Dosta su razliite definicije ta je nauka

1. VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA

vreme utie na ocenjivanje nekog investicionog projekta.Mo zaraivanja novca tokom vremena vremenska vrijednost novca a

cjena novca utvrena kamatnom stopom.

Kamata je cjena posjedovanja novca koji stoji na raspolaganju za korienje

u analizama ekonomije uzima se u obzirvremenska vrednost novca i kamatne operacije kako bi bilo mogue poreenje razliitih novanih iznosa urazliitim trenucima vremena. Na vrednost novca tokom vremena utie i inflacija(razliite analitike tehnike)2. OSNOVNI ELEMENTI TRANSAKCIJE KOJE OBUHVATAJU KAMATU

1) GLAVNICA(S)- poetni iznos novca ili sadanja vrijednost novca2) KAMATNA STOPA(k)- meri troak ili cenu novca(kao procenat za neki period vremena)

3) KAMATNI PERIOD (uestalost raunanja kamate)4) BROJ KAMATNIH PERIODA(n)- trajanje transakcije5) PLAN UPLATA6) BUDUI IZNOS NOVCA(B)

7) POJEDINANI IZNOSI NA KRAJU NEKOGKAMATNOG PERIODA(Ai)

3. METODI OBRAUNA KAMATE

1. prost kamatni raun

2. sloen kamatni raunProst kamatni raun je raunanje kamate koja se zarauje samo na glavnici kroz svaki kamatni period za ulog od S dinara, sa kamatnom stopom k i za n perioda, ukupna kamata: K = k x S x n

ukupan iznos na kraju n-tog perioda: B=S+K= S(1+kxn)

4. INVESTICIONA FUNKCIJA U BANKARSTVU

odobravanje kredita je osnovna, ali ne i dovoljna. Viak sredstava plasiraju u kupovinu investicionih instrumenata.

Osim to time osiguravaju svoju rentabilnost, banke investiranjem odravaju i dovoljan stepen likvidnosti, jer se mnogi zajmovi ne mogu prodati prije isteka roka dospijea.

5. INVESTICIONI INSTRUMENTI

Investicioni instrumenti koji bankama stoje na raspolaganju mogu se svrstati u dvije osnovne skupine:

1. instrumenti trita novca,

2. insrumenti trita kapitala.

6. INSTRUMENTI TRITA NOVCA

blagajnikizapisi (treasury bills),

Imaju visok stepen sigurnosti i mogu se koristiti kao kolateral. Kolateral je vlasnitvo koje se zalae u korist kreditora u svrhu garancije naplate, doe li dunik u situaciju nemogunosti vraanja duga.

Na blagajnike zapise se ne isplauje kamata. Kupac ovog instrumenta plaa manji iznos od iznosa njegove vrijednosti po dospijeu

kratkorone dravne mjenice i obveznice (treasury notes and bonds),

imaju rok dospijea od 1 do 10, odnosno 20 godina. U poslednjoj godini su instrumenti trita novca, osjetljiviji na rizik kamatne stope od blagajnikih zapisa i tee ih je unoviti, ali upravo zbog rizika kamatnih stopa

vrijednosni papiri federalnih agencija, Drava ne daje garanciju na obveznice tih agencija

certifikati o depozitu (CD),

Certifikat o depozitu je vrijednosni papir koji izdaje banka i koji donosi kamatu.- male, potroaki orijentisane CD-e (500 100 000 dolara),8- velike, poslovno orijentisane CD-e jumbo (preko 100 000 dolara).

deponovana sredstva,meunarodni eurovalutni,Eurovalutni depoziti su depoziti denominirani u jednoj valuti, a smjeteni u zemlji u kojoj ta valuta nije domaa

depoziti,

bankarski akcepti,

Praktino posmatrano, bankarski akcept je mjenica trasirana na poslovnu banku koja je akceptirana, sa tim ona preuzima na sebe neopozivu obavezu da novani iznos naznaen na mjenici isplati njenom donosiocu na dan dospijea obaveze.

komercijalni zapisi,Komercijalni zapisi su neosigurane mjenice koje izdaju kompanije. Izdaje se uz diskont u odnosu na njhovu nominalnu vrijednost.kratkorone municipalne obaveze, koje se odnosi na gradsku samoupravu;samoupravni; mjesni,optinski, gradski.7. INSTRUMENTI TRITA KAPITALA

dugorone dravne mjenice i obveznice (treasury notes and bonds),

razlika izmeu dravnih mjenica i dravnih obveznica je u njihovom dospijeu. Izdaju se u denominacijama od 1000, 5000, 10 000, 100 000 i 1 milion dolara.municipalne mjenice i obveznice,

