dui od jedne godine), kratkorone obaveze (rok vraanja je krai od jedne godine).Klasifikacija bilansnih pozicija sprovodi se primjenom dva osnovna principa i to: princip likvidnosti; princip funcionalnosti.

Princip likvidnosti ima dvije podvarijante i to: princip opadajue likvidnosti i rastue dospjelosti; princip rastue likvidnosti i opadajue dospjelosti;

U okviru principa rastue likvidnosti u aktivi, prvo iskazuju osnovna sredstva, pa potom obrtna (zemljite, graevinski objekti, oprema, materijal, nedovrena proizvodnja, gotovi proizvodi, roba, blagajna, tekui raun), a u pasivi prvo sopstveni kapitak, dugorone i na kraju kratkovone obaveze.

U okviru principa opadajue likvidnosti u aktivi se svrstavaju prvo najlikvidnija sredstva tj. sredstva kojima se najpre moe izmiriti neka obaveza. Blagajna, tekui raun, potraivanja od kupaca, gotovi proizvodi i roba, nedovrena proizvodnja i poluproizvodi, materijal, osnovna sredstva u vidu opreme, maina i zemljite, graevinski objekti. Po ovom principu u pasivi bilansa stanja iskazuju se najpre: obaveze koje treba izmiriti (obaveze prema dobavljaima, po kreditima i razne druge obaveze) a na kraju se iskazuje sopstveni kapital.to se tie principa funkcionalnosti u okviru aktivi se iskazju: osnovna sredstva (zemljite, graevinski objekti, oprema), obrtana sredstva (novac, materijal, nedovrena priozvodnja, gotovi proizvodi, potraivanja). U pasivi iskauje se prvo: kapital, a zatim obaveze.

3. BILANS USPJEHA

Do dvadesetih godina XX stoljea, dominantan znaaj u prikazivanju poslovanja preduzea je imao bilans stanja jer je prikazivao sredstva i obaveze preduzea. Sa razvojem konkurencije, razvojem novih preduzea, i porastom znaaja rezultata poslovanja za budunost preduzea, raste i znaaj bilansa uspjeha. Bilans uspjeha svoj korijen vue iz bilansa stanja i u stalnoj je uslovlejnosti i povezanosti sa njim. Bilans uspjeha prikazuje prihode, rashode i rezultat koji su ostvareni u odreenom vremenskom periodu. To je drugi osnovni finansijski izvetaj. Bilans stanja i bilans uspjeha su meusobno povezani izvjetaji ne samo zbog toga to ostvareni rezultat iskazan u bilansu uspjeha predstavlja promjenu neto imovine preduzea ve i zbog toga to nedovrene poslovne operacije na dan bilansa zahtjevaju alokaciju trokova i predvianje rashoda, s jedne i odlaganje i predvianje prihoda s druge strane. Poto svi rashodi u bilansu uspjeha imaju kao posljedicu smanjivanje aktive ili rast obaveza, a svi prihodi poveanje aktive ili smanjenje obaveza jasno je da je obraun rezultata vrsto povezan sa procjenjivanjem. Bilans uspjeha pokazuje finansijski rezultat poslovanja posmatran iz dvije perspektive. Pozitivan finansijski rezultat, gdje su prihodi vei od rashoda, oznaava poveanje sopstvenih izvora sredstava dok negativan finansijski rezultat gdje su rashodi vei od prihoda, znai smanjenje izvora sredstava. Bilans uspjeha moe biti godinji ili periodian i moe se sastavljati po bruto ili neto principu, mada je bruto princip danas opte prihvaen. Kao i bilans stanja, bilans uspjeha se moe iskazati dvostrano, ili u formi konta jednostrano, u formi liste. U formi liste, prvo se prikazuju prihodi, ispod njih rashodi i kao trei dio prikazuje razliku, odnosno finansijski rezultat. Bilans uspjeha u formi liste gubi na jasnosti ali dobija na jasnsoti vertikalnog ralanjavanja rezultata. U dvostranom pregledu, na lijevoj strani su prikazani rashodi i pozitivan finansijski rezultat, dok su na desnoj prikazani prihodi i negativan finansijski rezultat. Ovaj nain je pregledniji i jasniji i u neposrednoj je vezi sa knjigovodstvom. Forma konta vie odgovara logici zakljuivanja knjiga i uspostavljanju veze izmeu knjigovodstva sa jedne i bilansa uspjeha s druge strane.[footnoteRef:6] [6: Cvetkovi, N., 2004, Megatrend univerzitet, Analiza poslovanja preduzea, strana 50]

