medjunarodni sud pravde
TRANSCRIPT
8/18/2019 Medjunarodni Sud Pravde
http://slidepdf.com/reader/full/medjunarodni-sud-pravde 1/15
Međunarodno javno pravo
UVOD
Međunarodni sud pravde je glavni sudski organ Ujedinjenih nacija koji postupa u skladu
sa Statutom kao sastavnim delom Povelje UN i Pravilnikom o vođenju postupka. Od 194. godine! kada je "amenio Stalni sud međunarodne pravde osnovan pod pokroviteljstvom #ru$tva
naroda! Međunarodni sud pravde deluje kao ne"avisno sudsko telo u %iju nadle&nost spada
re$avanje sporova i"među dr&ava i davanje savetodavnih mi$ljenja o pravnim pitanjima.
Njegovo osnivanje predstavlja vrhunac dugog ra"voja mirnog re$avanja sporova! tako da je
danas sudsko re$avanje sporova $iroko prihva'en i utemeljen na%in mirnog re$avanja sporova.
Međunarodni sud pravde zauzima bitnu ulogu u primeni međunarodnog prava. Od svog
osnivanja pa do današnjih dana predstavlja vrlo aktuelnu temu o kojoj se može puno govoriti.
Međunarodni sud pravde (obično nazivan Svetski sud ili MSP engleski! "nternational #ourt o$
%usti&e $ran&uski! #our internationale de justi&e' je glavni sudski organ jedinjenih na&ija.
Sedište suda je u Palati mira u )agu* u )olandiji. Osnovan je +,-. godine prema odredbama
Povelje jedinjenih na&ija* a počeo je sa radom +,-/. kao naslednik Stalnog suda za
međunarodno pravo. Statut Međunarodnog suda pravde je glavni konstitutivni dokument koji
ustanovljava i reguliše rad Suda. Međunarodni sud pravde ne treba mešati sa Međunarodnim
krivičnim sudom. 0ngleski i $ran&uski su dva zvanična jezika suda.
1ad Suda karakteriše širok opseg sudskih aktivnosti. 2eluje kao nezavisno sudsko telo u čiju
nadležnost spada rešavanje sporova između država i davanje savetodavnih mišljenja o pravnim
pitanjima. 3lavna $unk&ija je rešavanje pravnih parni&a podnetih od strane država i davanje
pravnih saveta podnetih od strane ovlaš4enih međunarodnih organa i agen&ija.
Međunarodni sud pravde u )agu predstavlja najautoritativniji " najspe&i$ičniji pravosudni organ
nadležan za rešavanju pravnih sporova između država.+ 5načaj Stalnog suda međunarodne pravde
se ogleda u tome što je dao veliki doprinos razvoju međunarodnog prava
1 6lan 7. Statuta Međunarodnog suda pravde
Page | 1
8/18/2019 Medjunarodni Sud Pravde
http://slidepdf.com/reader/full/medjunarodni-sud-pravde 2/15
Međunarodno javno pravo
SASTAV I ORGANIZACIJA MEĐUNARODNOG SUDA
PRAVDE
Međunarodni sud pravde deluje u skladu sa Statutom koji je zasnovan na Statutu Stalnog suda
međunarodne pravde i sastavni je deo povelje 8. Svi članovi 8 predstavljaju i strane Statuta
Međunarodnog suda pravde. Sud se sastoji od petnaest &lanova* između kojih dvoji&a ne mogu
biti državljani iste države.7
6lanove Suda biraju 3eneralna skupština i Savet bezbednosti s liste li&a koja su predložile
na&ionalne grupe Stalnog arbitražnog suda.9 6lanovi Suda biraju se na devet godina i mogu biti
ponovo birani međutim* što se ti&e sudija izabranih prilikom prvog izbora* petori&i sudija
mandati isti&u na kraju tre&e godine* a mandati ostale petori&e sudija isti&u na kraju šeste godine .4
Svih petnaest sudija moraju biti različitog državljanstva. 5a sudije se predlažu pravni stručnja&i u
oblasti međunarodnog prava i istaknuti pravni&i koji ispunjavaju uslove za obavljanje najviših
sudskih $unk&ija. 5a vreme trajanja svog mandata sudije ne mogu biti smenjene osim ako su po
jednoglasnom mišljenju ostalih sudija prestali da ispunjavaju određene uslove i $unk&iju.
vršenju svoje $unk&ije * sudije uživaju diplomatski imunitet i privilegije. Predsednik i
podpresednik suda biraju se na period od tri godine iz reda sudija. Sekretara imenuje
Međunarodni sud pravde i on obavlja sudske* administrativne i diplomatske $unk&ije.
