Magistarska teza

Procjena profesionalnog rizika kao element upravljanja kvalitetom radne sredine

4. METODE PROCJENE PROFESIONALNOG RIZIKA4.1. Metode procjene rizika prema raspoloivim podacima S obzirom na podatke koje koriste, metode za procjenu rizika mogu biti:

kvalitativne; kvantitativne; kombinovane (2,4,5,8,11,79(. Kvalitativne metode se primjenjuju kada su raspoloivi nenumeriki podaci po kojima se vri procjena rizika. Procjena se vri opisno u verbalnim kvalifikacijama (veliki rizik, umjereni rizik" i sl.) (2,8,79(. Za ove metode nisu potrebni podaci iz predhodnog radnog vijeka tehnolokog sistema. Ocjene se formiraju na bazi teorije skupova, logike i drugih tehnika u operisanju sa neizvjesnostima.Kvantitativne metode se zasnivaju na podacima iz prethodnog ivota posmatranog sistema, odnosno na statistiki obraenim podacima o radu posmatranog objekta/sistema i o svim dogaajima koji su bili relevantni za rizik pojave odreenih tetnih dogaaja (1,2(. Uz to se postavlja uslov potpunog poznavanja dinamike nastanka tetnog dogaaja. Meutim, primjena kvantitativnih metoda zahtjeva pouzdane podatke, to najee nije mogue obezbijediti. U mnogim sluajevima raspoloivi statistiki podaci o prethodnim tetnim dogaajima su nepotpuni ili nisu dovoljno statistiki signifikantni. Ako je i bilo slinih tetnih dogaaja na posmatranim ili na drugim istim ili slinim sistemima svaki tetni dogaaj je po nekim svojstvima specifian. Zato je skup ovih podataka najee statistiki nehomogen, pa su i rezultati statistike analize, a time i procijenjeni rizici, nedovoljno tani i nepouzdani.

Kombinovane metode koriste egzaktne i relativne numerike vrijednosti dobijene kvantitativnom i kvalitativnom analizom, koje se zatim procjenjuju i rangiraju metodama ekspertnog ocjenjivanja. S obzirom da esto nije mogue odrediti vjerovatnou, a ni veliinu posljedica, ove veliine se procjenjuju i rangiraju od strane eksperata. Skale vjerovatnoe i posljedica su osnov za procjenu mjere rizika, koja se najee odreuje kao zbir ili proizvod vjerovatnoe i potencijalnih efekata. Ovako odreenoj kvantitativnoj mjeri rizika pridruuje se i kvalitativno tumaenje. 4.2. Metode procjene rizika prema aspektu primjeneS obzirom na aspekt primjene metode procjene rizika su:

metode za procjenu rizika tehnolokih sistema; metode za procjenu rizika radne djelatnosti ljudi; metode za procjenu rizika upravljake djelatnosti/menadmenta; metode za analizu akcidenata (4(. U okviru ovih metoda koriste se mnogi alati ili procedure iz oblasti analize pouzdanosti, bezbjednosti, teta, kao dio metodologije za procjenu rizika. Metode za procjenu rizika tehnolokih sistema su:

Analiza energije (Energy Analysis - EA); Studije hazarda i operabilnosti (Hazard and Operability Studies - HAZOP); Analiza naina, efekata (i kritinosti) otkaza (Failure Mode And Effects (and Criticality) Analysis - FMEA/FMECA); Analiza stabla otkaza (Fault Tree Analysis - FTA); Analiza stabla dogaaja (Event Tree Analysis - ETA); Dijagram bezbjednosne barijere (Safety Barrier Diagram); Dijagram uzrok-posljedica (Cause-Consequence Diagram); Matrica reakcije (Reaction Matrix); Modeli analize posljedice (Consequence Analysis Models) (4,45(.Metode za procjenu rizika radne djelatnosti ljudi su: Analiza ljudske greke (Human Error Analysis); Procjena pouzdanosti ovjeka (Human Reliability Assessment HRA); Tehnika za predvianje nivoa ljudske greke (Technique for Human Error Rate - THERP); Kognitivna pouzdanost i metod analize greke (Cognitive Reliability and Error Analysis Method - CREAM); Hijerarhijska analiza zadatka (Hierarchical Task Analysis); Kognitivna analiza zadatka (Cognitive Task Analysis - JSA); Analiza bezbjednosti rada (Job Safety Analysis) (4(.Metode za procjenu rizika upravljake djelatnosti/menadmenta su:

Auditi Uopte (Audits in general); Propust menadmenta i stablo rizika (Management Oversight and Risk Tree - MORT); Meunarodni sistem normiranja bezbjednosti (International Safety Rating System- ISRS); Audit bezbjednosti, zdravlja i okruenja (Safety, Health and Environment audit - SHE); Studija kulture bezbjednosti, opasnosti i operabilnosti (Safety Culture Hazard and Operability Stydy SCHAZOP) (4(.Metode za analizu akcidenta su: Evolucija akcidenta i metod barijere (Accident Evolution and Barrier Method - AEB); Sekvenciranje multilinearnih dogaaja (Multilinear Events Sequencing - STEP); Analiza promjena (Change Analysis); Analiza odstupanja (Deviation Analysis); Analiza funkcije bezbjednosti (Safety Function Analysis) (4(.Treba napomenuti da pojedini metodi-alati i procedure mogu biti korieni za razliite aspekte procjene rizika (Analiza stabla greke, Studije hazarda i operabilnosti, Analiza bezbjednosti rada, Analiza promjena). Takoe, treba naglasiti da se u okviru metoda za procjenu rizika esto koriste alati i procedure prethodne analize opasnosti: ek-liste (checklists), "ta-ako" analiza ("What-if" Analysis), Prethodna analiza opasnosti (Preliminary Hazard Analysis).Prema literaturnom izvoru Harms-Ringdahl L. izdvojeno je 10 metoda koji se najee primenjuju u praksi i za njih je dat uporedni pregled karakteristika u tabeli 4.1., a podruje primjene, prednosti i nedostaci u tabeli 4.2. Tabela 4.1. Pregled nekih karakteristika metoda - alata i procedura za procjenu rizika (4,45(Metodi -

Alati i procedureAspektCiljPotrebne informacijeVrijeme analize*Tip rezultata

1. Analiza energije TehnikiIdentifikacija opasnosti tipa energija.Opti opis ili usmeni izvetaj.Obimne, ali

nedetaljne informacije.1 h - 4hKvalitativan

2. HAZOPTehnikiIdentifikacija opasnosti i problema operabilnosti.Detaljne informacije.1-2 nedeljeKvalitativan

3. FMEATehnikiIdentifikacija naina otkaza i potencijalnih efekata na sistem.Detaljne informacije.1 dan do

2 nedeljeKvalitativan

1. Analiza stabla greke

Tehniki,

Aspekt radne djelatnostiGrafoanalitiki model greke tehnolokog sistema ili greke ovjeka.Obimne, ali

nedetaljne informacije. Detaljne informacije.1 dan do

4 nedeljeKvalitativankvantitativan

2. Analiza stabla

dogaajaTehniki,

Aspekt radne djelatnostiModeliranje neeljenog dogaaja kroz identifikaciju sekvenci dogaaja.Obimne, ali nedetaljne informacije. Detaljne informacije.4 dana do2 nedeljeKvalitativankvantitativan

3. Analiza greke ovjekaAspekt radne djelatnostiIdentifikacija potencijalnih greaka ovjeka i njihovih efekata ili identifikacija uzroka greakaDetaljne informacije2 dana do

1 nedeljeKvalitativankvantitativan

4. Analiza bezbjednosti radaTehniki,

Aspekt radne djelatnostiIdentifikacija opasnosti na radnom mjestu.Opti opis ili usmeni izvetaj.Obimne, ali

nedetaljne informacije.2 sata do2 danaKvalitativan

5. Analiza odstupanjaTehniki,Aspekt rad. djelatnosti,OrganizacioniIdentifikacija i analiza odstupanja koja mogu dovesti do akcidenata ili drugih problema u sistemu.Opti opis ili usmeni izvetaj.Detaljne informacije.4 sata do

2 danaKvalitativan

6. Analiza funkcije bezbjednostiTehniki,Aspekt rad. djelatnosti, OrganizacioniIdentifikacija parametara/karakteristika bezbjednostiOpti opis ili usmeni izvetaj.Detaljne informacije1 dan do

1 nedeljaKvalitativan

7. Analiza

promjenaTehniki,

Aspekt rad. djelatnosti, OrganizacioniIdentifikacija bazinih promjena koje mogu poveati rizik sistema.Obimne ali

nedetaljne informacije.2 dana do

1 nedeljaKvalitativan

*Gruba pretpostavka, zavisi od mnogo faktora, predpostavlja tipinu aplikaciju na sistem ograniene kompleksnosti

Tabela 4.2. Podruje primjene, prednosti i nedostaci metoda-alata i procedura za procjenu rizika (4(Metodi-alati i procedurePodruje primjenePrednostiNedostaci

Analiza energije Svi tipovi sistema.Jednostavan metod, brz, daje pregled stanja energije u sistemu.Ogranien samo na analizu energije.

HAZOPSvi tipovi sistema (posebno hemijska postrojenja). Jasno definisana pravila primjene metoda, identifikuje sve tipove opasnosti, pogodan za analizu kompleksnih sistema, dobar alat za identifikaciju neefikasnih procesa .Moe biti skup i zahtjevati dosta vremena, zahtjeva struan i disciplinovan tim i timske sposobnosti i vjetine, obiman je i daje suvie opti uzrok otkaza.

FMEASvi tipovi sistema (posebno avio i nuklearna postrojenja).Dobro afirmisan, meunarodno standardizovan metod, pogodan za identifikaciju pojedinanih otkaza (otkaza elemenata sistema).Zahtjeva dosta vremena i relativno je skup, obiman je, daje opti uzrok otkaza, ne moe prikazati sve interakcije u sistemu.

Analiza stabla otkaza Svi tipovi sistema. Dobro afirmisan, meunarodno standardizovan metod, razmatra interakciju dogaaja i greaka, daje rang listu i kombinacije kritinih elemenata, izvrstan alat za modeliranje redundansi i doputene tolerancije greaka, moe da koristi statistike podatake o nastalim otkazima za izraunavanje vjerovatnoe neeljenog -vrnog dogaaja. Zahtjeva dosta vremena, moe biti skup, ne registruje skrivene greke, binaran (koristi da/ne logiku), ne moe da modelira vremenski razvoj dogaaja.