- obveznice s uobiajenim obavezama (GO) imaju podrku vlade

- prihodne obveznice mogu biti koritene u svrhu finansiranja dugoronih projekata koji e u budunosti nositi prihode

korporativne mjenice i obveznice8. OSTALI INVESTICIONI INSTRUMENTI NOVIJEG DATUMA

Struktuirane mjenice

slue bankama da bi se zatitile od promjenljivih kamatnih stopa.Sekjuritizovana aktiva

Sekjuritizacija je proces transformiranja.Podijeljeni vrijednosni papiri

razvijaju dileri, tako to razdvajaju glavnicu i kamatu od originalnog dunikog vrijednosnog papira.9. FAKTORI KOJI UTIU NA IZBOR INVESTICIONIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA

1. oekivana stopa povrata,

2. izloenost oporezivanju,

3. rizik kamatne stope,4. kreditni rizik,

5. poslovni rizik, 6. rizik likvidnosti,

7. rizik opoziva, 8. rizik prerane otplate,

9. inflatorni rizik,10. zahtjevi za jamstvom

10. UVOD U MEUNARODNO BANKARSKO POSLOVANJE

Kapital u svom kretanju i razvoju izlazei iz nacionalnih granica bogatih zemalja institualizovao je meunarodno bankarstvo sa ciljem plasmana finansijskih resursa na prostorima na kojima je on potreban i na kojima e ostvariti svoju osnovnu funkciju a to je profit.

Sredinom 60-tih godina povean je znaaj meunarodnih aktivnosti u poslovnoj strategiji razvojno orjentisanih banaka a krajem 20 vijeka najzad je pobjedilo pogreno ustaljeno miljenje o neprofitabilnosti bankarskih institucija koje je vladalo u zemljama socijalistikog bloka.Meunardne finansijske institucije su ogromna ansa za nau dugoronu implementaciju kvalitetnih razvojnih programa i ulazak u svijet evropskih i interkontinentalnih integracija.Kompatibilni, pravno sigurni i ekonomski zdravo utemeljeni propisi nude pristup meunarodnim centrima kapitala.

11. KONCETRACIJA BANAKA

Najprije je uoen dugoroni trend koncetracija poslovnih banaka, koji je praen sve veom difersivikacijom poslovnih jedinica i ostalih organizacionih dijelova u okviru sloenih poslovnih bankarskih sistema.Integrisano jedinstveno svijetsko trite roba, usluga i kaptala sa jedinstvenim svijetskim novcem, monetarnim institucijama i kordiniranom monetarnom politikom.

12. UNIVERZIJALIZACIJA BANAKA

U nekim zemljama je poetkom 80-tih godina zapoeo process univerzijalizacije banaka(SAD), dok u evropskim bankarskim sistemima ovaj proces je ubrzan. Dolo je do preorjentacije sa specijalizovane na univerzalnu banku.

Univerzalno koncipirana savremena poslovna banka vri kratkorono i dugorono kreditiranje, kofinansiranje, potroako kreditiranje, finansiranje i promovisanje izvoznih aktivnosti, projektno finansiraje, nauno-strune ekspertize, tehnoloko-informativne funkcije, sve u cilju podizanja nivoa efikasnosti, uz mogunost disperzije rizika i poveanja likvidnosti i sigurnosti.13. DEREGULIZACIJA NACIONALNIH BANKARSKIH SISTEMA

Regulacija je politika koja treba da ispravi propuste trita donoenjem i sprovoenjem pravila koja ograniavaju ponaanje svih ili nekih uesnika na tritu, odluka da se iz odreenih razloga intervenie na tritu.Formalna deregulacija u amerikom bankarstvu zapoinje marta 1980. godine.Dolo je do homogenizacije finansijske uslune industrije i do opte konkurencije bankarskih i nebankarskih finansijskih institucija.14. OSTALE PROMJENE

-MARKETIZACIJA BANKARSTVA

-HOMOGENIZACIJA BANKARSKIH INSTITUCIJA-SEKJURITIZACIJA U BANKARSTVU-PRODOR FINANSIJSKIH KONGLOMERATA-TEHNOLOGIZACIJA BANKARSTVA15. BANKARSTVO NA MALO

