mjere i poticaji razvoju poduzetniŠtva u republici ...oliver.efri.hr/zavrsni/845.b.pdf · sukladno...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

MARIJANA GNJILAC

MJERE I POTICAJI RAZVOJU PODUZETNIŠTVA U REPUBLICI

HRVATSKOJ S OSVRTOM NA GRAD OZALJ

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, SVIBANJ 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

MJERE I POTICAJI RAZVOJU PODUZETNIŠTVA U REPUBLICI

HRVATSKOJ S OSVRTOM NA GRAD OZALJ

DIPLOMSKI RAD

Kolegij: Ekonomika poduzetništva

Mentor: dr.sc. Crnković-Stumpf Branka

Studentica: Gnjilac Marijana

Smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0081131856

RIJEKA, SVIBANJ 2015.

SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................. 1

1.1. Problem, predmet i cilj rada ................................................................................... 1

1.2. Radna hipoteza ....................................................................................................... 2

1.3. Svrha i cilj istraživanja .......................................................................................... 2

1.4. Struktura rada ......................................................................................................... 2

2. PODUZETNIŠTVO I MALO GOSPODARSTVO – ZNAČAJNE

ODREDNICE RAZVOJA................................................................................... 4

2.1. Europska unija, poduzetništvo i malo gospodarstvo ............................................. 4

2.2. Institucije za potporu i poticanje razvoja poduzetništva ........................................ 5

2.3. Poduzetništvo i malo gospodarstvo u Republici Hrvatskoj ................................... 7

2.3.1. Razvijenost poduzetništva i malog gospodarstva........................................... 7

2.3.2. Analiza sektora malog gospodarstva u Hrvatskoj ........................................... 9

2.3.3. Novi poticaji poduzetnicima za ulaganja i zapošljavanje ............................. 10

2.3.4. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske ...................................... 11

2.3.5. Uloga Hrvatskog zavoda za zapošljavanje .................................................... 12

2.3.6. Fondovi Europske Unije................................................................................ 14

2.3.7. Strateški plan Ministarstva poduzetništva i obrta za razdoblje od 2015.-2017.

................................................................................................................................. 15

2.3.8. Bespovratna sredstva za poduzetnike u 2015. godini ................................... 17

3. PROBLEMI I PITANJA S KOJIMA SE SUSREĆU PODUZETNICI

NA PUTU OD IDEJE DO NJEZINE REALIZACIJE .................................. 19

3.1. Jasno definiranje ciljeva ....................................................................................... 19

3.2. Utvrđivanje strategije ........................................................................................... 20

3.3. Provedba strategije ............................................................................................... 21

3.4. Poduzetnički proces ............................................................................................. 21

3.4.1. Transformacija poslovne ideje u realnost...................................................... 23

3.5. Prednosti i nedostaci poduzetničkog pothvata ..................................................... 23

4. PROGRAMI I POTICAJI RAZVOJA I UNAPREĐENJA

PODUZETNIŠTVA U GRADU OZLJA ........................................................ 25

4.1. Program poticanja poduzetništva i obrta „Poduzetnički impuls“ ........................ 25

4.2. Potpore za zapošljavanje u nadležnosti hrvatskog Zavoda za zapošljavanje u

2015. godini ................................................................................................................ 32

4.3. Poticaji za samozapošljavanje.............................................................................. 35

4.4. Potpore za samozapošljavanje u sezonskom obrtu .............................................. 36

4.5. Potpore za samozapošljavanje u zelenom gospodarstvu ..................................... 36

4.6. Potpore na području grada Ozlja ......................................................................... 37

4.6.1. Subvencioniranje kamata poduzetnicima na području Grada Ozlja ............. 37

4.6.2. Program potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Grada Ozlja za

2013.godinu ............................................................................................................. 38

4.6.3. Poduzetnička zona LUG ............................................................................... 39

4.6.4. Planirane aktivnosti za 2015. godinu ........................................................... 41

4.6.5. LAG Vallis Colapis ...................................................................................... 42

5. ZAKLJUČAK ................................................................................................ 47

POPIS LITERATURE.................................................................................................... 49

POPIS TABLICA............................................................................................................. 51

POPIS GRAFIKONA..................................................................................................... 51

POPIS SHEMA................................................................................................................. 52

1

1. UVOD

Poduzetništvo predstavlja sposobnost pokretanja određene akcije, poduzimanja

aktivnosti sa svrhom postizanja željenog cilja, spremnosti na borbu protiv prepreka,

spremnost na neizvjesnost ishoda i rizik. Poduzetnička ideja je prvotna zamisao,

misaona skica ili okvirni zapis o mogućoj poduzetničkoj aktivnosti u okviru proizvodne,

trgovačke, uslužne ili neke druge gospodarske aktivnosti. Da bi se na temelju ideje

došlo do određenog pothvata, poduzetnik treba preuzeti inicijativu, odnosno pronaći

kapital i ostale resurse potrebne za njegovu provedbu.

Uspješan poduzetnik mora znati da dobra ideja nije jedini ključ poduzetničkog uspjeha,

odnosno vrlo je važno uočiti poslovnu prigodu ili poslovnu šansu. Poslovna prigoda

važna je karakteristika poduzetništva, tj. svakodnevne promjene koje uključuju pojavu

novih proizvoda i usluga, nove konkurente, nove načine rada, nove spoznaje i sl.,

omogućuju veliki broj poslovnih prigoda, a poduzetnik je osoba koja ih treba uočiti i

iskoristiti. Za prepoznavanje poslovnih prigoda potrebna su znanja i informacije o

općem i poslovnom okruženju poduzetnika, odnosno valja imati sposobnost uočavanja

tržišnih manjkova koji se pojavljuju u obliku nestašica određenih proizvoda i usluga,

sposobnosti prepoznavanja posebnih potrošaćevih potreba i sposobnosti brzog

reagiranja na novonastale promjene (Škrtić M., Mikić M., 2011).

1.1. Problem, predmet i cilj rada

Sukladno navedenom možemo definirati problem istraživanja: još uvijek nedovoljno

razvijen financijski sustav te nedostatak temeljnog kapitala koji bi potaknuo ulaganje u

poduzetništvo. Kao predmet i objekt rada želi se upoznati koje su to mjere koje se

poduzimaju kako bi se poduzetništvo unaprijedilo i kakvu ulogu programi potpore

imaju u razvoju malog i srednjeg gospodarstva.

2

1.2. Radna hipoteza

Problem, predmet i objekt istraživanja odredili su okvire za postavljanje radne

hipoteze. Kako će se malim i srednjim poduzetnicima kao jednim od glavnih nositelja

gospodarstva osigurati rast i razvoj, očuvanje radnih mjesta i novo zapošljavanje,

imajući u vidu recesiju koja je dovela do otežanog poslovanja.

1.3. Svrha i cilj istraživanja

Svrha istraživanja prikazanog u radu je primjeniti praktična saznanja o ulaganju u

poduzetništvo i poslovanju gospodarstva.

Cilj istraživanja je procjena isplativosti investiranja u poduzetnički pothvat i definirati

projekt sa svim važnim odrednicama u ključnim fazama.

1.4. Struktura rada

U šest međusobno povezanih djelova predstavljeni su rezultati teorijskog i empirijskog

istraživanja ovog rada.

Prvi dio, UVOD, sadrži problem, predmet i objekte istraživanja te radnu hipotezu. U

uvodnom djelu je još iznesena svrha i cilj istraživanja.

PODUZETNIŠTVO I MALO GOSPODARSTVO-ZNAČAJNE ODREDNICE

RAZVOJA naslov je drugog dijela. U njemu je napravljena usporedba poduzetništva

na području EU i na teritoriju Republike Hrvatske. Navedeni su prednosti i nedostaci

samog ulaganja u poduzetnički pothvat, institucije koje pružaju podršku u razvoju

poduzetništva i gospodarstva uopće te strategije i sredstva razvoja.

U trećem dijelu pod nazivom PROBLEMI I PITANJA S KOJIMA SE SUSREĆU

PODUZETNICI definiran je sam poduzetnički proces ulaganja, od ideje do njezine

realizacije, utvrđivanje i provedba strategije razvoja poduzetništva.

3

Četvrti dio ima naslov PROGRAMI I POTICAJI RAZVOJA I UNAPREĐENJA

PODUZETNIŠTVA, pa kao što i sam naslov govori istaknuti su programi potpore i

projekti koji se provode ili su se provodili, kako na razini Republike Hrvatske, tako i na

područja Grada Ozlja.

U posljednjem dijelu, ZAKLJUČKU, sažeta su temeljna saznanja do kojih se došlo na

osnovu izvedenog istraživanja.

4

2. PODUZETNIŠTVO I MALO GOSPODARSTVO – ZNAČAJNE

ODREDNICE RAZVOJA

2.1. Europska unija, poduzetništvo i malo gospodarstvo

Poduzetništvo i mala poduzeća predstavljaju glavni pokretač inovacija, zapošljavanja,

prilagodljivosti i konkurentnosti, kao i socijalne i lokalne integracije u Europi.

Poduzetništvo omogućava realizaciju novih, inovativnih ideja i njihovo pretvaranje u

nova i uspješna, najčešće mala poduzeća – doprinoseći oslobađanju kreativnih

potencijala europskih građana, omogućavanju njihovog zaposlenja i pronalaženju njima

povoljnijeg društvenog položaja.

Poduzetništvo u Europskoj uniji, naročito bazirano na znanju, pozitivno utječe na

performanse malih i srednjih poduzeća, a povećava konkurenciju i generiranje

raznolikosti među poduzećima, doprinose rastu potencijala europske ekonomije.

U Europi pretežno prevladavaju mikro poduzeća (99,2%), koja zapošljavaju manje od

10 radnika, omogućavajući ukupnu zaposlenost za oko 55 milijuna ljudi (Buble M.,

Kružić D., 2006.)

Izvješće SBA Fact Sheet 2012. Hrvatsku stavlja ispod prosjeka EU-27 s obzirom na

poduzetništvo, kao što je vidljivo u grafikonu 1.

5

Grafikon 1: Udaljenost elemenata RH sektora poduzetništva od prosjeka EU u %

Izvor: http://www.minpo.hr/UserDocsImages/Strategy-HR-Final.pdf

2.2. Institucije za potporu i poticanje razvoja poduzetništva

Sve razvijene zemlje, uvažavajući značenje malog gospodarstva u razvoju svojih

nacionalnih ekonomija, čine značajne napore kako bi putem potpornih institucija

potaknule i pomogle poduzetništvo, ostvarile povoljnu poduzetničku klimu te osnažile i

ohrabrile poduzetnike i sektor malih i srednje velikih poduzeća. Institucije za podršku

poduzetništvu i razvoju malog gospodarstva uključuju:

Ø institucije za podršku poduzetništvu koje osniva država ili njena tijela, pa stoga

one imaju karakter državnih ili javnih službi, odnosno,

Ø institucije za podršku poduzetništvu koje osnivaju pojedinci ili grupe, pa su

stoga one karaktera privatnih profitnih ili neprofitnih institucija.

I jedne i druge institucije od iznimnog su značenja za poticanje poduzetništva u

Republici Hrvatskoj, i djeluju kako s republičke tako i regionalne i lokalne razine

(Buble M., Kružić D., 2006.)

