mirza smailhodzic darko kokic_seminarski rad-rizici u poslovnom odklucivanju_dec 2010

Seminarski Rad

RIZICI U POSLOVNOM ODLUČIVANJU

PredmetEKONOMIKA PREDUZEĆA

Tuzla – Zenica, Decembar 2010

Studenti:Mirza Smailhodžić

Darko Kokić

Mentor:Prof. Fuad Barjaktarević

[Rizici u poslovnom odlučivanju, Mirza Smailhodžić i Darko Kokić] Decembar 22, 2010

Sadržaj

UVOD Str. 3

1. Preduzetništvo, neizvjesnost i rizik Str. 42. Tehnike u poslovnom odlučivanju Str. 53. Oblici i vrste rizika u poslovanju Str. 7

3.1. Prenosivi rizici Str. 73.2. Neprenosivi rizici Str. 73.3. Poslovni rizici Str. 7

3.3.1. Unutrašnji poslovni rizici Str. 93.3.2. Vanjski poslovni rizici Str. 10

3.4. Menadžersko-preduzetnički rizik Str. 114. Upravljanje rizicima u poslovanju Str. 12

ZAKLJUČAK Str. 13

LITERATURA Str. 14

Str | 2


UVOD

Svako poslovanje izloženo je velikom broju različitih rizika do kojih dolazi zbog neočekivanih i iznenadnih događaja. Rizik predstavlja opasnost, odnosno nesigurnost ostvarivanja očekivanih rezultata. To je stanje u kome postoji mogucnost negativnog odstupanja od željenog ishoda koji očekujemo ili kome se nadamo.

U poslovnom svijetu, najveci rizik je, naravno, gubitak profita.

Do njega dolazi kroz pojave kao što su promjena potražnje od strane kupaca, ucinak konkurencije, povecanje troškova i loše upravljanje. Međutim, postoji i veliki broj drugih rizika. Neki od njih se mogu pokriti osiguranjem, dok se drugi ne mogu osigurati.

Upravljanje rizicima podrazumjeva najprije poznavanje njihovog karaktera i suštine, zatim preduzimanje svih mogucih raspoloživih sredstava i mjera za njihovo izbjegavanje. Ukoliko je to nedovoljno i do njih mora da dođe onda treba odabrati najbolje, najefikasnije i najbezbolnije metode za njihovo rješavanje i prevazilaženje.

Svaki preduzetnički poduhvat a narocito u tržišnoj ekonomiji, je kretanje u područje neizvjesnosti, koje krije opasnost neželjenih buducih posledica za ono sto se sada dešava u sadašnjosti. Ta opasnost predstavlja ono što određeni posao (biznis) čini rizičnim.

Rizika ima na svakom koraku, u svakom biznisu, u životu uopšte.

Str | 3


1. Preduzetništvo, neizvjesnost i rizik

Neizvjesnost i rizik su pojmovi koji su blisko vezani za moderni pojam preduzetništva. Svaki poslovni poduhvat, pogotovo u tržišnoj privredi, je poduhvat u određenu neizvjesnost, koja krije opasnost od neželjenih posljedica u budućnosti za ono što se radi u sadašnjosti. Ta opasnost je ono što određeni posao čini neizvjesnim i rizičnim.

Preduzetništvo i rizik su međusobno uslovljeni pojmovi. Rizik je uslov za postojanje preduzetništva. Preduzetnik čini poslovni poduhvat i time svjesno ili nesvjesno preuzima rizik uspjeha ili neuspjeha u ostvarivanju onoga što je zacrtano kao rezultat poduhvata. Veći poduhvat gotovo uvijek za sobom povlaci i veći rizik, a što je rizik veći to je i očekivani uspjeh veći. Međutim, u isto vrijeme, veći rizik znači i mogućnost većeg neuspjeha. Namjera preduzetnika je izbjeći rizik ili ga svesti na najmanju mjeru.

