mehaniČarski radovi

RADOVI BRODSKIHMEHANIČARA

Brodomehaničarski radovi obuhvaćaju ugradnju i montažu:- alarma i instrumenata (manometri, termometri....)- grotlašaca, nosača i temelja pumpi tereta i balasta- pumpi tereta i balasta- topova za gašenje požara pjenom- uzemljenja i premoštenja na cjevovodu tereta i zaštite kabela- katodne zaštite- palubnih zagrijača- dubinomjera i brzinomjera- tank radara- mašina za pranje tankova tereta- alarma visokog nivoa tankova- davača tlaka na cjevovodu tereta- dizalice provijanta

- strojeva i uređaja (glavni motor, pomoćni motor, kotlovi, boce zraka, vitla, pumpe ......)- osovinskog voda- propelerne osovine i propelera- ventila usisa mora- ventila na tankovima u strojarnici- dizalice strojarnice- ispušnih lonaca- iskrohvatača na ispušnom cjevovodu- nestrukturalnih tankova- boca CO2- upravljačkog pulta kotla- pneumatike brzog zatvaranja ventila i pneumatike termoregulacionih ventila- mobrej prekidača na tankovima- uljokaza i vodokaza na tankovima- daljinskih pokazivača sadržine tankova- natpisnih pločica (za nazive i oznake ventila, sondi, odušnika, tankova ....)

Najznačajniji i najsloženiji radovi brodskih mehaničara su:

• montaža osovinskog voda,• montaža sklopa kormila,• montaža glavnog motora,• montaža diesel električnih generatora,• montaža brodskih strojeva i uređaja,• montaža armature cjevovoda i mjernih

instrumenata, kao što su: razinomjeri na tankovima, termometri, termostati, manometri, i sl.

MONTAŽA OSOVINSKOG VODA

Osovinski vod prenosi zakretni moment pogonskog stroja na propeler.

Sila i moment pogonskog stroja djeluje okomito na smjer gibanja broda.

Stoga je potreban propeler s koso položenim krilima u odnosu na os broda, koji će okomitu silu i moment pretvoriti u silu i moment koji djeluju u smjeru gibanja broda.

Pri tome prijenos momenta treba izvršiti s što manje gubitka energije.

Osovinski vod sastoji se od:• statvene cijevi (koja se sastoji iz odljevka statvene cijevi i

ležajeva statvene cijevi), • propelera, • osovine propelera, • međuosovine, • ležaj međuosovine, • te prednje i stražnje brtvenice.

1. KRMA2. KORMILO3. KAPA PROPELERA4. PROPELER5. KRMENA STATVA6. STRAŽNJA BRTVENICA7. STATVENA CIJEV

8. PREDNJA BRTVENICA9. LEŽAJ MEĐUOSOVINE10. MEĐUOSOVINA

krmena statva sa detaljima osovinskog voda

Osovina propelera na jednoj je strani spojena na međuosovinu s prirubnicom, a na drugoj strani navučena je na konus propelera. Na strani propelera nalazi se navoj za maticu propelera koja služi za pričvršćenje propelera na osovinu propelera. Matica propeleraje posebno osigurana protiv odvrtanja. Na sredini osovine propelera nalazi se statvena cijev s ležajevima i brtvenicama.

Osovina propelera tijekom rada izložena je tlačnim i vlačnim silama, kao i momentom savijanja. Uslijed djelovanja vertikalnihsila i vlastite težine propelera, osovina propelera se savija. Savijanja osovine se računa kroz proračun elastične linije osovinskog voda, i služi za centriranje i spajanja osovine propelera s međuosovinom i pogonskim strojem.

Međuosovina služi kao međuelement za spajanje osovine propelera s glavnim motorom. Međuosovina se izrađuje iz istog materijala kao i osovina propelera, ali je njezin promjer nešto manji od osovine propelera jer ne nosi propeler na jednoj strani pa nije konzolnoopterećena.

Propeler proizvodi porivnu silu koja gura brod. Propeler je kod sporohodnih motora preko osovine i međuosovine direktno spojen na glavnim motorom, dok je kod srednjehodnih i brzohodnih na glavi motor spojen preko posebnog zupčanog prijenosa koji se naziva reduktor. Stupanj djelovanja propelera ovisan je o brzini vrtnje. Propeler je sastoji se od glavčine i krila propelera koja su zakrenuta u odnosu na os broda, te ona proizvode porivnu silu koja pokreće brod. Propeler može imati krila koja su fiksna, odnosno koja se ne mogu se okretati oko svoje osi, ili prekretna krila koja se mogu okretati oko svoje osi. Takvi se brodski vijci koriste kod brodova koji imaju česte izmjene manevra.

Ležaj međuosovine preuzima sile koje nastaju uslijed savijanja osovine i međuosovine. Taj ležaj mora biti točno proračunat i postavljen, jer u protivnom može doći do savijanja osovine ili međuosovine, što se očituje kroz povećane vibracije uslijed vrtnje osovine ili međuosovine. Nadalje, može doći dopovećanja zračnosti u ležajevima statvene cijevi, i time omogućiti prodor morske vode u strojarnicu broda. Nosivi ležaj u sebi sadrži temperaturnu sondu s pomoću koje se mjeri temperatura ulja za podmazivanje. Na njega se također postavlja uređaj za mjerenje vibracija.

Statvena cijev sastoji se od odljevka statvene cijevi unutar kojeg se nalaze ležajevi statvene cijevi u kojima propelerna osovina rotira.

Ima dva ležaja, prednji i stražnji, od kojih je stražnji veći. Prednji dio odljevka statvene cijevi zavaren je za pregradu krmenog pika, dok je stražnji dio zavaren za krmenu statvu.

1. PROPELER2. PROPELERNA OSOVINA3. MATICA PROPELERA4. KAPA PROPELERA5. STRAŽNJA BRTVENICA

6. PREDNJA BRTVENICA7. STRAŽNJI LEŽAJ STATV.

CIJEVI8. KRMENA ZAŠTITA9. PREDNJI LEŽAJ STATV.

CIJEVI

10. NOŽIĆ ZA KONOP17. ODLJEVAK STATVENE

CIJEVI

odljevak statvene cijevi

Brtveni sistem. Odmah do ležajeva statvene cijevi nalazi se brtveni sistem, koji se sastoji od prednje i stražnje brtvenice.

Brtvenice sprječavanja ulaska morske vode u prostor broda i istjecanje ulja za podmazivanje statvene cijevi izvan broda.

Brtveni sistem mora biti sposoban odolijevati slijedećim uvjetima: pritisku vode do 3 bara, aksijalnim i radijalnim pomacima propelerne osovine od nekoliko milimetara, vibracijama broda, osigurati minimalno 6000 sati rotacije osovine na godinu, tijekom 5 godina.

Stražnja brtvenica smještena je na stražnjem dijelu propelerne osovine, čiji je rotacioni dio s vijcima pričvršćen na glavčinu propelera, a fiksni dio vijcima na krmenu statvu.

Brtveni sistem na stražnjoj strani sastoji se od stražnje brtvenice i uglavnom tri brtvena prstena. Brtveni prsteni izrađeni su iz sintetičke gume. Prostor između brtvenih prstena u potpunosti je ispunjen uljem za podmazivanje stražnje brtvenice. Uljna brtva sprječava curenje ulja izvan broda, a vodena brtva sprječava prodor vode u strojarnicu.

11. VODENA BRTVA12. ULJNA BRTVA

13. PRIČVRŠĆENJE ZA KRMENU STATVU14. PRIČVRŠĆENJE ZA PROPELER

STRAŽNJE BRTVLJENJE

Prednja brtvenica smještena je na prednjem dijelu propelerne osovine, čiji je rotacioni dio s vijcima pričvršćen na osovinu propelera preko posebnog prstena na osovini, a fiksni dio vijcima je pričvršćen na pregradu krmenog pika.

Prednja brtvenica koji sprječava curenje ulja za podmazivane u unutrašnjost broda.

Prostor između brtvenica u statvenoj cijevi sadrži ulje za podmazivanje statvene cijevi.

Između obiju brtvenica, pričvršćenih na strukturu broda, nema rotirajućih dijelova u kućištu gdje su smješteni brtveni prsteni.

PREDNJE BRTVLJENJE

15. PRIČVRŠĆENJE ZA PREGRADU KRMENOG PIKA 16. PRIČVRŠĆENJE ZA PROP. OSOVINU

LEGENDA:

15. PRIVRŠĆENJE NA PREGRADU KRMENOG PIKA16. PRIČVRŠĆENJE NA PROPELERNU OSOVINU

2. PROPELERNA OSOVINA6. PREDNJA BRTVENICA9. PREDNJI LEŽAJ STATV. CIJEVI12. ULJNA BRTVA

Sredstvo za podmazivanje između propelerne osovine i ležajeva statvene cijevi može biti:

• ulje• voda

Gotovo 70% svih brodova koristi ulje kao sredstvo za podmazivanje propelerne osovine.

U tom slučaju ležajevi su uglavnom izrađeni iz bijelog metala, a ponekad iz sintetičkih materijala.

Nedostatak sintetičkih materijala je da slabo prenose toplinu nastalu uslijed trenja između ležaja i osovine.

Ulje za podmazivanje statvene cijevi nalazi se pod umjereno većim tlakom u odnosu na tlak morske vode, što postiže se postavljanjem nadoljevnog tanka ulja za podmazivanje statvene cijevi na nešto veću visinu u odnosu na teretnu vodenu liniju (cca 3-4 m).

Stoga, ako se stražnja brtvenica istroši ili ošteti, veći gravitacijski pritisak ulja za podmazivanje statvene cijevi spriječiti će ulazak vode u prostor propelerne osovine i strojarnice, ali će zbog toga ulje u istjecati u morsko okruženje.

To je uglavnom limitirano na male količine, do oko 1 litre/dan.

Ako dolazi do većeg gubitka ulja za podmazivanje statvene cijevi, to je znak istrošenosti brtvenog sistema.

Tada je nužno izvršiti dokovanje broda, pregled ležajeva statvene cijevi i brtvenog sistema, te zamijeniti istrošene dijelove.

Nadoljevni tank ulja za podmazivanje statvene cijevi (POZ 23) je dio glavnog sistema za podmazivanje ležajeva statvene cijevi, dok tankovi za podmazivanje prednje i stražnje brtvenice (POZ 21 i 22) sadrže ulje za podmazivanje vodenih i uljnih brtvenih prstena.

Ulje u glavnom sistemu za podmazivanje je samocirkulirajuće, toplije ulje diže prema nadoljevnom tanku, iz kojeg se ono vraća u donji dio statvene cijevi.

Ispusni tank ulja za podmazivanje statvene cijevi (POZ 24) ima dvojnu funkciju, i služi kao drenažni i skladišni tank.

SHEMA CJEVOVODA ULJA ZA PODMAZIVANJE STATVENE CIJEVI

1. PROPELER

5. STRAŽNJA BRTVENICA

17.ODLJEVAK STATVENE CIJEVI

18. MEĐUOSOVNA

19. LEŽAJ MEĐUOSOVINE

20. PUMPA MAZIVOG ULJA STATVENE CIJEVI

21. TANK ZA PODMAZIVANJE STRAŽNJE BRTVENICE STATVENE CIJEVI

22. TANK ZA PODMAZIVANJE PREDNJE BRTVENICE STATVENE CIJEVI

23. NADOLJEVNI TANK MAZIVOG ULJA STATVENE CIJEVI

24. ISPUSNI TANK ULJA ZA PODMAZIVANJE STATVENE CIJEVI

Za vrijeme dokovanja potrebno je obaviti posebna mjerenja kako bi se utvrdilo koliko je propelerna osovina «potonula».

To ukazuje na istrošenost krmenog ležaja.

Kako bi se moglo mjeriti spuštanje osovine, specijalni kalibrirani mjerači zazora prisutni su na brodu.

Normalno spuštanje osovine je «0».

MJERENJE PADA PROPELERNE OSOVINE

presjek stražnje brtvenice statvene cijevi

mjerna točka ležaja statvene cijevi

DETALJ ''A''

Mjerenje istrošenosti ležajeva satvene cijevi vrši na način da se vijak (prema DETALJU ''A'') zamjeni mjeračem sa kliznom glavom.

Glava mjerača je kalibrirana, čime se omogućuje točno očitanje zazora i pada propelerne osovine.

Ležajevi u statvenoj cijevi omogućuju rotiranje osovine propelera. Oni održavaju osovinu propelera ravnom prilikom vrtnje. Ležajevi su izrađeni od lijevanog željeza i od bijelog metala kao baza rotacije.