4. OSNOVNE BILANSNE PROMJENE

Poslovne promjene nastale knjigovodstvenim obuhvatanjem poslovinh dogaaja i tansakcija preduzea mogu se razvrstati na: Bilansne promjene koje utiu na Bilans stanja Bilansne promjene koje utiu na Bilans stanja i Bilans uspjeha

4.1. BILANSNE PROMJENE KOJE UTIU NA BILANS STANJA

Prva grupa osnovnih bilansnih promjene odnosi se na poveanje AKTIVE uz istovremeno poveanje PASIVE. Za ovu grupu promjena karakteristian je primjer nabavke materijala od dobavljaa. U okviru ove promjene dolazi do poveanja na raunu materijala u okviru aktive uz istovremno poveanje na raunu dobavljaa u pasivi za isti iznos. Dakle, dolazi do poveanja i aktive i pasive za isti iznos, to dovodi do uspostavljanja ponovne bilansne ravnotee.

Npr: Nabavljen je materijal od dobavljaa u vrijednosti od 50 KM.

AktivaPasiva

MaterijalDobavljai

100100

MaterijalDobavljai

150150

A+ 50P+50

Druga grupa osnovnih bilansnih promjena odnosi se na smanjenje AKTIVE i istovremeno smanjenje PASIVE. Karakteristian primjer je isplata obaveza prema dobavljau za nabavljeni materijal sa tekueg rauna.

Npr: Isplatili smo materijal dobavljau sa tekueg rauna u vrijednosti od 50 KM.

AktivaPasiva

Tekui raun 150Dobavljai 150

Tekui raun 50Dobavljai 50

A 50P - 50

Trea grupa osnovnih bilansnih promjena odnosi se na izmjene u strukturi AKTIVE.

Npr: Okonana je priozvodnja gotovih proizvoda preduzea u vrednosti od 100 KM.

AktivaPasiva

Nedovr.pr.

(300)-100 Got.proiz. (200)+100

Na ovaj nain dolo je do poveanja stanja na raunu gotovih proizvoda i do smanjenja stanja na raunu nedovrene proizvodnje za 100 KM. Kako se oba ova rauna nalaze u A bilansa stanja dolo je do izmjene u strukturi A i to tako to je na jednom raunu dolo do poveanja, a na drugom do smanjenja za isti iznos. Na osnovu ovoga slijedi da se zbir A nije promijenio. Kako ova promjena ne dotie P bilansa stanja njen iznos je ostao isti tako da postoji ravnotea izmeu A i P.

etvrta grupa osnovnih bilansnih promjena odnosi se na izmjene u strukturi PASIVE.

Npr: Izvrena je isplata obaveza prema dobavljau za materijal pod rednim brojem 1.iz kredita.

AktivaPasiva

Kredit 50

Dobavlja

(150) - 50

Dakle, dolazi do smanjenja obaveza prema dobavljaima za 50 KM u pasivi, uz istovremeni nastanak tj. poveanje obaveza po kreditu koje nam je banka odobrila. Kao i u prethodnom sluaju, i ovdje se za odreeni iznos jedna pozicija pasive smanjuje, dok se iznos druge pozicije poveava za istu sumu, tako da zbir pasive ostaje isti. Ove promjene ne utiu na aktivnu, te je uspostavljena bilansna ravnotea.

4.2. BILANSNE PROMJENE KOJE UTIU NA BILANS STANJA I BILANS USPJEHA

Prva grupa jesu promjene koje dovode do nastanka prihoda (pozitivnog konomskog toka) i poveanja jedne ili vie pozicija u aktivi.

