Metode obrade povijesnoumjetnike grae Pitanja Teme za ispit I. Povijest umjetnosti kao znanstvena disciplina Mjesto povijesti umjetnosti unutar humanistikih znanosti (postanak povijesti umjetnosti kao akademske discipline) Specifinosti povijesnoumjetnike struke, njezini ciljevi i sredstva, ua podruja unutar struke Klasifikacija povijesnoumjetnike grae (tradicionalna klasifikacija, dopune u novijem vremenu) II. Povijest povijesti umjetnosti Pretpovijest povijesti umjetnosti (pisanje o spomenicima i umjetnicima u antici i srednjem vijeku) Povijest umjetnosti u Novom vijeku Johan Joachim Winckelmann Heinrich Wlfflin Aby Warburg Ernst Gombrich Beka kola povijesti umjetnosti i njezina vanost za hrvatsku povijest umjetnosti (Eitelberger von Edelberg, Alois Riegl, Max Dvorak) Povijest umjetnosti u Hrvatskoj (najvaniji povjesniari umjetnosti, metode koje se mogu oitati u njihovom radu!) Ivan Kukuljevi Sakcinski Ljubo Karaman Cvito Fiskovi Milan Prelog Grgo Gamulin Za svakog od navedenih povjesniara umjetnosti oekuje se znanje osnovnih podataka (vrijeme djelovanja, najvanija djela, metodologija rada nain pristupa grai i izvorima) III. Praksa povijesnoumjetnikog istraivanja Utvrivanje stanja skulptura, slika i arhitekture

1

Dokumentiranje stanja razlozi, praksa a) Vizualni pregled, na to sve treba obratiti pozornost Tekstualno dokumentiranje opis, pomona sredstva, upitnici, formulari, podsjetnici Slikovno dokumentiranje (vrste prikaza u arhitekturi, arhitektonsko snimanje, fotogrametrija...) b) Povjesniarske metode (istraivanje sauvane pisane grae i slikovnog materijala vezanog uz konkretan predmet/graevinu, vrste grae...) c) Prirodnoznanstvene metode restauratorska / laboratorijska istraivanja (nedestruktivne i destruktivne metode) slika i skulptura, konzervatorska istraivanja arhitekture, iskopavanje IV. Tumaenje umjetnikog djela - Znanstvene metode povijesti umjetnosti Formalna analiza Stilska analiza (Wolfflin i temeljni pojmovi, Alois Riegl) Strukturalna analiza (Hans Sedlmayr) Ikonoloka metoda (Aby Warburg, Erwin Panofsky) V. Prezentacija istraivanja, pisanje znanstvene publikacije, odnosno akademskog teksta Publikacije po karakteru: primarne (prva obrada i prezentacija materijala), sekundarne (formuliranje openitijih teza), tercijarne (bibliografije, enciklopedije, leksikoni) Periodine povijesnoumjetnike publikacije (asopisi) u Hrvatskoj Prirunici (specijalizirane bibliografije, bibliografije asopisa) Baze slikovne grae za povijest umjetnosti (Marburger Index) Specijalizirane baze podataka: Art and Architecture Thesaurus, ICONCLASS 2

VI. Analiza jednog sveska/godita 33 (2009) znanstvenog asopisa Radovi Instituta za povijest umjetnosti profil publikacije profil lanaka struktura lanaka (u cijelom svesku) po o promatranim umjetnikim vrstama (urbanizam, arhitektura, skulptura, slikarstvo...) o po vremensko/stilskim odrednicama o po regionalnim/geografskim odrednicama znanstvene kategorije radova organizacija sadraja (po temama) unutar sveska

