metodika nastave - sveučilište...
TRANSCRIPT
STUDIJSKI PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG/DOKTORSKOG STUDIJA HUMANISTIČKIH I
ODGOJNIH NANOSTI
UŽE ZNANSTVENO PODRUČJE
METODIKA NASTAVE
Akademska 2015/16 godina
SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIDA STUDIJSKI PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG/DOKTORSKOG STUDIJA HUMANISTIČKIH/ODGOJNIH ZNANOSTI, UŽE ZNANSTVENO PODRUČJE: METODIKA NASTAVE
UVOD Doktorski studij humanističkih/odgojnih znanosti traje tri godine i student mora sakupiti 180 ECTS tijekom studija, odnosno 60 ECTS bodova za svaku godinu. Ritam studiranja je veoma fleksibilan. Student je dužan odslušati prema predviđenom, minimalnom planu nastave i konzultacija – obvezatne kolegije koji de studentu omoguditi dalje individualno koncipiranje i pradenje studija. Studij se, zapravo, organizira po načelu individualno planirane nastave. Kod obveznih kolegija, nastavnik za svakog studenta, sukladno njegovom prethodnom iskustvu, stupnju i profilu obrazovanja, planira odgovarajudu literaturu, zadatke, seminare, referate i sl, Izborne kolegije student bira sam u dogovoru s nastavnikom, s tim što se nastavnik i student mogu dogovoriti i o nekom drugom izbornom kolegiju koji je u funkciji studija i koji zadovoljava interese studenta. Izborni kolegij izvan nastavnog plana odobrava Vijede poslijediplomskih/doktorskih studija.
Osim nastavnih i drugih studijskih obveza, student može skupiti ECTS bodove i sudjelovanjem u drugim oblicima znanstvenog rada:
- izlaganje na domadem znanstvenom skupu 2 ECTS - izlaganje na međunarodnom znanstvenom skupu 5 ECTS - objavljen rad u stručnom časopisu 2 ECTS - objavljen rad u referiranom znanstvenom časopisu 5 ECTS - sudjelovanje u znanstveno-istraživačkom radu (individualni program) 5 ECTS
Studenti doktorskoga studija humanističkih/odgojnih znanosti mogu u okviru izbornih kolegija, odabrati kolegije s bilo kojega drugoga doktorskog studija na drugom fakultetu u zemlji i inozemstvu. Izbor odobrava Vijede poslijediplomskog studija društvenih/odgojnih znanosti temeljem relevantnosti odabranih kolegija za studij i bududi znanstveno-istraživački profil. Pri odabiru kolegija s drugih studijskih programa studenta savjetuju, prema potrebi, voditelj poslijediplomskog studija, voditelj smjera/modula i mentor.
Znanstveno nastavno vijede Fakulteta društvenih znanosti dr. Milenka brkida usvojilo je slijede zaključke:
1. Studenti doktorskog studija društvenih/odgojnih znanosti upisani u peti semestar studija (magistri znanosti iz područja društvenih ili uže odgojnih znanosti), imaju studijsku obvezu objaviti samostalno jedan (1) znanstveni članak u referiranom znanstvenom časopisu iz područja odgojnih znanosti u BiH ili inozemstvu i sudjelovati aktivno na jednom domadem ili
međunarodnom znanstvenom skupu iz područja društvenih - odgojnih znanosti (što treba biti vidljivo u programu skupa), do predaje doktorskog rada za ocjenu
2. Studenti doktorskog studija društvenih/odgojnih znanosti upisani u četvrti semestar studija (studenti, apsolventi ranijeg magistarskog znanstvenog studija društvenih/odgojnih znanosti i magistri iz drugih znanosti) imaju studijsku obvezu objaviti samostalno dva (2) znanstvena članka od kojih jedan (1) u referiranom znanstvenom časopisu, a drugi u časopisu, Zborniku ili znanstvenoj knjizi iz područja društvenih/odgojnih znanosti, u BiH ili inozemstvu. Sudjelovati aktivno na jednom domadem ili međunarodnom znanstvenom skupu iz područja društvenih odgojnih znanosti (što treba biti vidljivo u programu skupa), te objaviti jedan (1) prikaz strane knjige iz područja društvenih/ odgojnih znanosti (objavljene u posljednje dvije godine). Sve ove obveze potrebno je izvršiti do prijave teme doktorskog rada . 3. Studenti doktorskog studija društvenih/odgojnih znanosti upisani u prvi semestar studija imaju studijsku obvezu objaviti samostalno dva (2) znanstvena članka u referiranim znanstvenim časopisima iz područja društvenih/odgojnih znanosti, u BiH ili inozemstvu. Sudjelovati aktivno na dva (2) domada ili međunarodna znanstvena skupa iz područja društvenih/odgojnih znanosti (što treba biti vidljivo u programu skupa), te objaviti dva (2) prikaza strane knjige iz područja društvenih/ odgojnih znanosti (objavljene u posljednje dvije godine). Sve ove obveze potrebno je izvršiti do prijave teme doktorskog rada.
Poslijediplomski/doktorski studij METODIKE NASTAVE treba osigurati osposobljavanje
suvremenog profila doktora humanističkih i odgojnih znanosti, smjer Metodika nastave, koji de
kreativno i djelatno istraživati i unapređivati stručne i znanstvene, prvenstveno metodičke
probleme, u okviru nastavnog i uopde odgojno obrazovnog rada, posebice u stručno-razvojnim
službama bez kojih je nezamisliva suvremena nastava i škola uopde.Taj profil de se modi
kompetentno snalaziti i na brojnim radnim mjestima izvan odgojno-obrazovnog/školskog sustava
u uvjetima istraživanja poduzetništva i tržišta rada u javnom i privatnom sektoru.
Doktor humanističkih i odgojnih znanosti iz područja Metodike nastave modi de kompetentno
organizirati, voditi i realizirati raznolika razvojna, operativna i akcijska istraživanja, uspješno de
modi raditi na unapređivanju nastave, savjetodavnim poslovima, stručno-pedagoškim poslovima
u okviru stručnih službi, organizaciji izvannastavnih aktivnosti i slobodnog vremena, suradnji s
roditeljima i roditeljskim organizacijama, savjetovalištima i drugim poslovima.
Plan i program poslijediplomskog/doktorskog studija Metodike nastave provodit de sukladno
europskim standardima uvođenja ECTS-bodovnog sustava i promicanja europske suradnje.
Znanstveni profil doktora humanističkih i odgojnih znanosti iz područja Metodike nastave može
voditi ili biti član raznih timova u državnim i privatnim školama, stručno-razvojnim službama
predškolskih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova, stručnim službama velikih sustava,
kadrovskim službama tvrtki (interna osposobljavanja, cjeloživitno obrazovanje) raznolikim
agencijama za specijalističku izobrazbu kao i u drugim ustanovama (industrija, tržište rada,
učenički domovi, umirovljenički domovi, penološke ustanove...) centrima za kulturu, ustanovama
za organizaciju slobodnog vremena, muzejima, galerijama, kazalištima lutaka i dječjim
kazalištima, vojnim učilištima i novačkim centrima, bolnicama, socijalnim službama,
školama/ustanovama za djecu s posebnim potrebama, nakladničkim tvrtkama, u različitim
medijima, upravljanju prosvjetnim ustanovama, vjerskim školama, službama za profesionalno
usmjeravanje i orijentaciju, organizaciji odgojnog i obrazovnog rada u andragoškim ustanovama,
ljetovalištima, savjetovalištima, znanstvenim i istraživačkim organizacijama...
Opdi podaci:
a) stručni i akademski naziv i stupanj koji se stječe završetkom studija; Poslijediplomski/doktorski
studij Metodike nastave organiziran je kao jednopredmetni studij.
Završetkom poslijediplomskog/doktorskog studija Metodike nastave stječe se akademski
naziv: "doktor odgojnih znanosti, uže znanstveno područje – Metodika nastave".
Završetkom studija stječe se diploma III ciklusa poslijediplomskog/doktorskog studija
Metodika nastave i akademski naziv doktor/ica odgojnih znanosti, uže znanstveno područje
Metodika nastave.
b) uvjete za upis na studijski program;
Uvjeti za upis na studij je završen diplomski/magistarski studij odgojnih, društvenih ili
humanističkih znanosti ili, po ranijem sustavu četverogodišnji studij prosvjetne struke.
Svršeni studenti ostalih znanstvenih područja studij mogu upisati samo uz prethodnu
suglasnost voditelja studija i rješenja koje potpisuje dekan Fakulteta.
Studij mogu upisati i pristupnici koji, prema ranijem sustavu, imaju specijalizaciju ili
znanstveni magisterij prosvjetne struke.
c) lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju;
Lista obveznih i izbornih kolegija nalazi se u narednoj tablici.
NASTAVNI PLAN POSLIJEDIPLOMSKOG SVEUČILIŠNOG STUDIJA DRUŠTVENIH ZNANOSTI
Studijski program D01MNA: METODIKA NASTAVE
NAZIV KOLEGIJA P S V ECTS STATUS NASTAVNIK
I. SEMESTAR
Suvremene nastavne metode
1 3 3 10 Obvezni
Metodologija istraživanja u nastavi
1 3 3 10 Obvezni
Teorije škola 1 2 3 10 Izborni (1 od 2)
Didaktičke teorije 1 2 3 10
II. SEMESTAR
Temeljna nastavna umijeda 1 3 3 10 Obvezni
Primjena statistike u znanstvenim istraživanjima
1 3 3 10 Obvezni
Inkluzija 1 2 3 10 Izborni (1 od 2)
Specijalna pedagogija 1 2 3 10
III. SEMESTAR
Metodologija izrade nastavnih kurikuluma
1 3 3 10 Obvezni
Profesionalne kompetencije nastavnika
1 3 3 10 Obvezni
Programiranje i pradenje 1 2 3 10 Izborni
nastavnog rada (1 od 2)
Mjerenje i vrjednovanje nastavnog rada
1 2 3 10
IV. SEMESTAR
Inovacije u nastavi 1 3 3 10 Obvezni
Cjeloživotno obrazovanje 1 3 3 10 Obvezni
Informatika u nastavi 1 2 3 10 Izborni (1 od 2)
Interakcija i komunikologija u nastavi
1 2 3 10
V. SEMESTAR
Metodologija izrade studijskog projekta
3 3 6 20 Zajednički
Akademske vještine 2 3 3 10 Zajednički
VI. SEMESTAR
Konzultativno-mentorski rad 0 # 5 20 Mentorstvo Mentor
Obrana doktorskog rada 10 Obrana Povjerenstvo za obranu rada (imenuje Senat Sveučilišta)
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkida, Bijakovidi
Naziv kolegija: SUVREMENE NASTAVNE METODE
Opdi podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti Godina I / 2
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+3+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opde i specifične kompetencije:
Razvijanje i primjena znanja, vještina ( tehnika ) i aktivnosti kroz istraživački pristup i istraživanja karakteristična za trajno, permanentno, stvaralačko, aktivno učenje, odnosno, osposobljavanje bududih generacija za učenje učenja, permanentno obrazovanje i samoobrazovanje i samoučenje.