Aktivnosti kod montaže osovinskog voda

Dopremanje odljevka statvene cijevi i njezina obrada.

Odljevak statvene cijevi izrađuje se centrifugalnim lijevom u specijaliziranim ljevaonicama izvan brodogradilišta.

Odljevak u brodogradilište dolazi neobrađen, te se završno obrađuje u radioni brodogradilišta.

Centriranje i ugradnja odljevka statvene cijevi u sekciju krmene statve.

Odljevak statvene cijevi se centrira i ugrađuje u sekciju krmenog pika u fazi predmontaže.

Pri tome se vodi računa o preciznoj ugradnji odljevka statvene cijevi u sekciju krmene statve, kako bi se osigurala okomitost simetrale provrta statvene cijevi s pramčanom pregradom krmenog pika i paralelnost s osnovicom broda.

Ako se ovo ne osigura, kasnije kod centriranja ležajeva statvenecijevi, osovinskog voda i glavnog motora, može doći do ozbiljnih problema u osiguranju proračunskih mjera u postupku centriranja.

1. MONTAŽA ODLJEVKA STATVENE CIJEVI U SEKCIJU KRMENOG PIKA (GRUPA 112)

Kod montaže odljevka statvene cijevi, obvezatno treba voditi računa o preciznoj ugradnji na zahtijevane kote uz osiguranje okomitosti sa pramčanom pregradom krmenog pika i paralelnosti sa osnovicom.

Ako se ovo ne osigura, kasnije kod montaže ležajeva osovinskog voda, smještaja propelerne osovine, centriranja i utemeljenja glavnog motora, može doći doozbiljnih problema, što može dovesti do oštećenja bijelog metala na ležajevima statvene cijevi, zaribavanja ležaja osovinskog voda ili oštećenja statvene cijevi itd.

Pozicioniranje sekcije roga statve.

Pozicioniranje i umjeravanje sekcije roga statve prilikom montaže na navozu izvodi se radi dobivanja uvjeta okomitosti horizontalnog pravca osovinskog voda i vertikalnog pravca osovine kormila.

Postupak pozicioniranja izvodi se na slijedeći način:

• vizira se osovinski voda prema nacrtu viziranja osovinskog voda,te se na krajevima statvene cijevi udarite oznake 0-linije osovinskog voda (tzv. "bulini"),

• prema oznakama na slici xxx povuče se žica, i na žici označi točki A, koja predstavlja sjecište simetrale osovinskog voda i osovinekormila,

• spusti se visak na ploču na navozu, izmjeri se visina od točke Ado točke B, izračuna se vrijednost pomaka centra osovine kormilazbog nagiba navoza (duljina x), te se na ploči označi nulto rebro,

• na sekciji roga statve, u centru provrta uležištenja struka kormila, postavi se nosač s laserom i meta,

• tijekom montaže, centriranja, reguliranja i zavarivanja sekcije roga statve, laserom se kontrolira položaj centra osovine kormila, tako da laserska zraka uvijek prolazi kroz točku A (na žici) i udara u točku 0 (na čeličnoj ploči na navozu).

2. POZICIONIRANJE SEKCIJE VT 01 GRUPE 114 NA NAVOZU

postavljanje mete u centar statvene cijevi i postavljanje oznaka (bulina) na krajevima statvene cijevi

Meta s centrom za postavu šestara

Mjesta gdje se udaraj bulini

AKTIVNOSTI KOD MONTAŽE OSOVINSKOG VODA

Montažae osovinskog voda obuhvaća slijedeće aktivnosti:a ) utemeljenje ležajeva statvene cijevi

b ) opremanje statvene cijevi

c ) ugradnju propelerne osovine i propelera

d ) fiksiranje propelerne osovine

e ) ukrcaj ulja u sistem ulja statvene cijevi

f ) montiranje krmene zaštite

UTEMELJENJE LEŽAJEVA STATVENE CIJEVI

Da bi izvršili ispravno utemeljenje ležajeva statvene cijevi moramo prethodno izvršiti viziranje osovinskog voda.

Viziranje osovinskog voda.

Viziranje osovinskog voda služi za određivanje horizontalnog pravca osovinskog voda i centara ležajeva statvene cijevi.

Potrebna sredstva za izvođenje postupka viziranja :

• optički instrument – "durbin “,

• stalak za fiksiranje instrumenta,

• mikrometarski vijak,

• meta,

• meta sa komparatorom.

optički instrument – "durbin "

stalak za fiksiranje instrumenta

mikrometarski vijak

meta sa komparatorom

POSTUPAK VIZIRANJA OSOVINSKOG VODA

odrediti položaj krajnje rupe na temeljnoj ploči glavnog motora (točka 1). U točki 1 postaviti i ukrutiti optički mjerni instrument za viziranje (durbin). Kod određivanja točke 1 po visini uzima se teoretska visina podloški glavnog motora od 40 mm

pomoću nosača sa vijcima postaviti nosač mete u centar stražnjeg ležaja. Centar se postiže mjerenjem sa mikrometrom udaljenosti od centra na sve četiri strane ležaja. Centar je postignut kada na sve četiri strane po obodu ležaja imamo istu uadaljenost

u prednji dio stražnjeg ležaja (točka 3) postaviti metu u centar ležaja. Centar se određuje rotacijom komparatora po obodu ležaja i adekvatnim pritezanjem vijaka na nosaču mete. Centar je postignut kada rotacijom komparatora po obodu imamo konstantnu mjeru na instrumentu komparatora

META

NOSAČ METE

KOMPARATOR

u prednji ležaja (točka 4) postaviti metu u centar ležaja. Centar se određuje rotacijom komparatora po obodu ležaja i adekvatnim pritezanjem vijaka na nosaču mete. Centar je postignut kada rotacijom komparatora po obodu imamo konstantnu mjeru na instrumentu komparatora.

Nakon umjeravanja i pozicioniranja meta i optičkog instrumenta vrši se podešavanje i niveliranje ležajeva u skladu sa linijom osovinskog voda, koju predstavlja linija gledeno kroz optički instrument. Centar linije osovinskog voda kroz ležajeve postignut je kada se, gledano kroz optički instrument (durbin), u liniji poklope sve točke mjerenja na kojima se nalaze instrumenti (točka 1, 4, 3, 2 i žica vertikale osovine kormila). Ležaj se sa vijcima za niveliranje podešava sve dok se ne postigne zahtjevani centar. Na ovaj način dobili smo usklađenost linija osovinskog voda i osovine kormila koje se sijeku u jednoj točci (nema ekscentra).

Žica kroz centarosovine kormila

Nakon postignute usklađenosti linije osovinskog voda i osovine kormila, optički instrument premješta se na stražnji dio stražnjeg ležaja, a meta se postavlja na teleskope u strojarnici gdje je prije bio optički instrument. Zatim slijedi postupak umjeravanja i centriranja ležaja na isti način ali u suprotnom smjeru, sve dotle dok se u liniji, gledano kroz optički instrument, ne dobiju točke 2, 3, 4 i 1.

meta

pomaknuti metu na teleskopima u strojarnici (točka 1) za teoretsku visinu rada osovinskog voda u realnim uvjetima, dobivenu iz elastične linije osovinskog voda kada se sistem (osov. vod, motor) nalazi na odabranoj poziciji, motor topao, prirubnice spojene, propeler uronjen (točla 5)

sa vijcima za niveliranje izvršiti pomak centra prednjeg ležaja u točku 7, stražnjeg ležaja u točku 6 te izvršiti ponovno viziranje optičkim instrumentom, tako da dobijemo u liniji točke 2, 6, 7 i 5


Nakon centriranja ležajeva statvene cijevi slijedi njihovo utemeljenje.

Postoje dva načina utemeljenja ležajeva statvene cijevi:

• lijevanje ležajeva statvene cijevi smolom• bareniranje statvene cijevi i utiskivanje ležajeva sa hidrauličkom

prešom

UTEMELJENJE LEŽAJEVA STATVENE CIJEVI LIJEVANJE

SMOLOM

U novije vrijeme modernija, jednostavnija i efikasnija metoda utemeljenja ležajeva statvene cijevi lijevanjem smolom u potpunosti je istisnula postupak bareniranje statvene cijevi.

LEGENDAPOZICIJA

NAZIV

1 EPOXY SMOLA2 STRAŽNJI LEŽAJ3 PREDNJI LEŽAJ4 STRAŽNJI VANJSKI PRSTEN5 PREDNJI VANJSKI PRESTEN6 STRAŽNJI UNUTARNJI PRSTEN – DVODJELNI7 PREDNJI UNUTARNJI PRSTEN – DVODJELNI8 VIJAK M 20x19 VIJAK M 20x10010 VIJAK M 20x11112 OSLONAC13 PLASTIČNA CIJEV14 PRIKLJUČAK ZA PLASTIČNU CIJEV15 PRIKLJUČAK ZA PUMPU16 PRIKLJUČAK ZA PLASTIČNU CIJEV17 VENTIL1''18 VENTIL ½''19 GUMENA BRTVA20 PLOČICA2122 PLOČICA23 PRIKLJUČAK ZA PUMPU24 VIJAK M20x9025 MATICA M2026 ČEP27 PRIKLJUČAK ZA ODZRAČIVANJE

POSTUPAK UTEMELJENJA LEŽAJEVA STATVENE CIJEVI

LIJEVANJEM SMOLOM

1. POSTUPAK

Opremanje prostora statvene cijevi priključcima i potrebnim nosačima

Opis postupka : 1. postaviti i zavariti priključke za pneumatsku pumpu i priključke za

odzračivanje (vidi sliku....)2. završiti zavarivanje nosača za cijevi i cijevne priključke.3. Uvjeti koji prethode → izvršeno tlačenje malog pika i viziranje

statvene cijevi

2. POSTUPAK

Čišćenje statvene cijevi

Opis postupka :1. pjeskariti prednji i stražnji odljevak statvene cijevi2. očistiti statvenu cijev.3. izvršiti kontrolu čistoće i mikrostrukture statvene cijevi po nalogu

registra i brodovlasnika

Uvjeti koji prethode → izvršeno pjeskarenje unutarnjih površina odljevka i čela statvene cijevi.

3. POSTUPAK

Postavljanje ležajeva na poziciju

Opis postupka :1. pozicionirati krmeni i pramčani ležaj. Kod pozicioniranja ležajeva

statvene cijevi, ležaj se treba nalaziti približno u centru statvene cijevi. Međutim dozvoljeni su određeni pomaci. Minimalna zračnost za lijevanje statvene cijevi smolom između statvene cijevi i ležaja iznosi 5-7 mm.

2. zavariti ukrepe za niveliranje ležaja.

Uvjeti koji prethode → izvršeno viziranje statvene cijevi i označavanje čela statve («bulini»)

4. POSTUPAKDovođenje krmenog ležaja u proračunski pravac viziranjem teodolitom ikomparatirima, te priprema krmenog ležaja za lijevanje epoksi smole uz kontrolu linije.

Opis postupka :1. postaviti potrebne komparatore i mete. U centar stražnjeg ležaja prema

krmi postaviti trokut sa optičkim instrumentom i mikrometrom, a prema pramcu trokut sa optičkim centrom

2. dovesti krmeni ležaj u proračunski pravac u odnosu na liniju viziranja ,3. Montirati kalup za lijevanje smole oko stražnjeg ležaja statvene cijevi

– Sa krmene strane zavariti stražnji vanjski prsten (POZ 4)– Sa pramčane strane ležaja postaviti stražnji unutarnji prsten (POZ 6) i

gumenu brtvu– Sva mjesta eventualnog propuštanja smole brtviti kitom

4. centrirati krmeni ležaj prema liniji viziranja i proračunskom pravcu. Viziranjem kroz optički instrument i niveliranjem pomoću vijaka za niveliranje i pozicioniranje postaviti stražnji ležaj u traženi položaj

Uvjeti koji prethode → izvršeno viziranje cijevi i udarne oznake na čelima statvene cijevi

5. POSTUPAKDovođenje pramčanog ležaja u proračunski pravac viziranjem teodolitomi komparatorima, te priprema pramčanog ležaja za lijevanje epoksi smole uz kontrolu linije.

Opis postupka :1. postaviti potrebne komparatore i mete. U centar krmenog i pramčanog

ležaja postaviti nosive trokute sa optičkim centrom2. dovesti pramčani ležaj u proračunski pravac u odnosu na liniju viziranja. 3. Montirati kalup za lijevanje smole oko prednjeg ležaja statvene cijevi.

