milos kovacevic kroz sintagme i recenice doc

8/10/2019 Milos Kovacevic Kroz Sintagme i Recenice Doc

http://slidepdf.com/reader/full/milos-kovacevic-kroz-sintagme-i-recenice-doc 1/31

KOVAČEVIĆ, MILOŠ, Kroz sintagme i rečenice,Svjetlost, Sarajevo, 1!.

I. FUNKCIJA I ZNAČENJESemantički tipovi nekongruentnih atributa

srpskohrvatskog e!ika

Nekongruentni atribut je nastao u procesu sintaksičke i leksičko-sintaksičke derivacije, odnosno funkcionalne i kategorijalnetranspozicije vrsta riječi.Na semantiku nekongruentnih atributa utječu i tip supstantivne riječikao determinata i tip determinanta (njegova forma i značenje) iznačenje prijedloga ako je determinant prijedloško-padena

konstrukcija.

!azličit je put nastanka supstantivnih nekongruentnih sintagmi skonkretnom (predmetnom) imenicom ili imeničkom zamjenicom kaodeterminatom od onih s deverbativnom i deadjektivnom imenicom kaodeterminatom. "rve su proizvod sintaksičke, a druge leksičko-sintaksičke derivacije.

#otovo sve su supstantivne nekongruentne sintagme sa konkretenomimenicom (ili zamjenicom) kao determinatom nastale elidiranjemkomunikativno, a najčeš$e i stilski redudantnih elemenata ishodišne

verbalne strukture. %a ishodišna struktura za ovaj tip sintagmi moebiti ili prosta rečenica ili zavisnosloena rečenica sa atributskomzavisnom klauzom.&ko se za ishodišnu strukturu uzme prosta rečenica, onda nastaje takošto se elidira glagol., npr. "rvo raste # $ar%# & "rvo # $ar%#'

'avisna atributska klauza se elidiranjem svodi na nekongruentniatribut, npr. "rvo %oje raste %raj %#(e zasadio je moj djed – "rvo%raj %#(e zasadio je moj djed.

"ostpozicija i kontaktni poloaj supstantivnog determinanta sdeterminatom ponekat su jedini pokazatelj njegove atributske funkcije."okazatelj su uvijek kad padena ili prijedloško-padena konstrukcijamoe biti dodatak i glagolu (kao &), npr. sje"im na %l#$i # $ar%#(u parku moe biti nekongruntni atribut imenici klupa, ali i adverbijalnaodredba predikatu sjedim) i irelevantno je šta je od toga.* primjeru stigli s# sa sela gosti sa sela )stigli s# gosti sa sela)gosti sa sela s# stigli primarno je nekongruentni atribut jer jenjegova dubinska struktura eksplicitno realizovana, a strukturaadverbijalne odredbe implicitna.

1



%akvih funkcionalnih dilema nema u rečenicama u kojima glagol nevezuje morfološki oblik padene konstrukcije, npr. is%očio je na%l#$# $o" $rozorom (ne moe is%očio je $o" $rozorom).

+ve su supstantivne sintagme sa deverbativnom i deadjektivnomimenicom kao determinatom nastale nominalizacijom one sadeverbativnom imenicom nominalizacijom ili rečenice s glagolskimpredikatom ili glagolske sintagme, a one sa deadjektivnomnominalizacijom rečanice s pridjevom kao leksičkom jezgrom imenskogpredikata ili nominalizacijom kongruentne supstantivne singtagme,npr. lj#"i "olaze & "olaza% lj#"i, čitati %njig# & čitanje %njige,

$lavo ne*o)ne*o je $lavo & $lavetnilo ne*a'

prilog se pri nominalizaciji upravnog glagola kategorijalno transponujeu pridjev kao kongruetni atribut, npr. $rerano "o(i & $rerani

"olaza% .

Semantički tipovi nekongruentnih atributa u!konkretne"pre#metne imeni$e i imeničke !ameni$e

. "artitivno značenje/Ng 0 %ilogram *ra+na, %ilometar $#ta, $očeta% %njige, centarliva"eod 1 Ng 0 ne%o o" $ris#tniizme2u 1 Ng 0 ne%o izme-# njiiz 1 Ng 0 naj%r#$niji iz gr#$e.

3. "osesivno značenje/Ng 0 %#(a mog oca, %njiga njene $rijateljice, sin %om+ije, r#%ačovje%aod 1 Ng 0 vrata o" %#(e, ro"*ina o" *olesni%au 1 Ng 0 jezi% # "jetetakod 1 Ng 0 gra"ovi %o" nas /Nd 0 došao je u r#%e vojni%#.

4. 'načenje 5karakteristične pojedinosti5/Ng 0 "jevoj%a vit%og stasaod 1 Ng 0 čovje% o" tri"eset go"ina, čovje% o" #gle"abez 1 Ng 0 čovje% *ez r#%e, gra" *ez rije%e, $rica *ez %rilana 1 Nac 0 %#(a na "va s$rata, $egla na $ar#, čovje% na glas#.,čovje% na +ta%ama.u 1 Nac 0 "rama # tri čina, "jelo # "va toma...sa 1 Ni 0 "jevoj%a sa $lavim očima, /ena sa %o0erom,u 1 Nl 0 /ena # $oo"ma%lim2 go"inama, "rama # tri čina

2



na 1 N 0 čovje% na "o*r#2 glas#, čovje% # o"ijel#.

6. 'načenje namjeneod 1 Ng 0 lije% o" o$a%e *olseti protiv 1 Ng 0 lije% $rotiv o$a%e *olesti

/Nd 0 nema lije%a toj o$a%oj *olesti, $ismo majci, $o%lon sin#za 1 Nac 0 lije% za t# o$a%# *olest, cvije(e za "jevoj%#, "om zastarce'

7. 'načenje 5materijalne sadrine5o 1 Nl 0 za%on o *ez*je"nosti sao*ra(aja, $jesma o lj#*avi oko 1 Ng 0 $riča o%o na+eg nogometa'

8. *zročno značenjeod 1 Ng 0 r#$a o" met%a, mrlja o" %rvi po 1 Nl 0 3almatinac $o oc#, a Sr*ijanac $o majci'

9. :jesno značenje;rijentacionoblizu, do, du, kod, kraj, pokraj, pored, iznad, ispod, ispred, iza, preko,s, oko, nie, više, van 1 Ng (%#(a *liz# $ijace, "rače "#/ $#ta,*ara%a %o" mosta, trg is$re" %ate"rale, zemlja $re%o mora,#m%a van gro*lja2;uz, s 1 Nac ( staza #z Miljac%#, liva"a sa on# stran# rije%e );me2u, nad, pod, pred, za 1 Ni (selo me-# $laninama, sli%a na"stolom, rast $o" $rozorom, lj#"i $re" *olnicom, selo za*r""om)<

pri, prema 1 Nl (%#(a $ri mor#, $rozor $rema #lici ).

=okacionodu, iz, sa, preko, sred>nasred>posred, vrh>navrh>povrh,dno>podno>nadno, nakraj>ukraj 1 Ng (%#(e "#/ o*ale, vo(e iz

A0ri%e, sir s $lanine, $ro$lana% #sre" +#me, +#mara% $o"noliva"e, %#(a na%raj sela)<na, o, po, u 1 Nl ("rvo na $ro$lan%#, %a$#t o %lin#, s$omenici $o

$ar%#, %njiga # la"ici )<kroz, niz, uz 1 Nac ( $#t %roz 4osn#, staza niz "olin# 5eretve,staza #z *r"o).

?iljnodo 1 Ng ( $#t "o mora)ka, prema 1 Nd (staza %a o*ali, "r#m $rema %asarni )na, u, za 1 Nac (cesta na Lov(en, $#t # +#m#, $#t za 6etinje).

"rilog-atribut sa mjesnim značenjem %#(a slijeva, oni #n#tra itd.

@. remensko značenje

3



do, poslije>nakon, prije, izme2u, iza, preko 1 Ng (časovi "o o"las%a,"ani na%on $remijere, sat $rije $olas%a, vrijeme izme-#razgovora, "an iza *ala, vrijeme $re%o $razni%a)<na, pred 1 Nac (*ol na 5ov# go"in#, no( $re" $razni% )<po, o 1 Nl ("an $o o"las%#, /#r%a o 5ovoj go"ini ).