Analiza stabla dogaajaSvi tipovi sistema.Dobro afirmisan metod, daje jasan pregled redosljeda dogaaja poslije otkaza, izvrstan alat za formiranje modela i vremenskog razvoja dogaaja, prua osnov za izraunavanje vjerovatnoe dogaaja.Zahtjeva dosta vremena, moe biti skup, prilino teak za primjenu, binaran (koristi da/ne logiku).

Analiza ljudske greke Svi tipovi sistema (posebno avio, nuklearna i hemijska postrojenja).Jasna, prilino jednostavna primjena, identifikuje ljudske greke i naine za smanjenje greaka, idealan je za analizu poslova na opasnim radnim mjestima.Veoma teak za modeliranje, kvantifikacija moe biti nepouzdana kao i ponaanje ljudi, prikupljanje podataka moe biti teko i formirane baze podataka su reprezentativne samo za tano definisane zadatke.

Analiza bezbjednosti radaSvi tipovi sistema.Jednostavan za uenje i primjenu u klasinim sistemima.Suvie tradicionlan, ne moe pronalaziti nove opasnosti i rizike, nepodesan za primjenu u automatizovanim sistemima.

Analiza odstupanjaSvi tipovi sistema. Opti metod, primjenljiv na sve aspekte razmatranja sistema

(tehniki aspekt, aspekt radne djelatnosti, organizacioni), ima jednostavne i fleksibilne principe.Osjetljiv za struktuiranje zbog velikog broja moguih odstupanja na razliitim nivoima.

Analiza funkcije bezbjednostiSvi tipovi sistema. Opti metod, primenljiv na sve aspekte razmatranja sistema

(tehniki aspekt, aspekt radne djelatnosti, organizacioni), usmjeren na bezbjednost sistema.Prilino teak za primjenu, rezultati mogu biti dati u razliitim formama to oteava analizu.

Analiza promjenaSvi tipovi sistema. Opti metod, primenljiv na sve aspekte razmatranja sistema

(tehniki, aspekt radne djelatnosti, organizacioni), ima jednostavne i fleksibilne principe.Pretpostavlja da je originalni sistem dovoljno bezbjedan, zasnovan na akcidentima koji su se dogodili.

4.2.1. Analiza bezbjednosti rada (Job Safety Analysis) Analiza bezbjednosti rada je kvalitativna analiza koja koristi izvjetaje ili skale za opis veliine potencijalnih posljedica i vjerovatnoa pojava tih posljedica, koje se mogu prilagoditi razliitim okolnostima (4(.Najee se primenjuje na licu mjesta za rutinske aktivnosti, kao preventiva za bezbjedan rad. Sprovodi se tako to se sistem razloi na osnovne elemente i identifikuje opasnost koja se moe javiti u tim elementima. Zatim se procjenjuje vjerovatnoa i posljedica svake od opasnosti. Prikupljeni podaci se unose u matricu na osnovu koje se odreuje rizik. Na taj nain se postie odgovarajua kontrola svake aktivnosti, u zavisnosti od rizika.Analiza bezbjednosti rada se sastoji iz sljedeih faza i to:

Priprema; Struktuiranje; Identifikacija; Procjena rizika; Predlaganje mjera zatite; Sumiranjem rezultata (4(.Priprema podrazumjeva prikupljanje informacija potrebnih za analizu, definisanje i uspostavljanje granica radnih zadataka koji se analiziraju. Struktuiranje podrazumjeva sastavljanje detaljne liste razliitih faza djelatnosti. Osnovni materijal sadri standardne instrukcije za obavljanje djelatnosti. Razmatraju se: standardna radna procedura, priprema za rad i zavretak rada, periferne i povremene aktivnosti (nabavka materijala, ienje itd.), nepravilnosti u radu, rad u cjelini i odnos sa opisom radnog procesa, planiranjem i drugim relevantnim zadacima. U zavisnosti od tipa djelatnosti mogu se ukljuiti i ove komponente: odravanje, kontrola i najvaniji tipovi popravki.

Identifikacijom se otkrivaju opasnosti koje mogu nastati pri normalnom funkcionisanju sistema ili u sluaju otkaza. Postupak identifikacije se moe olakati analizom sljedeih pitanja: Kakav tip povrede se moe pojaviti (ukljetenja/nagnjeenja, udarci, posjekotine, ubodi, opekotine, trovanje)? Da li se posebni problemi ili nedostaci mogu uveati u toku rada? Da li je radni zadatak teak ili nelagodan? Da li se zadatak obino obavlja na drugaiji nain od preporuenog ili postoji tendencija odstupanja od redovne procedure?

Procjena rizika podrazumjeva procenjivanje svake identifikovane opasnosti. Metoda ne preporuuje tip procjene koji treba koristiti, tako da se mogu koristiti razni pristupi klasifikacije i procjene rizika.