Npr. Za prodatu robu poslali smo kupcu fakturu br. 10, na iznos od 10.000 KM

Bilans stanja

AktivaPasiva

Kupci 10.000

Bilans uspjehaRashodiPrihodi

Prihodi od stanja

Prodaje robe

10.000

Druga grupa su promjene koje dovode do nastanka rashoda (negativni ekonomski tok) i do smanjenja jedne ili vie pozicija u aktivi.

Npr. Popisom je utvren manjak materijala u iznosu od 1.000 KM.

Bilans stanjaAktivaPasiva

Materijal

(Predpostavka 30.000) 29.000 (-1.000)

Bilans uspjeha

RashodiPrihodi

Manjak 1000

Trea grupa jesu promjene koje dovode do nastanka prihoda usljed smanjenja jedne ili vie pozicija u pasivi.Npr. Dobavlja nas je naknadno obavestio da nam je odobrio popust u iznosu od 1.000 KM za raniju nabavku.

Bilans stanja

AktivaPasiva

Dobavljai (predpostavka 50.000)

49.000

Bilans uspjeha

RashodiPrihodi

Ostali prihod 1000

etvrta grupa su promjene koje dovode do nastanka rashoda usljed poveanja jedne ili vie pozicija u pasivi.

Npr. Odobravamo dobavljau 1.000 KM zbog neizmirenih obaveza na vrijeme.

Bilans stanjaAktivaPasiva

Dobavljai (predpostavka 50.000)

51.000

Bilans uspjeha

RashodiPrihodi

Vanredni rashod 1000

16

ZAKLJUAK

Razliiti korisnici imaju potrebe za razliitim informacijama. Ali, i pored razliitih interesa, jedna odreena grupa informacija zadovoljava potrebe svih korisnika, a to su informacije o prinosnom, imovinskom i finansijskom poloaju preduzea i o promjenama u tim poloajima. Najvaniji finansijski izvjetaji su bilans stanja i bilans uspjeha. Formalno obiljeje bilansa je to da uvijek ima dvije strane, to ga karakterie kao dvostrani pregled obje strane bilansa su formalno, tj. raunski jednake veliine, to oznaava ravnoteu obje strane. Pojam bilansa podrazumijeva polaganje rauna u smislu sueljavanja pozitivnih i negativnih rezultata, prednosti i nedostataka, uspjeha i neuspjeha, dobrih i loih osobina. Pozitivne, povoljne i dobre oznaavaju se kao aktiva; negativne, nepovoljne i loe kao pasiva. Pojam bilans ukazuje uvijek na jedno stanje na kome treba da figuriraju dva niza suprotnog karaktera: primanja i izdavanja, prihodi i rashodi, aktiva i pasiva, predvianje primanja i predvianje izdavanja. Njegovo formalno svojstvo raunska jednakost dva strana zahtjeva da se eventualne razlike unesu na stranu koja je manja za iznos razlike.U trgovakoj praksi, pod bilansom se podrazumijeva raunsko uporeivanje ili sueljavanje aktive i pasive jednog preduzea. Aktiva pokazuje imovinu, kao zbir svih u preduzee uloenih privrednih dobara i gotovine. Pasiva prikazuje kapital, kao zbir svih sredstava stavljenih preduzeu na raspolaganje.

LITERATURA1. Rodi, J., 1991,str. 52, Teorija i analiza bilansa, Ekonomika Beograd2. Jovanovi, D., Vitorovi, B, 1989, Analiza poslovanja preduzea sa kontrolom i revizijom, Savremena Administracija, Beograd, str.113. B.Stanko, T.Zeller Understanding of Corporate Annual Report, 2003, John Willey & Sons4. Cvetkovi, N., 2004, Megatrend univerzitet, Analiza poslovanja preduzea

Internet izvori1. http://www.iu-travnik.com/uploads/15/1510/PREDAVANJA%20IZ%20RACUNOVODSTVA.pdf2. http://beleske.com/bilans-stanja/3. http://bs.wikipedia.org/wiki/Bilans_stanja4. http://sr.wikipedia.org/sr-el/Bilans_uspeha