"rilog sa vremenskim značenjem "rve(e #jesen, omla"ina "anas,Egi$at ne%a" i sa"'%ipovi nekongruentnih atributa u! #everbativne

imeni$e

+upstantivne sintagme sa nekongruentnim atributima koji imajusubjekatsko značenje nastaju nominalizacijom predikatsko-subjekatskeveze,/Ng 0 "olaza% lj#"i, zalaza% s#nca, vi%a "jece< izme2u1 Ng 0razgovor izme-# maj%e i %(er%e<me2u 1 Ni 0 $re$ir%a me-# lj#"ima'

"ri nominalizaciji objekatskih sintagmi objekat postaje nekongruentniatribut s objekatskim značenjem,blii objekt /Ng 0 %rečenje so*e, o"*rana gra"a, prema 1 Nd 0

$o+tovanje $rema gost#, nad 1 Ni 0 $o*je"a na" ne$rijateljem<dalji objekt od 1 Ng 0 zaziranje o" mra%a, /Nd 0 #lagivanjegos$o"ar#, na, u, za 1 Nac 0 $omisao na /en#, razočarenje #"jec#, *riga za sina, /Ni, sa, za 1 Ni 0 %ol#tanje očima, otezanjesa is$latom, va$aj za s#ncem, po, o, u 1 Nl 0 $re*iranje $os$isima, razgovor o njoj, os%#"ijevanje # novc#'

&dverbijalno značenje. mjesno - orijentaciono/Ng - smje+taj *liz# o*ale, sastana% $o%raj rije%e, trčanje $ore"

$#ta, let izna" gra"a, logorovanje iza gra"a, $relet $re%omora, $rolaza% izme-# $lanina, +etnja o%o gra"a, %o$anje ni/e%#(euz, s 1 Nac 0 +etnja #z more, za"r/avanje s on# stran# rije%eme2u, nad, pred, pod, za 1 Ni 0 stajanje me-# "rve(em, let na"gra"om, s#nčanje $re" %#(om, izle/avanje $o" "rvetom,sastana% sa *re/#lj%om' - lokacionoiz, sa, preko, sred>nasred, nakraj>ukraj, vrh>navrh>uvrh, dno>podno 1Ng 0 o"laza% iz gra"a, silaza% s $lanine, $relaza% $re%o $lanine,o"mor #vr *r"a, $rolaza% $o"no liva"eniz, kroz, uz, o 1 Nac 0 s$#+tanje niz strmin#, $r$#tovanje %roz3#*rovni%, $enjanje #z $lanin#, l#$%anje o sto/Ni 0 +etnja gra"omna, po, u 1 Nl 0 sastana% na $ro$lan%#, +etnja $o +#mi, *orava%# gra"#' 7ciljno

4



do, put 1 Ng 0 $#tovanje "o mora, o"laza% $#t 4eogra"a/Nd 0 $ri*li/avanje stanici, prema 1 Nd 0 vo/nja $rema mor#na, u, nad, pod, pred, me2u, za 1 Nac 0 "olaza% $re" tvr-av#,"olaza% # selo, "olaza% na" $rovalij#, "olaza% $re" %#(#,o"laza% me-# *olesni%e, o"laza% za 8agre*

"rilog kao nekongruentni atribut o"laza% o"ozgo, *orava% tamo,s%retanje "esno.

3. vremensko značenjedo, iza, kod, poslije, nakon, preko, prilikom 1 Ng 0 o"mor izme-#"va $osla, razgovor iza $ola no(i, +#tnja %o" sasl#+anja, o"mor

$oslije na$ornog ra"a, "olaza% na%on is$ita, *orava% $re%o $razni%a, čestit%a $rili%om "o"jeljivanja nagra"ekroz, na, za, pred 1 Nac 0 o"laza% %roz ne"jelj# "ana, /eni"*a za

5ov# go"in#, "olaza% za mjesec "ana, g$ormljavina $re" ol#j#/Ni 0 $osjeta ne"jeljompo, o 1 Nl 0 o"laza% $o 5ovoj go"ini, "olaza% o $razni%#'

"rilog kao nekongruentni atribut razgovor "anas, vje/*anje zimi ...

3. uzročno značenjezbog, od, iz, usljed, zarad, oko, protiv, povodom, na osnovu, ispred 1Ng 0 istraga z*og sa*ota/e, vrisa% o" *ola, ogovaranje iz

zavisti, s#"ar #slje" $ole"ice, je"i%ovanje zara" vis%o%icijena, sva-a o%o naslje"stva

/Nd - "ivljenje lje$oti , zahvaljuju$i 1 Nd 0 s$as zavalj#j#(i sre(i za, na, uz, o, u 1 Nac 0 sva-a za sitnic#, /al*a na $res#"#,razočarenje # "jevoj%#za, nad, pod, pred 1 Ni 0 /al za sinom, $lač na" ne#zvra(enomlj#*avi, tr#ljenje $o" vlagom, stra $re" istinomna, u, po, prema, o, pri 1 Nl 0 čestitanje na $o*je"i, g#+enje #s#zama, stra $ri $omisli na nj#'

6. nameraradi, zarad 1 Ng 0 "olaza% ra"i Marije, o"laza% # $ro"avnic#

zara" novog o"ijela

po, na, za 1 Nac 0 "olaza% $o "ijete, "olaza% na razgovor za $osaona 1 Nl 0 "jelovanje na jačanj# sara"nje'

7. načinbez, do, iz, ispod, preko, van 1 Ng 0 ra" *ez /#r*e, $ogle" is$o"o%a, za$oslenje $re%o vezekroz 1 Nac 0 smije %roz s#zepod 1 Ni 0 is$ra(aj $o" stra/om

5



na, o, u 1 Nl - stra"anje na #lici, $#tovanje o "r/avnom tro+%#, $isanje # trans#'

8. značenje dopuštanja $rovala #$r%os)#s$r%oso*ez*je-enja)o*ez*je-enj#

9. uslovno značenje nagra"a # sl#čaj# $o*je"e@. socijativno značenje s#sret s $rijateljemA. značenje sredstva $revoz %amionom, na*av%a

$re%o)$osre"stvom)$#tem %nji/are'

A%&I'U%SKA U()%&E'A (&I*)+A U S, JEZIKU

o atributske upotrebe priloga moglo je do$i na dva načina. ukoliko je centralni člani sintagme primarna imenica ili neka

zamjenica, atributsku je funkciju prilog dobio preko atributskerelativne rečenice koja je stajala uz tu imenicu ili zamjenicu iunutar koje je prilog bio ili u sastavu imenskog predikata kaonjegov leksički dio, ili je imao uz glagol te relativne rečenicefunkciju neke adverbijalne odredbe, npr. $ogle"aj %#(# %oja senalazi lijevo & $ogle"aj %#(# lijevo'

3. ukoliko je centralni član supstantivne sintagme imenica, prilog jeatributsku funkciju dobio nominalizacijom glagolske sintagme ukojoj je on imao funkciju neke adverbijalne odredbe, npr. oti(itamo & o"laza% tamo'

Značene atrbutski upotreb-enih pri-oga u sh e!iku

Najčeš$e se u atributskoj poziciju susre$u mjesni prilozi.+intagme kod kojih se u centralnoj poziciji nalazi neka konkretna,predmetna imenica (sa značenjem bi$a, predmeta ili pojave iz realnogsvijeta) uz koju kao podre2eni član dolazi prilog u funkciji atributa smjesnim značenjemvi"ite one %#(e "olje 9 zavi # #lic# lijevo 9 a +ta on"a a%o taj ti$t# ne la/e9 vi"ite onog "ječa%a tamo'

* okviru ovim sintagmi razlikuju se sintagme sa pokaznom zamjenicomuz koju u podre2enoj poziciji dolazi prilog u funkciji atributa s mjesnimznačenjem. "okazna zamjenica ima funkciju supstantivata tako da seuvijek na osnovu ueg konteksta prepoznaje lice ili predmet na koji seona odnosi. *potreba je naročito česta u razgovornom jeziku,dijalozima u knjievnim djelima, a najčeš$e je pra$en pokretom rukeevo vi"i+, ovaj ov"je9 vi%a(e oni izvana9 ovi $oza"i i ne znaj#+ta je9 +to ne $ita+ one "olje'''

6



;sim pokaznih susre$u se i nedre2ene i lične zamjenicesa" ne%o "ale%o $lače za njim9 vi o"ozgo č#"no gle"ate na naso"oz"o'''

&tributsko vremensko značenje ovi prilozi mogu imati u sintagmama sakonkretnom, predmetnom imenicom i sintagmama s glagolskomimenicom kao nadre2enim članom, kao i zamjenicama"r/ao sam ga na o"stojanj# z*og onog sino(9 vje/*anje zimiomog#(ava s$orta+ima "a o"r/e %on"icij#9 $ro+la ga je lj#tnja i

/#r*a o" malo$rije'''

* sintagmama s glagolskom imenicom kao centralnim članom najčeš$eatributsku funkcijju i načinsko značenje imaju mjesni priloziinteligencija je $rimarno gle"anje #na$rije"9 nalazi se $olasata o"a "alje #z*r"o'''

Bedino u sintagmama kod kojih centralnu poziciju zauzimaju imenicekoje označavaju neku inherentnu osobinu lica u funkciji atributa moedo$i i prilog s komparativnim značenjem*io je"an čovje% o"ve( tvr"ica9 ja ga zna"em o"vi+e j#na%om'''

Sintagme s pri-o!ima u unk$ii atributa i sinonimnekonstruk$ie u sh e!iku

Cao sinonim sintagmi i s primarnom i sa sekundarnom imenicom ucentralnoj poziciji i mjesnim ili vremenskim prilogom u funkciji atributau zavisnoj poziciji upotrebljava supstantivna sintagma kod koje uznavedene imenice umjesto priloga dolazi mjesni ili vremenski pridjevnajčeš$e tvoren od navedenog priloga*r"a #2o%olo )) o%olna *r"a, %#(a slijeva )) lijeva %#(a, sa"a#čitelj )) sa"a+nji #čitelj'''

"ridjev se ne moe upotrijebiti umjesto priloga i kad postoji mogu$nostnjegove tvorbe od priloga u slučajevima kad bi došlo do promjeneznačenja sintagme čizme lijevo i "esno i lijeve i "esne čizme.

"ridjevom se ne moe zamijeniti ni mjesni prilog u sintagmama kodkojih je elidiran subjekatski genitiv za koji se taj prilog veenare-enje o"ozgo, ne gornje nare-enje.

*mjesto vremenskog ili mjesnog atributa kao sinonim se moeupotrijebiti neka prijedloško-padena konstrukcija, relativna rečenicačizme slijeva i čizme z"esna )) či/me s lijeve i "esne strane9%revet ov"je )) %revet %oji se nalazi ov"je'

7



II. ZNAČENJE I F)&/A

(&EFIKSACIJA I NJEN U%ICAJ NA F)&/U I SE/AN%IKUSIN%A+/E

&naliza obuhvata verbalnu sintagmu čiji je determinat (D upravni,nadre2eni član) prefigirani glagol kretanja, a determinant (D zavisni,podre2eni član) besprijedloška ili prijedloška padena konstrukcija smjesnim značenjem.