17

10

18

43

53

47

14

12

13

45

49

69

0 20 40 60 80

stopa samozapošljavanja (% ukupnezaposlenosti), 2010.

stopa poduzetništva (% osoba koje supokrenule poslovanje ili ga upravo

pokreću), 2009.

poduzetnička namjera (% osoba kojenamjeravaju pokrenuti poslovanje u

slijedeće tri godine), 2011.

sklonost samozapošljavanju (% osobakoje bi radije bile samozaposlene), 2009.

udio osoba koje smatraju kako im je

obrazovanje pomoglo urazvoju

poduzetničkog stava (%), 2009.

udio osoba koje smatraju kako uspješnipoduzetnici ostvaruju visok društveni

status (%), 2011.

prosjek EU

Hrvatska

6

Tablica 1: Institucionalni nositelji aktivnosti razvoja poduzetništva i malog

gospodarstva u Republici Hrvatskoj

Razina Republike Hrvatske Razina Općine/Grada/Županije

Sabor RH

Vlada RH

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

(u suradnji naročito s):

Ø Ministarstvom financija

Ø Ministarstvom mora, turizma, prometa i

razvitka

Ø Ministarstvom znanosti, obrazovanja i

sporta

Ø Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog

uređenja i graditeljstva

Ø Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i

vodnog gospodarstva

Ø Ministarstvom za europske integracije

Jedinice područne (regionalne) i lokalne

samouprave:

Ø Državni uredi za gospodarstvo (u

županijama)

Ø Županijski uredi za gospodarstvo

Ø Uredi/službe za razvoj poduzetništva i

malog gospodarstva (u

općinama/gradovima)

Vladine agencije, fondovi i institucije Poduzetnička infrastruktura

Ø Hrvatska agencija za malo gospodarstvo

Ø Hrvatska banka za obnovu i razvitak

Ø Fond za razvoj i zapošljavanje

Ø Fond za regionalni razvoj

Ø Hrvatski zavod za zapošljavanje

Ø Hrvatski fond za privatizaciju

Ø Državni ured za upravljenje imovinom

Ø Poduzetnički centri

Ø Poduzetniči inkubatori

Ø Tehnološki centri

Ø Tehnološki parkovi

Ø Inovacijski centri

Ø Zone malog gospodarstva

Ø Ostale institucije za razvoj poduzetništva

Komore, savezi i udruge Financijske institucije

Ø Hrvatska gospodarska komora

Ø Hrvatska obrtnička komora

Ø Hrvatski savez zadruga

Ø Hrvatska udruga poslodavaca

Ø Poslovne banke

Ø Štedionice

Ø Štedno-kreditne zadruge

Ø Investicijski fondovi

Ø Fondovi rizičnog kapitala

Ø Razni neinstitucionalni ulagači

Izvor: Buble M., Kružić D., Poduzetništvo , realnost sadašnjosti i izazov budućnosti

7

2.3. Poduzetništvo i malo gospodarstvo u Republici Hrvatskoj

Napredak hrvatskog malog gospodarstva ostvaren je u iznimno otežanim uvjetima, ne

samo s ekonomskog aspekta, već i općeg društvenog razvitka. Mala i srednja poduzeća

predstavljaju važan dio gospodarstva Hrvatske. U 2012. godini MSP ostvaruju udio od

51% u ukupnom prihodu, 67,04% u zaposlenosti i 43,06% u izvozu Hrvatske.

Međunarodna istraživanja ukazuju na glavne karakteristike sektora malih i srednjih

poduzeća u Hrvatskoj, kao što su: nedovoljno intenzivna aktivnost u pokretanju novih

poslovnih pothvata, malen udio rastućih poduzeća, jake administrativne prepreke za

provođenje poduzetničke aktivnosti, nerazvijenost financijskog tržišta te nedostatak

edukacije fokusirane na razvoj poduzetničkih znanja i vještina.

Vladi se još uvijek zamjera nedostatak temeljnih reformi koje se smatraju nužnim za

izlazak iz krize, te neusklađenost mjera na nacionalnoj razini s onima koje se donose na

lokalnoj razini. Hrvatska udruga poslodavaca smatra da su ključni problemi i dalje

preopterećenost rada i kapitala, loše radno zakonodavstvo, obrazovni sustav koji ne

odgovara potrebama tržišta rada, sporost pravosudnog sustava te neučinkovitost i

sporost državne i lokalne administracije (http://www.cepor.hr/SME%20godisnjak

2013.pdf).

2.3.1. Razvijenost poduzetništva i malog gospodarstva

Malo poduzetništvo svoj najveći porast bilježi u početnim godinama tranzicije.

Prosječan godišnji rast malih poduzeća od 1990.-1997. godine bio je gotovo 80%

godišnje. Tako je 1990. godine poslovalo 5.000 malih poduzeća, a sedam godina kasnije

njihov broj narastao je na 62.000. Nakon sedam godina ekspanzije uslijedila je

konsolidacija sektora. Uzroci zbog kojih se broj malih poduzeća smanjio možemo

pripisati globalnoj recesiji, kao i izrazitoj nelikvidnosti hrvatskog gospodarstva. U istom

razdoblju srednja poduzeća su konstantno povećavala svoj broj te su od početnih 1.237

srednjih poduzeća 1990. godine, povećala ukupan broj na 2.203 poduzeća 2001. godine

(https://bib.irb.hr/datoteka/197275.Programi_financiranjapdf). Značaj malog

gospodarstva u hrvatskoj privredi prikazan je u slijedećoj tablici.

8

Tablica 2: Struktura ukupnog gospodarstva Republike Hrvatske

Broj Udio u broju Zaposleni Udio u

zapošljavanju

Obrt 100.532 61,8 241.714 23,7

Zadruge 795 0,5 4.293 0,4

Mikro trgovačka

društva

49.534 30,4 116.431 11,4

Mala trgovačka

društva

9.561 5,8 140.602 13,8

Srednja

trgovačka društva

1.865 1,1 167.336 16,4

Ukupno MSP 162.267 99,6 670.376 65,7

Velika trgovačka

društva

720 0,4 350.617 34,3

Ukupno

gospodarstvo

162.987 100,04 1.020.993 100,00

Izvor: www.vlada.hr

Nakon razdoblja stabilna gospodarskog rasta hrvatsko gospodarstvo počelo je

usporavati 2008. godine. Ukupna zaposlenost doživjela je vrhunac od 1 635 000

zaposlenih u 2008., nakon čega gospodarstvo postojano gubi radna mjesta pa se do

siječnja 2013. zaposlenost smanjila na 1 337 000. Sektor maloga gospodarstva u

Hrvatskoj pada s obzirom na broj poduzeća u zadnjih deset godina, a najnoviji rast broja

obrtnika nije uspio nadoknaditi zatvaranja poduzeća u protekle četiri godine. Politika

maloga gospodarstva u Hrvatskoj nije se mnogo mijenjala proteklih deset godina i nije

se previše razmišljalo o pravdanju instrumenata na kojima se ta politika temelji. Nije se

provodila cjelovita procjena utjecaja instrumenata politike maloga gospodarstva niti se

vrednovala učinkovitost pojedinih političkih instrumenata

(http://www.minpo.hr/UserDocsImages/9.Strategija%20razvoja%20poduzetni%C5%A1

tva%20u%20RH%202013-2020.pdf).

9

2.3.2. Analiza sektora malog gospodarstva u Hrvatskoj

Hrvatska s obzirom na ukupnu veličinu sektora maloga gospodarstva ne pokazuje

znatne razlike u odnosu na EU, bez obzira mjeri li se broj poduzeća, ukupna zaposlenost

u tim poduzećima ili njihova dodana vrijednost. U Hrvatskoj ima ukupno 168.931

subjekt maloga gospodarstva. Od ukupnog broja, 92,2% su mikropoduzeća (do devet

zaposlenika), zatim 6,3% su mala poduzeća (od 10 do 49 zaposlenika), a srednje velika

poduzeća čine 1,2%. Zbroj ovih postotaka pokazuje da u Hrvatskoj posluje 99,7%

subjekata maloga gospodarstva. Najnoviji podaci za države članice EU (prosjek EU-27)

pokazuju da je 99,8% svih subjekata malo gospodarstvo. Grafikon u nastavku prikazuje

udio subjekata maloga gospodarstva (prema veličini).

Grafikon 2: Sektor malog i srednjeg gospodarstva

Izvor:http://www.minpo.hr/UserDocsImages/9.Strategija%20razvoja%20poduzetni%C5

%A1tva%20u%20RH%202013-2020.pdf

Sektor malog gospodarstva u Hrvatskoj ne pokazuje znatne razlike u odnosu na isti

sektor u zemljama članicama EU s obzirom na sastav i važnost podsektora za ukupan

broj poduzeća, udio u ukupnoj zaposlenosti i doprinos ukupnoj dodanoj vrijednosti.

99,8

92,2

6,5

1,1

99,7

92,2

6,3

1,2

0,00 10,00 20,00 30,00 40,00 50,00 60,00 70,00 80,00 90,00 100,00

MSP ukupno

mikro

mali

srednji

EU 272

Hrvatska

10

2.3.3. Novi poticaji poduzetnicima za ulaganja i zapošljavanje

Kako bi se potakla ulaganja u gospodarske aktivnosti na području Republike Hrvatske, i

time otvorila nova radna mjesta predstavljen je Zakon o poticanju investicija i

unapređenja investicijskog okruženja.

Bitne novosti koje novi zakon donosi je sniženje minimalne investicije za poticanje

(niži ulazni prag), povećanje iznosa poticajnih mjera, poseban tretman za velike

investicije te uvođenje posebnih odredbi za mikropoduzetnike.

Minimalni iznos investicije za poticanje je 150.000 eura za mala, srednja i velika

poduzeća, dok je za mikropoduzetnika taj iznos 50.000 eura.

Mikropoduzetnici već s investicijom od 50.000 eura mogu koristiti porezne poticaje

50% smanjene stope poreza na dobit u razdoblju pet godina uz uvjet otvaranja najmanje

tri nova radna mjesta.

Poticajne mjere namjenjene su proizvodno- prerađivačkim sektorima, razvojno

inovacijskim sektorima, sektor poslovne podrške i sektoru usluga visoke dodane

vrijednosti.

Za investicije do 1 milijun eura umanjuje se stopa poreza na dobit za 50% u razdoblju

do 10 godina uz uvjet otvaranja najmanje 5 novih radnih mjesta, za investicije 1 do 3

milijuna eura umanjuje se stopa poreza na dobit za 75% na 10 godina uz uvjet otvaranja

najmanje 10 novih radnih mjesta, za investicije više od tri milijuna eura umanjuje se

stopa poreza na dobit 100% u razdoblju do 10 godina uz uvjet otvaranja najmanje 15

radnih mjesta.

Investitorima se nudi i bespovratna novčana potpora za troškove otvaranja novih radnih

mjesta, i to do 3.000 eura po novootvorenom radnom mjestu u županijama u kojima je

stopa nezaposlenosti do 10%, do 6.000 eura u županijama u kojima je nezaposlenost

između 10 i 20%, te 9.000 eura u županijama u kojima je nezaposlenost preko 20%.

Za kapitalne investicije u visini najmanje 5 mil eura odobrit će se bespovratna novčana

potpora u iznosu 10-20% stvarnih opravdanih troškova ulaganja u dugotrajnu imovinu

(max 0,5 do 1 mil eura), uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih mjesta.

11

Za radno intenzivne investicijske projekte odobrit će se povećanje potpore za otvaranje

novih radnih mjesta za 25% uz uvjet otvaranja minimalno 100 novih radnih mjesta,

povećanje potpore za 50% uz uvjet otvaranja minimalno 300 novih radnih mjesta i za

100% uz uvjet otvaranja minimalno 500 novih radnih mjesta.

Zakonom je određeno i formiranje „Tima za podršku investicijskom projektu“. Hrvatska

agencija za malo gospodarstvo i investicije, Agencija za investicije i konkurentnost, i

županijska razvojna agencija s lokalnom samoupravom na čijem području se projekt

ostvaruje formiraju tim koji će pružati investitorima administrativnu i stručnu pomoć s

ciljem pravodobne realizacije rokova za ishođenje dozvola i infrastrukturnu pripremu.

Poduzetnici koji namjeravaju koristiti poticajne mjere na temelju ovoga Zakona

podnose prijavu nadležnom ministarstvu za odobrenje statusa nositelja poticajnih mjera,

i to prije početka investicijskog projekta.

Maksimalni intenzitet potpore (gornji prag) ukupnih kumulativih potpora, odnosno

zbroj potiajnih mjera iz ovog Zakona, uključujući i potpore iz drugih izvora, a sukladno

pravilima o regionalnim potporama i karti regionalnihpotpora dani u slijedećoj tablici:

Tablica 3: Maksimalni intenzitet potpore poduzetnicima za ulaganja i zapošljavanja

SREDIŠNJA I

ISTOČNA

HRVATSKA

JADRANSKA

HRVATSKA

SJEVEROZAPADNA

HRVATSKA

Veliki

poduzetnik do 50% do 50% do 40%

Srednji


Mali


Izvor: http://www.eurokonzalting.com/financijske-usluge/220-novi-poticaji-za-ulaganja

12

2.3.4. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske

Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske (SRR RH) proizašla je

konzultacijskog procesa na nacionalnoj i regionalnoj razini.

Važna je za podizanje blagostanje svih hrvatskih regija sa ciljem smanjenja jaza s

prosjekom EU. Njome su utvrđeni razvojni ciljevi i definirani instrumenti usmjereni ka

izgradnji ukupnog razvojnog potencijala, smanjenju regionalnih razvojnih nejednakosti

te jačanju razvojnog potencijala onih dijela zemlje koji zaostaju u razvoju

(tzv.potpomognuta područja) kako bi postali što konkurentniji. Strategijom je također

predložena uspostava koherentnog i jedinstvenog okvira politike regionalnog razvoja

kao i potrebnog institucionalnog okvira te je osiguran koordinirani pristup održivom

društveno-gospodarskom razvoju svih dijelova zemlje.