Okvirni sadržaj kolegija:
1. Nastavni sustav, strategije učenja, nastavne metode, 2. Strategije obrazovanja ( vidovi ), karakteristike, 3. Tradicionalne i suvremene nastavne metode, 4. Metode problemskog učenja, 5. Metode interaktivnog učenja, 6. Metode kooperativnog učenja, 7. Metoda recepcije umjetničkih djela, 8. Metode učenja otkrivanjem, 9. Suvremeni nastavni modeli učenja, 10. Metode stvaralačkog učenja
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
Predavanja Seminarski rad Vježbe Samostalni zadaci E-učenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Pradenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktični rad
Osnovna literatura:
1. Stevanovid, M. ( 2000 ). Modeli kreativne nastave. Tuzla : Ras
2. Matijevid, M. ( 2000 ). Učiti po dogovoru. Zagreb. Birotehnika. 3. Suzid, N. ( 1999 ). Interaktivno učenje. Banja Luka: TT. Centar. 4. Suzid, N. ( 2001 ). Interaktivno učenje III, Banja Luka. TT. Centar. 5. Terhart. E. ( 2001 ). Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa 6. Kyriacou C ( 2001 ). Temeljna nastava umijeda. Zagreb: Educa. 7. Jensen, E. ( 2003 ). Super nastava. Zagreb: Educa 8. Desforges, C. ( 2001 ). Uspješno učenje i poučavanje. Zagreb: Educa 9. Buzan, T. ( 2003 ). Mentalne mape za klince. Zagreb: Veble commerce 10. De Zan, I. ( 2005 ). Metodika nastave prirode i društva. Zagreb: Školska knjiga.
Dodatna literatura: izvori.
1. Tomid, R. Osmid, I. ( 2005 ). Didaktika. Tuzla. Offset. 2. Klippert, H. ( 2004 ). Kako uspješno učiti u timu. Zagreb: Educa. 3. Kadum , V. ( 2005 ). Učenje rješavanjem problemskih zadataka u nastavi matematike.
Pula 4. Milat, J. ( 2005 ). Pedagogija – teorija osposobljavanja. Zagreb : Školska knjiga.
Tijekom nastave studenti de biti upudeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Pradenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom izvođenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su dužni uraditi seminarski rad istraživačkog karaktera i obraniti ga usmenim putem.
Način pradenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit de izvršena kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadade programa.
Obveze studenata:
Izlaganje radova; polaganje ispita, izrada seminarskog rada, istraživanje, izlaganje radova, polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvođenje ocjene:
Seminarski i istraživački rad 65 bodova, završni ispit do 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
Naziv kolegija
TEORIJE ŠKOLE
Opdi podaci
Studijski program Menadžment u obrazovanju, Metodika nastave
Godina/ semestar
I/1
Ime nositelja kolegija
Drugi nastavnik
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+2+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema preduvjeta.
Opde i specifične kompetencije
Okvirni sadržaj kolegija
- Uvod u teorije škole - Začeci teorije škole u duhovnoznanstvenoj pedagogiji - Strukturalno-funkcionalne teorije škole - Psihoalaliza škole kao institucije - Interakcionizam i teorije škole - Teorije škole između između samokritike, uplitanja društvenih znanosti i pribjegavanja
metateoriji - Škola u obzorju povijesti učenja - Radikalna kritika škole kao teorije škole
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vježbe
Samostalni
zadaci
E-učenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Pradenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje
Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad
Udžbenik
1. Tillemann, K-J (1994): Teorije škole, Zagreb: Educa
2. Paulo Freir (Paulo Freire): Pedagogija potlačenih (Pedagogy of the opressed, 1968)
Dodatna literatura
1. Glasser, W. (1999): Nastavnik u kvalitetnoj školi – posebne sugestije nastavnicima koji u
razredu pokušavaju primijeniti ideje iz knjige Kvalitetna škola, Zagreb: Educa
2. Glasser, W. (1994): Kvalitetna škola – škola bez prisile, Zagreb: Educa
3. Bratinid, M. (1993): Mikropedagogija, Zagreb, Školska knjiga
4. Gudjons, H. (1994): Pedagogija - temeljna zbilja. Zagreb: Educa
5. Diltaj, V. (1914): O mogudnosti pedagogijske nauke i opšte vrednosti, Beograd
6. Enciklopedijski riječnik pedagogije (1963) Zagreb: Matica Hrvatska
7. Jurid, V. (1999): Razvojni smjer školskih teorija, U: Osnovi suvremene pedagogije, ur.
Mijatovid, A., Zagreb: Hrvatski pedagoško književni zbor
8. Jurid, V. (2002): Osnove suvremene pedagogije, Zagreb, Educa
9. Luhmann, N. (1981): Teorije sistema – svrhovitost i racionalnost, Zagreb: Globus
10. Stevanovid, M., Ajanovid, Dž. (1997): Školska pedagogija, Varaždinske Toplice: Tolimir
11. Vukasovid, A. (1990): Pedagogija, Zagreb
12. Vrcelj, S. (2000): Školska pedagogija, Rijeka: Filozofski fakultet
Provjera znanja i polaganje ispita
Pradenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom konsultacija i izvođenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su dužni uraditi skicu akcionog istraživanja i vježbe koje se odnose na izradu mjernih instrumenata. Završni ispit je u obliku testa znanja i odbrane skice akcionog istraživanja.
Način pradenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe programa
Tijekom semestra izvršit de se kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadade programa.
Obveze studenata
U toku semestra studenti su dužni uraditi vježbe koje se odnose na izradu instraživačkih instrumenata i skicu akcijskog istraživanja, te prikupiti više istraživačkih instrumenata i odložiti u metodološki dosije.
Vrjednovanje rada studenata i izvođenje ocjene
Učešde na predavanjima, vježbama i konsultacijama 10 bodova Vježbe 30 bodova Skica istraživačkog projekta 30 bodova, Završni ispit 30 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2 Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3 Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odličan A-5
Ostale predispitne obveze 1. Izrada seminarskog rada na zadanu temu: 2. Uraditi prikaz teorija škole, sa aspekta
njihove vrijednosti i kritičkom analizom: 3. Usmeni razgovor na osnovu predispitnih
obaveza
Korisne web lokacije:
www.multilink.hr/ri-kvas/kriteriji.html
www.hrstud.hr
www.sajt.com.hr
www.znanje.org
www.bpa.org.yu
www.vikipedija.org
Naziv kolegija DIDAKTIČKE TEORIJE
Opdi podaci
Studijski program Svi programi poslijediplomskih studija Godina/ semestar
I/1
Ime nositelja kolegija
Drugi nastavnik
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+2+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema preduvjeta.
Opde i specifične kompetencije
Okvirni sadržaj kolegija
Didaktička teorija u Njemačkoj od 60-ih godina 20. vijeka
Didaktika zasnovana na teoriji obrazovanja Didaktika poučavanja i učenja
Didaktika zasnovana na teoriji informacija Sistemsko teorijska didaktika
Materijalne i formalne teorije obrazovanja Bihejviorističke teorije
Votsonov teorijski rad i proces učenja Torhdajkova asocijativna teorija učenja
Gatrijevo shvatanje učenja Halov doprinos teoriji učenja
Neobihejviorističke teorije Tolmanov „bihejviorizam sa ciljem“
Skinerov bihejvioristički model potkrepljenja
Ganjeova teorija kumulativnog učenja Geštalt teorija
Kognitivne teorije učenja Pijažeova teorija razvoja logičkih struktura
Teorija Vigotskog o učenju i razvoju
Strukturalistička teorija Džeroma Brunera
Djuieva teorija: učiti kako da se misli
Kibernetski model Talizine
Ousubelova teorija smisaonog verbalnog učenja
Pristup otkrida i pristup recepcije u nastavi
Majstorsko učenje : najuspješnije učenje (mastery learning)
Humanističke teorije učenja
Karl Rodžers – fenomenološki pristup nastavi
Maslovljeva humanistička koncepcija učenja
Teorija socijalnog učenja
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vježbe
Samostalni
zadaci
E-učenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Pradenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje
Projekt – skica akcionog istraživanja
Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad
Udžbenik
1. Klafki,W., Schulz,W., von Cube,F., Möller,C., Winkel, R., Blankertz, H. : Didaktičke teorije, Educa, Zagreb, 1992.
2. Vilotijevid, M.: Didaktika 2 – didaktičke teorije i teorije učenja, BH MOST, Sarajevo, 2001.
Dodatna literatura
1. Poljak, V., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1991. 2. Bežen, A., Jelavid, F. i drugi, Osnove didaktike, NIRO Školske novine, Zagreb, 1991. 3. Haralambos, M., Holbron, M., Sociologija: Teme i perspektive, Golden marketing, Zagreb,
2002. 4. Gudjons, H., Pedagogija – temeljna znanja, Educa, Zagreb, 1994., 5. Meyer, H., Što je dobra nastava?, Erudita, Zagreb, 2005.