"refiks modificira značenje osnovne riječi, a tvorenica koja se dobijeprefiksom ima najmanje jednu semnatičku komponentu više u odnosuna osnovnu riječ.

* glagole kretanja su uključeni svi glagoli objedinjeni invarijantnomsememom 5premještanje koga ili čega u prostoru5 način kretanja,usmjerenost>pravac kretanja.

;d ukupno 39 glagolskih prefiksa koliko in havodi +. Eabi$ u 5"riručnojgramatici5, njih @ moe prefigirati glagole kretanja do-, iz-, mimo-,na-, nad-, o-, ob-, od-, po-, pod-, pri-, pro-, raz-, s-, u-, uz-, za-.

(er-ativno !načene imaju prefiksi mimo0 (mimoilaenje), o0 i ob0(obilaenje), pre0 (prelaenje) i pro0 (jednousmjereno kretanje), ra!0 iu!0 (uzlaenje).

+vi pojedini prefiksi nisu podjednako plodni. #otovo neplodni su mimo-(uz i$i) i o- (uz ploviti i kruiti).

Ab-ativno !načene glagolu kretanja pridaju prefiksi o#0 (udaljavanjeod lokalizatora), i!0 (kretanje iz unutrašnjosti lokalizatora) i s0 (kretanjesa gornje površine lokalizatora).

8



A#-ativno !načene imaju prefiksi #o01 u01 na01 !a01 po#01 na#0 ipri-.

K)NCESI2N)S% KA) ()S*JE3ICA NE+ACIJEKAUZA*N)S%I

"revladalo je mišljenje da se koncesivna semantika podrobnije i nemoe opisati bez njenog promatranja u suodnosu s kauzalnom, madase na jezičkom planu, s obzirom na semantičku vrijednost koncesivnih ikauzalnih formi, te kategorije čine gotovo inkompatibilnim.

+am suo#nos sadraja dviju klauza pokazuje da sadraj zavisne nijeuzrok sadraju osnovne 0 jer se uzrok moe smatrati uzrokom samokad proizvodi posljedicu 0 niti je sadraj osnovne posljedica uzrokanavedenog u zavisnoj klauzi, jer se posljedica prepoznaje kao takvasamo u prisustvu (djeluju$eg) uzroka.

"osmatranje sadraja osnovne klauze kao posljedice, a sadrajakoncesivne kao uzroka pokazuje da su na jezičkom planuu suodnosdovedeni posljedica bez svog uzroka i uzrok bez svoje posljedice.Eudu$i realizovana, data posljedica u stvarnosti mora imati i svojuzrok. ;n nije jezički ekspliciran, ali se nuno podrazumijeva kaoimanentan, obavezno prisutan.

!ečenice s dopusnim zavisnim klauzama, iako logički najpogodnije zaanalizu suodnosa jezičkih kategorija koncesivnosti i kauzalnosti, nisu ninajjasniji formalni pokazatelj te povezanosti.*potrebu kauzalnih konstrukcija u koncesivnoj funkciji omogu$avajusamo oni specifični konteksti koji su kauzalnu vezu 5djeluju$i uzrok -posljedica5, mogli prevoditi u vezu 5nedjeluju$i uzrok - posljedica5."revo2enju kauzalnih u koncesivne kostrukcije najviše doprinosinegacija.

Categorija koncesivnosti počiva upravo na negaciji.

9



&naliza dva tipa sintagmi u kojima kauzalne forme uz pomo$ negacijedobijaju koncesivnu sematičku vrijednost. g-ago-sko0pri-o4ke sintagme s negiranim pri-o!ima5namere5 i 5htiena5 0 nenamjerno, nehotično, nehotice 1 glagolakcije<

3. pa#e6ne sintagme sa !načenem negirana 5satisak$ie51verba-ne1 pravne i s-.

"rvi tip uzročnih sintagmi jeste sa značenjem voljnog efektora 0sintagme u kojima su efektor i efekat uvijek u sferi istog lica, s tim da je efektor voljna odluka predstavljena kroz volju, htijenje ili namjerulica, a efekat voljne, svjesna akcija tog lica. oljni efektor moe bitiizraen prilozima i odre2enim padenim i prijedloško-padenimformama.

&nalizirani su samo prilozi namerno1 hotmično i-i hotimi$e.On ju je nenamjerno uvrijedio. - On ju je uvrijedio jer nije imaonajmeru/nije htio.On je to nenamjerno uradio. - On je to uradio jer nije imao namjeru/nijehtio.

Basno je da se sadraj obiljeen prilogom ne moe smatrati uzrokomrealizacije glagolom obiljeene radnje pa se isključuje mogu$nostuzročne interpretacije negiranog priloga transformacijom navedenogpriloga u uzročnu zavisnu klauzu.On ju je nehotice/nehotično uvrijedio. – On ju je uvrijedio iako (to) nije

htio/nemjeravao.On je to nehotice/nehotično uradio. – On je to uradio mada (to) nijehtio/namjeravao.

Negacijom se odriče kauzalna povezanost sadraja priloga i glagola.Negacijom se odriče volja>htijenje kao uzrok, tako da negiranjem ona(tj. volja) dobija ulogu nedjeluju$eg uzroka.

"ošto se 5ne5 ne javlja jedinim negativnim prefiksom, moe sepretpostaviti da se negiranje prefigiranjem ne ostvaruje samo unavedenom tipu priloških sintagmi. +emantički su srodne navedenim i

sintagme s prilogom be!ra!-o6no čiji afirmativni ekvivalent nije prilograzlono nego padeni iskaz s razlogomOn je bezrazlono (iako nije imao razlo!a) pobje!ao.On je bez razlo!a (iako nije imao razlo!a) pobje!ao.On je pobje!ao" #to je bilo bezrazlono.

sto kao i u glagolsko-priloškim sintagmama u kojima je prefiksacijavoljnog efektora negacijom verifikator koncesivne semantičkevrijednosti sintagme, i u padenim sintagmama s op$im značenjem

10



satisfativnosti (lične ili društvene, verbalne ili konkretne) negacija jeverifikator koncesivne semantike uzročne forme, samo što je ovdjenegacija leksičkog tipa i što se odnosi ne na uzročni nego naposljedični konstituent kauzalne veze.On nije kanjen zbo! ubistva/za ubistvo (iako je ubio).

$čiteljica !a nije kritikovala za neurednost/zbo! neurednosti (iako jebio neuredan).

;vakva interpretacija mogu$a je samo u slučajevima u kojima je uznegirani satisfaktiv naveden jedan uzrok i kad se podrazumijeva jasnafaktivnost realizacije onoga što je obiljeeno padenom uzročnomformom sintagme.*koliko nisu ispunjeni dati uvjeti, negacija ne moe odnosit i na uzrok ina posljedicu pa sintagma ostaje sad s kauzalnim značenjem jer su sadlogički usaglašeni uzrok i posljedica.On nije kanjen zbo! ubistva (jer nije ubio).

On nije kanjen za ubistvo ne!o za kra%u.On je kanjem ne za ubistvo ne!o za kra%u.

K)NSEKU%I2NE K)NS%&UKCIJE U 3ANA7NJE/2UK)2)/ JEZIKU

!azmatranje kauzalnosti iz bilo kojeg aspekta nuno podrazumijevauključenje i uzroka i posljedice što je uvjet kauzalne veze.

'a analizu kauzalnosti najvanija je analiza samog relacionogelementa. & to su po pravilu prie#-o!i i ve!ni$i. ;ni svojimsemantičko-gramatičkim karakteristikama kauzalnim modelimapredodre2uju ili status uzročnih ili status posljedičnih (konsekutivnih).

Eudu$i da su strukturno kao čisto kauzalni modeli prepoznatljivi samooni kod kojih se gramatički sadraj relacionog elementa svodi nasubordinaciju, ovdje se bavi samo analizom modela kod kojih suelementi a i b u odnosu sintaksičke zavisnosti predodre2enegramatičkim sadrajem elemnta ! (prijedloga ili veznika).

&ko je gramatičkim sadrajem prijedlog ili veznik predodrediosintaksičku zavisnost 5posljedične5 jezičke jedinice u odnosu na onušto imenuje uzrok, onda je u pitanju posljedični (konsekutivni) jezičkimodel kauzalnosti i obrnuto ako je sintaksički zavisna uzročna jedinica, u pitanju je uzročni jezički model kauzalnosti.

11



)snovna e1 neki smatraju i jedina, posljedično oformljena sintaksičkakonstrukcija za izraavanje kauzalne veze sloena rečenica sposljedičnom (konsekutivnom) zavisnom klauzom.

(et i!#voenih semantičkih tipova s-o6ene rečeni$e8

9. rečeni$e s kva-itativno0pos-e#ičnom k-au!om:. s čisto pos-e#ičnom k-au!om;. s o#nosom nea#ekvatnog uveta <osnovna= i pos-e#ična

<!avisna=>. s o#nosom ne#ostatnog uveta <osnovna=?. s re-ativno0pos-e#ičnom k-au!om konk-u!ivnog tipa.