Kao cilj SRR RH ističe se važnost gospodarskog rasta i razvoja RH u skladu s načelima

održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućiti jačanje

konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.

Sveukupni cilj postići će se kroz ispunjenje tri specifična strateška cilja:

· bolja povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s nacionalnim i EU

razvojnim prioritetima te s dostupnim nacionalnim i EU sredstvima

namjenjenim razvoju

· osigurana podrška svim područjima s društveno-gospodarskim razvojnim

poteškoćama za povećanje i optimalno korištenje njihovog razvojnog potencijala

kroz rješavanje uzroka njihovih razvojnih poteškoća

· smanjeni negativni učinci državnih granica na razvoj županija

(http://www.ra-kazup.hr/index.php/naslovnica/regionalni-razvoj)

2.3.5. Uloga Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Hrvatski Zavod za zapošljavanje javna je ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske,

ustrojena Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme

13

nezaposlenosti sa zadaćom rješavanja pitanja iz problematike vezane uz zapošljavanje i

nezaposlenost u najširem značenju tih pojmova.

Strateški ciljevi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje:

1. Razviti usluge Hrvatskog zavoda za zapošljavanje radi povećanja

konkurentnosti radne snage i zadovoljenja potreba na tržištu rada

2. Razviti ljudski potencijal i administrativni kapacitet Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje u kreiranju i davanju novih usluga na tržištu rada

3. Ostvariti vodeću poziciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na tržištu rada

uspostavljanjem partnerskih odnosa i većim utjecajem na donošenje i provedbu

javnih politika

S obzirom na povećanu upotrebu ICT tehnologija, napravljen je veliki pomak prema

uslugama samopomoći kako bi se olakšao ne samo pristup poslovima i tržištu rada, već

i informacijama o daljnjem obrazovanju te savjetovanje o karijeri.

Kroz savjetovanje o karijeri te grupna profesionalna savjetovanja, savjetnici za

profesionalno usmjeravanje mogu Vam pomoći:

· da povećate svijest o sebi, svojim znanjima, vještinama i sposobnostima – što

dovodi do većeg zadovoljstva poslom i osobnog ispunjenja

· da povećate povjerenje u vlastite kompetencije a time i motivaciju za posao

· da imate jasniju ideju o promjenjivosti prirode rada

· da dobijete prepoznavanje i procjenu postojećih sposobnosti

· da steknete uvid i razumijevanje onoga što poslodavci traže

· da steknete bolje sposobnost artikuliranja planova karijere

· da poboljšate sposobnosti pismene i usmene samo-prezentacije (životopisi,

aplikacije, intervjui, prezentacije i drugo)

Mnoge od ovih usluga usmjerene su na nezaposlene osobe, te u nešto manjem omjeru

na osobe koje žele promijeniti posao. U nekim se slučajevima usluge profesionalnog

usmjeravanja pružaju mladima koji su još u fazi obrazovanja i/ili osposobljavanja, pri

čemu zaposlenici javnih službi za zapošljavanje primaju studente u prostorijama javnih

14

službama za zapošljavanje i/ili pružaju usluge u školama. U navedene usluge ulažu se

značajna novčana sredstva u mnogim zemljama. Stoga ona imaju značajan utjecaj na

opseg i prirodu usluga profesionalnog usmjeravanja koje su dostupne građanima.

U nekim zemljama javne službe za zapošljavanje značajno doprinose pružanju usluga

profesionalnog usmjeravanja, kao i učenju vještina upravljanja karijerom u obrazovnim

institucijama – premda je visoka nezaposlenost uzrokovala smanjenje ovih usluga

javnih službi za zapošljavanje kako bi se više usmjerile na rad s tražiteljima zaposlenja

(http://burzarada.hzz.hr/pomoc.aspx#s1).

2.3.6. Fondovi Europske Unije

Fondovi Europske unije prioritet su hrvatske Vlade. Kroz nova zapošljavanja,

konkurentno gospodarstvo, čist okoliš i gospodarski rast donose korist svim krajevima

Hrvatske.

Hrvatskoj je u financijskom razdoblju 2014.-2020. na raspolaganju više od 80 milijardi

kuna iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Nikad dosad naša zemlja nije

imala toliko sredstava za ulaganje u rast i razvoj. Sporazumom o partnerstvu, kojeg je

Europska komisija prihvatila 30. listopada 2014., pokazali smo da smo fokusirani na

poticanje novih radnih mjesta i stvaranje snažnijeg i konkurentnijeg gospodarstva.

Prvenstveni cilj Vlade je osigurati tim ulaganjima posao za što više hrvatskih građana,

osnažiti gospodarstvo, smanjiti rizik od siromaštva i postići ravnomjerni razvoj svih

krajeva Hrvatske. Sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova želimo

osigurati dugoročno održivi gospodarski rast RH.

U protekle tri godine učinjeni su veliki pomaci u korištenju europskih fondova. Novo

financijsko razdoblje donosi nove izazove u korištenju fondova EU-a i znatno veće

mogućnosti za poduzetništvo.

15

EU fondovi donose nove poslove hrvatskim tvrtkama i građanima. Malo i srednje

poduzetništvo predvodnici su u otvaranju radnih mjesta, ukupno zapošljavaju preko

milijun osoba. Uz znatnu podršku nacionalnog programa Poduzetnički impuls,

poduzetništvo se sve više potiče sredstvima iz europskih fondova. Iz fondova EU-a

uloženo je više od 710 miljuna kuna dodjelom bespovratnih sredstava i pružanjem

poslovne podrške malim i srednje velikim poduzećima.

Do 2020. godine poduzetnicima je na raspolaganju gotovo 7 milijardi i 500 milijuna

kuna. Tim sredstvima već je započela izgradnja Regionalnog centra za razvoj

poduzetničkih kompetencija zemalja Jugoistočne Europe (SEECEL), vrijednog 238

milijuna kuna.

Do kraja 2015. očekuje se raspisivanje natječaja za izvođenje radova ukupne

procijenjene vrijednosti oko 6 milijardi kuna:

· razvoj vodno-komunalne infrastrukture procijenjene vrijednosti 2,98

milijardi kuna

· izgradnja županijskih centara za gospodarenje otpadom procijenjene

vrijednosti oko 780 milijuna kuna (Rijeka, Valpovo, Petrinja, Rovinj,

Krka, Nova Gradiška, Virovitica, Vodice-Tribunj-Srima i Osijek)

· razvoj prometne infrastrukture procijenjene vrijednosti 1,5 miljardi kuna

(Bikarac (faza II) u Šibensko-kninskoj županiji, Biljane Donje u

Zadarskoj županiji i Babina Gora u Karlovačkoj županiji)

· splitska zaobilaznica Kaštel Stari – Kaštel Sućurac - Kaštel Gomilica,

zaobilaznica Vodica, Luka Rijeka, Ulaz u Luku Ploče

· Centar kompetencije u translacijskoj medicini Srebrnjak - 345 milijuna

kuna

· izgradnja studentskog doma u Rijeci, vrijednost 112 milijuna kuna, za

rekonstrukciju studentskih domova u Zagrebu na raspolaganju je 220

milijuna kuna

· Arheološki park Vučedol - 130 milijuna kuna

Ulaganje u rast gospodarstva i zapošljavanja te poboljšanje uvjeta života, strateški su

prioriteti i u narednom razdoblju Republike Hrvatske. U novom financijskom razdoblju

16

2014.-2020., Hrvatskoj je za to iz europskih strukturnih i investicijskih fondova na

raspolaganju više od 80 milijarde kuna(https://vlada.gov.hr/zajedno-do-eu-fondova-za-

rast-i-nova-radna-mjesta/16597).

2.3.7. Strateški plan Ministarstva poduzetništva i obrta za razdoblje od 2015.-2017.

U okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ za razdoblje 2014-2020

podupiru se aktivnosti poput:

• Unapređenje ekonomske uspješnosti i tehnološke spremnosti kroz investicije u

modernizaciju tehnologija i proizvoda

• Potpora poduzećima za dosegom normi i standarda, te certificiranju proizvoda / usluga

/ procesa zbog povećanja konkurentnosti i pristupa stranim tržištima

• Povezivanje poduzeća podrškom i razvojem lanaca nabave, vrijednosnih lanaca,

klastera i zadruga

• Unapređenje konkurentnosti i efikasnosti poduzeća IKT tehnologijama (informacijske

komunikacijske tehnologije)

• Potpora inovativnosti i malom gospodarstvu kroz olakšani pristup uslugama IRI

institucija kada su potrebne, te razvoju tehnološki naprednih proizvoda i usluga kroz

potpore za prijavu patenata

• Uspostavljanje inovacijskih kapaciteta baziranih na tehnologijama za konkurentne

proizvode / usluge visoke dodane vrijednosti

Ostvarenju ekonomske uspješnosti značajno pridonosi učinkovita provedba sustava

poticajnih mjera za investicije u Republici Hrvatskoj temeljena na provedbi Zakona o

poticanju ulaganja i Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog

okruženja, kao i praćenje postignutih rezultata s ciljem daljnjeg razvoja mogućnosti za

privlačenje novih investicijskih projekata, a time i daljnjeg razvoja ukupnih

gospodarskih aktivnosti. Postojeći sustav poticajnih mjera pridonosi regionalnom

17

razvoju te jačanju regionalne konkurentnosti u cilju uravnoteženja stupnja gospodarske

razvijenosti svih područja Hrvatske, kao i izgradnji gospodarskog modela temeljenog na

investicijama u proizvode i usluge visoke dodane vrijednosti.

Temeljem konkurentnog sustava poticajnih mjera za investicije planira se povećanje

broja realiziranih investicijskih projekata, kako domaćih poduzetnika, tako i inozemnih

investitora, te ostvarenje pozitivnih rezultata hrvatskog malog gospodarstva i povećanje

njihove konkurentnosti kroz povećanje proizvodnih kapaciteta, povećanje kapitalne

opremljenosti rada, povećanje kvalitete te kroz modernizaciju i unapređenje poslovanja.

(http://www.minpo.hr/UserDocsImages/Strate%C5%A1ki%20plan%202015-

2017/Strate%C5%A1ki%20plan%20Ministarstva%20poduzetni%C5%A1tva%20i%20o

brta%20za%20razdoblje%20od%202015.%20%E2%80%93%202017..pdf)

2.3.8. Bespovratna sredstva za poduzetnike u 2015. godini

Hrvatskim poduzetnicima u 2015. godini bit će dostupno ukupno 730 milijuna eura od

čega već u prvoj polovici godine 500 milijuna eura. Natječaji su krenuli tijekom ožujka.

Sredstva su dostupna za izgradnju i opremanje novih proizvodnih kapaciteta,

savjetovanje, sudjelovanje na sajmovima i usavršavanje.

Prvi natječaji za poduzetnike, u vrijednosti 147 milijuna eura raspisani su tijekom

ožujka. Financirat će se one projekte koji doprinose strateškim i ciljevima Operativnog

programa za regionalnu konkurentnost 2014-2020, a to su, između ostalih, razvoj malog

i srednjeg poduzetništva te razvoj novih kompetencija i stvaranje radnih mjesta. Od tih

se projekata očekuje da, investicijama u proširenje kapaciteta te u materijalnu i

nematerijalnu imovinu, posebice kroz izgradnju i opremanje poslovnih jedinica,

podignu tehnološku spremnost malog i srednjeg poduzetništva, čime će osigurati i

njihovu konkurentnost i nova zapošljavanja.

Kod bespovratnih sredstava za opremanje minimalna vrijednost potpore iznose 500.000

kn, a maksimalna vrijednost je 5.000.000 kn. Za srednje poduzetnike intenzitet potpore

je u visini od 35%, a za mikro i male poduzetnike 40%.

18

Za bespovratna sredstva za izgradnju minimalna vrijednost potpore iznosi 1.500.000 kn,

dok maksimalna vrijednost iznosi 15.000.000 kn.Kao i kod sredstvava za opremanje i

ovdje je intenzitet potpore u rasponu od 35% za srednje poduzetnike, a za mikro i male

poduzetnike on iznosi 45%.

Bespovratna sredstva za savjetodavne usluge iznose maksimalno 2.000.000 kn po

poduzetniku po projektu, a intenzitet potpore je u rasponu od 50% prihvatljivih

troškova.