Bankarstvo na malo se odlikuje mnotvom transakcija male pojedinane vrijednosti, kako na strani aktive, tako na strani pasive.Ekonomija u obimu u bankarstvu na malo se postie preko razliitih organizacionih formi. Na primjer, ekonomija obima u bankarstvu na malo u evropskim zemaljma ostvaruju se preko manjeg broja veih banaka koje imaju mnotvo filijala,to im omoguuje dominaciju u platnom prometu16. BANKARSTVO NA VELIKO

U okviru bankarstva na veliko banke imaju veliki broj komitenata, kao to su multinacionalne kompanije,vlada i dravna preduzea.Banke na veliko stvaraju likvidnost time to veina ulagaa obezbjeuju sigurnost da se ulozi mogu povui uz najavu na kratak rok, uprkos tome to dre sredstva koje dospjevaju mnogo kasnije Banke na veliko se obezbjeuju od rizika nelikvidnosti primjenom principa usklaivanja17. MEUNARODNO BANKARSTVO

I kod meunarodnih banaka postoji princip da se veliki rizici mogu pokriti lake i jeftinije kada ih snose mnogo nezavisnih nosilaca rizika.Meunarodno bankarstvo teilo je grupisanju rizika na bazi procjene rizika od strane centralnih banaka i specijalizovanih agencija.Meunarodno bankarstvo kao specijalna ekonomska nauna disciplina bavi se: -prouavanjem strukture meunardonog bankarstva; -nainom organizovanja meunarodnih bankarskih institucija; -strategijom upravljanja finansijskim institucijama18.VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA

- nema finansija bez novca

- u ovoj materiji vezano je kretanje roba, usluga i kapitala

- vei broj transakcija, vezano je za institucije:

a) berze,

b) banke

- da je novac roba koja ima razliitu vrijednost u razliitim vremenskim segmentima

utvrivanje vremenske vrijednosti novca?

-kada svedemo buduu vrijednost na sadanju, a to zovemo diskontiranje.

-ukamaivanjem sadanje vrijednosti koliko vrijedi ubudue.

Elementi koji to utvruju:

1. sadanja vriejdnost,

2. budua vriejdnost,

3. kamatna stopa,

4. broj perioda

Faktor-vrijeme- utie na ocjenjivanje nekog investicionog projekta

-vremenska vrijednost novca-mo zaraivanja novca tokom vremena (cijena novca utvrena kamatnom stopom),

Kamata je cijena posjedovanja novca koji stoji na raspolaganju za korienje metode koje koristimo?

1. pomou jednadbe

2. finansijske tablice

3. kalkulator (funkcije)4. raunarskim putem (softver)19. VRIJEDNOSNICE

ta ini jedan finansijski sistem?

Finansijska trita, finansijske insistucije, finansijski instrumenti.

FINANSIJSKI INSTRUMENTI SU: banke,fondovi, osiguravajue kue, komercijalne banke.

VRIJEDNOSNICE SU potraivanja u odnosu na gotovinski tok u vezi sa realnom imovinom.Vrijdnosnice kao istrument mogu biti:

1. dugovne(obveznice)-dunik

2. vlasnike (dionice)-vlasnik

*realna imovina-imovina kojom raspolaemo

Ko moe izdati vrijednosni papir?

Drava, osiguravajue kue, bake, firme.

Koje su to vrijednosti dunike i vlasnike?

Dunike su: obaveznice a vlasnike vrijednosti su dionice. Kad se izda obaveznica tad smo dunici a kad izdamo dionicu tada mjenjamo vlasnitvo.

20. TREA VRSTA PAPIRA su hibridne vrijednosnice koje su malo vlasnike a malo dunike pa se i zovu PRIORITETNE DIONICE.

Kako utvrditi vrijednost obaveznica?

Postoji ope pravilo vrjednovanja i vrijedi za bilo koju imovinu a glasi vrijednost imovine, projekta koji se utvruje na bazi sadanje vrijednosti investicija, gotovinskog toka.

Gdje trgujemo sa obaveznicama?

Izvan berze postoji jedno odjeljenje.

ta treba imati jedna obaveznica?

1. na koji iznos glasi obaveznica,

2. kupon-kolikoi odbacuje premije,

3. datum dospjea obaveznice,

4. kolatela-ta stoji iza obaveznice npr. imovina,hipoteka,

5. opoziv-mogunost odustanka

Kako se sa rizikom gleda na obaveznice, ko to procjenjuje?

