1

2

3

4

5

K A Z A L O S A D R A J A

6

7

PREDGOVOR

Metodika je iskustveni nauk koji se bavi do sada postignutim spoznajama o

putovima, nainima i vjetinama prenoenja znanja. U istraivanjima se bavi

konkretnom pedagokom praksom ili razliitim uvidima odnosa izmeu sudionika u

odgojnom (i obrazovnom) procesu te okolnostima u kojima se ti procesi odvijaju.

Nove ideje i prijedloge zasniva na dosadanjim iskustvima i provjerava im

uinkovitost u konkretnoj praksi koja ih potvruje (kao korisne i valjane) ili odbacuje. U

suradnji s razliitim znanstvenim disciplinama i irim vlastitim okvirima: spoznajama

pedagogije, zatim razvojne psihologije (kao i svim tradicijski potvrenim oblicima

odgojnog rada) nudi vlastite uvide kao pripomo za konkretnu praksu odgojnog

djelovanja. U ovom smislu, nadamo se da e i ovaj prirunik iz Metodike hrvatskoga

jezika 1 (2 i 3) za studij Predkolskoga odgoja biti kvalitetan uvod u pedagoki rad

buduih odgajateljica i odgajatelja u naim jaslicama i djejim vrtiima. Govorna

komunikacija je stoljeima bila jedina vrsta uporabe jezika prije pojave pisma. Ona je

posljedica ivotnih potreba.

ovjek ne ivi sam.

On je drutveno bie. Upuen na druge. Njegove komunikacijske sposobnosti

uinile su ga najmonijim biem na zemlji. Govor je osigurao ovjeku ne samo

opstanak i preivljavanje, nego i mogunost da ovlada prirodom, da je humanizira (uini

civilizacijom) i umnogome utjee i na nain na koji to ovjek ini (kultura).

ovjek je toga oduvijek bio svjestan. Vjerovao je u mo rijei. I najpoznatiji mit o

nastanku svemira govori o tome da je sve nastalo upravo materijalizacijom Boje rijei:

Neka bude!. Zatim je Bog upravo ovjeku dao mo jezika i mogunost imenovanja

stvari. Veliki njemaki filozof Heidegger je kau izrekao: Jezik je kua bitka.

Prevedemo li to na svakodnevni jezik, to je zapravo rekao? Dakle, nije sve to postoji

ali u njemu sve moe obitavati.

Govor je uporaba jezika. Govorna komunikacija sporazumijevanje meu ljudima.

Tko je budunost ovjeanstva. Tko je srce svemira. Dijete.

Nadam se da e vam uporaba ovih prirunika predstavljati zadovoljstvo.

S potovanjem: Marko Toki

U Mostaru 2012.

8

1. Dijete vam je darovano

Potovani, odgajatelji, nadam se, da se ne ljutite to vam se obraam u ovoj skoro

privatnoj formi.

Izravno.

Neznanstveno.

Kao to se svaka obitelj raduje dolasku novoroeneta i vi se trebate radovati

svakom novom djetetu. Ono je novi ivot. Novi pogled. Jedinstvena i neponovljiva

toka kroz koju se sve stvari ovoga svijeta prelamaju na jedinstven i neponovljiv nain.1

Ono je iz krila majina gurnuto u nepoznato. I ovaj ga svijet nije doekao ni

priblino ugodnim okruenjem koje je imalo u majinoj utrobi. Sve mu je bilo novo i

nepoznato. I trebalo mu je vremena da se prilagodi, da osjeti prve njenosti i prve

ugodnosti postojanja.

I tek to se udomailo, prilagodilo, priviklo i poelo uivati opet je gurnuto u

nepoznato.

I darovano je vama.

to ete uiniti? I kako ete ga prihvatiti.

Dijete ne razumije mnogo i ne moe govoriti.

I kasnije kada mu budu priali, prve e prie upravo pripovijedati o odlasku iz kue,

u umu, iz poznatog (ugodnog i sigurnog) u nepoznato (strano i neizvjesno), kako bi

nakon niza junakih podviga junak se vratio ponovno u poznato i sigurno sretno

zavrivi pustolovinu upoznavanja.

1 parafraza Hermanna Hessea

9

Hoete li biti zla vjetica ili dobra vila. Ledena srca ili puni ljubavi.

Dijete ima potrebe. Ono ima elje. Ono ne shvaa da neto ne moe sada i odmah.

Ono plae. Jer vas treba. Jer neto treba.

Neto treba!!!

Ali, to???

I kako razumjeti dijete?!

Do osamnaestog mjeseca dijete je potpuno uronjeno u osjetilnu stvarnost. Ono to

nije dostupno osjetima ne postoji.

Ono to treba dio je konteksta u kojem se nalazi.

Pretpostavite njegove potrebe: glad, e uneredilo se (i treba ga oistiti), eljno

je vae panje, njenosti, hoe neki predmet, trai da se igrate s njim

Ono ne razumije ni obilje ni oskudicu, ono ne razumije nema, ono ite: sad i

odmah.

Sigurnost i zatitu, ljudsku toplinu.

Ona jedna rije ili zamjenska rije, koje koristi i kojima izraava svoja htijenja, sve

je osim potezanja, ljutnje, grimasa i plaa to ono komunikacijski moe.

Sluajte te rijei.

Djetetu nije samo vano priati, nego je iznimno vano i sluati ga. S pomnjom.

I panjom.

Ono, govori!!!

Pitajte njegove blinje koje zamjenske rijei koristi.

to s njima oznaava?

I mnogi e se nesporazumi izbjei. Mnogo malih djejih suza zaustavit ete na

vrijeme.

Dijete vie razumije nego li moe izrei.

10

Ali jo vie razumijeva nain na koji govorite. Ono ne razumije rijei, ali razumije

ton.

Vi ste uvari malih bia. Vi ste njihove noge. Vi ste njihove ruke. Vi ste njihova

esma i njihov kruh.

Tek potom ete postati prijatelj s kojim se igraju. Vi ste njihov umirujui glas. Onaj

koji ih uvjerava da su na sigurnom, u poznatom i da je sve uredu. Vi ste njihov povratak

iz ume. Vi ste njihov dom.

Je li lako? Nije.

Je li drutveno cijenjeno? Nije.

Zato se uope bavite ovim? Zato se uope mislite baviti ovim?!!

Jeste li postavljali sebi ovo pitanje. Ako niste. Vrijeme je.

Hoete li uivati u svakom novom uspjehu koje ostvari dijete?

Hoete li se radovati svakoj novoj usvojenoj rijei?

Prvoj reenici?

Uspjenom odbacivanju pempasa?

Prvim ispjevanim pjesmicama. Prvim uspjenim zajednikim igrama.

Ima li u vama iskonske ivotne radosti?

11

2. Izvan gnijezda

Zato smo ovom naem poglavlju dali ime Izvan gnijezda. Jer dijete izlazi iz svoga

prirodnoga stanita: vlastite obitelji. Gubi okolinu punu ljubavi i razumijevanja.

Sigurnost doma. Zagrljaj majke.

Moe li itko djetetu zamijeniti majku?

Po drugi put je otrgnuto iz njezina krila.

Zato su nae obitelji prisiljene u ranoj djejoj dobi dati vlastitu djecu u ustanove

organizirane skrbi? O tome se vie niti ne raspravlja. I kao da nije problem. Postoje

jednostavni odgovori koji ne govore nita.

Najei?

To je zahtjev modernog naina ivota.

I gdje ide dijete?

U jaslice na uvanje. Ili u jaslice s igraonicom i osmijehom. S odgovarajuim

brojem pedagokih radnika.

Ne moe jedna osoba u skuenom prostoru brinuti za petnaestak djece. Svako dijete

zahtjeva itava ovjeka. Ono je centar svemira.

I ako imate iti jedno dijete vie od petero vi ste tek deurni uvar i sluatelj djejega

plaa. Jo malo i bit e vam potrebni epii za ui.

Ili e vam srce, svejedno, postati kameno i izgubiti sjaj.

Ako ih imate do petero pod svojom paskom, dobro je da ima jo jedna teta zaduena

za isti broj djece, kako bi u trenucima vae zauzetosti mogla uskoiti, i obrnuto.

Prostor je vaan. istoa. Opremljenost.

Vaan je iznimno i odnos s obitelji djeteta koje uvate. Morate meusobno

izmjenjivati informacije. Dijete nije paket i ne preuzima se bez razgovora. urba i

zauzetost ne mogu biti izgovor.

Dijete je srce svemira.

Jedinstvena i neponovljiva toka koja upravo upija sve oko sebe i od toga to ga

okruuje gradi vlastiti sadraj.

Dijete se naviklo na jaslice. Na tetu. Izgradilo odnose. Koristi prve reenice.

Zabavlja se. I opet u nepoznato?

Vrti?

I to je to!?

12

2. 1. Vrti i kako ga organizirati

Hoe li djeca krenuti u vrti s dvije ili tri godine?

Kako ete organizirati rad u Djejem vrtiu? Kroz razliite specijalizirane centre

aktivnosti ili po uzrasnim skupinama: mlaih i starijih predkolaca.

Kakav imate prostor? Kako je rijeeno njegovo unutarnje ureenje?

Koliki je odnos unutarnjeg i vanjskog prostora u odnosu prema broju djece (da ne

kaem za svako dijete)?

I koji broj pedagokih radnika imate na jedno dijete?

Koliko strunih suradnika?

I koliko pomonoga osoblja?

Svi ovi odgovori utjeu na pitanje koja je vrsta organizacije vrtia za vas svrhovitija.

Ovisi i sklonostima vaih odgajatelja, ili bi radije svatarili ili se specijalizirali, kada

su u pitanju voenja aktivnosti. No, kakvu god odluku donijeli morat ete planirati

vlastiti rad i djelovanje kako bi aktivnosti bile sustavno i planski voene i ostvarivale

istinski poticajnu okolinu za razvoj razliitih djejih sposobnosti.

I jedan i drugi pristup ima svoje prednosti i svoje nedostatke.

Plan i program rada!?

Imate li plan i program rada? Ili neprestano improvizirate?

Jeste li, s obzirom na uvjete koje imate, odluili se za integrirani rad ili ste ih

podijelili na mlae (do etiri i pol godine) i (iznad etiri i pol godine) starije predkolce.

Jeste li organizirali rad po skupinama ili po centrima aktivnosti?

I to je bolje?

I jedno i drugo.

I to je loije?

I jedno i drugo.

I jedan i drugi rad mogu biti kvalitetno organizirani i provedeni. I jedan i drugi rad

mogu biti loe organizirani i provedeni. I jedan i drugi rad imaju svoje prednosti i

nedostatke.

Ukoliko ste izabrali rad po skupinama, problem nie iz potrebe da svaki odgajatelj

bude darovit za sve. to je, naravno, nemogue. Zbog toga, u takvim oblicima rada u

vrtiu, on se povremeno mora protresti zajednikim akcijama povodom nekih

13

blagdana, priredbi za roditelje Zajednikih izlazaka u prirodu. I zajednikih posjeta

razliitim institucijama. I slino.

On, naravno, ima i prednosti. Vrnjaci se zasigurno bolje komunikacijski razumiju.2

Imaju sline sklonosti. Vole veliki broj ponavljanja ili pak neprestano inzistiraju na

novim priama, pjesmicama aktivnostima.

2 slike su uzete iz diplomskoga rada Tomi, Dijana: Govor u igri, FPMiOZ, Mostar, 2011.

14

IGRA JE DJEJI POSAO. DJECA UE IZ

SVEGA TO INE.

Carolin Hooper, Novozelandski pokret centara za igru

Ako su vam uvjeti takvi da ipak moete drugaije organizirati vrti. to uiniti?

Hoete li pokuati i krenuti novim nainom?

Ili ete se prepustiti inerciji?

Ako krenete u drugom pravcu

Prostor dnevne sobe nuno je podijeliti na manje prostorne cjeline: centre aktivnosti

djece (u kojima su ponueni razni materijali za odreenu vrstu aktivnosti).

U tim centrima djeca e moi istraivati, uiti, eksperimentirati, druiti se s

drugima

Dijete treba imati pravo na usamljivanje, odmor i privatnost.