– Sa krmene strane postaviti prednji unutarnji prsten (POZ 7) i osigurati ga varom (puntirati)

– Sa pramčane strane zavariti prednji vanjski prsten (POZ 5) – Sva mjesta eventualnog propuštanja smole brtviti kitom

4. centrirati pramčani ležaj prema liniji viziranja i proračunskom pravcu. Vijcima za niveliranje podići pramčanu košuljicu za vrijednost prema nacrtu. Podizanje i eventualno odstupanje lijevo-desno mjeriti komparatorima

Uvjeti koji prethode → izvršeno viziranje cijevi i udarne oznake na čelima statvene cijevi

6. POSTUPAKKontrola centriranja ležaja.

Opis postupka :1. izvršiti kontrolu centriranja ležaja na osnovu linije viziranja

i proračunskog pravca, na prethodno opisan način2. rezultate kontrole predati registru i predstavniku

brodovlasnika .

Uvrijeti koji prethode → izvršena priprema ležajeva za lijevanje smole

7. POSTUPAKUčvršćenje ležajeva u njihovim pozicijama lijevanjem epoksi smole.

Opis postupka :1. izvršiti pripremu za lijevanje smole → zavariti unutarnje prstene

te postavit brtvu,2. montirati pneumatsku pumpu za lijevanje smole,3. izvršiti pripremu svih potrebnih elemenata za lijevanje statvene

cijevi i4. izvršiti lijevanje smole u prisutnosti kompetentne osobe.

OPIS PUSTUPKA LJEVANJA SMOLE

Na krmi osigurati kućicu za grijanje smole sa dvije grijalice. Zagrijati smolu na cca 50°C. Za to je potrebna električna ručna bušilica (200 o/min) za miješanje smole i utvrđivača i grijalica (2 kW) – 2 kom.

Lijevanje smolom je završeno kada smola počne izlaziti na oba odušnika Nakon završenog lijevanja izliti probni uzorak svake šarže smole radi ispitivanja tvrdoće. Dimenzije probnog uzorka iznose 50x50x(25-30) mm. Kalup je napravljen od limene trake. Radove na opremanju statvene cijevi mogu se započeti kada probni uzorak dostigne tvrdoću veću od 40 Barcola.

Nakon lijevanja po potrebi grijati statvenu cijev iznutra. Za to je potrebno osigurati grijalicu (2 kW) i priključak struje 220 V.

Nakon stvrdnjavanja smole (kada tvrdoća probnog uzorka dostigne 40 Barcola) potrebno je demontirat kalup oko prednjeg i stražnjeg ležaja.

Uvjeti koji prethode → izvršena centracija ležaja prema liniji viziranja te izvršena priprema za lijevanje epoksi smole.

Danas se u brodogradilištima u potpunosti koristi epoksi smola za utemeljenje ležajeva statvene cijevi , prvenstveno zbog slijedećih prednosti:• jednostavnosti ,• ekonomičnosti i• efikasnosti .

Budući da se bareniranje i utiskivanje ležaja hidrauličnom prešom još uvijek primjenjuje kod montaže kormila s kormilarskim strojem, taj postupak će biti definiran u sljedećem poglavlju.


BARENIRANJEM I UTISKIVANJE LEŽAJEVA SA HIDRAULIČKOM

PREŠOM

BARENIRANJE STRAŽNJEG LEŽIŠTA STATVENE CIJEVI

OPIS RADA:1. Kompletno montirati i zavariti krmu broda, prema postupku opisanom u poglavlju

2. POZICIONIRANJE SEKCIJE VT 01 GRUPE 114 NA NAVOZU

2. Montirati skelu do odljevka statvene cijevi da se nesmetano mogu vršiti radovi viziranja, strojne obrade i kontrole

3. Potrebno je vizirati horizontalno i vertikalno tako da se horizontalna i vertikalna linija siječu u točki A na ordinati 0 pod kutem od 90°. (vidi poglavlje 2.). Obilježiti krugove na odljevku statvene cijevi.

4. Transportirati i postaviti platformu za bareniranje. Ukrutiti platformu pomoću profila na krmenu statvu

5. Kompletirati i transportirati osovinu barena, ležajeve (POZ 1, 2 i 3) te potreban alat

6. Montirati i približno centrirati ležajeve te osovinu barena prema umjerenim točkama na odljevku statvene cijevi

7. Uzeti mjere, izraditi i montirati temelje ležajeva (za POZ 1, 2 i 3)

8. Montirati baren i približno ga centrirati

9. Centrirati osovinu barena i ležajeve prema obilježenim mjernim točkama (bulini) na odljevku statvene cijevi

10. Centrirati baren u odnosu na osovinu barena. Ukliniti osovinu barena sa vretenom barena

11. Probno pustiti baren u rad. Kontrolirati centriranost osovine i provjeriti ležajeve

12. Krmeni ležaj grubo barenirati. Kod grubog bareniranja posmak ide brzinom 15 – 20 m/min, sa dubinom rezanja 0,8 – 1,2 mm/okr

13. Postaviti osovinu barena u skladu sa nacrtom viziranja osovinskog voda (vidi poglavlje 3 VIZIRANJE OSOVINSKOG VODA)

14. Fino barenirati krmeni ležaj na završne mjere. Kod finog bareniranja dubina rezanja ne smije prelaziti 0,3 - 0,5 mm/okr, sa obaveznim posmakom od krme prema pramcu

15. Demontirati baren, izvaditi osovinu barena iz statvene cijevi

BARENIRANJE PREDNJEG LEŽIŠTA STATVENE CIJEVI

OPIS RADA:1. Izvršiti kontrolno viziranje, te prema potrebi ponovno udariti buline na pramčani ležaj

2. Montirati osovinu barena i ležajeve (POZ 1, 2 i 3)

3. Centrirati osovinu barena i ležajeve prema novim mjernim točkama na pramčanom ležaju

4. Transportirati baren i alat (koji pripada barenu za montažu i obradu) u strojarnicu

5. Približno centrirati i zavariti temelj barena na krov dvodna

6. Montirati i centrirati baren u odnosu na osovinu barena. Ukliniti osovinu barena sa vretenom barena

7. Probno pustiti baren u rad, kontrolirati centriranost osovine i provjera ležajeva

8. Pramčani ležaj grubo barinirati, a onda fino obraditi na završnu mjeru. Postupak grubog i finog bareniranja u potpunosti odgovara bareniranju stražnjeg ležaja.

9. Na kraju istim alatom se grubo barenira čeona površina statvene cijevi (pod kutem od 90° u odnosu na simetralu osovinskog voda)

10. Fino barenirati dosjede pramčane brtvenice

11. Demontirati baren, osovinu i ostalu opremu i uskladištiti je

ZAVRŠNI RADOVI NAKON BARENIRANJA

• Obavezno skinutu oštre rubove turpijom.

• Uzeti mjere ležišta statvene cijevi kako bi se na zahtijevane mjere čvrstog dosjeda obradili ležajevi statvene cijevi. Čvrsti dosjed ostvaren je sa preklopom od 0,2 mm (što znači da je vanjski promjer ležaja za 0,2 mm veći od provrta ležišta statvene cijevi).

• Sa hidrauličkom prešom pod pritiskom od cca 1000 kN utiskuje se krmeni i pramčani ležaj u ležište statvene cijevi. Na taj način osiguran je čvrsti dosjed i centriranja ležaja statvene cijevi.

b ) Opremanje statvene cijevi

Opremanje statvene cijevi ne spada u opsežne poslove, već se sastoji od samo jednog postupka : montaže cjevovoda ulja i osjetnika temperature

Opis postupka : 1. izvršiti preuzimanje svih pozicija od pripreme ,2. izvršiti montažu cjevovoda ulja ,3. izvršiti montažu osjetnika temperature te4. nakon montaže, cjevovod istlačiti zrakom pod tlakom od 3 bara.

Uvjeti koji prethode → potpuno izvršena ugradnja odnosno utemeljenje ležajeva.

Priprema propelera i osovine propelera za montažu na brod.

Priprema propelera i osovine propelera za montažu na brod obuhvaća nekoliko postupaka.

Prvi postupak je čišćenje i odmašćivanje propelera i osovine. Konus provrta za osovinu u glavčini propelera nije završno obrađen za nalijeganje na osovinu propelera.

Njega treba završno obraditi da bi se osiguralo čvrsto nalijeganje konusa glavčine propelera na osovinu.

Završni postupak obrade konusa naziva se "blue print" propelera i osovine propelera.

Osovina propelera se namaže plavom pastom, te se spaja na propeler.

Preporuka proizvođača propelera je da "blue print" valja obaviti s propelerom u horizontalnom položaju i osovinom propelera u vertikalnom položaju.

Za ispravno izvođenje postupka "blue print"-a, propeler mora biti točno postavljen na horizontalnoj ravnini.

Propeler se ne navlači na osovinu propelera, nego se osovina propelera polako spušta u otvor na glavčini propelera.

Djelovanjem sile teže dolazi do njihova nalijeganja.

Nakon navlačenja, preporuča se lagano udaranje čekićem po krilu propelera kako bi se izazvale vibracije, koje svojim zvukom indiciraju eventualne šupljine nastale u spoju osovine s glavčinom propelera.

Nakon toga se osovina propelera izvuče iz konusa glavčine propelera, kako bi se utvrdilo nalijeganje jedne površine na drugu.

Na konusu provrta glavčine propelera ostaje plavi otisak na mjestima koja naliježu na osovinu propelera, dok neobojana mjesta ne naliježu na osovinu propelera.

Prihvatljivi uvjeti za nalijeganje površine su da plavi otisak na početku i na kraju konusa propelera bude više od 50 mm po opsegu i da osovina propelera naliježe na barem 70% ukupne površine konusa propelera.

Nakon odobrenja za montažu propelera od strane predstavnika klasifikacijskog društva i brodovlasnika, površine treba očistiti, te ih zaštititi od prljavštine i oštećenja.

Neobrađen konus u glavčini propelera

Glavčina propelera nakon postupka "blueprint"- a

Osovina propelera ulazi u glavčinu propelera da bi se izvršio "blue print"

Montaža propelerne osovine.

Montaža osovine propelera sastoji se od:

• ukrcaja osovine propelera na predviđenu poziciju,

• kontroliranog podešavanja zračnosti u ležajevima statvene cijevi i

• montaže propelerne osovine s brtvenicama.

Kontrolirano podešavanje zračnosti u ležajevima statvene cijevi izvodi se uvlačenjem osovine u ležajeve statvene cijevi u više navrata, i snimanjem otisaka zračnosti, te podešavanja zračnostituširanjem ležaja.

Zračnost osovine mjeri se u prisustvu predstavnika registra i brodovlasnika.

Prije montaže propelerne osovine izvrši se njezino čišćenje, nakon čega slijedi montaža propelerne osovine s brtvenicama na odgovarajuću poziciju ugradnje.

Skica osovinskog voda

1 GLAVNI MOTOR2 STATVENA CIJEV3 PROPELER4 PROPELERNA OSOVINA5 MEĐUOSOVINA

6 LEŽAJ MEĐUOSOVINE7 KALIBRIRANI VIJAK8 KALIBRIRANI VIJAK9 MATICA10 RASCJEPKA

LEGENDA:

Ukrcaj propelerne osovine na predviđenu poziciju

Opis postupka :1. obaviti čišćenje osovine ,2. propelernu osovinu postaviti na poziciju .

Uvjeti koji prethode : → završena faza ugradnje ležaja

Kontrola podešenosti zračnosti ležajeva

Opis postupka:1. izvršiti uvlačenje osovine, te snimiti otiske zračnosti ,2. podesiti zračnost ležajeva tuširanjem i3. kontrolu zračnosti predati registru i predstavniku

brodovlasnika .

Uvjeti koji prethode → pravilno postavljena osovina na poziciju

Montaža propelerne osovine sa brtvenicama.

Opis postupka :1. izvršiti montažu propelerne osovine ne odgovarajuću

poziciju ,2. postaviti brtvenice na poziciju .

Uvjeti koji prethode → program o kontroli zračnosti predan registru i predstavniku brodovlasnika.

Montaža propelera.

Propeler se dopremi na mjesto montaže.

Prije montaže propelera, konus osovine propelera i glavčine propelera se očistiti, te se provjeri i kontrolira konusni spoj zbog osiguranja nalijeganja dodirnih površina.

Temperatura okoline mora biti ustaljena kako bi se izbjegle razlike u dilatacijama osovine propelera i samog propelera.

Nakon čišćenja i usklađenosti temperatura, propeler se oprezno podigne, te se postavi na poziciju za montažu.

Brodski se vijak navlači na konus osovine propelera koliko je moguće duže bez hidrauličkog prstena za navlačenje.

Hidraulički prsten za navlačenje služi da se propeler navuče naosovinu s čvrstim dosjedom.