"rvi se tip odlikuje upotrebom veznika #a, upotrebom intenzifikatora,najčeš$e tako1 to-iko1 takav1 to-ik1 u osnovnoj klauzi i realnoš$u iliizvješnoš$u posljedice izraene zavisnom klauzom.

ntenzifikacijom se odre2ena osobina ili stanje (obiljeeni imenicom,pridjevom, prilogom ili glagolom) pojačavaju do stepena koji uvjetujepojavu nove osobine ili stanja kao posljedice izraene zavisnomklauzom uvedenom veznikom da. Navedeni tip rečenice najčeš$eodraava me2uzavisnost kvantiteta i kvaliteta kvalitativni rast osobineuvjetuje pojavu kvalitativno novog stanja kao posljedice.

&itala sam za#to" a on je odmah skinuo remen i ta%o me namlatio dame jo# i danas boli otra!a.'jed je toli%o zabezeknut "a ve ne umije ni da se pokrene ni da#to!od upita.

&onekad čovjek preivljuje ta%ve stvari "a sama činjenica da ih je preivio znači ne samo pobjedu ne!o i čudo. viznuo me ta%o "a sam pao.

rugi tip ima vezivni elemnt kontekstualno neuslovljene kauzalnesemantike 0 veznik tako #a.Njegovom se upotrebom mijenja strukturni tip sloene rečenice to nijeviše rečenica neračšlanjenog tipa jer se zavisna klauza ne vezuje samoza intenzifikovani dio osnovne klauze, nego se odnosi na cio sadrajosnovne klauze tako da sloena rečenica pripada strukturnoraščlanjenom tipu rečenica.

"o pravilu se ovim tipom rečenica kauzalnosti pristupa izinterpretativnog aspekta, tako da posljedična klauza najčeš$e imanijansu konkluzivnog značenja.

*ovine mi ne daju" tako da slabo znam #ta se u svijetu do!a%a.

Najbitnija karakteristika tre$eg tipa jeste upotreba elativne kostrukcije(apsolutnog superlativa) u strukturi osnovne klauze, a ta elativnost se

12



iskazuje prilozima <i=suvi4e1 previ4e1 vr-o i prefigiranjem prefiksompre0 (premalo, premlad i dr.).

+uvi#e ste daleko da bismo znali !dje ste.,ilo je suvi#e tamno da bi mo!ao da je vidi.

;no što je izraeno elativnom konstrukcijom uvijek je kao uvjetnesuglasno s onim što je obiljeeno zavisnom klauzom. %ako seposljedica obiljeena zavisnom klauzom zbog takvog uvjeta gotovoisključuje, impliciraju$i obrnutu realizaciju (ako je sadraj posljedičneklauze odričan, implicira potvrdnost i obrnuto).

;snovna razlika izme2u tre$eg i četvrtog tipa jeste u tre$em tipuzavisna se klauza odnosila na elativnu konstrukciju, ovdje tekonstrukcije nema, ali je zato uvijek sadraj osnovne klauze odričan. &to se postie ili negiranjem cijelog predikata ili negiranjem samo

intezifikatora.

mija nisam da i rep u zemlju uvučem.*ismo ludi da pitamo za kruh.

Novijeg su datuma sloene rečenice sa zavisnom klauzom relativno-posljedičnog tipa. *vode se vezničkim skupovima !bog čega ili us-e#čega. Njima uvedena klauza uvijek ima posljedično značenje tako dasu oni kontekstualno neuslovljeni nominatori kauzalne veze. Clauzakoju uvode uvijek je posljedična konkluzivnog tipa

i#e stambenih objekata je uni#teno zbo! če!a je porodica moralobiti iseljeno.0ernando 1ome# kuburi sa povredom 2hilove tetive" zbo! če!a nijednuutakmicu u eksiku nije odi!rao do kraja.

"iper iznosi mišljenje da uz uzročne zamjeničke priloge i priloške izrazepostoje i posljedični, u koje ubraja #ak-e1 !nači1 prema tome is-e#stveno <tome), odre2uju$i ih kao ue konkluzivne jer ne upu$ujuna bilo koju posljedicu nego na posljedicu kao zaključak koji logičnoslijedi iz onog što je izraeno u prethodnom dijelu teksta.

* ukovom i današnjem jeziku dosta su česti primjeri aku!ativa sprie#-ogom na koji se mogu podvesti pod posljedične *a nje!ovo iznena%enje" djed je odmah pristao.Onda neočekivano" na na#u radost" udari u tutanj... a na jo# veunesreu 4ursku dunu vjetar...

13



ukov se jezik od današnjeg razlikuje po tome što se ravnopravno sakuzativnom formom upotrebljava i forma s-obo#nog instrumenta-a,a katkad i aku!ativna orma s prie#-ogom !a

2 jo# za veu nesreu svoju 5rno!orci nijesu imali ni dabane dosta.

+ve se navedene konstrukcije mogu transformisati u posljedične klauzes veznikom tako #a, ali ne samo u njih nego još prije u slobodnerelativne klauze

*avukao je to na na#e zaprepa#tenje / tako da smo se zaprepastili / #tonas je zaprepastilo.

;no što nema u ukovom jeziku, a ima u današnjem jeste formaakuzativa s prijedlogom za uz elativnu konstrukciju kao nadre2eni

(uzročni) elemenat

&ribojavamo se da je #ok od 6. aprila moda i kraj 7vukova7 iz4u#kanca koji su imali mlječne zube" #to je premalo za čvrstu ibeskompromisnu 5rvenu zvezdu.

FINA*NE I K)NS%&UKCIJE NA/JENE U S, JEZIKU

& namjera i namjena me2usobno su uvjetovane kategorije. %eško jedoprijeti do suštine kategorije namjene ukoliko se ta kategorija nedovede u vezu s kategorijom namjere (finalnosti).Categorija namjene je sloenija od kategorije namjere, ona uključujenamjeru jer je nastala uz njeno učeš$e.

Kategoria ina-nosti <namere=Finalne kosntrukcije podrazumijevaju suodnos dviju niih sintaksičkih jedinica (sintaksema, sintagmi ili klauza) od kojih se u jednoj obiljeavasvjesna akcija bi$a (koja implicira realizaciju njegove volje i>ili elje) štopredstavlja način dosezanja planiranog cilja obiljeenog drugom jedinicom u sastavu finalne konstrukcije.

Je!ičko i!ra6avane ina-nosti prvenstveno po#ra!umievaana-i!u e!ičkog e-ementa 4to !apose#a po!i$iu &1 er e ta

14



e-ement nosi-a$ gramatičke komponente subor#ina$ie kaonu6nog pre#uveta !a prog-a4ene e#ne kostruk$ie ina-nomna sintaksičkom <e!ičko0gramatičkom= p-anu. A po!i$iu &0e-ementa mogu preu!eti prie#-o!i i-i subor#ina$iski ve!ni$i.

!elacioni model primijenjen je na finalne konstrukcije podrazumijeva trirealizacije a @ p < prie#-og= @ bB a @ v < subor#. ve!nik= @ bBa @ @ b."ri tome su p, v i / nosioci gramatičke komponente subordinacijskogodnosa elemnta b prema elementu a, s tim da prijedlog i veznik mogusvojom leksičkom semantikom biti i pokazatelji smisaonog finalnogsuodnosa jedinica a i b.

Fina-no !načene mo6e biti i!ra6eno s-e#eDim tipovimasintaksičkih konstruk$ia8

9. prie#-o4ko0pa#e6nim sintagmama

:. konstruk$ia s ina-nim pri-o!ima;. konstruk$ia s g-ago-skim pri-o!ima>. !avisnos-o6enim rečeni$ama?. konstruk$ia s ina-nim pri-o!ima i pri-o4kim i!ra!ima.

"rijedlogu radi zadaje se isključivo finalna semantička vrijednost, ali sečsto susre$e u uzročnom značenju umjesto genitivne sintagme sprijedlogom !bog.

Ova odluka donijeta je radi sprečavanja demonstracija.Ostavlja +tanu sa četvoro8 djece od kojih su dvoje oboljeli na kostima

radi slabe ishrane.

Naporedu s genitivom sa prijedlogom ra#i, upotrebljava se i genitivnasintagma s prijedlozima !ara# i pora#i. +va tri prijedloga suodredbenog tipa, a njihova se odredbena vrijednost moe provjeritipitanjima a#to9 + kojom namjerom9 :adi če!a9 dok se ne mogutestirati dopunskim finalnim pitanjem amo9

+usre$e se i genitivna konstrukcija s prijedloškim izrazom u $i-u,odnosno s $i-em, i u svrhu.$ cilju objektivno! in<ormisanja janosti" obavezan sam da saop#tim da

je pomenuta vijest u cjelini netačna i neistina.$ svrhu pore%enja" evo jedno! kratko! osvrta na te radove.

%u spadaju i genitivne konstrukcije s prijedloškim izrazima u čast(svečarski povod s kojima je povezan cilj), u !nak (naglašavanje samo jednog prepoznatljivog razloga koji je razlog i cilj poduzete akcije) i naime (prisustvo semantičke komponente kompenzacionog razloga)Ova odluka donesen u čast podravanja najvee! skupa ju!oslovenskih komunista...

15



:e2u padenim modelima najfrekventniji su primarni mjesni, a tekkontekstualno i finalni modeli.:odeli mjesno-finalne interferencije prijedlog na1 u1 po.+vrati na ka<u kod mene u moju kancelariju.

renuo tako uli s $ra!anom kroz na#a sela" u otkup.raali se u duan po pare.

+ve finalne konstrukcije što dolaze uz glagole kretanja imajuprvenstveno dopunsku, a ne odredbenu vrijednost. %aj dopunskikarakter uočljiviji je u sintagmama 0 #ativsko s prie#-ogom ka iinstrumenta-no s !a*ije li to pretjerana udnaj ka potpunoj misaonoj dominaciji.. =edino tu je nalazila ono za čim je toliko udila.