Provjera znanja i polaganje ispita
Pradenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom konsultacija i izvođenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su dužni uraditi skicu akcionog istraživanja i vježbe koje se odnose na izradu mjernih instrumenata. Završni ispit je u obliku testa znanja i odbrane skice akcionog istraživanja.
Način pradenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe programa
Tijekom semestra izvršit de se kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadade programa.
Obveze studenata
U toku semestra studenti su dužni uraditi vježbe koje se odnose na izradu instraživačkih instrumenata i skicu akcijskog istraživanja, te prikupiti više istraživačkih instrumenata i odložiti u metodološki dosije.
Vrjednovanje rada studenata i izvođenje ocjene
Učešde na predavanjima, vježbama i konsultacijama 10 bodova Vježbe 30 bodova Skica istraživačkog projekta 30 bodova, Završni ispit 30 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2 Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3 Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odličan A-5
Predispitne obaveze:
1. Na osnovu dostupne literature uraditi prikaz nekoliko didaktičkih teorija i teorija učenja, sa aspekta njihove vrijednosti i primjene u nastavi sa kritičkim osvrtom.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkida, Bijakovidi
Naziv kolegija: TEMELJNA NASTAVNA UMIJEDA (DSOZ02)
Opdi podaci:
Studijski program SP3 – Doktorski studij odgojnih znanosti Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
III. semestar
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru (P+S+V) 1+1+3
Preduvjeti za upis kolegija Svršen diplomski studij
Opde i specifične kompetencije:
Cilj je kolegija studente uvesti u kompetencije poznavanja i primjene temeljnih nastavnih umijeda.
Srediti i kritički promisliti pojedinačna znanja o temeljnim nastavnim umijedima i njihovim bitnim
obilježjima, kao i s dometima i ograničenjima njihovog ostvarenja. Upoznati studente s
kompetencijama koje je nužno kod učenika sustavno razvijati. Pri razvijanju ovih specifičnih
kompetencija studenti de stedi neophodne spoznaje o važnosti ravnoteže odnosa i veza među svim
temeljnim nastavnim umijedima i to, na organiziran način, sučeliti sa širinom pedagogijske teorije.
Okvirni sadržaj kolegija:
Temeljna nastavna umijeda i njihove bitne karakteristike.Elementi planiranja i priprave nastave. Nastavnikove aktivnosti pri izvedbi nastave i njihova prilagodba učenicima, njihovim pozicijama i stilu učenja.Kompetencije učenika koje je nužno razvijati u nastavi.Kompetencije nastavnika za uspostavu pozitivnog razrednog ugođaja te motiviranja i razvoja zainteresiranosti za učenje.Pradenje i provjera znanja i opdeg učenikovog napretka.
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vježbe Samostalni
zadatci E-učenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Pradenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldomsamo relevantne kategorije):
Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktični rad
Osnovna literatura:
1. Kyriacou, C. (2001.): Temeljna nastavna umijeda. Zagreb: Educa.
2. Wragg, E. C. (1993.): Primary teaching skills, London: Routledge.
3. Robertson, J. (1996.): Effective classroom control, London: Hodder and Stoughton.
4. Filipovid, N. (1988.): Mogudnost i dometi stvaralaštva učenika i nastavnika, Sarajevo: Svjetlost.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Pradenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvođenja nastave. Prije izlaska na završni
ispit, studenti su dužni položiti kolokvij. Kolokvij i
završni ispit polažu se pisanim putem.
Način pradenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra izvršit de se kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
očekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te
postavljene ciljeve i zadade programa
Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima
i vježbama; izrada seminarskih radova: izlaganje
radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvođenje ocjene:
Dolazak do 10 bodova ;
izrada seminara do 20 bodova;
kolokvij do 25 bodova;
završni ispit do 45 bodova:
od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova, ocjena odličan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA Fakultet društvenih znanosti dr. MilenkaBrkida, Bijakovidi
Nazivkolegija: PRIMJENA STATISTIKE U ZNANSTVENIM ISTRAŽIVANJIMA
Opdipodaci:
Studijski program Svi studijski programi Godina I/2 Imenositeljakolegija/nastavnika
Drugi nastavnik
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
ECTS – bodovi 10
Broj sati posemestru 1+3+3
Preduvjetizaupiskolegija Nema
Opde i specifičnekompetencije:
Studenti stječu određena i precizna znanja i praktičnu osposobljenost za izbor statističkih mjera, izračunavanje, iskazivanje i interpretaciju rezultata istraživanja.
Okvirnisadržajkolegija:
Uslovi za izbor statističkih postupaka. Tipovi istraživačkih varijabli. Mjere oblika raspodjele. Mjere relativnog položaja. Mjere korelacije. Regresija. Parametrijski statististički testovi. Neparametrijski statistički testovi. t- test, Hi kvadrat test, Medijana test, Run test, Test sume rangova. Test znaka, Kruskal-Valisov test, Kolmogorov-Smirnovljev test. Faktorska analiza Organizacija statističkih tabela. Grafičko predstavljanje rezultata. Obradapodataka pomodu SPSS programa. Iskazivanje rezultata istraživanja statističkim mjerama.
Načinizvođenjanastave i usvajanjeznanja(označitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):
Predavanja Seminari Vježbe Samostalnizadaci E-učenje
Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenskanastava
Pradenjenastave i ocjenjivanjestudenata (označitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):
Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi
Seminarski rad – rešavanje zadatak
Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeniispit Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktični rad
Osnovnaliteratura: Brkid, Milenko i Kundačina, Milenko (2003). Statistika u istraživanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa. Petz Boris (2004). Osnovne statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Dodatna literatura: 1. Fukgosi, Ante (1988). Faktorska analiza. Zagreb: Školska kniga. 2. Halmi, Aleksandar (2003). Multivarijantna analiza u društvenim znanostima. Zagreb: Alinea. 2. Kožuh, Boris i Suzid, Nenad (2010). Obrada podataka u istraživanju. Banja Luka: Univerzitet u Banjoj Luci. Filozofski Fakultet. 3. Kožuh, Boris i Maksimovid, Jelena (2011). Deskriptivna statistika. Niš: Filozofski fakultet. 4. Papid, Milan (2005). Primijenjena statistika u Ms Excelu. Zagreb: ZORO d. o. o.
5. Pallant, Julie (2011). SPSS – Postupni vodič kroz analizu podataka pomodu programa SPSS. Beograd: Mikro knjiga.
Provjeraz nanja i polaganje ispita:
Pradenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom konzultacija i izvođenja nastave. Prije izlaska na završni ispit studenti su dužni uraditi uraditi vježbe u rješavanju zadataka. Završni ispit je pismeni.
Način pradenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa:
Tijekom semestra bitide izvršena kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadade programa.
Obvezestudenata:
Sudjelovanje na nastavi; izrada vježbi u rješavanju zadataka, praktično ovladavanje SPSS programom i polaganje ispita.
Vrjednovanje radastudenata i izvođenje ocjene:
Sudjelovanje na nastavi – 5 bodova Izrada vježbi rješavanja zadataka – 15 bodova Praktična poznavanje SPSS programa – 40 bodova Završni ispit – 40 bodova (min. 25 ) Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2, Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3, Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4, Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkida, Bijakovidi
Naziv kolegija: INKLUZIJA
Opdi podaci:
Studijski program Studij posdiplomski- Metodika nastave Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+2+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opde i specifične kompetencije:
Cilj kolegija je da studente upoznamo s temeljnim spoznajama inkluzije, povijesnim razvojem i elementarnim sadržajima koje izučava ova znanost. Predmet izučavanja su: dijete s poteškodama u razvoju i metode rada, uspostavljanju ravnoteže rada i jednakosti u pružanju obrazovanja svoj djeci u školi. Upoznati studente s definicijom, konceptom i strategijom inkluzivne prakse; s filozofskim, zakonodavnim i edukativnim utemeljenjem inkluzivne prakse; sa sudionicima i njihovom ulogom u inkluzivnoj praksi.
Studenti de biti osposobljeni da: znaju osnovne karakteristike i razlike između procesa integracije i inkluzije, shvate važnost zadovoljavanja pretpostavki inkluzije i nužnost promjena u BiH i regionu u pravcu zadovoljavanja pretpostavki inkluzije; znaju primijeniti indeks za inkluziju, te shvataju ulogu defektologa, edukatora-rehabilitatora u procesu inkluzije.
Okvirni sadržaj kolegija:
Povijesni pregled umanjenih sposobnosti i razvojnih poteškoda
Terminologija: inkluzija, razlika između integracije i inkluzije i socijalna isključenost
Indeks inkluzije i njegova primjena
Inkluzija u sustavu odgoja i obrazovanja: modeli inkluzije
Argumenti za i protiv inkluzije
Principi, metode i oblici rada u inkluzivnom pristupu
Pretpostavke inkluzije: organizacijske, zakonske, objektivne, subjektivne
Podrška u teoriji i praksi, praksa i efektivni timski rad
Uloga defektologa / edukatora rehabilitatora u inkluzivnom razredu
Najnovija shvatanja i različitosti među učenicima s posebnim potrebama i uvažavanje njihovih specijalnih potreba u nastavi
Suvremeni pristupi u odgoju i obrazovanju učenika s posebnim potrebama
Izrada i elaboriranje posebnih individualnih programa u inkluzivnoj nastavi
Specifičnosti razvoja integraciono-inkluzivnih procesa s ciljem formiranja škole za svu djecu
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vježbe Samostalni zadaci E-učenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Pradenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktični rad
Osnovna literatura:
5. Zečid, S., Jeina, Z. (2006). Nastavnik u inkluzivnom okruženju. Fojnica: Štamparija Fojnica. 6. Johnsen, H.B. (2007). Razred u pravcu inkluzije.The classroom towards inclusion. Sarajevo:
CONNECTUM.
Dodatna literatura:
Fulgosi-Masnjak, R. (1999). Efekti različitih modela integracije djece usporenog razvoja. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.