Ulje u hidrauličkom prstenu „gura“ propeler po konusu osovine propelera, te na taj način dolazi na završnu poziciju montaže.

Na osovinu propelera postavlja se komparator koji mjeri aksijalni pomak propelera.

Samo udaljenost aksijalnog pomaka daje uvid u točnu poziciju propelera.

Montaža propelera.

Opis postupka :1. montirati propeler na odgovarajuću poziciju i2. izvršiti pripremu propelera za navlačenje .

Uvjet koji prethodi : → montirana propelerna osovina i brtvenice na poziciji .

Navlačenje propelera i učvršćenje matice propelera.

Opis postupka :1. izvršiti pripremu svih potrebnih elemenata za navlačenje , 2. navlačenje propelera izvesti prema uputi za navlačenje i3. izvršiti stiskanje i osiguranje matice propelera.

Uvjeti koji prethode : → izvršena montaža propelera

detalj navlačenja propelera

LEGENDA:

1 PROPELERNA MATICA

2 HIDRAULIČKI PRSTEN

3 PROPELER

4 PROPELERNA OSOVINA

5 KOMPARATOR

6 PUMPA ULJA ZA PREŠU

7 PUMPA ZA PODMAZIVANJE GLAVINE

8 VISOKOTLAČNA CIJEV PREŠE

9 VISOKOTLAČNA CIJEV

10 MANOMETAR

11 DISTANTNI PRSTEN

Da bi propeler bio ispravno montiran, iz hidrauličkog prstena sav zrak mora biti ispušten, a cijeli prostor unutar prstena ispunjen uljem.

Ulje se puni do tlaka koji odgovara početnoj sili navlačenja propelera kojeg propisuje proizvođač.

Ako se propeler ne pomiče po konusu osovine propelera, znači da negdje u sistemu postoji propuštanje ulja ili hidraulični prsten nije bio propisno stisnut i pripremljen za navlačenje propelera.

Kad se postigne početni tlak navlačenja, pristupa se samom činu navlačenja.

Ulje se ubrizgava u glavčinu, te se kontinuirano povećava tlak usistemu.

Mjerenja tlaka navlačenja obavljaju se svakih 1 mm aksijalnog pomaka propelera, te se utvrđuje razlika u tlakovima ubrizgavanima u pojedinačnim pomacima koja ne smije iznositi više od 10%.

Kada klip u hidrauličkom prstenu dostigne maksimalni pomak, otpusti se ulje iz sistema, a hidraulički prsten pomakne na novupoziciju, stegne, i pripremi za daljnje navlačenje do završne pozicije.

Kada se dostigne zahtijevani aksijalni pomak propelera, otpusti se tlak u glavčini, demontirati hidraulični prsten, cijevi, te ispusti ulje iz sistema.

Nakon postupka navlačenja propelera, on se pritegne za osovinu smaticom koja se dodatno osigura protiv odvrtanja.

Slijedi montaža brtvenica statvene cijevi, te kape propelera koja se ispunjava mašću.

Montaža brtvenica statvene cijevi

Opis postupka :1. izvršiti montažu brtvenice statvene cijevi , 2. osigurati brtvenica .

Uvjeti koji prethode : → izvršena montaža propelera i propelerne osovine

d ) Fiksiranje propelerne osovine

Opis postupka :1. postavljanje ploče ,

2. međusobno zavariti ploču i propelernu osovinu i3. kontrolirati postupak zavarivanja .

Uvjeti koji prethode : → izvršena montaža propelerne osovine i pramčane brtvenice

TRAKA8KOLJENO4

TRAKA7KOLJENO3

KOLJENO6PLOČA2

KOLJENO5LEGENDA:PLOČA1

detalj fiksiranja propelerne osovine

Osovina propelera se u fazi porinuća broda ne spaja s međuosovinom, koja je spojena na glavni motor, već ostaje odspojena.

Međutim, kod porinuća broda ona se učvrsti, kako ne bi došlo do okretanja propelera.

Način fiksiranja osovine propelera je relativno jednostavan.

Na krov dvodna postavi se ploča, ukrućena s koljenima u čvrste točke brodske strukture krova dvodna.

Ploča se s vijcima spoji na prirubnicu propelerne osovine.

Montaža i centriranje nosivog kliznog radijalnog ležaja međuosovine.

Montaža nosivog kliznog radijalnog ležaja međuosovine vrši se na temelj ležaja koje je zavareno za krov dvodna u strojarnici broda.

Montaža i centriranje ležaja međuosovine sastoje se od nekoliko faza.

Prva faza je trasiranje temelja ležaja, njegovo postavljanje i niveliranje.

Slijedi transport ležaja do mjesta montaže.

Na temelje ležaja postavljaju se okrugle podložne pločice za nivelirane (tzv. uklinjenja), koje se centriraju i zavaruju za temelj.

Na podložne pločice postavi se ležaj, koji se dodatno centrira u odnosu na međuosovinu.

Na kraju montaže, vijcima se ležaj pritegne za temelj i izvrši kontrola zračnosti.

Ukrcaj i montaža međuosovine.

Ukrcaj i montaža međuosovine sastoji se od dopremanja međuosovine do mjesta montaže i njenog pravilnog postavljanja na zahtijevanu poziciju.

Međuosovina se s jednim krajem spaja na osovinu propelera, a s drugim na zamašnjak glavnog motora.

Međuosovina se na navozu spoji s zamašnjakom glavnog motora, dok se sa osovinom propelera ne spaja u cijelosti, već se s četiri vijka profilima spaja na brodska rebra da bi se pri porinuću broda propeler i glavni motor osigurali protiv okretanja.

Završna faza spajanja međuosovine i glavnog motora vrši se u opremnoj luci kada su glavni motor i ležaj međuosovine utemeljeni.

e ) ukrcaj ulja u sistem ulja statvene cijevi

1. POSTUPAKMontaža elemenata za podmazivanje

Opis postupka : 1. izraditi nosače ,2. izvršiti montažu nadoljevnih tankova brtvenica i3. izvršiti montažu pumpe ulja statvene cijevi .

Uvjeti koji prethode : → izvršena montaža statvene cijevi.

2. POSTUPAKUkrcaj ulja u sistem ulja statvene cijevi

Opis postupka :1. izvršiti propuhivanje cjevovoda ulja statvene cijevi prije ukrcaja

ulja,2. ukrcaj ulja vršiti preko nadoljevnog tanka statvene cijev i3. izvršiti provjeru mogućeg propuštanja ulja .

Uvjeti koji prethode : → izvršena montaža svih elemenata za ukrcaj ulja u sistem ulja statvene cijevi

f ) Montiranje krmene zaštite

1. POSTUPAKZavarivanje cink anoda na krmenoj zaštiti

Opis postupka :1. odrediti pozicije cink anoda ,2. izvršiti zavarivanje prema upustvu .

Uvjeti koji prethode : → fiksirana propelerna osovina i ukrcano ulje u sistem ulja statvene cijevi

7. STRAŽNJI LEŽAJ STATV. CIJEVI8. KRMENA ZAŠTITA10.NOŽIĆ ZA KONOP17.ODLJEVAK STATVENE CIJEVI

1. PROPELER3. MATICA PROPELERA4. KAPA PROPELERA5. STRAŽNJA BRTVENICA

LEGENDA:

2. POSTUPAKMontaža krmene zaštite

Opis postupka:1. izvršiti montažu noževa ,2. postaviti na poziciju gornju i donju polovicu krmene zaštite i3. izvršiti spajanje prema nacrtu .

Uvjeti koji prethode : → fiksirana propelerna osovina i ukrcano ulje u sistem ulja stat. cij.

Završetak montaže osovinskog voda predstavlja jedan od uvjeta zaporinuće broda.

MONTAŽA GLAVNOG MOTORA

Montaže glavnog motora obuhvaća slijedeće aktivnosti:

• ukrcaj glavnog motora,• centriranje glavnog motora,• utemeljenje glavnog motora.

UKRCAJ GLAVNOG MOTORA

Ukrcaj glavnog motora započinje sa probnog stola tvornice dizel motora gdje se motor kompletira i ispituje prije samog ukrcaja na brod.

glavni motor na ispitnoj stanici u tvornici motora

1. cilidar2. klip3. ispušni ventil4. ležaj križne glave5. osnac koljena6. koljenčasta osvina7. zamašnjak8. vrata na kućištu motora9. temeljna ploča10. ispušni kolektor11. klipnjača12. ojnica

13. uređaj za okretanje14. glava cilindra15. zračni sabirnik16. turbo puhalo17. karter18. temeljni vijci19. pumpa goriva20. bregasta sovina21. kućište (stalci)22. rashladna voda rashladnika turbopuhala23. linija ulja za podmazivanje24. motka vodilice

1. cilidar2. klip3. ispušni ventil4. ležaj križne glave5. osnac koljena6. koljenčasta osvina7. zamašnjak8. vrata na kućištu motora9. temeljna ploča10. ispušni kolektor11. klipnjača12. ojnica

13. uređaj za okretanje14. glava cilindra15. zračni sabirnik16. turbo puhalo17. karter18. temeljni vijci19. pumpa goriva20. bregasta sovina21. kućište (stalci)22. rashladna voda rashladnika

turbopuhala23. linija ulja za podmazivanje24. motka vodilice

Težina glavnog motora iznosi od 200 do 600 t

Glavni motor ovisno o veličini i težini može se krcati:- u jednom komadu- u više komada

Transport motora u jednom komadu predstavlja opasnu i rizičnu operaciju.

Treba analizirati sve faze transporta i predvidjeti moguće faktore koji utječu na sigurnost svake faze i to s obzirom na:

• platformu kao nosivu podlogu za montažu i transport motora,• položaj i sigurnost motora i platforme na transporteru, sigurnost

nosivih dijelova transportera (gume, hidraulika upravljanja i podizanja),

• stanje prometnice transporta,• sigurnost nosivih dijelova dizalice.

Ukrcaj glavnog motora u jednom komadu

Transport glavnog motora sastoji se od slijedećih faza:

• priprema platforme za transport motora,

• montaža motora na platformi,

• ukrcaj platforme i glavnog pogonskog stroja na transporter i transport do mjesta za ukrcaj.

Priprema platforme za transport motora.

Ova operacija sastoji se od više aktivnosti kojima je cilj osigurati potrebne uvjete za montažu motora te pričvršćenje motora za platformu.

Na platformu se montiraju i stegnu vijcima za platformu temeljninosači motora na kojima će se kasnije izgraditi i pričvrstiti motor (tzv. “A” nosači koji se inače koristite kod gradnje motora naispitnom stolu u hali tvornice motora).

Platforma za transport motora

Ukrućenje noga transportera

Po podu hale na mjestu postavljanja platforme polažu se limovi sgraničnicima za noge platforme.

Platforma se postavlja na limove tako da noge padnu između graničnika (slika xxx), te se vrši niveliranje platforme podlaganjem limova ispod nogu.

Ispod platforme montiraju se čelične upore (slika xxx) kojima se povećava krutost platforme potrebne za pravilnu montažu motora (osiguranje paralelnosti temeljne ploče i uzimanje defleksijakoljenaste osovine tokom montaže motora).

Montaža motora na platformi.

Montaža motora na platformi vrši se nakon ispitivanja i revizijemotora.

Zbog ograničene nosivosti mosne dizalice motor se rastavlja u tri sklopa, pojedinačne težine manje nosivosti dizalice.

Najprije se na platformu postavlja sklop temeljne ploče s koljenastom osovinom .

Pomoću vijaka za niveliranje vrši se nivelacija temeljne ploče, nakon toga slijedi montaža ostalih sklopova motora: stalci, cilindri skomorom zraka te pojedinačnih elemenata.

Nakon završene montaže i stezanja kotvenih vijaka, motor se s vijcima za niveliranje spušta na temeljne nosače (do tog trenutka motor je stajao na vijcima za niveliranje, smještenih s obje strane temeljne ploče).

Sada se vijcima temeljna ploča steže za temeljne nosače (“A” nosači). Sam motor se pomoću čelične užadi i lančanih zračnih dizalica s obje strane veže za transporter.

Na taj način cijeli je sistem transportera, platforma - temeljni nosači - motor, pričvršćen i osiguran od transport u bilo kojem smislu.

Montaža motora na platformi

Motor spreman za prihvat na transporter

Ukrcaj motora na transporter i transport do mjesta za ukrcaj.

Ukrcaj započinje uklanjanjem čeličnih upora ispod platforme te ulaskom transportera između nogu platforme.

Položaj transportera ispod platforme točno je određen u poprečnom i uzdužnom smislu u cilju simetrične raspodjele opterećenja motora i platforme na transporter (što je vrlo bitno kod transporta motora s platformom na graničnoj težini nosivosti transportera).