Preduzetništvo u tržišnoj ekonomiji predstavlja aktivnost sa ulaganjima danas, ne bili se željeni rezultat postigao sutra. Današnji uslovi poslovanja su poznati, ali sutrašnji nisu. Stoga preduzetniku nisu dostupne sve činjenice i okolnosti koje će biti relevantne u trenutku kada će se na tržištu prosuđivati o rezultatima preduzetih aktivnosti. Tek će se tada vidjeti koliko su preduzetnikove želje i očekivanja ostvarive. Oni mogu biti realizirani prema očekivanjima, iznad, ali i ispod okečivanja, pa čak za posljedicu imati i gubitak.

Ako se poslovanju pristupa racoinalno i ako je preduzeće dobro obavješteno o kretanjima na tržištu, to će i stepen vjerovatnoće da se postigne očekivano biti veći. Ta vjerovatnoća otvara mogućnost i opravdava preuzimanje rizika, ali istovremeno nalaže racionalno ponašanje u upotrebi svih raspoloživih resursa.

U prethodno iznesenom smislu rizik se pojavljuje kao svojevrsna preeliminarna naknada ili ulaganje u veće poslovne rezultate. Naime, što je više moguće očekivati od određene preduzetničke aktivnosti, to je privlačnije prihvatanje rizika. Riječ je o specifičnoj mjeri rizičnosti koja ne dopušta da se preuzimaju veliki rizici za mala očekivanja. 1

1 Dr. Adil Trgo: „Ekonomika Preduzeća”, Fakultet za Poslovni Menadžment, Univerzitet Džemal Bijedić, Mostar, 2010 g.

Str | 4


2. Tehnike u poslovnom odlučivanju

Svi mi, svakodnevno, moramo donositi odluke. Neke su jednostavne i lake, kao na primjer: “Da li je ovaj izvještaj dobar za poslati šefu?”. Neke su sa druge strane prilicno kompleksne, kao na primjer: “Da li je ovaj kandidat dobar za ovu poziciju,.. da li je dovoljno dobar da ga izaberem?”

Jednostavne odluke obicno zahtijevaju jednostavan poroces donošenja odluka. Ali, teške i kompleksne odluke u sebi sadrže probleme poput ovih:

Neizvjesnost – gdje mnoge činjenice nisu poznate Kompleksnost – moraju se razmotriti mnogi međusobno povezani faktori Visoko rizične konsekvence – utjecaj odluke može biti vrlo velik Alternative – svaka nosi svoju nesigurnost, neizvjesnosti i konsekvencu Međuljudski odnosi – teško je predvidjeti kako će ljudi reagirati

Imajući u vidu sve navedene poteškoće, najbolji naćin za donošenje kompleksne odluke je korištenje efektnog procesa donošenja odluka. Čisti i pravilan proces vodi konzistentnom, visoko kvalitetnom rezultatu i time može doprinjeti poboljšanju procesa koje obavljamo. 2

Logičan i sistematičan pristup procesu odlučivanja pomaže pri odabiru critičnih elemenata koji rezultiraju dobrom odlukom. Organizovanim pristupom, manje su šanse da se važni faktori zaobiđu.

Šest je koraka u procesu donošenja ispravne i efektne odluke: kreiranje konstruktivnog okruženja, razmatranje kvalitetnih alternativa, istraživanje istih, izbor najbolje varijante, provjera odluke i diskusija o odluci prije konkretne akcije.

Organizirano i sistematično odlučivanje obično dovodi do boljih odluka. Bez kvalitetno definisanog procesa, rizikujemo odlučivanje bazirano na nedovoljnoj količini informacija i nedovoljnoj analizi.

Mnoge varijable utječu na finalni utjecaj same odluke. Ipak, ako se uspostave jaki temelji za odlučivanje, razmotre i pronađu dobre ideje i alternative, koje se rigorozno evaluiraju, te potom provjere u primjeru i diskusiji u mnogome se uvečavaju mogučnosti da je donešena odluka ispravna. 3

U tabeli 1. je primjer kako sistematski razmišljati i odvagati pri odlučivanju:

Da li da zamjenim svoje staro auto sa novim?