Ilid, M. (2010). Inkluzivna nastava. Filozofski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Kovačevid, Ј. (2007). Dete sa posebnim potrebama u redovnoj školi. Beograd: Učiteljski fakultet.
Pašalid-Kreso, A. (2003). Geneza sazrijevanja ideje inkluzije ili inkluzija u funkciji smanjivanja neravnopravnosti u obrazovanju. U knjizi: Inkluzija u školstvu Bosne i Hercegovine, str. 2–24. Sarajevo: Filozofski fakultet.
Mujkanovid, E. (2012). Tradicionalni i suvremeni pristup u radu s djecom s poteškodama u razvoju. Doktorska disertacija. Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkida. Sveučilište Hercegovina.
Mustad, V., Vicid, M. (1996). Rad s učenicima s teškodama u razvoju u osnovnoj školi - priručnik za prosvjetne djelatnike.
Booth, T., Ainscow, M. (2002). Indeks za inkluziju. Centar za izučavanje inkluzivnog obrazovanja. Save the Children UK.
Cerid, H., Alid, A. (2005). Temeljna polazišta inkluzivnog obrazovanja. Zenica: Grafo Star.
Dimid, D. (2005). Djeca s blagim smetnjama u razvoju i učenju u odjeljenjima redovne osnovne škole. Novi Sad.
Duga – društvo ujedinjenih grañanskih akcija (2006). Vodič kroz inkluziju u obrazovanju. Sarajevo: Duga.
Rustemier, S., Booth, T. (2002). Studija primjene indeksa za inkluziju u školama i pri lokalnim obrazovnim vlastima u Engleskoj. Centar za izučavanje inkluzivnog obrazovanja: Save the Children UK.
Schwartz, D. (2005). Including Children with Special Needs: A Handbook for Educators and Parents. New York: Greenwood Press.
Suzid, N. (2008). Uvod u inkluziju. Banja Luka: XBS.
Zečid, S. (2005). Rezultati modela rada sa djecom sa posebnim potrebama. Naša škola – vanredni broj. Znanstveni i stručni časopisi, domadi i strani, iz područja inkluzije. Tijekom nastave studenti de biti upudeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Pradenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom izvođenja nastave i na ispitnim terminima. Završni ispit polaže se pisanim putem. Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili predispitne obveze.
Način pradenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit de izvršena kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, u odnosu na očekivanja i obveze (studenata i nastavnika), te postavljene ciljeve i zadade programa.
Obveze studenata:
1.Seminarski rad –uopšteno o inkluzivnom obrazovanju 2Prilagodba nastavnog programa do 10 bodova, Individualni program ..
Vrjednovanje rada studenata i izvođenje ocjene:
UKUPNO 10 BODOVA. od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2 od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3 od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4 od 91 do 100 bodova ocjena odličan A-5
Naziv kolegija
SPECIJALNA PEDAGOGIJA
Opdi podaci
Studijski program Poslijediplomski znanstveni (doktorski) sveučilišni studij smjer:ovi Menadžment, Menadžment u obrazovanju i
Turizam, Metodika nastave
Godina I/1
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS - bodovi 10
Broj sati po semestru 1+2+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opde i specifične kompetencije
Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama specijalne pedagogije, historiskim
razvojem i elementarnim sadržajem koji izučava ova znanost.Predmet pažnje u specijalnoj pedagogiji
je čovjek ometen u razvoju a s njim i njegove mogudnosti.Metode i ciljevi njegovog vaspitanja,
obrazovanja i osposobljavanja za rad su specifične i neophodno je stručno studente uvesti u tu
problematiku da bi u praksi koristili stečeno znanje.
Inkluzija se odnosi na mogudnost da osobe sa posebnim potrebama u potpunosti učestvuju u
svimobrazovnim, radnim,rekreacionim,porodičnim i društvenim aktivnostima koje čine savremeno
društvo.
Okvirni sadržaj kolegija
Istorijski razvoj specijalne pedagogije
Struktura specijalne pedagogije.
Cilj i metode u specijalnoj pedagogiji.
Definicije ,prevalenca,etiologija i terminologija
Dijagnostika i klasifikacija
Kognitivni razvoj djece u ranom ,predškolskom i školskom dobu
Odrasle mentalno retardirane osobe ,radno i životno osposobljavanje. - Socijalna kompetencija - Emocionalni razvoj - Mentalno zdravlje osoba s mentalnom
Retardacijom - Edukacija osoba s mentalnom - Retardacijom (predškolska, osnovnoškolska,
srednjoškolska edukacija,
profesionalno osposobljavanje)
Porodica i mentalna retardacija
-Metodika rada s učenicima sa posebnim potrebama - Principi socijalne integracije - Saradnja učitelja i defektologa
i programiranje –odgojno –obrazovnog rada za učenike s teškodama u razvoju. - ACADIA Test razvoja sposobnosti- - AAMD Skala adaptivnog
Istorijski pregled umanjenih sposobnosti i drugih posebno odgojnip otreba.
Savremena dijagnostika( klasifikacija ) i opis djece s teškodama u razviju.
Najnovija shvatanja i različitosti među učenicima s posebnim potrebama i uvažavanje njihovih specijalnih potreba u nastavi.
Savremeni pristup u odgoju i obrazovanju učenika s posebnim potrebama
Izrada i elaboriranje posebnih individualnih programa u inkluzivnoj nastavi.
Specifičnosti razvoja inegraciono-inkluzivnih procesa u BiH s ciljem organizacije škole za sve.
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminarski rad
Vježbe
Samostalni
zadaci
E-učenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski
rad
Terenska
nastava
Pradenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje
Vježbe Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktični rad
Osnovna literatura
-Zečid. S.:(2010)Skripta Specijalna pedagogija.Pedagoški fakultet. Sarajevo
-Zečid. S.Jeina.Z :(2006) Nastavnik u inkluzivnom okruženju. Fojnica Sarajevo.
- Krizmanid.M. Život s različitima Zagreb
Johnsen.H.B,;Razred u pravcu inkluzije,Theclassrom towards anclusion Sarajevo,Conectum.
Dodatna literatura
1. Sovak.M. (1979) Specijalna pedagogija Titograd
2.Mustad.V. & Vicid.M.:(1996) Rad s učenicima s teškodama u razvoju u osnovnoj školi. Školska knjiga Zagreb.
3. ACADIA Test razvoja sposobnosti-priredila Marija Novosel Sveučilište u zagrebu.1995.
4. AAMD Skala adaptivnog ponašanja priredili Igrid& Fulgosi-Masnjak Sveučilište u Zagrebu 1991.
5. Levandovski D, Teodorovid B.: (1991) Kako poticati djete s mentalnom retardacijom. Priručnik
Za roditelje. : Fakultet za defektologiju Sveučilišta u Zagrebu,
6.Stefanovid,D. :Metodologija rane dijagnostike i rehabilitacije dece ometene u psihofizičkom
razvoju.Niš
7. Došen A. Psihijatrijski poremedaji djece i mladeži s mentalnom retardacijom. Defektologija 30
(2): 169-
8 . Došen A, Škrinjar J. Mentalno zdravlje osoba s mentalnom retardacijom. U: Došen A, Igrid Lj
(ur.Unapređivanje skrbi za osobe s mentalnom retrdacijom (str. 71-118). Sveučilište u Zagrebu:
Matra projekat. Sinopsis predavanja i vježbi, 2002.
9. . Sekušak-Galešev S. Komunikacija i kognitivne sposobnosti u djece i adolescenata sa
umjerenom, težom i teškom mentalnom retardacijom. Magistraski rad. Zagreb: Fakulteta za
defektologiju Sveučilišta u Zagrebu, 1994.
Provjera znanja i polaganje ispita
Pradenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom izvođenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su dužni izraditi i obraniti seminarski rad koji ima oblik i sadržaj istraživačkog rada. Nakon obavljenog seminarskog rada ispit se polaže usmeno.
Način pradenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Dva puta tijekom semestra izvršit de se kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadade programa
Obveze studenata
Izrada seminarskog rada. Izlazak na ispit. Polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvođenje ocjene
Seminarski rad 65 bodova. Završni ispit do 35 bodova. Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2 Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3 Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4 Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkida, Bijakovidi
Naziv kolegija: METODOLOGIJA IZRADE NASTAVNIH KURIKULUMA (DSOZ01)
Opdi podaci:
Studijski program SP3 – Doktorski studij odgojnih znanosti Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru (P+S+V) 1+3+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opde i specifične kompetencije:
Cilj je kolegija studente uvesti u kompetencije logičko-metodoloških postupaka izrade nastanih
kurikuluma. Srediti i kritički promisliti pojedinačna znanja o teorijama i polazištima na kojima se
zasnivaju kurikularni modeli, kao i s dometima i ograničenjima u određivanju kurikularnih ciljeva i
mogudih načina njihovog ostvarenja. Upoznati ih dometima i ograničenjima u definiranju
kurikularnih ciljeva i predviđanju mogudih putova njihova ostvarenja. Stečeno znanje, vlastite
stavove, vlastitu svijest i pretpostavke u svezi s izradom preliminarnog instrumentarija u izrade
kurikuluma s naglaskom na razvijanju neophodnih vještina za to. Pri razvijanju ovih specifičnih
kompetencija studenti stedi neophodne spoznaje o važnosti ravnoteže odnosa i veza među svim
kurikulumskim elementima i to, na organiziran način, sučeliti sa širinom pedagogijske teorije.