Svoje obaveze* Sud vrši u punom sastavu ili u ve4ima. kloliko odlučuje u punom sastavu za
kvorum je neophodno devet sudija* a ukoliko radi u ve4ima tada se obrazuju ve4a od tri ili pet
sudija.
Sud može* u &ilju ekspeditivnosti postupka* da $ormira ve4e od pet sudija koji 4e odlučivati u
skra4enom postupku koji podrazumeva vođenje spora bez usmenog dela postupka.
2 6lan 9. stav +. Statuta Međunarodnog suda pravde
3 6lan -. stav +. Statuta Međunarodnog suda pravde
4 6lan +9. stav +. Statuta Međunarodnog suda pravde
Page | 2
8/18/2019 Medjunarodni Sud Pravde
http://slidepdf.com/reader/full/medjunarodni-sud-pravde 3/15
Međunarodno javno pravo
Svaki član Suda prima godišnju platu* predsednik prima spe&ijalni godišnji dodatak dok
podpredsednik prima poseban dodatak za svaki dan kada vrši dužnost Predsednika. Platu
Sekretara određuje 3eneralna skupština na predlog suda.
:roškove Suda snose jedinjene na&ije na način koji određuje 3eneralna skupština./
NADLEŽNOST MEĐUNARONOG SUDA PRAVDE
2ržave su jedine stranke koje se mogu pojaviti u postupku koji se vodi pred Međunarodnim
sudom pravde* dok pravna i $izička li&a ne mogu da imaju status stranke. ;eoma je bitno da je
država* koja je strana u postupku* dala svoj pristanak za uspostavljanje nadležnosti
Međunarodnog suda pravde* jer* ukoliko nema pristanka nema ni uspostavljanja nadležnosti
Suda. Međutim* Sud može odlučivati i u sporovima u kojima jedna ili obe države nisu stranke
Statuta ali pod uslovom da je ta ili obe države deponovala svoju izjavu o prohvatanju nadležnosti
u skladu sa Statutom kod sekretara Suda.
Sud je nadležan za sve sporove koje stranke iznesu pred njega, a, isto tako, I za
sve slučajeve posebno predviene u Povelji !jedinjeni" na#ija ili u važe$i%
ugovori%a i konven#ija%a. &
Po pravilu, Sud se prvo upu'ta u pitanja utvrivanja nadležnosti, pa tek
poto% re'ava pred%et ili su'tinu spora (judicio in meritum). Pri"vatanje
nadležnosti odnosi se prvenstveno na pravne sporove u vezi sa svaki%
pitanje% %eunarodnog prava, od tu%ačenja nekog ugovora, utvrivanja
pravni" činjeni#a pa do sporova oko prirode ili obi%a obe'te$enja. Sudska
nadležnost se konstitui'e unapred zaključenje% %eunarodni" ugovora ili
konven#ija u koji%a se stipuli'e posebna ko%pro%isna klauzula. ! svako
doba države su slobodne da sopstveni% izjava%a priznaju kao obavezu i bez
pret"odnog sporazu%a. Sa%o u izuzetni% slučajevi%a, Sud bi i%ao
( 6lan 97. stav +* 7*9*<. Statuta Međunarodnog suda pravde
) 6lan 99. Statuta Međunarodnog suda pravde
& 6lan 9/. stav +.Statuta Međunarodnog suda pravde
Page | 3
8/18/2019 Medjunarodni Sud Pravde
http://slidepdf.com/reader/full/medjunarodni-sud-pravde 4/15
Međunarodno javno pravo
%ogu$nost da pre$utno konstitui'e nadležnost. 2akle*sud sporove rešava u skladu sa
međunarodnim pravom pri čemu Sud primenjuje opšte i posebne međunarodne konven&ije koje
su priznate od strana u sporu* opšta pravna načela priznata od strane &ivilizovanih naroda*
međunarodne običaje* sudske odluke... =Statut dopšušta da stranke mogu zatražiti da se spor reši
po načelu pravičnosti ( e( ae)uo et *ono'. :akođe* Statut predviđa jednostranu izjavu prihvata
$akultativne klauzule tj.nadležnosti Suda za budu4e sporove sa svakom drugom državom koja je
prihvatila istu obavezu. 8adležnost Međunarodnog Suda pravde* u postupku rešavanja sporova*
gradi se na sporazumu stranaka.
