MENADZERSKAEKONOMIJANaziv dijela:MENADZERSKA E:KONOMIJAPredtnet Menadzerska ekonomija spada u grupu osnovnih predmeta koji se izucavaju na magistarskom studiju Fakulteta primjenjenih znanosti biznisa u Pei. Nazalost jos uvijek nedostaje jedan sveobuhvatan udzbenik koji hi sadrzavao sve relevantne i savremene teme sa ovog podrucja. Zbog nemogucnosti da se pisanje jednog takvog sadrzajno i tehnicki zahtijevnog udzbenika privede kraju na adekvatan nacin, au granicama raspolozivog vremena determiniranih dinamikom nastavnih aktivnosti na ovom predmetu, smatrao sam da je za potrebe polaganja ispita iz Menadzerske ekonmnije korisno pripretniti barem materijal u telmicki manje zahtjevnoj formi skripte.Zbog zaista vrlo kratkog vremena materijal je pripreman sa prvenstvenim ciljetn da bude praktican i studentitua olaksa spremanje ispita. Iz tog razloga svjesni smo da se moze staviti za tnjerka da redakcijski, a ponegdje itehnicki, tnaterijal sadrzi odredene nedostatke. Jedan od njih je neujednacen pristup pojedinim temama u smislu obima prezentiranog materijala, kao i kva litet grafikih p.rikaza.

Vjerujetn da ce studenti ponudeni materijal prihvatiti kao adekvatnu osnovu za spretnanje ispita i da ce svoje sugestije iprijedloge dostaviti autoru kako bi ih tnogao ugraditi u buduci udbenik.

Sarajevo, 31.10.20121. UPRAVLJANJE - RUKOVODENJE - MENADZMENTZa venu autora pojmovi upravljanje, rukovodenje i rnenadment imaju isto znaenje od nosno predstavljaju sinonime. Meutim, svaki od navedenih pojmova osim male sadrajne slinosti u izvjesnoj mjeri se i razlikuje.Upravljanje je organizacijska funkcija iproces. Funkciju upravljanja u preduzeu vre vlasnici ili njihovi predstavnici. Upravljanje se realizira donosenjetn upravljakih odluka..Rukovoenje oznaava aktivnost planiranja, organiziranja, voenja i kontrole. Rukovoenjem se daju upute izvriteljinm za izvrenje radnih zadataka. Rukovoenjern se ostvaruju predvieni ciljevi - poslovni rezultati u odreenom vremenskotn razdoblju.Menadment se pojrnovno odreuje u trostrukorn znaenju. Menadrnent oznaava proces maksimalnog iskoritenja i upotrebe raspoloivih resursa. Menadmentom se naziva uprava i nadzorni odbor u poduzecu. Menadmentom se nazivaju isvi menaderi- direktori u preduzeu koji su odgovorni za izvravanje odreenih zadataka.Organizaciju upravljanja odreuju dioniari - vlasnici - lanovi trgovakog drutva u skladu sa Zakonom o trgovakim drutvima. Upravljanje predstavlja proces mijenjanja postojeeg stanja u drutvu u skladu s postavljenim ciljem ili planom. Upravljanje se realizira kroz proces donoenja upravljakih odluka i njihovu provedbu. Upravljanje u dionikirn drutvima pripada dioniarima dok upravljanje u dtutvima sa ogranienom odgovomou pripada lanovima drutva.Upravljanje rnoemo podijeliti na:strateko (vlasniko)taktiko (poslovno)operativno (pripada tnenadmentu)Strateko upravljanje odraava skup dugorolnih ciljeva koji e biti realizirani taktikim i ope rativniin upravljanjem kroz poslovne politike preduzea. Stratekirn se upravljanjern odreuju standardi rukovoenja kroz kontrolni sistem kritinih taaka. Uprave preduzea i cijeli rnenadment (nadzomi odbor, uprava irnenaderi rukovoditelji) u dananjim uslovilna, zbog potreba za preduzetnitvom - dinatninosti promjena na tritu. preuzimaju i vei dio priprema sadraja stratekog upravljanja.Uprava drutva- menadrnent - vodi poslovanje drutva i raspolae rukovodeom kontrolom. Kontrola rukovoenja podrazumjeva postavljanje ciljeva i podciljeva drutva i njihovo ostvarenje. Uprava drutva donosi rukovodee odluke o proizvodnji, prodaji, proizvodnom programu-asortinmnu, tehnologiji te zapoljavanju radnika i vanjskih saradnika. Rukovodee odluke do nose se na temelju odreene rnetodologije procesa odluivanja uz potivanje postojeih posta vljenih procedura, pravila, uputa ipropisa

2. UPRAVLJAN.JE TROKOVIMA U CILJU DONOENJA PROFITABILNIH POSLOVNIH ODLUKA2.1. Pojmovno odreenje trokaPostoje razliite koncepcije i odreenja kategorije troka, ali najjasnije definisanje troka jeste da je to u novcu izraena vrijednost utroenih resursa u proizvodnji uinaka. U uem smi slu trokovi se smatraju kao potronja resursa u svrhu izrade novih proizvoda. Ovako shvaeni trokovi imaju karakter prenijete vrijednosti. To znai, da se trokovi mogu objasniti i kao svje sno transfmmiranje korisnih resursa u procesu proizvodnje s namjermn da se u zamjenu dobije jo korisniji proizvod. Trokovi predstavljaju vrijednosno izraene utroke rada, materijala, stalnih iobrtnih sredstava, kao i tuih usluga, a sve u cilju ostvarivanja odreenih uinaka.Navedenim pojmovnim odreenjima troka zajedniko je da se trokovima smatraju sma njenja i nestajanje postojeih resursa, kako ljudskih potencijala iljudskog kapitala, tako i ma terijalnih i finansijskih resursa. Za sva navedena pojmovna odreenja troka karakteristino je da se mogu mjeriti, izraunavati i izraavati u novcu. Ova rnogunost izraavanja vrlo je znaajna s aspekta planiranja, razvrstavanja, evidentiranja, kontrole, analize i upravljanja trokovilna.TROKOVI su vrijednosno izraeni utroci elemenata radnog procesa i usluga, te porezi i do prinosi neovisni o poslovnom rezultatu a koji su nastali i koji su uzrokovani ostvarivanjetn po slovnog unka preduzea.UTROCI -- naturalni izraz utroenih elernenata radnog procesaIZDATAK- smanjenje novanih sredstava iz blagajne ili s rauna u banciIZDATAK i= TROSAK Mogui odnosi kada su izdatak i troak ekonomski povezani:1. Troak prethodi izdatku: troi se elektrina energija a raun se plaa

kasnije2. Troak i izdatak nastaju istovremeno: plaanje usluge u momentu izvrenja3. Trosak sliiedi izdatak (najei sluaj).a) prvo izdatak za nabavu materijala a troak tek prilikmn troenja tog rnaterijala u procesu proizvodnjeb) izdatak za nabavku osnovnih sredstava a troak tek u momentu obrauna amortizacijec) premija osiguranja plaa se nekoliko mjeseci unaprijed a troak nastaje u momentu obraunaDva sluaja kada troak i izdatak nisu ekonomski povezani:a) postoji troak a nema izdatka:sredstvo za rad na poklon a troak -obraun amortizacije b) postoji izdatak a nema troka ili dalo dugoroni kredit- kupljeno zetnljite za poslovne svrhe: amortizacija za zemljite se NE obraunava odnosno nema trokaAko utroci i izdaci nisu uzrokovani ostvarivanjem poslovnog uinka ne predstavljaju trokove nego RASHODE (kazne tete, penali, naknada teta drugima, otpis nenaplativih potraivanja, manjkovi, izdaci u neposlovne svrhe, izdaci za financiranje).RASHODI su trokovi sadrani u prodatim proizvodima i uslugama, nabavna vrijednost prodane robe i materijala izdaci vezani za financiranje i drugi izdaci koji nisu izazvani (uzrokovani) ostvarivanjem poslovnog unka i nastaju u momentu OBRAUNA POSLOVNOG REZULTATA.