Agencija za procjenu rizika- Standard, Mudy,s. Bond je naziv za obaveznicu. Obaveznica oznaena sa AAA je najkvalitetnija.

21. VRIJEDNOST OBAVEZNICE se utvruje po opem pravilu vrednovanja, to znai da se vrijednost utvruje na bazi gotovinskih tokova koji se oekuju od obaveznice u toku njenog ivotnog vijeka.

22. RAZLOZI ZA KRETANJE KAPITALA su viak kapitala na jednoj i manjak kapitala na drugoj strani.

ta su ukupne investicije?

Razlozi kretanja Meunarodnog kapitala je u nejednakosti investicija (ulaganja) i domae tednje. Zemlja koja ima veu tednju od investicija moe taj viak dati zemlji koja ima vee investicije od tednje. Ako ukupnu investiciju oznaimo sa I i tednju sa S, zaduenost z (delta) onda vrijedi sljedea jednaina: I=S+ z

ta je razlog kretanja kapitala?

Investiranje

23. PORTFOLIJO I PORTFEJ-portfolijo je skup imovine kojim raspolae odreeni subjekt a sastoji se od obaveznica, dionica.

Elementi optimiziranja port folija:

1. prinos-optimalno to vie ulaganja

2. rizik- optimalno to manje ulaganja.

Kako utvrujemo rizik tj. ukupnu zaradu optimiziranu portfoliju? Rizik je razlika izmeu oekivanog i dobijenog rizika.

Rizik se mjeri varijansom npr. ako je vea varijansa rizik je vei i obrnuto. Vjerovatnou rizika piemo sa P prinos tj. oekivanu stopu doprinosa P2. Od velikog broja moguih kombinacija prinosa i rizika investitor tj. ulaga e obino koncentrisati svoju panju za odreeni broj kombinacija za koji se maksimizira odreeni prinos uz odreeni rizik ili minimizira odreeni rizik za odreeni prinos. Takav skup kombinacija (fizik, prinos) zove se efikasna kombinacija portfelja, za to se optimiziranje porfelja postie investiranjem kapitala u nekoliko stavki: zemljana valuta, finansijski instrumenti.

24. TEHNIKE MEUNARODNOG PLAANJA-SWIFT (telekomunikacijski sistem) u Evropi CHIPS je telekomunikacijski sistem u Americi.

INSTRUMENTI MEUNARODNOG PLAANJA

Za privredna preduzea:

1. trgovaki kredit

2. bankarski zajam-kredit

3. mjenice, obaveznice, dionice, zajmovi od vanjskih filijala bankamaZa banke: (depoziti,trgovaki papir, zajmovi za dravuZa dravu: (mjenice, zajmovi, dionice)25. BILANSA PLAANJA

Je skup svih transakcija rezidenta neke zemlje sa inozemstvom u toku jedne godine iz koje se vidi koliki nam je deficit.

DEVIZNA TRITA

Predstavljaju institucionalnu i komunikacijsku mreu za trgovinu deviza. Deviza je depozitni novac koji glasi na stranoj valuti.

Koliko imamo deviznih trita u svijetu?

Onoliko koliko imamo parova valuta.

Kako se trguje na deviznim tritima?

Na principu arbitrae. Arbitraa je simuliteralna prodaja i kupovina valute s ciljem ostvarivanja profita koja je uvjetovana razlikom u cijenama jednoobrazno kotiniranih teajeva. U Arbitrau mogu biti ukljuene dvije ili vie valuta.

26. Finansijsko okruenje preduzea

Finansijski sistem predstavlja skup institucija, trita, pojedinaca, regulacije i tehnika kojima se trguje vrjedonosnicama

Orjenitisani berzama

Orjenitisani bankama

Razvijene i ne razvijene zemlje

Istono azijska kriza 1997. godine.27. Efikasnost i stabilnost finansijskog sistema

-Komercijalne banke

-Osiguravajue Kompanije

-Institucije bliske bankama:

tedionice

tedne i zajmovne institucije

Kreditna udruenja

Finansijske kompanije

Hipotekarne banke

*Invesiticijski posrednici:

-Mirovinski fondovi

- Uzajamni fondovi

-Kompanije za poslovanje vrijednosnicama

-Nefinansijske kompanije

-Efikasnost finansijskog sistema:

Konkurentno utvrdjivanje cijena

Minimizirani trokovi transakcija

Integrirani finansijski sistem

Ekonomija obima

Prirodni monopoli

Panika u bankarstvu, krah berzi, nestabilnost cijena28. Pojam i uloga finsnsijskog trita