ZA PROTIV

Veći komfor 3 Ulaganje = žrtva 5

Manji utrošak goriva 4 Skuplje osiguranje 3

Manje ulaganje u servis 4 Vrijeme utrošeno na odabir 2

Bolji za porodicu 3 Prodaja starog auta 2

Sigurniji 5 Velike odluke poput ove me plaše i unemiruju 4

Total ZA 19 TOTAL PROTIV 16

2 http://www.mindtools.com/pages/article/newTED_00.htm3 Paul Freudenthaler and Hans Helbekkmo: Risk-Based Business Decision Making: The Experience of Irwin Financial, http://www.erisk.com

Str | 5


Vidimo da je prema ovoj matrici koju sam sam bodovao ocjenama od 1 do 5, prevagnula opcija kupovine novog auta, a bazirano na vaganju između opcija za i protiv. Ovakvo postavljanje problema omogučava da se izbace emocije i da se odlučivanju pristupi čiste glave. Moguće je dakle objektivno sagledati mogučnosti, radije nego reagovati instiktivno, cime se odluka donosi uz veliku dozu samopouzdanja.

U poslovnom odlučivanju, takozvani problem-solving (rješavanje problema) i decision-making (donošenje odluka) procesi su usko povezani i svaki zahtijeva kreativnost u identificiranju i razvoju opcija u kome su najkorisniji.

Brainstorminga. SWOT matricab. PEST analiza.

Brainstorming je engleska izvedenica od rijeci brain (mozak) i storm (oluja), a označava situacije kada se grupa nalazi pred problemom i potrebno je koncentrirano razmišljanje kako bi se povukao pravi potez. Brainstorming dakle kao rezultat ima razmatranje i odabir kvalitetnih rješenja u poslovnom odlučivanju.

Struktuirani brainstorming je tehnika koja se koristi za kreiranje ideja pri rješavanju problema. Ovakvo djelovanje pomaže pri razvoju kreativnih misli i stvara entuzijazam među članovima tima. Također, ohrabruje ljude da pokazuju slobodu misli i da prihvataju mišljenja ostalih.

Veoma efikasni alati kod brainstorminga su SWOT matrica i PEST analiza (slika 1.) SWOT matrica polazi od utvrđivanja snaga i slabosti, kao i prilika i prijetnji u okruženju: S-

snage, W-slabosti, O-prilike i T-prijetnje. Snage su ono što sada radimo dobro, slabosti su ono što ne radimo, a trebalo bi, mogućnosti su potencijalne nepovoljne situacije, prijetnje su ono što ugrožava uspjeh. TOWS nudi okvir i proces za razvoj sopstvene poslovne strategije.

PEST analiza pomaže kod odabira pristupa tržištu, gdje se analiziraju političko pravne komponente, ekonomske, socio-kulturološke i tehnološke kompomente vanjskog okruženja preduzeća.

Uz ispravno korištenje gore navedenih tehnika u poslovnom odlučivanju moguće je u mnogome smanjiti poslovni rizik i povečati šanse za poslovni uspjeh.

Str | 6


Slika 1. SWOT i PEST koncepti 4

4 http://2.bp.blogspot.com/_-x6yzYB3P2w/Sz5ItP0Jm-I/AAAAAAAAAFE/B4lJCHhkoo8/s400/swot-analysis-sm.jpg

Str | 7


3. Oblici i vrste rizika u poslovanju

U poslovnom svijetu rizici se mogu različito klasificirati, ovisno o tome kako se promatraju i s obzirom na to za što je rizik vezan. Tako se može govoriti o poslovnom i neposlovnom riziku, kao prenosivim i neprenosivim rizicima i sl.