Okvirni sadržaj kolegija:
Polazedi od opde metodologije pedagogijskih istraživanja, specifično de se proraditi snimanje, kvalifikacija, kvantifikacija, utvrđivanje metoda, postupaka, instrumenata, subjekata, aktivnosti i poslova u svezi s izradom nastavnih kurikuluma.Rangiranje utvrđenih aktivnosti prema stupnju važnosti. Osvrt na recentnu literaturu, i iskustva drugih, analiza dosadašnjih vlastitih programa uz uvažavanje pradenja i bilježaka. Upotreba postojedih instrumenata i izrada novih. Procjenjivanje dimenzija programskih sadržaja (informativna, deskriptivna, analitička razina). Utvrđivanje povoljnih i nepovoljnih okolnosti za provođenje pojedinih dijelova programa.Raspoređivanje i okupljanje aktivnosti prema srodnim područjima, raspoređivanje dijelova kurikuluma s obzirom na logičke, tematske i vremenske okvire.Posebno isticanje dijelova kurikuluma koji su izuzetno važni.Planiranje vremenskih rezervi za svaki pojedini dio. Poseban osvrt na poznate kurikulumske modele.
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vježbe Samostalni
zadatci E-učenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Pradenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldomsamo relevantne kategorije):
Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktični rad
Osnovna literatura:
1. Dallin, T. (1995.):School Development: theories and strategies. London: Cassell.
2. Jurid, V. (2005.):Metodika rada školskog pedagoga, Zagreb: Školska knjiga, (trede dopunjeno i
prerađeno izdanje).
3. Mušanovid, M. (1997.): Metodologija izrade curriculuma inovativne osnovne škole. In:Kongres
pedagoških delavcev Slovenije – Programska prenova naše osnovne in srednje šole, Portorož:
Zveza društev pedagoških delavcev Slovenije, pp.150-154.
4. Vrcelj, S. & Mušanovid, M. (2003.): Reforma školstva – jesu li mogude promjene škole?, In:
Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva, Zagreb: HPKZ.
Dodatna literatura: 1. Burkhard, Ch.& Heanisch, H. (Eds.) (2002.): Schulkurikulummarbeit auf dem Prüfstand;
Ergebnisse der Evaluation. Landesinstitut für Schule, Bönen.
2. Jurid, V., Pičuljan. Z., Staničid, S., Silov, M., Mušanovid, M. (Eds.) (1993.): Pradenje i
vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa. In: Priručnik za ravnatelje, Zagreb: Znamen, pp.
337-351.
3. Znanstveni i stručni časopisi, domadi i inozemni, iz područja teorije i metodologije izrade
kurikuluma.
4. Tijekom nastave studentide biti upudeni na ostalu dopunsku literaturu.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkida, Bijakovidi
Naziv kolegija: PROFESIONALNE KOMPETENCIJE NASTAVNIKA
Šifra kolegija: DSMN10 Status kolegija: Obvezni
Opdi podaci:
Studijski program D01MN: METODIKA NASTAVE Ciklus III.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Godina II.
Ime suradnika na kolegiju - Semestar III.
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru (P+S+V) 1+3+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opde i specifične kompetencije:
Stjecanje i jačanje kompetencija interpersonalne komunikacije, interaktivnog i nedirektivnog pristupa u pedagoškim i drugimsvakodnevnim, životnim situacijama. Jačanje kompetencija za vođenje i nalaženje značenja naše svakodnevne pedagoškekomunikacije kao i tolerantnog rješavanja konflikata u pedagoškim kao i u drugim životnim situacijama i relacijama.
Okvirni sadržaj kolegija:
Pojam profesionalne kompetencije nastavnika. Opdeodređenje škole, nastave, nastavnikaiučenikasastajalištasuvremenepedagogije. Opdeodređenjenastavnogumijeda. Analizaosnovneznačajketeorijenastavnogumijeda. Modeli odnosa teorije i prakse u pedagogiji i didaktici i temeljna nastavna umijeda, odnosno profesionalne kompetencije nastavnika, koje (pored ostalog) uključuju i držanje i takt u pedagoškom ophođenju s učenicima u nastavi. Model razvoja razredno-nastavnoga ozračja i razredna kohezivnost u kontekstu interkulturalizma. Kompetencije nastavnika u području metodologije izgranje kurikuluma nastave.
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vježbe Samostalni
zadatci E-učenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Pradenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldomsamo relevantne kategorije):
Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktični rad
Osnovna literatura:
5. Jurčid, M. (2012):Pedagoške kompetencije suvremenog učitelja. Zagreb: Recedo d.o.o. 6. Jensen, E. (2003):Super nastava. Zagreb: Educa. 7. Kyriacou, K. (2001):Temeljna nastavna umijeda. Zagreb: Educa. 8. Langer,I. (Schulz von Thun, F.) Tausch, R. (2003):Kako se razumljivo izražavati. Zagreb: Erudita. 9. Meyer, H. (2005.): Što je dobra nastava. Zagreb: Educa.
Dodatna literatura:
5. Jurčid, M. (2004):Uloga učiteljeve potpore u razredno-nastavnom ozračju, Napredak, vol. 145, br. 3/2004., (str. 329-340).
6. Jurčid, M. (2006):Učenikovo opteredenje nastavom i razredno-nastavno ozračje, Odgojne znanosti, br. 2 (12), vol. 8, (str. 329-346).
7. Jurčid, M. (2006):Povezanost subjektivnih i objektivnih realiteta razredne zajednice i njihov utjecaj na stabilnost zadovoljstva učenika razrednom kohezijom, Pedagogijska istraživanja, broj 2, (str. 141-152).
8. Klippert, H. (2001):Kako uspješno učiti u timu. Zagreb: Educa. 9. Neill, S.(1994):Neverbalna komunikacija u razredu. Zagreb: Educa. 10. Znanstveni i stručni časopisi, domadi i inozemni, iz područja pedagogije. 11. Tijekom nastave studenti de biti upudeni na ostalu dopunsku literaturu.
Korisne Web lokacije:
1. www.multilink.hr/ri-kvas/kriteriji.html 2. www.hrstud.hr 3. www.sajt.com.hr 4. www.znanje.org 5. www.bpa.org.rs
Provjera znanja i polaganje ispita:
Pradenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom konzultacija i izvođenja nastave. Prije izlaska na završni ispit studenti su dužni uraditi skicu projekta akcionog istraživanja i vježbe koje se odnose na izradu mjernih instrumenata. Završni ispit je u obliku testa znanja i obrane skice akcijskog istraživanja.
Način pradenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa:
Tijekom semestra izvršit de kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadade programa.
Obveze studenata:
U toku semestra studenti su dužni uraditi vježbe koje se odnose na izradu istraživačkih instrumenata i skicu akcijskog istraživanja, te prikupiti više istraživačkih instrumenata i odložiti u metodološki dosje.
Ostale predispitne obveze:
1. Izrada seminarskog rada na zadanu temu. 2. Uraditi prikaz profesionalnih kompetencija
nastavnika s kritičkom analizom. 3. Usmeni razgovor na osnovu predispitnih obaveza.
Vrjednovanje rada studenata i izvođenje ocjene: Raspodjela bodova: sudjelovanje na predavanjima,
seminarima, vježbama i konsultacijama…. 10 bodova vježbe..…………………………………………………… 30 bodova izrada skice istraživačkog projekta..............30 bodova
završni ispit................................................30 bodova
Ukupno:....................................................100 bodova Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan………………. D-2, Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar…………………… C-3, Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar……………. B-4, Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan……………… A-5.
Naziv kolegija
PROGRAMIRANJE I PRADENJE NASTAVNOG RADA
Opdi podaci
Studijski program METODIKA NASTAVE Godina 2/3
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+2+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opde i specifične kompetencije
Sticanje operativnih znanja i sposobnosti iz oblasti kompleksnog programiranja, pradenja i
vrjednovanja nastavnog (pedagoškog) rada škole.Teorijska i praktična osposobljenost studenata da
samostalno primjenjuju odgovarajude metode i tehnike u djelotvornom, kompleksnom
programiranju i vrjednovanju nastavnog procesa.
Okvirni sadržaj kolegija
Pojmovno određenje programiranja;
Odnos projektiranja, planiranja i programiranja pedagoške djelatnosti škole;
Teorijske osnove programiranja rada škole;
Teorijske osnove školskog kurikuluma;
Bitna obilježja kompleksnog programiranja rada škole;
Strategijsko-razvojno i godišnje programiranja rada škole;
Tematsko-integrativno programiranje nastavnog procesa u školi;
Godišnje tematsko i mjesečno operativno planiranje nastavnog rada;
Programiranje kao oblik pripremanja za rad;
Programiranje u funkciji modeliranja nastave i drugih vidova rada škole na sustavskim osnovama (teorije sustava);
Determinirani i stohastički sustavi školskog rada;
Modeli gantogramskog, mrežnog i tradicionalnog kronološko-deskriptivnog programiranja rada škole;
Pojmovno određenje pradenja, mjerenja i vrjednovanja nastavnog i drugih vidova pedagoškog rada škole;
Bitna obilježja kompleksnog (vrjednovanje procesa a ne samo ishoda, vrjednovanje drugih vrijednosti a ne samo znanja-potreba, interesa, stavova, uvjerenja i sl.) u odnosu na tradicionalno, subjektivno ocjenjivanje;
Faktori koji utječu na subjektivnost tradicionalnog vrjednovanja postignuda;
Vrjednovanje i samovrjednovanje nastavnog (pedagoškog) rada škole;
Povratna informacija u funkciji utemeljenja nastavnog (pedagoškog) rada na sustavskim osnovama i pobedničkog učenja učenika u efikasnoj školi;
Portfolio u suvremenom pradenju i vrjednovanju rada škole.
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja Seminarski rad Vježbe Samostalni zadaci
E-učenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Pradenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
Pohađanje nastave
Aktivnost u nastavi
Seminarski rad
Eksperimentalni rad
Pismeni ispit
Usmeni ispit Esej
Istraživanje
Vježbe Kontinuirana provjera znanja
Referat
Praktični rad
Osnovna literatura
Vilotijevid, M.: Programiranje rada škole, Učiteljski fakultet, Beograd, 2000
Vilotijevid, M.: Vrednovanje pedagoškog rada škole, Naučna knjiga, Beograd, 1993
Dodatna literatura
Vilotijevid, M., Radovanovid, I., Levi, S.: Menadžment u obrazovanju, Učiteljski fakultet, Beograd, 2011
Provjera znanja i polaganje ispita
Pradenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom izvođenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su dužni izraditi i obraniti kritičku ocijenu pet monografija iz oblasti programiranja i pradenja nastavnog rada (u užem i širem smislu), dva modela (priloga) godišnjeg i tematskog plana i seminarski rad, koji ima oblik i sadržaj istraživačkog rada. Nakon obavljenih predipitnih obveza ispit se polaže usmeno.