GUBlTAK:I. PREDMETA RADA u toku proizvodnog procesa, uskladitenja itransporta2. NEGATIVNI POSLOVNI REZULTAT prihod manji od rashoda2.2. Podjele trokova znaajne za upravljanje trokovimaProces upravljnja trokoviina zahtijeva organizovano prikupljanje i obradu podataka. S obzi ronl da proces upravljanja trokovima inm viestruke ciljeve kao to su, na primjer: planiranje i budetiranje trokova, procjena buduih poslovnih rezultata, racioniranje trokova, zadravanjetrokova u prihvatljivim granicama, izbor optimalnih poslovnih altetnativa i potrebnih korektiv nih postupaka, utvrivanje odgovomosti za trokove i slino, pojavljuju se razliiti pristupi u pos tnatranju trokova. Zbog toga je podatke o trokovima je potrebno sistematizirati i klasificiarti s obzirom na razliite aspekte posmatranja. Rezultat navedenog su brojne podjele trokova, od kojih u nastavku dajetno one koje su najznaajnije s aspekta upravljanja trokovi1na.2.2.1. Podjela trokova prema prirodnim karakteristikamaPodjela trokova prema prirodnim karakteristikama zasniva se na porijeklu njihovog nas tanka. Ona omoguuje utvrivanje svrhe zbog koje su odreeni trokovi nastali i osigurava jedno obrazno evidentiranje i praenje trokova, te oblikovanje trokova u bilansu stanja i bilansu uspjeha. Ova podjela trokova je formalizirana kontniln planom svakog preduzea u okviru financijskog raunovodstva. Trokovi se uvijek knjie na dugovnoj strani rauna.2.2.2. Podjela trokova prema njihovoj ulozi u bilansu stanjaPrema ulozi trokova u bilansu stanja trokovi se mogu podijeliti na uskladitive ili inventarisane trokove ineuskladitive trokove ili trokove perioda (vremenske trokove).Ukupne trokove proizvodnog preduzea treba razvrstati na one koje preduzee moe tere titi na zalihe (uskladitivi trokovi) i na trokove koje preduzee nema pravo teretiti na zalihe (neuskladitivi trokovi).Uskladitivi trokovi ukljuuju:trokove direktnog materijala, odnosno materijala I poluproizvoda koje preduzee kupuje i ugrauje u svoje proizvode. Primjeri trokova direktnog tnaterijala su aluminij koji se kori sti za pakovanje okolade, papir koji se koristi za tampanje asopisa Cosmopolitan, i sl.trokove direktnog rada, odnosno trokovi plaa zaposlenika koji rade u procesu proizvodnje proizvoda.ope trokove proizvodnje (trokove proizvodne reije), 'sveobuhvatna'' grupa trokova koja ukljuuje sve trokove proizvodnje osim trokova direktnog materijala i direktnog rada. Primjeri ukljuuju plae nadzornika. trokove odravanja i popravke opreme, plae radnika koji rade u skladitu ina kontroli materijala; grijanje, struja i ostali energetski trokovi koji su poveazni s procesmn proizvodnje; amortizacija zgrada i opreme; trokovi plae menadera u proizvodnji, te trkovi plae radnika na niim nivoima odgovmnosti (takoer u proizvodnji).Neuskladitivi trokovi ukljuuju: trokove uprave i prodaje, ope trokove jinansiranja idruge ope trokove.Trokovi proizvodnje odnosno uskladitivi trokovi terete se na rashode tek kada se ostvari stvarna prodaja gotovih proizvoda kupcu. Oni se kapitaliziraju u vrijednosti zaliha goto vih proizvoda inedovrene proizvodnje mogu se prenijeti na rashode i u godini u kojoj su nastali alii u sljedeim godinatna. Neuskladitivi trokovi odmah, po svom nastanku postaju rashodi perioda (bez obzira nato to e raunovodstveno na rashode biti preneseni tek prilikmn obrauna).2.2.3..Podjela trokova prema mjestu i nosiocimaPodjela trokova prema mjestima i nosiochna usmjerena je na utvrivanje stvamih ili buduih perfonnansi (uspjenosti poslovanja) centara odgovornosti. Uobiajena je podjela trokova na one koji nastaju u proizvodnim centrima odgovornosti i na one koji nastaju u neproizvodnim cen trima odgovornosti. Prema tome podjela po ovom kriteriju je podjela ukupnih trokova na: trokove proizvodnje (manufacturing costs) i neproizvodne trokove (nonmanufacturing costs).Prema tome, ukupne trokove ini zbir trokova proizvodnje i neproizvodnih trokova. Ukupne trokove najee svrstavano u tri osnovne grupe: trokovi materijala, trokovi rada i troskovi reije (trokovi proizvodne reije i trokovi ope reije). Za potrebe planiranja i kon trole troskove proizvodnje dijelimo na pritname troskove (troskovi direktnog materijala i di rektnog rada) I sekundarne trokove (trokovi proizvodne reije).Prema nosiociina, trokove dijelimo na direktne i indirektne. Pod direktnim trokovirna po drazumijevan1o trokove koji nastaju u neposrednoj proizvodnji, odnosno one trokove koje je mogue direktno povezati s odreenim proizvodom iii uslugom. Indirektni trokovi mogu biti indirektni proizvodni trokovi i indirektni neproizvodni trokovi. Indirektni proizvodni trokovi su trokovi koji nastaju u neposrednoj proizvodnji, ali ih nije mogue direktno povezati s odreeniin proizvodom ili uslugom. Ova vrsta trokova se dodaje direktnim trokovitna po odreenom "kljuu" za raspored. Indirektni neproizvodni trokovi su trokovi perioda koji se pri odreivanju prodajne cijene dodaju proizvodnim trokovima.Direktni trokovi mogu biti fiksni (npr. plaa nadzornika u proizvodnji) i varijabilni (npr. trokovi guma kupljenih za proizvodnju autmnobila, trokovi videosnimaka kupljenih za pre prodaju kupcima)Indirektni trokovi mogu biti fiksni (npr. godinji trokovi iznajmljivanja sofvera koritenog za finansijsko planiranje, trokovi osiguranja od zemljotresa) i varijabilni (npr. trokovi struje u postrojenju).2.2.4. Podjela trokova s knjigovodstvenog iekonontskog aspektaTrokove moemo posmatrati s knjigovodstvenog i ekonmnskog aspekta. Ovakvo shvatanje trokova usko je povezano sa podjelom trokova na: eksplicitne trokove, implicitne trokove i oportunitetne trokove.Trokovi u knjigovodstvenom smislu predstavljaju novani izraz utroenih vrijednosti razliitih faktora proizvodnje (sirovina, goriva, radne snage, usluga, itd.) neophodnih za proiz vodnj u odreenog dobra. Ovako shvaeni trokovi nazivaju se jos ieksplicitni trokovi .Eksplicitni trokovi se sistematski evidentiraju u knjigovodstvu svakog preduzea. Bitna ka rakteristika eksplicitnih trokova jeste njihova historijska kategorija, zbog ega se isti esto na zivaju i historijski trokovi.Trokovi u irem ekonomskom smislu osim klasinih novanih izdataka (odnosno eksplicit nih trokova) obuhvaaju jo i izvjesne "neizdatke" (odnosno implicitne trokove). Pod impli citnim trokoma smatra se novana suma koja bi se za neki resurs trebala neizostavno platiti kako bi se stekla realna mogunost njegove upotrebe u proizvodne svrhe.Za razliku od eksplicitnih trokova koji se sistematski evidentiraju u knjigovodstvu svakog preduzea, implicitni trokovi ne mogu se pronai u knjigovodstvenoj evidenciji preduzea. Ovo nikako ne znai da implicitni trokovi ne trebaju biti evidentirani u preduzeu. Naprotiv, samo cjelovita evidencija eksplicitnih i implicitnih trokova prua pravu sliku o trokovilna preduzea. Ovdje treba istaknuti da ni ovakvo shvatanje trokova nije potpuno-proputeni su trokovi koji nastaju u preduzeu, za koje je preduzee odgovorno ali ih ne pokriva pa ih ine ukljuuje u kalkulaciju trokova- rije je o tzv. socijalnin1, drutvenim trokovima preduzea.Pojam itnplicitnog troka neophodno je objasniti na jednom primjeru. Pretpostavimo da vlas nik jednog privatnog preduzea prisustvuje radu svojih zaposlenih radnika, kako bi nadgledao rad istih. Pretpostavhno, takoer, da vlasnik ovog preduzea nije na platnmn spisku posmatra nog preduzea. Meutim ovo ne znai da rad vlasnika preduzea nita ne vrijedi kako bi se to iz raunovodstvene evidencije moglo zakljuiti. lmajuci u vidu da je vlasnik posmatranog pre duzea priblino isti posao mogao raditi u nekom drugom preduzeu za odreenu naknadu, evi dentno je da su trokovi nadgledanja zaposlenih radnika zaista nastali. I upravo uoeni trokovi nadgledanja radnika primjer su implicitnih trokova. Visina ovih trokova procjenjuje se u vi sini naknade koju bi vlasnik preduzea mogao dobiti za isti posao u drugom preduzeu.Pojam oportunitetnih trokova poiva na jednom od glavnih naela ekonomike - naelu oskudnosti, koji govori da izborom upotrebe resursa na jedan nain rtvuje se mogunost upo trebe istog resursa na drugi nain. Zbog toga odluke imaju oportunitetne trokove, jer izbor jedne stvari u svijetu oskudnosti znai rtvovanje neke druge, a oportuuitetni troak mjeri se vrijednou rtvovanog dobra ili usluge.Oportunitetni troak mogli bi potpunije definisati na sljedeci nain: "Oportunitetni troak izabrane mogunosti upotrebe nekog proizvodnog faktora predstavlja izgubljeni profit (dobit) koji je nastao zbog toga o taj proizvodni faktor nismo uposlili u njegovoj sljedeoj najpovoljnijoj proizvodnoj moguosti upotrebe".Oportunitetni trokovi se u nekim udbenicima mogu nai pod izrazom altemativni trokovi. Meutim, izmeu ova dva izraza ne moe se uspostaviti znak ekvivalencije u svakom sluaju. Naime, kada postoje samo dvije mogunosti upotrebe odreenog resursa, rtvovanje jedne mogunosti moe se nazvati i oportunitetni troak ali isto tako i alternativni troak. Meutim, naa stvarnost nije bogata primjerima upotrebe resursa na iskljuivo dva naina, odnosno za dvije svrhe. im resurs ima vie od dvije mogunosti upotrebe sintagma altemativni troak vie nije pravilno upotrijebljen termin. U ovom sluaju treba koristiti sintagmu oportunitetni troak. Ovdje treba naglasiti, da bez obzira koliko .moguh upotreba neki proizvodni faktor posjeduje isti proizvodni faktor moze imati samo jedan oportunitetni troak, nastao proputanjem s]jedee najpovoljnije mogue upotrebe posmatranog proizvodnog faktora.Interesantno je spomenuti da postoje brojni primjeri trokova koji su istovremeno i alternativni trokovi i implicitni trokovi. Meutim, ni ova dva pojma nisu istog znaenja. injenica je da se implicitni trokovi najee sagledavaju kroz altemativnu upotrebu resursa, ali i kada ne bi postojala altemativna mogucnost upotrebe resursa, procjena implicitnog troka morala bi se izvriti na neki drugi nain.Neki autori oportunitetne trokove nazivaju i troovi svrsishodnosti. I bez obzira na bo gatstvo naziva u poimanju oportunitetnih trokova, konvencionalni raunovoa ne razmilja puno o ovim kategorijama i kao takve ne evidentira ih u svojim knjigama to posmatrano sa vieg ekonomskog stajalia nije ispravno. Ekonomisti, pa samim titn iraunovoe trebaju znati izraunati stvan1e trokove resursa neke aktivnosti, bez obzira na to da li oni povlae za sobom novane transakcije2.2.5..Fiksni i varijabilni trokoviTri kljune stvari treba napomenuti kada se govori o flksnim i varijabilnim trokovima.Prvo, linija koja razdvaja fiksne i varijabilne trokove nije uvijek sasvim jasna. Neki trokovi. kao to su trokovi odravanja ili oglaavanja ipromocije mogu itnati i fiksne i varijabilne kom ponente. Ostali trokovi mogu biti relativno fiksni trokovi: fiksni do odreenog nivoa proiz vodnje, a nakon toga varijabilni.Primjer,distributer pive moe dostaviti 5.000 litara piva sedmino koristei jedan kamion. Ali, kada zeli dostaviti izmedu 5.000 i 10.000 litara. potrebna su mu dva kamiona, izmedu 10.000 i 15.000 tona, ako koristi tri kamiona itd. Trokovi kamiona su fiksni za odreene intervale (0, 5.000), (5.000-10.000), (10.000 -15.000) itd. ali su varijabilni izmeu tih intervala.Drugo, kada se kae da je troak fiksan, misli se na to da je nezavisan od outputa. To ne znai da ostale dimenzije ili aspekti firminog poslovanja ili ostale odluke koje firma moe do nijeti ne mogu uticati na te trokove.Primjer za Elektropriveredu, trokovi razvlaenja ica i kablova kako bi se ddomainstva pri kljuila na lokalnu mreu zavisi u prvom redu od broja potroaa-korisnika elektirne energije, a ne od ukupnog iznosa kilowatt asova (kWh) elektrine energije koju Elektroprivereda proizvodi.Neki drugi fiksni trokovi, kao to je novac potroen na marketinku promociju ili kampanje oglaavanja, nastaju kao rezultat menaderskih odluka i mogu biti eliminasani ako to menad ment eli. Neki autori ove trokove zovu progrmnirani trokovi (programmed costs).Tree. da lis u trokovi fiksni ili varuijabini zavisi od vremenskog perioda u kojem se odluke koje se odnose na output namjeravaju realizovati.Prirnjer avionska kompanija namjerava smanjiti cijenu karata u periodu od sedam dana. Radnici su ve zaposleni, raspored letova je napravljen i avioni nabavljeni. Tokom sedan dana ni jedna od ovih odluka se nee moi ponititi odnosno promijeniti. Zbog toga, avionska kompanija treba vei dio ovih trokova tretirati kao fiksne. Suprotno tome, ako avionska kmnpanija odlui da snizi cijene karata u periodu od jedne godine, oekujui da e se prodaja karata srazmjerno poveati, broj letova se moe promijeniti, avioni se mogu iznajmiti ili kupiti, a radnici mogu biti dodatno unajmljeni i zaposleni. U ovom sluaju aviokompanija najvei dio svojih izdataka treba tretirati kao varijabilne trokove. Sarna injenica da firma ima ili nema slobodu da mijenja svoj angaovani fiziki kapital ili ostale elemente svog poslovanja, ima znaajne po sljedice na strukturi njenih trokova i na prirodu donoenja poslovnih odluka.2.3. Sistemi obrauna trokova i njihov efekat na finansijski rezultat preduzeaSistetni obrauna trokova baziraju se na definisanju strukture i veliine trokova koji e sa jedne strane biti priznati kao troak zaliha ikao takvi u obraun finansijskog rezultata ulaze kao troak prodatih proizvoda srazmjerno broju prodatih jedinka, isa druge strane na definisanju strukture i veliine trokova koji se priznaju kao trokovi perioda ikao takvi u obraun finansijskog rezultata ulaze u cjelosti u onom obraunskom periodu u kome su nastali.2.3.1. Klasini sistemi obrauna trokovaKlasini sistemi obrauna trokova pruzaju nam veliki broj razliitih kombinacija trokova zaliha i trokova perioda prilikom obrauna trokova, pa tako ovdje uoavamo vie razliitih sistema obrauna trokova, ito prije svega: potpuni sistem obrauna trokova i nepotpuni sistemi obrauna trokova.Potpuni sistetn obrauna trokova naziva se jo i ukupni sistem obrauna trokova i on se bazira na shvatanju da svi trokovi koji su nastali u poslovanju preduzea nastali su radi proizvodnje gotovih proizvoda ikao takvi trebaju biti zaraunati u cjelosti pogotovu u proizvodu. Dakle, potpuni sistem obrauna trokova sve nastale troskove u preduzeu tretira kao trokove zaliha tj. uskladitive trokove. Prilikom prodaje proizvoda ovi trokovi postaju rashodi I zajedno sa ostvarenim prihodima utiu na formiranje finansijskog rezultata. Ovaj sistem obrauna trokova dizajniran je za uslove u kojima je proizvodnja bila dominantan problem, a ne prodaja. Kako danas nije problem proizvesti proizvod, ve je problem kako isti prodati, u cilju kvalitetne valorizacije zaliha i trokova razvijeni su nepotpuni sistetni obrauna trokova.Nepotpuni sistemi obrauna trokova sve trokove nastale u poslovanju preduzea dijele na trokove zaliha i trokove perioda, a razliiti naini podjele trokova na pomenute vrste izdiferencirali su razliite varijante nepotpunih sistema obrauna trokova, pa tako razlikujemo: apsorpcioni sistem obrauna trokova varijabilni sistem obrauna trokova super varijabilni sistem obrauna trokova direct costing - sistem obrauna direktnih trokova.Apsorpcioni sistem ohrauna trokova u trokove zaliha ukljuuje sve proizvodne trokove (i varijabilne i fiksne, i direktne i indirektne), dok sve neproizvodne trokove u lancu vrijednosti (kao to su istraivanje, marketing, itd.) smatra trokovima perioda u trenutku kada su nastali. Ovo je irazlog da se ovaj sistem obrauna trokova naziva i sistemom obrauna trokova proizvodnje u uem smislu rijei. Postoji misljenje da apsorpcioni sistem obrauna trokova u trokove zaliha treba ukljuiti varijabilne proizvodne trokove ifiksne proizvodne trokove, ali ove posljednje samo do nivoa iskoritenosti kapaciteta, to dalje znai da fiksne trokove podzaposlenosti treba tretirati rashodima perioda zajedno sa neproizvodnim trokovima nastalim u datom periodu. Iz ovog dalje slijedi da samo kada su kapaciteti u potpunosti iskoriteni svi proizvodni trokovi mogu biti tretirani kao uskladitivi trokovi.Vttrijabilni sistem obrauna trokova trokovima zaliha smatra varijabilne trokove dok fiksne trokove tretira trokovima perioda. Kao to moemo vidjeti, varijabilni sistem obrauna trokova favorizira podjelu troskova prema reagibilnosti na obim zaposlenosti, dok apsorpdoni sistem obrauna trokova favorizira podjelu trokova prema mjestu nastanka.Neki kritiari misle da ak i varijabilni sistem obrauna trokova promovira velik iznos trokova koji se vodi na zalihama i zato smatraju da su samo trokovi direktnog materijala "stvarno varijabilni" te predlazu da se samo ovi trokovi ukljuuju u troak zaliha dok ostale trokove treba smatrati rashodima prihoda. Ovaj sistem obrauna trokova poznat je pod nazivom supervarjabilni sistem obrauna trokova. Ovaj metod je tek nedavno predloen i trenutno nije iroko prihvaen od preduzea.Direct Costing- sistem obrauna direktnih troskova, kao to mu i samo ime kae direktne trokove tretira uskladitivim trokovima dok indirektne trokove smatra neuskladitivim. Ovaj sistern obrauna trokova baziran je na podjeli trokova prema nainu rasporeivanja na nosioce. Ponekad se u teoriji i praksi susreemo sa situacijorn izjednaavanja direktnih trokova sa varijabilnim trokovima i samim tim izjednaavanja sistema varijabilnih trokova sa sistemom direktnih troskova to nije ispravno. Iz kratkog pregleda klasifikacije trokova vidjeli smo davarijabilni trokovi nisu isto to i direktni trokovi, pa ni pomenute sisteme ne smijemo poistovjeivati.Primjena razliitih sistema obrauna trokova rezultirat e i razliitim iznosima finansijskog rezultata preduzea. Razlike proizilaze iz injenice da 1i trokove zajednikih slubi ifiksne proizvodne trokove priznajemo kao trokove perioda ili te trokove u cjelokupno nastalom iznosu ili djelomino ukljuujemo u vrijednost gotovih proizvoda. Prema sistemu ukupnih trokova svi trokovi koji nastanu u preduzeu u odreenom periodu, klasificiraju se kao trokovi zaliha iisti postaju trokovi perioda prilikom prodaje zaliha. Zbog toga ovaj sistem obrauna trokova ne dovodi do negativnog poslovnog rezultata izuzev kada bi proizvode prodavali po nioj cijeni od cijene kotanja proizvoda. Ovakav sistem obrauna odgovara menaderima u preduzeu jer im omoguava da poveaju operativnu dobit u odreenom periodu poveanjem broja proizvedenih jedinica, ak i kada nema zahtjeva kupaca za dodatnom proizvodnjom. Motiv za primjenu ovog sistema obrauna trokova moe biti i menaderov plan da dobije bonus na osnovu poveane operativne dobiti. Naime, prema ovom sistemu obrauna trokova menaderi u zalihama gotovih proizvoda sakrivaju trokove koji bi prema nekom od nepotpunih sisteme obrauna trokova bili otpisani kao rashodi perioda ikao takvi direktno uticali na finansijski rezultat preduzea neovisno da 1i smo prodali odreeni broj proizvedenih jedinica ili ne.Razlika izmeu operativne dobiti premna apsorpcionom sistemu i varijabilnom sistemu obrauna trokova zavisi iskljuivo od naina evidentiranja fiksnih proizvodnih trokova. Ako pred menadere stavimo izbor izmeu ova dva sistema obrauna trokova, menaderi preduzea favorizirat e apsorpcioni sistem obrauna jer sa rastom nivoa zaliha tokmu obracunskog perioda, povecava se operativna dobit preduzea. Ukoliko pred menadere postavin1o izbor izmedu apsorpcionog, varijabilnog, supervarijabilnog ili direct costing sistema obrauna trokova, menader e opet favorizirati apsorpcioni sistem, drugi izbor bi bio varijabilni sistem obrauna trokova, trei izbor direct costing, dok supervarijabilni sistem je najmanje omiljen kod menadera preduzea.Savremeni sistemi obrauna trokovaSaveremeni sistemi obrauna trokova predstavljaju puno vie od jednostavnog sistema po kome se obraunavaju trokovi i u novije vrijeme sve veu panju strunjaka privlae: - sistem obrauna ciljanih trokova (Target Costing)- sistem obrauna trokova zasnovan na aktivnostilna (Activity Based Costing).Sistem obrauna ciljanih trokova nije samo metod za