Bespovratna sredstva za sudjelovanje na sajmovima iznose maksimalno 1.000.000 kn

dok intenzitet potpore, kao i kod savjetodavnih usluga iznosi 50% prihvatljivih

troškova.

Bespovratna sredstva za usavršavanje kreću se u rasponu od maksimalno 2.000.000 kn,

a intenzitet potpore je izdvojen u slijedećem rasponu: 60% za srednje poduzetnike, ili

70% ako za radnike s invaliditetom ili radnike u nepovoljnom položaju, 70% za mikro i

male poduzetnike.

(http://www.eurokonzalting.com/financijske-usluge/276-bespovratna-sredstva-za-

poduzetnike)

19

3. PROBLEMI I PITANJA S KOJIMA SE SUSREĆU PODUZETNICI NA PUTU OD IDEJE DO NJEZINE REALIZACIJE

Da nije lako biti kvalitetan i uspješan poduzetnik, potvrđuje činjenica da mnoštvo

kvalitetnih poduzetničkih ideja završava neuspjehom. Nažalost, jamstvo uspjeha nije

samo u dobroj ideji ili poduzetničkoj sreći, već je potrebno interdisciplinarno znanje i

vještina upravljanja da se izradi dobra strategija poslovanja koja vodi točno određenom

cilju. Za uspjeh, kao uostalom i za neuspjeh, u poduzetništvu nema propisanog recepta,

osobito ne u vremenu globalizacije u kojemu živimo, ali ozbiljan će poduzetnik

permanentno ulagati puno truda u pravilan izbor strategije, a po potrebi tržišnih

zahtjeva, stalno će ju korigirati, nadopunjavati, pa čak i mijenjati kako bi, zadovoljivši

nastale promjene, ipak došao do cilja.

U ostvarenju postavljenog cilja svaki se poduzetnik svakodnevno susreće s mnoštvom

pitanja i problema koje treba riješiti. Činjenica je da se mnoga mlada poduzeća izgube u

kaosu teškoća, skrenu sa svoga puta i nestaju iz gospodarske strukture (M.Škrtić,

M.Mikić, 2011).

3.1. Jasno definiranje ciljeva

Pri jasnom definiranju cilja poduzetnik si postavlja pitanje: „Kamo želim stići?“

Poduzetnik ulazi u određeni posao kako bi ispunio neki svoj osobni cij. Stoga je vrlo

bitno da prije nego što poduzetnik odredi svoj poslovni cilj, ima jasno utvrđene vlastite

želje i ciljeve. Kad je poduzetnik siguran što osobno želi od svog posla treba se zapitati:

· Koja vrsta poduzeća je meni potrebna?

· Koje rizike i žrtve zahtjeva takvo poduzeće?

· Jesam li spreman prihvatiti sve potrebne rizike i žrtve?

Uspješno poslovanje ne ovisi samo o znanju i vještinama pojedinca već i o stupnju

rizika koji je on spreman preuzeti. U poduzetničkom poslu rizici su raznovrsni, pa su

tako, npr. mala poduzeća često suočena s pomanjkanjem kapitalnih i drugih resursa te

su prisiljena posuđivati od drugih poduzeća ili banaka. U tom poslu rizik je hoće li se

ostvariti planirano poslovanje i planirana dobit što, naravno, nikada ne možemo sa

20

sigurnošću predvidjeti. Rizik, također, postoji ako se posluje s „potpunom

odgovornošću“, što znači da za obveze poduzeća odgovaramo svom svojom imovinom,

a ne samo onom koju smo uložili u poduzeće. Takvo poslovanje daje veću dozu

ozbiljnosti poduzeću, ali istodobno je i znatan rizik. Također je rizik i suradnja s

neiskusnim ili nekvalificiranim osobljem, što je još gore.

Još jedan bitan faktor je vrijeme, tj.često je potrebno određeno vrijeme da bi se naše

investicije povratile. Uz velike prednosti koje donosi poduzetništvo, ono zahtjeva i

određene žrtve, neizvjesnost, permenentni razvoj, financijske probleme... Stoga, prije

nego se pušta u takve podvige, pojedinac mora dobro razmisliti o svim prednostima i

manama koje takav posao donosi i je li zaista spreman prihvatiti sve prednosti i žrtve

(Škrtić M., Mikić M., 2011).

Kad se usklade poslovni i osobni ciljevi, treba postaviti ispravnu strategiju kojom bi se

oni realizirali.

3.2. Utvrđivanje strategije

U tom koraku postavlja se pitanje: „Kako da dođem do onoga što želim?“ Poslovi

bazirani na dobro razrađenoj strategiji mogu nadvladati lošiju infrastrukturu, ali

sofisticirani sistemi kontrole i organizacijska struktura ne mogu nadomjestiti

konstruktivnu strategiju. Poduzetnici bi češće trebali gledati dugoročno, a ne

kratkoročno, i trebali bi se zapitati:

· Je li strategija dobro definirana?

· Može li utvrđena strategija uroditi dostatnim profitom?

· Je li strategija održiva?

Kad se poduzetnici odluče za točno određenu strategiju, moraju odrediti osigurava li

ona dovoljno profitabilne poslove i željeni napredak. Dobra strategija zahtjeva stalnu

kontrolu, korekciju, usavršavanje i prilagodbu promjenama. Poduzetnik mora

razlikovati normalne teškoće koje se pojavljuju u poslu od onih kriza koje moramo

shvatiti ozbiljno i potražiti nešto novo (Škrtić M., Mikić M., 2011).

21

Pitanje održivosti posebno je važno za one koji intezivno prate nove tehnologije i

promjene na tržištu. Što znači da strategija mora biti održiva? To znači da mora biti u

skladu s tehničkim i kapacitetnim mogućnostima samog poduzeća. Naime, strategija

može biti izvrsna, ali ako ju poduzeće nije sposobno provesti, ona ništa ne koristi.

3.3. Provedba strategije

Postavlja se pitanje: „Mogu li ja to?“ Savršena ideja nije jamstvo za savršen rezultat.

Tako su mnoga mlada poduzeća propala baš zbog toga što vlasnik nije mogao provesti

svoje planove. Na primjer, poduzeće može ostati bez novčanih resursa jer se vlasnik nija

na vrijeme pobrinuo za izvor financiranja ili je možda nesposoban ostvariti prodaju. U

pogledu tog pitanja poduzetnik bi trebao provjeriti:

· Ima li dobre izvore i sredstva?

· Koliko je jako poduzeće?

· Kakve su njegove vlastite mogućnosti i afiniteti?

Na početku poduzeće ne mora imati sva raspoloživa sredstva i izvore ( rad, kapital,

kupci ), ali poželjno je s vremenom uposliti i kvalificirano osoblje s potrebnim znanjem

i iskustvom i kapitalna sredstva, a, naravno, sve se to vrti oko kupca koji će kupiti naš

proizvod, što znači da bi poduzeće trebalo privući stalne klijente (Škrtić M., Mikić M.,

2011).

U procjeni vlastite uloge poduzetnici bi se trebali zapitati usavršavaju li kontinuirano

svoja znanja i sposobnosti koje posao zahtjeva. Ljudi koji uživaju u novim izazovima i

vape za novim znanjima imaju predispoziciju da dobro vode poduzeće.

3.4. Poduzetnički proces

Proces pokretanja novog pothvata utjelovljen je u poduzetničkom pothvatu, koji

uključuje izvršenje mnogobrojnih aktivnosti, donošenje brojnih procjena, odluka i sl.,

koje izlaze van okvira rješavanja problema na tipično managerskim razinama.

Poduzetnički proces predstavlja, u svojoj biti, iskorištavanje prigode i daljnji rad na

22

njenoj izgradnji i razvoju, bez obzira na resurse koji se trenutačno kontroliraju, pa

poduzetnik tijekom poduzetničkog procesa mora uočiti, procijeniti, izgraditi i razviti

povoljnu prigodu nadvladavajući snage koje se opiru ostvarenju nečeg novog-

proizvoda, usluge, tehnologije, inovacije, tržišnih potreba itd.

Shema 1: tipologija temeljnih faza poduzetničkog procesa

Izvor: Škrtić M., Mikić M., 2011)

IDEJA

-Generiranje ideja

-istraživanje tržišnih prilika

-istraživanje dostupnosti resursa

PODUZETNIČKO ODLUČIVANJE

-proizvod/usluga na

tržište

-ocjena rizičnosti

-odluka o korištenju prigode

-strategija ulaska na

tržište

PODUZEĆE

-pothvat

-djelatnost

-ugovaranje

-poslovne promjene

-konkurentske prednosti

Poduzetnički proces u užem smislu (faza start-up)

Poduzetnički proces u širem smislu

(faza start-up i faza novog proizvoda)

23

3.4.1. Transformacija poslovne ideje u realnost

Poduzetnički proces transformira ideje u realnost nazvanu poduzeće sa svim

aktivnostima izvršenjem kojih se zadovoljava potreba kupca. Najznačajniju pokretačku

snagu bilo kojeg poslovnog pothvata predstavlja poduzetnik koji mora najprije

prepoznati, a zatim i iskoristiti povoljnost prigode, korištenjem ograničenih resursa i

stvaranjem organizacije koja će povoljnost prigode pretvoriti u poduzetničku prednost.

Sama po sebi, poslovna ideja predstavlja samo nužan uvjet u poduzetničkom procesu,

koji nije dostatan za njegov uspjeh. Povoljne poslovne prilike su bazirane na

komparativnim prednostima koje pruža poduzetnik putem svojeg poduzetničkog

pothvata, i svoju potvrdu nalaze na tržištu. Za realizirati poslovnu prigodu, osim

poduzetničkog talenta, imaginacije i hrabrosti potrebni su još i resursi-financijski,

materijalni i ljudski, koji su najčešće ograničeni ili nedovoljno dostupni.

Da bi poduzetnici realizirali prethodno prikazani poduzetnički proces- da bi

minimalizirali rizike i maksimizirali potencijalne mogućnosti odnosno prilike, potrebna

je organizacija- okvir u kojem će se poduzetnička ideja materijalizirati iz virtualne i, po

poduzetniku, željene u dimenziju stvarnosti (Buble M., Kružić D., 2006.)

3.5. Prednosti i nedostaci poduzetničkog pothvata

Pod prednosti poduzetničkog pothvata možemo navesti:

· Preuzimanje kontrole nad vlastitom sudbinom

· Mogućnost mjenjanja stvari

· Mogućost iskorištavanja svojih potencijala

· Ostvarivanje neograničenih profita

· Priznatost u društvu

· Raditi stvari koje volite

No, isto tako uz prednosti se uvijek vežu i nedostaci koje sa sobom donosi ulaganje u

pokretanje vlastitog poslovanja, a ono podrazumijeva:

· Nesigurnost dohotka

24

· Rizik gubitka uloženog kapitala

· Nedefinirano radno vrijeme i naporan rad

· Niska kvaliteta života za vrijeme uspostavljanja poslovanja

· Visoka razina stresa

· Neograničena odgovornost

· Obeshrabrenje

Položaj gospodarstvenika i poduzetnika, prepreke i prilike za uspješno poslovanje na

lokalnoj i regionalnoj razini samo su neke od tema o kojima je potrebno raspravljati.

Kao što je za pretpostaviti, problemi koji su zasigurno najčešće spominju jesu

parafiskalni nameti, a oni su ti koji najviše opterećuju poduzetnike. To su pitanja

zaposlenosti, prihoda, pitanje poslova, efikasnosti državne administracije, tržišta su se

smanjila, ne samo u Hrvatskoj, već i diljem svijeta i konkurencija je velika. Kad

poduzetnici imaju dodatne troškove i kad moraju plaćati puno poreza državi, onda jako

teško mogu biti konkurentni na neim drugim izlaznim tržištima

(http://www.evarazdin.hr/index.php/2014-11-10-00-07-24/gospodarstvo-2/item/6682-

pravna-nesigurnost-parafiskalni-nameti-i-preopterecenost-problemi-malih-i-srednjih-

poduzetnika)

25

4. PROGRAMI I POTICAJI RAZVOJA I UNAPREĐENJA

PODUZETNIŠTVA U GRADU OZLJA

U okviru primarnih ciljeva razvoj gospodarstva posebno mjesto zauzimaju investicije

koje imaju veliku važnost za budući razvitak i daljnje restruktuiranje i modernizaciju

hrvatskog gospodarstva. Vlada RH, svjesna važnosti privlačenja izravnih stranih

investicija za gospodarski napredak zemlje, provodi politiku povećanja konkurentnosti

hrvatskog gospodarstva sa snažnim naglaskom na poboljšanju investicijske klime. U

nastavku se navode neki od programa poticanja i razvoja poduzetništva.