Hidrauličnim podizanjem platforme, transporter preuzima na sebe platformu s motorom.

Transporter s teretom napušta halu ispitne stanice tvornice motora (slika xxx) unaprijed definiranim putem, dolazi na dohvat dizalice za ukrcaj na brod.

Transport motora transporterom

transport glavnog motora od tvornice do navoza

Nakon probnog rada i pregleda, glavni motor se montira na posebnu platformu na ulazu u halu tvornice motora. Platforma je tijekom montaže glavnog motora poduprta čeličnim i pješčanim potkladama. Neposredno prije transporta potklade se maknu. Transporter 300t ulazi ispod platforme (između nogu), hidraulički podiže platformu i glavni motor, te ih vozi zacrtanim putem do čela navoza.

Ukrcaj glavnog motora na brod.

Ukrcaj dizalicom glavnog motora na brod završna je faza transporta motora.

Ovisno o smještaju broda postoje dvije mogućnosti ukrcaja: ukrcajglavnog motora na brod na navozu i ukrcaj glavnog motora na brod u opremnoj luci.

Transporterom se motor dovozi na dohvat mosne dizalice između noga dizalice, za ukrcaj motora na brod na navozu ili konzolno izvan noge za ukrcaj u opremnoj luci.

Motor se oslobađa od platforme.

Zavješenje motora izvodi se preko naprava za dizanje, spojenih na kotvene vijke oko cilindara.

Način zavješenja propisuje proizvođač motora ovisno o tipu motora.

Ukrcaj glavnog motora na brod na navozu je uobičajeni način ukrcaja glavnog motora u brodogradilištu, jer se motor tehnološki ukrcava u strojarnicu prije porinuća.

Naprave za dizanje (matice s uškama 8 kom) postavljaju se na cilindre na krajnje cilindre. Hvatište i način dizanja i spuštanja glavnog motora u strojarnicu prikazan je slikom xxx.

U slučaju isporuke motora za vanjske naručitelje, ili remonta, ukrcaj glavnog motora vrši se na brod na vezu u opremnoj luci.

Naprave za dizanje (matice sa uškama 8 kom) postavljaju se na cilindre 1 i 6. Hvatište i način dizanja i spuštanja glavnog motora u strojarnicu prikazan je priloženom skicom.

Prednosti transporta motora u jednom komadu:

•motor se montira u kontroliranim uvjetima na platformi unutar hale tvornice motora, čime je smanjena opasnost od pojave nečistoća umotoru koje su uzrok mogućih kvarova i oštećenja kod puštanja motora u pogon,

•vrijeme trajanja ukrcaja i montaže motora na navozu bitno je smanjeno,

•montažom motora na brodu u više komada znatno povećava vrijeme korištenja dizalica na navozu, čime se one ne mogu koristiti za montažu VT sekcija ili druge opreme za čiju je montažu potrebna ista dizalica,

•tijekom montaže motora u više dijelova privremeno je obustavljena većina opremnih radova po platformama i oko grotla strojarnice.

•kod montaže motora u više komada , svaki sklop potrebno je oskelitizbog komunikacije i sigurnosti radnika tokom montaže motora.

Ukrcaj glavnog motora u više komada

• Ukrcaj glavnog motora u više komada (2 ili 3 sklopa) vrši se tako da se glavni motor nakon probnog rada demontira na slijedeće sklopove:

• SKLOP 1:• 1. Temeljna ploča sa strojem za okretanje• 2. koljenasta osovina sa zamašnjakom•• SKLOP 2:• 1. Cilindri• 2. Stalci• 3. Komora zraka sa rashladnikom• 4. Pumpe goriva s pogonom• 5. Turbopuhalo• 6. Gornje galerije i cjevovod• 7. Glave cilindra s ispušnim ventilima (osim cilindra 1 i 6)• 8. Kotveni vijci

• Podsklopovi koji se montiraju pojedinačno:• 1. poklopci cilindra sa ispušnim ventilima

• Naprave za dizanje sklopa 1 postave se između cilindra 1 i 2 te 5 i 6, a za dizanje sklopa 2 na cilindre 1 i 6. Kotvene vijke u sklopu 2 potrebno učvrstiti specijalnim napravama.

Za transport sklopova glavnog motora koristi se 300 t transporter (slično kao i za transport glavnog motora u 1 komadu). Hvatište i način dizanja i spuštanja glavnog motora u strojarnicu prikazan je priloženom skicom.

ukrcaj SKLOPA 1

ukrcaj SKLOPA 2

CENTRIRANJE GLAVNOG MOTORA

Za centriranje i niveliranje glavnog motora potrebno je prvo centrirati i ukliniti osovinski vod, te onda pomoću vijaka i naprava za niveliranje centrirati glavni motor.

Centriranje osovinskog voda i glavnog motora vrši se na osnovu proračuna elastične linije osovinskog voda.

Kod proračuna uzimaju se u obzir faktori koji djeluju na osovinski vod kod broda u navigaciji, kada je propeler potpuno uronjen, a motor pod nominalnim brojem okretaja:

• faktor uzgona, koji ovisi o gustoći vode i uronjenosti propelera. Što je propeler više uronjen, njegova masa se smanjuje.

• toplinska dilatacija motora, koja iznosi 0,30 mm između hladnog stanja (20°C) i toplog stanje (55°C)

• ekscentrična porivna sila propelera, koja se prenosi na ležajevestatvene cijevi

Za potrebe centriranja vrše se slijedeći proračuni:

PRORAČUN BR. 1sistem (osovinski vod, motor) se nalazi na odabranoj poziciji, motor topao, prirubnice propelerne osovine, međuosovine i glavnog motora su međusobno spojene, a propeler je potpuno uronjen. Kod ovog stanja provjeravaju se defleksije koljenaste osovine i statičko opterećenje u ležajevima u odnosu na proračunate vrijednosti.

PRORAČUN BR. 2sistem (osovinski vod, motor) se nalazi na odabranoj poziciji, motor hladan, prirubnice propelerne osovine, međuosovine i glavnog motora su međusobno spojene, propeler je dijelom uronjen.

PRORAČUN BR. 3slobodno oslonjena propelerna osovina. Privremeni nosač propelerne osovine (POZ 1') mora se nalaziti na odabranoj poziciji.

PRORAČUN BR. 4slobodno oslonjena međuosovina. Privremeni nosač međuosovine (POZ 2') mora se nalaziti na odabranoj poziciji.

PRORAČUN BR. 5 slobodno oslonjena koljenasta osovina glavnog motora

PRORAČUN BR. 6prirubnica motora slobodna, prirubnice propelerne osovine i međuosovine međusobno su spojene, propeler je dijelom uronjen. Glavni motor postavljen je na završnu poziciju prema proračunu.

Uvjeti koji moraju biti ispunjeni prije početka centriranja:

• centriranje vršiti nakon porinuća,

• centriranje vršiti u uvjetima izbjegavanja utjecaja sunca na deformacije strukture (noću, ili u rano jutro)

• glavna oprema mora biti ugrađena u strojarnici

• propeler je djelomično uronjen (do pola)

• međuosovina je oslonjena na privremene ležajeve

• glavni motor je postavljen na pripadnu poziciju

• u vodoravnom smjeru (gledano tlocrtno) propelerna osovina, međuosovina i glavni motor moraju biti složeni ravno u liniji. Vodoravni SAG i GAP (spuštanje i otvaranje prirubnica) ne smijeprelaziti ±0.05mm.

Radi se na osnovu proračuna elastične linije osovinskog voda.

LEGENDA:

PRIVREMENI LEŽAJEVI1', 2'

LEŽAJEVI KOLJENIČASTE OSOVINE3, 4, 5

LEŽAJ MEĐUOSOVINE2

LEŽAJ STATVENECIJEVI1

model osovinskog voda za centriranje

proračunske vrijednosti ordinata ležajeva kod postupka centriranja

OSNOVNE DEFINICIJE

Referentna točka:je stražnji dio glavčine propelere. Pozicije ležaja, privremenih nosača, prirubnica itd su numerirane od referentne točke.

Referentna (nulta) linija:je ravni dio horizontalne linije kroz centar ležaja statvene cijevi. Simetrala osovinskog voda ne nalazi se na poziciji referentne linije, već prema proračun elastične linije ima određeni pomak.

Pomak ležajeva:je pozitivan, kada je ispod referentne linije. Negativan je kada je iznad referentne linije.

Privremeni nosač:se primjenjuje za utemeljenje proračunskog pomaka ležaja prema SAG i GAP metodi

Otvaranje i spuštanje:

• otvaranje (GAP) je pozitivno ako je sa donje strane prirubnice. Pozitivan vrijednost za GAP pokazuje da je udaljenost prirubnica na donjoj strani veća od one na gornjoj strani

• spuštanje (SAG) je pozitivno ako je lijeva prirubnica viša. Mjeri se na gornjem rubu prirubnica

Tolerancije SAG-a i GAP-a kod slobodno oslonjenog stanja su ±0,05mm

CENTRIRANJE OSOVINSKOG VODA

Centriranje treba započeti od propelerne osovine i mora obuhvatiti sve zračnosti koje nastaju pri korištenju broda i sa centriranjem doći do glavnog motora

Prema proračunu br. 3 postaviti propelernu osovinu na ležaj 1 i privremeni ležaj 1' postavljenih na mjere iz tablice ordinata ležajeva.

Prema proračunu br. 4 postaviti međuosovinu na ležaj 2 i privremeni ležaj 2' postavljenih na mjere iz tablice ordinata ležajeva.

Prema proračunu br. 5 centrirati glavni motor tako da koljenastaosovina glavnog motora zauzme položaj na ležajeve 3, 4 i 5 premamjerama iz tablice ordinata ležajeva.

MONTAŽA OSOVINSKOG VODA – PRVI DIO

elastična linija slobodno oslonjene propelerne osovine, međuosovine i koljenaste osovine glavnog motora

privremeni ležaj (POZ 1' i 2' iz proračuna) za centriranje osovinskog

voda

Izvršiti podešavanje SAG-a i GAP-a između propelerne osovine i međuosovine, te međuosovine i koljenaste osovine prema proračunskim vrijednostima (PRORAČUN 3, PRORAČUN 4, PRORAČUN 5).

CENTRIRANJE GLAVNOG MOTORA

Nakon što se umjeri SAG i GAP između prirubnica propelerne osovine, međuosovine i glavnog motora, izvrši se stezanje vijaka prirubničkog spoja propelerne osovine i međuosovine. Prirubnički spoj između međuosovine i koljenaste osovine glavnog motora ostavi se slobodnim.

Prema proračunu broj 6 (prirubnica motora slobodna, propeler dijelom uronjen) namjesti se SAG i GAP između prirubnice glavnog motora i prirubnice međuosovine.

elastična linija slobodno oslonjenog osovinskog voda i koljeničaste osovine glavnog motora

SAG i GAP namještaju se:• niveliranjem glavnog motora po visini vijcima za niveliranje

smještenih na temeljnoj ploči glavnog motora• centriranjem glavnog motora lijevo, desno, naprijed, nazad pomoću

pomoćnih bočnih upora sa vijcima za centriranje, privremeno zavarenih na krov dvodna kod krajeva temeljne ploče glavnog mototra

privremene upore i vijci za horizontalno centriranje glavnog motora

vijci na glavnom motoru za vertikalno niveliranje

Nakon namještanja SAG-a i GAP-a izvrši se stezanje vijaka prirubničkog spoja međuosovine i glavnog motora. Na taj način izvršeno je centriranje glavnog motora i osovinskogvoda u skladu sa elastičnom linijom iz PRORAČUNA 2 u uvjetima kada je glavni motor hladan, prirubnice spojene, a propeler djelomično uronjen u vodu.

elastična linija spojenih prirubnica osovinskog voda i koljenaste osovine glavnog motora

Na kraju se izmjeri reakcije u ležajevima, koje moraju biti manje od izračunatih u tablici REAKCIJA U LEŽAJEVIMA. Ako reakcije prelaze navedene vrijednosti, centriranje nije dobro izvršena i treba je ponoviti.

tablica vrijednosti reakcija u ležajevima

Opisanim postupkom centriran osovinski vod i glavni motor zadovoljit će radne uvjete iz PRORAČUNA 1 kada je motor topao, prirubnice spojene i propeler uronjen.

Reakcije u ležajevima moraju zadovoljiti vrijednosti iz tablica izračunatih prema uvjetima iz PRORAČUNA 1.

Te vrijednosti provjeravaju se kod probne vožnje. Ako vrijednosti ne zadovoljavaju vrši se prilagođavanje opisanim postupcima.