Pribavljanje sredstava za svoje potrebe i dalje plasiranje istih

Trite novca:

-Glavni ponudioci- komercijalne banke, nefinansijske institucije, uzajamni fondovi, drava i sredinja banka

-Glavni traioci- dravna riznica, komercijalne banke, nefinansijske korporacije, finansijske korporacije, dileri-brokeri

Trite kapitala:

-Glavni ponudioci- mirovinski fondovi, osiguravajua drutva, domainstva, komercijalne banke

-Glavni traioci- preduzea, domainstva, drava

29. Vrste i karakteristike finansijskog trita

Formalnosi strukture:

-Berze,Vanberzanska trita,Nove ili ranije izdate primarna i sekundarna trita

Nain prodaje instrumenata: -otvoreno trite i sporazumno triteDospjeu instrumenata: novca i kapitala

Prema obliku trita: vlasititog kapitala i kreditna trita

Metodi trgovine: drabovna, dilerska i hibridna

Trite novca:

-Trite kratkoronih trezorskih zapisa

-Trite komercijalnih papira koje emituju preduzea i finansijske institucije

-Trite velikih bankarskih depozita

-Trite bankarskih akcepata

-REPO trite ( fjuersi)

-Trite srednjoronih notaTrite kapitala:

- Trite dravnih nota i obveznica

- Hipotekarno trite

- Trite korporacijiskih akcija

- Trite korporacijskih nota i obveznica

- Trzite municipalnih obveznica (lokalni prgani uprave)

30. POJAM NOVANE TRANSAKCIJE

PLATNA BILANSA

U savremenim meunarodnim ekonomskim odnosima, ne postoji samo jedno plateno sredstvo, umjesto toga formiraju se valutni autonomni sistemi u kojima se zakonska i definitivna sredstva plaanja javljaju nacionalne valute. Izvoz robe, domai izvoznik stie potrazivanje u inostranim nominiranim stranim valutama. U koliko domai izvoznik eli steeno potraivanje korisititi za plaanje u okviru nacionalanog sistema, mora izvriti konverziju domae valute u stranu. Na drugoj strani obaveze iz meunarodnih ugovora, domaci uvoznik moe izvriti i na 2 naina:

1. izvriti uplatu u valutnoj jedinici spoljno trgovinskog partnera

2. moe platiti domaom valutom uz uslov da strani partner ima mogunost potraivanja u domaoj valuti izvri zamjenu u svojoj nacionalanoj valuti

31. KONVERZIJA-potraivanja odvija se na deviznom tritu. Predmet konverzije je specifina roba deviza.

DEVIZA-potraivanje nominirana u stanoj valuti.

PLATNA BILANSA-sve ekonomske transakcije koje rezidenti izvre sa ne rezidnetima u toku odreenog vremenskog perioda, registriraju se na sistematizovan nain u platnu bilansu zemlje. Platna bilanasapredsavlja sistematizovan predmet ekonomske transakcije izmeu rezidenta i nerezidenta za odreeni vremenski period.

32. REZIDENT-je pravno lice koje ima svoje sjedite odnosno fiziko lice koje ima svoje prebivalite u dotinoj zemlji. Uobiajno da platni bilans predstavlja preliv transakcija zemlje sa inostranim, za period od godinu dana. Ali platni bilans se moe formirati i za krai vremenski period. Iako platna bilansa predstavlja pregled svih transakcija nacionalanih privreda sa inostranstvom, to ne znai da su sve transakcije koje su registrirane u platnoj bilansi izvrene odnosno potraivanja naplaena.33. EKONOMSKE TRANSAKCIJE-registriraju se u platnoj bilansi kao debitne i kreditne.

Kreditne-transakcije znae preliv deviza. Transakcije koje znae preliv deviza odnosno znae poveanje kupovne snage zemlje:

1.izvoz robe

2.izvoz usluga

3.jednostrani transferi

4.uvoz kapitala

5.izvz monetarnog zlata

U transakcije koje djeluju na smanjenje kupovne snage odnosno odliv deviza, debitne stavke:

1.uvoz usluga

2.jednostrani transferi

3.izvoz kapitala

4.uvoz monetarnog zlata34. JEDNOSTRANI TRANSFERI-su transferi koji nemaju kontra stav. U jednostrane transfere najee ubrajamo poklone,penzije,referacije,dravne pomoi.

