Mikroekonomija 2

2.kolokvijPreuzimanje cijena: Tvrtka koja nema nikakvog utjecaja na trine cijene, pa stoga uzima trine cijene kao zadane.Homogenost proizvoda: Kad su proizvodi svih tvrtki savreno zamjenjivi, odnosno kad su homogeni, nijedna tvrtka ne moe podignuti cijene svojeg proizvoda iznad konkurencije bez da joj znatno opadne prodaja.Slobodan ulaz i izlaz: Situacija u kojoj ne postoje ogranienja u vidu posebnih trokova koji bi tvrtki oteali ulaz, odnosno izlaz u neku industriju.

mnoga su trita visoko konkurentna u smislu da se tvrtke suoavaju s vrlo elastinim krivuljama potranje, a ulaz i izlaz su relativno laki.

Pretpostavka maksimalizacije profita se esto koristi u mikroekonomiji jer relativno tono predvia poslovno ponaanje uz izbjegavanje nepotrebnih analitikih komplikacija. Meutim, pitanje da li tvrtke zaista maksimaliziraju profit je zapravo okrueno kontroverzama.

Profit: Razlika ukupnog prihoda i ukupnog troka.

Granini prihod: Promjena prihoda izazvana promjenom razine proizvodnje za 1 jedinicu.

Pravilo o razini proizvodnje: Ako tvrtka uope proizvodi, to bi trebalo biti na razini na kojoj je granini prihod jednak graninom troku.

Pravilo zatvaranja: Tvrtka treba zatvoriti pogone kad je cijena njenog proizvoda uz razinu proizvodnje pri kojoj se maksimalizira profit manja od prosjenog ekonomskog troka.

Krivulja ponude: Govori nam koliko e tvrtka proizvesti po bilo kojoj moguoj cijeni.

Kratkorona krivulja trine ponude: Zbroj krivulja ponude pojedinanih tvrtki. Pokazuje koju e razinu proizvodnje industrija proizvesti u kratkom roku uz bilo koju zadanu cijenu.Nulti ekonomski profit: Tvrtka zarauje normalni prinos na neko ulaganje i ide joj jednako odbor kao da je svoj kapital uloila u neto drugo.Probitak proizvoaa: Zbroj razlika izmeu trine cijene svake jedinice koju tvrtka proizvede i njenog graninog troka proizvodnje.Dugorona konkurencijska ravnotea: Sve tvrtke u industriji maksimaliziraju profit, nijedna tvrtka nema poticaja ni na ulaz ni na izlaz s trita, a cijena je takva da je ponuda jednaka potranji.

Ekonomska renta: Iznos koji su tvrtke spremne platiti za input umanjen za minimalni potreban za kupnju tog inputa.

-tri vrste industrija:

Industrija konstantnih trokova: industrija ija je dugorona krivulja ponude vodoravna.

Industrija rastuih trokova: Industrija s rastuom dugoronom krivuljom.

Industrija padajuih trokova:Industrija lija dugorona krivulja ponude ima padajui nagib.

Uinci blagostanja: Gubici i dobici izazvani dravnim uplitanjem na tritu.

Gubitak probitka: Ukupni neto gubitak (potroa i proizvoa) probitka.Ekonomska efikasnost. Maksimalizacija agregatnog probitka potroaa i proizvoaa.

Trini neuspjeh: Situacija u kojoj je neregulirano konkurentno trite neefikasno jer cijene ne uspijevaju pruiti prave signale potroaima i proizvoaima.

Eksternalija: Akcija potroaa ili proizvoaa koja djeluje na druge potroae ili proizvoae, ali nije uraunata u trinu cijenu.

Cjenovna potpora: Cijena iznad razine slobodnog trita koju drava odreuje i odrava otkupom vika ponude.

Uvozna kvota: ograniene koliine sdobra koje treba uvestiUvozna carina: posebno uvezeno dobroPosebni porez: Porez koji se obraunava u apsolutnom iznosu po jedinici prodanog proizvoda.

Subvencija: isplata koja smanjuje cijenu koju premauje kupac ispod prodavateljeve cijene, tj. negativni porezMonopol: Trite sa samo jednim prodavaem.