UTEMELJENJE GLAVNOG MOTORA

Utemeljenje glavnog motora može se izvesti na dva načina:

• utemeljenje glavnog motora smolom• utemeljenje glavnog motora lijevanim čeličnim pločicama

(uklinjenje)

GALERIJE GLAVNOG MOTORA

ZAŠTITA OSOVINSKOG VODA

ISPUŠNI KOLEKTOR

TURBO PUHALO

GALERIJE GLAVNOG MOTORA

TEMELJNA PLOČA GLAVNOG MOTORA

PROSTOR ZA UTEMELJENJE GL. MOT.

UTEMELJENJE GLAVNOG MOTORA SMOLOM

POZ 2TEMELJNI VIJAK S ČAHUROM

POZ 3

TEMELNI VIJAK

POZ 12VIJAK ZA NIVELIRANJE

detalj montaže mjernog vijka

Zaštita rupe temeljnih vijaka prilikom lijevanja G.M. smolom

NAKON PROBNE VOŽNJE VIJAK FIKSIRATI NA ZRAČNOST 1 mm

LEGENDAPOZICIJA NAZIV KOM

1 PODLOŠKA OD EPOKSI SMOLE 150 dm3

2 TEMELJNI VIJAK 37,5 / M48 10

3 TEMELJNI VIJAK 37,5 / M48 22

4 MATICA M48 32

5 MATICA S KONUSOM M48 32

6 ČAHURA S KONUSOM 10

7 ČAHURA S KONUSOM 22

8 ČAHURA 10

9 BRTVA 10

10 BOČNA UPORA 6

11 KLIN BOČNE UPORE 6

12 VIJAK ZA NIVELIRANJE 16

13 GUMENA CIJEV – VANJSKI PROMJER 54 10 m

14 PREGRADNA SPUŽVA 40 m

15 PREGRADA 15 m

16 UGLOVNICA 14 m

17 DRVENI ČEP 44

18 MJERNI VIJAK 4

19 DRŽAČ 4

20 MATICA NISKA 4

OPIS POSTUPKA UTEMELJENJA GLAVNOG MOTORA SMOLOM

Za utemeljenje glavnog motora primjenjuju se epoxi smole (EPOCAST 36). EPOCAST 36 je dvokomponentna epoxi smola za lijevanje podloški koja otvrdnjava na sobnoj temperaturi i daje potrebna mehanička svojstva za tu svrhu.

Karakteristike podloški od EPOCASTA 36:– nalijeganje podloški je po cijeloj površini bez obzira na obradu površine (neravnina)– trajnost podloški jednaka je vijeku trajanja glavnog motora– nije potrebna mehanička obrada strukturnog temelja glavnog motora– otporne su na djelovanje goriva, maziva, morske vode i većine kemikalija– mali prijenos vibracija i buke na trup– mali modul elasticiteta– visoki koeficijent toplinskog istezanja– veliki koeficijent trenja– moguća izrada temeljnih vijaka glavnog motora po nacrtu (definirana je dužina vijka)

PRIPREMA ZA LIJEVANJE- brod mora biti trimovan do cca 1:50

- strukturni temelj GM na koji naliježu podloške treba očistiti do metalnog sjaja brušenjem (ili luftanjem). Dozvoljen je i temeljni premaz na površini temelja od EPOXY shop primera ili cink silikata do debljine 15 µ. Površinu zaštititi privremenim sredstvom za konzerviranje

- centrirati i ukliniti osovinski vod, te prema njemu centrirati GM sa vijcima za niveliranje (vidi presjek C-C), prema elastičnoj liniji osovinskog voda – nacrt 630-102, kako je to opisano u prethodnom poglavlju. Kod centriranja glavnog motora treba uzeti u obzir visinu stlačivostipodloški koja iznosi 1/1000 debljine podloške (npr. za pretpostavljenu debljinu podloške od 40 mm GM je potrebno dignuti ua 0,04 mm u odnosu na vrijednosti SAG

- bušiti rupe za vijke za temeljenje GM na strukturnom temelju (za POZ 2 i 3)

- zavariti bočne upore (POZ 10) (vidi presjek A-A)

- privariti držače za mjerne vijke (POZ 19) prema DETALJU A i postaviti mjerne vijke i matice (POZ 18, i 20)

- prije lijevanja površine strukturnog temelja i temeljne ploče GM očistiti od konzervansa, masnoće, ulja i eventualne strugotine

- svi radovi za unošenje topline (zavarivanja) moraju biti završeni prije lijevanja

PRIPREMA KALUPA ZA LIJEVANJE SMOLE

• Kalup se formira da se sa unutrašnje strane privari uglovnica (POZ 16) te od lima formira oblik kalupa podloške.

• Nakon toga spužvastu pregradnu traku (POZ 14) umetnuti između temeljne ploče i strukturnog temelja GM, oko formiranog kalupa za sve podloške.

• Sa vanjske strane postaviti graničnu traku (POZ 15), koja se pričvrsti za podlogu samo sanepropusnim kitom.

• Nakon lijevanje pregradna traka se skida. • Potrebno je obratiti pažnju na pravilno postavljanje trake da prilikom lijevanja ne dođe do

curenja smole. • Traka mora biti 3-5 mm više od debljine podloške.

- postaviti na mjesto odrivne čahure (POZ 8) s temeljnim vijcima (POZ 2) – vidi presjek A-A

- na mjesto temeljnih vijaka (POZ 3 vidi presjek B-B) postaviti gumenu cijev (POZ 13) i začepiti je drvenim čepom (POZ 17 vidi presjek D-D). Gumenu cijev prije ugradnje premazati netopivom mašću

- prešpricati sprejem sve unutarnje površine formiranog kalupa zbog lakšeg odvajanja kalupa od epoxi smole nakon lijevanja

- provjeriti i zabilježiti defleksije radilice

- prekontrolirati i zabilježiti SAG i GAP na prirubnicama spoja međuosovine i GM

- pripremu za lijevanje podloški od smole i samo lijevanje vršiti uz prisustvo ovlaštene osobe proizvođača smole

MJEŠANJE I LIJEVANJE SMOLE

Svi gore navedeni radovi moraju biti završeni do početka lijevanja. Ljevači moraju staviti kožne rukavice i naočale. Smola je neškodljiva, ali je utvrđivač agresivan (nagriza).

- temperatura temelja GM i temeljne ploče ne smije biti ispod 13°C. U slučaju nižih temperatura temelja potrebno je dan prije postaviti električne grijalice. Termoizolirajućim platnom izolirati prostor sa strane temeljne ploče GM

- kantice sa smolom EPOKAST 36 (3,6 litara) zagrijati na temperaturu 35° C (u skladu sa instrukcijama proizvođača smole) prije miješanja sa učvršćivačem. Zagrijavanje je potrebno započeti 24 sata prije

- otvaračem za limenke skinuti poklopac kantice smole i dodati sav utvrđivač iz doze priložene uz svaku kanticu

- miješati sa električnom miješalicom sa konstantnim brojem okretaja (oko 200 o/min) 2-5 minuta dok se ne dobije homogena smjesa. Miješalicom prolaziti po stjenci i dnu kantice da se dobro promiješa smola sa utvrđivačem. Izbjegavati prskanje utvrđivača za vrijeme miješanja. Ne dizati miješalicu van smjese tokom miješanja da se ne uključuju mjehurići zraka. Počekati 20 min da izađu eventualno uključeni mjehurići zraka. Zamiješana smjesa otvrdne za cca 30 min, čime je neupotrebljiva za lijevanje

- lijevati smjesu u tankom mlazu sa visine od cca 300 mm u kalup (ako je potrebno upotrijebiti praktično napravljeni lijevak). Lijevati u najnižu točku kalupa (krmenu) i uvijek na istom mjestu da se zrak istisne van.

- Lijevati uvijek sa krmene strane motora prema pramcu i to sa dvije ekipe paralelno svaka sa svoje strane motora

- Ostatak smole ne kupiti po stjenci i dnu kantice, jer se može dogoditi da nije dobro izmiješana

OTVRDNJIVANJE SMOLE

Vrijeme otvrdnjivanja smole ovisi o temperaturi:TEMPERATURA

[° C]VRIJEME OTVRDNJAVANJA [h]

13 Nema stvrdnjavanja

14 – 17 48

18 – 20 36

Preko 20 24

Ako je temperatura okoline ispod 20° C potrebno je grijati okolinu na prethodno opisan način. Grijače uključiti tek 2 sata nakon izvršenog lijevanja. Poželjno je dozvoliti vrijeme stvrdnjavanja od 48 sati. Za vrijeme stvrdnjavanja nisu dozvoljeni nikakvi radovi na motoru.

Nakon procesa stvrdnjavanja ukloniti grijalice, pregradni lim (POZ 15), lim za formiranje kalupa, drvene čepove (POZ 17) i gumenu cijev (POZ 13)

PROBNI UZORAK

• Potrebno je izliti probni uzorak za mjerenje tvrdoće BARCOL TESTOM.

• Na strukturnom temelju GM na prikladnom mjestu formirati kalup 100 x 100 x 60 od metalnih pregradnih traka.

• Mjesto očistiti kao i za lijevanje podloški.

• Izvana oko traka zabrtviti kitom te našpricati kalup sa sprejem protiv prianjanja. Lijevati smolu u kalup do visine 40 mm.

• Uvjeti i vrijeme stvrdnjavanja su isti kao i prethodno.

• Nakon stvrdnjavanja mjeriti tvrdoću po boku uzorka.

• Tvrdoća mora dostići 35 BARCOLA.

STEZANJE TEMELJNIH VIJAKA- skinuti vijke za niveliranje (POZ 12)

- umetnuti temeljne vijke (POZ 3). Temeljni vici (POZ 2) sa čahurom (POZ 8) već su prije postavljeni

- pomoću instrumenta BARCOL TESTER izmjeriti tvrdoću na strani pločice koja mora iznositi 40 BARCOLA i zabilježiti je

- izvršiti tri očitanja na najtanjoj i najdebljoj pločici

- prije pritezanja vijaka mora temperatura podloški biti jednaka temperaturi okoline

- pritegnuti temeljne vijke (POZ 2 i 3) prema podacima sa nacrta silom prednapona 330 Kn ili hidrauličkim tlakom u preši od 1000 bara. Redosljed stezanja je od krme prema pramcu. Preporučuje se stezanje sa dvije hidrauličke naprave istovremeno, tj. svaka sa jedne strane motora. Prvi stupanj je 600 bara, a drugi 1000 bara. Raspored rupa, podloški, vijaka i upora na lijevoj i desnoj strani je isti

- montirati klinove bočnih upora (POZ 11)

- izvršiti kontrolu defleksije koljeničaste osovine i zabilježiti je. Uvjeti mjerenja moraju biti približno jednaki uvjetima očitanja prije ljevanja

- postaviti natpisnu pločicu na GM sa natpisom naziva smole te sile prednapona temeljnih vijaka

- ispuniti zapisnik (RECORD CARD) i poslati ga proizvođaču smole

Nakon probne vožnje podesiti razmak između mjernog vijka i temeljne ploče GM (vidi detalj A) na 1 mm, te vijak i maticu zavariti. Navedeni razmak služi nam za kontrolu pomaka motora u eksploataciji u odnosu na umjerene veličine.

UTEMELJENJE GLAVNOG MOTORA SA LIJEVANIM ČELIČNIM PODLOŠKAMA (UKLINJENJE)

Utemeljenje glavnog motora smolom u potpunosti je zamijenilo utemeljenje motora sa lijevanim čeličnim podloškama, te ćemo ga u ovom poglavlju obraditi samo informativno.

Glavni nedostaci ovog postupka: • zahtjeva se precizna mehanička obrada podloški i temelja, kako bi se

sile i vibracije sa glavnog motora ravnomjerno prenosile na utemeljenje

• veći utrošak vremena i rada za izvođenje utemeljenja glavnog motora.

• Veći obim složenosti posla

Obzirom da se struktura brodskog trupa ne izrađuje sa dovoljnom preciznošću potrebnoj za montažu glavnog motora, zahtjeva se ugradnja podložnih pločica (uklinjenja) između naljegajuće površine temelja i glavnog motora.

Točna visina ovih pločica određuje se nakon završnog centriranjaglavnog motora.

Da bi se težina i sile glavnog motora u radu ravnomjerno raspodijelile po temelju, podložne pločice moraju čvrsto prianjati na površinu temelja.

To se postiže ručnom strojnom obradom dijelova temelja, korištenjem brusilica i prijenosnih glodalica.

Podložne pločice postavljaju se na naljegajuću površinu na način da 80% njezine površine bude u punom kontaktu sa bazom temelja, uz max zazor od 0,1 mm na ostatku površine. To se postiže umjeravanjem i provjerom zračnosti postupkom zvani «tuširanje».