35. KAPITALNE TRANSFERE-meunarodno kreteanje kapitala predstavlja transfer kupovne snage izmeu rezidenata i nerezidenata. Bilans kapitalnog transfera predstavlja pregled dugovanja i potraivanja zemalja prema inostranstvu u odreenom vremenskom periodu. Osnovni oblici meunarodnog dugoronog kapitala su:

1.direktne investicije

2.portfolijum investicije

36. DIREKTNE INVESTICIJE-predstavljaju meunarodno kretanje dugoronog kapitala koje je motivisano profitom i sitcanje prava vlasnitva. Osnovni subjekti direktnih investicija transnacionalne i umltinacionalane komapanije.37. Meunarodni finansijski sistemOsnove me.finansijskog sistema ine:

-Meunarodni monetarni fond(MFF)

- Meunarodna banka za obnovu i razvoj IBRD)

Finansiranje finansijskog trita je sutinski element meunarodnog poslovnog okruenja. Meunarodno trite kapitala pomae kompanijama da uveaju kapital i investiraju na finansijskim tritima.38. Meunarodno poslovno upravljanje

Razumjevanje nacionalnog i me.poslovnog okruenja obezbjeuje okvir za izgradnju koncepta me,poslovnog upravljanja. Svi aspekti upravljanja, ukljuujui i razliite funkcije, su pod uticajem brojnih faktora okruenja (nacionalnog imeunarodnog), koje stvara razliite izazove i opasnosti

39. Internacionalizacija i globalizacija poslovanja

Porast meuzavisnosti izmeu drava znai poveanje slobodnog kretanja roba, usluga, novca i ljudi preko nacionalnih granica.Globalizacija trita

Se odnosi na pribliavanje kupaca na tritima irom svijeta.Nike, Sony, Intel su samo neki od brojnih kompanija koje prodaju globalne proizvode.

40. Devizno ili internacionalno trite. Na ovom tritu se vri kupoprodaja stranih sredstava plaanja, usklauje ponuda i tranja deviza i njihov kurs.

Devizno trite obuhvata trgovinu devizama kao kratkoronim potraivanjima izraenim u stranom novcu to predstavlja poseban oblik novane imovine.

Devizno ili meunarodno trite. Devizno je trite deo ukupnog finnsijskog trita na kojem se prema utvrenim uslovima i pravilima trguje stranim valutama, odnosno razmenjuju devize. Osnovni zadatak mu je da snadbeva uesnike stranim sredstvima plaanja za plaanje uvoza i izvoza.1. VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA

2. OSNOVNI ELEMENTI TRANSAKCIJE KOJE OBUHVATAJU KAMATU

3. METODI OBRAUNA KAMATE

4. INVESTICIONA FUNKCIJA U BANKARSTVU

5. INVESTICIONI INSTRUMENTI

6. INSTRUMENTI TRITA NOVCA7. INSTRUMENTI TRITA KAPITALA

8. OSTALI INVESTICIONI INSTRUMENTI NOVIJEG DATUMA

9. FAKTORI KOJI UTIU NA IZBOR INVESTICIONIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA

10. UVOD U MEUNARODNO BANKARSKO POSLOVANJE

11. KONCETRACIJA BANAKA

12. UNIVERZIJALIZACIJA BANAKA

13. DEREGULIZACIJA NACIONALNIH BANKARSKIH SISTEMA

14. OSTALE PROMJENE

15. BANKARSTVO NA MALO

16. BANKARSTVO NA VELIKO

17. MEUNARODNO BANKARSTVO

18.VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA

19. VRIJEDNOSNICE

20. TREA VRSTA PAPIRA21. VRIJEDNOST OBAVEZNICE 22. RAZLOZI ZA KRETANJE KAPITALA23. PORTFOLIJO I PORTFEJ24. TEHNIKE MEUNARODNOG PLAANJA

25. BILANSA PLAANJA

26. Finansijsko okruenje preduzea

27. Efikasnost i stabilnost finansijskog sistema

28. Pojam i uloga finsnsijskog trita

29. Vrste i karakteristike finansijskog trita

30. POJAM NOVANE TRANSAKCIJE

PLATNA BILANSA31. KONVERZIJA32. REZIDENT33. EKONOMSKE TRANSAKCIJE34. JEDNOSTRANI TRANSFERI35. KAPITALNE TRANSFERE36. DIREKTNE INVESTICIJE37. Meunarodni finansijski sistem

38. Meunarodno poslovno upravljanje39. Internacionalizacija i globalizacija poslovanja40. Devizno ili internacionalno trite