4.1. Program poticanja poduzetništva i obrta „Poduzetnički impuls“

Poduzetnički impuls je program poticanja malog i srednjeg poduzetništva i obrta kojeg

od 2012. provodi Vlada RH s ciljem razvoja i podizanja konkurentnosti. Vrijednost

ulaganja poduzetničkog impulsa prikazat ćemo temeljem idućeg grafikona:

Grafikon 3: Ulaganja poduzetničkog impulsa

Izvor: (https://vlada.gov.hr/istaknute-teme/poduzetnicima-i-obrtnicima-poticaji-

vrijednosti-4-37-milijardi-kuna/16457)

26

Ukupna vrijednost programa namjenjenog razvoju i povećanju konkurentskih malih i

srednjih poduzetnika za 2015. godinu iznosi 4,37 mlrd kn. Poduzetničk impuls, u

najvećoj će se mjeri, ukupno 88%, financirati sredstvima iz proračuna Europske unije,

dok će ostatak sredstava biti raspoloživ iz državnog proračuna.

Najniža potpora poduzetnicima i obrtnicima unutar programa Poduzetnički impuls je

10.000 kn, a najveća 15 milijuna kn. Očekuje se da će biti podijeljeno 1.300 potpora.

Ovim programom potpore potiče se poduzetništvo i obrt kroz dodjelu bespovratnih

sredstava EU, kao i lakši pristup financiranju, internacionalizacija poslovanja, odnosno

nastupi poduzetnika na sajmovima i obrazovanje koje je ključ kvalitetnog poduzetništva

i obrta. Od 2012. do 2014. godine dodijeljeno je 7123 potpore i više od 5,7 milijardi kn

ukupne vrijednosti financiranih projekata te je otvoreno gotovo 12 tisuća novih radnih

mjesta.

U slijedećoj tablici prikazan je prosječni pokazatelj dodjeljenih potpora u 2014. Godini.

Tablica 4: Prosječni pokazatelj dodijeljenih potpora u 2014. godini

BESPOVRATNE POTPORE U 2014. GODINI

Broj zaprimljenih prijava

Broj odobrenih prijava

4.840

1.532

Udio dodijeljenih potpora u zaprimljenim

prijavama

32%

Ukupna vrijednost svih dodijeljenih potpora 344.955.792,00 kn

Prosječni iznos potpore u kunama

Prosječni iznos potpore (Mjera A + Mjera B + EU

projekti)

225.167,00 kn

1.306.651,00kn

Prosječan intenzitet potpore 42%

Ukupna vrijednost financiranih poduzetničkih

projekata

822.728.478,00 kn

Izvor:(http://www.minpo.hr/UserDocsImages/PRESS%20Ministar/19022015%20Poduz

etnicki%20Impuls/PODUZETNI%C4%8CKI%20IMPULS%20-%202015.pdf)

27

Jačanje konkurentnosti malog gospodarstva bio je glavni cilj niza mjera sadržanih u

prvom prioritetu programa „Poduzetnički impuls“ za 2014. godinu. Prioritet je bio

usmjeren na jačanje poduzetničkog kapaciteta Republike Hrvatske i poticanje njegovog

rasta i razvoja. Mjere unutar ovog Prioriteta bile su sljedeće:

· MJERA A1 – Mikro poduzetništvo i obrt

· MJERA A2 – Zadružno poduzetništvo

· MJERA A3 – Poduzetništvo klastera

· MJERA B1 – Malo i srednje poduzetništvo i obrt

· MJERA B2 – Inovacije u poduzetništvu

· EU projekti

MJERA A1: MIKRO PODUZETNIŠTVO I OBRT

Ciljevi mjere A1: Mikro poduzetništvo i obrt bili su povećanje učinkovitosti poslovanja

mikro subjekata, jačanje tehnološke baze mikro gospodarskih subjekata, poboljšanje

pružanja usluga kroz modernizaciju poslovnog procesa, poticanje razvoja mikro

gospodarskih subjekta i njihov rast u male gospodarske subjekte, poticanje

poduzetništva ciljnih skupina te otvaranje novih radnih mjesta i zadržavanje postojećih.

Tablica 5: Ostvareni rezultati mjere A1

MJERA A1: MIKRO PODUZETNIŠTVO I OBRT

OSTVARENI REZULTATI

101 dodijeljena potpora

41 dodijeljena potpora izvoznicima

10 dodijeljenih potpora poduzetnicima početnicima

Izvor:http://www.minpo.hr/UserDocsImages/PRESS%20Ministar/19022015%20Poduz

etnicki%20Impuls/PODUZETNI%C4%8CKI%20IMPULS%20-%202015.pdf

28

U okviru Mjere A1: mikro poduzetništvo i obrt zaprimljene su ukupno 1.383 prijave od

kojih je 101 odobrena , ukupnog iznosa 19.275.803,59 kn. Udio dodijeljenih potpora u

ukupnom broju prijava iznosio je 7,3%. Prosječan iznos dodijeljene potpore bio je

190.850,00 kn. Od ukupnog iznosa dodijeljenih potpora u okviru Mjere A1, 75%

raspoloživih sredstava uloženo je u prerađivačku industriju, što iznosi gotovo 14,5

milijuna kuna.

MJERA A2: ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO

Ciljevi Mjere A2: Zadružno poduzetništvo bili su poticati snažnije udruživanje i

umrežavanje zadruga, povećati konkurentnost proizvoda i usluga zadruga, njihovu

prepoznatljivost, produktivnost i inovativnost uz primjenu novih tehnologija,

pozicioniranje zadruga na tržištu radi postizanja boljih poslovnih rezultata, otvaranje

novih radnih mjesta u zadrugama te zadržavanje postojećih.

Tablica 6: Ostvareni rezultati Mjere A2

MJERA A2: ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO

OSTVARENI REZULTATI

10 dodijeljenih potpora

2 dodijeljene potpore socijalnim zadrugama

Prosječna dodijeljena potpora iznosi 161.430,71 kn



U okviru Mjere A2: Zadružno poduzetništvo zaprimljeno je ukupno 58 prijava od kojih

je 10 odobreno, ukupnog iznosa 2.422.037,42 kn. Udio dodijeljenih potpora u ukupnom

broju prijava iznosio 17,24%. Prosječan iznos dodijeljene potpore je bio 242.204,00 kn.

Ukupan iznos proračunskih sredstava namijenjen poticanju zadružnog poduzetništva

udvostručen je u odnosu na 2013. godinu.

29

MJERA A3: PODUZETNIŠTVO KLASTERA

Ciljevi Mjere A3: Poduzetništvo klastera bili su unaprijediti učinkovitost proizvodnje i

proizvodnih procesa na tržištu malih i srednjih gospodarskih subjekata umreženih u

klastere, te daljnim povezivanjem omogučiti jačanje njihovih proizvodnih kapaciteta i

širenje proizvodnog asortimana, povećati konkurentnot proizvoda i usluga klastera,

njihovu prepoznatljivost i inovativnost.

Tablica 7: Ostvareni rezultati Mjere A3

MJERA A3: PODUZETNIŠTVO KLASTERA

OSTVARENI REZULTATI


4 dodijeljene potpore u prerađivačkoj industriji

Prosječna dodijeljena potpora iznosi 382.188,65 kn



U okviru Mjere A3: Poduzetništvo klastera zaprimljeno je ukupno 19 prijava od kojih je

7 odobreno, ukupnog iznosa 3.570.052,03 kn. Udio dodijeljenih potpora u ukupnom

broju prijava iznosio je 36,84%. Prosječan iznos dodijeljene potpore bio je 510.007,00

kuna. Prosječan iznos dodijeljene potpore u okviru Mjere A3 za 70% je veći nego u

2013. godini, odnosno za 209.714,00 kn.

MJERA B1: MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO I OBRT

Ciljevi Mjere B1: Malo i srednje poduzetništvo i obrt bili su unaprjeđenje učinkovitosti

proizvodnje i proizvodnih procesa putem jačanja i modernizacije tehnološke baze,

jačanje konkurentnosti ulaganjem u nove tehnologije i razvoj novih ili značajno

unaprijeđenih postojećih proizvoda, usluga ili procesa, pozicioniranje na tržištu radi

postizanja boljih poslovnih rezultata, poticanje poduzetništva ciljnih skupina te

otvaranje novih radnih mjesta i zadržavanje postojećih.

30

Tablica 8: Ostvareni rezultati Mjere B1

MJERA B1: MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO I OBRT

OSTVARENI REZULTATI


52 dodijeljene potpore izvoznicima

66 dodijeljenih potpora u prerađivačkoj industriji



U okviru Mjere B1: Malo i srednje poduzetništvo i obrt zaprimljene su ukupno 542

prijave od kojih je 67 odobreno, ukupnog iznosa 47.816.544,56 kuna. Udio dodijeljenih

potpora u ukupnom broju prijava iznosio je 12,36%. Prosječan iznos dodijeljene potpore

bio je 713.680,00 kuna. Ukupan proračun predviđen za navedenu Mjeru iznosio je

65.000.000,00 kuna, međutim Odlukom Vlade o mjerama privremene obustave

izvršavanja Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu proračun je

smanjen na 47.816.544,56 kuna.

MJERA B2: INOVACIJE U PODUZETNIŠTVU

Mjera B2: Inovacije u poduzetništvu sastojala se od sljedećih aktivnosti:

1. B2.1: Inovacije u poduzetništvu - Fizičke osobe zaprimljeno je ukupno 35 prijava od

kojih su 3 odobrene, ukupnog iznosa 138.126,39 kuna. Udio dodijeljenih potpora u


46.042,13 kuna.

2. B2.2: Inovacije u poduzetništvu - Gospodarski subjekti zaprimljene su ukupno 174

prijave od kojih je 14 odobreno, ukupnog iznosa 6.057.611,81 kuna. Udio dodijeljenih

potpora u ukupnom broju prijava iznosio je 8,05%. Prosječan iznos dodijeljene potpore

bio je 432.686,56 kn kuna.

31

Tablica 9: Ostvareni rezultati Mjere B2

MJERA B2: INOVACIJE U PODUZETNIŠTVU

OSTVARENI REZULTATI

14 dodijeljenih potpora inovativnim gospodarskim subjektima

3 dodijeljene potpore novoosnovanim poduzećima

4 dodijeljene potpore poduzetnicima početnicima



U okviru Mjere B2: Inovacije u poduzetništvu zaprimljeno je ukupno 209 prijava od

kojih je 17 odobreno, ukupnog iznosa 6.195.738,20 kuna. Udio dodijeljenih potpora u


364.455,00 kuna. Učinak mjere poticanja upravo inovativnog poduzetništva očituje se u

očekivanom visokom povratu na investiciju. Očekivani učinci već u prvoj godini nakon

završetka projekta su povećanje neto dobiti za 285,77% i povećanje izvoza za 97,19%.

Od ugovorenih 17 projekata do kraja 2016. godine očekuje se otvaranje 116 novih

radnih mjesta.

EU PROJEKTI

Kroz shemu dodjele bespovratnih potpora „Povećanje gospodarske aktivnosti i

konkurentnosti malih i srednjih poduzeća“ realizirat će se gotovo 700 milijuna kuna

poduzetničkih investicija i otvoriti 650 novih radnih mjesta. Ugovori su sklopljeni s 28

poduzetnika s projektima ukupno vrijednim 641.513.136,15 kn, koji su financirani

bespovratnim sredstvima u iznosu od 249.430.113,88 kn. Visina pojedinačne potpore

kreće se od 4,34 milijuna kuna do 26 milijuna kuna.

Shema dodjele bespovratnih potpora „Primjena informacijske i komunikacijske

tehnologije (IKT) za poboljšanje poslovnih procesa“- ukupan iznos raspoloživih

bespovratnih sredstava je 34.679.375,00 kn osiguran u Europskom fondu za regionalni

razvoj.

32

Osvrt na grad Ozalj

Pomoći koje planira ostvariti grad Ozalj u 2015. godini iznose 7.869.000 kn. U odnosu

na tekući plan za 2014. godinu planirane pomoći su veće 71,85%, odnosno za 6.849.500

kn. Pomoći se planiraju za:

- pročistač otpadnih voda (refundacija prihvatljivih troškova): 4.400.000,00

- nabavu ogrijeva za socijalno ugrožene kategorije stanovnika 76.000,00

- poticaje u poljoprivredi 10.000,00

- izgradnju nerazvrstanih cesta 900.000,00

- javne radove (HZZ) 202.000,00

- reciklažno dvorište 2.176.000,00

- obnovu fasada i stolarije na zgradama u vlasništvu grada Ozlja 80.000,00

- uređenje parka oko Staroga grada Ozlja 25.000,00

(Grad Ozalj, 2015.)