Odgajatelji trebaju iskazati povjerenje prema djejim potrebama i njihovim

individualnim potrebama.

15

to su to centri aktivnosti. Evo jednog primjera3. Improvizirana simbolika igra

pote.

Djeca imaju razliite sklonosti i biraju igre s obzirom na vlastita opredjeljenja. Ono

to je iznimno zanimljivo sa stajalita govornog razvoja jest da su ovo prigode u kojima

djeca, osim to se zabavljaju neim to ih zbilja zanima, okuavaju i svoje

komunikacijske i govorne sposobnosti.

I majstorska radionica je mogue djeje zanimanje. Naravno da se sve dogaa pod

budnim okom odgajatelja.

Oni bdiju da se njihovo djelovanje odvija u skladu s korektnim ponaanjem kako bi

se izbjegli nepotrebni i nekorektni prijepori i svae.

Razliiti oblici nadzirane aktivnosti dovode do veeg djejeg interesa i

samostalnosti u opredjeljivanju.

3 slike i primjeri koji se navode uzeti su iz diplomskoga rada Rukavina, Radmila: Okruenje usmjereno

na dijete i njegov utjecaj na razvoj rane pismenosti, PMF i OZ, Mostar 2011.

16

Naravno, i ovakvi oblici djelovanja vrtia imaju svoje potekoe i potrebe posve

drugaije unutarnje organizacije i rada pojedinog odgajatelja koji se sada uklapaju u

timski rad koji zahtjeva neprestano sagledavanje procesa, njegove izmjene i korekcije.

Djeca, izmeu ostaloga, mogu svakodnevno, po 15 minuta igrati edukativne igre na

kompjutoru ili traiti odreene informacije na internetu.

Evo, to kae, ve navedena, ravnateljica djejeg vrtia objanjavajui potekoe i

naine njihova rjeavanja u praksi, u sluaju izbora ovakvog oblika organizacije

(integriranih skupina) i problema u radu (po centrima aktivnosti):

Odgojitelji planiraju aktivnosti iz dana u dan pratei interese djece i svakodnevno

se dogovarajui za daljnje aktivnosti. Odgojitelj koji je bio u skupini ujutro obavjetava

drugog odgojitelja koji dolazi popodne o aktivnostima koje su se odvijale tog dana

tijekom jutra kako bi ih mogla dalje razvijati.

Takoer, jednom tjedno sastajemo se ne tjednoj refleksiji jedan odgajatelj svake

odgojne skupine i struni tim za dogovore i rasprave. to se u praksi pokazalo vrlo

vanim i korisnim ak i neophodnim kako bi se izbjegla ranija iskustva u kojima je

nedostatak suradnje, pomanjkanje dogovora o radu, i ozbiljnog pristupa aktivnostima

dovelo do toga da su djeca besciljno lutala po centrima ne zadravajui se u

aktivnostima i do frustrirajue situacije za odgajatelje koji su se osjeali izgubljeno i

nezadovoljno.4

4 Rukavina, Radmila: Okruenje usmjereno na dijete i njegov utjecaj na razvoj rane pismenosti, PMF i

OZ, Mostar 2011.

17

3. Ljubav je preduvjet uspjenoga odgoja

LJUBAV JE OSNOVNA POTREBA I OSNOVNO

PRAVO SVAKOG OVJEKA.5

OVJEK KAO ZADATAK

ovjek se, time to jest tu, nalazi pred zadatkom da

ostvari sebe kao ovjeka.6

Na tome putu naa je zadaa pomoi djetetu da to i ostvari. Da bi to mogli mi,

svakodnevno moramo raditi na sebi. Samo je rijetkima meu nama dano dosegnuti

savrenstvo, i to na nekom uskom podruju, ali je svima nama dano da se moemo

usavravati.

Odgajanje drugih poinje odgojem sebe.

Ovo je stara je pedagoka istina koje su svjesni svi oni koji znaju u emu je tajna

uspjenog i manje uspjenog odgoja. Jer odgoj uspijeva ili pada na osobnom primjeru.

Ali ni najuzoritiji meu nama ne e biti uspjeni odgajatelji ukoliko ne gaje ljubav

prema onima koje odgajaju.

Bez ljubavi odgoj je nemogu!!!

5 Nainimo ovjeka, 6 Ivan Golub, Najprije ovjek, str. 17

18

No je li svaka ljubav, koja se kao takva izjanjava i

objavljuje, uistinu ljubav? Ljubav je uvijek davanje, i prima se,

ali se ne daje kako bi se primilo.

Ljubav je aktivna zaokupljenost ivotom i rastom onoga to

volimo.7

ovjek voli ono oko ega se trudi i trudi se oko onoga to

voli.8

Ljubav je briga o onome kojega se voli, preuzimanje odgovornosti za meusobni

odnos, potovanje onoga koga se voli (onakva kakav on ili ona jest), te znanje o njemu i

sebi bez skrivanja i lai.

Ljubav poiva u istini.

I traje u vjeri.

Bez istine i povjerenja nema ljubavi, bez uzajamnog poznavanja, potovanja,

odgovornosti i brinosti nema ljubavi.

7 Fromm, Umijee ljubavi, 41 8 Fromm, Umijee ljubavi, 42

LJUBAV

BRIGA

ODGOVORNOST

OBAZRIVOST (RESPEKT -

POTOVANJE)

ZNANJE (POZNAVANJE)

19

LJUBAV PREMA SEBI

ovjek koji sebe istinski ljubi ima preduvjet da ljubi i

drugoga.9

Korijene nemogunosti da se ljubi drugoga esto je u nemogunosti da se zavoli

sebe samoga. Nedostatak ljubavi prema sebi raa nedostatnim samopotovanjem, a tko

ne cijeni sebe, kako e cijeniti druge. Ljubav prema sebi tako se raa i kao uvjet svih

drugih ljubavi.

Ispravno voljeti sebe ne znai egocentrinost i narcizam koji prihvaa sebe kao

jedino mjerilo i vrijednost. Nego se ona otkriva kao prihvaanje sebe kao osobe, to ne

znai mirenje sa svojim manama i nedostacima, nego prihvaanje sebe kao osobe koja u

sebi ima i poriv stalne tenje za usavravanjem.

Osjeaj manje vrijednosti esto se kompenzira agresivnou prema drugome ili kao

potreba dominacije ili drugi oblici drutvenoga i psiholokoga zastranjenja.

Istinsku ljubav prema sebi, kau, prati i jedna srea kao njezina posljedica ona je

posljedica poriva za usavravanjem: srea uzdizanja.

9 Golub, str. 38

OSNOVNI OBLICI LJUBAVI

LJUBAV PREMA SEBI

LJUBAV PREMA DRUGIMA

BRATSKA LJUBAV (SJEDINJENJE S

DRUGIMA / SVIMA)

EROTSKA LJUBABAV (SJEDINJENJE S ODREENOM

OSOBOM) LJUBAV PREMA DRUGOME

(SAVRENOME)

20

LJUBAV PREMA DRUGIMA

Ljubav prema drugima oituje se na dva naina kao

bratska (prijateljska) ljubav i kao erotska ljubav (koja

ukljuuje i spolnu elju).

Budui da se u odgoju ne bavimo ovom drugom vrstom ljubavi (osim kao

devijacijom i zastranjenjem) rei emo nekoliko rijei o onoj ljubavi prema drugima

koja iskljuuje elju za spolnim sjedinjenjem. To je ona ljubav koju smo ovdje

imenovali kao bratsku, koja ukljuuje i roditeljsku (majinsku i oinsku) ljubav, ljubav

meu sestrama i braom, rodbinsku ljubav, prijateljsku ljubav

21

Bratska ljubav

(sjedinjenje s drugima/svima)

Iako smo rekli da neemo govoriti o erotskoj ljubavi prisjetimo se, jer je u njoj

najoitiji, njezina paradoksa (i paradoksa svake druge ljubavi). Naime, paradoks

ljubavi je sadran u tome da dva bia postaju jedno ostajui

dvoje!!! Ako se odvija u ljubavi, jedinstvo ne ograniava, nego

uzdie mogunosti bia.

Ljubav je davanje. Davanje esto nije sa stajalita korisnosti najbolji izbor. Pa ga

razliiti tipovi ljudi i razliito doivljavaju.

Davanje kao liavanje, rtvovanje onoga to se daje, kao aljenje za onim to

dajemo. Ukoliko je ovakvo razumijevanje davanja kod vas prevladavajue onda e vam

ono razotkriti odreenu crtu vaega karaktera koja se oituje kao skupljaki, zgrtalaki

mentalitet. Sve meni. Svako je davanje, shvaeno na ovaj nain, zapravo osiromaenje.

Opasnost od nekultiviranja ove karakterne crte prijeti da se otkrije u odnosima prema

drugima i kao izrabljivanje svih i svakoga.

Davanje kao razmjena dobara, trgovina. Dati u zamjenu za primiti iskljuuje

mogunost davanje, ukoliko se ne bi primilo, takvo biste davanje, ukoliko ste trgovaki

tip osobe, doivjeli kao prevaru. Vi ste trgovac i ne elite biti na gubitku.

Sve to dajete mora vam biti uzvraeno.

22

Neprestano raunate i vodite raune.

Koliko kome dugujete ili, ne daj Boe, duguju vama. Umirete od straha da vas ne

prevare. Za vas je ljubav roba kao i sve drugo. Vi ste na tritu, a trite esto nije

pravedno. Osjeaj da uvijek vie dajete nego primate, opasnost je ovoga tipa osoba, koja

vodi u razoarenje i prestanak razmjene. krtost esto prevladava i vodi u samou.

Bezuvjetno davanje. Darovanje jer vas raduje to to ste u mogunosti dati.

Darovatelj daje jer je davanje najvii izraz moi te u aktu davanja doivljava svoju

vrstinu, bogatstvo, snagu Ne daje da bi primio. Opasnost ovakvog tipa osobe

mogua je oholost kada se darujui poniava one kojima se daruje. Darovanje da bi bilo

istinsko mora biti bezuvjetno i s ljubavlju.

Ljubav prema drugima podrazumijeva drugaiju vrstu centriranja vaega ivota.

ovjek se okree prema drugima i trai svoj centar osim u sebi samome i u svijetu koji

ga okruuje. On izlazi iz izolacije i shvaa da se istinsko uzdizanje sebe sama ne moe

dogoditi bez drugih. Drugi su potrebni i drugima smo potrebni. ovjek je drutveno

bie.

U jedinstvu s drugima: obitelju, zaviajem, domovinom, rodom, narodom,

ovjeanstvom, ovjek dohvaa jau svijest i puninu ljudskosti, tek uronjen u

civilizaciju i kulturu on postaje ovjekom svoga vremena.

Ljubav prema drugima uzdie nas do sree ljubljenja.

23

LJUBAV PREMA DRUGOME (SAVRENOME)

Ve smo ustvrdili da je ljubav prema sebi preduvjet svake druge ljubavi, ljubav

prema drugima njegovo oplemenjivanje i ukljuenost u zajednicu (sa svim njezinim

povijesnim postignuima) i na koncu, dali smo naslutiti, da ovjek u sebi osjea jo

jednu uroeno nagnue iz kojega i proizlazi poriv za usavravanjem: ljubav prema

Savrenome.

Ova potreba sredite ljudskoga ivota smjeta u srce savrenstva, otvara njegovo

bie prema duhovnim istinama vlastitoga bia. Ovo proirivanje temelja vlastitoga bia

uz pomo Centra viega reda dodatno oplemenjuje ljudsko bie. Usmjeravanje vlastitog

bia prema idealu, prema savrenstvu, raa najplemenitijim poticajima za rad i

djelovanje.

Ljubav prema Drugome (Bogu) uzdie nas do sree oboavanja.

Ljubi i radi to hoe.10 U ovoj, naoko apsolutnoj slobodi, cijeli je zakon

ljudskoga djelovanja. Ali, ljubav o kojoj govori Augustin istinska je ljubav i ona

podrazumijeva istinsku slobodu. Krist nas je za slobodu oslobodio.11 A gdje je

Duh Gospodnji ondje je i sloboda. Prava ljubav i prava sloboda se prepoznaju po svojim

plodovima kao to se prepoznaju i plodovi Duha, oni su, kako je ve Pavao rekao:

ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, krotkost,

uzdrljivost12.

