Ak. god. 2019./2020.Ivan PerkovSustavna sociologija 2Odsjek za sociologiju Hrvatskih studija

MIKROSOCIOLOŠKE TEORIJE

MIKROSOCIOLOGIJA

1. SIMBOLIČKI INTERAKCIONIZAM

2. FENOMENOLOGIJA

3. ETNOMETODOLOGIJA

Društveni život je dio svake individue i svake

interakcije. Premda je mikro dimenzija sama po sebi od

malog utjecaja na društveni život, ona se može

nagomilavati i tako ostvariti ogromne učinke.

MIKROSOCIOLOGIJA

•Fokus na interakciju individua, a ne

na staleže ili klase.

•Fokus na značenje, a ne na funkciju.

•Fokus na živom iskustvu umjesto na

apstraktnom “društvu”

SIMBOLIČKI INTERAKCIONIZAM

G.H. Mead, inspiriran filozofijom pragmatizma, utemeljuje

simbolički interakcionizam inzistirajući na centralnoj ulozi socijalne

interakcije u razumijevanju društva.

Simbolički interakcionizam znanje razumijeva kao po sebi

društveno, to jest, istinito je samo ono znanje koje nastaje kroz

simboličku interakciju.

SIMBOLIČKI INTERAKCIONIZAM - Pragmatizam

Za simbolički interakcionizam pragmatizam je važan jer:

1.Usmjerava na interakciju između aktera i svijeta,

2.Razumijeva i aktere i svijet kao dinamičke procese a ne kao statične figure

3.Pripisuje veliki značaj sposobnostima socijalnih aktera da

interpretiraju socijalni svijet.

John Dewey

1859. – 1952.

William James

1842. – 1910.)

SIMBOLIČKI INTERAKCIONIZAM - Biheviorizam

G. H. Mead je bio pod jakim utjecajem psihologijskog biheviorizma.

Radikalni bihevioristi poput psihologa Johana B. Watsona su se

bavili isključivo proučavanjem ponašanja ljudi i nisu bili skloni

posvetiti pažnju mentalnim procesima od stimulansa do reakcije.

Mead je uvažavao značaj opažljivog ponašanja no smatrao je da

postoje i prikriveni aspekti ponašanja. Svoj je pristup smatrao

proširenjem empirijske znanosti biheviorista.

John Broadus Watson

Meadovo poimanje osobe

Osoba kao svijest nije predmet već svjestan proces koji

uključuje nekoliko dimenzija:

1.Sposobnost da odgovorimo samima sebi kao što nam

i drugi odgovaraju

2.Sposobnost da odgovorimo samima sebi kao što nam i

generalizirani drugi odgovaraju

3.Sposobnost da se uključimo u nečiji razgovor s drugima

4.Sposobnost svjesnog praćenja onoga što netko govori i

upotreba te sposobnosti za utvrđivanje budućih koraka

Mene predstavlja dio osobnosti koje je akter svjestan i koja predstavlja

internalizaciju stavova drugih.

Ja predstavlja dio osobnosti koje je akter nesvjestan. Njega smo svjesni tek kada je

neka akcija završila.

Osoba je proizvod odnosa izmedu ja i mene.

Fenomenološka sociologija – Alfred Schutz

Objektivna zbilja

Da bi spoznao razne slojeve zbilje koje akteri konstituiraju u

stvarnom svijetu, fenomenolog mora “iskopčati” objektivnu zbilju

(prirodnu sklonost)

Fenomenološka sociologija – Alfred Schutz

Svijest kao proces

Za Husserla svijest nije stvar ili mjesto nego proces. Svijest ne treba

tražiti u glavi aktera nego u odnosu aktera i predmeta u svijetu.

Svijest uvijek uključuje intencionalnost i predmet.

Redukcija

Za razliku od strukturalne redukcije

koja reducira ono puko pojavno, a

fokusira ono bitno pojavno,

Fenomenološka redukcija, reducira

čitav empirijski svijet kako bi prodrla

do suštine svijesti.

Schutzov fenomenološki program

Ljudi posjeduju svijest, angažiraju se u socijalnom konstruiranju zbilje, a te

konstrukcije postavljaju granice njihovoj aktivnosti.

Socijalna zbilja – subjektivan konstrukt

Socijalna zbilja nije stvar pasivnog otkrivanja, njeno otkrivanje je aktivni proces u

kojem akter stvara, konstruira i daje joj smisao i značenje. Dakle, ona je

potpuno osobna i relativna i ima svoj smisao koji joj akter pridaje onako kako je

doživljava.

Fenomenološka sociologija

Socijalna zbilja – rezultat

sporazumijevanja i pregovaranja

Način na koji se konstruira socijalna

zbilja uvjetuje:

• nužnost međusobnog prilagođavanja,

• konfliktne situacije,

• djelovanja u suprotnom smjeru,

• nerazumijevanje i

• nesporazume.

Kriteriji za razumijevanje i predvidanjeDruštveno normirana pravila koja svi prihvaćaju,odnosno, društvena znanja pomoću kojih tumačimo iorganiziramo svoj društveni život, recepti i obrasci kojiodreduju naše uloge, međuodnose i situacije temeljnisu kriteriji za razumijevanje i predvidanje akcija drugihljudi.

Po Schutzu postoje četiri tipa ličnosti:

1. Prethodnici

2. Suvremenici

3. Sudruštvenici

4. Nasljednici

Samo sa sudruštvenicima živimo u “licem u lice”

relacijama i jedino s njima stvaramo “mi-odnose”

i jedino njih možemo potpuno razumjeti.

Schutz smatra da je društveno ponašanje osoba

autodeterminirano vlastitim izborom društvenih

pravila.

Etnometodologija – “narodska metodologija” ili metode koje ljudi

koriste u svakodnevnim situacijama.

Etnometodologija se bavi: proučavanjem cjeline uobičajenog

znanja i dosega procedura i razmatranja pomoću kojih društveni

akteri stvaraju smisao, nalaze svoju orijentaciju i djeluju u okviru

danih okolnosti.

Konverzacijska analiza

Etnometodologija

Konverzacija – temelj ponašanja

Postupci:

1. usredotočenost na podatke,

2. rekonstrukcijski stav,

3. podrazumijevanje smislenosti,

4. promatranje na više razina,

5. sekvencijalna analiza i

kontekstualnost,

6. cirkularnost i stvaranje

koherencije

7. eksplikativnost i

argumentativnost.

Konverzacijska analiza