4.2. Potpore za zapošljavanje u nadležnosti hrvatskog Zavoda za zapošljavanje u

2015. godini

Potpore za zapošljavanje mogu se dodijeliti:

1. poslodavcima ukoliko će zapošljavanje uz potporu dovesti do neto povećanja broja

zaposlenih u odnosu na prosječan broj zaposlenih u posljednjih 12 mjeseci. Prosječan

broj zaposlenih predstavlja izračun kretanja broja zaposlenih po svakom mjesecu

unazad 12 mjeseci,

2. poslodavcima koji nemaju povećano zapošljavanje unazad 12 mjeseci već opravdano

upražnjena radna mjesta koja nadoknađuju zapošljavanjem uz potporu. Opravdano

upražnjena radna mjesta trebaju biti rezultat dobrovoljnog odlaska, invalidnosti,

33

umirovljenja, dobrovoljnog smanjenja radnog vremena ili zakonskog odlaska zbog

povrede radne obveze, a ne kao posljedica viška radne snage,

3. poslodavcima koji nemaju zaposlenih ili koji djeluju kraće od 12 mjeseci za jednog

radnika uz uvjet da su unazad 6 mjeseci imali zaposlenu jednu osobu.

Mjere koje će se provoditi u 2015. godini su:

· paket mjera za mlade „Mladi i kreativni“

· paket mjera za posebne skupine „I posebnost je prednost“

· paket mjera za osobe s invaliditetom „Uključeni“

· paket mjera za starije osobe „Važno je iskustvo“

· paket mjera za dugotrajno nezaposlene „I mi smo za novi posao i učenje“

· paket mjera za nezaposlene osobe romske nacionalne manjine

· paket mjera „Važno je očuvati radno mjesto“

Potpora male vrijednosti za samozapošljavanje:

· „Tvoja inicijativa – tvoje radno mjesto“ – potpora za samozapošljavanje

· "Tvoja inicijativa – tvoje sezonsko radno mjesto" - Potpora za

samozapošljavanje u sezonskom obrtu

· "Tvoja inicijativa – tvoje radno mjesto u zelenom gospodarstvu" - Potpora za

samozapošljavanje

(http://www.hzz.hr/default.aspx?id=11915).

U slijedećim tablicama prikazuju se ukupni korisnici potpora za zapošljavanje u 2015. i

prethodnoj 2014. godini.

34

Tablica 10: Ukupni korisnici Mjera aktivne politike zapošljavanja u 2015. godini do

02.04.2015. godine

Mjera Aktivni korisnici

na početku 2015.

Novouključeni

do 02.04.2015.

Ukupni korisnici

tijekom 2015.

Aktivni korisnici

02.04.2015.

UKUPNO 23.178 5.416 28.594 24.719

Potpore za zapošljavanje i

usavršavanje 4.697 867 5.564 5.079

Potpore za

samozapošljavanje 2.109 463 2.572 2.348

Obrazovanje nezaposlenih 54 0 54 0

Javni radovi 1.771 273 2.044 913

Stručno osposobljavanje za

rad bez zasnivanja radnog

odnosa

13.910 3.361 17.271 15.645

Potpora za očuvanje radnih

mjesta 637 452 1.089 734

Izvor: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10023


31.12.2014. godine

Mjera Aktivni korisnici

na početku 2014.

Novouključeni

do 31.12.2014.

Ukupni korisnici

tijekom 2014.

Aktivni korisnici

31.12.2014.

UKUPNO 28.293 28.339 56.632 23.178

Potpore za zapošljavanje i

usavršavanje 5.973 5.022 10.995 4.697

Potpore za

samozapošljavanje 4.800 2.277 7.077 2.109

Obrazovanje nezaposlenih 327 1.822 2.149 54

Javni radovi 2.821 3.956 6.777 1.784

Stručno osposobljavanje za

rad bez zasnivanja radnog

odnosa

13.776 14.263 28.039 13.897

Potpora za očuvanje radnih

mjesta 596 999 1.595 637

Izvor: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=21360

35

Iz navedenog možemo vidjeti da se u 2015. godini ukupan broj korisnika potpora za

zapošljavanje povećao u odnosu na prethodnu 2014., što je pokazatelj smanjenja

nezaposlenosti i povećanja konkurentnosti radne snage.

4.3. Poticaji za samozapošljavanje

Hrvatski zavod za zapošljavanje preko potpora za samozapošljavanje omogućuje

osobama koja iskažu interes za korištenje ove mjere mogućnost dobivanja financijskih

sredstava, kao i stručnu pomoć i dobivanje informacija, te edukaciju i pomoć u razradi

poduzetničke ideje, izradi Poslovnog plana, načinu registracije, potporama i

subvencijama drugih davatelja i ostalim pitanjima vezanima uz otvaranje vlastitog

obrta, trgovačkog društva ili slobodnih profesija (npr. odvjetnički ured, javnobilježnički

ured …).

Osobe moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

· Da su prijavljene u evidenciju nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

· Da imaju potpisan Profesionalni plan zapošljavanja uz evidentiranu mjeru

samozapošljavanja, te izrađen Poslovni plan

(http://www.iscemposel.hr/vodic/samozaposljavanje/potpore_samozaposljavanje)

Cilj ove mjere je pružiti stručnu i financijsku podršku realizaciji poduzetničkih ideja

nezaposlenih osoba sa svrhom pokretanja i registriranja poslovnog subjekta.

Ciljane skupine su nezaposlene osobe bez obzira na radni staž, zanimanje i kvalifikaciju

prijavljene u evidenciji Zavoda, izrađenim profesionalnim planom zapošljavanja te koje

su obavile aktivnosti u suradnji sa savjetnikom za samozapošljavanje u skladu s

dinamikom razrade poduzetničke ideje.

Trajanje potrpore za samozapošljavanje je 12 mjeseci, a visina subvencije iznosi

25.000,00 kn.

36

4.4. Potpore za samozapošljavanje u sezonskom obrtu

Cilj ove mjere je pružanje stručne i financijske podrške ženama koje su zainteresirane

za otvaranje sezonskih obrta.

Mjera je namijenjena nezaposlenim ženama bez obzira na radni staž, zanimanje i

kvalifikaciju. Ova potpora izdaje se u trajanju od 24 mjeseci, također u iznosu od 25

000 kuna. Podnositeljice zahtjeva moraju ispuniti jednake zahtjeve kao što je slučaj kod

standardne mjere za samozapošljavanje ( izraditi poslovni plan, proći aktivnosti

savjetovanja za samozapošljavanje i dr.) , a dodijeljenom subvencijom moći će

financirati troškove otvaranja i rada poslovnog subjekta, što se određuje prema

troškovniku dostavljenom uz poslovni plan.

4.5. Potpore za samozapošljavanje u zelenom gospodarstvu

Temeljna obilježja zelenog gospodarstva jesu:

§ energetske infrastrukutre koje imaju nultu emisiju ugljikova dioksida

§ voda, otpad i otpadna infrastruktura koje se temelje na dugoročnoj održivosti

§ zaštita ekosustava, biološke raznolikosti i šuma stvaranjem održivih poslovnih

modela i metoda upravljanja te uspješno privikavanje na klimatske promjene na

lokalnoj i globalnoj razini.

Cilj mjere je pružiti stručnu i finanacijsku podršku realizaciji poduzetničkih ideja

mladim nezaposlenim osobama koji se žele samozaposliti u zelenom gospodarstvu.

Ciljane skupine su mlade nezaposlene osobe do 29 godina života prijavljene u

evidenciju nezaposlenih koje imaju izrađenim Profesionalnim planom zapošljavanja te

koje su obavile aktivnosti u suradnji sa savjetnikom za samozapošljavanje u skladu s

dinamikom razrade poduzetničke ideje.

Trajanje se odvija u periodu od 12 mjeseci, visina subvencije je 27.000,00 kn, od čega

25.000 kn za pokretanje posla i 2.000 kn za obrazovanje, savjetovanje, konzultantske

usluge te usluge mentora.

37

U daljnjem radu bit će predstavljeni neki od projekata Grada Ozlja, neovisno o tome da

li su već provedeni ili su tek u procesu realizacije.

4.6. Potpore na području grada Ozlja

Danas na području grada Ozlja djeluje 61 trgovačko društvo i 179 obrtničkih radionica

sa vrlo raznolikom ponudom proizvoda i usluga. Nositelji industrijske proizvodnje

ozaljskog kraja danas su ILSAD d.o.o. (proizvodnja PVC stolarije), AQUAESTIL d.o.o.

(kupaonski proizvodi, akrilne kade, namještaj, masažne kade i kabine od akrila), KGK

d.o.o. (proizvodnja fasadnih materijala), KORDUN do.o. (proizvodnja pribora za jelo i

posuđa), IM METAL d.o.o. (proizvodnja specijalnih strojeva, uređaja, alata i oružja).

Radi kontinuiranog dinamičnog rasta proizvodnje i prometa trgovačka društva ILSAD

d.o.o. i AQUAESTIL d.o.o. možemo nazvati predvodnicima razvoja industrijske

proizvodnje ozljskog kraja.

Ostala trgovačka društva trpe dugogodišnju stagnaciju izazvanu problemima nastalim u

pretvorbi i privatizaciji s blagim naznakama ozdravljenja.

Nositelji razvoja graditeljstva je AB GRADNJA d.o.o., mješovita hrvatsko-slovenska

renomirana tvrtka za građevinarstvo, projektiranje zgrada, nadzor nad gradnjom,

inženjering, projektni menadžment i dr.

4.6.1. Subvencioniranje kamata poduzetnicima na području Grada Ozlja

2010. godine donesena je odluka o sufinanciranju kamata na kredite poduzetnicima sa

sjedištem i prebivalištem na području grada Ozlja. Tom odlukom definirali su se uvjeti

za subvencioniranje kamata na kratkoročne i dugoročne kredite poduzetnika od strane

Grada Ozlja, u cilju poticanja razvoja gospodarstva, očuvanja radnih mjesta, povećanja

broja zaposlenih te stvaranja uvjeta za redovno i normalno odvijanje gospodarskih

aktivnosti na području Grada Ozlja (poboljšanje solventnosti, održavanje tekuće

likvidnosti, povećanje izvoza i uvođenje novih tehnologija).

Dio redovne kamate na dugoročne i kratkoročne kredite Grad Ozalj subvencionirat će u

visini od 3 postotna poena fiksno od ugovorene kamatne stope, za čitavo vrijeme

38

korištenja, počeka i otplate kredita. Grad Ozalj će subvencionirati kamate za kredite

odobrene:

- u iznosu od 40.000,00 kn do 200.000,00 kn za kratkoročne kredite

- u iznosu od 40.000,00 kn do 500.000,00 kn za dugoročne kredite, i to na rok

otplate kredita najduže do 4 godine.

Pravo na subvenciju kamata po ovoj Odluci ostvaruju poduzetnici temeljem uvjetne

odluke poslovne banke a po konačnoj odluci Povjerenstva (Grad Ozalj, 2010.).

4.6.2. Program potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Grada Ozlja za

2013.godinu

2013. godine utvrđen je program potpore poljorivredi i ruralnom razvoju Grada Ozlja,

kojim se utvrđuju mjere za unapređivanje poljoprivrede i ruralnog razvoja temeljem

kojih će se dodjeljivati bespovratne gradske novčane potpore.

Ciljevi Programa su:

- opstanak poljoprivrednih gospodarstava na području grada

- unapređenje i modernizacija poljoprivredne proizvodnje

- očuvanje i razvoj ruralnih područja i ruralnih vrijednosti

- poticanje gospodarskog razvoja na cjelokupnom području grada

Potporu za osiguranje višegodišnjih nasada te stoke od mogućih šteta, u ukupnom iznosu od

30% plaćene premije po pojedinačnoj polici osiguranja, korisnik može ostvariti na slijedeći

način: 15% premije osiguranja sufinancira Grad Ozalj, a 15% sufinancira Karlovačka

županija.