10 Aurelije Augustin (Sveti Augustin) 11 Gal, 5,1. 13 12 usporedi Gal 5, 22

24

4. I odgoj je posao

UMOR

Posve se predati poslu kojega obavlja. Posvetiti se radu. To je zahtjev kojega drugi

stavljaju pred vas kao zahtjev drutva, ustanove, institucije, tvrtke No, i svaki ovjek

koji voli svoj posao i uiva u njemu zna da je to i unutarnji nalog ljubavi za posao koji

obavljamo i da iz takvoga rada nie osjeaj zadovoljstva. I stoga je pravi umor ugodan

osjeaj.

Svaka se neiskoritena snaga okree protiv sebe?! I stoga je ovjeku iznimno vano

uloiti se u ono to voli i osobita je srea ukoliko se i profesionalno bavi onim to voli.

No, umor se ne smije zanemariti. Osobito ne onaj umor kojega ne prati osjeaj

zadovoljstva i ugode.

Umor je znak za uzbunu, crveno svjetlo na putu. Pred tim signalom

ovjek treba usporiti hod ili se sasvim zaustaviti.13

Svako djelovanje, pa i ono odgojno iscrpljuje. Posao u kojemu ne uivati i vie. No,

ma koliko vi voljeli ono to radite posljedice djelovanja u jednom trenutku osjetit ete

kao zamor. U kojem trenutku postaje jasno da smo pretjerali? Ako vas hrana i san ne

mogu odmoriti pretjerali ste!!!

Pretjerani rad vas upozorava da utroena energija nadilazi vae mogunosti.

Odmorite se. Nemojte biti rob nerealnih i nezdravih ambicija.

U procjenama razloga za umor vano je razumjeti jesmo li pretjerali u koliini rada

(vremenu i obujmu poslova) ili je problem to neto radimo krivo (koliina ni

vremenski ni opsegom nije pretjerana). Zna se dogoditi, i to esto, da nas ne umara

rad, nego nain kako radimo!!!

13 prema Golubu, Pierre Daco

25

Ne zavaravajmo se. Pogledajmo vlastite propuste. Mirno analizirajmo zbog ega

smo se umorili, to je to to nas iscrpljuje. Poznavanje naih slabosti bit e izvor

budue snage.

Najei uzrok naih propusta je nedovoljna sabranost. Ili kako uobiajeno

imenujemo tu pojavu: rastresenost.

Rastresenost se da prepoznati u dva svoja pojavna oblika:

- nedovoljna svijest (svjesnost)

- nedovoljna sabranost.

I s gledita energije i s gledita volje rastresenost je opadanje naih sposobnosti.

Nuno je povratiti nadzor nad sobom. Tjelesna uravnoteenost prvi je korak povratka

bilo koje druge ravnotee i ovladavanja sobom. Sve to nas uznemiruje s naeg je

stajalita upitno i neprikladno. Iz navedenih razloga ovjek je bie koje nuno mora

upravljati svojim mislima, umjesto da misli bez nadzora upravljaju njime. Upravo na

ovom podruju nadzora nad sobom ovjek ima neogranieno podruje vlastitoga

usavravanja.

to se podrazumijeva pod upravljanje vlastitim mislima? Prvenstveno sabranost na

sadanji trenutak i sadanjost. Ne aliti za prolou. Ne strahovati pred budunou.

Koncentrirati se na sadanjost i iskoristiti vrijeme.

Raditi ispravno. Sada!!!

Sadanjost poraa budunost!!!

Ukoliko nije problem u koliini rada ili u organizaciji rada i nama samima, iako nam

drugi ne bi trebali biti izgovor, moda je netko od naih suradnika razlog zamora.

Osim djelovanja koje iscrpljuje u svom pedagokom (a i u drugom) radu naii ete i

na osobe koje iscrpljuju. Osobito je nezgodno ukoliko su to vama nadreene osobe ili

osobe s kojima zbog zahtjeva posla morate suraivati. Najee su to osobe koje ne

mogu prikriti potrebu za dominacijom (gospodarenjem), autoritarni pojedinci

(diktatori), uz to zahtjevni, ljubomorni, osjetljivi, angrizavi, dociraju, dirigiraju

Ukoliko postoje takve osobe s kojima suraujete, kontakte svedite na nuno.

26

ODMOR!

Odmori se, zasluio si.

Odmor nije sve, ali nita nema bez odmora.

Doktor Deschamps

Odmor je sastavni dio rada.

Krivo se misli da je lako odmoriti se i da je za dobar odmor dovoljno pronai

odgovarajue vrijeme. No, itekako je vano kako se odmaramo. Spavanje je najvaniji

odmor, jer ono sadrava snove. San je Dui potreban.

San je odmor za mozak! Tijelo se odmara na mnoge naine: ovjek sjedne,

legne, hoda, oputa se Mozak se odmara samo snom.

Ukoliko kasnije lijeemo trebat e nam vie vremena za spavanje. Najbolje bi bilo

lei prije 22 sata to bi jamilo potpuni i odgovarajui odmor. I zora bi mu bila mea. I

to je potpuno ispravno koritenje spavanja. No, ivot se produava duboko u no.

Lijeganjem prije pola noi jo se drimo odgovarajuih granica, ali

Lijeganje poslije ponoi esto je razlog za kronini umor. Ono trai due spavanje,

ali ni to kao da nije dovoljno.

Jer previe sna ne odmara, nego umara.

27

Stara je istina: Tko se dobro naspava treba ustati!!!

Rano lijeganje i rano ustajanje jame dobar odmor, meutim zbog ritma ivota sve

rjee i ivotna praksa. Krivi ritam ivljenja sve vie uzima danak u raznim ivanim i

psihikim oboljenjima.

Mozak se odmara snom i jaa kretanjem!!!

Umaramo se vie nego to je potrebno.

Odmor je dar za rad.

U jednom danu bolje je odmarati se osam puta po etvrt sata nego na kraju dana

dva sata. Naravno da nije mogue, uvijek pronai najbolje uvjete za odmaranje, ali se

uvijek moe pronai nain za oputanje. Sve to je potrebno jest olabaviti se. Bitni znak

nervoze stanje je napetosti!!! Protiv ivanog umora olabavite tijelo, mozak i duu

Ne! nema labavo. Nego, samo labavo Olabavite sve miie i koristite samo one grupe

koje su vam potrebne za djelovanje. To je preduvjet ak i za mnoge portske uspjehe,

gdje su tjelesni zahtjevi iznimno veliki.

Kad god imate priliku, pjeaite! To je najzdraviji oblik rekreacije. Ne optereuje.

Pomae.

Ustani i hodi! ini udo.

Erazmo Rotterdamski je napisao pohvalu ludosti, mi bismo mogli i pohvalu lijenosti

Treba nekad ba ne raditi nita!

I na koncu:

Osobe koje se znaju odmarati ne bore se protiv prirodne tenje za spavanjem.

28

5. Biti djeca

Pozvani smo na ljubav. Radimo s najmlaima. Oni trebaju nau potporu. Nae

razumijevanje. Kako emo mi to s gomilom ivotnog iskustva. Razoarenja. Strahova.

Emocionalnih i duhovnih oiljaka.

I kad nema Naeg Duha,

meu nama jednog sveca,

treba i bez bijela ruha

biti djeca, biti djeca.14

Poziv na to da budemo djeca, poznat je i iz Biblije. No to nije poziv da u

razvojnom smislu ne iziemo iz djejeg razdoblja.

Brao, ne budite vie djeca pameu, nego nejaad pakou, a

zreli pameu.15

Ljudska je strast ono to njegovo djelovanje daruje zanosom. Ona, ako je ispravna,

oplemenjuje ovjeka i njegov rad. No, ona isto tako moe biti i zlorabljena i usmjerena

prema krivim ciljevima. Ispravna strast ide za dobrom cjeline, pa makar se morala

odrei nekog pojedinanog uitka, a loa strast ide za dobrim jednog dijela, za nekim

uitkom, a odrie se dobra cjeline.

Strast je dobra ako tei idealu (harmoniji, skladu).

ovjek se ne raa bez strasti; bez strasti ovjek ne raa

nita.16

14 Augustin Tin Ujevi 15 (1 Kor 14, 20). 16 Golub, 105

29

Strast je elja koja nosi, moe postati i opsesijom, jer je trajno afektivno stanje. Ona

moe nadvladati razbor.

Sve je izbor.

I zato ovjek eli i uiva ravnoteu. Mir njegova srca raa

umjerenost!!!

Umjerenost e omoguiti mirno i racionalno djelovanje. Sagledavanje stvari i osoba

kave jesu. Usmjeriti e nas prema poslu kojega trebamo obaviti: omoguiti

djetetu da postane ovjek.

Jeste li osjetili zadovoljstvo susreta s onima koje ste nekada odgajali? Ako

jeste, onda i znate o emu govorim.

U stvari ovjek je sija, stalni sija, koji se raduje kad

sjemenje nikne, a on odlazi dalje da sije.17

Na emu se temelji duevno zdravlje? Kau da je Freud odgovorio da se tajna krije

u dvjema ljudskim sposobnostima. Naime, ovjek posjeduje umijee ljubiti i raditi.

Jo ukoliko je u ova svoja umijea ugradio umjerenost svojih tenji. Odricanje od

hlepnje za au, od pohote, od navezanosti na drugog, od pohlepe, od traenja

poloaja, od gomilanja obveza, od zaruenosti poslovima, od isprazne slave, od velike

udobnosti, od gomilanja blaga, od guenja u bogatstvu

Samo duevno zdrav i uravnoteen ovjek moe biti istinski odgajatelj.

17 Golub, 119

30

Grijeimo li? Ljudi smo. Osjeaj krivice zbog pogreaka ponekada zna upropastiti

ovjeka. ovjek je stoga pozvan oprostiti. Oprostiti znai izbrisati navodni dug bez

ikakvih mentalnih uvjeta.

Opratamo drugima ne zato to je osoba dovoljno patila za svoju krivnju, nego, jer

mrnja koju nosimo nas razgrauje. I teko je oprostiti.

No i nuno je.

Ako je drugima teko oprostiti, sebi ne bi trebalo biti tako teko. Pa ipak ponekad

gotovo da je tee oprostiti sebi.

Vi inite pogreke ne ine pogreke vas.

JA nije vae ponaanje, ono se da i moe promijeniti.

IN NAS KARAKTERIZIRA KAO OSOBU ODREENE VRSTE??? Da

ukoliko doputamo da se istovrsno djelovanje uvijek iznova nastavlja. I ako in postane

sastavnim dijelom naega ivotnoga izbora.

Nisam uspio.

Priznati neuspjeh i spoznati pogreku znai raati se za budui uspjeh.

Neuspjeh, umjesto u rezultat vlastitoga ina, pripisati sebi kao odliku potpuna je

pogreka. Samoproglasiti se zbog toga neuspjenim ovjekom znai ne shvaati da smo

mi nainili pogreku, nego razumijevati da je pogreka neto uinila nama: odredila nas.

Tako ne emo koristiti iskustvo, pogreku smo fiksirali i ona prijeti postati naom

trajnom osobinom. Ispravno i instinktivno postupamo kada dijete ui hodati.

Naime, kad djeca ue hodati!!! Nitko u trenutku kada dijete padne ne kae: on

je padalac ili on je spoticatelj. Nego posve ispravno: palo je ili spotaknulo se.

No, samo malo kasnije, ve smo skloni grijeiti. Naime, kada dijete ini pogreke

u govoru to je normalno!!! No, zna nam se potkrasti da je ono zbog toga mucavac.

Stav prelazi na dijete i ono se samo poinje smatrati mucavcem, pa uenje biva

ukrueno, a mucanje ima trajnu podlogu!!!

31

Polako poinjemo shvaati vitalnu toku koju smo toliko

stoljea proputali. ini se da pouku trebaju vie roditelji negoli

djeca, vie oni koji sluaju nego oni koji (mucavo) govore.

dr. Wendell Johnson

ODGAJANJE DRUGIH POINJE ODGOJEM

SEBE

Ponovimo: Bez ljubavi odgoj je nemogu!!!