Predlaganje mjera zatite je najvanija faza u kojoj se daju predlozi koji se odnose na: unapreenje opreme i pomonih sredstva za rad, sredstava i opremu za linu zatitu na radu, metode i procedure rada, eliminaciju odreenih radnih procedura, poboljanje poslovnih instrukcija, obuke, i drugo. Predloene mjere se unose u obrazac izvetaja.

Analiza se zakljuuje sumiranjem rezultata. U jednostavnim sluajevima moe se koristiti obrazac za izvjetavanje o rezultatima. Moe se koristiti i lista radnih zadataka i zapisnik o analizi da bi se dobile poboljane radne instrukcije.

4.2.2. Analiza funkcije bezbjednosti (Safety Function Analysis) Analiza funkcije bezbjednosti je tehnika i/ili organizaciona funkcija koja moe smanjiti vjerovatnou i posljedicu udesnih ili drugih neeljenih dogaaja u tehnolokom sistemu (4(.Najei parametri kojima se opisuje funkcija bezbjednosti su:

Nivo apstrakcije koji poinje sa najniim nivoom konkretnog rjeenja, na primjer razmatranje temperaturnog reima. Na viem nivou, razmatra se zatita od prekoraenja optimalne temperature (funkcionalno rjeenje), a na jo viem, automatska kontrola ili regulacija procesa; Nivo sistema koji se odnosi na hijerarhiju. Primjeri nivoa su: elementi tehnolokog sistema, tehnoloki procesi ili itav tehnoloki sistem. Tip funkcije bezbjednosti: tehnike, organizacione i ljudske; Tip objekta na koji se odnosi funkcija bezbjednosti.Najznaajnije karakteristike funkcije bezbjednosti su:

posljedice otkaza funkcije, koje opisuju da li otkaz direktno vodi nesrei, latentnom neuspjehu ili neemu drugom; otpornost funkcije prema devijacijama; provjera da li se rezultati funkcije slau sa oekivanim ishodom; efikasnost funkcije u postizanju definisanih ciljeva.Analiza funkcije bezbjednosti sastoji se iz sljedeih faza: Priprema; Selekcija opasnosti; Identifikacija; Struktuiranje i klasifikacija; Ocjena; Prijedlog poboljanja; Izrada izvjetaja (4(.Priprema obuhvata odreivanje osnovnih ciljeva i uslova ogranienja, kao to su: granice sistema, identifikacija opasnosti, vrste opasnosti, operativni uslovi, vremenski rok za sprovoenje analize i dr.

Selekcija opasnosti je odreivanje opasnosti za svaku funkciju bezbjednosti koja se analizira. Broj opasnosti moe biti veliki, pa se treba ograniiti na najbitnije.

Identifikacija se odnosi na odreivanje optih i najvanijih funkcija bezbjednosti. Pitanja od znaaja za identifikaciju su: Kako odrati malu vjerovatnou pojave neeljenog dogaaja? Kako odrati nizak nivo posljedica? Kako smanjiti tetu usljed pojave neeljenog dogaaja? Odgovori na ova i slina pitanja se mogu dobiti intervjuima ili diskusijama, a kao rezultat se dobija lista funkcija bezbjednosti.

Struktuiranjem i klasifikacijom se funkcije iz prethodne liste klasifikuju po logikom nivou kako bi se olakao proraun i naknadna procjena. Za to ne postoji jedinstveno rjeenje, ve je, esto, klasifikacija iterativni proces s ciljem da omogui jednostavnu i logiku prezentaciju. Od velikog znaaja za struktuiranje moe biti razmatranje predloenih parametara funkcije bezbjednosti: nivo apstrakcije, nivo sistema, tip funkcije bezbjednosti i tip objekta.

Efikasnost se odreuje na osnovu procjene karakteristika funkcije bezbjednosti i to: znaaja, efektivnosti i cilja (namjene).

Znaaj se kategorie u etiri grupe i to:

0. nema uticaja na bezbjednost;

1. mali uticaj na bezbjednost;

2. vei uticaj na bezbjednost;

3. veliki uticaj na bezbjednost.

Efektivnost se izraava kao stepen uspjenosti u funkciji pouzdanosti i funkcionalnosti, u obimu od 0% za funkciju za koju se procjenjuje da e otkazati pod svim okolnostima, do preko 99,99% za funkciju koja dobro funkcionie.

Cilj (namjena) je posebno znaajna u segmentu planiranja, kada su ponuene osnove za definisanje ciljeva u skladu sa razliitim rjeenjima. Na osnovu cilja funkcija se djeliti u etiri grupe i to :

a) bez cilja, i bez uticaja na bezbjednost;

b) bez cilja, ali malog uticaja na bezbjednost;

c) sa ciljem, ali takoe i drugim funkcionalnim podlogama;

d) sa visoko odreenim ciljem za poboljanje bezbjednosti (vjerovatnoa ili smanjenje posljedica).

Ocjenom se analizira da li su one dovoljno dobre i da li je njihovo obezbjeivanje dovoljno za kontrolu nivoa rizika. Za svaku funkciju je potrebno izvriti procjenu prihvatljivosti i preporuiti poboljanja.

Prijedlog poboljavanja se vri u cilju poveanja efikasnosti i/ili eliminacije kritinih taaka.