3.1. Prenosivi rizici su takvi rizici koji se mogu prenositi na profesionalne osiguravajuce firme uz odgovarajuce uslove, kakvi su:

a. mogućnost indentificiranja opasnog događaja koji bi se mogao dogoditi i imati štetne posljedice;

b. ponavljanje nastupa istovjetnog budućeg događaja sa štetnim posljedicama;c. postojanje mnogobrojnih subjekata koji su ugroženi opasnošću od nastupa

istovjetnog događaja id. postojanje vremenske i prostorne rasprostranjenosti mogućih događaja i subjekata

koje oni pogađaju.

3.2. Neprenosivi rizici su rizici koji se ne mogu prenositi na profesionalnu osigurateljsku tvrtku već ih mora snositi svaki subjekt koji je njime pogođen. Ovi rizici nastaju kao posljedica jedinstvenog događaja koji se samo jednom pojavljuje s posve istim značajkama. Iako se neke štete mogu ponavljati, one se ne ponavljaju prema zakonu velikih brojeva, a to onemogućava prosudbu vjerojatnosti. Riječ je o događajima koji su karakteristični za neku gospodarsku granu, struku pa i funkciju u poduzeću. Neprenosivi rizici javljaju se uglavnom unutar preduzeća , ali i izvan preduzeća kao djelovanje iz njegova okruženja. Ti se rizici kontroliraju instrumentima politike rizika samog preduzeća .

3.3. Poslovni rizik (engl. business risk) je rizik ostvarivanja bruto financijskog rezultata preduzeća. Očituje se u opasnosti da se raznim poslovnim aktivnostima ne ostvari očekivano i željeno, te vjerojatnosti da nastupi nešto nepredviđeno što negativno utječe na poslovanje. To nešto može biti uzrokovano nepredvidivim i neponovljivim događajem, mogućnošću kadrovskog promašaja, pogrešne odluke i slično. Uzroci neponovljivih ili nepredvidivih nepoželjnih događaja mogu biti u radu i poslovanju preduzeća , posljedica prijašnjih i sadašnjih odluka ili njihove loše prosudbe ili negativnih utjecaja vanjskih činitelja, njihove nepredvidivosti ili loših prosudbi o njihovu značenju.

Str | 8


Poslovni rizik sastoji se iz brojnih djelimičnih rizika - unutrašnjih i vanjskih, što je prikazano u Tablici broj 2. 5

Unutrašnji poslovni rizik Vanjski poslovni rizici

1. Rizik organizacije preduzeća - rizik kvalitete organizacije- rizik elastičnosti preduzeća - rizik jednostranosti organizacije- rizik nepostojanosti organizacije

1. Privredni rizik

2. Rizik strukture imovine preduzeća - kvantitativni rizik

• rizik rentabilnosti• rizik likvidnosti• rizik prevelikih ili premalih zaliha• rizik prekida proizvodnje

- vrijednosni rizici- rizik nestabilnosti- rizik financijskih sredstava- rizik strukture sredstava - rizik strukture financijske imovine- rizik jednostranosti- rizik rentabilnosti

2. Tržišni rizici- apsolutni tržišni rizik- relativni tržišni rizik- prostorni tržišni rizik- vremenski tržišni rizik- kvantitativni tržišni rizik- kvalitativni rizik

3. Rizik kadrova- kvalitativni kadrovski rizik- kvantitativni kadrovski rizik- rizik jednostrane strukture- rizik u upravljanju kadrovima

3. Rizik provedbe kupoprodajnog ugovora- rizik ispunjenja obveza prodavaca- rizik kupčeva ispunjenja ugovora

4. Robni rizik- rizik pada cijena- rizik promjene ukusa potrošača- rizik tehničkog zastarijevanja- rizik pojave konkurencije- rizik sezonskog karaktera robe