Ljubav je uvijek davanje, i prima se, ali se ne daje kako bi se

primilo. Svi oni koji rade s najmlaima nuno moraju zadrati

mladenaki duh, onu iskru u oku. Gledati u budunost s

nadom i pouzdanjem. Odlikovati se mirnoom i

uravnoteenou. Biti u skladu sa samim sobom, zraiti

optimizmom.

Veliina ovjekova nalazi se u njegovoj unutarnjoj

jednostavnosti.18

I nikada ne zaboraviti svrha odgoja je odgajanik.

18 F. Daco

32

Dijete nije sredstvo uz pomo kojega mi ostvarujemo vlastitu drutvenu

afirmaciju.

Odgoj nije red radi reda, niti nadmetanje s bilo kime, on je

proces vlastitog usavravanja. Mi smo tu da u tom radu djetetu

pomognemo. Svaki odgojni pristup koji odgajanika pretvara u

sredstvo potpuno je promaen. I nema cilja koji bi to mogao

opravdati.

Odgoj je suradnja u potpunoj poniznosti. Nema nadreenih

i podreenih. Treba zajedno rasti u istini. Rasti u istini i

traenju Patnja odgajatelja i odgajateljica za oboavanjem,

divljenjem, potovanjem potpuno je promaena, kao i

zabrinutost za vlastiti autoritet.

Uzdiemo druge tek ako uzdiemo sebe. I uzdiemo sebe

ukoliko uzdiemo druge. Zaboraviti privid i lanu veliinu, treba

biti jednostavan i razruiti fasadu. Dobrota otvara srce, a

preko srca sve se postie.

Ljubav je snaga koja sve nadvladava.

Ne moemo se vratiti u stara tkiva prolosti pa ih zamijeniti, onda se ne bismo toga

vie sjeali kao prologa. Sposobni smo jedino izatkati novo tkivo, bolje i ljepe, i na

temelju novog odgoja osloboditi se starih navika te tako promijeniti svoje ponaanje. Mi

gradimo uvijek budunost, nova tkiva. Ali na temelju ivih starih zapisa koji svi skupa

33

neprestano, makar ih se pojedinano ne sjeali, bojaju nae osjeaje strahom,

nesigurnou, bijesom i ogorenou. Bude li novo tkivo tako snano i dugorono

izatkano, postat emo sposobni osloboditi se starih tuga i mrnje. U tom se sastoji sve

duevno lijeenje, sva askeza i molitva da postanemo iz dana u dan bolji.19

Roenje nije in; ono je proces. Cilj ivota je potpuno

raanje, mada je njegova tragedija to veina nas umire prije no

to se tako rodi. ivjeti znai raati se svakog trenutka.20

Dijete je otac odrasla ovjeka. Ipak se odgojno i psiholoki moe rei da je dijete 'starije' od tog istog djeteta kad

postane odrastao ovjek: ono to je dijete doivjelo u ranim danima starije je i dublje u

ovjeku od onog to kasnije doivljava i zato se meu odgojiteljima kae to udno

zvui da je dijete otac odrasla ovjeka.21

19 Nainimo ovjeka, str. 17 i 18 20 Suzuki-Fromm: Psihoanaliza i Zen budizam, str. 213 21 Nainimo ovjeka, str. 17

34

Svejedno ostajemo kod tvrdnje, da ovjek nikada nita ne 'zaboravlja', nita ne

nestaje od onoga to je ikada od najranijih dana doivio, samo je taj u iva tkiva mozga

uskladitenih sadraj zatrpan i pokriven novim doivljajima.22

Ti

nisi manje vrijedan

nisi vie vrijedan

ti si

Ti

Najvei ponos?

Biti ne prvi, nego jedini.23

22 Nainimo ovjeka, str. 17 23 Jules Renard

35

6. Oboruajte se i nekim znanjima

PEDAGOKI RADNICI

ODGOJ

Glavni smisao odgoja sastoji se u prenoenju iskustava ovjeanstva steevina

kulture i civilizacije (batine, tradicije) na nove narataje, koji nastavljaju djela svojih

predaka. Odgoj je itekako zasluan za razvitak ljudskoga drutva, civilizacije i

uljuenosti.

Odgoj (u uem znaenju) usmjeren je na izgraivanje i oblikovanje osobnosti i

karaktera, na ostvarivanje onih pozitivnih ljudskih osobina zbog kojih potujemo

odreene osobe.

Odgoj s obzirom na bitna odreenja ovjeka:

Odgoj je, dakle, proces formiranja ovjeka: izgraivanja i oblikovanja ljudskog bia

sa svim njegovim tjelesnim, intelektualnim, moralnim, estetskim i radnim osobinama.

Svako od ovih odgojnih podruja iznimno je vano za potpunost i cjelovitost

ovjeka. Zanemarivanje bilo kojega od ovih podruja dovodi do neravnotee bia, esto

i do zastranjenja.

ODGOJ

ESTETSKI

MORALNI

RADNI TJELESNI

INTELEKTUALNI

36

ODGOJNE METODE

Ravnotea i usklaivanje svih odgojnih podruja jami tek cjelovitost odgoja.

U svrhu to uinkovitijega odgoja odgojna je praksa najee rabila, a odgojna

znanost ustvrdila, prema Anti Vukasoviu, etiri odgojne metode; kako sam do sada

nekritiki i preuzimao. No budui da se sprjeavanje u njegovom navodu pojavljuje i

kao metoda i kao sredstva unutar bilo koje metode, ini mi se da se samo zbog njegove

iznimne vanosti Vukasovi odluio imenovati ga i metodom. Osobno mislim da nema

odnosa nadreenosti i podreenosti odgojnih metoda i sredstava, jer su s jedne strane

metode navodno ire podruje jer se unutar nje koriste sva odgojna sredstva, ali s druge

strane i sredstva nadilaze pojedinu metodu, jer se koriste unutar svake metode.

I stoga sam se i odluio broj metoda svesti na tri.

METODA

POUAVANJA

METODA

UVJERAVANJA

METODA

NAVIKAVANJA

37

Budui da se pouavanje i uvjeravanje umnogome oslanja na verbalno obraanje

odgajaniku s tog stajalita ovo su metode upitne sa stajalita odgoja djece u ranom

djejem dobu. Uvjeravanje kao metodu gotovo da moemo zaboraviti.

Pouavanje moemo tek uvjetno uzeti u obzir, o emu emo govoriti u daljnjem

tijeku obrazlaganja. Najprimjerenija metoda ovome dobnom uzrastu svakako je metoda

navikavanja.

Navike su najbolji sluga i najloiji gospodar kako kae na narod. Od dobrih navika

nema boljeg sluge. I od loih navika nema goreg gospodara.

ODGOJNA SREDSTVA

SREDSTVA

USMJERAVANJA

SREDSTVA

POTICANJA

SREDSTVA

SPRJEAVANJA

38

Sve i svi oko tebe tvoji su uitelji.24

utljivost sam nauio od razgovorljivih, snoljivost od nesnoljivih i ljubaznost od

neljubaznih; ipak, to je najneobinije, tim uiteljima nisam zahvalan25.

Primjer. Kae se da je za obrazovati nekoga dovoljno neto znati, ali za nekoga

odgajati potrebno je netko biti. Osobni primjer nenadomjestiv je u odgoju. On je ujedno

zahtjev kojega mnogi ne mogu ispuniti. I tu lee temeljni razlozi mnogih odgojnih

neuspjeha. primjer je osobito vaan u odgoju najmlaih, jer su odgajateljice ujedno

model ponaanja i model govornik.

Samo jedan stvar ima veu vanost od uenja iz iskustva, a to je kad ne uimo iz

iskustva.26

Dnevni red. On je povezan sa stvaranjem radnih navika, umjenosti organizacije te

mogunosti provjere vlastite opredijeljenosti prema ostvarenju ciljeva, a i provjeri

kvalitete koritenja vremena koje imamom na raspolaganju. Preciziranje dnevnog

rasporeda utjee na ponaanje ovjeka u mjeri koje niti on sam nije svjestan. Nema

praznih hodova. Uz postojanje dnevnoga reda uvijek se mogu utvrditi ostvarenja istoga.

24 Ken Keys 25 Kalil Gibran 26 John M. Templeton

SREDSTVA USMJERAVANJA

PRIMJER

DNEVNI RED

IGRA

RAD

STVARANJE IDEALA

SAVJET

KULTURNA RAZONODA

39

Ukoliko dnevni red ne daje rezultate treba ga iznova promiljati. Ukoliko se dnevni red

ne ostvaruje, jasni su razlozi neuspjeha. On je ujedno u stvaranje odreenih navika i

svakodnevnih rituala. Evo kako to konkretno izgleda u jednom djejem vrtiu.

U skupini rade est odgojiteljica koje izmjenjuju jutarnje i popodnevno deurstvo i

smjenu. to se tie ritma dana ono je vrlo fleksibilno i prilagoava se razliitim

potrebama svakog djeteta. Doruak je serviran u kolica i djeca si nakon to operu ruke

sama uzimaju pribor za jelo i doruak. Kada zavre, stavljaju tanjurie i alice nazad u

kolica. Tako se djeca ue samostalnosti i odgovornosti to ujedno pridonosi i stvaranju

pozitivne slike o sebi i svijesti o vlastitim sposobnostima i vrijednosti. Izmeu doruka i

ruka, posluuje se voni obrok. Odgajatelj ne prekida djecu u svojim aktivnostima

kako bi svi sjeli za stol i jeli nego im stavi narezano voe na stol i djeca uzimaju po

vlastitom izboru. Na ruak se ide u tri podskupine kako bi se izbjegla guva za stolom i

atmosfera prilikom blagovanja bila intimnija i oputenija. Djeca si sama uzimaju

tanjure, pribor za jelo, stavljaju si jelo u tanjure i kada zavre odlau svoje tanjure u

kolica.

Nakon ruka neka djeca idu spavati, a djeca koja ne ele spavati izabiru neku tihu

aktivnost.27

Igra. ovjek je bie koje se igra. Njemu je igra potrebna. On u igri moe uiti i vie

nego inae. On se igrom moe odmarati. Mijenjati prostor misaonih tijekova. Oslobaati

se pritiska svakodnevnice. Osvjeavati se za nove napore.

IGRA JE DJEJI POSAO. DJECA UE IZ

SVEGA TO INE.28

27

Rukavina, Radmila: Okruenje usmjereno na dijete i njegov utjecaj na razvoj rane pismenosti,

PMF i OZ, Mostar 2011.

40

Rad. Rad je stvorio ovjeka, a nerad intelektualce. Malo se zezamo na uhodane

misli, ali zbilja je rad i usmjerenost na rad te stvaranje radnih navika jedna od temeljnih

poluga svake vrste napredovanja u odgoju i obrazovanju. Nerad ne moe stvoriti nita

osim dokoliara koji domilja opravdanja vlastitoga neuspjeha. Naravno, u ovom

razdoblju djeca se igraju radei i radei se igraju.

Stvaranje ideala. Nije trenutni lijek za odreenu vrstu problema, ono je dugoroni

rad kao to uostalom to usmjeravanje i jest. Kakav uzor takvi i oponaatelji. Kakvi

ideali takvi i plodovi.

Savjet je preporuka koju iskusniji moete davati manje iskusnima ali uvijek treba

paziti da on ne bude pametovanje i nametanje, nego da se ostavi otvorena mogunost

promiljanja onoga koji se odgaja. On treba biti vie poticaj, nego li naredba (ili

zamolba). Savjete u najranijoj dobi moemo koristiti tek u radu sa starijim

predkolcima, jer su i oni ogranieni svojom verbalnou.

Kulturna razonoda. U moru ponuda koje okruuju mladoga ovjeka treba ga

usmjeravati u pravcu sadraja koji e oplemenjivati njegov duh kako bi se izbjegli

utjecaji dokoliara i ulice. (Ovo se odnosi na stariju djecu.)

28

Carolin Hooper, Novozelandski pokret centara za igru

41

Primjer. Kao poticaj. Mono sredstvo.