Monopson: Trite sa samo jednim kupcem.

Trina mo: Mogunost prodavatelja ili kupca da utjeu na cijenu dobra.

Granini prihod: Promjena prihoda koja proizlazi iz poveanja proizvodnje za jednu jedinicu proizvoda.

Granini troak: promjena varijabilnosti povezana s poveanjem proizvodnje za 1 jedinicu-savreno konkurentno poduzee odabrati e svoju razinu proizvodnje tako da granini troak bude jednak cijeni.

-posebni porez se obraunava u apsolutnom iznosu po jedinici prodanog proizvoda Lernerov indeks monopolske moi - mjera monopolske moi izraunata kao razina izmeu cijene i graninog troka, podijeljena s cijenom-TRI FAKTORA ODREUJU ELASTINOST POTRANJE PODUZEA:

-Elastinost trine potranje. Budui da e elastinost potranje poduzea biti barem jednako elastina kao trina potranja, elastinost trine potranje ograniava potencijal monopolske moi.

-Broj poduzea na tritu. U sluaju postojanja mnogo poduzea, malo je vjerojatno da e bilo koje od njih vriti znaajan utjecaj na cijenu.

-Interakcija meu poduzeima. ak i u sluaju kad su na tritu prisutna samo dva ili tri poduzea, nijedno od njih nee moi profitabilno znatno povisiti cijenu ako je suparnitvo meu njima agresivno, gdje svako poduzee nastoji osvojiti to vei dio trita. Istrait e se svaka od ove tri odrednice monopolske moi.

Prepreka za ulazak: Uvjet koji spreava ulazak novih konkurenata.

-poduzee uiva ekonomiju obujma kada moe udvostruiti svoju proizvodnju, a da se pri tom trokovi ne udvostrue.

Potroaev viak: ukupna korist ili vrijednost koju potroa dobiva od potronje nekog dobra umanjena za stvarni novani izdatak za to dobro; proizvoaev viak je ekvivalentno mjerilo za proizvoaa.

Rent-seeking: Troenje novca u drutveno neproduktivne svrhe za dobivanje, odravanje ili iskazivanje monopolske moi.

Prirodni monopol: Poduzee koje moe proizvesti cjelokupnu proizvodnju trita uz nii troak nego kada bi postojalo nekoliko poduzea.

Regulacija stope povrata: Najvea dozvoljena cijena koju odreuje regulatorna agencija temelji se na oekivanoj stopi povrata koju e poduzee zaraditi.

Oligopson: Trite sa samo nekoliko kupaca.

Monopsonska mo: Kupeva sposobnost utjecaja na cijenu dobra.

Granina vrijednost: Dodatna korist koja potjee od kupovine jedne ili vie jedinice dobara.

Granini rashod ili izdatak: Dodatni troak kupnje jo jedne jedinice dobra.

Prosjeni rashod: Cijena plaena za jedinicu dobra.

Izvori monopsonske moi:-Elastinost trine ponude: Monopsonist ima koristi jer se suoava s rastuom krivuljom ponude, tako da granini izdatak premauje prosjeni izdatak. to je krivulja ponude manje elastina, vea je razlika izmeu graninog i prosjenog izdatka te monopsonist uiva veu monopsonsku mo. Kada na tritu postoji samo jedan kupac- monopsonist, monopsonska mo je u potpunosti odreena elastinou trine ponude. Ako je ponuda jako elastina, mo je mala i kupac malo dobiva od toga to je jedini na tritu.-Broj kupaca: Na veini trita postoji vie od jednog kupca, a broj kupaca vana je odrednica monopsonske moi. Kada postoji vrlo veliki broj kupaca, nijedan nema veliki utjecaj na cijenu. Stoga se svaki kupac suoava s izuzetno elastinom krivuljom ponude, tako da je trite skoro u potpunosti konkurentno.. Potencijal za monopsonsku mo javlja se kada postoji ogranien broj kupaca.