4. Prijevozni rizici- osnovni prijevozni rizici- dopunski prijevozni rizici- manipulativni rizik

5. Rizik uporabe resursa 5. Izvozni rizici- valutni rizik- tečajni rizik- rizik konverzije- rizik transfera- rizik supstitucije- rizik međunarodnog transporta

6. Rizik ulaganja kapitala 6. Politički rizici7. Rizik uspješnosti 7. Politički rizik zemlje8. Rizik inovacija


Str | 9


3.3.1. Unutrašnji poslovni rizici proistječu iz opasnosti unutar samog preduzeća u procesu rada, poslovanja i razvoja, te vođenja i upravljanja poduzećem, u nepredvidivim ili zanemarenim mogućnostima događaja. Najčešće se pojavljuje u svezi s organizacijom preduzeća , strukturom sredstava i djelatnika, proizvodnjom roba – uporabnih vrijednosti za drugoga, te u svezi s manipuliranjem robama.

1. Rizik organizacije preduzeća je poseban rizik koji se sastoji u opasnosti da organizacija ne odgovara uvjetima i potrebama odgovarajućeg preduzeća . Taj rizik ovisi o veličini preduzeća , te o međusobnoj usklađenosti pojedinih dijelova i funkcija preduzeća i potrebne intenzivnosti rada. Ovaj rizik može nastupiti u različitim pojavnim oblicima kako je to prikazano u tablici.

2. Rizik strukture imovine preduzeća predstavlja dio poslovnog rizika preduzeća . On proizlazi iz analize poslovanja i same bilance preduzeća . On se najčešće prikazuje kroz kvantitativni i kvalitativni rizik. Kvantitativni rizik nastaje zbog neusklađenosti uložene imovine u odnosu na zahtjeve proizvodnje i poslovanja. To izaziva i druge rizike kao što su rizik rentabilnosti, likvidnosti, prevelikih ili premalih zaliha i dr.

3. Rizik kadrova se očituje u opasnosti da će poduzeće biti oštećeno zbog neodgovarajuće strukture djelatnika, njihove stručne nesposobnosti ili umanjene sposobnosti ili nemotiviranosti za rad zbog loše stimulacije i sl.

4. Robni rizik očituje se u određivanju količine, kvalitete i vrednovanja robe. 5. Rizik uporabe resursa proizlazi iz opasnosti da pojedini resursi nisu dovoljno iskorišteni, da

su nepravilno korišteni suprotno tehničkim pravilima ili da pojedini međusobno povezani i komplementarni resursi nisu dovoljno kvantitativno- kvalitativno usklađeni.

6. Rizik ulaganja kapitala vezan je za svako ulaganje u gospodarstvo. 7. Rizik uspješnosti je vezan za profitabilnost i predstavlja opasnost da se iz bilo kojeg razloga

ne ostvari očekivana stopa povrata na uloženi kapital. 8. Rizik inovacija proizlazi iz nesigurnosti, odnosno, opasnosti da inovacija neće biti prihvatljiva

ili da se njenom primjenom ne ostvari očekivani rezultat. Inovativna aktivnost je jedna od najrizičnijih aktivnosti, posebno ako se temelji na znanosti, tj. ako je riječ o epohalnoj ili revolucionarnoj inovaciji i ako se događa u tehnologiji.

Str | 10


3.3.2. Vanjski poslovno-razvojni rizici su oni rizici koji imaju izvorište izvan preduzeća, odnosno iz okruženja. Mogu znatno utjecati na poslovni život i uspješnost poslovanja i razvoja preduzeća . Među vanjskim poslovnim rizicima ističu se: gospodarski rizik, tržišni rizici, rizik provedbe kupoprodajnog ugovora, prijevoznik rizici, izvozni rizici, politički rizici i politički rizik zemlje.

1. Privredni rizik označava opasnost od nemogućnosti naplate prodane robe. To se može odnositi na robu prodanu domaćim kupcima, ali i robu prodanu u inozemstvo pa se u tom smislu može smatrati i izvoznim rizikom. Može se dogoditi da poduzeće počne proizvoditi robu, a kupac odustane od ugovora.