Način pradenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Dva puta tijekom semestra izvršit de se kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadade programa.
Obveze studenata Izrada pet kritičkih ocijena monografija. Izrada dva modela (priloga) godišnjeg i tematskog plana. Izrada seminarskog rada. Izlazak na ispit. Polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvođenje ocjene
Kritička ocijena – 25 bodova (5 bodova po radu) Modeli (prilozi) – 10 bodova (5 bodova po modelu) Seminarski rad – 35 bodova. Završni ispit – 30 bodova. Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2 Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3 Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4 Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5
Naziv kolegija
MJERENJE I VRJEDNOVANJE NASTAVNOG RADA
Opdi podaci
Studijski program Poslijediplomski znanstveni (doktorski) sveučilišni studij smjer:ovi Menadžment, Menadžment u obrazovanju
Godina II/3
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+2+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opde i specifične kompetencije
a) da se studenti uvedu u teoriju mjerenja u odgoju i obrazovanju;
b) da se osposobe za samostalnu konstrukciju mjernih instrumenata i utvrđivanje njihovih metrijskih
karakteristika (validnost, relijabilnost, diskriminativnost, objektivnost);
c) da pri sakupljanju podataka samostalno primjenjuju istraživačke postupke i instrumente
Okvirni sadržaj kolegija
1. Mjerenje i mjerne skale
2. Varijable i indikatori istraživanja
3. Vrjednovanje rada učenika
4. Znanje učenika kao predmet mjerenja
5. Nedostaci subjektivnog načina ocjenjivanja
6. Simptomatska valjanost školske skale ocjenjivanja
7. Testovi znanja.
8. Vrste zadataka u testovima znanja
9. Etape izrade testa znanja
10. Sređivanje rezultata testa znanja
11. Mjerna svojstva testovskih zadataka
12. Objektivnost testa.
13. Diskriminastivnost testa.
14. Pouzdanost testa.
15. Valjanost testa.
16. Analiza i obrada stavki testa.
17. Interpretiranje rezultata sa testova znanja
18. Tehnika primjene testa.
19. Ispitivanje stavova i mišljenja upitnikom
20. Skale stavova
21. Testovske skale
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminarski rad
Vježbe
Samostalni
zadaci
E-učenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski
rad
Terenska
nastava
Pradenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje
Vježbe Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktični rad
Osnovna literatura
Kundačina Milenko i Brkid Milenko (2010): Edukometrija. Bijakovidi: Fakultet društvenih znanosti dr
Milenka Brkida.
Dopunska literatura
1. Banđur, Veljko, Kundačina, Milenko i Brkid, Milenko (2008): Testovi znanja u funkciji ocjenjivanja učenika. Užice: Učiteljski fakultet.
2. Bukvid Aleksandar (1988): Načela izrade psiholoških testova. Beograd: Zavod za udžbenike i na-stavna sredstva.
3. Krkovid Anđelko (1964): Mjerenje u psihologiji i pedagogiji. Beograd. 4. Krneta Dragoljub (1998): Konstrukcija i primjena skala u ispitivanju stavova. Banja Luka. 5. Moser C. A. (1962): Metode anketiranja i istraživanja društvenih pojava. Beograd: Kultura. 6. Mužid Vladimir (1993): Kako nadmudriti test. Zagreb: Školske novine. 7. Rajtston-Džastman-Robins (1966): Vrednovanje u savremenom obrazovanju. Beograd: „Vuk Ka-
radžid“. 8. Standardi za pedagoško i psihološko testiranje, Educa: Zagreb, 1992. 9. Stojak Rudi (1990): Metoda analize sadržaja. Sarajevo: Institut za proučavanje nacionalnih od-
nosa. 10. Supek Rudi (1981): Ispitivanje javnog mnjenja. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber. 11. Thorndike R. L. Hgen E. (1964): Merenje i evaluacija u pedagogiji i psihologiji. Beograd. 12. Džordan A. M. (1966): Merenje u pedagogiji. Beograd: „Vuk Karadžid“.
Provjera znanja i polaganje ispita
Pradenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom izvođenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su dužni izraditi i obraniti seminarski rad koji ima oblik i sadržaj istraživačkog rada. Nakon obavljenog seminarskog rada ispit se polaže usmeno.
Način pradenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Dva puta tijekom semestra izvršit de se kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadade programa
Obveze studenata
Izrada seminarskog rada. Izlazak na ispit. Polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvođenje ocjene
Seminarski rad 65 bodova. Završni ispit do 35 bodova. Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2 Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3 Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4 Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5
Naziv kolegija
INOVACIJE U NASTAVI
Opdi podaci
Studijski program Menadžment u obrazovanju, Metodika nastave Godina/ semestar
II/4
Ime nositelja kolegija
Drugi nastavnik
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+3+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema preduvjeta.
Opde i specifične kompetencije
Kolegij de studentima pomodi kako bi ovladali umijedem poučavanja i omogudit de im preispitivanje njihove vlastite prakse. Živimo u vremenu u kome svakog trenutka u svakoj oblasti života dolazi do otkrida novih ideja, tehničkih i naučnih. Pratiti ih sve i dati doprinos razvoju, čovjeka stavlja u poziciju unaprijed izgubljene bitke. Inovativnost tako postaje zahtjev vremena.
Okvirni sadržaj kolegija
planiranje i priprema nastave, izvedba nastavnog sata, vođenje i tijek natavnog sata, razredni ugođaj, disciplina, ocjenjivanje učeničkog napretka osvrt i prosudba vlastitoga nastavnog rada.
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja Seminari Vježbe Samostalni zadaci
E-učenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Pradenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje
Projekt – skica akcionog istraživanja
Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad
Udžbenik
Petar Mandid D Inovacije u nastavi i njihov pedagoski Smisao Izdavač: Sarajevo: Svjetlost, 1980
Dodatna literatura
Bellenger,L. (1992), Umijede komuniciranja, Sarajevo, IP «Svjetlost» D.D.Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. . Charles, D. Urednik (2001), Uspješno učenje i poučavanje, Zagreb, Educa. Jensen, E. (2003), Super nastava, Zagreb, Educa.
Kalin, B. (1986), Metodika i metodologija ( U Zborniku radova : Metodike u
sustavu znanosti i obrazovanja), Zagreb, Institut za pedagogijsko istraživanje i
NIRO «Školske novine».
Kyrjacou, C.(1995), Temeljna nastavna umijeda, Zagreb,Educa.
Key, E, (2000), Stoljede djeteta, Zagreb, Educa.
Meyer, H. (2002), Didaktika razredne kvake, Zagreb,Educa.
Jensen, E.(2003) Super nastava Zagreb, Educa, str.139.
Provjera znanja i polaganje ispita
Pradenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom konsultacija i izvođenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su dužni uraditi skicu akcionog istraživanja i vježbe koje se odnose na izradu mjernih instrumenata. Završni ispit je u obliku testa znanja i odbrane skice akcionog istraživanja.
Način pradenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe programa
Tijekom semestra izvršit de se kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadade programa.
Obveze studenata
U toku semestra studenti su dužni uraditi seminarski rad te prikupiti više istraživačkih instrumenata iz naznačenog područja.
Vrjednovanje rada studenata i izvođenje ocjene
Učešde na predavanjima, vježbama i konsultacijama 10 bodova Vježbe 30 bodova Skica istraživačkog projekta 30 bodova, Završni ispit 30 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2 Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3 Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odličan A-5
Naziv kolegija
CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE
Opdi podaci
Studijski program Menadžment u obrazovanju, metodika nastave
Godina/ semestar
I/1
Ime nositelja kolegija
Drugi nastavnik
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+2+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema preduvjeta.
Opde i specifične kompetencije
Razumijevanje cjeloživotnog obrazovanja kao konceptualne osnove reformi i razvoja sistema
obrazovanja. Osposobljavanje za sticanje kompetencija za kreiranje nacionalne politike i strategije
cjeloživotnog učenja i obrazovanja; poznavanje i primjenu mehanizma i modela međunarodne
suradnje u obrazovanju odraslih; razumijevanje, razvijanje i promovisanje koncepta socijalnog
partnerstva u obrazovanju na nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou; poznavanje modela
finansiranja obrazovanja odraslih; primjenu modela i metoda strateškog planiranja; unapređivanje
sistema obrazovanja kroz standardizaciju, validaciju i akreditaciju formalnog, neformalnog i
informalnog obrazovanja i učenja.
Okvirni sadržaj kolegija
Koncepcije politike i strategije cjeloživotnog učenja i obrazovanja. Socijalno partnerstvo i uloga države u obrazovanju odraslih. Finansiranje obrazovanja odraslih. Modeli i metode strateškog planiranja obrazovanja i upravljanja promjenama. Politika obrazovanja u globalnom, evropskom i nacionalnom kontekstu. Međunarodne i nacionalne strategije razvoja obrazovanja odraslih i cjeloživotnog obrazovanja – put ka društvu učenja. Unapređenje i validacija formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja i učenja.
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vježbe
Samostalni
zadaci
E-učenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Pradenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje
Kontinuirana provjera znanja
Referat Praktični rad
Obvezna literatura
1. Angel De la Fuente, Antonio Ciccone,: Human capital in a global and knowledge-based economy, http://pareto.uab.es/wp/2003/56203.pdf., 2003.
2. Bečid E. i grupa autora: Međunarodna organizacija u obrazovanju odraslih, Agencija za obrazovanje odraslih, Zagreb, 2000.