Kroz podložne pločice i temelj potrebno je izbušiti rupe prema položaju temeljnih rupa na glavnom motoru. Na svakoj strani postavljaju se najmanje po dva kalibrirana temeljna vijka.

MONTAŽA KORMILA I KORMILARSKOG STROJA

Montažu kormila i kormilarskog stroja čine slijedeće aktivnosti:

• viziranje vertikalnog pravca osovine kormila,

• bareniranje odljevaka struka i roga statve,

• ugradnja ležajeva struka i štenca kormila,

• montaža lista kormila,

• osiguranje lista za porinuće,

• montaža kormilarskog stroja,

• utemeljenje kormilarskog stroja,

• izrada cjevovoda za podmazivanje ležajeva,

• montaža strojeva i uređaja u prostoru kormilarskog stroja,

• završni radovi montaže sklopa kormila,

• priprema za pogon, ukrcaj ulja i podmazivanje ležaja,

• kontrola stegnutosti struka i lista kormila, montiranje graničnika.

Montaža vertikalnog sklopa sa kormilarskim strojem sastoji se od:

• viziranja vertikalnog pravca kormila• montaže kormila i kormilarskog stroja

VIZIRANJE VERTIKALNOG PRAVCA

Temelji se na određivanju vertikalnog pravca osovine kormila koji je definiran pomoću dvije točke:

• prva točka nalazi se u gornjem djelu a određena je sjecištem " 0 " rebra i simetrale broda.

• druga točka se nalazi u donjem dijelu a određena je sjecištem horizontalnog pravca i okomice koja je spuštena iz gornje točke na taj pravac pod pravim kutom.

Nakon postupka viziranja potrebno je udariti oznake («buline»), te odrediti dužinske mjere bitnih elemenata na sklopu.

Postupci koji prethode viziranju su:

• zavarene sekcije krmenog sklopa, strojarnice i palube,

• istlačeni krmeni pik i krmeni sklop oslobođen od podklada.

MONTAŽA KORMILA I KORMILARSKOG STROJA

Montažu kormila i kormilarskog stroja čine slijedeći postupci:a ) bareniranje odljevaka struka i roga statveb ) ugradnja ležajac ) montiranje lista kormilad ) osiguranje lista za porinućee ) montiranje kormilarskog stroja f ) utemeljenje kormilarskog strojag ) izrada cjevovoda za podmazivanje ležajevah ) montiranje strojeva i uređaja u prostoru kormilarskog strojai ) opremanje sklopa kormilaj ) priprema za pogon, ukrcaj ulja i podmazivanje ležajak ) kontrola stegnutosti struka i lista kormila, montiranje graničnika

BARENIRANJE ODLJEVKA STRUKA KORMILA

OPIS RADA:

1. Priprema materijala.Opis postupka:Izvršiti pripremu potrebnog materijala: baren, osovine, ležajeve, razne profile za izradu temelja.Uvjeti koji prethode: izvršeno viziranje i označeni centri («bulini»).

2. Montaža temelja ležajeva barena i samih ležajeva barenaOpis postupka:

1. izvršiti zavarivanje temelja ležajeva barena,2. izvršiti montažu ležajeva barena.

Uvjeti koji prethode: izvršeno viziranje i označeni centri («bulini»).

3. Montaža osovine barenaOpis postupka:Izvršiti montažu osovine barena.Uvjeti koji prethode: izvršena montaža ležajeva barena

4. Grubo centriranje osovineOpis postupka:Izvršiti grubo centriranje, odnosno početno centriranje. Uvjeti koji prethode: izvršena montaža osovine barena.

5. Ukrcaj barena i uklinjenjeOpis postupka:

1. izvršiti ukrcaj barena,2. izvršiti uklinjenje barena.

Uvjeti koji prethode: izvršena montaža i grubo centriranje barena.

6. Fino centriranje osovina i barenaOpis postupka:

1. izvršiti fino centriranje osovina,2. izvršiti fino centriranje barena.

Uvjeti koji prethode: uklinjen baren, montirani ležajevi i osovina

7. Grubo tokarenje odljevka roga stave i struka kormilaOpis postupka:

1. izvršiti grubo tokarenje odljevka roga statve,2. izvršiti grubo tokarenje odljevka struka kormila.

Uvjeti koji prethode: izvršeno centriranje osovina barena

8. Precentriravanje osovineOpis postupkaIzvršiti precentriravanje osovine.Uvjeti koji prethode: izvršeno grubo tokarenje odljevka roga statve i struka kormila.

9. Završno tokarenje na zadanu mjeru promjeraOpis postupka:

1. izvršiti tokarenje na zadanu mjeru provrta,2. napraviti kanal za mast.

Uvjeti koji prethode: izvršeno precentriravanje osovina.

10. Završno tokarenje na zadanu mjeru bazaOpis postupka:

1. izvršiti tokarenje na zadanu mjeru baza, 2. izvršiti kontrolu mjere baza.

Uvjeti koji prethode: izvršeno precentriravanje osovina.

11. Demontaža alataOpis postupka:

1. nakon tokarenja izvršiti demontiranje alata raskliniti stroj,izvaditi osovine,izvaditi ležajeve iporezati temelje ležajeva.Uvjeti koji prethode: izvršen postupak tokarenja.

12. Kontrola linije provrtaOpis postupka:

1. izvršiti kontrolu linije provrta,2. rezultate kontrole predati registru i predstavniku brodovlasnika.

Uvjeti koji prethode: izvršeno tokarenje i demontaža alata.

bareniranje odljevka ležaja struka kormila

bareniranje odljevka roga statve

Uležištenje osovine barena

odljevak roga statve zavaren na rog statve

nacrt izrade odljevka roga statve

ZAVRŠNI RADOVI NAKON BARENIRANJA

• Obavezno skinutu oštre rubove turpijom.

• Uzeti mjere ležišta struka i štenca kormila kako bi se obradili ležajevi na zahtijevane mjere čvrstog dosjeda.

• Sa hidrauličkom prešom pod pritiskom od cca 1000 kN utiskuje se ležaj struka i štenca kormila u ležište odljevaka. Na taj način osiguran je čvrsti dosjed i centracija ležaja statvene cijevi

b ) Ugradnja ležajeva

detalj ležaja struka kormila

BRTVENICA

detalj ležaja štenca kormila

smještaj i detalji kormila

detalj montaže odljevka roga statve

odljevak roga statve

OPIS RADA:

b. 1.) Navlačenje blazinica hidrauličkom prešomOpis postupka:

1. izvršiti pripremu naprava i alata za navlačenje blazinica,2. navući blazinice ležaja struka i štenca kormila sa hidrauličkom

prešom Uvjeti koji prethode: izvršena kontrola linije provrta i blazinice obrađene na mjeru.

b. 2.) Navlačenje blazinica ohlađivanjem u tekućem dušiku

Osim postupka navlačenja blazinica ležaja struka i štenca kormila hidrauličkom prešom, navlačenje blazinica može se izvršiti ohlađivanjem u tekućem dušiku (N2). Hlađenje se izvodi uranjanjem blazinica u posudu sa tekućim dušikom od temperature okoline t1 = 20°C, do temperature vrelišta t2 = -190°C

Opis postupka:

1. Nakon obrade odljevka ležaja struka i štenca kormila na brodu uzeti mjere promjera obrađenih ležajeva.

2. Prema tim dimenzijama, uvećanim u ovisnosti o temperaturi, obradit će se blazinice ležaja.

3. Pretočiti tekući dušik u posudu za uranjanje blazinica. Poklopacposude potrebno je zatvoriti.

4. Uroniti blazinicu štenca kormila u tekući dušik i zatvoriti poklopac. Dignuti kadu sa blazinicom na krmu broda pokraj otvora za ukrcaj kormilarskog stroja. Dušik će početi «ključati»okolo blazinice. Kada «ključanje» prestane blazinicu lagano podignuti izvan kade te mjerenjem vanjskog promjera provjeriti da je zamrzavanjem postignutu zahtijevano suženje promjera. Ako suženje promjera nije postignuto, blazinicu ponovno uroniti 10-tak minuta. Vrijeme do vađenja ohlađene blazinice do montaže mora biti 3 min. do max. 5 min. jer nakon tog vremena počinje širenje blazinice

5. Dizalicom dignuti blazinicu iz posude te je spustiti kroz gornjupalubu, gornji ležaj struka do pete kormila i montirati je u svoje sjedište. Spuštanje mora biti brzo i pažljivo te treba paziti da se blazinice ne dodiruju okolne strukture broda prije montaže u odljevak.

6. Kontrolirati nivo tekućeg dušika u posudi te ponoviti postupak sa blazinicom struka kormila

7. Zagrijavanjem blazinica na temperaturu okoline ostvarit će se čvrsti spoj između blazinice i odljevka ležaja.

8. Obje blazinice nakon montaže zaštititi od mehaničkih oštećenja

2. Osiguranje blazinica

Opis postupka: 1. izvršiti trasiranje, bušenje i narezivanje navoja (24 rupe) na

blazinicama struka i štenca,2. postaviti vijke i 3. vijke stegnuti i osigurati žicom.

Uvjeti koji prethode: izvršeno navlačenje blazinica i štenca struka

OPIS RADA:1. Bušenje rupa za brtvenice struka i kormilaOpis postupka:Izvršiti trasiranje, bušenje, i narezivanje navoja za gornju i donju brtvenicu (48 rupa).Uvjeti koji prethode: izvršena kontrola linije provrta.

2. Predmontaža struka kormilaOpis postupka:1. izvršiti predmontažu brtvenica struka kormila s brtvama, 2. smjestiti struk kormila na predviđenu poziciju.

Uvjeti koji prethode: izvršeno navlačenje blazinica i probušene rupe za brtvenice struka kormila

struk kormila i propelerna osovina u radioni

Propelerna osovina

Struk kormila

3. Predmontaža lista kormilaOpis postupka:

1. smjestit na poziciju list kormila,2. izvršiti centraciju lista kormila i3. predmontirati list kormila na struk kormila.

Uvjeti koji prethode: struk kormila s brtvenicama mora biti na poziciji.

Gornji odljevak kormila

Donji odljevak kormila

4. Predmontaža štenca kormilaOpis postupka:

1. izvršiti smještaj štenca kormila s brtvama na poziciju,2. postaviti maticu štenca.

Uvjeti koji prethode: list kormila mora biti na poziciji

detalj štenca kormila

5. Montaža sklopa kormila

Opis postupka:

1. izvršiti montažu lista kormila i struka kormila kalibriranim vijcima,2. izvršiti osiguranje vijaka,3. izvršiti montažu štenca kormila i lista kormila,4. stisnuti maticu štenca potrebnom silom,5. osigurati maticu štenca6. montirati brtvenice struka kormila i osigurati vijke,7. izvršiti zavarivanje graničnika protiv podizanja, te dodatno osigurati

s drvenim klinovima8. izvršiti zatvaranje lista kormila s poklopcima provlaka.

Uvjeti koji prethode: → izvršena predmontaža struka kormila, štenca kormila i lista kormila.

Završni radovi montaže sklopa kormila slijede nakon predmontaže struka kormila, štenca i lista kormila, koja obuhvaća:

• spajanje lista i struka kormila kalibriranim vijcima i osiguranje vijaka protiv odvrtanja,

• spajanje štenca kormila i lista kormila pritezanjem matice štenca potrebnom silom, te osiguranje matice protiv odvrtanja,

• montaža brtvenice struka kormila, uz osiguranje vijaka protiv odvrtanja.

• zavarivanje graničnika protiv podizanja, i montaža dodatnog osiguranja s drvenim klinovima

d ) Osiguranje lista za porinućeOPIS RADA:Osiguranje lista kormila za porinućeOpis postupka:

1. izvršiti postavljanje kutije i svornjaka na list kormila,2. izvršiti skidanje kutije i svornjaka nakon porinuće te ih uskladištiti.

Uvjeti koji prethode: izvršena montaža sklopa kormila.

detalj osiguranja lista kormila za porinuće

LEGENDA:

MATICA6U PROFIL3PODLOŠKA5U PROFIL2SVORNJAK4UŠKA1

e ) Montiranje kormilarskog stroja

OPIS RADA:

1. Predmontiranje temelja kormilarskog stroja

Opis postupka:1. izvršiti trasiranje i probušiti rupe na temelju kormilarskog stroja,2. obaviti postavljanje ukrepa za centriranje na temelj

kormilarskog stroja i3. izvršiti postavljanje temelja na poziciju i obaviti centraciju.