-Interakcija izmeu kupaca: Pretpostavimo da su na tritu prisutna tri ili etiri kupca. Ako ovi kupci konkuriraju agresivno, oni e povisiti cijenu gotovo do granine vrijednosti proizvoda i imat e mali monopsonsku mo. S druge strane, ako kupci konkuriraju manje agresivno cijene nee znatno porasti i stupanj moi kupaca moe biti tako visok, kao da postoji samo jedan kupac.

Bilateralni monopol: Trite sa samo jednim prodavaem i kupcem.

Antitrustovski zakon: Pravila i regulativa koja zabranjuje radnje koje ograniavaju, ili bi mogle ograniiti konkurenciju.

Paralelno ponaanje: Oblik implicitnog dogovora gdje jedno poduzee konzistentno prati akcije drugog.

Grabeljivo odreivanje cijena: praksa odreivanja cijena u svrhu istiskivanja postojeih konkurenata i kako bi se obeshrabrio ulazak na neko trite tako da poduzae moe uivati u viim buduim profitimaAntitrustovski zakoni provode se na tri naina:1.Kroz Antitrustovski odjel Ministarstva pravosue: To je izvrno tijelo koje reflektira stav vladajueg reima. Kao rezultat vanjske tube ili internog istraivanja, taj odjel moe pokrenuti kriminalcu parnicu, graansku parnicu ili oboje.2.Kroz administrativne procedure Federal Trade Commissiona: Do poduzimanja akcije moe doi na temelju vanjske tube ili na vlastitu inicijativu FTC-a. Ako FTC odlui da ja potrebno poduzeti odreene radnje,moe zahtjevati dobrovoljni dogovor za usklaivanje sa zakonom ili traiti formalnu naredbu komisije koje zahtijeva pridravanje zakona.3.Privatnim parnicama: Pojedinci i tvrtke mogu nekoga tuiti za trostruke tete nanesene njihovom poslu ili imovini. Mogunost obaveze plaanja za trostruku odtetu moe snano djelovati na sprjeavanje moguih prekritelja. Pojedinci ili tvrtke mogu takoer traiti od sudova sudski nalog kako bi prisilili prekritelje da prestanu s antikonkurentskim radnjama.Monopolistika konkurencija: Trite na koje poduzea mogu slobodno ui, svako proizvodi vlastitu marku ili verziju diferenciranog proizvoda.

Oligopol: Trite na kojem samo nekoliko poduzea meusobno konkurira, a ulazak novih poduzea je ogranien.

Kartel: Trite na kojem neka ili sva poduzea tajno surauju, koordinirajui cijene i razine proizvodnje kako bi maksimalizirali zajednike profite.

Monopolistiki konkurentno trite ima dvije osnovne karakteristike:

1. Poduzea konkuriraju prodajom diferenciranih proizvoda koji su meusobno zamjenjivi, ali nisu savreni supstituti ( meucjenovna elastinost potranje je velika,ali ne i bezgranina)2. Ulazak i izlazak na trite je slobodan; novom poduzeu je relativno lako ui na trite s vlastitim markama proizvoda, kao to i postojea poduzea mogu lako otii s trita ako njihovi proizvodi postanu neprofitabilni.

Nashova ravnotea: Skup strategija ili akcija kod kojeg svako poduzee najbolje posluje uzevi u obzir akcije konkurenata.

Duopol: Trite na kojem dva poduzea meusobno konkuriraju.- kada poduzea proizvode homogene ili identine proizvode, potroai kod donoenja odluke o kupnji uzimaju u obzir samo cijenuCournotov model: Model oligopola kod kojeg poduzee proizvode homogen proizvod, svako poduzee razinu proizvodnje svojih konkurenata smatra fiksnom i sva poduzea istovremeno odluuju koliko e proizvesti.

Reakcijska krivulja: Odnos izmeu razine proizvodnje pri kojoj poduzee postie maksimalni profil i iznosa za koji misli da e ga proizvesti konkurent.Cournotova ravnotea: Ravnotea u Cournotovom modelu, pri kojem svako poduzee ispravno predvia koliko e njegov konkurent proizvesti i prema tome odreuje razinu vlastite proizvodnje.

Stackelbergerov model: Model oligopola u kojem jedno poduzee odreuje svoju razinu proizvodnje prije drugih.