Analiza funkcije bezbjednosti se zavrava izradom izvetaja, gdje se sumiraju rezultati, pretpostavke i daje osnova za procjenu.4.3. Metode procjene rizika na radnom mjestu Razliitost tehnologija i nivoa organizovanosti preduzea doveo je do pojave veeg broja optih metoda za procjenu rizika na radnom mjestu:

AUVA; Australijski savjetodavni standard 2000; KINNEY; BG;

kombinovene, SME, ERGORISK-Hrvatska metoda za izradu procjene rizika, WK i druge.Iako su meusobno razliite u pojedinostima sve ove metode u cjelini su manje-vie sline, jer se rizik na radnom mjestu uvIjek procjenjuje na osnovu utvrenih opasnosti i tetnosti, uzimajui u obzir vjerovatnou, uestalost, trajanje izloenosti i teinu moguih povreda ili oboljenja.

4.3.1. AUVA metoda procjene rizika Kod AUVA metode postoje dva osnova pristupa koji:

se zasniva na radnom mjestu, tako to se ispituje odreeno radno mjesto na temelju postavljenog zahtjeva; se zasniva na odreenim opasnostima/tetnostima, tako to se ispituju radna mjesta na temelju odreenih vrsta opasnosti/tetnosti.Prema ovoj metodi vrednuje se uestalost, nivo zatite, vjerovatnoa, teina posljedica, procjenjuje se rizik i odreuju mjere zatite.Nivo rizika (NR) je definisan kao proizvod ranga vjerovatnoe nastanka neeljenog dogaaja (RV) i ranga teine mogue povrede (RT) (4,7,45,58(.

NR = RV * RT

Vjerovatnoa nastanka opasnosti, odnosno tetnosti zavisi od izloenosti zaposlenih opasnostima i tetnostima i stanja radne sredine (postojeeg stanja bezbjednosti i zdravlja na radu). Izloenost zaposlenih opasnostima i tetnostima se vrednuje prema tabeli 4.3. Stanje radne sredine, odnosno postojee stanje bezbjednosti i zdravlja na radu, odreeno je elementima, datim u tabeli 4.4. Na osnovu nivoa usklaenosti sa zahtjevima bezbjednosti i zdravlja na radu odreuje se rang stanja radne sredine, prema tabeli 4.5. Proizvod ranga izloenosti i ranga stanja radne sredine odreuje mjeru vjerovatnoe nastanka opasnosti, odnosno tetnosti prema tabeli 4.6. Rang vjerovatnoe nastanka opasnosti, odnosno tetnosti odreuje se prema tabeli 4.7. Rang teine moguih posljedica odreuje se prema tabeli 4.8.Tabela 4.8. Rang teine posljedica (4,45(Opis posljediceRangiranje teine

mogue posljediceRangiranje teine

mogue posljedice

Dovoljna samo prva pomo(nagnjeenje, male posjekotine, ubodi, manje kontuzije, ogrebotine, oguljotine)Vrlo laka1

Medicinski tretman sa bolovanjem do 3 do 15 dana(razderotine, nagnjeenja, otok, krvni podliv, vee posjekotine, ubodi, ugrizi, povrinske opekotine i smrzotine I i II stepena, naprsnua kosti bez dislokacija i krvarenja, povreda kapaka, povrede nejonizirajuim zraenjem, uganua, laka akutna trovanja)Laka2

Ljeenje koje ukljuuje i hospitalizaciju, bolovanje od 16 do 30 dana(vee rane, ubodi, nagnjeenja, iaenja, prelomi, bolesti koje mogu ograniiti radnu sposobnost, akutna trovanja koja su otetila funkciju organa)Srednje teka3

Trajno izmjenjena radna sposobnost, bolovanje preko 40 dana(tee povrede glave i kime, viestruki prelomi, povrede unutranjih organa, amputacije, udar elektrine struje, udar groma, trovanja opasna po ivot)Teka4

Kolektivna povreda i/ili trajno ugroavanje ivotnih funkcija i/ili povreda sa smrtnim ishodomSmrtna ili kolektivna5

Rang/nivo rizika se odreuje upotrebom tabele 4.9. Rangiranje rizika se moe vriti prema petostepenoj skali datoj tabelom 4.10. ili prema trostepenoj skali datoj u tabeli 4.11.

Tabela 4.9. Rangiranje rizika prema AUVA metodi (4,45(Rang

vjerovatnoe5510152025

448121620

33691215

2246810

112345

12345

Rang teine posljedice

Tabela 4.10. Rangiranje rizika prema petostepenoj skali (4,45(Mjera rizikaKvalitativno rangiranje rizikaKvantitativno rangiranje rizika

1,2Beznaajan, zanemarljivI

3,4,5MaliII

6,8,9SrednjiIII

10,12,15,16VisokIV

20,25EkstremniV

Tabela 4.11. Rangiranje rizika prema trostepenoj skali (4,45(Mjera rizikaKvalitativno rangiranje rizikaKvantitativno rangiranje rizika

1,2,3,4,5,6,7,8,9PrihvatljivA

10,12SrednjiB

15,16,20,25VisokC

Rang rizika se odreuje za svaku identifikovanu, odnosno moguu opasnost i tetnost na radnom mjestu i u radnoj sredini. Rang rizika radnog mjesta odreen je najviim rangom rizika od pojedine opasnosti, odnosno tetnosti. Radna mjesta sa rangovima rizika I i II na petostepenoj skali, odnosno sa rangom A na trostepenoj skali, smatraju se radnim mjestima sa prihvatljivim rizikom. Rangovi rizika III, IV i V na petostepenoj skali, odnosno sa rangovi B i C na trostepenoj skali, odreuju radna mjesta sa poveanim rizikom.Matrice rizika se formiraju na osnovu ravni rizika. Na slici 4.1. prikazana je ravan rizika odreena koordinatnim osama vjerovatnoe i posljedice rizinog dogaaja. Na osnovu izraza u ravni rizika su odreene krive iste vrijednosti rizika - izo-linije rizika. Takoe je predstavljena i izo-linija prihvatljivog rizika.

