MERKANTILIZAM(15., 16. i 17. st.)

Merkantilizam je skup ekonomskih promišljanja koji ističe da prosperitet nacije ovisi o količini akumuliranoga kapitala (zlata, srebra) kojim zemlja raspolaže te da je globalni volumen trgovine svjetske privrede nepromjenjiv. Merkantilisti se zalažu za trgovinu, ali samo u izvoznom smislu jer su izvozni proizvodi sredstvo povećanja nacionalnog bogatstva, dok uvoz smanjuje raspoložive količine kapitala. Uz merkantiliste vežemo pojam protekcionizma, tj. sustava kojeg karakterizira uvođenje brojnih ograničenja uvoza i, s druge strane, poticaja vezanih za izvoz roba u druge zemlje.

ADAM SMITH(18.st.)

U svom djelu „Bogatstvo naroda“ objavljenom 1776. godine Adam Smith unosi nove ideje, među kojima se poglavito ističe značaj koji pridaje prirodnoj slobodi i korisnome radu pojedinca koji stvara vrijednosti kojima se može trgovati. Kada je riječ o nacionalnim ekonomskim ciljevima Smith se, značajnim dijelom, drži istog načela kojeg se drže merkantilisti (kumuliranju bogatstva), ali se dijametralno razlikuje po načinu njegova ostvarivanja: dok merkantilisti zagovaraju ekstremni trgovinski restrikcionizam, Smith zagovara ne miješanje države u ekonomski život (ekonomski liberalizam).

1