VII. Analiza odabranog znanstvenog lanaka (Radovi Instituta za povijest umjetnosti br. 31 (2007) na stranici http://www.hart.hr/izdanja/radovi-instituta/70/radovi-instituta-zapovijest-umjetnosti Sadraj broja Vladimir Peter Goss, A Note on Some Pre-Roman Sources of Medieval Art in Pannonia Igor Fiskovi, O freskama 11. i 12. stoljea u Dubrovniku i okolici Danko ourek, Pavia azma: primjer sjevernotalijanskih utjecaja na renesansnu umjetnost kontinentalne Hrvatske Ivan Josipovi, Nikola Firentinac i Aleijeva Krstionica Trogirske katedrale Ivo Babi , Juni portal Velike palae Cipiko u Trogiru Andrej mega, Jo jedan stari prikaz ibenske Utvrde sv. Nikole Tatjana Mievi-uri, Ikona groba sv. Spiridona sa svecima iz Pinakoteke upe sv. Nikole u Cavtatu prilog poznavanju poslijebizantske ikonografije Danko Zeli, Chiese in Trau rukopis Pavla Andreisa u Muzeju grada Trogira Radoslav Tomi, Monik sv. Kria i drugi liturgijski predmeti u Katedrali sv. Ivana Krstitelja u Budvi Tanja Trka Mikloi, Neostvareni projekt isusovake crkve i kolegija (1659.) u Dubrovniku Martina Oani, Prilog za dataciju oslika Knjinice Lepoglavskoga samostana Mirjana Repani-Braun, Prilog istraivanju opusa tukatera Antona Josepha Quadrija Petar Puhmajer, Palaa Zagrebakog kaptola u Varadinu 3

Ratko Vueti, Trgovite Prelog obiljeja povijesnog razvoja Dragan Damjanovi, upna crkva svetog Petra u Veleevcu Gesamtkunstwerk rane neogotike u hrvatskoj arhitekturi Viki Jakaa Bori, Nacrti Aleksandra Brdaria za palau u Opatikoj 10 Ana verko, Ferme ornee Garagninovih u Divuljama kod Trogira Lovorka Maga Petar Prelog, Nekoliko aspekata utjecaja Georgea Grosza na hrvatsku umjetnost izmeu dva svjetska rata Daniel Zec, Nepoznato djelo Roberta Frangea Mihanovia u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku Sandi Bulimbai, Prilog poznavanju povijesti Drutva hrvatskih umjetnika Meduli 1908.1919. Arijana Koprina, Griesbach i Knaus, prva zagrebaka tvornica zlatne i srebrne robe (1925.1939.) radionika i unikatna produkcija Antonija Mlikota, Otti Berger hrvatska umjetnica iz Tekstilne radionice Bauhausa Vesna Miki, O evoluciji klasinosti moderniteta od Schinkela do Kovaia i Pimana Berislav Valuek, Vila Mnz u Iiima Zlatko Juri Martina Strugar, Karlo Vajda i Vjekoslav Bastl detaljna regulacijska osnova i arhitektonski projekti trnice na Dolcu u Zagrebu, 1925.1927. godine Darja Radovi Mahei, Graditeljska obitelj Carnelutti (1879. 1947.) Svaki student odabire jedan od ponuenih lanaka po individualnim sklonostima. Student bi trebao argumentirano odgovoriti na sljedea pitanja: odgovara li naslov lanka njegovom sadraju? kvaliteta i informativnost abstracta (malog uvodnog saetka), odabir kljunih rijei je li lanak u svom osnovnom sadraju o prezentacija rezultata izvornih/primarnih istraivanja o atribucija ili tumaenje ve poznatih/objavljenih spomenika ili injenica o diskusija je li ton i nain izlaganja primjeren vanosti teme? je li lanak po pristupu inovativan ili konvencionalan? je su postojee spoznaje i rezultati starijih istraivaa prezentirani na zadovoljavajui nain? je li korektno citirana postojea literatura? odgovara li duljina teksta sadraju? prua li tekst zadovoljavajui uvid u metodu rada autora? 4

jesu li broj i odabir slikovnih priloga adekvatan, pospjeuje li razumijevanje teksta?

5