Slika 4.1. Ravan rizika (4(4.3.2. Australijski savjetodavni standard 2000Prema ovom standardu procjena rizika obuhvata 5 koraka, koji su prikazani na slici 4.2:

Slika 4.2. Proces upravljanja rizikom prema Australijskom savjetodavnom standardu 2000 (45(Kontrolna lista za utvrivanje opasnosti obuhvata podatke o:

radnom okruenju (pristup radnom mjestu, zagaenje vazduha, ogranieni prostor, ekstremne temperature, osvjetljenje, mentalni stres,..); energiji (struja, gravitacija-padovi, klizanje, padanje predmeta, kinetika energija pokretnih objekata, zraenje-jonizovano i nejonizovano, vibracije, buka,..); fizikim naporima (naprezanje, ergonomija); supstancama (kontak sa hemikalijama, poar i eksplozija..); aerosolima (praina, gasovi, dim, para); mikroorganizmima (bakterije, gljivice, virusi, paraziti); postrojenjima (pokretna i fiksna postrojenja i vozila, oprema pod naponom, aparati,.).Prije procjene rizika treba utvrditi da li su potencijalni rizici relativno mali ili se tiu oblasti za koje postoje opte priznati standardi i konvencije.Aktivnosti koje imaju pomonu ulogu u identifikovanju opasnosti su:

obilazak i pregled svakog zadatka ili lokacije; razgovor sa radnicima (o problemima i incidentnim sluajevima, nezabiljeenim lakim povredama); konsultacije sa nadlenim dravnim organima i strukovnim udruenjima; testiranje postrojenja, opreme i nivoa buke; analiziranje izvjetaja i podataka (incidenata, albi radnika, bolovanja); analiza informacija od projektanata, proizvoaa i dobavljaa; praenje stanja radne i ivotne sredine; analiza podataka o medicinskim pregledima.Prema Australijskom savjetodavnom standardu nivo rizika je jednak proizvodu vjerovatnoe pojave opasnog dogaaja i posljedice njegove realizacije po bezbjednost i zdravlje zaposlenih (45(.

Australijski savjetodavni standard 2000 predvia dva postupka procjene rizika:1. Postupak obuhvata sljedee korake: za svaki rizik utvrditi vjerovatnou deavanja incidenta; utvrditi posljedice incidenta imajui na umu postojee mjere zatite; pomnoiti vjerovatnou deavanja incidenta i posljedicu da bi se utvrdio nivo rizika; sa svaki rizik definisati mjere zatite i prioritete.Vjerovatnoa incidenta se odreuje prema tabeli 4.12. a posljedice incidenta se kvantifikuju prema tabeli 4.13. Odreivanje nivoa rizika se vri prema tabeli 4.14. Rangiranje rizika prema prioritetu vri se prema tabeli 4.15.

Tabela 4.14. Nivo rizika prema Australijskom savjetodavnom standardu 2000 (45(VjerovatnoaPosljedice

EkstremneVelikeUmjereneMale

Vrlo vjerovatno1234

Vjerovatno2345

Nevjerovatno3456

Vrlo nevjerovatno4567

Tabela 4.15. Rang rizika prema prioritetu (45(RezultatRadnja

1,2 i 3Odmah uraditi neto sa ovim rizikom

4 i 5 to prije uraditi neto u vezi sa ovim rizikom

6 i 7 Ovi rizici ne zahtjevaju trenutnu panju

2. Postupak predvia ocjenu rizika upotrebom kalkulatora na sljedei nain, prema slici 4.3.:a) za svaki rizik

utvrditi vjerovatnou da opasnost izazove povredu ili bolest; utvrditi duinu izlaganja osobe; utvrditi mogue posljedice; izraunati rang rizika upotrebom kalkulatora. b) na osnovu ranga rizika odrediti prioritete rizika koji zahtjevaju akciju.Upotreba kalkulatora podrazumjeva:

oznaiti taku na skali vjerovatnoe; povui liniju koja povezuje taku na skali vjerovatnoe sa takom na skali izloenosti; produiti liniju do presjeka sa linijom veze; od take na liniji veze povui liniju kroz odgovarajuu taku na skali moguih posljedica; produiti liniju do presjeka sa skalom ranga rizika.

Slika 4.3. Kalkulator za ocjenu rizika (45(Prioriteti mjera prema Australijskom savjetodavnom standardu 2000 odreuju se prema tabeli 4.16.