2. Tržišni rizici proizlaze iz različitih strana funkcije trgovine. Mogu biti apsolutni i relativni, prostorni i vremenski, kvantitativni i kvalitativni. Tako se apsolutni tržišni rizik događa onda kada na nekom tržištu u određeno vrijeme neku robu nije moguće nabaviti ili prodati, dok se relativni tržišni rizik događa onda kada se trgovačka funkcija ne može obavljati prema predviđanjima. Prostorni tržišni rizik proizlazi iz opasnosti od promašaja u izboru najpovoljnijeg nabavnog i/ili prodajnog tržišta, dok vremenski tržišni rizik predstavlja opasnost vremenskog promašaja najpovoljnijeg trenutka za nabavu ili prodaju.

3. Rizik izvršenja kupoprodajnog ugovora odnosi se na opasnost od neispunjenja obveza ugovorenih stranaka, što može nanijeti štetu prodavatelju ali i kupcu. Rizik neispunjenja obveza prodavatelja često se smatra rizikom neispunjavanja ugovora. Može se očitovati u kupnji, ali i naplati. Rizik kupčeva ispunjenja ugovora naziva se financijskim rizikom jer se odnosi na obvezu kupca da plati robu.

4. Prijevozni rizici predstavljaju opasnost vezanu za obavljanje prijevoza roba, a najčešće i prijevoznog sredstva. prijevoznik rizici dijele se na dvije skupine: osnovni prijevoznik rizici i dopunski prijevoznik rizici. Osnovni prijevoznik rizici vezani su za obavljanje prijevoza, dok su dopunski prijevoznik rizici vezani za robu.

5. Izvozni rizici čine nepredvidiv, neponovljiv jedinstveni neočekivani događaj čija je posljedica šteta ili gubitak koji pogađa samo jedno poduzeće. Zbog toga je izvozni rizik neprenosiv rizik, te ga izvoznik mora sam snositi. Ovisno o uzrocima koji su izazvali izvozni rizik, oni se mogu pojaviti kao gospodarski, političko-socijalni, valutni, tečajni, rizik konverzije, rizik transfera i sl.

6. Politički rizici nastaju aktivnošću državnih organa ili zbog nekih izvanrednih događaja u zemlji. Mogu nastati u vezi s prijevozom, štrajkom, radničkim nemirima ili terorizmom. Najveći broj rizika iz ove skupine ne može biti osiguran, osim ako neki od njih ne preuzme država, npr. pokriće izvoznih rizika.

7. Politički rizik zemlje odnosi se uglavnom na rizik izvoza robe ili kapitala u neku zemlju, a sastoji se u opasnosti da izvoznik neće moći naplatiti izvoz ili na drugi način doći do novca, zato što središnja banka zemlje uvoznika ne može to obaviti iz bilo kojeg razloga. 6


Str | 11


3.4. Preduzetničko-menadžerski rizik

Iz naziva ovog rizika očito je da se ovdje preduzetništvo i menadžerstvo tretiraju kao jedinstvena kategorija. Danas je teško zamisliti uspješnog menadžera, posebno na višim razinama organizacijske strukture preduzeća koji neće obavljati i preduzetničke funkcije, kao što je vrlo teško naći uspješnog preduzetnika koji neće morati obavljati i određene menadžerske poslove. Ključni interes pri definiranju preduzetničko-menadžerskog rizika je pitanje tko je taj koji preuzima rizik za poslovanje i razvoj (preduzetnik ili menadžer) i u čemu je bit tog rizika.

Postoje teoretičari koji misle da rizik ne snosi preduzetnik već vlasnik kapitala. Točno je da u malim poduzećima rizik snosi vlasnik, ali je on u takvim poduzećima uglavnom i preduzetnik i menadžer. Dakle, sve tri funkcije sjedinjuju se u jednoj osobi. U tom slučaju rizik od poslovnog poduhvata snosi vlasnik, kao vlasnik i kao preduzetnik.

