METODIKA NASTAVE JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Nastavna interpretacija pripovjetke ‘’Ruke’’ Ranka Marinkovića

Motivacija:

Sa učenicima ću razgovarati o pojmu ’’ruke’’ i tome šta one za njih predstavljaju. Nastojati ću

razgovorom i raznim asocijacijama doći do pojma drugosti, otuđenosti i razlika, jer je i suština

ove priče prikazati suprotnost i različitost. Samim tim što je Marinković koristio sinegdohu kao

stilsko izražajno sredstvo, time što je cjelinu zamjenio dijelovima, odnosno tijelo kao cjelinu

rasparčao na dijeove od kojih svaki ima što za reći, govori nam se o stvarima, ili dijelovima

stvari koje se razlikuju, imaju različite poglede i stavove. Natojat ću učenike navesti da razmisle

o svim onim stavrima koje kažemo ili ne kažemo, o onome što mislimo i onome što činimo.

Takođe, ću razgovarati sa učenicima o pojmu bajke i basne, kao mogućnošću svrstavanja ove

priče u te književnu vrstu.

PRVI NASTAVNI SAT

1. Interpretativno čitanje

Početak pripovjetke ‘’Ruke’’ nastavnik bi trebao čitati umjereno bez pretjerane

dramatičnosti, staloženo i jasno, jer se opisuje kompatibilnost dvije ruke. Nakon tog dijela

počinje dijalog, kada nastavnik pojačava svoj ton i ubrzava ga, jer gotovo cijela pripovjetka

prikazuje raspravu ili čak svađu dvije ruke. Te ruke su različite, sa nepomirljivim stavovima,

jedna je nježna i umiljata, a druga je gruba i surova. Pri čitanju dijaloga potrebno je, takođe,

mijenjati ton glasa kada govori lijeva i kada govori desna ruka.

2. Provjeravanje doživljaja učenika

Nakon čitanja pripovjetke, ostaviti ću učenicima dovoljno vremena da sakupe svoje utiske u

jednu cjelinu i stvore određeno mišljenje o priči. Nakon pauze, počet ću razgovor pitanjima

tipa: ‘’Šta ste osjećali dok sam ja čitala priču? Kakva su vaša mišljenja o desnoj i lijevoj

ruci? Kakva je desna ruka, a kakva je lijeva (pri tome je potrebno naći citat iz priče u kojem

se opisuju obje ruke). Kakve su uloge ruku u ulozi života jednog čovjeka? Kakve principe

imaju desna i lijeva ruka?

1

3. Zanivanje problemske situacije

U toku razgovora sa učenicima o principima koje predstavljaju ruke; odnosno lijevoj kako

onoj nježnoj, sestrinskoj, onoj koja ne podržava desnu koja voli čovjeka, a koja dobiva malo

zasluga, i desnom koja je gruba i sirova, opet požrtvovana i spremana na sve da posluša

čovjeka i osluhne njegove želje, pa čak i da podigne ruku na njega; razgovarati ćemo i o tome

kako te ruke imaju različite stavove, a pripadaju istom čovjeku..

Učenike ću zatim uputiti na pitanje: Vode li se u čovjeku kao pojedincu i čovječanstvu kao

globalnoj zajednici vrebalni i fizički sukobi slični onima koje predsavljaju lijeva i desna ruka

iz pripovjetke ‘’Ruke’’?

4. Definiraje problema – iskazivanje teze

Nakon odgovora i razgovora o odgovorima na dato pitanje (Vode li se u čovjeku kao

pojedincu i čovječanstvu kao globalnoj zajednici vrebalni i fizički sukobi slični onima koje

predtavljaju lijeva i desna ruka iz pripovjetke ‘’Ruke’’?) postaviti ću tezu o kojoj ću

razgovarati s učenicima: Čovjekova moć ima lice i naličje! (u čemu se to ogleda?)

Simbolika ‘’ruku’’?

U priči su ruke autonomne, neovisne, a simboli ruku mogu se podijeliti na simboliku Lijeve i

simboliku Desne ruke. Lijeva je ruka, dakle, simbol iskonskoga porijekla, umjeţnosti i osjećajnosti,

ali u samoj je radnji podređena Desnoj, kao pomoćnica i kao paravan. Desna ruka s druge strane predstavlja

formu, civilizaciju i razum, odnosno Demiurga i ljudski ponos

5. Samostalni istraživački rad učenka

Za samostalni rad, učenike ću podijeliti u tri grupe koje će obrađivati tri različite teze, pri

tome će svaki učenik napisati svoj stav o problemu i izraziti svoje mišljenje:

I grupa: Zvuk ironije u pripovjeci ‘’Ruke’’, pri tome definirati ironiju kao stilsko izražjno

sredstvo i navesti primjer (loše maskiran život, dvije ruke potpuno različite, ali potpuno

uklapaju jedna u drugu ‘’Ruka ruku mije’’)

2

II grupa: Konvencionalnosti i društvene predrasude koje sputavaju ljude! (mišljenja koja

stvaramo na osnovu nekih površnih informacija, mišljenje spram lijeve i spram desne ruke i

da li se to mišljenje mijenja tokom priče)

III grupa: Metonimija i sinegdoha, kao osnovni stilski postupak! (pri tome objasniti i

definirati ove stilska figure i navesti primjer)

6. Analiza rezultata istraživanja

Kod analize rada važno je da učenici ravijaju svoje sposobnosti razmišljanja i raspravljanja,

jer pri svakom izlaganju, učenike ću poticati da kažu svoje mišljenje o temi ili izlaganju

drugih učenika. Učenike ću poticati na kreativno mišljenje, argumentiranje, citiranje,

debatiranje, a pri tome kao nastavnik, pazit ću na tok, razgovor učenika, njihov način

izgovora i eventualnog usmjeravanja učenika na daljni rad i razgovor.