Priznanje. Potvrda ovjekovih nastojanja, osobito njegovih uspjeha, nita ne kota.

Ali tako se rijetko dogaa. Svi vole da ih se uoi, da im se za uloeni trud dodijeli

odgovarajue priznanje. To djeluje afirmativno na svakog pojedinca. Utjee na njegovu

samosvijest. Potie ga ustrajati na istom putu. Priznanje je sredstvo svih odgojnih

metoda u kasnijim razdobljima, u ovom najmlaem dobu ono poprima dva svoja vida:

nagrada (rjee) i pohvala (naalost ne toliko esta koliko bi trebalo).

Nagrada. Moe biti poticajna. I jest. Ali moe biti i kontraproduktivna kada ona

postane svrhom uloenih napora. Kada izostane (moe uzrokovati razoarenja) ili

shvaanje, da ukoliko je nema onda ni cilj ne vrijedi. Vrlo oprezno, dakle.

Pohvala. Rijetko hvalimo. I grijeimo. Za svaki trud moemo lijepom rijeju

darovati odgajanika i tako mu odati priznanje (pohvala je njegova podvrsta). Nae

veselje i radovanje njihovu uspjehu takoer je pohvala i slui kao potkrjepljenje

njihovih nastojanja.

Pohvala je bolja od nagrade jer je razgovor, a ne samo stvar, osobni odnos, a ne

samo mrtvi predmet. Rei ete: I pohvala je nagrada.

Jest, ali je duevni dar: sebe sama u pohvali dajemo, darujemo mu svoje dobro

miljenje o njegovu napretku. Igrake i slatkii neka budu za dijete zadaci kojima e se

baviti, a ne uvjeti da bude dobro.29

Obeanje. S obeanjima oprezno. Nekad su nuna. Ali Jo ih je nunije

ispunjavati.

29 Nainimo ovjeka, str. 37

SREDSTVA POTICANJA

PRIMJER

PRIZNANJE

POHVALA

NAGRADA

OBEDANJE

NATJECANJE KAO SAMONADILAENJE

42

Natjecanje (kao samonadilaenje). Natjecanje zna biti itekako poticajno, ali

suparnik nije neprijatelj. Dapae. Trebate ga potovati jer vas on motivira na to je

mogue vei napor. Izvlai iz vas i zadnje atome snage. No, konani cilj svakog

natjecanja nije pobijediti druge, nego pobijediti sebe: svoje nemoi i ogranienja.

Konana svrha natjecanja je njegova spoznaja kao samonadilaenja.

U ivotu nita nije idealno. Niti su putovi uvijek posuti ruama. I u odgoju ima

takvih trenutaka i takvih tendencija. Kako ih sprijeiti.

Nadzor. Nazonost i provjera. I nisu oni optereenje za one koje se odgaja,

pogotovo ako se u njima osjea zabrinutost i ljubav.

SREDSTVA SPRJEAVANJA

NADZOR

SKRETANJE

UPOZORENJE

ZAHTJEV

KAZNA

43

Skretanje. Ponekad je mogue uoiti krive tendencije tada je umjesto pria i

pametovanja vanije poduzeti korake preusmjeravanja. Preduhitriti mogue neeljene

posljedice. I interes odgajanika usmjeriti u poeljnom i drutveno prihvatljivom pravcu.

Upozorenje i zahtjev u najranijoj dobi zbog njihove verbalne prirode teko da ete

moi koristiti. I stoga ukoliko ste propustili sprijeiti (nadzirati kako se ne bi dogodilo i

preusmjeriti kada ste na vrijeme prepoznali) duni ste lijeiti.

Kazna. Posljednja i nepoeljna mjera. Pravina i neosobna. Za sve ista pod istim

uvjetima. Batina jest u raju rasla, ali imade i dva kraja. Kaznene mjere moraju biti

unaprijed poznate i dosljedno primijenjene s obzirom na teinu djela.

Svi oblici prijetnje i kazni treba da konano prou, pa da opet sine sunce dobrote i

mira. Zlo je ako se dijete navikne na nebo zatrpano oblacima i pomiri se time da sunca

vie nema. Zlo je takoer ako dijete osjea da nismo u kanjavanju pravedni te jedno

dijete za istu stvar kaznimo a drugo ne.30

Kaznu je uvijek dobro izbjegavati, ali ona je i nuna ukoliko dobi starijih

predkolaca dijete prkosno ustrajava na nepoeljnom obliku ponaanja. Naravno, ona

moe biti simbolina, ne s nakanom da se dijete ponizi, nego s nakanom da se dijete

usmjeri. Dijete osjea ljubav i brigu kroz kaznu. Razoarano bi bilo ako ne bismo

marili za nj i ako bi nam bilo svejedno je li zloesto ili dobro.31

No, s kaznama treba biti itekako oprezan, kao i u ophoenju s djecom u trenucima

kada nismo zadovoljni njihovim ponaanjem. Uvijek je dobro priekati, odbrojati,

30 Nainimo ovjeka, str. 42 31 Nainimo ovjeka, str. 42

44

dosegnuti vlastitu unutarnju ravnoteu i tek onda postupati. Ima i razgovora teih od

ibe koji dijete tako ponizuju i lome mu volju za dobro da mjesto pokajanja urode

bijesom i uvredom u srcu. Pogotovo kad dijete sramotimo pred drugima.32

Upozorenje. Kombinirajte ga sa savjetom ili preusmjeravanjem. Ono je uti karton.

Opomena. Mora biti jasno i nedvosmisleno. Iako je jo uvijek u smislu odluke

odgajanika vrlo tolerantno u oekivanju njegove ispravne reakcije.

Zahtjev. vrst i nedvosmislen. On ne smije ostavljati mjesta dvojbi. Mora biti jasno

da iza njega slijedi ono to niti vi ne elite.

Pri svemu tome treba da dijete bude uvaeni lan obiteljske zajednice, ipak ne

neprestano sredite pozornosti. Nije dobro ako se dijete navikne da se cijeli svijet oko

njega okree.33

Kao to odrastao ovjek nuno mora vlastiti centar usidriti u tri mora: vlastitoga

jastva, svijeta koji ga okruuje i srce Savrenstva i mali ovjek, dijete, treba nauiti da

jest srce svemira, ali da nije sam u svemiru. Postupno i polako nuno ga je upuivati ga

na druge i potom na ideal.

32 Nainimo ovjeka, str. 40 33 Nainimo ovjeka, str. 37

45

7. Nekoliko strunih obrazloenja jezikoslovnih pojmova

JEZIK I GOVOR

U lingvistikom smislu se pod jezikom podrazumijeva uopeni sustav znakova i

pravila njihova kombiniranja, a pod govorom stvarno sporazumijevanje koje je

ustrojeno po zakonitostima tog sustava.34

Govorom se mogu sporazumijevati samo oni koji poznaju jezik kojim se govori.

Govoriti se moe samo nekim jezikom.

Jezik omoguava govor.

Govor slui sporazumijevanju ljudi u meusobnoj komunikaciji, ali isto tako

omoguava i duhovnu nadgradnju osoba, naroda, ovjeanstva. U tom smislu on ne

samo da omoguava ivot, onakvim kakvim ga poznajemo, nego je zapravo uvjet

ovjekova ovjetva. Po njemu tek mogui su uenje, sjeanje i budunost dakako.

Mogue je jedno misliti drugo (iz)rei ili mogue je istu misao izrei na razliite

naine (iako smo promijenili jezini sadraj nismo promijenili misao). Jezini izraz u

svakoj prilici obvezno pretpostavlja postojanje misli.

Jezik je u odnosu na misao samo instrument.

Usporedimo35

: jezik je ne samo figure u igri (igrai), on je i pravila igre. Ukoliko

se pravila ne potuju igra uskoro prestaje biti igrom i dolazi do nesporazuma

meu onima koji igraju.

Figure u jeziku-igri su znakovi.

34 U radu na ovom podruju sluio sam se uglavnom tekstom Radoslava Katiia, Knjievnost i jezik u Uvodu u knjievnost, Globus, Zagreb, 1986. 35 Igra na koju puujemo je ah.

46

ZNAK

Znak se najee definira kao jedinstvo izraza i sadraja. Znak = izraz/sadraj

Veza izmeu izraza i sadraja je znaenje. Znak je cjelina koju ine: izraz, sadraj i

znaenje.

(mentalna predodba)

B

A C (zec) (stvarni zec)

A - Oznaitelj (izraz znaka): govorni materijal/zvuni sadraj

B Oznaeno (sadraj znaka): predodba pojma (psiholoka slika izraenoga)

C oznaeni predmet u stvarnosti izvan-jezine zbilje

Na neki nain sugeriran je izravni odnos izmeu zvunog sadraja i predodbe

predmeta (oznaitelja i oznaenoga), dok je odnos izmeu predodbe i predmeta u

stvarnosti zapravo dvosmjeran i on se odnosi na predmet u ovisnosti o govornoj

situaciji. To moe biti isti predmet izvan-jezine zbilje i ne mora, ukoliko govornici nisu

u govornoj situaciji koja ih upuuje na istovjetan stvarni predmet.

Odnos izmeu oznaitelja (A-zec) i predmeta u stvarnosti (C-stvarnog zeca) nije

izravan on se uspostavlja uz pomo psiholoke predodbe sadraja govornog

materijala (B- ).

Odnos izmeu oznaitelja i oznaenog je, u trenutku imenovanja

ARBITRARAN, no postaje OBVEZAN u meusobnoj komunikaciji s obzirom na

PRINUDU DOGOVORA kojega je u svezi s njim postigla govorna/jezina

zajednica kojoj pripadamo.

47

RIJEI

RATAV

VATRA

TAVAR

VRATA

RAVAT

TRAVA

to razlikuje nizove glasova sa strjelicama ulijevo i strelicama udesno?

Sa stajalita hrvatskoga jezika i njegovih govornika svi glasovni nizovi su bez

problema izgovorljivi. To nisu nizovi glasova kao, recimo: gps; koji bi bez obzira na

nae pristajanje da to pokuavamo izgovoriti kao rije, ipak se pokazao kao govorno

teko izgovorljiv niz. I s toga stajalita: vrlo teko da bi u hrvatskome jeziku

mogla postojati takva rije.

No nizovi glasova koje smo naveli ne razlikuju se sa stajalita izgovorljivosti, nego

sa stajalita pridavanja znaenja odreenim nizovima glasova (sa strelicom udesno) i ne

pridavanja znaenja nizovima glasova (sa strelicom ulijevo) od strane nae govorne

zajednice.

Ako sada pogledate jednostavne nizove glasova kao to su:

DOG PAS

sa stajalita engleskih govornika lijevi niz glasova ima svoje znaenje, a desni

ga nema. I obrnuto. Sa stajalita hrvatskih govornika desni niz glasova ima

znaenja, a lijevi ga nema.

Iako kada se glasa bie, koje se krije iza tih danih znaenja, glasa se istovjetno. I

Englezi i Hrvati uju neto kao: av, av (Ovdje treba biti oprezan jer narodi budui da

drugaije govore, esto drugaije i uju.)

No ljudi ne govore samo da bi iskazali svoje stavove, nego i komuniciraju putem

govora, razmjenjuju obavijesti i dogovaraju se, raspravljaju, svaaju

Razgovaraju.

48

Govorni in, kao shema36, se dakako da prikazati bez obzira na razliitosti jezika (no

tek se govornici istih jezika, dakako, meusobno razumiju).

GOVORNI IN

KONTEKST

POILJATELJ PORUKA PRIMATELJ

KOD

KONTAKT

PRIMATELJ POILJATELJ

U razgovoru se uloge dakako meusobno izmjenjuju.

Izmeu poiljatelja i primatelja poruke za njezino ispravno razumijevanje moraju

postojati sljedei uvjeti37: kontakt (fizika mogunost prijenosa poruke od onoga koji

ju alje do onoga koji ju prima), istovjetni kod (moraju se koristiti meusobno

razumljivim znacima i po meusobno utvrenim pravilima), te istovjetan kontekst u

kojemu e meusobna komunikacija se odnositi na istovjetnu izvan-jezinu stvarnost.