* objekatsko finalne spadaju i genitivne sintagme s prie#-ogom

o#8+pasava nas" kad to moe" od batina.

+lična je semantička vrijednost i sintagmi čiji je upravni član neka odleksema s op$im znčenjem protesta ili nezadovoljstva protiv @ +131 I1 na i-i !a @ A.'eset !odina protestirao je protiv nadimka.

Finalno značenje uslonjava se uzročnim. Nekoliko je tipova padenihsintagmi kod kojih u poziciji nadre2enog člana dolaze lekseme saznačenjem u sukobu interesa oko @ +1 !a1 o @ A1 o @ *.

; neraskidivoj vezi ciljnog i uzročnog značenja javlja se i primarnouzročna konstrukcija !bog @ +1 po @ *1 I1 !a @ I1 i! @ +. =esu se nekad parničili" ali davno. bo! ono! komada ledine...+ilvestar se ne!dje iz!ubio poslom.+ad ja idem za svojim poslom.$dala se iz interesa.

Konstruk$ie sa g-ago-skim pri-o!ima koji mogu dobiti finalnusemantičku vrijednost u strogo odre2enim leksičko-sintaksičkimusvjetima.+ekao je !rane pripremajui lipu za omla%ivanje.

ekovi se ukloni prepustiv#i !a pored sebe.

Konstruk$ie sa ininitivom uvijek su kontekstualno uvjetovanefinalne konstrukcije&o%em kiosku kupiti ci!arete i novine. On oti%e oprati ruke i lice.

Fina-no e#no!načni ve!nički spoevi su8 s namerom #a1 unameri #a1 nameravauDi #a1 s na#om #a1 u na#i #a1 na#auDi

16



se #a1 sa 6e-om #a1 u 6e-i #a1 6e-eDi #a1 u nastoani #a1nastoeDi #a...&ko se navedeni veznički spojevi shvate kao sloeni veznici, ondanjima uvedena finalna klauza nema više dopunsku, nego odredbenufunkciju.

*potreba potencijala u predikatu finalne klauze gotovo da se finalnostte klauze gramatikalizuje. * semantici samog potencijala sadrn jekonatvni motiv elje ili htijenja ( =a bih jeo – =a elim/hou jesti/da jedem). "otencijal u predikatu finalne klauze omogu$uje da se uzveznik #a pojave i veznici kako1 e #a1 ne -i.:anije je pitanje postavljeno da bi se problem na#ao.>li je optuene odvukao na sud – kako bi ih uutkao9&od stare dane krene u 2meriku ne bi li povratio i zaradio prija#njebo!atstvo.

"onekad ni to što je zavisna klauza uvedena nekim od navedenihveznika i to što je predikat u potencijalu nije samo po sebi dovoljnoda joj obezbijedi status finalne5rvena zvezda je preko 5vetkovia posti!la prvi !ol" a nekoliko minutakasnije u listu strelac se upisao usemi" da bi u ?@. minuti ilo#,ursa postavio konačan rezultat AB za 5rvenu zvezdu.

Kategoria namene <svrhe=

Namjena ili svrha se od finalne kategorije razlikuje po tome što neznači 5djelovanje usmjereno ka konkretnom cilju, nego obiljeavaobjektivnu slubu čega5, pa se tako izraz namjera ili cilj 5odnosi naakciju bi$a, a namjena (svrha) se tiče predmeta5.&a!-ika i!meu ovih kategoria kod namjernih konstrukcija upravničlan je uvijek dinamičkog tipa jer odraava realizaciju akcije poduzete(i obavezno nezavršene) za dosezanje cilja obiljeenog zavisnimčlanom konstrukcije<kod konstrukcija namjene ili svrhe nadre2eni član uvijek je statičan, to je neki 5ostvareni5 predmet ili stanje što su stvoreni da posluečovjeku u njegovim raznim aktivnostima.

"ošto se namjena vezuje za efekte čovjekova rada, njeno izraavanjenajčeš$e je vezano za supstantivne sintagme.Najslobodnije, s obzirom na tip imenica u poziciji nadre2enog članasupstantivne sintagme s aku!ativnim prie#-ogom !a&riče za djecu mo!u jo# slu#ati prije spavanjna.

* nadre2enoj poziciji dolazi i glagol ili glagolska imenica sa op$imznačenjem 5predodrediti slubu čega5 g-ago- s-u6iti8

17



Ovaj ključ slui za pokretanje motora.'o#lo je do to!a da ono tijelo nije vi#e za plau ni za pokazivanje.

Najraznoobraznije su supstantivne sintagme kod kojih je u nadre2enojpoziciji neka od leksema sa značenjem sredstva za sprečavanje,

suzbijanje onoga što se imenuje zavisnim članom sintagme.Najfrekventnija je upotrebi -eksema -iek , uz koju se namjenaobiljeava protiv1 o# @ +1 !a @ A1 38...lijek za otvorene i zatvorene rane...; ...lijek protiv side...; ... lijek odopekotina...; ...svuda ima lijeka...

'načenje namjena se moe se izraziti i zavisnom rečenicom. 'avisnaklauza sa značenjem namjene najčeš$e se uvodi op$esubordinacijskimveznikom #aatra je data čovjeku da se !rije.

ako je u sistemu stvorenih prijedloških izraza postojala mogu$nost dase zbog same leksičke semantike prijedločkih izraza u svrhu i sasvrhom i preko njih stvorenih sloenih veznika u svrhu #a i sasvrhom #a, namjena i formalno 5konstituiše5 kao posebna jezičkakategorija. o toga nije došlo jer se ovo ozrazi susre$u i u finalnomznačenju. ošlo je do njihovog mješanja sa izrazom u $i-u"s $i-em i u$i-u #a"sa $i-em #a.

) S*)GEN)J &EČENICI S UZ&)ČN)/ &E*A%I2N)/K*AUZ)/

Cao što u prostoj rečenici uzročni konstituent ne mora biti adverbijalnaodredba nego moe biti i atribut, tako i na noviou zavisnosloenerečenice uzročna klauza, ako je ve$ ekvivalent tog konstituenta 0 osimadverbijalne moe imati i adjektivnu funkciju.

18



U!ročnost se o#reue na #va načina89. preko u!ročne semantike nihovih ve!nika:. na osnovu u!ročno0pos-e#ičnog smisaonog o#nosa

sa#r6aa k-au!a u !avisnos-o6eno rečeni$i tamo g#e eve!nik po-isemičan i-i samo unk$iona-an.

Na različitosti supstitutivne vrijednosti vezivne riječi temelji se isemantička potklasifikacija relativnih rečenica. *koliko se vezivna riječi supstantivne antecedent podudaraju u semantičkom opsegu, tj. akovezivna riječ zahvata cio semantički opseg antecedenta, zavisnarečenica je apozitivna, a ako se ne podudaraju onda je atributska.a

*zmemo li na primjer vezivnu riječ koji kao najfrekventniju, aantecedent obiljeimo sa N 0 taj odnos supstituenta i antecedenta kodapozitivnih relativnih rečenica mogao predstaviti kao koji D N, a kodatributskih kao koji D neki od N.

>!rači koji ne učestvuju na domaem prevenstvu nee ubudue moida i!raju na me%unarodnim turnirima.

+adraj relativne klauze osnov je restrikcije antecedenta igrači i uzrok(razlog) sadraja predikata ne$e mo$i da igraju.&li te dvije semantičke vrijednosti nisu ravnopravne osnovna jekomunikativna uloga klauze restriktivnost, dok je uzročna vrijednosttek implikacija, ali implikacija čije bi ekspliciranje bilo i komunikativnoredundentno, a i u suprotnosti sa stilskim i sa zakonima jezičkeekonomije.>!rači koji ne učestvuju na domaem prvenstvu nee ubudue moi da

i!rajju na me%unarodnim turnirima zato #to nisu učestvovali nadomaem prvenstvu.

&pozitivna relativna klauza nje ekvivalent samo apozicije nego moebiti i ekvivalent apozitivnom atributu, tj. atributu koji je uveden uzsemantički odre2enu imenicu pa nema ulogu individualizacije iidnetifikacije imenice nego moe biti uveden i s ciljem da uspostavismisaonu vezu s nekim drugim konstituentom rečenice.*edostajae (nee i!rati) kanjeni &redra! =uri.:e2u zavisnim klauzama najblii ekvivalent je adverbijalna uzročnaklauza

*edostajee (nee i!rati) &redra! =uri zato #to je kanjen.*edostajae &redra! =uri koji je kanjen.

'avisne klauze su u rečenicama kao i atributi na semantičkom planuuzročne jedinice. Na sintaksičkom planu nisu ekvivalentne. "redikativniatribut i adverbijalna uzročna klauza uspostavljaju neposrednusintaksičku vezu s predikatom kao 5centrom5 posljedičnog sadraja.Cod apozitivnog atributa i apozitivne klauze kao semantički i sintaksičkikonkurentnih jezičkih sredstava kauzalna je veza posredna ona se

19



ostvaruje preko imenicom iznačenog pojma koji je ovdje 5karika5 zakoju se vezuju i uzrok i posljedica.

a bi se bolje uočila uzročnost apozitivne klauze, pretpostavimo da uzuzročno obrazloenje 5negiranja5 potrebno još uzročno obrazloiti

5kanjavanje5 pošto i to moe biti komunikativna nepoznanica.*edostajae kanjeni &redra! =uri" koji je u ikindi bio i sključen.*edostajae kanjeni &redra! =uri zato #to je u ikindi bio isključen.