Uvjeti koji prethode: montiran struk kormila, te predana platforma kormilarskog stroja registru.

2. Montiranje kormilarskog stroja

Opis postupka:

1. odkonzervirati i očistiti kormilarski stroj i struk kormila,2. postaviti i centrirati kormilarski stroj na temelj,3. izvršiti pripremu i pregled opreme za navlačenje kormilarskog stroja

(pumpe, komparatori),4. primjenom hidraulike izvršiti navlačenje stroja na struk kormila,5. program navlačenja predati registru i predstavniku brodovlasnika, te6. stisnuti maticu struka kormila.

Uvjeti koji prethode: obavljeno postavljanje temelja kormilarskog stroja na predviđenu poziciju.

smještaj kormilarskog stroja u prostoriji kormilarskog stroja

UŠKA4

OGRADA7POLICA3

SPOJ STRUKA KORMILA NA MASU6TEMELJ KORMILARSKOG STROJA2

UŠKA5LEGENDA:KORMILARSKI STROJ1

f ) Utemeljenje kormilarskog stroja

OPIS RADA:1. Montiranje temelja kormilarskog stroja

temelj kormilarskog stroja

Opis postupka:

1. izvršiti precentraciju lista i struka kormila, te centrirati temelj kormilarskog stroja,

2. podretzati temelj prema potrebi (uzeti u obzir visinu za lijevanje epoxi smole),

3. izvršiti zavarivanje temelja kormilarskog stroja, te

4.zavariti unutarnji obruč.

Uvjeti koji prethode: → montiran kormilarski stroj

2. Bareniranje rupa kalibriranih vijaka

Opis postupka:

1. izvršiti bareniranje rupa kalibriranih vijaka,

2. izvršiti glodanje čela rupa.

Uvjeti koji prethode: izvršeno zavarivanje temelja kormilarskog stroja.

3. Utemeljenje kormilarskog stroja

Opis postupka:

1. obaviti pripremu potrebnog materijala za lijevanje epoxi smole,

2. izvršiti čistoću površine,

3. izraditi polja za lijevanje epoxi smole (postaviti s unutarnje strane spužvu i čeličnu traku te s vanjske strane čeličnu traku i samoljepivu traku),

4. postaviti kalibrirane vijke, te

5. izvršiti lijevanje epoxi smole prema uputstvu o lijevanju.

Uvjeti koji prethode: → završeno bareniranje rupa.

4. Stezanje kalibriranih vijaka

Opis postupka:

1. nakon lijevanja izvršiti skidanje potrebnih pozicija,

2. izvršiti stezanje kalibriranih vijaka s momentom pritezanja 2600Nm .

Uvjeti koji prethode: izvršeno lijevanje epoxi smole.

g ) Izrada cjevovoda za podmazivanje ležajeva

Opis postupka:

1. izraditi cjevovod za podmazivanje na temelju nacrta odnosno sheme za podmazivanje ležajeva,

2. obaviti montažu temelja mazalice na osnovu nacrta,

3. izvršiti montažu mazalice na temelj mazalice,

4. izvršiti montažu priključka na mazalicu,

5. izvršiti montažu četvero krake spojke, priključka i brtve.

Uvjeti koji prethode: izvršeno utemeljenje kormilarskog stroja.

h ) Montiranje strojeva i uređaja u prostoru kormilarskog stroja

OPIS RADA:1. Montaža skladišnog tanka ulja kormilarskog stroja

skladišni tank ulja

Opis postupka:

1. izvršiti predmontažu nosača na skladišni tank ulja,2. obaviti postavljanje tanka na temelj i3. izvršiti centriranje i uklinjenje tanka.

Uvjeti koji prethode: → izvršeno zavarivanje i bojanje temelja tanka ulja te obojena struktura pozicije koja se nalazi iza tanka.

smještaj skladišnog tanka ulja u prostoriji kormilarskog stroja

TEMELJ TANKA6RUČNA PUMPA3

RAZINOMJER5VENTIL2

PIPAC 4LEGENDA:SKLADIŠNI TANK ULJA1

2. Montaža el. hidraulične pumpe kormilarskog stroja

Opis postupka: 1. izvršiti postavljanje el. hidraulične pumpe ne temelj, 2. centrirati el. hidrauličku pumpu (postaviti podloške),3. izvršiti uklinjenje el. hidraulične pumpe kormilarskog stroja.

Uvjeti koji prethode:izvršeno zavarivanje i bojanje temelja el. hidraulične pumpe kormilarskog stroja.

i ) Opremanje sklopa kormila

Opis postupka:1. izvršiti opremanje tanka skladišnog ulja (montirati razinomjer,

ispusni ventil, ručnu pumpu)2. izvršiti ukrućenje matice struka kormila i3. obaviti smještaj ključa matice prema nacrtu.

Uvjeti koji prethode: završena faza montaže sklopa kormila te ostalih radova u prostoriji kormilarskog stroja.

j ) Priprema za pogon, ukrcaj ulja i podmazivanje ležaja

Opis postupka:1. izvršiti pripremu za pogon,2. izvršiti ukrcaj ulja i3. izvršiti podmazivanje ležaja.

Uvjeti koji prethode: izvršeno opremanje sklopa kormila i izvršena izrada cjevovoda za podmazivanje.

k ) Kontrola stegnutosti struka i lista kormila, te montiranje graničnika

Opis postupka: 1. izvršiti kontrolu stegnutosti struka i lista kormila,2. izvršiti montažu graničnika otklona kuta kormila prema nacrtu.

Uvjeti koji prethode : izvršeni svi potrebni radovi na sklopu kormila (montaža, betoniranje...).

UGRADNJA STROJEVA I UREĐAJA U STROJARNICI

Ugradnja strojeva i uređaja u strojarnici u pravilu započinje u najranijoj fazi opremnih radova na brodu, odmah nakon dovršenja montaže sekcija trupa.

MONTAŽA DIESEL-ELEKTRIČNIH GENERATORA

Generator i diesel motor nivelirani su na zajedničkoj temeljnoj ploči u tvornici motora. Niveliranje je izvedeno sa elastičnim elementima na ravnoj površini.

Kada je diesel motor potpuno opremljen, generator se smješta na zajedničku temeljnu ploču i tako nivelira da je rotor ispravno pozicioniran u statoru i da su defleksije koljenaste osovine motora unutar propisanih tolerancija.

Za vrijeme montiranja na brodu, agregat mora biti niveliran na svojim temeljima tako da se defleksije koljenaste osovine motora (postignute na ispitnom stolu u tvornici motora) koriste kao referentne vrijednosti.

Prije postupka montaže diesel-električnih generatora, trebaju biti zavareni njihovi temelji, sa svim strukturnim pojačanjima od ispod temelja.

Niveliranje diesel-električnih generatora vrši se podmetanjem strojno obrađenih podložnih pločica.

POMOĆNI MOTOR

GENERATOR

AMORTIZER

TEMELJ POM. MOT.

PODLOŠKE (UKLINJENJA)

AMORTIZER


OSNOVNA NAČELA KOD UGRADNJE POMOĆNIH MOTORA• Pomoćni motor zajedno sa generatorom smještava se na zajednički temelj, koji je zavaren za

strukturu broda (platformu). • Elastično je povezan sa temeljem putem elastičnih oslonaca.

• Elastični oslonci reduciraju prenošenje vibracija na strukturu i smanjuju nivo buke

• Elastični oslonci moraju biti tako raspoređeni i postavljeni da podjednako preuzimaju silu uslijed rada pomoćnih motora

• Preporuča se da struktura ispod temelja bude uzdužno i poprečno ojačana na mjestima gdje padaju elastični oslonci.

• Broj i razmještaj elastičnih oslonaca se proračunava, kako bi izbjegli mogućnost nastanka rezonancije uslijed rada pomoćnih motora, glavnog motora i propelera

• U tu svrhu kod proračuna elastičnih nosača mora se imati podatak o:– glavnom motoru – broj okretaja i broj cilindara– propeleru – broj okretaja i broj lopatica

• Temelj pomoćnih motora mora biti dovoljno krut da izdrži sve uvjete rada pomoćnih motora. Najveće opterećenje je kod startanja i isključivanja pomoćnih motora.

• Sve spojne cijevi na pomoćne motore (gorivo, rashlada, startni zrak, drenaže) moraju biti izvedene sa fleksibilnim spojevima, kako bi se spriječilo prenošenje vibracija na lokalni cjevovod, čime se ssmanjuje njegov vijek trajanja.

REDOSLJED AKTIVNOSTI KOD UKRCAJA I UTEMELJENJA POMOĆNIH MOTORA

1. Trasiranje temelja pomoćnih motora

Opis postupka:1. izvršiti kontrolu dužinskih mjera temelja pomoćnih motora2. trasirati pozicije položaja pomoćnih motora3. trasirati pozicije podloški pomoćnih motora

Uvjeti koji prethode: zavareni temelji pomoćnih motora, te zavarena sva pojačanja ispod temelja

temelj pomoćnih motora

2. Priprema temelja pomoćnih motora

Opis postupka:1. izvršiti brušenje i tuširanje temelja pomoćnih motora (na pozicijama

podloški)2. nakon završetka tuširanja pripremiti pozicije za viziranje temelja

Uvjeti koji prethode: izvršeno trasiranje temelja i pozicija podloški pomoćnih motora

3. Viziranje temelja pomoćnih motora

Opis postupka:1. vizirati temelje pomoćnih motora, odnosno pozicije podloški na

temeljima2. uzeti mjere za obradu donjih podloški3. podloške obraditi tako da bi se pozicije dovele u paralelnost

Uvjeti koji prethode: tuširane pozicije na temeljima pomoćnih motora

4. Viziranje temelja pomoćnih motora s podloškama

Opis postupka:1. prekontrolirati podloške, te prema potrebi skinuti oštre ivice, 2. postavit podloške na pozicije, 3. vizirati temelje pomoćnih motora, odnosno pozicije podloški na

temeljima4. provjeriti paralelnost postavljenih podloški

Uvjeti koji prethode: podloške obrađene prema mjerama kod viziranja temelja

5. Ukrcaj pomoćnih motora

Opis postupka:1. odrediti pozicije pomoćnih motora prema serijskom broju

pomoćnih motora2. postaviti pomoćne motore na poziciju

Uvjeti koji prethode: izvršena priprema temelja

6. Centriranje pomoćnih motora

Opis postupka:1. montirati amortizere na pomoćne motore2. postaviti gornju i donju podlošku3. izraditi škontre za centriranje 4. spustiti pomoćne motore na podloške5. centrirati pomoćne motore

Uvjeti koji prethode: ukrcani pomoćni motori

Uklinjenje pomoćnih motora

Opis postupka:1. prilagoditi amortizere prema podloškama 2. zavariti podloške pomoćnih motora3. izvršiti uklinjenje pomoćnih motora4. prema potrebi uzeti defleksije motora

Uvjeti koji prethode: centrirani pomoćni motor

uklinjenje pomoćnih motora

nacrt amortizera pomoćnih motora

UGRADNJA STROJEVA I UREĐAJA

ELEKTROMOTOR PUMPE

PUMPA


TEMELJ PUMPE

REDOSLJED AKTIVNOSTI KOD UKRCAJA I UTEMELJENJA STROJEVA I UREĐAJA

• trasirati temelje strojeva i uređaja• postaviti temelje i izvršiti njihovo podešavanje (niveliranje)• zavariti temelje strojeva i uređaja• iz skladišta transporterom dovesti stroj ili uređaj pod brod i dizalicama ukrcati

kroz otvor strojarnice. Manji uređaji mogu se krcati kroz vidnik strojarnice dok se veći obavezno moraju ukrcati prije ugradnje grotla strojarnice, dok je prostor strojarnice otvoren. Poželjno je da se čim više strojeva i uređaja ugradi prije ukrcaja nadgrađa i grotla strojarnice

• trasirati i zavariti na temelj podložne pločice za uklinjenje strojeva i uređaja. Za manje strojeve i uređaje koriste se okrugle podložne pločice, dok se za veće koriste kvadratne

• izvršiti niveliranje i viziranje podložnih pločica• postaviti stroj ili uređaj na mjesto• izvršiti kontrolu zračnosti. Težina i sile uslijed rada strojeva i uređaja moraju se

ravnomjerno prenositi na temelj. U slučaju zračnosti (noga stroja ili uređaja ne naliježe na podložnu pločicu) potrebno je dodati podloške od tankog lima.

• vijcima pritegnuti noge stroja ili uređaja za temelj. Pritezanje vršiti u križ

okrugla pločica za uklinjenje strojeva i uređaja

kvadratna polčica za uklinjenje strojeva i uređaja

mehaniČarski radovi

Documents