I na koncu sama poruka (sastoji se od znakova poredanih u skladu s pravilima).

36 pripisuje se, kao shema, poznatom lingivstu i knjievnom teoretiaru Romanu Jakobsonu 37 Naslonjen na Davida Lodgea, Naini modernog pisanja, Globus/Stvarnost, Zagreb 1988.

49

Poruka koju upuujemo primatelju uvijek e na neki nain biti skoncentrirana na

jedan od udjela u samoj igri priopavanja.

Njezino teite na nekom od njih e i dati temeljni karakter poruke same:

1. Referencijalna funkcija: (injenini iskaz) karakterizira je usmjerenost na

kontekst: koncentriramo se u priopavanju na onoga o komu govorimo ili na

ono o emu govorimo, na predmet govora kao takav, na kontekst u kojemu se

on nalazi, potvrujui ga kao dio zbilje o kojoj govorimo.

2. Emotivna funkcija: karakterizira je usmjerenost na poiljatelja, govornik

iskazuje sebe sama (ili doivljaj stvarnosti).

3. Konativna (pokretaka) funkcija: (npr. zapovijed) karakterizira je

usmjerenost na primatelja, govornik eli postii nekakav uinak kod

sugovornika, akcija se ne opisuje nego se eli proizvesti, ako se u poruci

naglaava ova funkcija jezika, moemo slobodno rei da je ona izraz

ovjekove enje za promjenom svijeta.

4. Fatika funkcija: (provjera veze) karakterizira je usmjerenost na kontakt,

poruka nije toliko cilj koliko je cilj komunikacija sama, meusobno

openje kao takvo. Svaki put kada provjeravamo jesmo li jo uvijek u

meusobnoj komunikacijskoj vezi; mi, zapravo, naglaavamo ovaj

aspekt meusobne komunikacije. Uvijek kad je cilj meusobno openje

samo po sebi moemo govoriti o naglasku na kontakt, tako naa uobiajena

avrljanja zapravo su izraz elje za odravanjem meusobne komunikacije

vie nego nakane da se neto priopi.

5. Metajezina funkcija: (npr. definicija rijei) karakterizira je usmjerenost na

kod, jezik koji govori o jeziku, svaki put kada provjeravamo razumijemo li

se sa sugovornikom zapravo provjeravamo usklaenost koda.

50

6. Poetska funkcija: karakterizira je usmjerenost na poruku kao takvu, radi nje

same, na njezinu organizaciju i to u uvjerenju da na takav nain njezina

organizacija pridonosi njezinoj ljepoti.

U ovom smislu se govori o est funkcija jezika kojima dakle moemo u sredite

pozornosti staviti neki od elemenata meusobne komunikacije: predmet miljenja i

kontekst; govorni subjekt; sugovornu osobu kod koje se eli postii odreeni uinak i

navesti je na odgovarajuu akciju, elju da se s jezikom neto postigne; provjeru jesmo

li jo uvijek u meusobnoj komunikaciji; provjeru razumijemo li se mi uope i o emu

zapravo govorimo; i na koncu uivati u ljepoti izriaja, zanositi se ljepotom jezinoga

ostvaraja kao takvog.

Tko su poiljatelj i primatelj u govornom inu, meusobnoj govornoj

komunikaciji: govornik i sugovornik. Oni se govorom meusobno sporazumijevaju.

Jezik im kao riznica znakova (rijei) i pravila igre (jezinih normi) omoguava

sporazumijevanje.

Oni (govornici), osim informacija o sebi mogu priopavati i informacije o

negovornim osobama (koji kao i svijet koji ih okruuje mogu biti predmet govora).

Predmet govora (moe biti sve to se rijeima moe oznaiti). U ovom smislu jedan je

51

filozof govorio da je jezik kua bitka. Prevedeno na na uobiajeni jezik: on, dakle, nije

sve, ali u njemu sve moe obitavati.

Pogledajmo sada govorni in sa stajalita odnosa o kojima pokuavamo govoriti:

odrasli dijete.

KONTEKST

POILJATELJ PORUKA PRIMATELJ

KOD

KONTAKT

PRIMATELJ POILJATELJ

Unutar kojega je POILJATELJ (PRIMATELJ): ODRASLI i

PRIMATELJ (POILJATELJ) : DIJETE (ili obrnuto).

Iako svi dijelovi sheme ostaju istovjetni dolazi do poremeaja u komunikaciji.

Kontakt (fiziko omoguavanje komunikacije) zapravo je jedina neizmijenjena

injenica. I kontekst govornog ina ostaje istovjetan, ali je njegovo razumijevanje

razliito. Odrasli s obzirom na iskustvo uporabe jezika i razliitosti konteksta govornih

inova imaju posve razliito razumijevanje konteksta (to ih ponekada i ne ini najboljim

sugovrnicima djetetu).

Stoga je iznimno vano razumjeti kontekst unutar kojega dijete koristi jezik.

Kod, iako je zajedniki i odraslome i djetetu, ipak je s obzirom na mogunosti

njegova koritenja i njegovo razumijevanje, samo naelno isti. Poznavanje jezika nije

jednako niti na razini poznavanja znakova (rijei i njihova znaenja leksike norme),

niti s obzirom na mogunost njihova kombiniranja kako bi se njima odaslala eljena

poruka (poznavanja jezinih pravila igre gramatike i pravogovorne norme).

Stoga je dijete prisiljeno u meusobnoj razmjeni usmjeriti se na dodatne

komunikacijske obavijesti:

- ton govora

- neverbalnu komunikaciju: mimiku, geste

52

8. TETA

ODGAJATELJICA / ODGAJATELJ

Potrebno je cijelo selo da bi se podiglo djete.

afrika poslovica

Organizirana skrb i briga o odgoju djece kod nas se vri u ustanovama koje

uobiajeno imenujemo: jaslice, odnosno, vrti.

One imaju svoj program i plan rada, koji se u razliitim sredinama donosi i prvodi

na razliite naine. One su ustanove koje imaju i svoja upravna i rukovodea tijela koja

vode brigu o organizaciji i materijalnim i tehnikim preduvjetima rada navedenih

ustanova, kao i pomono osoblje bez kojih se sve ono to te ustanove trebaju raditi ne bi

moglo dogaati na odgovarajui nain, pa ipak kada god govorimo o odgoju i odgojnim

aktivnostima u jaslicama i vrtiima prvenstveno gvorimo o onim osobama koje su u

neposrednom odgojnom odnosu s djecom a to su nae odgajteljice38.

Upravo na njihovim pleima lei dobrim dijelom uspjeh ili neuspjeh u odgoju naih

buduih generacija. One su, tako ih zovemo, tete. To rodbinsko ime, kojim ih astimo,

govori o bliskosti i neposrednosti njihova i djejega odnosa. One su, gotovo se usudim

rei, zamjesnke majke. Iako mnoge od njih vjerojatno i nisu posve svjesne vlastite

vanosti i uloge koju imaju u buduim ivotima djece. Naalost, to je i posljedica

gotovo potpunog drutvenog nemara za njihov odgojni rad i posljedino: nevjerojatno je

da se, ako ne najvanijem onda iznimno vanom drutvenom poslu, pridaje tako malo

drutvene panje

38 Broj mukih odgajatelja, naalost, gotovo da je zanemariv.

53

Roditelji su u tradicionalnoj obitelji bili apsolutno odgovorni za odgoj vlastitoga

djeteta i u skladu s tom pozicijom imali su i presudni utjecaj na njihov odgoj. Inercijom

se takav pristup i dalje podrazumijeva, no moderna vremena su njihov utjecaj prilino

ograniila, no ne i odgovornost.

Djeca su iz raznih razloga sve vie preputena organiziranoj skrbi jaslica i vrtia,

odnosno naih teta. I njihov je utjecaj izniman. I stoga nuno postoji i njihova

odgovornost.

Ali i odgovornost itavoga drutva koje nedovljno cijeni i nedovoljno ulae upravo

u skrb i odogoj najmlaih. Djeca su budunost drutva i ulaganje u njihov odgoj

ulaganje je u vlastitu budunost. Djelovanje teta i funkcija odgojnih predkolskih

ustanova mnogo je vanija nego nam se ini.

Kada bi tete bile samo uvari djece u odreenom periodu zar je to malo? Biti

uvarima djece u odreenom periodu, znai i jamiti u tom vremenskom razdoblju

njihovu sigurnost. Samo ova injenica govori o iznimnoj odgovornosti odgajatelja.

No tete su poticaj za njihov duhovni rast, primjer njihovu ponaanju, uzor govornik,

moralni uzor, suigra u igri, izvor pria, organizator pustolovina i to sve ne. Djeci je

potreban prijatelj, kreator, motivator, inspirator, scenarist, voditelj, umjetnik, glumac,

suradnik, istraiva Ima li ovjeka sa svim tim sposobnostima unato i moguoj

svestranosti ili ste, ukoliko elite ostvariti odgovarajui odgojni poticaj, prinueni na

timski rad

Odgoj nije serijski posao. Odgajanje nije ograniavanje niti uniformiranje. Odgoj

ide za tim da svaki pojedinac raste i razvija upravo u svojoj

vlastitosti. Interesi, potrebe i spsobnosti djece uvijek trebaju biti na prvom mjestu.

Ljubav je preduvjet uspjenoga odgoja. Suradnja s roditeljima za dobro djeteta,

njegova razvoja i zdravlja obostrano je korisna i nuna.

54

Obavjetavati roditelje o djejem napretku, interesirati se za njihovo ponaanje u

obiteljskom okruenju, usporeivati i unaprjeivati vlastito odgojno djelovanje. Svrha

odgoja je odgajanik.

Interesi, potrebe i spsobnosti djece uvijek trebaju biti na

prvom mjestu.

Najvei ponos?

Biti ne prvi, nego jedini.39

Odgajatelj je uzor (govorni i svaki drugi model), stoga

njegov govor mora biti uzoran govor, u skladu s jezinim i

moralnim normama. Logian. Jednostavan. Razumljiv.

Razgovor s djecom uvijek treba uvaavati dijete. I kada koristite rijei koje

dijete ne razumije dijete e esto razumjeti poruku. Ukoliko nije razumjelo sva

znaenja, ono osijea ton.

Bez ljubavi odgoj nije mogu i svako odgojno djelovanje je manjkavo.

Odgajanje drugih poinje odgojem sebe.

Osjeaj odgojnog samopouzdanja da ete nai odgovarajue

odgovore da se moe prilagoditi i snai se u svakoj novoj

situaciji. Ili ukoliko i ne uspijete pronai prave, racionalne

39 Jules Renard

55

odgovore uvjereni ste da vam srce ne e zakazati. Sigurni ste u

jedno da volite one koje odgajate.

Psihiki bolestan ovjek ne moe biti altruista, voljeti druge.

Uravnoteenost, osjeaj unutarnjeg mira i sklada, vlastitog

jedinstva i cjelovitosti vrhunska je odlika istinskih odgajatelja.

Veliina ovjekova nalazi se u njegovoj unutarnjoj

jednostavnosti.

F. Daco

A njegovo djelovanje pokree ljubav.

On je ovjek nade.

Prepun povjerenja u ljude. I vjere u budunost.

DVA SU VELIKA GRIJEHA ODRASLIH:

- ZLOSTAVLJANJE

- ZAPOSTAVLJANJE.

Zapostavljanje je oblik zlostavljanja!!!

56

9. Kako razumjeti dijete

Uite svoje dijete gramatiku?

Ne trudite se; bolje dotjerajte svoju.

Vi se nalazi te pred velikom tajnom. Dijete je istinska tajna. Budui ovjek. Kako ga

razumjeti. U poetku to malo bie, ima sve udove, i oi pune nade. Svoje potrebe

objavljuje plaem.

to dijete eli?

Je li gladno?

Je li mu hladno?

Je li edno?

Ili ga neto iritira.

Moda se uneredilo? Osjea nelagodu.

Ono objavljuje da mu nije ugodno?! Ni glad, ni e, ni studen, ni nisu ugodni.

Ono se nauilo ravnati prema naelu ugode. Uitak je sve. Dijete eli ono to mu

priinjava ugodu. I ne eli ono to mu je neugodno.