Dodatna literatura
3. Belanger, P., Bochynek, B, with Farr, K.O., The Financing of Adult Learning in Civil Society: MA
European Exploratory Study, UIE, 2000. 4. Boromisa A., Samardžija V.: Hrvatska i Lisabonska strategija: približavanje ciljevima?,
www.ijf.hr, kolovoz 2010. 5. Butkovid H., Dujmovid K.A., Ondelj I.: Hrvatska u Europskoj uniji: Što građani mogu očekivati?,
Zaklada Konrad Adenauer, Ured u Zagrebu, Institut za međunarodne odnose, Zagreb, 2007. 6. Centar za javne politike i ekonomske analize: Europa 2020. – strateški okvir Europske unije,
http://ceahrvatska.wordpress.com/2011/03/15/europa-2020/, pristupano 25.1.2013. 7. Council of the EU: The Concrete Future Objectives of Education and training systems, Report
from the Education Council to the European Council 5680/01, EDUC 23, Brussels, 2001. 8. Green A.:The many faces of lifelong learning: recent education policy trends in Europe.
Journal of Educational Policy, br.17, 2002. 9. Lingard B., Ozga J.: Introduction: reading education policy and politics, The Routledge Falmer
Reader in Education Policy and Politics, New York, 2007. 10. Lisbon European Council, www.europarl.eu.int, ožujak 2000 11. Longworth D.: Lifelong Learning, Kogan Page, London, 1997. 12. Memorandum o cjeloživotnom učenju, www.web.aoo.hr, Radni materijal Komisije, listopad
2000. 13. OECD: Lifelong living for all, OECD, 1996. 14. OECD: Lifelong Learning, www.oecd.org, veljača 2004. 15. Pastuovid N.: Edukologija: integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i odgoja,
Znamen, Zagreb, 1999. 16. Rodid I.: Znanost i struka drumom, obrazovna politika šumom, Školske novine, Zagreb, 2012.,
br.35 17. Rodrigues J.M.: The Knowledge Revolution: Old Myths and New Opportunities in a
Networked Society, europa.eu.int, 2002. 18. Tuijnman A., Bostrom A.: Changing notions of lifelong education and lifelong learning, Kluwer
Academic Publishing, Netherland, 2002. 19. Ured za službene publikacije europskih zajednica: Izobrazba i osposobljavanje u Europi,
različiti sustavi, zajednički ciljevi za 2010. Luksemburg, www.enterurope.hr, 2002. 20. Vedriš M., Jurišid D.: Cjeloživotno učenje i fleksigurnost – pozicija Hrvatske,
www.liderpress.hr, veljača 2008. 21. Žiljak T.: Kako uče oni koji stvaraju obrazovnu politiku?, Pučko otvoreno učilište u Zagrebu,
Zagreb,2004. 22. Žiljak: Politike cjeloživotnog učenja u Europskoj uniji i u Hrvatskoj, znanstveni rad, Otvoreno
učilište, Zagreb, 2005.
Provjera znanja i polaganje ispita
Pradenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom konsultacija i izvođenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su dužni uraditi skicu akcionog istraživanja i vježbe koje se odnose na izradu mjernih instrumenata. Završni ispit je u obliku testa znanja i odbrane skice akcionog istraživanja.
Način pradenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe programa
Tijekom semestra izvršit de se kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadade programa.
Obveze studenata
U toku semestra studenti su dužni uraditi vježbe koje se odnose na izradu instraživačkih instrumenata i skicu akcijskog istraživanja, te prikupiti više istraživačkih instrumenata i odložiti u metodološki dosije.
Vrjednovanje rada studenata i izvođenje ocjene
Učešde na predavanjima, vježbama i konsultacijama 10 bodova Vježbe 30 bodova Skica istraživačkog projekta 30 bodova, Završni ispit 30 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2 Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3 Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odličan A-5
Ostale predispitne obveze 4. Izrada seminarskog rada na zadanu temu: 5. Uraditi prikaz teorija škole, sa aspekta
njihove vrijednosti i kritičkom analizom: 6. Usmeni razgovor na osnovu predispitnih
obaveza
Naziv predmeta: INFORMATIKA U OBRAZOVANJU
Godina: I Semestar: VI Broj ECTS kredita: 10
Broj sati tjedno: 1+2+3 Akademska godina: 2015/16. Ukupan broj sati:
Doktorski studij: INFORMATIKA I ORGANIZACIJA , METODIKA NASTAVE
Nositelj: Doc.dr.sc. Antonija Krtalid
1. Cilj predmeta: Osnovni cilj modula je upoznati studente s primjenom didaktičko-metodičkog teorijskog znanja s praktičnim pedagoškim radom u školi. Studenti se osposobljavaju za uporabu raznovrsnih nastavnih sredstava i pomagala koja čine suvremeno opremljenu informatičku učionicu, pradenje, provjeravanje i ocjenjivanje učeničkih dostignuda, vođenje grupe slobodnih aktivnosti iz područja informatike. Studenti se upuduju se u kritičko procjenjivanje i vrednovanje nastavnog procesa i vlastitog rada, razvijajudi potrebu za permanentnim stručnim usavršavanjem i poboljšavanjem nastavno-pedagoškog rada.
2.Ishodi učenja: 1. Analizirati građu računala, suvremene računalne arhitekture
te primijeniti ta znanja u dizajnu obrazovnog informacijskog
sustava, kao i u nastavi
2. Artikulirati nastavni sat primjenjujudi primjerene nastavne
metode i oblike rada, didaktičke principe i nastavna sredstva
3. Interpretirati povijest informatike i računarstva
4. Organizirati nastavni proces
5. Predstavljati informatička znanja i vještine kao učinkovite
instrumente za podupiranje integracijskih procesa
6. Predstavljati nastavnicima mogudnosti korištenja informatike
u odgojno-obrazovnom procesu
7. Preispitivati, strukturirati i restrukturirati svoja osobna i
profesionalna iskustva
Glavne tematske cjeline Dio I. Uvod u informatiku u obrazovanju
1. Uvod. Primjena računala u nastavi. Povijesni pregled. 2. Kratak pregled građe računala. Dizajn obrazovnog informacijskog sustava. Informatička pismenost. Dio II. Organizacija nastavnog procesa pomodu informatičkih alata
3. Računalo kao nastavno sredstvo. Prilagođavanje nastavnih sadržaja za rad uz pomod računala. Obrazovni program i sadržaj. 4. Multimedijalne učionice. Softver otvorenog koda u obrazovanju. 5. Metodologija nastave i učenja programiranja, primijenjena informatika u obrazovanju. Tehnologija poboljšane pedagoške inovacije. Tehnologije za učenje nove generacije. 6. Informatika za humanističku i društvenu inkluziju. 7. Napredne metode istraživanja u području obrazovnih tehnologija.
Opis aktivnosti:
% ukupnog rada:
3. Način izvođenja nastave:
Predavanja
Seminarski radovi
70 %
30 %
Opis aktivnosti % od finalne ocjene:
4. Sustav ocjenjivanja
Seminarski rad
Kolokvij (I + II)
Prisutnost i aktivnost na
nastavi
25 % 30 % + 30%
15%
5. Literatura Obavezna literatura:
1. Marinkovid, R. (2004), Inteligentni sustavi za poučavanje, Zagreb,
Hrvatska zajednica tehničke kulture.
2. Gordon., D., Vos, J. (2001) Revolucija u učenju - kako promijeniti način na koji svijet uči. Zagreb: Educa.
Preporučena literatura:
3. Porter, L. Creating the Virtual Classroom. John Wiley and Sons,
Inc., New York, 1997.
4. Bognar, L.; Matijevid, M. Didaktika. Školska knjiga, Zagreb, 2002.
5. Šoljan, N. Nastava i učenje uz pomod kompjutera, Pedagoško-
književni zbor, Zagreb 1972,
6. Krtalid, A. Informacijske i komunikacijske tehnologije u
menadžmentu u obrazovanju, Grafika, Osijek, 2012.
Naziv kolegija
INTERAKCIJA I KOMUNIKOLOGIJA U NASTAVI
Opdi podaci
Studijski program Poslijediplomski znanstveni (doktorski) sveučilišni Godina II/4
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS – bodovi 10
Broj sati po semestru 1+3+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opde i specifične kompetencije
Znanja o vještinama i umjetnosti komunikacije, govorništva i retorike, nenasilne i efikasne komunikacije. Sposobnost razvijanja vještina razgovora, aktivnoga slušanja, konstruktivnog diskutiranja, vođenja usmenih prezentacija, i to u primjeni u nastavi, u komunikaciji s kolegama, roditeljima, učenicima.