Bertrandov model: Model oligopola u kojem poduzea proizvode homogen proizvod, svako poduzee uzima cijenu svojih konkurenata kao fiksnu i sva poduzea istovremeno odluuju o cijeni koju e naplaivati.

Nekooperativna igra: Igra u kojoj pregovaranje i provoenje obvezujuih ugovora nisu mogui.

Matrica isplata: Tablica koja pokazuje profit svakog poduzea uzevi u obzir njegovu odluku i odluku njegovog konkurenta.Dilema zatvorenika: Primjer teorije igara kod koje dva zatvorenika moraju odvojeno odluiti da li da priznaju zloin; ako jedan od njih prizna, dobiva laku kaznu, a njegov suuesnik dobiva teu kaznu, ali ako nijedan ne prizna, kazne e biti lake za obojicu.

Rigidnost cijene: Karakteristika oligopolistikog trita po kojoj poduzea nisu sklona mijenjati cijene, ak ni kada se promijene trokovi ili potranjaModel izlomljene krivulje potranje: Model oligopola u kojem svako poduzae ima krivulju potranje koja se lomi pri trenutno prevladavajuoj cijeni; pri viim cijenama potranja je vrlo elastina, dok je pri niim cijenama neelastinaCjenovno signaliziranje: Oblik implicitnog dogovora kod kojeg poduzee najavljuje porasti cijene u nadi da e druga poduzea slijediti njegov primjer.Cjenovno predvodnitvo: Model odreivanja cijene kod kojeg jedno poduzee redovito najavljuje promjenu cijene koju zatim prate druga poduzea.

Dominantno poduzee: Poduzee s velikim udjelom u ukupnoj prodaji, koje odreuje cijenu uz koju maksimalizira profit, uzevi u obzir kako e se to odraziti na ponudu manjih poduzea.

-u kartelu proizvoai se eksplicitno dogovaraju oko cijene i razina proizvodnje. Za uspjeh kartelizacije potrebno je da ukupna potranja ne bude jako cjenovno elastina i da kartel kontrolira veinu ponude ili, suprotno, da ponuda proizvoaa izvan kartela bude neelastina.

Igra: situacija u kojoj igrai donose strateke odluke uzimajui u obzir akcije i reakcije drugih.

Isplata(povrat): rezultat igre koja generira nagrade ili koristi za igraa.

Strategija: pravilo ili plan akcija za igranje igre.

Optimalna strategija: strategija koja maksimalizira oekivani povrat igraa.

Kooperativna igra: igra u kojoj sudionici mogu sklapati obvezujue ugovore koji im omoguuju planiranje zajednikih strategija.

Nekooperativna igra: igra u kojoj nije mogue pregovaranje ni provoenje obvezujuih ugovora izmeu igraa.

Dominantna strategija: Strategija koja je optimalna bez obzira na postupke protivnika.

Ravnotea dominantnih strategija: Ishod igre kod kojeg svako poduzee posluje najbolje to moe bez obzira na postupke konkurenata.

Maksimin strategija: strategija koja maksimalizira minimalni dobitak koji se moe zaraditi.

ista strategija: Strategija kod koje igrai provode specifian odabir ili poduzimaju specifinu radnju.

Mjeovita strategija: strategija kod koje igra nasumino bira izmeu dviju ili vie moguih akcija, na temelju odabranih vjerojatnosti.

Ponavljajua igra: igra kod koje se stalno ponavljaju poduzete radnje i primljeni povrati.

Strategija milo za drago : strategija ponavljajuih igara u kojoj igra odgovara na neki nain na prethodni porez protivnika, suraujui kooperativnim protivnicima osveujui se nekooperativnima.

Sekvencijalna igra: igra kod koje igrai naizmjence povlae poteze, odgovarajui na meusobne akcije i reakcije.