evidentiranje trokova na odredjeni nain, to je menaderska metoda upravljanja trokovima u cilju reduciranja trokova tokom ivotnog ciklusa proizvoda. Ovaj koncept upravljanja trokovima baziran je na dugoronim trinim perspektivama, vezanim za sticanje i odravanje trisnog uea umjesto na kratkoronim planovima koji, su usmjereni na ostvarivanje dobiti U kraem vremenskom periodu to je karakteristino za klasine sisteme obrauna trokova. Trino pozicioniranje i stratesko vostvo preduzea postie se ciljanim sistemom upravljanja trokovima koji treba da omogui preduzeu postizanje niskih trokova to dalje osigurava niske cijene proizvoda.Za razliku od klasinih sistema obrauna trokova koji podrazumjevaju pitanje: '"Koliko kota proizvod?". Target costing podrazumjeva pitanje: "Koliko bi trebao kotati proizvod?" Naime, na osnovu ispitivanja trista utvruje se ciljana prodajna cijena proizvoda. Od date cijene oduzima se eljena dobit da bi se dobili ci1jani trokovi, odnosno koliko bi proizvod trebao kotati. Na menadmentu preduzea je da to prije proizvede proizvod uz eljeni troak kao ida neprestano radi na njegovom stmanjenju.Sistem obrauna trokova zasnovan na aktivnostima smatra se jednim od najboljih alata za obraun trokova. Ovaj koncept upravljanja trokovilna polazi od pretpostavke da su aktivnosti uzronici pojave troenja resursa, a samim tim i uzronici pojave trokova, i provodi se na dva nivoa. Prvi nivo je pridruivanje trokova resursa na aktivnosti koje koriste resurse, dok je drugi nivo alociranje trokova aktivnosti na proizvode prema obimu koritenja aktivnosti od strane proizvoda.ABC sistemi se fokusiraju na indirektne trokove jer direktni trokovi mogu biti dodjeljeni proizvodu i poslu relativno lako. ABC sistem, isto kao i target costing, vie je od jednostavnog sistema za obraun trokova. Ovaj sistem koristi se za upravljanje aktivnostima, te za poveanje profitabilnosti. Primjena ABC sistema nije ni jeftina ni jednostavna, ali koristi od ABC sistema su visetruke.3. UPRAVLJANJE PROFITOM PREDUZEA3.1. Pregled osnovnih teorija profitaEkonomski profiti igraju znaajnu ulogu u donoenju odluka za hiljade ekonomskih subjekata koji su meusobni konkurenti. Postojanje profita determinira vrstu ikoliinu proizvoda i usluga koji se proizvode i prodaju, kao i potranju za razliitim faktorirna proizvodnje radom, kapitalom i prirodnim resursima. Zbog znaaja koji imaju dajemo kratak prikaz nekoliko osnovnih teorija profita:Teorija profita kao nagrade za snoenje rizika. Neki ekonomisti iznose stav da su ekonomski profiti iznad normalne stope povrata neophodni da bi se kompenzirao rizik koji vlasnici preduzea imaju u sluaju kada investiraju svoja sredstva. Zbog injenice da dioniari preduzea nemaju pravo na tiksnu stopu povrata na uloena sredstva, odnosno oni su zadnji u pogledu redosljeda potraivanja sredstava u preduzeu ...... oni moraju dobiti kompenzaciju za ovaj rizik u formi vie stope povrata. U ovom pristupu profiti su objanjeni u kontekstu normalnih profita, gdje je komercijalni profit definiran u smislu relativnog rizika alternativnih investicija. Normalni profiti za visoko-rizinu firmu, kao to je vlasnik kasina, moraju biti vii nego normalni profiti za nisko-rizina preduzea, kao to je snabdjevanje vodom. (Prosjecna stopa povrata na neto vrijednost u hotelijerstvu i kockarnicama u SAD iznosio je 12% za 2000. godinu, poreenju sa 10% u vodosnabdijevanju).Dinamika ravnotea kao osnova profita U skladu sa ovom teorijom postoji normalna stopa povrata u ravnotenom polaaju u dugom vremenskom periodu (korigirana za visinu rizika) koje bi sve firme trebale da zarauju. Meutim, u bilo kojem trenutku, pojedino preduzee ili predzea u specifinoj industiji, mogu da ostvaruju stopu povrata koja je via ili manja od normalne stope u dugom vremenskom periodu. Do ovoga moe da doe zbog kratkoronih dislokacija ili skokova u razlicitim industrijskim sektorima. Nesposobnost ekonomskog sistema da se prilagodi trenutno prmnjenjenim uslovirna na tritu moe rezultirati veim ili manjiln profitima u odnosu na normalne.Monopolska teorija profita - Zbog injenice da jedno preduzee moe da dominira na tritu i irna znaajnu trinu mo, ono potencijalno moze da ostvaruje iznadprosjeni profit u duem vremnenskom periodu. Razlozi mogu biti: ekonomija obima, kontrola vanog prirodnog resursa, kontrola kljunih patenata, ili vladine odluke koje onemoguavaju konkurenciju.lnovacijska teorija profita (Innovation Theory ( (Profit) -Profit se objanjava kao nagrada za uspjene tehnoloke inovacije. Firme koje uspiju da razviju jedinstven, visokokvalitetan proizvod ili firme koje uspjeno identifiktju jedinstvene triine prilike nagraene su mogunou ostvarenja iznad prosjenih profita.Menaderska efiksnost kao osnova objanjenja proftta Profiti se objanjavaju kao rezultat izuzetnih menaderskh sposobnosti rukovodilaca preduzea koja su uspjeno voena.3.2. Raunovodstveni i ekonomski profitU poglavlju 2. naveli smo razliku izmedu raunovodstvenih (eksplicitnih) i ekonomskih (implicitnih) trokova. U skladu s tom podjelom, neophodno je ukazati i na razliku izmeu raunovodstvenog iekonomskog profita.Raunovodstveni profit predstavlja razliku izmeu prihoda od prodaje i raunovodstvenih trokova. Ekonomski profit predstavlja razliku izmeu raunovdstvenog profita i ekonomskih (implicitnih) trokova, odnosno ekonomski profit moemo izraunati na osnovu obrasca: Ekonmnski profit = Raunovdstveni profit- Ekonmnski trokovi, odnosnoEkonomski profit= Prihod od prodaje- (Raunovdstveni trokovi + Ekonomski trokovi) (2)Na sljedei primjer malog preduzea, u privatnom vlasnitvu, ilustrirat emo razliku izmeu raunovdstvenog i ekonomskog profita. Preduzee se bavi razvojem operativnih sistema za raunare, a njene vlasnike i zaposlenike u preduzecu. U 2007. godini preduzee je ostvarilo prihod u iznosu od 1.000.000 KM. Trokovi nabavke i trokovi plaa zaposlenika iznosili su 850.000 KM. Vlasnik preduzea je propustio priliku da radi za Microsoft, to bi mu osiguralo godinju plau u iznosu od 200.000 KM.Na osnovu poznatih informacija, moemo utvrditi da je raunovodstveni profit preduzea150,00 KM (1.000.000 KM - 850.000 KM). Da bismo utvrdili ekonomski profit potrebno je da od raunovodstvenog profita oduzmemo oportunitetni troak, odnosno godinju plau koju bi vlasnik ostvario kao zaposienik.Microsft-a. Ekonomski profit iznosi 50.000 KM (150.000 KM - 200.000 KM ili 1.000.000 KM- 850.000 K.M - 200.000 KM. = -50 OOOKM).Na osnovu navedenog prozilazi da je vlasnik ostvario 50.000 KM manje prihoda upravljajui vlastitim poslom, nego da je izabrao opciju zaposlenja u Microsoft-u Upravljanje vlastitim biznisom ,unitilo" je 50.000 KM vlasnikovog bogatstva.Preduzea raunovdstveno ne evidentiraju oportunitetne trokove kapitala, osnovnih sredstava, kao sto su npr. opremanje i postrojenja. Ukoliko raunovodstveni profit preduzea ne pokriva ovaj oportunitetni troak, kmnpanija e ostvariti pozitivan raunovodstveni, ali negativan ekomski profit. Navedeno emo ilustrirati primjerom.Hipotetiko preduzee Srea je u 2007. godini ostvarilo pozitivan raunovodstveni profit u iznosu od I 00 miliona KM, ali je ostvarilo negativan ekonomski profit u iznosu od 83 miliona. ta predstavlja tih 83 mi1iliona KM negativnog ekonomskog profita? Negativan ekonomski profit ukazuje da su dioniari preduzea Srea mogli prodati sredstva preduzea i uposliti ih negdje drugo, te zaraditi 83 miliona KM vie nego to je preduzee zaradilo u 2007. godini. U ovorn smislu preduzee Srea je unitilo 83 m1iliona KM bogatstva svojih dioniara, koji su upotrjebila sredstava u najboljoj proputenoj alternative mogli zaraditi 83 miliona KM vie. Meutim, nemaju sve kmnpanije negativan ekonon1ski profit. 2007. preduzee Sunce je ostvarilo oko 2,4 miilijarde KM raunovodstvenog profita i pozitivan ekonomski profit od 329 mi1iliona KM. Ovaj pozitivan ekonomski profit znai daje preduzee Sunce za svoje dioniare, ostvarilo 329miliona KM vie no to bi oni ostvarili da su likvidirali sredstva preduzea i dobijena sredstva investirali u najbolju proputenu priliku. U tom smislu preduzee Sunce je kreiralo" dodatnih 329 milionaKM bogatstva za svoje dioniare.3.3. Ekonomska dodana vrijednost kao pokazatelj uspjenosti i upravljaka osnova preduzeaUspjenost poslovanja preduzea tradicionalno se mjeri brojnim pokazateljima razvrstani u razliite kategorije, odnosno pokazateljima najese grupisanim kao pokazatelji:- aktivnosti,- likvidnosti,- profitabilnosti,- investiranja i- novanog toka.Ogranienost veine tradicionalnih financjjskih pokazatelja uspjesnosti poslovanja preduzea dolazi do izraaja kada se ipak kao ciljna funkcija preduzea postavi maksimizacija vrijednosti ili bogatstva kojim raspolau dioniari (engl. shareholder value ili shareholder wealth). Tradicionalni pokazatelji, kao to su povrat na investirani kapital ili zarada po dionici koji se koriste u najveem broju preduzea, teorijski ne koreliraju ba najbolje sa procesom kreiranja dioniarske vrijednosti. Raunovodstveno iskazani profit ina njemu zasnovani pokazatelji ne po kazuju uvijek na pravi nain posljedice koje poslovanje ima na potpuno ostvarivanje stvarnih interesa dioniara u dugom roku. Ovo zbog injenice da se uglavnmn primjenjivani sistem izvjetavanja ikontrole putem budeta predominantno fokcioniraju na kreiranje vrijednosti u krat kom vremenskom periodu, i kontrolu ipoboljanje postojeih poslovnih operacija.Meutim evidentno je da su kruti sistemi budetiranja nedovoljno fleksibilni za danan dinamino irapidno promjenljivo poslovno okruenje. Zbog iroke primjnje tradicionalnih po kazatelja i njihovog koristenja prilikmn vrednovanja prjetnje maksimizacija dionike vrijednosti kao cilj poslovanja bila je u znaajnoj m1jeri zapostavljena, u nedovoljnoj mjeri ili u najboljem sluaju samo usputno ostvarivana u velikom broju preduzea. Tradicionalni sistemi kontrole se i dalje koriste u velikombroju preduzea iz jednostavnog razloga to je vema tekoi ponekad vrlo zahtjevno implementiranje novih mjera i pokazatelja koji su prevashodno realni da omogue bolje upravljanje samim stratekim procesom u preduzeu a ne samu funkciju kontrole.Situacija se u tom pogledu poslednjih godina u svijetu znaajno mijenja. Poslije kolapsa velikih preduzea poput Enrona iWorldCon1a koji su pokazali da tradicionalni raunovodstveni i financijski pokazatelji mogu godinmna da prikrivaju neuspjeno poslovanje ida stvaraju privid uspjenosti, kao i poslije velikog neuspjeha trita kapitala da realno vrednuju savremene informatiske uglavnom softverske konpanije tzv. dotcmn kmnpanije, investitori su u znaajnojmjeri izgubili povjerenje u tradicionalne raunovodstvene ifinancijske pokazatelje kao osnovu za procjenu investicionih prilika i vrednovanje pojednih preduzea. Rast preduzea za investi tore kao cilj po sebi sve vie se zamjenjuje insistiranje na paljivom koritenju kapitala i povrati1a izraenost preko novanog toka prije nego li iznos zarada po dionici. Investitori sve vie insistiraju na dionikoj vrijednosti kao znaajnim cilju poslovanja, na pokazateljima koji bi mnogo pouzdanije davali sliku o uspjenosti ostvarivanja osnovne miisije preduzeca da produktivno koristi raspoloive kapacitete, uoava iiskoritava povo1jne investicione prilike u okruenju i kreira vrijednost kao osnovu sveukupne uspjnsnosti i opstojnosi na trzitu. To je rezultiralo znaajnim naporima u akadenmskom svijetu menadmentu brojnih preduzea u smislu teorijske razrade i praktinog koritenja nove grupe pokazatelja uspjenosti poslovanjai no1odela utvrivanja vrijednosti preduzea zasnovanih na dodanoj vrijednosti ili ekonmnskom profltu. od kojih je svakako najpoznatiji koncept ekonmnske dodane vrijednosti - EDV (eng. Econmnic Value Added- EVA).EDV i ostali na vrijednosti zasnovani pokazatelji nastoje da mjere periodino uspjenost po slovanja omoguujui uvid u prmjene vrijednosti, odnosno direktno pokazuju da li je preduzee u odreenom vremenskom periodu stvorilo novu dodatnu vrijednost (u kojem sluaju se moe oznaiti kao stvaralac vrijednosti eng. wealth creator) ili je pak rezultat poslovanja umanjenja vrijednost (u kojem sluaju se preduzee moe okarakterizirati kao ono koje umanjuje ili unitava vrijednost - engl. wealth destroyer). Maksimiziranje vrijednosti u sutini znai istu stvar kao i maksin1izira11je dugoronih prihoda na investirana sredstva dioniara. Pokazatelji zasnovani na vrijednosti naglaavaju potrebu da se jedinstveni koeficijent rizika beta zamijeni sa posebno konstruiranim pokazateljem osciliranja novanog toka kao pogodnijmn mjermn ri zika ulaganja.EDV i ostali pokazatelji zasnovani na vrijednosti i ekonomskom profitu izraunavaju se koritenjem standardnih financijskih izvjetaja, .mada se mora istaii da se za preciznija izraunavanja moraju prethodno uraditi odreena raunovodstvena prilagoavanja. Npr. trokovi za istraaivanje irazvoj ili trokovi obrazovanja (koji su u stvari inastali sa ciljenu relizacije efekata u budunosti) se u EDV sisternu prebacuju u bilans stanja ipostojanja kao investiciona kapitalna ulaganja koja e biti otpisana u duzem (tano utvrenom) vremenskom periodu a ne tretiraju se (kako to zahtijevaju trenutno vaea raunodsvena pravila) kao jednokratni trokovi u bilansu uspjeha koji direktno utiu na visinu financijskog rezultata u periodu kada su trokovi nastali. lako je neophodno za vrlo precizna izraunavanja EDV-a uraditi veliki broj ovih raunovod stvenih prilagoavanja (ponekad i do 150 prilagodjavanja), za izraunavanja operativno upo trebljivog iznosa EDV dovoljno je i samo nekoliko prilagodjavanja i praktinih preureivanja i pregrupisanja podataka datih u bilasu stanja iuspjeha. U poslednje vrijeme ine se znaajni npori da se n1etodologija EDV to mogue vie pojednostavi iprilagodi potr bama isre dnjih preduzea, kako bi se otklonila uoena injenica da uglavnom ve1ika preduzea nalaze dovoljno interesa za njegovu praktinu primjenu. Izraunavanje ekonomske dodane vrijednostiEkonomska dodana vrijednost u preduzeu moe da se izrazi na dva osnovna naina:gdje je: EDV NOPPO(IK x PPTK)NOPPO = neto operativni profit poslije oporezivanjaIK ukupni investirani kapitalPPTK prosjeni ponderisani troak kapitala. lnteresantno jc npr. pomenuti naporc kojc izmcdu ostalih ula:lc Univcr,litct u Pittzburgh-u da iznadc pojednostavljeni model po kojem bi se u malim i srdnjim prduzeima praktino koristila kombinacija obracuna troskova zasnovanog na aktivnostima (Activity Based Costing- ABC) iekonomski dodane vrijednosti, kojim bi se ne samo pojcdnostavila njihova upotreba nego i otklonili ncdostaci koji svaki od njih ima ukoliko se samostalno primjenjuje.Za razliku od pokazatelja raunovodstvenog profita, kao to je dobit prije oporezivanja i plaanja kamata, neto dobit ili zarada po dionici, vidljivo je da EDV predstavlja ekonomski pro fit i zasniva se na injenici da preduzece iii strateska poslovna jedinica moraju pokriti .i opera tivne trokove alii ukupne trokove kapitala (vlastitog ipozajmljenog).Ekonmnska dodana vrijednost moe da se izrauna i na drugi nain:EDV = (ostvareni povrat na uloeni kapital- 0/o izrani troak kapitala) x investirani kapita1Ovaj izraz pokazuje da preduzee mora kao rezultat svog poslovanja da generira povrat na investirani kapital koji je iznad ukupnih trokova :financiranja te investicije, to je praktino i osnovni uslov da preduzee kreira dodanu vrijednost.Uoavamo da je za pravilno razmnijevanje pojma iznaenja EDV vano pravilno definirati:oekivani iii zahtijevni povrat na investirani kapital koji investitori postavljaju kao osnovni uslov ulaganja sredstava, iukupni iii puni troak kapitala za preduzee.EDV predstavlja procjenu iznosa za koji je ostvarena zarada preduzea iznad iii ispod iznosa izraunatog primnijenom zahtijevne minitalne stope povrata za investitore iii dioniare uz uporedivi nivo rizika. Dugorona kretanja na financijskim tritima i tristi1na kapitala pokazuju da ulaganja u dionice ostvaruju prinos vei za oko 6 procentnih poena od prinosa koji donose bez-rizina ulaganja u obveznice. To praktino zni da prinos realiziran na dionice u dugo vre menskom periodu iznosi u prosjeku 11 2 %. Pravilnim strukturiranjem svoga inve stitori mogu realizirati zahtjevanu stopu povrata ili iznos normalnog pro:fita. Investiranje u preduzeca k ja donose n1anju stopu prinosa od zahtjevane prakticno bi predstavljalo nepotreban gubitak sredstava. Iz ovog proizilazi da investitori svoje ponaanje i odluke usklauju prema visini realiziranog povrata na uloena sredstva ida uglavnom lako mogu da ostvare zahtjevani iznos stope povrata u dugom vremenskom periodu odabiranjem alternativnih investicionih va rijanti na tritu kapitala.lsta logika naravno vai i za vlasniki iii ekviti kapital. Ulaganje kapitala u odredeno predu zee podrazumijeva oportunitetni troak nastao zbog propustene prilike da se taj novac inve stira u drugu poslovnu aktivnost istog ili nieg nivoa rizika.imajui navedeno na umu moe se rei da preduzee praktino realno ostvare adekvatnu stopu povrata na uloena sredstva ukoliko ostvaruje prinos vii od prosjecog prinosa koji se moe realizirati na tristu kapitala.Preduzea stvaraju vrijednost za dioniare iii dioniku vrijednost ostvarujui povrat na investirana sredstva ili kapital koji je vei od trokova investiranog kapitala. Ponderisani ili vagani prosjeni troak kapitala (PPTK) predstavlja izraz ovog troka i koristi se da bi se vidjelo da li je p1anirana investicija, strategija, projekat ili kupovina ekonomski opravdana i poeljna. Realni profit za koji su investitori zainterenisani predstavlja ustvari profit koji se dobije nakon pokria ukupnih trokova kapitala, i vlastitog ipozamljenog. Tako izraunati iznos profita naziva se ekonomska dodana vrijednost EDV, ekonomski profit ili rezidualna dobit.PPTK izraen je kao procenat, jednako kao kamatna stopa. Tako na primjer ako kompanija ima PPTK u iznosu od 12%, to znai da samo one investicije (i sve investicije zajedno) koje daju stopu povrata veu od 12% trebaju biti realizirane. Troak kapitala za bilo koju investiciju, bi1o za cijelo preduzee ili saldo za odreeni projekat, predstavlja stopu povrata koju imaoci kapitala oekuju da prime ukoliko bi svoj kapital investirali negdje drugo. Drugim rijeima, troak kapitala je po svojoj prirodi oportunitetni troak, odnosno troak najbolje propustene prilike.Kod izraunavanja PPTK laki dio posla odnosi se na izraunavanje troka pozajm1jenih sredstava. U veini sluajeva sasvim je jasno koliko preduzee mora da plati banci ili posjednicima obveznica za sredstva pozajmljena od njih. Neto tei zadatak odnosi se na utvrdivanje trokova vlasnikog kapitala. Normalno, trokovi finanaciranja ekvitinim kapitalom su vii nego trokovi financiranja putem pozajmljenih sredstava, zbog injenice da troak vlastitog kapitala ukljuuije premiju za prihvatanje rizika (zbog injenice da se dioniari nalaze zadnji u redu za isplatu dividendi, odnosno zbog toga sto povrat na uloena sredstva zavisi od veliine ostvarenog profita nakon pokrivenih trokova pozajmljenog kapitala). lzraunavanje ove premije rizika ustvari i ini izraunavanje PPTK ne ba tako jednostavnim postupkom.Naravno odluka o konkretnoj strukturi ili odnosu financiranja putem pozajmljenih sredstava i vlastitih sredstava (ciljani nivo financijskog leverida) koji bi finalinizirao dioniarsku vrijednost predstavlja faktor koji dodatno uslonjava izraunavanje PPTK. (Upravo rije "protencijalni" i oznaava procentualno uee ove dvije kornponenete u ukupnoj strukturi izvora kapitala preduzea).U istoim smislu ivisina poreske stope na ostvareni profit je veoma znaajna, jer je uobiajeno i normalno da se plaanja izvrena na ime kamata na pozajmljena sredstva ne uraunavaju u osnovicu za plaanje poreza, to naravno sa svoje strane doprinosi iskazivanju veeg financijskog rezultata. Zbog toga se kod izraunavanja PPTK dio trokova vezan za pozajmnljena sredstva izraunava na sljedei nain:

dug ilii pozajmljena sredstva I ukupni kapital x (troak ili kamata na pozajmljena sredstva) x (l - poreska stopa na profit);dok se dio trokova vezan za ekviti kapital rauna na sljedei nain:vlastiti kapital/ ukupni kapitalx (troak vlastitog kapitala).PPTK se izrauanava kao zbir ili suma ove dvije komponente. Potrebno je nagalsiti da izraz ukupni kapital predstavlja sumu trine vrijednosti duga i vlastitog kapitala.Primjer izraunavanja PPTK za preduzee sa sljedeim karakteristikama: Trina vrijednost duga ili pozajtnljenih sredstava = KM 3 miliona trina vrijednost vlastitog kapitala = KM 4 milionaTroak pozajmljenih sredstava = 8'%

Stopa poreza na dobit preduzea = 35o/oTroak vlastitog kapitala = l8%PTK za ovo preduzee iznosi : 3/7 x 0,08 x (1 --- 0,35) + 417 x 0,18 12,5 /oMenaderski aspekti i prednosti koritenja EDV koncepta u preduzeuEkonomska dodana vrijednost se u preduzeu moze koristiti za sljedee svrhe:- Planiranje i postavljanje ciljeva poslovanja- Mjerenje uspjesnosti poslovanja- Utvrdivanje podsticajnih bonusa u sistetnu raspodjele ostvarene dobiti- Komunikacija sa dionicarima iinvestitorima- Kapitalno budzetiranje- Utvrdivanje vrijednosti preduzecaPrema konsultanstkoj kui Stem, Stewart and Co., iji je i trade mark EVA (Economic Addedd Value) skracenica sastavljena od etiri slova ".M" (od poetnih rijei na engleskmn jeziku opisuje etiri osnovne primjene EDV-a:Mjerenje (Measurement)EDV je najtacnija mjera uspjesnosti poslovanja preduzeca u toku odredenog vremenskog pe rioda. Magazin Fortune okarakterisao ju je kao "trenutno najvruu financijsku ideju", dok je Peter Drucker s pravom primjetio u Harward Business Review da je EDV mjera ,ukupne faktorske produktivnosti" ija rastua popularnost odraava nove zahtjeve informatikog drutva.Sistem upravljanja (Management System)Dok jednostavno mnjerenje EDV moe dati kmnpanijama bolji uvid u nivo uspjesnosti poslovanja, njena istinska vrijednost dolazi do izraaja ukoliko se EDV koristi kao osnova za uspostavljanje jednog sveobuhvatnog sistema fianancijskog upravljanja preduzeem koji bi obuhvatao sve politike, procedure, metode i mjere kojima se rukovode poslovne operacije istrategija. EDV sistem pokriva iroki opseg menadzerskih odluka. ukljuujui strateko planiranje alociranje kapitala utvrivanje vrijednosti preduzea koja se kupuju u procesu investiranja ili prodaju kroz process dezinvestiranja, postavljanje godinjih ciljeva pa ak i svakodnvenih operativnih i taktikih odluka. U svim ovim sluajevima, rukovodei cilj je poveanje EDV.Motivacija (Motivation)Koritenjem podsticajnih ema nagraivanja zasnovanih na EDV menaderi mogu za sebe obezbijediti vee nagrade samo ukoliko istovremeno obezbjeuju jo veu vrijednost vlasnicima ili dioniarima. Ovakav pristup praktino omoguava koritenje eme nagraivanja bez gornjih limita, to je u klasinim emama nagraivanja oduvijek predstavljalo znaajn problem. U sluaju podsticajne eme nagraivanja zasnovana na EDV situacija je upravo obrnuta: to je vei bonus za menadere to ce vlasnici-dioniari biti sretniji (naravno pod uslovom da je EDV pravilno izraunata).Nain razmiljanja (Mindset)Kada se primijeni u svom totalitetu EDV sistem financijskog menadmenta i podsticajne eme nagraivanja postepeno se transformira u korporativnu kulturu. dovodei sve financijske i operativne funkcije u istu ravan, EDV sistem uinkovito obezbjeujc zajednicki jezik za sve zaposlene bcz obzira kojoj korporativnoj funkciji pripadali. EDV olakava komunikaciju i saradnju izmeu niih poslovnih jedinica, povezuje odjeljenja stratekog i operativnog planiranja i uklanja znaajan dio nepovjerenja koje tradicionalno postoji izmeu segmenata operacija i financija u preduzeu. EDV okvir predstavlja u stvari sistem internog korporativnog upravljanja koji automatski vodi sve menadere i zaposlene da rade u najboljem interesu vlasnika preduzea. EDV sistem takoe doprinosi efiksanijem funkcioniranju decentarliziranog naina donoenja poslovnih odluka jer dri menadere odgovornim za i nagrauje ih za- ostvarivanje dioniarske vrijcdnosti.Evidentno je daje ekonomska dodana vrijednost kao sredstvo strateskog upravljanja i poka zatelj uspjesnosti pokazala znaajne i brojne prednosti u odnosu na klasine financijske pokazatclje5. U ove prednosti uvjerile su se brojne kompanije koje su uvele sistem obraunavanja EDV i iskazivanja rezultata poslovanja preko ovog sinstetikog pokazatelja efekata na dioniarsku vrijednost. Meu njima su i brojne poznate kompanije kao sto su Coca-Cola6, Polaroid, Kodak. Unilever i brojne druge. Neke od prednosti koje u prethodnom dijelu izlaganja nismo eksplicitno pomenuli mogle hi se definirati na sljedei nain:

EDV ini menaderima preduzea stvarni troak ukupnog kapitala vidljivim, to bi sa svoje strane trebalo da vodi njihovom izmijenjenom ponaanju u procesu donoenja poslovnih a naroito investicionih odluka.EDV moe da se koristi kao osnovica za definiranje efikasnih podsticajnih ema nagradjivanja zaposlenih. koje bi uvele jasan kriterij nagradjivanja i sankcioniranja nefikasnog i rasipnikog ponaanja. Primjena sistema nagradjivanja zasnovanih na EDV u znaajnoj mjeri doprinosi razrjeenju osnovnog problema poznatog kao odnos principal-agent odnosno u ovom slucaju vlasnik preduzea-menader, i to u pozitivnom smislu da su menaderi prakticno motivirani da se ponasaju kao vlasnici kapitala.lz prethodna dva stava proizilazi da EDV postavlja cilj u pogledu nivoa uspjesnosti funkcioniranja menadmenta ipovezuje ga sa sistemom nagraivanja. Jedinstveni cilj maksimiziranja dioniarske vrijednosti omoguava u velikoj mjeri da se prevazie problem evidentan kod tradicionalnog sistema mjerenja, u kojem su razliite mjere i psokazatelji koristeni za razlicite namjene isvrhe sa nekonzistentnim standardima i jedinstvenim ciljem.Princip EDV-a pokriva sve aspekte poslovnog ciklusa, moe primijeniti na sva odjeljenja i nie strateske poslovne jedinice u preduzeu, te u duem ili kraem vremenskorn periodu. I pored injenice da se raunanje EDV zasniva uglavnom na istorijskim podacima, i daje po svojoj prirodi izvedena iz financijskih pokazatelja smatramo da u poreenju sa tradicionalnim pokazateljima uspjenosti poslovanja preduzea kao koncept ima veu upotrebnu vrijednost i mogunost koritenja u procesu postavljanja stratekih ciljeva i definiranju naina na koje strateka opredjeljenja operacionalizirati na nivou taktikih aktivnosti. Prednosti EDV koncepta mogu sePosmatrati na sljedei nain:Kao ilustraciju ncka posluzc sljedee izjavc: "Kompanije kojc us usvojilc EDV koncept povealc su svoj odnos trine naspram knjigovodstvene vrijcdnosti za skoro 0.6 vie u odnosu na slinc kompanijc kojc nisu uvale EDV koncept. To znai da za svaku milijardu dolara iskazane knjigovodstvene vrijcdnosti EDV kompanijc stvaraju skoro 600 miliona dolara vie u trinoj vrijednosti ncgo sline kompanijc bez EDV koncepta. Jim Wallace. profesor na University ofCalif'omia.Irvin, http://www.idgcapitalgroup.com/What_othcrs_say.htm. i EDV kompanije imak su skupni pokazatelj uspjenosti bolji za 9%. 12% i tO%, prvu. dmg.u i treu godinu respektivno. nakon usvajanja EDV koncepta. Prije usvajanja EDV, tc iste kompanije nisu pokazivale nikakvo znaajnijc odstupanjc u poglcdu uspjcnosti u prioritetu sa kompanijama koje nisu uvlc EDV.- na pravi nain iskoristiti, a navedene slabosti ublaiti ili otkloniti, kroz primjenu inovativnih menaderskih principa zasnovanih na vrijednosti (Value Based Management) koji insistiraju na uravnoteenom sagledavanju uspejnosti poslovanja preduzea. Jedan od takvih sistema je itzv. Balanced Scorecard sistem koji zahtijeva uravnoteeni pristup u smislu uvaavanja ciljeva kratkog i dugog roka, financijskih i ostalih aspekata i indikatora uspjenosti poslovanja, prolih (lagging) i usmjeravajuih (leading) indikatora, kao i internih i ekstemnih prespektiva ili aspekata sa kojih se uspjenost preduzea posmatra financije, klijenti, intemi poslovni procesi i uenje i rast preduzea.Za razliku odjednostavnog tradicionalnog budetiranja, koncept EDV fokusira se na ciljeve a ne na sredstva poto ne propisuje iii zahtijeva strogo utvreni nain kako menaderi mogu poveati vrijednost kompanije sve dotle dok je dionika vrijednost maksimizirana. To omoguava menaderima da imaju veu slobodu djelovanjaida budu kreativniji, izbjegavajui bilo koje potencijalno disfunkcionalno kratkorono ponaanje. Nagrade u vidu bonusa ukoliko je kroz poslovanje preduzea ostvarena ciljana vrijednost EDV obino se u punom iznosu isplauju tek na kraju tree godine. Ovo zbog toga sto se uspjenost rada zaposlenih prati u duem vremenskom periodu i takvo ponaanje bie istinski nagraeno samo ukoliko se cilj u pogledu ostvarivanja ciljane vrijednsoti EDV ostvaruje konzistentno u duem vremenskom periodu. Na taj nain se obezbjeuje kreiranje dioniarske vrijednosti u duem vremenskom peridu.EDV obezbjeuje mjeru uspjenosti koja je u skladu sa ciljem maksimiziranja dioniarske vrijednosti i kao takva predstavlja bolju osnovicu za predvianje buduih vrijednosti dionica preduzea nego sto je to raunovodstveni profit i na njemu zasnovani tradicionalni pokazatelji uspjenosti poslovanja .7Za razliku od berzanskih pokazatelja (pokazatelja vrijednosti dionica na financijskim i trZ:istima kapitala) EDV predstavlja veliinu toka i moe se koristiti za procjenu uspjenosti poslovanja tokom vremena.3.3.3. Ogranienja u vezi sa ekonomskom dodanom vrijednosti kao pokazateljem uspjenostiNaravno kao isvaki drugi pokazatelj uspjenosti koncept EDV-a pored pozitivnih strana ima iodreena ogranienja i probleme koji dovode na izvjestan nain u pitanje validnost zakljuaka izvedenih na osnovu interpretacije izraunatog iznosa EDV-a.Interesantno je primijetiti da se EDV fokusira na investirani kapital kao historijsku kategoriju a ne na tekuu trisnu vrijednost kapitala. Naravno da takvo opredjenije dovodi u pitanje realnost dobivenih iznosa EDV-a. Ukoliko na primjer odredeni objekat koji je kupljen za 5 miliona KM odbacuje godinji prihod od 600.000 KM, tada EDV iznosi 100.000 KM ukoliko je ukupni troak kapitala 10%. Ali ukoliko je sada trina vrijednost objekta 10 miliona KM, povrat koji investicija odbacuje je u tom sluaju manji od procentualno izraenog ukupnog troka kapitala.Primjena koncepta EDV-a moe da bude problematina u sluajevima izraunavanja za pojedine nie organizacione cjeline ili strateke jedinice za koje se rauna EDV poto je raspodjela prihoda i rashoda u takvim sluajevima u velikoj mjeri arbitrama i zavisi od usvojenog metoda obrauna trokova i utvrdivanja nastanka prihoda.Na izvjestan nain povezan sa prethodnim problemima jeste i problem povezanosti ema nagradivanja sa iznosom postignute EDV. Oigledno da realnost izraunate EDV predstavlja neophodni usluv efikasnosti podsticajnih ema nagraivanja zaposlenih. Ukoliko se iz gore pomenutih razloga realnost EDV dovede u pitanje tada koritenje EDV kao osnove podsticajnih ema nagraivanja zaposlenih moze da kao rezultat ima veliki broj opravdano nezadovoljnih i demotiviranih radnika. Na taj nain bi se ustvario postigao suprotan efekat od onog eljenog.EDV nema ugraen kontrolni mehanizam koji bi uvazavao razlike u veliini preduzea ili poslovnih stratekih jedinica. Te podatke o EDV ini tee uporedivim za razliite poslovne subjekte za koje se ona rauna.U prevelikoj elji da se kreira dionika vrijednost i samim tim kroz poticajlne eme nagraivanja obezbijedi adekvatan bonus za uspjean moramo istai da postoji realna opasnost da menaderi voeni takvim ciljevima u izvjesnoj mjeri poinju da zanemaruju iii u nedovoljnoj mjeri uvaavaju interese klijenata.EDV se ipak zasniva na podacima dobivenim koritenjem metoda fimancijskog raunovodstva i kao takvi poloni su moguoj manipulaciji od strane menadera. Ovaj nedostatak svakako je mogue umanjiti pojaanim kontrolama i revizijom financijskih izvjetaja i raunovodstvene prakse u preduzecu.EDV prua informacije koje su jasne i oigledne ali ne nudi rjeenja. Takva situcija u velikoj mjeri je slina situaciji koju imamo sa klasinim financijskim izvjetajima zasnovanim na istorijskim podacima.I ako ideja ekonomske dodane vrijednosti nije sasvim nova u ekonomskoj nauci, interesovanje za nju poslednjih godina je znaajno poraslo. Ovo zbog injenice da sve turbulentnije poslovno okruenje i rastue nepovjerenje u uske, jednostrano definirane standardne financijske pokazatelje nameu potrebu kompleksnijeg sagledavanja uspjenosti poslovanja preduzeca koje bi u centar postavilo uveanje dioniarske vrijednosti.Ekonomska dodana vrijednost predstavlja dobru osnovu da se u znaajnoj mjeri prevaziu neki od vanih nedostataka tradicionalnih fianancijskih pokazatelja uspjenosti poslovanja i da se kreira sistem koji e u mnogo veoj mjeri pruzati mogunost mjerenja ostvarenja dioniarske vrijednosti. Uvaavanjem i insistiranjem na izraunavanju trokova ukupno koritenog kapitala a ne samo pozajmljenih sredstava, te predloenim raunovodstvenim prilagoavanjima koncept se u mnogo veoj mjeri pribliava mogunosti izraunavanja jednog sintetikog ijasnog pokazatelja uspjenosti u ostvarivanju osnovne ciljne funkcije kompanije i praktinog oivotvorenja ideje o mjerenju uspjenosti mjerenjem ostvrenog ekonomskog a ne raunovodstvenog profita, odnosno uvaavanjem priotetnih trokova koritenja svih faktora proizvodnje. Zbog inejnice da se naputaju iii obustavljaju investicije koje ne donose dovoljno prinosa da pokriju ukupne trokove financiranje, odnosno ne kreiraju vrijednost, a da se kapital seli i podrava one investicije koje stvaraju ekonomsku vrijednost, moe se rei da se i na mikro ina makro nivou postie poboljano rjeenje osnovnog ekonomskog problema- lokacije oskudnih resursa na aktivnosti koje pojedinci i drutvo kao cjelina putem trista definiraju kao najkorisnije i najpoeljnije.Evidentno je da EDV prua dobru osnovu za cjelovito sagledavanje poslovanja preduzea i pribliavnje interesa razliitih funkcija na nivou kompanije, prevazilaenje odreenih problema u pogledu meusobne saradnje i ojaavanja timskog rada, kombinirajui EDV kao osnovu za kreiranje podsticajnih ema nagraivanjaPokazali smo i odredene probleme i ogranienja u pogledu karaktera imogunosti koristenja EDV kao upravljake osnove u preduzeu. Treba biti realan iprihvatiti injenicu da koncept EDV ne moe izbjei nedostatke integrentne raunovodstvenom sistemu i podacima iz kojih je u krajnjoj liniji izveden.Smatramo da EDV ima velike potencijale naroito u kombinaciji sa savremenim menaderskim metodama koje su zasnovane na dodanoj vrijednosti ina pristupu koji pravilno uoava slabosti uskog ineuravnoteenog posmatranja i u mnogo veoj mjeri insistira na menaderskom pristupu koji bi unio mnogo vie realnosti u smislu uravnoteenog pristupa mjerenju i koritenju informacija o postignutoj uspjenosti poslovanja na nivou preduzea.Posebno vanim razlogom insistiranja na irem koritenju EDV smatramo ito to razvijene ekonomije ve funkcioniraju u 0110111 to bi 81110 mogli oznaiti kao ekonomije znanja gdje ulaganja u znanje postaju presudnim faktorom u sitcanju konkurendtnih prednosti. Pokazali smo da upravo EDV kocncept ovu vrstu ulaganja pravilno tretira kao investiciona ulaganja i za razliku od postojeih dominantnih raunovodstvenih pravila ne tretira te izdatke kao izdatke odreenog perioda koji umanjuju fiancijski rezultat iskazan u bilansu uspjeha. Koncept ekonomske dodane vrijednosti moe u znaajnoj mjeri da doprinese uspjenijem tretiranju ove komponenete u pogledu rauvodsvenog iskazivanja i inkorporiranja u sistem odluinvanja na razliitim razinama kompanije.Upravljanje trokovima i profitom preduzeaJedno od najvanijih analitikih sredstava koje koriste nmogi menaderi u procesu upravljanja trokovima i profitom jeste analiza trokovi- obim- profit (iii Cost-Volume-Profit Analysis CVP analiza) koja pokazuje kako trokovi iprofiti reaguju na promjene u nivou aktivnosti.Analiza trokovi-obim-profit moe dati odgovore na sljedea pitanja:Koji se nivo prodaje mora ostvariti da bi se pokrili svi trokovi, odnosno na kojem nivou se nalazi taka pokria (Break Even Point-BEP)?Koliko se jedinica proizvoda mora prodati da bi se ostvario eljeni profit prije oporezivanjaiposlije oporezivanja?Ukoliko preduzee povea trokove oglaavanja, koliko e biti potrebno poveati obim prodaje, da bi se zadrao tekui nivo profita?Za koliko preduzee moe smanjiti obim prodaje, ada pri tome nastavi profitabilno poslovati?3.4.1. Pojam trokovi-obim -profit analizeOsnovna pretpostavka trokovi-obim-cijene analize iiitzv. CVP analize (engl. Cost-Volume Profit) jeste da ako su prodajne cijene vee od varijabilnih trokova, poveanje obima proizvodnje omoguuje poveanje u pokriu fiksnih trokova i eventualno ostvarivanje profita.Osnovni elementi CVP analize su: jedinicna kontribuciona marla, ukupna kontribuciona mara (kontribucija), stopa kontribucione mare, taka pokria (Break Even Point-BEP) ikontribucijski bilans.Kada varijabilni trokovi nisu konstantni za sve jedinice (npr. kada su jedinice pogodene promjenom cijene proizvodene prekovremenim radom), vano je da se izrauna jedinicna kontribuciona mara u novanim jedinicama samo zajedinice pogodene promjenom cijene. Jedinicna kontribuciona mara (em) u novanim jedinicama se izraunava na slijedei nain:

Jedinicna kontribuciona mara prodajna cijena- Varijabilni troak po jediniciOva mara doprinosi pokriu fiksnih trokova i eventualno ostvarivanju profita. Ukupna kontribuciona mara (CM) se dobije kao proizvod jednicne kontribucione made i broja prodatih jedinica, odnosno kao razlika izmeu prihoda od prodaje i ukupnih varijabilnihCM "" Prihod od prodaje Ukupni varijabilni trokovi iliCM = Obim prodaje x Jedinicna kontribuciona maraKada su varijabilni trokovi konstantni za sve jedinice na koje se odnosi (koje pogaa) odreena odluka o cijeni, korisno je izraunati procenat kontribuciona made iz podataka o ukupnom prihodu. Nakon izraunavanja ukupnih prihoda od prodaje i ukupne kontribucione mare, moe se izraunati procenat kontribucione mode ili %CM (%contribution margin) na slijedei nain:%CM Ukupna kontribuciona marza x 100Pr ihod _ od _ prodt jeVeliina kontribucione mode izraena kao procenat od cijene predstavlja stopu kontracioue mare.To je dio cijene koji doprinosi profitu ili smanjenju gubitka. To nije povrat od prodaje (return od sales), koji oznaava prosjeni profit kao procenat od cijene nakon pokria svih trokova. Stopa kontribucione mare oznaava dodatni profit kao procenat prodajne cijene koji je rezultat dodatne prodaje. ak ikada su varijabilni trokovi konstantni, dodatni profit iz prodaje premauje prosjeni profit zato to su neki trokovi fiksni ili potonuli (engl. sunk cost). Dio cijene, koji poveava profit, kontribuciona mada, je sve preko dijela cijene neophodnog da pokrie dodatnih, varijabilnih trokova prodaje.3.4.2. Metode za utvrivanje take pokriaTacku pokria (Break Even Point- BEP) odreuje ona koliina proizvodnje gdje je ukupan prihod jednak ukupnim trokovima, odnosno gdje je ekstra ili ekonomski profit jednak nuli. Menadzeri su zainteresovani za taku pokria jer ele izbjei gubitak, a taka pokria im govori koji nivo prodaje moraju imati da bi izbjegli gubitak.Razlikuju se tri metode za utvrdivanje take otkria: Metoda jednaineMetoda kontribucione mareMetoda grafikog prikazaUkupni prihod jednak je zbiru ukupnih varijabilnih trokova, ukupnih fiksnih trokova ioparativnog profita, odnosnoTR=TVC+TFC+O rr(1)Ukupni prihod raunamo kao proizvod prodajne cijene i prodate koliine na taci pokria, odnosno:TR = p QsEP (2)Ukupni varijabilni trokovi jednaki su proizvodu prosjecnih varijabilnih trokova i prodate koliine na taci pokria, odnosnoTVC= v QsEr (3)Operativna profit na taci pokrica je jednaka nuli, odnosno: rr =0 (4)Smanjenje nivoa aktivnosti od oekivanog nivoa aktivnosti do nivoa aktivnosti na taci pokrica trokova zove se granica sigurnosti. To je raspon aktivnosti izmeu take pokria i oekivanog nivoa aktivnosti. Kao to i sam naziv ukazuje, granica sigurnosti pokazuje za koliko se nivo aktivnosti moe smanjiti, a da preduzee jos uvijek ne posluje s gubitkom.Granica sigurnosti Oekivana nivo aktivnosti -- Nivo aktivnosti na taci pokriaGranica sigumosti moe se izraziti koliinom uinaka ili procentom. Openito, to je vea granica sigurnosti to je manji rizik.3.4.3. Planiranje obima proizvodnje i ciljanih poslovnih rezultataUkoliko ne postoje realne mogunosti za zadovoljavajuim poveanjem nivoa aktivnosti, iznad one na taci pokria, tada treba razmotriti mogunosti smarljenja fiksnih i varijabilnih trokova, te poveanja prodajnih cijena. Ako ni to nije mogue, treba odustati od projekta koji ne rezultira profitom.Ukoliko postoji mogunost poveanja nivoa aktivnosti (proizvodnje, prodaje) iznad one na taci pokria, menadment moe krenuti dalje u proces njena planiranja.Planiranje potrebnog nivoa aktivnosti (proizvodnje i prodaje) za postizanje ciljanih rezultata poslovanja od presudnog je znaaja za oblikovanje relevantnih menaderskih infonnacija i definiranje globalnih ciljeva poslovanja.Pri emu, konponentne stope poreza na dobit raunamo kao razlika izmeu 1 i stope poreza na profit (izraena u decimalnim brojevima). Na primjer, ukoliko je stopa poreza na profit 40%, komplement stope poreza na profit jeste 0,6 odnosno ( 1- 0,4).Menader preduzea Sportlife eli utvrditi:a) koliko tenis reketa treba prodati da bi sa prihodom od prodaje pokrio ukupne trokoveb) koliko iznosi vrijednost prodaje tenis reketa pri kojoj se prihodom postie prodaja ukupnih trokovac) koliko tenis reketa treba prodati da bi postogao ciljni profit prije oporezivanja u iznosu od200.000 KM?d) ko1iko iznosi vrijednost prodaje tenis reketa pri kojoj se postize ciljni profit prije oporezivanja u iznosu od 200.000 KM?e) koliko tenis reketa treba prodati da bi postigao ciljni profit poslije oporezivanja u iznosu od 120.000 KM, ako je stopa poreza na dobit/profit 40%?f) Koliko iznosi vrijednost prodaje tenis reketa pri kojoj je postie ciljni profit poslije oporezivanja u iznosu od 120.000 KM, ako je stopa poreta na dobit/profit 40%?a) Obim proizvodnje (prodaje) pri kojem se prihodom postie pokrie ukupnih trokova predstavlja taku pokria (Break Even Point-BEP). Za izraun BEP potrebna namje informacija o iznosu ti.ksnih troskova (l00.000 KM) ikontribucione rnar:le ( lO KM).TFC = TFC =IOO.OOOKM = 100.000KM = 1O.OOO tenis reketaemp-v25KM 15KM10KMb) Vrijednost prodaje pri kojoj se prihodom od prodaje postie pokrie ukupnih trokova moemo izraunati pomou obrasca za izraun stope kontribucione mare (%em).100.000KM = 250.000 KM0,4c) Broj tenis reketa koji je neophodno prodati da bi se ostvario ci!jni profit prije oporezivanja raunamo po obrascu:da bi se ostvario ciljni profit (rr) prije oporezivanja u iznosu od 200.000 KMd) Vrijednost prodaje tenis reketa koju je potrebno ostvariti za ciljni profit prije oporezivanja racunamo po obrascu:Q7;'1 ciljiljni protit prijc oporczivanja