Na osnovu prisustva odre2enih leksema u strukturi osnovne klauzeovdje izdvajamo četiri grupe re-ativnih u!ročnih k-au!a

. kad se u predikatu ili subpredikatu osnovne klauze upotrijebiglagol ili glagolski izraz sa značenjem (psiho)fiziološkog stanja iliraspoloenja (npr. radost, ljutnje, zadovoljstva), a uz nj se navodilice u subjektu ili objektu koje je izazivač tog stanja, sadrajem serelativne klauze iznosi ono na osnovu čega je to lice izazivač

navedenog stanja.unjoz se ali na sudiju" koji je tolerisao !rubu i!ru.* primjerima se umjesto zamjenice koji moe upotrijebiti i veznik4to.

3. * osnovnoj klauzi često su u različitim sintaksičkim funkcijamaupotrebljene lekseme vrijednosti suda ili ocjene, kojima autoriznosi svoj stav o posljedici vezanoj za lice označenoantecedentnom imenicom. !elativnom se klauzom tadobiljeavaju postupci tog lica koji su istovremeno i razloziposljedičnog sadraja obiljeenog predikatom i argument

autorovog suda, tako da ta klauza ima dvostruku uzročnuvrijednost njom se označava i uzrok za sadraj predikata kaoposljedicu i argument za autorovu ocjenu.

*ajvi#e zaslu!a#to su 'obojlije osvojile jedan bod pripada !olmanu:admiloviu" koji je branio <enomenalno.

4. * novinarskom jeziku najbrojniji su primjeri sloenih rečenica ukojima se predikatom osnovne klauze neočekivano odriče neštošto je uobičajeno, nešto u čiju se realizaciju ne sumnja. *mjestokoi 0 klauze kao potpuno semantički ekvivalentna mogla bi seupotrijebiti uzročna klauza s veznikom er ili !ato 4to

$ ekipi +arajeva nee se pojaviti 0erhatovi" koji je dobio crvenikarton protiv +lobode.

6. Nerestriktivnom relativnom klauzom obiljeava se i uzrok tipakriterij onda kad se u osnovnoj klauzi iznosi zaključak o licu kojise temelji na postupku tog lica navedenom u zavisnoj klauzi.

*ije isključeno da je to čuo i sam biskup" koji se na tu riječ tako%erbio okrenuo.

20



a relativna rečenica ima značenje kriterija u njoj bi umjesto kojibilo upotrebeljeno na osnovu tiga što*ije isključeno na osnovu to!a #to se na tu riječ tako%er biookrenuo" da je to čuo i sam biskup.

) S, S*)GENI/ &EČENICA/A S ()SESI2N)/A%&I'U%SK)/ ZA2ISN)/ K*AUZ)/

;d svih konektivnih riječi atributske zavisne klauze najfrekventnija je uupotrebi zamjenica koi, što je posljedica njene ve$e 5neosjetljivosti nakontekst5.*potrebljena kao konektivna riječ, odnosna zamjenica koji kongurira urodu i broju s antecedentnom imenicom, dok joj padeni oblik zavisi od

tog značenja kog rečeničnog člana ona ima u atributskoj klauzi.Eudu$i da zamjenica koji kao supstitutivni konektor moe do$i unajrazličitijim leksičko-semantičkim okruenjima i zauzimati bilo kojusintaksičku poziciju zavisne klauze. Naporedo sa njom upotrebljavajuse i pri-o!i ko# i g#e.Naporedo sa koji upotrebljava se i zamjenica čiji>zdao ih je sam kasapin *urija" koje!a je bila ba#ta...+pavali smo u nekate!oriziranim hotelima" u mračnim sobama čiji se parket dizao...

#ramatičari upotrebu jedne ili druge zamjenice u konektivno-posesivnoj funkciji podvode pod stilske osobenosti autora.

Conektivno-posesivno koji nije mogu$e uvijek realizovati usintagmatski zadatoj poziciji. %ada koji mora biti u konektivnoj pozicijipošto subjekt i leksički dio predikata ne mogu zajedno do$i ispredsamog kopulativnog glagola>zdao ih je sam kasapin *urija" koje!a je bila ba#ta; ali ne >zdao ih jesam kasapin *urija" ba#ta koje!a je bila...

;dnosna zamjenica čii u konektivno-posesivnoj funkciji, budu$i

kongruentan atribut, uvijek je prepozitivna postcedentnoj imenici skojom tvori supstantivnu kongruentnu sintagmu, čime se ujedinjujesintagmatska (atributska) i rečenična (konektivna) pozicija ovezamjenice bez obzira da li je postvententa imenica upotrebljena ubesprijedloškoj ili u prijedloško-padenoj formi pošto prijedlog uvijekdolazi ispred svih kongruentnih atributa jedne imenice.oračao je polako ispod o!olelih" injem ukra#enih topola na čijim su sevrhovima ljuljale vrane.

21



'amjenica čiji sve svoje gramatičke osobine (rod, broj, pade) dobijaod postcedentne imenice pa moe do$i u bilo kojem padeu sa i bezprijedloga.Zameni$a koi ve6e se !a + i-i 3.

&ko su te imenice različitog roda i>ili broja, zamjenica koji je efikasnijesintaksičko sredstvo od zamjenice čiji je zamjenica koji dobijaju$i rod ibroj od antecedentne imenice jasno označava na koju se od imenicaodnosi zavisna klauza, dok pri upotrebi zamjenice čiji moe ostatidilema.&redmet istraivaču jezika nije samo ovaj ili onaj pojedini jezik ne!osveukupni razred jezika" koje!a su članovi uzajamno povezani.

*potreba zamjenice čiji u takvim situacijama dovela bi najčeš$e donepoeljne dvoznačnosti iskaza1ovorimo o radu autorke čije su ideje imale veliko! uticaja na

savremenike 0 ne moe se odrediti da li se radi o idejama iznesenim uradu ili autorkinim idejama uop$e.

Nasuprot teritorijalno organičenoj upotrebu genitivnog konektivno-posesivnog koji još se uvijek u svim funkcionalnim stilovimaupotrebljava besprijedloški oblik zamenice koji u konektivnoj i funkcijinekongruentnog posesivnog atributa4amo smo raz!ovarali okreni cvijeem kojemu nisam znao imena.

III. F)&/A I ZNAČENJE

22



+&A3ACI)NE &EČENICE ZA NE&EA*IZ)2ANUS%2A&N)S%

* sloenoj rečenici upore2uju se dva elementa koji pripadaju različitimrečenicama jedan iz one koja se uvodi veznikom a kamo-i " anekmo-i, a drugi iz one što joj prethodi, koja zajedno s rečenicomuvedenom veznikom čini niz koji sam moe pretpostaviti sloenurečenicu.E-ementi koi se uporeuu u uvo#no i uspore#no rečeni$imogu pre#stav-ati8

9. pre#mete i poave1 obi-e6ene imeni$om1 !ameni$om i-ipri-ogom

3. ra#ne1 obi-e6ene g-ago-om.

menice i zamjenice pri usporedbi mogu zauzimati različite sintaksičkepozicije (prilozi samo adverbijalnu), tako da se s obzirom na funkcijeuspore2uju ili subjekti iliobjekti ili neka adverbijalna odredba$ ovim naseljima nema dovoljno prodavaonica" a kamoli knjinica"servisa i sl. =a se sjeam čak i raznih sitnica" a nekmoli ljudi" imena i z!oda.&ristali bi oni da im otac !azi po !olim temenima" a kamli po njihoviminteresima.

+loena rečenica ovog tipa im sve leksički istovrsne konstituente osim

onog koji ulazi usporedni niz. %akva je sloena rečenica uvijek, osimkad se uspore2uju subjekti, monosubekatska. Cad se uspore2ujupredikati ili sadraji cijelih rečenica, onda je monopre#ikatska, aukoliko se upore2uju neki drugi rečenični konstituenti imonosubjekatska i monopredikatska.*ikad se nije saznalo ni ko mi je majka" a kamoli / da se saznalo ko mu je/ otac.

*koliko je predikat uvodne rečenice negiran, on je u usporednojobavezno potvrdan, i obrnuto. %a j činjenica navela gramatičare daovim rečencama uz poredbenost pripišu odredbu suprotnosti.

+uprotnost je ovdje samo formalne prirode, zasnovana na odnosunegiranost-pozitivnost (ili obrnuto) predikata, ali takav suprotan odnosformi predikata ne pretpostavlja i funkcionalno-semantičku suprotnostzasnovana na odnosu odričnost-potvrdnost (i obrnuto) realizacijesadrava dviju rečenica. %o se vi#i po nemoguDnosti upotrebeve!nika ali u ovim rečeni$ama.

+loene rečenice sa veznikom akamo-i " a nekmo-i semantički suveoma bliske sloenim rečenicama s veznikom a iza kojeg dolazi

23



negativni eksponent ne, pa se one u literaturi navode kao potpunoekvivalentne. =a nisam mome svekru ni u sobu u#la" a ne da sam mu novce odnela.;ve rečenice po formi predikata odgovaraju onim s veznicima akamo-i " a nekmo-i.

*koliko je u sloenoj u kojoj je druga uvedena konstrukcijom a nepredikat prve rečenice pozitivan*jih moe pobijediti i #ačica ljudi" a ne (a kamoli / a nekmoli) da nemoe četa vojnikau drugoj rečenici dolazi do dvostruke negacije, negira se jedanputpredikat >ne moe), a drugi put sadraj cijele rečenice (ne da ne moe)pa se negacije mnoe čime se dobiva potvrdno značenje rečenice.