7. Davanje domaćeg zadatka za samostalan rad

Vježbanje izražajnog čitanja pripovjetke i napisati sastav na temu : Kada ruke progovore?

DRUGI NASTAVNI SAT

1. Produktivno ponavljanje zapažanja sa prethodnog nastavnog sata

Na početku ovog časa sa učenicima ću ponoviti ono o čemu smo razgovarali na prethodnom

času, s tim da ću posebnu pažnju postvetiti odnosu i različitosti stavova desne i lijve ruke.

Tako ćemo razgovarati o zadaći koju su imali, jer se direktno tiče tematike koje ćemo

obrađivati na ovom času.

Pojedini učenici će čitati svoje sastave?

Takođe ćemo razgovarati i o pojmu drame, kao književne vrste, jer cjela pripovjetka ima

dijalošku, tj. dramsku komponentu.

3

2. Projiciranje sheme

Šta je dramski tekst /drama?

Prevedeno s grčkog jezika, drama znači radnja. Ona obuhvaća sve književne vrste

namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.

Odnos likova u pripovjeci ‘’Ruke’’ kao dramskom tekstu?

Navesti karakteristike drame pronađenje u priči ‘’Ruke’’!

Kompozicija drame:

uvod ili ekspozicija - dio u kojem se upoznaju likovi i okolnosti radnje

zaplet ili komplikacija - dio u kojem počinje sukob; naziva se još i točka bez povratka

vrhunac ili kulminacija - dio ispunjen napetošću koja proizlazi iz dramskog sukoba

preokret ili periptija - trenutak kad se u radnji dogodi nešto suprotno od onoga što se očekuje

rasplet - završni dio drame

Šematsko prikazivanje kao nastavna metoda jako je korisno za učenika, ali će isto tako uticati

nja njihovu pažnju koju ću nastojati održati crtanjem iste na table:

POJEDINAC

LIJEVA RUKA DESNA RUKA

DRUŠTVO

Zadatak učenika pri radu na shemi jeste da iznose svoja mišljenja o odnosima dijelova iz

sheme, npr. odnos lijeve ruke spram pojedinca i društva, odnos desne ruke spram pojedinca i

društva, odnos lijeve ruke spram desne i odnos pojedinca spram društva.

Razgovarat ćemo i o ulozi dijaloga u službi stvaranja napetosti i iskazivanja razlika (desna i

lijeva ruka)!

4

3. Zasnivanje problemske situacije na etičkom načelu

Učenike ću podijeliti u dvije grupe, jedna grupa će biti na strani lijeve ruke, a druga na strani

desne ruke.

U čemu se ogleda moć lijeve (moć govorenja, uvjeravanja, krije se iza riječi), a u čemu moć

desne ruke (radi no što želi, beskompromisna je i direktna)?

Zašto mislite da je desna ruke u pravu sa svojim ponašanjem?

Zašto mislite da je lijeva ruka u pravi sa svojim ponašanjem?

4. Stavljanje glavnog problema u kontekst

Pošto smo obradili svaki aspekt priče, sa strane strukture i sa strane interpretacije, u daljnji

razgovor uvest i ću tezu: ‘’ruke u funkciji neverbalne komunikacije’’, i koliko neverbalna

komunikacija utiče na razgovor. Pri tome je važno i naglasiti snagu ruku, koje u ovoj priči

imaju sposobnosta samostalnog odlučivanja, ruku kao graditeljske ali i rušilačke snage ljudi.

5. Lokalizacija pisca u kontekst piščeva opusa

Ranko Marinković jedan je od onih pisaca koji su u hrvatsku književnost ušli sa malim brojem djela, tj.

pripovjedačkom prozom sakupljenom u dvjema knjigama: Proze, prvi put objavljene 1948. i Ruke,

prvi put objavljene 1953. Zapravo sve je prijeratne proze, novelističkog karaktera, zajedno s

dramom Albatros objavio u Prozama.

6. Jezičko-stilske karakteristike pripovjetke ‘’Ruke’’

Leksički nivo: Jezik je u priči književni, ali i ekonomičan, jer bez pretjeranosti monotonije

zapaža i opisuje pojedine detalje. Cjlokupni tekst je idiličan, bez ikakvih višaka i repova, a

što se tiče nepoznatih riječi, leksika je uobičajena.

Demijurg: riječ je sastavljena od dviju grčkih riječi: demos (svijet, narod) i ergon (djelo).

Riječ demijurg znači tvorac, stvaralac.

Po grčkom filozofu Platonu, demijurg je ime boga tvorca. Kod Hegela je, proces mišljenja,

demijurg stvarnost

5

Stilske figure (definirati i naći primjere):

Metonimija: (grč. meta = promjena, -numia = sufiks za figure, izveden od onoma =

ime; metônumia = promjena imena) uporaba je riječi u prenesenom značenju, ali se značenje

ne prenosi po sličnosti kao kod metafore, nego prema određenim stvarnim odnosima,

dodirivanju ili povezanosti u prostoru ili vremenu, odnosno, prema logičkoj vezi.

Ironija: je trop kod kojeg je forma iskaza u suprotnosti sa sadržajem iskaza, te se značenje

može shvatiti pomoću neverbalnih sredtsva ili intonacije, te pomoću konteksta

Sinegdoha: se može shvatiti kao samostalan trop ili podvrsta metonimije, budući da

funkcioniše također na brisanju konteksta, na zamjeni cjeline dijelom, na upotrebi jednine

umjesto množine i obratno.

7. Zadavanje domaćeg zadatka

Napisati esej na temu: Priča ‘’Ruke’ kao basna ili kao bajka!

6