Nešto je jasnija situacija u dioničkim društvima u kojima postoji više vlasnika dionica koji nisu poduzetnici ni menadžeri, a mnogi nisu čak ni djelatnici u društvu čiji su suvlasnici. Tu su poduzetnička i menadžerska funkcija potpuno odvojene od vlasničke, ali poslovni i razvojni rizik uvijek snose i vlasnici i poduzetnici.

Poduzetnici i menadžeri, odnosno poduzetnički menadžeri uglavnom i upravljaju rizikom. Unutar sveobuhvatnosti poslovnog i razvojnog rizika koji je vezan za funkcioniranje i razvoj preduzeća on se raspodjeljuje na pojedine preduzetnike koji upravljaju pojedinim dužnostima i djelatnostima u poduzeću u skladu s njihovim djelokrugom. No ta podjela rizika je individualizirana, te istovremeno ne oslobađa glavnog preduzetnika ili menadžera preduzeća za čitavo područje rizika preduzeća .

Općenito vrijedi mišljenje da je poduzetništvo vrlo rizično, u čemu se sastoji i njegov smisao. S druge strane, u praksi je raširen strah od rizika neuspjeha. No, na temelju istraživanja brojnih primjera u poslovnom životu preduzeća u SAD utvrđeno je da, u cijelosti gledano, poduzetništvo u gospodarstvu nije više rizično od svake druge ljudske djelatnosti usmjerene na budućnost. Postoji razlika u stupnju rizičnosti poduzetništva od jednog do drugog područja, uvjeta i okolnosti pod kojima se poduzetnički pothvat poduzima. Tako je npr. rizik najveći u inovacijskoj aktivnosti, a posebno u inovacijama utemeljenim na znanosti, gdje se radi o radikalnim tehnološkim promjenama vezanim za njihovu prihvatljivost.

U uvjetima tržišnog gospodarstva poduzetništvo i menadžment obilježavaju neizvjesnost i rizik u poslovanju i razvoju preduzeća. Suština je u tome da se djeluje i ulaže imovina i rad danas i po današnjoj cijeni, a ekonomski rezultati se ubiru u budućnosti kada se proizvodi ili usluge prodaju. Ta se prodaja odvija u drugim uvjetima koji mogu biti različiti od prvotnih, a za što preduzetnik nije mogao biti obaviješten.7

4. UPRAVLJANJE RIZIKOM7 Dr. Adil Trgo: „Ekonomika Preduzeća”, Fakultet za Poslovni Menadžment, Univerzitet Džemal Bijedić, Mostar, 2010 g.

Str | 12


Rizici u poslovanju su sastavni dio svakog preduzetničkog poduhvata. Upravljanje rizikom je posebna poslovna funkcija ćiji je zadatak da identifikuje, ocjeni, upravlja i kontroliše rizike poslovanja, tj. sistematski upravlja rizicima kojima je izloženo poslovanje. To je proces koji se bavi sistematskim istraživanjem izloženosti riziku gubitka pojedine kompanije.

Upravljanje rizikom uz objektivnu i aktivnu procjenu okruženja, oblikuje i umanjuje loše rizike. Upravljanje rizikom obuhvata aktivnost usmjeravanja i pronalaženja najboljeg nacina vođenja organizacije prema njenim ciljevima. Prvo je potrebno doći do adekvatnih informacija, pratiti i proučavati tudja iskustva. što je rizik veći isplati se vise potruditi, jer će u protivnom i šteta biti veća. Znaći, najbitnije je identifikovati i na vrijeme prepoznati rizik.