)sim po ra!-ikovnom e-emnti i po ormi pre#ikata uvo#na iuspore#na rečeni$a ra!-ikuu se o4 po e#nom e-ementu8 po

inten!iikatoru ni i-i i koi #o-a!i ispre# ra!-ikovnog e-ementa ustrukturi uvo#ne rečeni$e.ntenzifikator ni upotrebljava se kad je predikat uvodne rečenicenegiran, a i kad je predikat pozitivan.ntenzifikator ukazuje na vrstu, i funkciju, a posredno najčeš$e i naoblik.&a o tome ne treba tro#iti riječi ni na zabavi" a nekmoli u ozbiljnomraz!ovoru.*ije mu dopu#tala ni jedno oko da sklopi" a kamoli oba.

"risustvo intenzifikatora u uvodnoj rečenici ukazuje na njenu

intonacionu i komunikativnu nezavršenost, najavljuju$i uvo2enje noverečenice kojoj predodre2uje tip i funkciju usporednog elementa.;sim toga, on uz veznik u rečenici s veznikom a kamo-i " a nekmo-ipredore2uje jednostruko pore2enje tako da je s obzirom nausporedivost elemnata niz uvijek dvočlan, a pošto se on ne moe daljeproširivati rečenicom istog tipa, taj niz je zatvoren. %ako es-o6enarečeni$a s ve!ni$ima a kamo-i " a nekmo-i uviek#voč-ana i strukturni !atvorenog tipa.

Nizanje jezičkih elemenata koji počivaju na njihovom različitom značajunaziva se gradacijom. +ra#a$ia se ostvaruje u gradacionom nizu čije

elementi nisu podjednako značajni za komunikatora. * gradacionomnizu jedan elemenat ima obavezno prevlast, ve$u specifičnu teinu.

"rovjerom semantike svih zabiljeenih primjera za konstrukcije sveznicima a kamoli > a nekmoli jasno je da i ovi veznici primarnopripadaju gradacionim. %aj niz uvijek pretpostavlja odnos očekivanij -manje očekivano.*z gradacione veznike a kamoli > a nekmoli uvijek imamo usta-enraspore# e-emenata gra#a$ionog ni!a8 prvo se navo#i ona čiu

24



e rea-i!a$iu -ogičnie očekivati. "ri tom komunikator ve$i značajpridaje drugom elemntu niza jer te rečenice pretpostavljaju postaojanjeo mogu$nosti (ne)realizacije sadraja rečenice uvedene veznikom.

'načenje uzročno-posljedične povezanosti uočava se pri transformaciji

sloene rečenice uz izostavljanje osnovnog gradacionog značenja, uzavisnosloenu s uzročnom namjesto uvodne, ili nezavisnosloenu sazaključnom namjesto usporedne*ije se tada jo# ni usu%ivao da je po!leda" a nekmoli da joj iskae svojuljubav. –,udui da tada jo# nije usu%ivao da je po!leda" nije se usu%ivao ni da joj iskae svoju ljubav. –*ije se tada jo# usu%ivao da je po!leda" dakle (znači) nije se usu%ivaoni da joj iskae svoju ljubav.

Cao potpuno sinonimne veznicima a kamoli i a nekmoli neki grmatičari

navode veznike ili vezničke kostrukcije <a= to-i1 <a= g#e-i1 te1 ku#1otku#.

Nasrodniji su, mada ne i potpuno sinonimni, jer nemaju nijanseznačenja koju donosi prilog kamo, vezniku a kamoli > a nekmoli. eznicia toli, a gdjeli se više ne upotrebljavaju u savremenom jeziku.

Boš se kao sinonimni navode tim pre i utoliko pre i veza a još manje, alinijedan od navedenih nije apsolutni sinonim vezniku a kamoli > anekmoli.

ZA2ISNA &EČENICA SA S(ECIFIKA%I2NI/ ZNAČENJE/

io rečenica o kojima se govori u ovoj temi jesu sloene rečenice sazavisnom klauzom uvedenom vezničkom konstrukcijom s tim 4to"#a."rodukt je dvaju funkcionalnih stilova, naučnog i publicističkog, uokviru kojih se i inače (uključuju$i administrativni i administrativno-pravni) formirao najve$i broj sloenih veznika.

;snovni je razlog formiranja tih veznika uvijek povezan s ciljempreciznijeg semantičkog nijansiranja u okviru neke semantičkekategorije, ili izraavanja novog značenja za koje u jezičkom sistemune postoji predodre2ena forma. %im se razlozima moe pravdati nastanak i upotreba veznika s timšto>da.

25



;snovno bi se značenje ovog veznika moglo odrediti kao !načenespe$iika$ie. %ako bi ove rečenice i na formalnom i na semantičkomplanu činile poseban tip zavisnosloenih rečenica.

+loeni veznik s tim što>da formiran je prema principu formiranja

gotovo svih sloenih veznika 0 srastanjem padenog oblika kataforskiupotrijebljene demonstrativne zamjenice s eksplikativnim veznikom štoi da.

Uče4De so$iativnog u spe$iikativnim !načenu nie to-ikoko-iko uče4De #rugog instrumenta-nog !načena !načenapopratne oko-nosti8+lubeni su jezici na sastanku <rancuski i en!leski" s mo!uno#u (uzmo!unost) kori#tenja i nacionalnih jezika (a/ali pri tom/uz to postoji imo!unost).

* sloenim rečenicama s veznikom s tim što>da po pravilu po različitimosnovama suprotstavljaju sadraji osnovne i zavisne klauze tako dapromatrane s gramatičkog stanovišta podsje$aju na odnosadverzativnosti. %ako je popratnookolnosno značenje kombinovano selementima gramatički shva$enog značenja suprotnosti modanajbitnija karakteristika rečenica s veznikom s tim što>da. Gak bi se uve$ini slučajeva specifikativno značenje moglo proglasiti sintezompopratnookolnosnog i adverzativnog.

'avisnom se klauzom uvedenom tim veznikom uvijek iznosi nekadopunska informacija kojom se specifikuje ono što je obiljeeno

osnovnom klauzom.

'načenje specifikacije najčeš$e se kontekstualno ostvaruje kao!načene korek$ie. ;snovnom klauzom tad se iznosi op$i sud očemu, dok se zavisnom on koriguje izdvajanjem inherentnog dijela(dijelova) cjeline. Na taj se način izme2u osnovne i zavisne klauzeuspostavlja suodnos op$eg i posebnog. ;snovnom se iznosipodudarnost elemenata cjeline u nečemu, dok se zavisnom iznosespecifične karakteristike jednog ili više elemenata.'akle" !ol<ovi ... prodavali bi se / u nas i +: *jemačkoj/ po jedinstvenojcijeni" s tim #to bi na#i kupci" !ledajui kroz dinare" plaali za ove

automobile i kursne razlike.

Na odnosu nepodudarnosti počiva drugi semantički podtipspecifikativnog značenja eks$eptivnosti <eks$ep$ie=. ;snovnomse klauzom tad daje neka op$e karakteristika cjeline, a zavisnom seimenuje element što ga ta cjelina ne podrazumijeva, tako da seisključenjem pojedinačnog iz op$eg pojedinačno zapravo supotstavljaop$em.

26



+vako je radio svoj posao" s tim #to >lakija &ozderac tu nije imaonikakvo! posla.

%reDi este uvet kao poseban po#tip spe$iikativne sematikeove k-au!e. 'avisnom se klauzom obiljeava sadraj što je semantički

me2uuvjetovan sa sadrajem osnovne, tako da je (ne)realizacijisadraja osnovne jedan od uvjeta i (ne)realizacija sadraja zavisne, alinikad nije osnovni, najbitniji uvjet.&artizan bi postao #ampion ako bi osvojio bod vi#e od 5rvene zvezde"bar isto toliko koliko i ele" stim da ostvari i prednost u !olovima.

"rovjera prisustva uvjetnog značenja u ovom tipu primjera mogla bi seizvršiti supstitucijom veznika s tim 4to"#a konstrukcijom po#uvetom " u! uvet #a.

ne samo dodatni uvjet nego i bilo koji dodatni podatak u funkciji

specifikacije onog što je obiljeeno osnovnom klauzom obiljeava sezavisnom klauzom s veznikom s tim što>da. %a klauza najčeš$e ima ifunkciju epeksegetskog objašnjenja kojim se ograničava ili proširujeopseg sadraja osnovne klauze. 'avisnom se klauzom nerijetko kaododatni komentar eksplicitno navodi neka nepodrazumijevaju$a,neinherentna pojedinost bitna za ispravno prihvatanje obavijestiiznesene osnovnom klauzom.4ako e u doi!ravanju za titulu prvaka =u!oslavije u mu#kojkonkurenciji" tzv. plej-o<u" učestvovati samo četiri prvoplasirana timali!a#ko! takmičenja" s tim #to e se pobjednik znati tek poslije tridobijena meča.

Najblii ekvivalent vezniku zavisne rečenice ovdje bi bila konstruk$iau! napomenu " s napomenom #a.> dalje po#tujemo rje#enje ... da se na# jezik imenuje sloenicom" tj. bilobi kao srpskohrvatski bilo kao hrvatskosrski i prema slobodnom izboru"s tim #to je značenje oba oblika potpuno isto.

S*)GENA &EČENICA S (&)*E(%IČKI/K)NS%I%UEN%)/ U S, JEZIKU

=uka 'ima pod pro-epsiom podrazumijeva upotrebu riječi u običnomznačenju ali neobičnim i umjetnim načinom. Cae da se više putasubjekt ili predikat, katkad i oboje, rje2e objekt, iz podre2ene izrekekoja bi imala za glavnom slijediti, uzima naprijed u glavnu uzreku kaoodvisan dio te izreke, a glagol odvisne izreke ili ostaje nepromijenjen,katkad se pretvori u infinitiv ili sasvim ostaje, te tim od dviju izrekapostaje jedna.