Nakon odreenoga vremena ono uspijeva uspsotaviti kontakt s nama, oima,

osmijehom. I mi se radujemo. Ono uspijeva pjevuiti vokale. I mi se radujemo. Ono

gugue i mi se radujemo. Nagraujemo svaki njegov uspjeh. Poelo je uiti naelo

korisnosti.

57

Ono je jo uvijek u drugom planu i nije ugrozilo naelo ugode, ali sve vie dobiva na

vanosti.

Dijete ima elje. I eli njihovo ostvarenje. Ono plae, dok mu se elje ne uslie. Ono

ne razumije odgodu. Ono hoe sada i odmah. Proi e jo mnogo vremena da ono shvati

da se elje nuno ne ostvaruju sada i odmah. (I pogotovo da postoje elje koje se ne

mogu ostvariti. Ili, ak da je bolje to su neostvarive.)

Svaki novi uspjeh nagraujemo radou. Ono sjedi mi se radujemo. Ono dubi mi

se radujemo. Ono puzi mi se radujemo. Ono hoda mi se radujemo. Ono govori mi

se radujemo. Nae ga radovanje raduje.

Ono jo ne razmilja o ispravnosti vlastitih postupaka, a onda odjednom poinje

shvaati da je moglo i napraviti neto pogreno.

Krivo?

Poinje osjeati krvinju. Najprije kao sram i nelagodu.

Jelo je s drva spoznaje dobra i zla. I svijet se mijenja.

Dijete je poelo ivjeti s naelom ispravnosti.

NAELO UGODE

NAELO KORISNOSTI

NAELO ISPRAVNOSTI

58

Kao to se naelo ugode poinje korigirati naelom korisnosti (jer ima i neugodnih,

ali korisnih stvari). Tako se naelo korisnosti poinje korigirati najprije unutar sebe

naelom stvrnosti, je li neto u danim okolnostima mogue ili nemogue, ostvarivo ili

neostvarivo. U tom smislu dolazi i do razumijevanja odgode vlastitih elja.

Uskoro se naelo korisnosti poinje nadopunjavati naelom ispravnosti kada se u

priu o eljama ukljuuje miljenje zajednice (u djejem sluaju: odraslih). Izgradnjom

ovog naela uspostavljaju se korijeni izgradnje i mjerila idelanoga (kao proizvod

dotadanjeg miljenja zajednice i unutar njega vlastite izgradnje o istom svakog njezina

pojedinca), te mjerila savrenoga (koje se otima definiciji i vie je poziv ljudskim

tenjama nego li definirani cilj). Ova izgradnja unutarnjih mehanizama koji nas

karakteriziraju kao posve odreene osobnosti sa svim svojim znaajkama i nedostatcima

zapravo su neprestano unutarnje titranje, sueljavanje, preispitivanje u neprestnoj borbi

za prevlast u odluivanju. Izbor je karakter, a karakter sudbina kako se ve davno

ustvrdilo u antici, a ponovio u svojoj popularnoj pjesmi i jedan roker s ovih prostora.

Zanimljivo je da pria o postanku svijeta, stvaranju prvih ljudi, njihovu ivotu i raju

i izgonu iz raja tako nedoljivo podsjea na priu o djetinjstvu svakoga ovjeka.

Kao da svaki pojedini ovjek ponavlja povijest ovjeanstva.

Njegovu priu, o poetku.

NAELO KORISNOSTI

NAELO STVARNOSTI

(MOGUE - NEMOGUE)

NAELO ISPRAVNOSTI

NAELO IDELANOGA

NAELO

SAVRENOGA

59

Kada se dijete rodi, ima vrlo mali broj sposobnosti. Osjeti mu jo nisu dobro

razvijeni. Poinje ih koristiti. Informacije dobiva dodirom, okusom, sluhom, vidom,

njuhom.

Osjetila jo nisu u potpunosti prilagoena, a i informacije koje dobiva su zbunjujue.

U poetku slua. Njegov je sluh ve usmjeren na majin govor.

Pla mu je jedina komunikacija.

Objavljuje svijetu svoju potrebu. Nije mi ugodno. elim ugodu.

I netko se ipak brine da odgonetne to mu je?

to se dogaa?

Pokuava razumjeti razloge njegova plaa. I uspijeva.

Taj netko iz svoga grla puta ugodnu glazbu, punu njenosti.

Uskoro mu se i oi privikavaju na svjetlo. On sve ee promatra lice koje se

prmie. Pogled se izbistrava i on raspoznaje to lice. Raduje mu se.

Uspostavilo je komunikaciju.

Sve je u oima. Ui jezik oiju. Dijete ita neverbalne poruke oiju i ton verbalne

poruke (ugodnu ili neugodnu glazbu).

Dijete se od etvrtog mjeseca koncentrira

na oi onih s kojima je u dodiru.

Do kraja prve godine jezik oiju mu je glavni izvor informacija.

Dijete prema pogledu odraslog donosi zakljuak o tome to gleda i o emu odrasli

misli ako je ovo i pretjerano: ono zna da nije, ukoliko nije, centar panje i skree

pozornost na sebe. Ili ukoliko jest ono se javlja, igra, pokuava komunicirati.

60

Dijete je prirodna sklono sluanju majina

glasa, on je njemu najljepa glazba. Ono je

stoga sklono i majinu jeziku.

Inae je dijete, zbog uroene radoznalost i znatielje sklonije novini nego

poznatom. Radije reagiraju na novinu! (novije igrake), nego li to ih zanima ve

poznato. Zato je u jeziku drugaije???

Poznato je da djeca u najranijoj dobi ograniavaju pozornost i zanemaruju podatke

koji nisu bitni za zadatak uenja jezika.

Zato je tako ne postoje konkretni odgovori, ve tek pretpostavke.

Sa stajalita govornih sposobnosti ve smo rekli da je dijete najprije poelo

izgovarati vokale: produeni njihov izgovor. Ova poetna vokalizacija kao

da je prva, ne samo govorna, nego i glazbena mogunost. Dijete pokuava oponaati

tonove koje uje. Pjevuiti glazbu jezika koji ga okruuje.

Prvo pridruivanje suglasnika (zatvornika) i njihovo spajanje s vokalima dovodi do

svima tako drage djeije sposobnosti koja se u naem jeziku, zbog slinosti s pjevom

golubova, naziva gugutanje i njega karakterizira oponaanje tona.

S est mjeseci djete postie prvi vaan, fiziki razvojni uspijeh: uspijeva samo

sjediti. Poslije tog uspjeha najee slijedi i prvi govorni uspjeh, najee prepoznat kao

skraivanje gugutanja slogova ma i njihov izgovor koji podsijea na neto kao ma-

ma.

61

S devet mjeseci dijete puzi, dubi (stoji bez iije pomoi) i samo se uspijeva

podii, uspraviti uz neki primjeren predmet (fotelju, kau). Zatim pokuav hodati,

kao to pokuava postii jo poneki govorni uspjeh osim onoga ve uvjebanoga ma-

ma. Nekad ti pokuaji nisu dovoljno artikulirani, ali ih se da rspoznati kao nastojanje.

Komunikacijski uspjesi su sve brojniji, ali ono to jo uvijek jami potpuni

komunikacijski uspjeh je pla.

S navrenom godinom dana dijete izgovara

rije i razumijeva njezino znaenje, ui

prepoznati vlastito ime, hoda.

rijei i zamjenske rijei

Poinje s usvajanjem novih rijei, u suradnji s vlasitom govornom okolinom

uspijeva izgraditi i zamjenske rijei (niz glasova koji u jeziku inae nema znaenje,

ali koji njegova govorna okolina razumijeva jer zna to dijete njime oznaava).

62

razumijevanje

Vie razumije nego govori. Posjeduje pasivni

rijenik (rijei koje jo ne izgovara, ali razumijeva

njihovo znaenje). Razumije kratke upute. (Daj! Pokai. Ne!!!)

Upozorenja!

Dijete je shvatilo da se jezik, na neki nain, odnosi na

vanjsku strvarnost. I da je zamjena za pla.

Prve djetetove rijei znae itavu reenicu, znae njegovu

elju, a imenovani predmet ili osoba jest ono to eli. Postupno e usvojiti sve

zamreniji zgradu, materinjeg jezika. Sebe e dugo nazivati kao roditelji: imenom e se

nazivati i govoriti o sebi u treem licu. U treoj e godini smoi toliko svijesti da sebe

oznai s 'ja'!40

TO NE OPAA NE POSTOJI. Ne odvaja sebe od

svijeta u kojem obitava.

40 Nainimo ovjeka, str. 36

USVAJANJE

OBILJEJA

LINOSTI

IZRVANA

INTERAKCIJA

EMOCIONALNA

IDENTIFIKACIJA

OBITELJSKE

PRIE

63

Za sada usvaja ono to upija. Sve odjednom. Tek ui razlikovati informacije

dobivene osjetima.

1 godina

Dijete ve vrsto hoda. Poinje praviti prve korake trkaa. Usvojilo je i koristi

pedesetak rijei (i koristi jo desetak zamjenskih), razumijeva i vie.

Pokuava izrei prve reenice. Ponekad mu se to znalo dogoditi i ranije. Ali

sada to pokuava sustavno.

50 rijei - prve reenice: svi otii, boli ruka,

mama piti, daj auto, ne jesti...

Dogaa se neto nevjerojatno, dijete je sazrelo da

moe uspostaviti mentalnu sliku osoba i

predmeta koji nisu dostupni osjetilima.

Poinju shvaati da predmeti i bia postoje iako trenutno nisu dostupna

osjetilima.

Poinje uspostava objektne konstantnosti i

postupna izgradnja simbolike funkcije.

Ovo razdoblje do druge godine je iznimno burno. S dvije godine dijete aktivno

poinje s uenjem gramatike. Pokuava iskazati prve proirene reenice, usvaja prve

fraze. I neprestano brblja samo sa sobom.

64

2 godina prve fraze uenje gramatike

Ivan gleda maca.

Javljaju se i prvi znaci samosvjesti. Dijete prepoznaje vlastiti odraz u zrcalu. U

ovom razdoblju potrait e minku na vlastitom licu dok se gleda u zrcalo, a ne e

bristati dijete koje gleda. Ono postaje svjesno da je to njegov odraz u zrcalu. Sebe brie.

zrcalo

brie li dijete lik u zrcalu ili sebe?!

Ovo je znak odvojenosti od ostatka svijeta!!! Izgon iz raja je zapoeo?!

Samosvijest se raa kod dvogodinjaka, njezini prvi znaci: 18 25 mjeseca -

kod veine i posve sigurno od 24 28 mjeseca.

Posljedica ove nove sposobnosti su i prvi znaci srameljivosti!??

Isto je tako zanimljivo da u ovom razdoblju prilaze onima koji su tuni, prije ili

ih ne bi doivljavali ili bi se i sami rasplakali.

Iskazuju i prve naznake razumijevanja odreenih signala da mi drimo da su

uinili neto loe. Oni ne shvaaju zato je to neto loe, ali hvataju prve signale

neodobravanja.

Dijete, naravno, jo uvijek pretpostavlja da

su svi poput njega!!! Odrastemo li ikada!?

65

Dijete brblja igrajui se. Nije uvijek zanimljivo sluati ga, ali je teta zaustavljati ga

u toj vjebi. Znamo ve da se dijete oslobaa svojih poriva i umiruje se izrazujui ih

govorom.41

Spoznalo je da neto postoji iako nije neposredno

prisutno!!! I spoznalo je da se odvojilo od ostatka

svijeta, ali u svemu, za razliku od nas, osijea ivot.

SVE JE IVO

U pokuaju ostvarenja vlastitih elja jo je uvijek iznimno zahtjevno: sad i odmah,

jo uvijek vrijedi.

Ja sam miljenja da se dijete mora isplakati radi svojih

neispunjenih elja.42

Iskazuje znatielju kako se to zove. Pita: tko je, to je, gdje je, ije je... osobito mu

je esto pitanje zato kako bi zapoelo razgovor (skrenulo panju na sebe).