TFC + ;r = JOO.OOOKA-1 + 200.000KM =oCn7 0,4

7SO.OOOKMprihoda da bi se ostvario ciljni profit (n) prije oporezivanja u iznosu od 200.000 KMe) Broj ten is reketa koji je neophodno prodati da bi se ostvario ciljni profit poslije oporezivanja u iznosu od 120.000 KM raunamo po obrascu:Ukupni prihodi i ukupni trokovi za razliite nivoe aktivnosti (obima prodaje) mogu se procijeniti i prikazati na grafiku poslovanja na nuli (engl. Break Even Chart). Taka pokria nalazi se na presjeku krive ukupnog prihoda i ukupnih trokova. Na slici 3.1. prikazanje grafik poslovanja na nuli za preduzee Sportl{fe.Veoma esto se koristi iGRAFIK PROFITNE LINIJE u svrhu jasnijeg prikaza podrucja profita igubitka. Na slici 3.2. prikazan je grafik profitne linije za preduzee S'portlife.Slika 3.2. Grafik proftine linije za preduzee Sportl le

400300200lOO0

Tacka

pokrica

375

Profitna linija500 625750 Prihod od prodaje

(u hiljadama M)5 !0 152025

Jedicinice proizvoda (u iljadama)

30 35

U nastavku emo prikazati efekat promjene prodajne cijene na iznos profita. Smanjenje prodajne cijene (p) dovodi do poveanja obima prodaje (Q), sto rezultira rastom protita (rr). llustrirajmo navedeno na hipotetikom primjeru. Pretpostavimo da preduzee Sportl fe osim tenis reketa proizvodi i loptice za tenis. Informacije o trokovima i prodajnoj cijeni (tekuoj i planiranoj) date su u Tabcli 3.2.Tabela 3.2. Preduzee Sportl fe- infonnacije o trokovima i prodajnoj cijeni Ioptiea za tenisProdajna cijena (p)Jedinicni varijabilni troak (v) Jedinicna kontribuciona mara (em) Stopa kontribucione mareUkupni fiksni troak (TFC)

:rekuca prodaja5KM25KM2.5KM50%150.000KM

Planirall J>r:(} l ::} .4.5KM"' {5;Wv.2KM;:;':i' ; )i ::150.000KMNa osnovu datih informacija moemo izraunati Break Even Ponit (BEP) u jedinicama proizvoda i vrijednosno. Rezultati su prikazani u Tabeli 3.3.Tabela 3.3. BEP u jedinicama i vrijednosno za preduzee Sportlife -proizvodnja i prodaja lopticaBEP (ujedinicama)

'[ekuca. pr9.d, ja,,....150.000 KM /2.5 KM =

.. l n t l\tlltt()4 :,;s;150.000 KM /2 KM =BEP(vrijednQsrio)

60.000 jedinica75.000 jedinica l5().0QO/O.S,;,30Q.QQo K (.150.000/0 444337.5QQ; h,',:..:", , ,!v:,,:.o, ; : .\ -''.",;');,,'; '': '> ',Jedinicna kontribuciona mara (em). Stopa kontribucione mare (%em) Ukupni fiksni troak (TFC)

2.5KM::rso%E:);' 150.000KM

2KM, ,150;000 KMZapazamo da je smanjenje prodajne cijene za 10% (sa 5KM na 4.5 KM) rezultiralo poveanjem koliine prodaje za 25% (sa 60.000 jedinica na 75.000 jediniea), te poveanjem prihoda za 12,5% (sa 300.000 KM na 337 500 KM). U tabeli 3.4. date su dodatne informacije i tekuoji planiranoj prodaji loptica za tenis koje proizvodi preduzee Sportlife.Broj prodatih jedinica Prihod od prodaje Ukupni varijabilni trosakKontribuCiona mara Ukupni fiksni troak (TFC) Profit Na osnovu informacija prikazanih u tabeli 3.4. moemo nacrtati grafik profitne linije za tekuu i planiranu prodaju (Slika 3.3.)Zapaamo da koliina prodaje (Q) mora rasti kako bi kompenzirala smanjenje prodajne cijene (p), ukoliko preduzee eli ostvariti isti nivo profita. Na osnovu datih informacija o proizvodnji iprodaji tenis loptica moemo izraunati i granicu sigumosti, koja nam pokazuje za koliko preduzee moe smanjiti prihod, ada pri tome ne posluje s gubitkom. Ukoliko preduzee Sportlife oekuje dae po cijeni od 4.5 KM prodati 80.000 loptica za tenis, granicu sigumosti moemo izraunati kao razliku izmeu oekivanog obima prodaje i obima prodaje na taci pokria, odnosno granica sigumosti iznosi 5.000 (80.000- 75.000) jedinica3.5. Primjena CVP analize3.5.1. Odreivanje trokova za business start-upJedan od glavnih razloga neuspjeha preduzea u ranim fazama je prevelik procetni kapital koriten za kupovinu fiksnih sredstava. Odreena oprema je neophodna za poetak, dok kupovina ostale opreme treba biti odgodena za kasnije. To moe znaiti dae se eljcni ureaji koji tede rad morati posuditi i1i iznajmiti za specifini period. Oigledno, nije ba lijepo kao sto bi bilo da ih imamo cijelo vrijeme na raspolaganju. to su fiksni trokovi vei, taka pokria trokova se pomjera udesno i potrebno je due vrijeme i vei prodajni napori da bi se ona dostigla, a samim tim znanto je tee ostvariti profit. A vrijeme nije obino na strani malih, novih biznisa. Oni moraju postati profitabilni relativno brzo ili e im nestati novca pa e zbog nelikvidnosti vjerovatno morati prestati sa radom.Kao hipotetiki primjer se mogu uzeti dva nova preduzea. Oba proizvode i prodaju isti proizvod pri istoj cijeni od I 0 KM. Takode, obje kompanije planiraju da prodaju 10.000 jedinica proizvoda u prvoj godini. Vlasnik preduzea A planira da se potpuno snabdije na poetku. Njegovi fiksni trokovi e biti 40.000 KM, dvostruko ve6i nego kod Kompanije B. Trokovi su veliki zato sto je on kupio auto, kombi za dostavu, novu opremu, fotokopir mainu. Mnogo od toga nee biti u potpunosti upotrijebljeno odreeno vrijeme, alie utediti neto novca sada. Ovi dodatni trokovi e rezultirati niim jedinicnim varijabilnim trokovima, u poreenju sa kompanijom B, to je tipini rezultat intenzivnijeg koritenja kapitala.Vlasnik preduzea B na drugoj strani predlae da se pone sa manjim fiksnim trokovima(samo sa minimalnim neophodnim stalnim sredstvima). Fiksni trokovi e iznositi samo 20.000KM ce, ali ce naravno jedinicni varijabilni trokovi biti vii, iznosie 4,50 KM. Varijabilni trokovi e npr. biti vii zato to on mora da plati vanjsko vozilo za dostavu, dok preduzee A koristi svoj vlastiti kombi i plaa samo gorivo.Slika 3.5. Grafik poslovanja na nuli za preduzee BOOOKM12080

Varijabilni trokovi

Taka pokrica

.,. .,..,."""'Ukupni troskovi40Fiksni troskovi....................................234

5 6 7

8 910

000 komada

Jos su dva razloga zasto mali biznisi prestaju sa poslovanjem vrlo brzo nakon to izadu na triste: esto su preoptimistini u pogledu mogue prodaje i potcjenjuju koliko ce dugo trebati da se prodaja povea. Zbog tih razloga i zbog troenja previe poetnog kapitala na fiksna sredstva, veoma je vano da fiksni trokovi u poetnoj fazi ivotnog ciklusa preduzea budu minimalni.3.5.2. Upravljanje trokovima da bi se eliminisali neprofitabilni proizvodiSvi proizvodi jednog preduzea nee uvijek biti profitabilni. Uspjena primjena metoda kojim se na proizvode alociraju samo ,stvarni'' fiksni trokovi moe menaderima pruiti sasvim drugaiju sliku. To se moe pokazati u primjeru koji slijedi.Kompanija prozvodi tri proizvoda. Proizvod C je u poreenju sa ostalim proizvodima u grupi, sloen i ima malu prodaju. On koristi istu vrstu ekipmana, skladite i prodajne napore kao i Proizvodi A i B, samo u veoj mjeri. Kad su fiksni trokovi alocirani na ova tri proizvoda (klasinom metodom), Proizvod C povlai najvei udio (11.500 KM).Proizvod C gubi novae, tako da menadement zakljuuje da taj proizvod mora biti eliminisan. to e izazvati slijedeu situaciju.Fiksni trokovi se mijenjaju tako dae se 25.000 KM realocirati izmeu preostala dva proizvoda. Ovo e rezultirati smanjenjem profita sa 15.000 KM na 5.000 KM, dakle konvencionalni sistem upravljnja trokovima je dao pogresne signale. Izgubljena je sva kontribucija pokriu fiksnih trokova koju je napravio Proizvod C, jer svaki proizvod koji ostvamje kontribuciju doprinosi poveanju ukupnog profita. Zato sto se fiksni trokovi ne mogu ignorisati, vie ima stmisla da pratimo nivo kontribucije i da alociramo troskove u skladu sa tim nivoom kontribucije.Analizom prve tabele moemo vidjeti da pojedini proizvodi ostvamju slijedee kontribucije(Kontribucija = ukupni prihod- ukupni varijabilni trokovi).Tabela 3. 8. Alokacija fiksnih trokova pomou kontroleucije

Ukupno.....40.000TOO25.000Sada se moe drugacie iskazati bilans uspjeha za proizvode koristei marginalne trokove kao osnovu. Ne samo da ne treba eliminisati Proizvod C, nego ga treba pokuati prodati vie, jer je u pogledu kontribucije upravo on najprofitabilniji proizvod.Tabela 3.9. Marginalni trokovi i izraunavanje profita igubitka proizvodaUkupnoKM 100.000

60.00040.000ovi

25.0003.6. Princip poslovne poluge iii poslovnog leveridzaPoslovna poluga ili poslovni leveridiz (PL) je princip po kojem menadent u djelatnosti sa visokim ukupnim fiksnim 1Tokovima, sa relativno visokom kontribucionom marom (niskim prosjenim varijabilnim trokovima u odnosu na ukupni prihod) moe znaajno poveati profit sa malim poveanjem u obimu prodaje. Koeficijent iii stepen poslovnog leveridza se rauna kao kolinik kontribucione mane i dobiti (profita). Proizvod stepena poslovnog leveridza i promjene obima prodaje ukazuje na stope promjene profita. Npr. ako stepen poslovnog leveridza iznosi 5, a obim prodaje poraste za 1 0%, profit e se poveati za 50%.