27



%ri grupe89. pro-epsa kao anti$ipa$ia e-ementa !avisne rečeni$e u

strukturi osnovnee te vidim da su dobar junak (idim da si ti dobar junak)

:. pro-epsa kao atrak$ia komparativne rečeni$e

:odila kaC jabuku sina (!odila sina kao što je jabuka);. pro-epsa kao anti$ipa$ia i atrak$ia istovremenoDteta tebi pobinutC od mene (Hteta je da ti pogineš od mene).

* modelu s proleptičnim konstituentom obavezno je zastupljenbesprijedloški akuzativni objekt kao proleptički konstituent i obaveznoelidiran subjekt zavisne rečenice jer je on anticipiran u objektuuspravne rečenice.

* modelu bez prolepse (ishodišni model) obavezno je izostavljenakuzativni objekt upravne rečenice koji se prepoznaje u gramatičkom

subjektu zavisne rečenice, koji kao i subjekt osnovne rečence moe bitiili ekspliciran (ako je obiljeen imenicom) ili sadran odnosnoizostavljen (ako je u pitanji izraavanje subjekta ličnim zamjenicama).

"oziciju predikata, odnosno subpredikata, moe zauzimati samentičkistrogo odre2en (ograničen) krug glagolskih leksema. %o su g-ago-ii!#voeni u #vie po#grupe8 opservatorni g-ago-i <vi#eti1g-e#ati1 čuti1 s-u4ati i s-.= i neko-iko g-ago-a stana psihoi!io-o4kog <oseDati1 Duteti= i menta-nog <!nati=.

*z sve te glagole poziciju subjekta upravne rečenice zauzimaju imenice

i imeničke zamjenice kojima se označava ivo bi$e, najčeš$e čovjek, aznačenje tog subjekta po pravilu je značenje receptora, doivljača.

&nticipacija subjekta zavisne u objektu upravne rečenice u sh jezikunajčeš$a uz glagole percepcije čulom vida u predikatu ili subpredikatuupravne rečenice i to vi#eti1 ug-e#ati1 posmatrati1 spa!iti1opa!iti1 !apa!iti i uočiti.;bjekt je imenica koja označava realan predmet ili bi$e ili zamjenicakoja upu$uje na njih. 'avisna rečenica moe biti uvedena i ve!nikom#a i ve!nikom g#e, i ve!nikom kako.&osmatrao sam !a kako sti#e zube.

$pitao me je koliko sam puta vidio !%ica Eari#am da jede i pije.

rugu grupu glagola uz koje dolazi objekt u funkciji anticipiranogsubjekta zavisne rečenice čiji veznici mogu biti g#e1 kako i-i #a1pre#stav-au g-ago-i per$ep$ie ču-om s-uha8 čuti i s-u4ati.*z te glagole proleptički objekt izraen je ili apstraktnom imenicom,ako je u objektu obiljeen tip 5zvuka5 ili konkretnom imenicom, akoobjekt obiljeava bi$e ili predmet kao 5izvorište zvuka5.&oslije sam čuo jedno! ci!anina kako sasvim ozbiljno priča.

28



orao !a je čuti kako dolazi.

'avisno od tipa proleptičkog objekta, glagoli osje$ati i $utjeti moguimati različito značenje. &ko je u objektu imenovan neki vanjskipredmet ili pojam koji dolazi u doticaj s licem označenim u subjektu

upravne rečenice, onda ti glagoli predstavljaju glagole percepciječulom dodiraOsjeam mrave kako/!jde/da mi !miu po tijelu.

&ko je u objektu imenovan neki unutrašnji dio ili stanje lica obiljeenogu subjektu, onda su to glagoli (psiho)fiziološkog stanja sa značenjemproivljavati stanje, osje$anje kazano pojmom s imenom u objektuOsjeam srce kako sve jače kuca.

+loena rečenica s proleptičkim objektom u funkciji anticipiranogsubjekta zavisne rečenice i glagolom znati u predikatu osnovne

rečenice izdvaja se izme2u tih rečenica ovog tipa ne samo po tome što je ovo jedini glagol mentalnog stanja koji se upotrebljava u ovimrečenicama, a jedino uz njega moe biti upotrijebljena zavisna rečenicas odnosnom zamjenicom kakav nam zemlju kakva je.

*z upravnu rečenicu bez proleptičkog objekta u njenoj strukturizavisna rečenica ima samo objekatsku funkciju, a uz upravni rečenicu sproleptičkim objektom zavisna rečenica osim što je upu$ena na glagolu predikatu pa je objekatska ona je upu$ena i na imenicu ili zamjenicuu proleptičkom objektu oa je atributska. akle, ona je izrično-

adjektivna rečenica.Njoj sada ekvivalent u strukturi proste rečenice ne moe biti objekt jer je on sintaksički jednosmjeran, dok je ovakva zavisna rečenicasintaksički dvosmjerna.1ledam te tunu" svečanu i belu."redikativni atributi mogu supstituisati izrično-adjektivnom rečenicomkao potpunim sinonimom jer se i ona vezuje i za predikat i za objekat1ledam te kako si tuna" svečana i bijela.

"ri upotrebi ve!nik g#e naglasak je na lokaciji u stanje ili okolnostobiljeene sadrajem zavisne rečenice

idim !a u radu/radnoj situaciji.

"ri upotrebi ve!nika kako akcent se stavlja na kvalitet ili promjenukvaliteta radnje ili stanja obiljeenih zavisnom rečenicomidim !a kako radi (idim ga u>pri takvom načinu rada).

2e!nik #a je neobiljeen. !ečenicom uvedenom ovim veznikom samose imenuje, identifikuje okolnost ili situacija u koju je smješteno ono što je imenovano u proleptičkom objektu.

29



UZ&)ČNI 2EZNICI U 2UK)2)/ I 3ANA7NJE/ JEZIKU

Cauzalnost je i misaona i lingvistička kategorija. Cao misaona ona jeuniverzalna, a kao lingvistička vazda kategorija odre2enog jezika. a bi jedna misaona kategorija dobila status jezičke, ona mora imatispecifična sredstva izraavanja.

*zročnost samog veznika moe biti ili kontekstualno uvjetivana ilikontekstualno neuvjetovana.Cauzalnost se kao sloena kategorija mora naslanjati na proste prekočijeg oslonjavanja i nastaje 0 prvenstveno na kategoriju mjesta ivremena pošto čulno konkretno mišljenje (kakvo je po pravilu izdarvorazumsko) kauzalnu vezu nerijetko tvori na principima juIta hoc,

ergo propter hoc i češ$e post hoc, egro hoc.

U #ana4nem sh e!iku upotreb-ava se se#am kontekstua-nous-ov-enih u!ročnih ve!nika8 čim1 #ok1 ka#1 po4to1 kako1 4to1#a i g#e koi upuDuu na ve!u kau!a-ne s #rugimkategoriama8 s kategoriom vremena <čim1 #ok1 ka# i po4to=1 skategoriom načina <kako= i kategoriom i!ričnosti <4to1 #a ig#e=.

Čim1 #ok i ka# upotrebljavaju se za izraavanje uzroka kriterija, i tone naučnog nego zdravorazumskog, čulno konkretnog uzroka kriterija.

Fim ba!rem ovako miri#e" bit e ki#e.'ok se tako izraava#" bit e da nesto krije# od mene.+i!urno #tedi i na mastilu kad se slui olovkom.

2e!nik po4to čest je u upotrebi u različitim uzročnim značenjima 0kriterija, razloga, argumenta i efektora.&o#to to jo# nije izvela" si!urni samo da ne zna.

*zročna upotreba veznika da ograničena samo na faktivne sadrajekoje uvodi uz nevelik broj leksema stanja ili raspoloenja čovjeka. "ri

tom zavisna klauza ima izrično-uzročno značenje. Nače4Di e u!-ekseme ra#ovati se1 ču#iti se1 !ahva-iti se i u! g-ago-skeimeni$e o# nih tvorene1 !atim u! pri-oge #obro1 mi-o1 #argo16ao1 6a-osno i ču#no i pri#eve sretan i <ne=!a#ovo-an.:aduje me da vas obojicu vidim u svom domu.

2e!nik er jeste op$euzročni. *potrebljava se za izraavanje svihtipova uzročnih značenja.+ve to nije vano" jer je pro#lo.

30



2e!nik bu#uDi #a je čest u upotrebi i u savremenom i ukovom jeziku, ali se razlikuju u upotrebama. * ukovom jeziku on po praviluuvodi antepozitivnu uzročnu klauzu, a u osnovnoj je klauzi gotovouvijek upotrijebljen korelativni !amenički pri-og !ato i-i tako.

%aj se korelativni prilog u savremenom jeziku u ovim sloenimrečenicama gotovo nikad ne upotrebljava.,udui da su bili zapljusnuti snanim osjeajima" niko nije opazio da juri tako brzo.

* današnjem jeziku u potrebii je mnogo ve$i broj zamjeničkih uzročnihpriloga i priloških izraza, preko čije su kataforsje upotrebe intonacionimuobličenjem s eksplikativnim veznikom što i da !ato 4to1 stoga 4to1!bog toga 4to1 us-e# toga 4to1 !ara# toga 4to1 pora#i toga 4to1na osnovu toga 4to1 po tome 4to1 o# toga 4to1 !ahva-uuDitome 4to1 b-ago#areDi tome 4to1 i! e#nostavnog"prostog

ra!-oga 4to1 tim prie 4to1 time 4to i s ob!irom <na to= #a.

milos kovacevic kroz sintagme i recenice doc

Documents