Potporu za kapitalna ulaganja korisnici potpora mogu ostvariti na slijedeći način:

a) ulaganja u izgradnju i /ili rekonstrukciju kapaciteta za sakupljanje, preradu,

pakiranje, skladištenje i odlaganje stajskog gnoja i gnojnice sukladno „nitratnoj

direktivi“ – potpora iznosi 20% dokumentirane vrijednosti ulaganja bez PDV-a,

a najviše do 4.000,00kn

39

b) uređenje novih smještajnih kapaciteta na poljoprivrednim gospodarstvima u cilju

razvoja seoskog turizma – potpora se dodjeljuje u iznosu od 1.000,00 kn po

ležaju (postelji)

c) opremanje objekata za izravnu prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na

poljoprivrednom gospodarstvu – potpora se može ostvariti u iznosu od 20%

dokumentiranih troškova bez PDV-a, a najviše do 5.000,00 kn po

poljoprivrednom gospodarstvu

d) nabavu opreme za navodnjavanje – potpora iznosi do 20% vrijednosti

nabavljene opreme (bez PDV-a), odnosno najviše do 4.000,00 kn po

poljoprivrednom gospodarstvu

e) Potporu za projektnu dokumentaciju korisnici potpore mogu ostvariti za:

- legalizaciju objekata za smještaj stoke (potpora može iznositi najviše do

5.000,00 kn po poljoprivrednom gospodarstvu)

- za izradu projektne dokumentacije za izgradnju bioplinskog kogeneracijskog

postrojenja (potpora može iznositi najviše do 10.000,00 kn)

Potporom za organizaciju manifestacija se podmiruje dio troškova za organiziranje

manifestacija koje promiču poljoprivrednu proizvodnju, za održavanje izložbi, sajmova,

stručnih seminara, okruglih stolova i sl.. Najviši iznos koji se može ostvariti iznosi

5.000,00 kn po korisniku potpore.

Pojedini korisnik potpore može u 2013. godini ostvariti najviše 20.000,00 kn

bespovratnih potpora po svim osnovama ovog Programa. Pravo na potporu ostvaruju

samo oni korisnici koji nemaju nepodmirena dugovanja prema Gradu Ozlju,

trgovačkim društvima u vlasništvu Grada, javnim ustanovama na području Grada te

dugovanja na ime javnih davanja (Grad Ozalj, 2013.).

4.6.3. Poduzetnička zona LUG

Na području grada Ozlja prostornim planom definirana je radna zona LUG u Ozlju

ukupne površine 40 ha. Dio zone u površini od 10 ha odnosi se na već izgrađeno

građevinsko zemljište gdje je smješteno ukupno 6 privrednih subjekata koji rade već

40

nekoliko godina. Trenutno je u fazi izgradnje 10 poduzetnika, a očekuje se do kraja

godine da će izgradnju započeti još 5 poduzetnika. Završetkom tih pogona na području

cijele poduzetničke zone LUG bit će smješteno ukupno 21 subjekt koji sada zapošljava

ukupno 476 radnika sa tendencijom novog zapošljavanja (Grad Ozalj, 2015.)

Tablica 12: Poduzetničke zone - djelatnosti

Naziv zone Naziv gospodarskog subjekta

(poduzetnika)

Djelatnost gospodarskog subjekta po nacionalnoj klasifikaciji

djelatnosti (NKD)

Puni naziv i šifra

Broj

zaposlenih

4 5 6 7

Poduzetnička zona "Lug" HAUŠIĆ AMIR 45.21.0 - Izgradnja svih vrsta zgrada 15

Poduzetnička zona "Lug" GOLOVRŠKI IVAN 28.52.0 - Opći mehanički radovi 3

Poduzetnička zona "Lug" ZORETIĆ ZDENKO

20.30.0 - Proizvodnja građevinske stolarije

36.12.0 - Proizvodnja ostalog namještaja 2

Poduzetnička zona "Lug" "METAPLAST" d.o.o. 25.24 - Proizvodnja ostalih proizvoda od plastičnih masa 11

Poduzetnička zona "Lug" ZDRAVKO GRGIĆ 50.20.0 - Održavanje i popravak motornih vozila 2

Poduzetnička zona "Lug" MIRKO FERENAC 36.14.0 - Proizvodnja namještaja 2

Poduzetnička zona "Lug" ZORETIĆ MIROSLAV

28.75.0 - Proizvodnja proizvoda od metala

45.45.0 - Limarski radovi 7

Poduzetnička zona "Lug" CUKINA STJEPAN 28.70.0 - Proizvodnja ostalih proizvoda od metala 4

Poduzetnička zona "Lug" "C PRODUKT" d.o.o. 28.75 - Proizvodnja ostalih proizvoda od metala 7

Poduzetnička zona "Lug" VRBOS LOVRO 45.31.0 -Uvođenje električnih vodova u zgrade i dr. građevine 4

Poduzetnička zona "Lug" KADAK JOSIP 45.44.0 - Postavljanje stakla, ogledala 7

Poduzetnička zona "Lug" "DELTA DESIGN" d.o.o.

20.23 - Proizvodnja proizvoda od plastičnih masa

za građevinarstvo 5

Poduzetnička zona "Lug" STJEPAN GALEZ

20.30.0 - Proizvodnja građevinske stolarije

45.42.0 - Ugradnja stolarije 3

Poduzetnička zona "Lug" "GRASA" d.o.o. 28.11. - Proizvodnja metalnih konstrukcija 15

Poduzetnička zona "Lug" KADAK DRAGUTIN 45.21.2 – Niskogradnja 4

Poduzetnička zona "Lug" "Aquastil plus" d.o.o. 25.2 - Proizvodnja proizvoda od plastike 143

Poduzetnička zona "Lug" "AB GRADNJA" d.o.o. 45 – Građevinarstvo 85

Poduzetnička zona "Lug" "IM - METAL" d.o.o. 34.1 - Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 45

Poduzetnička zona "Lug" "ILSAD" d.o.o. 25.23. - Proizvodnja proizvoda od plastičnih masa za 52

Poduzetnička zona "Lug" "KOMUNALNO OZALJ" d.o.o. 41.0 - Sakupljanje, pročišćavanje i distribucija vode 30

Poduzetnička zona "Lug" HEP 40.1 - Proizvodnja i distribucija električne energije 30

476

Izvor: grad Ozalj

41

Tablica 13: Sredstva za poduzetničku zonu LUG – dinamika ulaganja

2002.-2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. Ukupno

Ministarstvo

gospodarstva

600.000,00 1.000.000,0 200.000,00 107.284,65 792.715,35 100.000,00 250.000,00 3.050.000,00

Ministarstvo

poduzetništva

737.000,00 737.000,00

Fond za

regionalni

razvoj

200.000,00 300.000,00 300.000,00 800.000,00

Fond za

zapošljavanje

400.000,00 400.000,00

Karlovačka

županija

350.000,00 100.000,00 50.000,00 100.000,00 200.000,00 200.000,00 50.000,00 100.000,00 1.150.000,00

Grad Ozalj 211.434,46 142.598,11 21.980,00 469.727,49 166.571,40 465.126.27 146.000,00 323.483,55 363.551,46 23.750,00 2.334.222,74

Komunalno

Ozalj

139.25715 139.257,15

Hrvatske

vode

506.389,60 506.389,60

UKUPNO: 1.561.434,46 1.242.598,1 71.980,00 969.727,49 1.419.502,80 1.757.841,62 246.000,00 623.483,55 1.200.551,46 23.750,00 9.116.869,49

2002.-

2004.

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. Ukupno

Otkup

zemljišta 936.047,00 0,00 462.707,90 0,00 0,00 0,00 0,00 1.398.754,90

Projektna

dok. 227.286,00 0 71.980,00 96.990,00 239.974,00 0,00 0,00 0,00 636.230,00

Prometnice 178.202,74 0,00 0,00 0,00 407.284,65 1.688.592,62 184.422,39 623.483,55 1.200.551,46 23.750,00 4.306.287,41

Vodovod 140.601,72 723.848,18 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 864.449,90

Kanalizacija 79.297,00 389.481,40 0,00 401.051,61 772.244,15 0,00 0,00 0,00 1.642.074,16

Odvodnja 0 129.268,53 0,00 8.977,98 0,00 0,00 0,00 0,00 138246,51

Javna

rasvjeta 936.047,00 0,00 0,00 0,00 0,00 69.249,00 61.577,61 0,00 130.826,61

Ukupno 227.286,00 0,00 462.707,90 0,00 0,00 0,00 0,00 1.398.754,90

UKUPNO: 178.202,74 1.242.598,11 71.980,00 969.727,49 1.419.502,80 1.757.841,62 246.000,00 623.483,55 1.200.551,46 23.750,00 9.116.869,49

Izvor: grad Ozalj

4.6.4. Planirane aktivnosti za 2015. godinu

Planiranim aktivnostima za 2015. godinu želi se intenzivnije raditi na:

- poticanju razvoja novih proizvoda kao temelj konkurentnosti destinacije

- definiranju ciljeva i politike razvoja turizma, te stvaranju uvjeta za efikasnu

koordinaciju javnog i privatnog sektora,

42

- koordinaciji djelovanja svih subjekata koji su neposredno ili posredno uključeni

u turistički promet radi zajedničkog dogovaranja, utvrđivanja i provedbe politike

razvoja turizma i obogaćivanja turističke ponude,

- identifikacija novih subjekata koji imaju interes i mogućnosti uključivanja u

turističke tokove

- poticanju, unapređivanju i promicanju specifičnih prirodnih i društvenih

vrijednosti koje naše područje čine turistički prepoznatljivim, te stvaranju uvjeta

za njihovo gospodarsko korištenje, vodeći računa o očuvanju svih elemenata

turističkog proizvoda, a osobito zaštite okoliša te prirodne i kulturne baštine

sukladno održivom razvoju

- poticanju i sudjelovanju u aktivnostima obrazovanja stanovništva o zaštiti

okoliša, očuvanju i unapređenju prirodnih i društvenih vrijednosti prostora u

cilju razvijanja svijesti stanovništva o važnosti i učincima turizma ( Grad Ozalj,

2015.)

4.6.5. LAG Vallis Colapis

LAG Vallis Colapis je osnovan kao udruga građana čiji su osnivači jedinice lokalne

samouprave, lokalne javne ustanove poput škola, turističke zajednice, poduzeća,

obiteljska poljoprivredna gospodarstva te udruge građana iz ruralnih sredina. Većina

programa i aktivnosti LAG-ova je financirana od strane programa za ruralni razvoj.

Poseban naglasak u radu stavlja se na djelatnost mladih.

Djeluje od 2009. kao nastojanje ruralnih zajednica Karlovačke i Zagrebačke županije

primjeniti procedure EU LEADER programa za ruralni razvoj. Pokriva područje 11

gradova i općina, među kojima je i grad Ozalj.

Projekti koje je Lag provodio u 2014. su slijedeći:

IPARD mjera 202:

Potpora je počela 07.07.2013. na rok od dvije godine u iznosu od ukupno 900.000 kn. U

prvoj godini provođenja je iskorišteno 444.457,79 kn, što je LAG Ozalj smjestilo među

43

one koji su imali najveću iskoristivost ove potpore na državnoj razini. U kalendarskoj

godini 2014. je ukupno iz IPARD-a iskorišteno 693.944,24 kn. Za predfinanciranje

troškova IPARD-a koristili su beskamatnu pozajmicu Nacionalne zaklade za razvoj

civilnog društva (iz programa Europa Plus za udruge koje provode EU projekte) u

iznosu od 200.000 kn, a ponekad su koristili i dozvoljeni minus kod Kaba d.d.

Tablica 14: Potpore IPARD-a u 2014. godini

Studija gospodarenja otpadom za Ozalj, Kamanje,

Žakanje i Ribnik

69.900,00 kn

Studija gospodarenja otpadom za Dugu Resu i Netretić 74.000,00 kn

Pretplata članstva na časopise (Le Mond Diplomatique i

Udruga.hr)

13.914,18 kn

Edukacije za zaposlene, članove i volontere LAG-a 82.836,91 kn

Izrada promidžbenih materijala 71.374,50 kn

Odlasci na seminare, radionice, studijska putovanja 58.705,76 kn

Plaće zaposlenika LAG-a 191.025,01 kn

Najam ureda i režijski troškovi 55.810,80 kn

Nabava računalne opreme za ured 28.910,00 kn

Knjigovodstvo, pravnik, IT usluge 47.467,08 kn

Ukupno 693.944,24 kn

Izvor: LAG Vallis Colapis Ozalj

Projekt „OKRENI DRUŠTVO VOLONTERIZMU“

Projekt je pokrenut u okviru programa „Mladi na djelu“, za aktivnost podakcije

„Transnacionalne inicijative mladih“. Mladi sudionici ovim projektom žele potaknuti

suradnju hrvatske i slovenske mladeži u pograničnom hrvatsko-slovenskom ruralnom

području na temu promicanja društvenog aktivizma kroz poticanje volonterizma.