Pokuava odgovarati na pitanja. Voditi jednostavne razgovore... Razgovara sam sa

sobom i svojim igakama... Voli sluati kratke prie i bajke. Zna nekoliko pjesmica.

Koristi negaciju... kao da vjeba razliku izmeu potvrdnih i nijenih iskaza. Izmilja

ljude, ivotinje, predmete... Uoava vanost pisanoga jezika. Nije neuobiajeno da u

ovom razdoblju neka od djece (osobito muka) pokazuju odreeno zaostajanje u govoru.

41 Nainimo ovjeka, str. 36 42 Nainimo ovjeka, str. 15

66

3 godine

izgradilo je koncept JA

osjeaj srama i ponosa

Prve djetetove rijei znae itavu reenicu, znae njegovu elju, a imenovani

predmet ili osoba jest ono to eli. Postupno e usvojiti sve zamreniji zgradu,

materinjeg jezika. Sebe e dugo nazivati kao roditelji: imenom e se nazivati i govoriti o

sebi u treem licu. U treoj e godini smoi toliko svijesti da sebe oznai s 'ja'!43

Dijete se ne samo odvojilo od svijeta, nego je spoznalo sebe

kao pojedinca, jedinstvenoga i drugaijega od svega drugog.

O sebi govori kao govorna osoba.

Izgradilo je koncept ja.

Ja gledam macu.

Poinje koristiti potpunije reenice. Poinje razumijevati

razliku izmeu prie i prie o stvarnim dogaajima. Poinje

koristiti stvarnost kao mjerilo. No, tu jo ima

potekoa.

43 Nainimo ovjeka, str. 36

67

Naime, dijete posjeduje MOZAK KOJI

OBMANJUJE. Laganje podrazumijeva da vi znate da ono

to govorite nije istina. Dijete jo nije ovladalo tom vjetinom.

Njegove lai nisu lai nego rad mateOni tek poinju

razumijevati razliku izmeu istine i prie

ISTINA ISTO U STVARNOSTI I UMU

Nakon tree godine razvija se mata pa je dijete sklono izmiljotinama i fantaziranju, pria nevjerojatne stvari da je vidjelo, nainilo to i to44

Pamenje o tome to se dogodilo ili pak nije (i okolnostima dogaaja)

trogodinjak e se prisjetiti nekih detalja ne i okolnosti

dogaaja.

Poinje primjeivati greke u rijeima. Izostavljanje glasova lagano nestaje, sve se

ee koristi odgovarajuim glasovnim zamjenama. Zbog potekoa u izgovorljivosti

dogaaju mu se unutarnje zamjene glasova u nizu: kvadrat-kradvat, Zagreb-Zabreg...

Temeljna gramatika materinjeg jezika je usvojena, govor je razumljiv, gramatiki

slian govoru odraslih.

44 Nainimo ovjeka, str. 15

68

S djetetom se u ovoj dobi moe voditi razgovor o dogaajima koji nisu prisutni, o

osobama, stvarima...

Poinje govoriti o onome to e raditi.

Govor poprima ulogu planiranja.

Misli naglas. Do este-sedme godine ovaj govor se utiava i postaje unutarnji govor:

misao.

Brojati napamet znaju do deset ili vie, ali osjeaj za koliinu imaju tek do dva ili tri,

Rado pjevaju uz odrasle.

Poetkom 3 godine imenuje se vlastitim imenom. Do kraja

tree godine poinje osvjetavati sebe u odnosu na druge i poinje

se pravilno koristiti zamjenicama ja, ti, mi Rabi i posvojne

zamjenice moje, tvoje, nae

Pria o nedavnim dogaajima i iskustvu i esto koristi matu. Slua i due prie.

Pitanja sve vie koristi kako bi neto doznao, a sve manje kao potrebu za

komunikacijom. Zapoinje pitalako doba s beskrajnim brojem nevjerojatnih pitanja...

Razvija smisao za humor. Karakteristina je i pojava govorne drskosti i este

prepirke. Poinje koristiti arobne rijei, pozdrave, fraze: molim,

hvala, izvoli, oprosti, dobar dan, laku no...

Mucanje je jo uvijek privremena potekoa, zbog prevelike elje da se iskae sve

odjednom (toliko toga eli izrei, a govor jo teko prati misaoni napredak).

69

4 godine

govori jasno ui nove rijei

Pamenje o tome to se dogodilo ili pak nije (i okolnostima dogaaja)

trogodinjak e se prisjetiti nekih detalja ne i okolnosti

dogaaja. etverogodinjak, ne samo da e se prisjetiti dogaaja,

nego i okolnosti u kojima se on odvijao. Tek etverogodinjak

dovodi u jasnu svezu prolost i sadanjost. Veina se ljudi ne sjea

dogaaj iz prve etiri godine vlastitoga ivota. Je li se neto stvarno dogodilo ili je to to

o tome zna plod sugestije prilino je nejasno.

U ovom razdoblju poinje izgradnja govorne spolnosti.

Dijete nakon to je o sebi poelo govoriti kao govorna osoba, sada se

poinje doivljavati i kao osoba mukoga ili enskoga spola. Ovo je

vrijeme izrazite emotivne identifikacije.

USVAJANJE

OBILJEJA

LINOSTI

IZRVANA

INTERAKCIJA

EMOCIONALNA

IDENTIFIKACIJA

OBITELJSKE

PRIE

70

EMOCIONALNA IDENTIFIKACIJA: ETVRTA I PETA GODINA

KONCEPT UZORA: NO, JO JE UVIJEK VANIJE KAKO SE

PONAA, NEGO TO GOVORI.

U etvrtoj i dalje godini treba djevojicu usmjeriti na mamine poslove i igre.45

Istodobno dijete lagano poinje shvaati da se elje ne mogu uvijek

ostvariti sada i odmah. Nego da zbog naela ispravnosti mora se prihvatiti i

neugodna ODGODA. Iako nije ugodna, moe biti

opravdana i korisna.

Dijete je poelo razumijevati naelo korisnosti, i polako

izgrauje naelo ispravnosti.

Razdoblje karakterizira nagli razvoj rjenika. Dijete uglavnom govori teno i

gramatika mu se gotovo ne razlikuje od gramatike odraslih. Ovladalo je sposobnou

prepoznavanja prvoga, poneka djeca i posljednjeg, glasa u rijei. Artikulira sve glasove

s pogrekama tek u pojedinim rijeima ili u pojedinim govornim situacijama.

Razumijeva pojmove i odnose u pisanju govora, pisanom jeziku: slovo, rije, toka.

Poinje shvaati glasovnu strukturu rijei (da se svaka rije sastoji od zasebnih

glasova).46

Govor djeteta je sve vie razumljiv sam po sebi bez oslanjanja na govornu situaciju.

Dijete moe govoriti o prolim dogaajima i sve vie razmilja to e govoriti, moe

razumjeti due i sloene reenice, te moe predviati to e se dogaati.

45 Nainimo ovjeka, str. 15 46 Prema Hansen, K. A.. Kaufmann, R, Walsh, K.: Kurikulum za vrtie, Puko otvoreno uilite korak po korak, Zagreb 2006.

71

Govorno se snalazi su vremenu: prije smo... sad emo..., sutra emo...

U igri daje naloge: naredbe i upute.

Koristi se uvjeravanjem i pregovaranjem u rjeavanju problema s prijateljima.

Sposobno je voditi due razgovore s djecom i odraslima. Moe formulirati reenice,

birati rijei, ovisno kome se obraa djetetu ili odraslima. Nerijetko zapoinje jednu

temu, a zavrava posve novu. Voli pitalice i zagonetke. Prepriavajui prole

dogaaje koristi formulu: 'Kad sam bio mali'.

Oko etvrte godine pojavljuje se spolna stabilnost kad narastem bit u

ena/mukarac. Poinje povezivati odreene boje s mukarcima, a druge sa enama.47

Poinje primjeivati koji je poetni, a koji je zavrni glas u rijei, a u neke djece i

glas koji slijedi iza prethodnoga glasa u rijei. Jo moe biti blaih distorzija glasova: ,

, , , d i , no i one bi se u pravilu trebale ispraviti do 5,5 godina.48

47 Prema Apel, K. i Masterson J.: Jezik i govor, Ostvarenje, Lekenik 2004. 48 Prema Starc, B., udina Obradovi M., Plea A., Profaca B., Letica M.: Osobine i psiholoki uvjeti razvoja djeteta predkolske dobi, Tehnika knjiga, Zagreb 2004.

72

Osnovna gramatika struktura je usvojena, ukljuujui mnoinu, padee, glagolska

vremena, veznike, prijedloge... Koristi sve vrste reenica i duinu reenice poveava

veznicima: i, a, ili, onda, te zamjeuje greke u govoru drugih.

Prepriava prie, uz glavni dogaaj daje i detalje. Planira igru verbalno i dodjeljuje

uloge. Prianje mu je vano koliko i sama igra. Dramatizira priu. Rado razgledava

knjige i trai da mu se itaju. Poveani interes za slova, pisanu rije i knjige.

Ljutnju sve vie izraava verbalno, ruga se, naziva pogrdnim imenima, psuje...

Pokazuje vei otpor prema zahtjevu odraslih i to izraava verbalno, svaa se, pravda

se, kae ne u, hvali se... Govor djeteta u ovoj dobi je usko vezan uz njegove potrebe i

aktivnosti. Dominira situacijski govor, ali dijete poinje upotrebljavati govor ne samo o

onome to neposredno zapaa, radi ili eli, ve o buduem ili prolom.

7 godina

rjenik od 10.000 rijei

Stvaranje krosnih navika, ve dugo je ono to dijete usvaja u vrtiu

i kod kue. Ono se poinje navikavati na disciplinu. Jo uvijek potpuno

ne shvaa je li ona zatitnika briga ili nepravedno

kanjavanje.

Dijete zna iskazivati zbog nagomilanih frustracija i

nemogunosti ostvarenja vlastitih htijenja i elja i razliite oblike

agresije ili neposlunosti.

73

Ukoliko bi se u takvim okolnostima neprestano doputalo

takvo ponaanje povezano s nedostatkom discipline to bi

dugorono moglo uroditi neeljenim posljedicama:

- Raznim oblicima antisocijalnoga ponaanja

- odbaenou od vrnjaka

- niskim samopotovanjem odgajanika

Ovo je razdoblje upijajuega uma, kada dijete ui bez

osobitoga naprezanja. Na temelju uroenih sposobnosti dijete ima

jo jednu odliku koja ga razlikuje od odraslih. Njemu je

sinestezija zvukova, boja, mirisa, svega onoga to prima iz

vanjskoga svijeta posve normalna. To je upravo poetni nain

doivljavanja svijeta. Odvajanje se ui i dio je procesa odrastanja.

74

I jezik se ui. Uite svoje dijete gramatiku?Ne

trudite se; bolje dotjerajte svoju.

Rijei su vane. Priajte djetetu kako se to zove i zato slui.

Priajte djetetu o svemu. Osobito o onome zato dijete pokazuje

zanimanje. Ponavaljnja nikada dosta. Ponavljanje, uvjebavanje

praksa temelj su svakoga umijea i pamenja.

75

10. to djetetu znai govor odraslih

Kada bi dijete moglo govoriti

U poetku je mamin glas zvuk koji ujem. I mamin govor glazba kojoj se radujem.

Rijei ne razumijem. Ali me pjesma raduje.

Ton govori.

Oi mi govore. Oi majke.

I oi onih koji mi prilaze.

U oima vidim SVE. Voli me ili ne voli.

Kad neto trebam: plaem. Javljam svoje potrebe. I sve bude kako treba.

Govor je svuda okolo. Znama: pjevaju kao i mama, ali mama pjeva najljepe. I oni

alju odreene poruke svojim pjesmama. Neke su ugodne, a neke i ne.

Hvatam govor oiju. Zatim i govor tijela. Grimase. Geste. Pantomimu. Izgleda da

ipak govor najvie zamjenjuje pla. Izgleda da odrasli ne plau, nego govore kako bi

ostvarivali svoje potrebe.

Kada bi dijete moglo govoriti

76

U stvarnosti teta govori, on slua. U jaslicama je. On je tek napravio prve korake.

Gov