Postupak upravljanja rizikom obuhvata: identifikovanje ciljeva, identifikaciju rizika, procjenu rizika, razmatranje alternative i odabiranje instrumenata za upravljanje rizikom, primjenu odluke, te procjenu i ponovno ispitivanje

Preduzeće, a prije svih menadžer istog, mora imati stav prema riziku i odlučiti kojim varijantama sagledavanja rizika će se pristuputi. To podrazumjeva slijedeće varijante:

izbjegavanje rizika - Preduzeće može da izbjegne neke rizike koji su visoki u odnosu na dobit. To se uglavnom ćini preko supstitucije, provjere i eliminisanja. Brojni se rizici mogu izbjeći, ali ne svi.

smanjenje rizika - Reducira se potencijalni uticaj nekog neželjenog događaja. Mnoga preduzeća imaju veliki broj proizvoda na svojim proizvodnim linijama kako bi smanjile opasnost od zastarevanja nekog od njih. Smanjenje rizika se ostvaruje kontrolom, obukom zaposlenih i dobrom praksom rukovođenja.

prihvatanje rizika - Kada ne postoje druge alternative, preduzeće može da preuzme određene rizike. Jedan od nacina da se minimizira rizik jeste da se prepoznaju i predvide potencijalni rizici.To obicno znaci da se ostavi po strain odredjena novcana rezerva koja ce se upotrebiti u slucaju da dodje do gubitka.Takav oblik osiguranja naziva se samoosiguranje.Ono se jednostavno I lako sprovodi.Samoosiguranje vise odgovara velikim nego malim preduzecima.Mozda je najbolji nacin odnosa prema poslovnim rizicima da se smanji verovatnost njihovog dogadjanja. Mnogo je razumnije ugraditi sistem tuseva za gasenje pozara nego platiti vecu premiju za osiguranje protiv pozara.

pomjeranje (transfer) rizika - Ova tehnika pomaze preduzećima da se zaštite od mogucnosti ili posljedica gubitka. Bolja solucija za problem rizika jeste da se taj rizik prenese na profesionalne kompanije koje preuzimaju rizike, a to su osiguravajuca drustva. Preuzimanje rizika se ostvaruje adekvatnim samoosiguranjem, gdje preduzetnik stvara fondove za rizike u buducnosti. 8

8 Mr.Sc. Mladen Latković: Finansijska Teorija i Praksa “Upravljanje Rizicima: Identifikacija, mjerenje i kontrola”, Hagena - Zagreb

Str | 13


ZAKLJUČAK

Svaki preduzetnički poduhvat, a posebno u tržišnoj ekonomiji svojevrsno je kretanje u podrucju neizvjesnosti, koje krije opasnost od neželjenih posljedica u budućnosti, za ono što se radi u sadašnjosti.

Rizik predstavlja opasnost, nesigurnost ostvarivanja očekivanih rezultata poslovanja. Stoga, mu je potrebno pažljivo pristupiti i pri svakoj značajnoj preduzetničkoj odluci treba odmjeriti odnos dobitka i gubitka, te pronalaziti nacine da se rizik svede na što manju meru.

Pravilno upravljanje rizikom uz objektivnu procjenu okruženja, te ispravno odlučivanje i preuzimanje odgovornosti, može oblikovati i umanjiti rizičnost poslovanja.

Str | 14


LITERATURA

1. Dr. Adil Trgo: „Ekonomika Preduzeća”, Fakultet za Poslovni Menadžment, Univerzitet Džemal Bijedić, Mostar, 2010 g.

2. http://www.mindtools.com/pages/article/newTED_00.htm

3. Paul Freudenthaler and Hans Helbekkmo: Risk-Based Business Decision Making: The Experience of Irwin Financial, http://www.erisk.com

4. Mr.Sc. Mladen Latković: Finansijska teorija i praksa “Upravljanje Rizicima: Identifikacija, mjerenje i kontrola”, Hagena – Zagreb

Str | 15

http://www.erisk.com/

mirza smailhodzic darko kokic_seminarski rad-rizici u poslovnom odklucivanju_dec 2010

Documents