Proireni oblik igre: prikaz moguih poteza u igrama u obliku stabla odluivanjaStrateki potez: Reakcija koja igrau daje prednost ograniavanjem njegovog ponaanjaAukcijska trita: Trita na kojima se proizvodi kupuju i prodaju putem formalnih procesa pregovaranja

Vrste aukcija:

1. Engleska ili govorna- aukcija kod koje prodavatelj aktivno trai sve vee podgrupe potencijalnih kupaca

2. Nizozemska- aukcija kod koje prodava poinje nuenjem predmeta po realno visokoj cijeni,a zatim je sniava za fiksne iznose

3. Aukcija zapeaenih (kuvertiranih) ponuda- sve se ponude daju istovremeno u zapeaenim kuvertama, a pobjeuje natjecatelj koji je dao najviu ponuduAukcija kuvertiranih ponuda druge najbolje cijene: Aukcija kod koje je prodajna cijena jednaka drugoj najveoj ponudi

Aukcija s privatnom vrijednou: Aukcija kod koje svaki ponua zna svoju individualnu procjenu vrijednosti predmeta aukcije, procjene se razlikuju od ponuaa do ponuaa

Aukcija s uobiajenom vrijednou: Aukcija kod koje predmet ima priblino istu vrijednost svim ponuaima,ali oni ne znaju prvu vrijednost te su njihove procjene razliiteProkletstvo pobjednika: Situacija u kojoj pobjednik aukcije s uobiajenom vrijednou prolazi gore zbog toga to je precijenio vrijednost predmeta i dao previsoku ponuduProizvedena potranja: potranja za inputima, koja ovisi o razini outputa poduzea i trokovima inputa, iz njih je izvedena.

Vrijednost graninog proizvoda: Dodatni prihod ostvaren prodajom outputa proizvedenog uz pomo jedne dodatne jedinice inputa.

Krivulja prosjenih izdataka: Krivulja ponude koja predstavlja jedininu cijenu koju plaa firma za neko dobro.

Krivulja graninih izdataka: Krivulja koja prikazuje dodatni troak kupnje dodatne jedinice dobra.

-kratkorona krivulja trine ponude pokazuje koliine outputa koje e tvrtka proizvesti na tritu po svim moguim cijenama- porast cijene nekog dobra ima dva efekta: kupovna mo svakog potroaa realno opada (efekt dohotka) i dobra postaju relativno skuplja (efekt supstitucije)Eksternalija: Aktivnost proizvoaa ili potroaa koja utjee na ostale proizvoae ili potroae, a koja nije uraunata u trinu cijenu.

Granini eksterni troak: Poveanje troka za drutvo kada jedna ili vie tvrtki povea proizvodnju za jednu jedinicu.

Granini drutveni troak: Zbroj graninog troka proizvodnje i graninog eksternog troka.

Granina eksterna korist: Poveana korisnost koju uivaju ostale stranke kada jedna osoba (ili tvrtka) povea svoju proizvodnju za jednu jedinicuGranina drutvena korist: Zbroj granine osobne korisnosti i granine eksterne korisnosti.

Emisijski standard: Zakonsko ogranienje razine zagaenja koje neka tvrtka moe emitirati.

Emisijska naknada: Naknada koju tvrtka mora platiti za svaku jedinicu emisija zagaenja.

Prenosive emisijske dozvole: Sustav utrivih dozvola koje su raspodijeljene meu tvrtkama te koje specificiraju maksimalnu koliinu emisije koju tvrtka moe stvarati.

Vlasnika prava: Zakonska pravila koja utvruju to osobe ili tvrtke smiju raditi sa svojim vlasnitvom.

Coaseov teorem: Princip koji kae da e, ako stranke mogu pregovarati bez trokova i u svoju obostranu korist, rezultat biti efikasan bez obzira kako su specificirana vlasnika prava.

Resursi zajednice: Resursi koje svatko moe korisititiJavno dobro: Neekskluzivno nekonkurentno dobro; granini troak osiguranja dobra za jo jednog dodatnog potroaa je nula i nemoe se ljude sprijeiti da ga upotrebljavaju.

Nekonkurentno dobro: Dobro za koje je granini troak koritenja od strane jo jednog potroaa jednak nuli.

Neekskluzivno dobro: dobro iju potronju od strane potroaa nije mogue sprijeiti, te je stoga teko ili nemogue naplatiti njegovo koritenje.

Slobodni jaha (free rider): Potroa ili proizvoa koji ne plaa neekskluzivno dobro u nadi da e drugi platiti.