Najee je potrebno upotrijebiti vie od jedne mjere zatite u svrhu zadovoljavajueg upravljanja rizikom. Ako mjere zatite vie prioriteta nisu primjenjljive, treba se usredsrediti na mjere nieg. Primjena zatitnih mjera ukljuuje:

izradu radnih procedura upravljanje, nadzor i obaveze radnika moraju biti jasno definisane; komunikaciju informisanje zaposlenih o zatitnim mjerama; obezbjeenje obuke i instrukcija osigurava da se zatitne mjere pravilno primjenjuju; odravanje znaajan dio procesa primjene zatitnih mjera.Kontrola primjene zatitnih mjera treba utvrditi:

da li se primjenjuju kako je planirano; da li zaista funkcioniu; da li primjena zatitnih mjera rezultira novim problemom.4.3.3. KINNEY metoda procjene i vrednovanja rizikaKINNEY metoda procjene i vrednovanja rizika usljed pojave utvrenih opasnosti bazira se na osnovu razmatranja:

Vjerovatnoe mogueg dogaaja V; Posljedice teina povreda ili oboljenja P; Uestalosti (vrijeme izlaganja opasnostima/tetnostima) U (5,38,66(.Poslije identifikacije opasnosti i formiranja zapisa o identifikovanim opasnostima pristupa se rangiranju rizika. Kriterijumi za rangiranje rizika ovom metode dati su u tabeli 4.17.Na osnovu vjerovatnoe, posljedica i uestalosti nivo rizika se rauna kao njihov proizvod (5,38,66( prema tabeli 4.18.Tabela 4.18. Nivo rizika prema KINNEY metodi (5,38,66(RANGNIVO RIZIKA (R)

IR ( 20 Prihvatljiv

II 20 < R ( 70 Mali; Potreban oprez, rijeiti ga redovnom procedurom- radnim uputstvom.

III 70 < R ( 200 Umjereni; Potrebne mjere, moraju se utvrditi odgovornosti rukovodstva.

IV200 < R ( 400 Visoki; Potrebna brza reakcija od strane vieg rukovodstva, zahtjevati poboljanje od prvog pretpostavljenog.

VR ( 400 Ekstremni rizik; Prekinuti aktivnost; Potrebna momentalna akcija od strane najvieg rukovodstva.

Rizici I i II predstavljaju prihvatljive, tj. radna mjesta nisu sa poveanim rizikom. Stepen III je je granina vrijednost i doputen je ako se predloenim mjerama bezbjednosti i zdravlja na radu rizik moe svesti na prihvatljiv. Stepeni IV i V predstavljaju neprihvatljive rizike, tj. radna mjesta se aktom o procjeni rizika proglaavaju radnim mjestima sa poveanim rizikom.

4.3.4. BG metoda procjene rizika

Rizik matrica BG metode prema poboljanoj verziji Nohl-Thimeckeove matrice (Nohl, J., Thiemecke, H. (1988): Systematik zur Durckfhrung von Gefhrdungsanylisen, Tail I und Tail II: Schriftenreiche der Bundesanstaltfr Arbeitschutz Fb Nr.536, Fb Nr.542; Dortmund, objavljeno u: Gruber, H., Mierdel, B. (1997): Leitfaden fr die Gefhrdungsbeurteilung, Verlag Tecnik ( Informacion, Bochum) omoguava da se na presjeku reda i kolone oita broj koji predstavlja veliinu rizika (60,61( prema tabeli 4.19. Kategorija izloenosti se odreuje prema tabeli 4.20. Znaenje vrijednosti rizika u smislu hitnosti preduzimanja mjera zatite dati su u tabeli 4.21.Tabela 4.21. Hitnost preduzimanja mjera (61(Vrijednost rizikaHitnost preduzimanja mjera zatite

1, 2, 3, 4, 5Mali rizik, nije potrebno planirati ni poduzimati dodatne mjere, odravati sistem takvim kakav je sada.

6, 8, 9Poveani rizik, neophodno planirati i preduzeti mjere u roku od jedne do dvije godine(.

10, 12Srednje velik rizik, neophodno planirati i preduzeti mjere u roku od 6 mjeseci.

15, 16Velik rizik, neophodno planirati i preduzeti mjere u roku od mjesec dana.

20, 25Osobito velik rizik, zaustaviti proces rada u podruju opasnosti i odmah preduzeti mjere.

4.3.5. Ostale metodeIspitivanja i analizu radnih mjesta u cilju procjene rizika na radnim mjestima moe se vriti putem opservacije i mjerenja primjenom kombinovanog metoda (45,68(. Istraivanja vri tim strunjaka multidisciplinamog sastava. Za analizu i procjenu radnog mjesta moe se koristiti standardizovana ema za analizu radnog mjesta. Analiza svakog radnog mjesta vri se po koracima. Prvi nivo je zavren analizom i procjenom rizika u okviru radnog prostora u kome se obavljaju radni zadaci. Nakon ove analize pristupa se definisanju i odreivanju dodatne ek liste za analizu radnih mjesta na kojima je konstatovan povean stepen rizika. Ovo se posebno odnosi na tetnosti od buke i hemijskih tetnosti. Nakon zavrenih svih koraka analize radnih mjesta, pristupa se procjeni rizika, po standardizovanoj metodologiji procjene, usklaenoj sa standardima OHSAS 18001 i prilagoenoj specifinostima radnih procesa.Metroda SME preporuuje se za mala i srednja preduzea (62(. Ovu metodu izradila je Komisija zaduena za bezbjednost na radu Evropske zajednice (European CommissionDirectorate General V for Employment, Industrial relations and Social Affairs, Public and Health Safety at Work Directorate) kao pomo za procjenu stanja zatite u malim i srednjim preduzeima. Ona stavlja akcent na aktivnosti koje se odnose na izbjegavanje opasnosti prema mjestu nastanka, a kao glavne mjere za suzbijanje opasnosti navode se kao: razvoj tehnologije;