Aktivnosti u sklopu projekta:

- promocija i mobilizacija

- edukacija mladih o aktivizmu u ruralnim zajednicama

44

- kreativno stvaralačke radionice za mlade (izrada čestitaka i lutaka, oslikavanje

platnenih torbi, bedževa i majica)

- završni javni događaj (izložba proizvoda, prikazivanje dokumentarnog filma o

projektu, koncert slovanskih i hrvatskih bendova)

Ciljevi projekta:

- poboljšati informiranost mladih o postojećim organizacijama i aktivnostima

- potaknuti mlade na uključivanje u rad postojećih volonterskih udruga

- razvijati samostalnost, odgovornost, toleranciju te poduzetničke i kreativne

vještine mladih

- povećati ponudu društvenih, edukacijskih i zabavnih sadržaja

- poticati europske vrijednosti i europsko građanstvo među mladima

Ovaj projekt financira se uz podršku sredstava Europske komisije.

Potpore iz programa ERASMUS+

Tijekom 2014. Organizirana je međunarodna razmjena mladih u Ozlju pod nazivom

„Povuci-potegni“- sport za zajednicu za koju su dobili potporu od 100.650,00 kn.

Razmjena je održana u vrijeme kada je SD Vrhovac kod Ozlja održavalo tradicionalnu

priredbu „Stare seoske igre u Vrhovcu“, pa su mladi iz 5 zemalja sudjelovali, učili

hrvatske narodne igre i sportove te pokazivali našim sudionicima tradicionalne narodne

igre svojih zemalja.

Osim što su bili domaćini jednoj razmjeni mladih na području Ozlja, tijekom godine su

poslali ukupno 22 mladih uglavnom s područja Ozlja, Duga Rese i Karlovca na 5

razmjene mladih u inozemstvo (na dvije razmjene u Sloveniju, na po jednu u Kosovo,

Španjolsku i Estoniju).

U 2014. Proveli su jednu međunarodnu inicijativu mladih u partnerstvu s Mladinskim

centrom BIT iz Črnomlja s područja susjednog slovenskog LAG-a Dolenjska in Bela

Krajina, za što su dobili potporu 65.860,30 kn. Tom prilikom su mladi volonteri iz

Črnomlja, Ozlja i Duga Rese ocrtavali zidne murale u Ozlju, Kamanju i Črnomlju,

organizirali javne tribine i kreativne radionice izrade rukotvorina za mlade u Ozlju i

Črnomlju te održali završni koncert na kupalištu u Ozlju.

45

Povrh projekata koje je LAG izvodio izravno, pružana je i stalna pomoć udrugama,

gradovima, općinama i poduzećima u prijavi njihovih projekata na natječaje. Ostvarene

su manje potpore za slijedeće projekte:

Grad Ozalj: Projekt uređenja pješačkih staza u MO Vivodina, potpora od 50.000,00 kn

na natječaju Heineken Hrvatska. Potpora od 20.000,00 kn na natječaju Nacionalne

zaklade za razvoj civilnog društva.

Društvo Naša djeca Ozalj: projekt Obnova dječjeg igrališta u MO Podbrežje, potpora

od 26.000,00 kn na natječaju Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.

Projekt KOORINACIJA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA Karlovačke i

Sisačko-moslavačke županije

Projekt je prijavljen u sklopu natječaja „Jačanje sposobnosti organizacija civilnog

društva za pružanje socijalnih usluga“.

Projekt je sufinanciran u 100%-tnom iznosu bespovratnih sredstava, a iznosi 736.517,97

kn. Posrednička tijela čine Ured Vlade Republike Hrvatske za udruge koje čine

Posredničko tijelo 1. razine te Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva koja čini

Posredničko tijelo 2. razine. Projekt traje 12 mjeseci, a datum početka je 29. prosinca

2015.

Ciljevi projekta su:

- doprinjeti razvoju OCD za pružanje socijalnih usluga na području Karlovačke i

Sisačko-moslavačke županije

- uspostava stalnog sustava mentorstva i pružanja savjetodavnih usluga

- uspostava partnerstva i razvojne suradnje OCD za pružanje socijalnih usluga s

dugim razvojnim dionicama

Na temelju navedenih aktivnosti na području grada Ozlja možemo zaključiti da je grad

na dobrom putu za nastojanjem da dostigne razvoj i napredak, a iz godine u godinu

uvođenjem novih sadržaja i ulaganjem u projekte ovakvoga karaktera stvaraju se

preduvjeti za stvaranje ekonomskog razvoja grada. Ozalj ima nekoliko turističkih

46

atrakcija kojima privlači brojne posjetitelje, pri čemu treba naglasiti Stari grad Ozalj, a

dodatnim ulaganjem i pokušajem da se iskoriste tradicijske i kulturne ljepote moguće je

postići ekonomski isplativo područje.

Pružanjem mogućnosti za otvaranjem novih radnih mjesta, grad je stvorio okruženje

napretka i razvoja, ostvario je pomak u pružanju financijske podrške investicijskog

ulaganja i stvaranjem novih sadržaja. Veliki iskorak je učinjen za pomoć mladima

putem hrvatskog Zavoda za zapošljavanje kojima se pruža stručno osposobljavanje i

potpore u daljnjem zapošljavanju i samozapošljavanju. Na taj način stvara se put za

otvaranje novih obrta, poduzeća i razvitak poduzetništva kako na području grada Ozlja,

tako i širom zemlje.

47

5. ZAKLJUČAK

Poduzetništvo i mala poduzeća predstavljaju glavni pokretač inovacija, zapošljavanja,

prilagodljivosti i konkurentnosti, kao i socijalne i lokalne integracije u Europi.

Hrvatska ima poduzetničke potporne institucije za pružanje potpore poduzetnicima koje

nisu ravnomjerno geografski rasprostranjene, a istodobno su neravnomjerno

raspoređene djelatnosti malog gospodarstva. Mala i srednja poduzeća predstavljaju

važan dio gospodarstva Hrvatske. Malo i srednje poduzetništvo predvodnici su u

otvaranju radnih mjesta. Uz znatnu podršku nacionalnog programa Poduzetnički impuls,

poduzetništvo se sve više potiče sredstvima iz europskih fondova. Iz fondova EU-27

uloženo je više od 710 milijuna kn dodjelom bespovratnih sredstava i pružanjem

poslovne podrške malim i srednje velikim poduzećima.

Poduzetništvo i gospodarstvo, kako Republike Hrvatske, tako i Europske unije će

dugoročno napredovati samo ako veliki broj hrvatskih građana prepozna poduzetništvo

kao atraktivnu opciju. Sektor malog gospodarstva u Hrvatskoj je usklađen s onim u EU-

27, međutim gustoća malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj iznosi samo 70% gustoće u

EU.

Kao cilj SRR RH ističe se važnost gospodarskog rasta i razvoja RH u skladu s načelima

održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućiti jačanje

konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.

Uloga hrvatskog zavoda za zapošljavanje jest rješavanje problematike pitanja

zapošljavanja i nezaposlenosti, razvijanje konkurentnosti radne snage i kreativnosti te

pružanje podrške raznim savjetovanjem i usmjeravanjem. Mjere koje provodi HZZ jesu

potpore za samozapošljavanje, potpore za samozapošljavanje u sezonskom obrtu te

potpore u zelenom gospodarstvu.

Na području Grada Ozlja trenutno djeluje 61 trgovačko društvo i 179 obrtničkih

radionica, a kao najznačajnije predstavnike razvoja industrijske proizvodnje možemo

navesti poduzeća ILSAD d.o.o. i AQUAESTIL d.o.o. te graditeljstva AB GRADNJA

d.o.o.

48

U posljednjih nekoliko godina Ozalj se može pohvaliti značajnijim iskorakom, što zbog

brojnih programa potpore koje su uspjeli provesti i unaprijediti gospodarstvo na tom

području, a s druge strane LAG Vallis Colapis, udruga koja aktivno djeluje na tom

području, u suradnji s općinom i samim gradom, uspjeli su postići rezultate putem

provedenih projekata i širenjem raznolikosti ponude grada.

49

LITERATURA

a) KNJIGE:

1. Buble M., Kružić D.(2006) Poduzetništvo: realnost sadašnjosti i izazov budućnosti.

Zagreb: RriF plus

2. Buble M.(2011) Poslovno vođenje. Zagreb: M.E.P

3. Lončar,J.(2007) Razvoj i značenje slobodnih ekonomskih zona. Geografija.hr[online].

Zagreb.

4. Škrtić M., Mikić M.(2011) Poduzetništvo. Zagreb: Sinergija-nakladništvo

5. Škrtić M., Vouk R.(2006) Osnove poduzetništva i menadžmenta. Zagreb: Katma

b) WEB STRANICE:

http://www.minpo.hr/UserDocsImages/Strategy-HR-Final.pdf

https://bib.irb.hr/datoteka/197275.Programi_financiranjapdf

http://www.cepor.hr/SME%20godisnjak 2013.pdf

www.vlada.hr

http://www.minpo.hr/UserDocsImages/9.Strategija%20razvoja%20poduzetni%C5%A1t

va%20u%20RH%202013-2020.pdf

http://www.eurokonzalting.com/financijske-usluge/220-novi-poticaji-za-ulaganja

http://www.ra-kazup.hr/index.php/naslovnica/regionalni-razvoj

http://burzarada.hzz.hr/pomoc.aspx#s1

https://vlada.gov.hr/zajedno-do-eu-fondova-za-rast-i-nova-radna-mjesta/16597

http://www.minpo.hr/UserDocsImages/Strate%C5%A1ki%20plan%202015-

2017/Strate%C5%A1ki%20plan%20Ministarstva%20poduzetni%C5%A1tva%20i%20o

brta%20za%20razdoblje%20od%202015.%20%E2%80%93%202017..pdf

http://www.eurokonzalting.com/financijske-usluge/276-bespovratna-sredstva-za-

poduzetnike

http://www.evarazdin.hr/index.php/2014-11-10-00-07-24/gospodarstvo-2/item/6682-

pravna-nesigurnost-parafiskalni-nameti-i-preopterecenost-problemi-malih-i-srednjih-

poduzetnika

50

https://vlada.gov.hr/istaknute-teme/poduzetnicima-i-obrtnicima-poticaji-vrijednosti-4-

37-milijardi-kuna/16457

http://www.minpo.hr/UserDocsImages/PRESS%20Ministar/19022015%20Poduzetnicki

%20Impuls/PODUZETNI%C4%8CKI%20IMPULS%20-%202015.pdf

http://www.hzz.hr/default.aspx?id=11915



http://www.iscemposel.hr/vodic/samozaposljavanje/potpore_samozaposljavanje

51

POPIS TABLICA

Tablica 1: Institucionalni nositelji aktivnosti razvoja poduzetništva i malog

gospodarstva u Republici Hrvatskoj................................................................................. 6

Tablica 2: Struktura ukupnog gospodarstva Republike Hrvatske................................... 8

Tablica 3: Maksimalni intenzitet potpore poduzetnicima za ulaganja i zapošljavanja. 11

Tablica 4: Prosječni pokazatelj dodijeljenih potpora u 2014. Godini........................... 26

Tablica 5: Ostvareni rezultati Mjere A1........................................................................ 27



Tablica 8: Ostvareni rezultati Mjere B1........................................................................ 30

Tablica 9: Ostvareni rezultati Mjere B2........................................................................ 31


02.04.2015. godine......................................................................................................... 34


31.12.2014. godine......................................................................................................... 34

Tablica 12: Poduzetničke zone – djelatnosti................................................................. 40

Tablica 13: Sredstva za poduzetničku zonu LUG – dinamika ulaganja........................ 41

Tablica 14: Potpore IPARD-a u 2014. Godini............................................................... 43

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: Udaljenost elemenata RH sektora poduzetništva od prosjeka EU u %....... 5

52

Grafikon 2: Sektor malog i srednjeg gospodarstva......................................................... 9

Grafikon 3: Ulaganja poduzetničkog impulsa............................................................... 25

POPIS SHEMA

Shema 1: tipologija temeljnih faza poduzetničkog procesa........................................... 22

mjere i poticaji razvoju poduzetniŠtva u republici ...oliver.efri.hr/zavrsni/845.b.pdf · sukladno...

Documents