Pretpostavimo da preduzee Djeiji svijet, proizvoa igraaka za djecu. u svom proizvodnom asortimanu ima pliane mede. Prodajna cijena plianog mede iznosi 20 KM, varijabilni troak po plianom medi 12 KM, a ukupni fiksni trokovi 60.000 KM. Preduzee trenutno prodaje 8.750 plianih meda. Infonnacije o proizvodnji i prodaji plianog mede date su uNa osnovu informacija prikazanih u Tabeli 3.10. moemo izraunati pokazatelj operativnog leveridza. kao kolinik kontribucione mare iprofita. U konkretnom sluaju pokazatelj operativnog leveridza iznosi 7 (70.000 KM 110.000 KM), to znai da poveanje obima prodaje za I 0% (sa 8.750 jedinica na 9.625 jedinica rezultira poveanjem prihoda za lO% (sa 175.000 KM na 192.500), poveanjem ukupnih varijabilnih trokova za lO% (sa 105.000 KM na 115.500 KM), poveanjem konttibucione made za lO% (sa 70.000 KM na 77.000 KM), te poveanjem profita za 70% (sa I0.000 KM na 17.000 KM). Navedeni podaci prikazani su u etvrtoj koloni Tabele 3. lO. Novi pokazelj operativnog leveridza iznosi 4.53 (77.000 KM I 17.000 KM) i nizi je od prvobitnog. Moemo zakljuiti da udaljavanjem od take pokria, pokazatelj operativnog levelidza opadlt. Dodatno poveanje obima prodaje za 10% rezultiralo bi poveanjem profita za 45,3%.Efekti prodajnog miksa na profitProdajni miks je relativna kombinacija koliina proizvoda koji sainjavaju ukupnu prodaju. Efekti na profit zavise od toga kako je originalna proporcija proizvoda sa niskom ili visokom konribucionom madom pomjerena (promijenjena).Preduzee prodaje 120.000 komada proizvoda A i 40.000 komada proizvoda B. Ukupni fiksni trokovi iznose 300.000 KM. Na koji nain menader moe izraunati Break Even Ponit za oba proizvoda? Na osnovu prodajnog miksa moemo zakljuiti da se tri komada proizvoda A prodaju za jednak komad proizvoda B. Uzmimo da je B- broj jedinica proizvoda B u taci pokria (Break Even Point-BEP), a 3B broj jedinica proizvoda Au taci pokria (Break Even Point-BEP). Ponato je da je na taci pokria (BEP) ukupni prihod jednak ukupnim trokovima, a profit jednak nuli, odnosno:S obzirom da se tri komada proizvoda A prodaju za jednak komad proizvoda B, slijedi da je broj jedinica proizvida Au taci pokria jednak 3 x 30.000 jedinica 90.000 jedinica proizvoda A. Prema tome broj jedinica proizvoda A i proizvoda B u taci pokria iznosi 120.000(90.000+30.000) jedinica. Ukoliko preduzee prodaje samo proizvod A taka pokria e iznositi 300.000 (300.000 KM/lKM)jedinica, a ukoliko prodaje samo proizvod B, taka pokria e iznositi 42.857 (300.000KM/7KM) jedinica.Prema tome, za bilo koji obim prodaje, to je vee uece proizvoda koji imaju veu kontribucionu maru, vei je ineto dobitak (profit) koji preduzee ostvaruje. Menaderi prirodno tee da maksimiziraju prodaju svih njihovih prizvoda. lpak esto se moraju nositi sa problemom ogranienih resursa (npr. dodatni kapacitet za proizvodnju preduzeu nije na raspolaganju). U tom sluaju postavlja se pitanje: Koje proizvodi trebaju biti proizvedeni? Odgovor: Proizvod koji ima najviu procentualno izraenu kontribucionu maru, nije uvijek onaj koga treba preferirati. Nairne, ako proizvoda A moe biti proizvedeno 10 kom za jedan sat, a proizvoda B samo jedan komad ,jasno je da proizvodA moe generirant lO ( lKM/kom. x lO kom./sat) KM po satu, a proizvod B 7 (7KM/kom. x 1 kom/sat) KM po satu.Uzimajui u obzir ogranienost kapaciteta, moemo zakljuiti da je proizvodnja A profitabilnija u odnosu na proizvodnju proizvoda B.3.8 Granice pomjeranja koliine, cijene itrokovaLogiku prelomne take menaderi mogu koristiti u traenju odgovora na pitanje do koje granice ilica koji iznos mogu maksimalno smanjiti prodatu koliinu, cijene ili trokove ada pri tome preduzee ne ostvari gubitak.Sluaj A- Granica pomjeranja (smanjenja) koliine%S.S.Q=( TF -1]100%Q(p -tv) em.

TF-60%Iem. = Ukupna .. kontribuciona mar7.a

% Ucesca profita

u ukupnoj CM

em. = kontribuciona mar:lapo jedinici proizvoda

SJucaj B - Granica pomjeranja cijena% ucesca TC u TR % ucesca profita u TRp Q=TRTC'Raspored trokova u proizvodnom preduzeu moe se prikazati sljedeim ematskim prikazom:Slika 3.6. Raspored trokova u proizvodnjom preduzeuD DO AII A

IIA\

IIH

IIH

Apsorpcija,:proizvodnih

rezijskih tro kovat

Primami troskovi+Proizvodna rezija"'proizvodni troskoviNACELAALOK.ACIJE OPClH TROKOVA (O.T):1. NACELO ,KORISNOSTI" koju proizvod dobiva od O.T.2Razliciti pristupi obraunu trokova prikazani su ematski na slici 3.7. i slici 3.8.Slika 3.7. APSORPCIONI PRISTUP TROKOVIMABTVCUkupan prihod

(TR)

BRUT() DOBITAK(dobitak prijc oporczivanja + trokoviupravc iprodajc + trokovi kamata)TFC A

Trokoviza prodanoSlika 3.8. MARGINALNI PRISTUP TROKOVIMANeto dobitakB

B - Ukupna kontribucijska mar.la(fiksni trokovi + neto dobitakUkupan prihod (TR)vari]abilnitrokovi (TVC}

TVC- direktan rad, dircktni materijal, varijabilni trokovi proizvodnje i opce reije4. UPRAVLJANJE PROFITOM, TROAK KAPITALA I RENATABILNOST POSLOVANJADa bi smo objasnili pojmove navedene u naslovu ovog poglavlja koristiemo se hipotetikim primjerom preduzea Acme Co. koja je osnovana prije godinu dana ibavi se proizvodnjom ipro dajom sportske obue. Osnovu za analizu predstavljaju bilans stanja i bilans uspjeha ovog pre duzea koje dajemo u nastavku.Tabela 4.1. Finansijski izvjestaj Acme Co. (prva godina poslovanja)Acme Co. Ltd. Bilans uspjeha

Zakljuno sa 31. decembrom

,'->:_"-;-_,;',-::::;---_-;''Na osnovu podataka datih u Bilansu uspjeha preduzea Acme Co. mogue je izraunati ukupn raunovodstvene trokove proizvodnje iprodaje koji iznose $ 1.070.400 ($1.060.800 +$9.600).Raunovodstveni profit predstavlja razliku izmeu prihoda od prodaje i ukupnih raunovodstvenih trokova proizvodnje i prodaje. U konkretnom primjeru raunovodstveni protit iznosi$307.900 ($1.378.300-$1.070.400).Pretpostavimo da se ukupni iznos profita dijeli dioniarima kao dividende na dionice. Analizu za preduzee Acme Co. obavit emo za dva sluaja:poslovanje bez vremenskog ogranienja (going concern)poslovanje sa vremenskim ogranienjem preduzee u procesu likvidacije$ 1.700.000 - Raunovodstvena procjena aktive, a ne trisna vrijednost (sve stavke osim gotovine predstavljaju procjenu a ne stvanu trisnu vrijednost)$ 1,000.000- Iznos u pasivi kojije raunovodstvena procjena (sve stavke su fiksne osim vrijednosti dionica koje se vrednuju po trisnoj a ne nominalnoj vrijednosti)a) Poslovanje bez vremenskog ogranenjaU ovom slucaju dionicari kupuju budue zarade, a ne imovinu i takmie se za uesce u buduim profitima preduzea. Profit po dionici raunamo kao kolinik neto profita ibroja dio nica. Oekuje se isti iznos profita po dionici i u budunosti- sto naravno ne mora biti slucaj. Na vedeno dovodi do neizvjesnosti inevstitora u pogledu prinosa na ulaganje u dionice preduzea Acme Co.Pretpostavimo da je kamatna stopa na dodatne obveznice, kao alternativni oblik ulaganja,8%. Dioniari zbog dodatnog rizika oekuju viu stopu povrata na dionice od 8% da bi uopte kupili dionice preduzea, i recimo da ta kompenzacija iznosi 2% godinje, to znai dapotencijalni dioniri oekuju godinji povrat od 10%. Na toj osnovi se utvruje vrijednost dio

nice koju su oni spremni platiti na finansijskom tristu. Apsolutni iznos profita po dionici od$6,16 mora predstavljati prinos od 10%, sto znai da cijena dionice mora biti $61,60.$6,16 = 10%) ( $61,60Ako je trzina cijena dionica ispod ravnotene cijene i iznosi npr. $55, potranja za dionicama e biti veca od ponude, jer je pri toj cijeni oekivani prinos po dionici 11,2% a ne l 0%. ( 6 xl 00 = 11,2%) ::::::> cijena se poveava na $ 61,60.Ako je trina cijena dionica iznad ravnotene cijene iiznosi npr. $70, ponuda dionica ce biti vea od potranje, jer je pri toj cijeni oekivani prinos po dionici 8,8%., a ne 10%.($ 6 xl 00 = 8,8%) =>cijena se smanjuje na $61,60.Oekivani prinos po dionici od 8,8 % nije dovoljno stimulativan za investitore u odnosu na kamatnu stopu od 8% na dravne obveznice, koje predstavljaju vrijednosne papire s najniim ste penom rizika.b) Poslovanje sa vremenskim ograncenjem (preduzee u proces u likvidacije)Prihodi od likvidacije slue najprije za pokrie svih dugova (obaveza)- $800.000 za Acme Co., a ostatak se ravnomjemo dijeli na svaku dionicu koja je izdata. S obzirom da nema buduih prihoda, elemenat koji se na finansijskom tritu uzima u obzir za odreivanje cijene dionice jeste neto vrijednost aktive koja se moe postici na listu ili likvidaciona neto trina vri jednost (Realizable net asset value) izraena po jednoj dionici. Oekivanja u tom smislu e odrediti cijenu dionice na finansijskom tristu.Zbog evidentiranja sredstava u aktivi po nabavnoj cijeni vrlo esto imamo situac[ju da se ne podudaraju trajna vrijednost aktive i raunovodstvena vrijednost. Kada se preduzee likvi dira, likvidaciona vrijednost aktive umanjena za iznos obaveza moe znaajno da se razlikuje od raunovodstveno iskazanog osnivakog kapitala. Ako su te dvije vrijednosti sluajno iste, nakon plaanja $800.000 dugova-obaveza. ostaje $1,000.000. Kada se iznos od $1.000 000 podijeli s brojem dionica (50.000 dionica) dobije se vrijednost dionice u iznosu od $20. Dakle u sluaju likvidacije vrijednost dionica se ne utvruje na osnovu ocekivanih prihoda odnosno profita (kao u sluaju poslovanja bez vremnekog ogranienja) nego na bazi realizirane vrijednosti aktive na tristu i neto likvidacione mase koja preduzeu ostaje nakon podmirenja obaveza kreditorima (banka, dobavljai, imaoci obveznica).Profiti i utvrivanje vrijednosti preduzea na finansijskom tristuRaunovodstveni profit predstavlja razliku izmeu ukupnog prihoda i ukupnih eksplicitnih trokova. injegov iznos oitavamo iz bilansa uspjeha ($307.900)Normalni iii zahtijevani profit predstavlja minimalni iznos raunovodstvenog profita koji se zahtijeva da dionicari kao grupa NE glasaju da se prekine sa poslovanjem preduzea ida se sva imovina likvidira- rasproda n