prilagoavanje rada ovjeku;

osposobljavanhje zaposlenih;

organizacija prenoenja ovlatenja; aktivnosti zaposlenih u zatiti na radu.

Metoda ERGORISK, koja se koristi u Hrvatskoj, predvia sljedee faze procjene rizika i to: Inicijalna faza: utvrivanje programa procjene Terenska faza: prikupljanja podataka o postojeem stanju Faza obrade: objedinjavanje i analiza prikupljenih podataka Zavrna faza: verifikacija procjene

U fazi obrade utvruju se opasnosti/tetnosti/napori i vri procjena rizika. Za svaku utvrenu opasnost, tetnost ili napor potrebno je odrediti rizik kako bi se moglo ustanoviti je li stanje zatite primjereno veliini rizika, a ako nije, predloiti poduzimanje propisanih mjera zatite. Za odreivanja pojedinanog rizika relevantni su parametri "teina mogue tete" i "vjerovatnoa nastanka tete". Osim pojedinanog, moe se, nakon primjene matrice rizika, odrediti i kumulativni rizik radnog mjesta, koji je jednak zbiru svih pojedinanih rizika koji su utvreni za pojedino radno mjesto.Nakon procjene rizika slijedi:

Provoenje mjera smanjenja rizika; Mjerenje (utvrivanje i praenje) djelotvornosti poduzetih mjera; Revizija procjene rizika (kod organizacijskih ili tehnolokih promjena, teih ili smrtnih povreda odnosno u propisanom dvogodinjem periodu) (64(.4.4. Naini i mjera za otklanjanje, spreavanje ili smanjenje rizika

Na osnovu procenjenih rizika na radnom mjestu i u radnoj sredini utvruju se naini i mjere za njihovo otklanjanje ili smanjenje, kao i posebni zdravstveni zahtjevi koje moraju imati zaposleni na radnim mjestima sa poveanim rizikom i oni koji rukuju odreenom opremom za rad. Ako su procjenjeni rizici takve prirode da ivot i zdravlje zaposlenih nisu tee ugroeni, a za ije otklanjanje su potrebna vea investiciona ulaganja, aktom o procjeni rizika mogu se utvrditi mjere i rokovi za njihovo sprovoenje. Mjere se utvruju na osnovu prioriteta i principa prevencije, a u skladu sa propisima o bezbjednosti i zdravlju na radu, tehnikim propisima, standardima ili opte priznatim mjerama. Ako se procjenom rizika utvrdi radno mjesto sa poveanim rizikom, na kome i pored potpuno ili djelimino primenjenih mjera u skladu sa Zakonom, postoje okolnosti koje mogu da ugroze bezbjednost i zdravlje zaposlenog (90(, na osnovu ocjene slube medicine rada, utvruju se posebni zdravstveni uslovi koje on mora ispunjavati. Realizaciju mjera za smanjenje nivoa rizika treba izvriti sistemski kroz nekoliko koraka prikazanih na slici 4.4.

Slika 4.4. Koraci u realizaciji mjera za smanjenje nivoa rizika (4(Prvi korak je pokuaj eliminacije opasnosti i/ili tetnosti na mjestu njihovog izvora. Ukoliko je to tehniki neizvodljivo vri se zamjena rizinog postupka manje rizinim. Drugi korak je primjena tehniko-tehnolokih mjera zatite (odravanje u ispravnom stanju i vrenje pregleda i ispitivanja sredstava za rad, obezbjeivanje propisanih uslova za bezbjedan i zdrav rad, obezbjeivanje sredstava i opreme za linu zatitu na radu, njihovo odravanje i ispitivanje dr.). Trei korak je primjena administrativno-organizacionih mjera, koje obuhvataju osposobljavanje zaposlenih (za rad sa opasnom opremom, opasnim materijama i sl.), ograniavanje izloenosti opasnostima i/ili tetnostima, zamjena radnika, uvoenje uputstava i procedura za rad i sl. Ako se dejstvo opasnosti i/ili tetnosti ne moe drugim mjerama otkloniti, vri se izbor sredstava i opreme za linu zatitu na radu. Medicinske mjere i preporuke obuhvataju preventivne preglede (prethodni, periodini, kontrolni, sistematski, ciljani, screen testovi i dr.), kontinuirano praenje psihofizikih sposobnosti, zdravstveno-prosvjetni rad, posebni programi obuke za poveanje psihofizike izdrljivosti i tolerancije na stres i dr. (4,7,12,38,83(.

Tabelu su date u Prilogu br.2.

( do redovne revizije procjene

PAGE 58