Okvirni sadržaj kolegija
Vrste i oblici komunikacije (što je komuniciranje, motivi za komunikacijom, verbalna i neverbalna, interpersonalna, intrapersonalna, masovna, grupna) Komunikacija u organizacijama-školama (sheme komuniciranja, neformalna, formalna, horizontalna i vertikalna, interkulturalno komuniciranje, glasine kao način komunikacije, organizacijska klima; izgrađivanje odnosa u nastavi) Uvjerljivo prezentiranje (o slušačima/auditoriju, prvi dojam, kongruentnost poruke, ometači pažnje, neverbalna komunikacija-mimika i geste, trema u komunikaciji i njezino prevladavanje, najčešde pogreške u javnom nastupanju i prezentiranju, glas i ton, vježbe za glas i izgovor, gostovanje priznatih profesionalaca koji rade u elektroničkim medijima) Struktura govora (oblikovanje govora, uvod govora, umijede argumentiranja, završetak govora-peroratio, crescendo, klimaks, reagiranje na prigovore i kritike); Mitovi o komunikaciji. Alati komuniciranja (aktivno slušanje kao preduvjet dijaloga, parafraziranje, selektivno slušanje, communologue, imago dijalog, uspostavljanje kontakta u nastavi) Metakomunikacija (definicija, spolne razlike metakomuniciranja, metakomunikacija u psihologiji) Asertivnost (definicija, specifične tehnike asertivnoga ponašanja, uzroci (ne)asertivnosti, asertivno vs
agresivno ponašanje) Ja i Ti poruke (definicija, sličnosti i razlike, primjeri i vježbe iz obrazovnih institucija, psihodramsko igranje uloga uz uporabu svih alata komuniciranja) Konfliktna komunikacija (uzroci konflikata, čovjekovo nesvjesno i psihički determinizam u ponašanju, komunikaciji i doživljavanju, vježbe rješavanje konflikata u komunikaciji uz uporabu alata komuniciranja) Vrste patološke komunikacije (dvostruka veza, destruktivno zrcaljenje u grupi, žrtveni jarac u razredu, šutnja, razrada primjera iz školske prakse) Stres i komunikacija (definicija, faze stresa, uspješna komunikacija u obrazovanju) Suradnja i medijacija kao tehnike nenasilnoga rješavanja sukoba; Davanje i primanje pohvala i kritika u nastavi Ličnost dobrog komunikatora (pogled na svijet, originalnost i autentičnost, obrazovanje, karizma)
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminarski rad
Vježbe
Samostalni
zadaci
E-učenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski
rad
Terenska
nastava
Pradenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje
Vježbe Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktični rad
Osnovna literatura
1. Reardon, K.K. (1998). Interpersonalna komunikacija. Alinea, Zagreb. 2. Bratanid, M. (1990). Mikropedagogija. Školska knjiga, Zagreb
Dodatna literatura
1. Brajša, P. (1993). Pedagoška komunikologija. Školske novine. Zagreb. 2. Miljkovid, D., Rijavec, M. (2002.) Kako rješavati konflikte?, IEP-D2 & Vern', Zagreb. 3. Miljkovid, D., Rijavec, M. (2002.) Kako se zauzeti za sebe?, IEP-D2 & Vern', Zagreb. 4. Miljkovid, D., Rijavec, M. (2002.) Komuniciranje u organizaciji, IEP-D2 & Vern', Zagreb. 5. Rijavec, M., Miljkovid, D. (2002.) Neverbalna komunikacija, IEP-D2 & Vern', Zagreb.
Provjera znanja i polaganje ispita
Pradenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom izvođenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su dužni izraditi i obraniti seminarski rad koji ima oblik i sadržaj istraživačkog rada. Nakon obavljenog seminarskog rada ispit se polaže usmeno.
Način pradenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Dva puta tijekom semestra izvršit de se kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadade programa
Obveze studenata
Izrada seminarskog rada. Izlazak na ispit. Polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvođenje ocjene
Seminarski rad 65 bodova. Završni ispit do 35 bodova. Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2 Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3 Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4 Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA Fakultet društvenih znanosti dr. MilenkaBrkida, Bijakovidi
Nazivkolegija: AKADEMSKE VJEŠTINE
Opdipodaci:
Studijski program Svi studijski programi Godina III/5 Imenositeljakolegija/nastavnika
Drugi nastavnik
Bodovnavrijednost i načinizvođenjanastave:
ECTS – bodovi 10
Broj sati posemestru 2+3+3
Preduvjetizaupiskolegija Nema
Opde i specifičnekompetencije:
Studenti stječu određena i precizna teorijska znanja i praktičnu osposobljenost za pripremanje i izradu doktorske disertacije. Bitide sposobni pretraživati (prikupljati podatke iz elektronskih i tiskanih izvora), kritički promišljati, razumjeti i znati se koristiti znanstvenim radovima. Modi de primjenjivati znanastveni stil pisanja, ovladatide argumentiranjem i dokazivanjem vlastitih stavova, diskusijom i interpretacijom rezultata, izvođenjem zaključaka, ispravnim strukturiranjem radova, organiziranjem rukopisa te usmenim prezentiranjem saopštenja prema svjetskim metodološkim standardima APA sustava koji je prihvaden u znanostima o obrazovanju. Izgraditi de osjetljivost za etiku u znanstvenom stvaralaštvu i moralno korištenje znanstvenih informacija.
Okvirnisadržajkolegija:
Modeli doktorskih disertacija Struktura doktorskih disetacija. Baze podataka, korisnenje e-lokacija. Definiranje središniih istraživačkih pitanja. Razvijanje teksta i upravljanje procesom pisanja. Planiranje radnje kao cjeline - makrostruktura, idejni projekt. Organizacijapoglavlja -mikrostruktura, podjela poglavlja u odjeljke, formuliranje naslova. Izrada studijskog projekta istraživanja. Organizacija istraživanja. Iskazivanje i interpretacija rezultata istraživanja (brojčano, tablično, grafički i statističkim mjerama). Organizacija rukopisa za tisak. Izrada ekspozea, prezentacije i postupak obrane disertacije. Prerađivanje i objavljivanje disertacije kao znanstvene monografije. Evaluacija i kategorizacija znanstvenih i stručnih radova. Etika znanstvenog radnika i autorska i izdavako pravo.
Načinizvođenjanastave i usvajanjeznanja(označitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):
Predavanja Seminari Vježbe Samostalnizadaci E-učenje
Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenskanastava
Pradenjenastave i ocjenjivanjestudenata (označitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):
Pohađanjenastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeniispit Esej Istraživanje
Projekt Kontinuiranaprovjera Referat Praktični rad
Osnovnaliteratura: 1. Dunleavy, Patrick (2007). Kako napisati disertaciju. Zagreb: Fakultet političkih znanosti. Sveučilištaeu Zagrebu. 2. Kundačina, Milenko i Banđur, Veljko (2007). Akademsko pisanje. Užice: Učiteljskifakultet.
Dodatna literatura: Finci, Žak; Finci Leo I Finci Rudi (1992), Magisterij i doktorskadisertacija. Sarajevo: “Svjetlost“ Gačid, Milica (2001): Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. Zagreb: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Jokid, Maja (2005). Bibliometrijski aspekti vrednovanja znanstvenog rada. Zagreb: Sveučilišna knjižara. Kleut, Marija (2008): Naučnodelo od istraživanja do štampe. Novi Sad: Akademska knjiga. Kuba, Li i Koking, John (2003): Metodologijai zrade naučnog teksta. Podgorica: CID. Matijevid, Milan; Mužid, Vladimir i Jovanovid, Verica (2006): Istraživati i objavljivati. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor. Oraid Tolid, Dubravka (2011). Akademskopismo. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu. Silobrčid, Vlatko (2003). Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska naklada. Suzid, Nenad (2010). Pravila pisanja znanstvenog rada. - APA i drugistandardi. Banja Luka: XBS. Šamid, Midhat (1990). Kako nastaje naučno djelo. Sarajevo: Svjetlost.
Provjeraz nanja i polaganje ispita:
Pradenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom konzultacija i izvođenja nastave. Prije izlaska na završni ispit studenti su dužni uraditi projek tistraživanja, izvesti istraživanje i napisati izvještaj istraživanja i rad za objavljivanje, analizu monografije i prikaz monografije. Završni ispit je usmeni.
Način pradenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa:
Tijekom semestra bitide izvršena kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadade programa.
Obvezestudenata:
Sudjelovanje na nastavi; izrada projekta istraživanja, izvođenje istraživanje i pisanje izvještaja istraživanja, pisanje članka za objavljivanje, seminarskog rada u vidu analize znanstvene monografije po protokolu analize, polaganje ispita.
Vrjednovanje radastudenata i izvođenje ocjene:
Sudjelovanje na nastavi – 10 bodova Izrada projekta istraživanja – 10 bodova Izrada izvještaja istraživanja – 10 bodova Izrada članka za objavljivanje – 10 bodova Analiza znanstvene monografije – 10 bodova Izrada članka za objavljivanje – 10 bodova
Završni ispit - 40 bodova (min. 25 bodovazauspjeh) Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2, Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3, Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4, Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
d) Bodovna vrijednost svakog predmeta i doktorsko rada iskazana u ECTS bodovima;
Bodovna vrijednost svakog kolegija i doktorskog rada iskazana je u koloni pet (5) u gornjoj tablici.
e) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih područja studija; Uvjeta za prelazak na studij Metodika nastave s drugih studija odgojnih, humanističkih i društvenih znanosti nema, s tim što na temelju zahtjeva za prelazak, Povjerenstvo za priznavanje ispita utvrđuje priznate ispite i studentu određuje status (semestar kojeg može upisati), na temelju čega dekan izdaje odgovarajude rješenje.
f) način izbora predmeta iz drugih studijskih programa; Student bira kolegije po vlastitom izboru, s tim ada izbor treba biti iz odgovarajudeg semestra studija odgojnih, humanističkih ili društvenih znanosti. Izborni kolegiji se upisuju zajedno s obveznim kolegijima na početku semestra.
g) uvjete upisa u sljededi semestar ili tromjesečje, odnosno sljededu godinu studija te način završetka studija; Student nesmetano, bez zastoja prelazi iz semestra u semestar, odnosno iz godine u godinu. Ponavljanja godine ili semestra nema. Student praktično upisuje kolegije i bodove, a ne semestre. U jednom semestru student u načelu može upisati najviše 32 boda, ali ako student postiže najmanje vrlodobar uspjeh, može napredovati vlastitim tempom i u semestru upisati i do 42 boda. Jednako tako student koji nije u semestru ostvario 30 bodova, u narednom odgovarajudem (zimski, ljetnji) semestru ponovno upisuje nepoložene kolegije i iz sljededeg odgovarajudeg semestra dopisuje broj bodova, najviše do 32. boda.
h) način izvođenja studija i način provjere znanja za svaki predmet i Nastava se izvodi kao redovita nastava, turnusna i nastava na daljinu. U praksi de biti primijenjena sva tri vida nastave, ovisno o broju studenata i njihovom interesu.
i) druga pitanja od značaja za izvođenje studijskog programa. Studijski program je maksimalno uskalađen s organizacijom rada i dostignudima znanosti
Studisjki program je u svim svojim elementima
a) suvremen i primjeren mogudnostima i interesima studenata, te potrebama poslodavaca,
b) usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,
c) za studijski program interes su pokazali prvenstveno djelatnost odgoja i obrazovanja,
javni sektor u cjelini i značajan dio gospodarstva.
d) studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.