>ao kod svakog suda* tako se i kod Međunarodnog suda pravde govori o personalnoj i stvarnoj
nadležnosti* tj. ispituje se koji se pravni subjekti mogu pojaviti pred Sudom i za koje predmete. ,
>ada se naldežnost Suda ograniči na određeni vremenski period* tada se može govoriti i o
vremenskoj nadležnosti. :o znači da se nadležnost Suda* može odrediti kao nadležnost ratione
personae* nadležnost ratione materiae i nadležnost ratione temporis.
Nadležnost ratione personae
Pred Međunarodnim sudom pravde samo se države mogu pojaviti kao stranke u parničnom
postupku. Međutim* nisu sve države ovlaš4ene da se pojave pred Sudom* zbog toga što je
obra4anje Sudu uslovljeno članstvom u Statutu ili podnošenjem deklara&ije o prihvatanju
nadležnosti Suda. Sud je* pre svega* otvoren za one države koje su člani&e Statuta. :o su sve
države člani&e 8* a države nečlani&e 8 mogu postati člani&e Statuta pod uslovima koji se
određuju u svakom konkretnom slučaju po podnošenju zahteva za pristupanje Statutu. +? 2ržave
* 6lan 9=.+. Sud* čiji je zadatak da sporove koji su mu podneti rešava saglasno međunarodnom pravu* primenjuje!a'međunarodne konven&ije* bilo opšte ili posebne* kojima ustanovljavaju pravila izričito priznata od država u sporu
b' međunarodni običaj* kao dokaz opšte prakse prihva4ene kao pravo&' opšta pravna načela priznata od &ivilizovanih narodad' pod uslovom odredaba člana ,* sudske odluke i doktrinu najpozvanijih stručnjaka javnog prava raznih naroda*kao pomo4no sredstvo za utvrđivanje pravnih pravila.
+ %uraj @ndrassA! Međunarodno pravo* 5agreb* BCkolska knjigaD* +,,?* str. ++.
1 :o su slede4i uslovi! izjava države da prihvata odredbe Statuta* izjava da prihvata se obaveze koje člani&e 8imaju na osnovu čl. ,-. Povelje 8 i izjava da učestvuje u snošenju troškova Suda.
Page | 4
8/18/2019 Medjunarodni Sud Pravde
http://slidepdf.com/reader/full/medjunarodni-sud-pravde 5/15
Međunarodno javno pravo
koje nisu člani&e Statuta mogu se pojaviti pred Sudom pod uslovima koji su određeni rezolu&ijom
Saveta bezbednosti (+,-/.godine'. 5ainteresovana država u tu svrhu podnosi deklara&iju
(deponuje izjavu' kojom prihvata nadležnost Suda u skladu sa Poveljom* Statutom i Pravilima
Suda i obavezuje se da savesno izvrši odluke Suda i da preuzme sve obaveze koje člani&e 8
imaju. Ova izjava može biti opšta (odnosi se na budu4e sporove određene vrste ili za sve budu4e
sporove' ili posebna (odnosi se na spor ili sporove koji su ve4 nastali'.++
2ržave nemaju stalne predstavnike pri Sudu* tako da sa Sudom komuni&iraju preko ministra
spoljnih poslova ili ambasadora akreditovanog u )olandiji. >ada se pojave kao stranke u sporu*
pred Sudom ih predstavljaju zastupni&i koji su ovlaš4eni da preuzimaju sve $ormalne akte u ime
države. >ao zastupni&i obično se imenuju ambasadori akreditovani u )agu i pravni savetni&i u
ministarstvima spoljnih poslova.
sporu pred Sudom se kao parnične stranke ne mogu pojaviti pojedin&i ni međunarodneorganiza&ije. Međutim* to ne znači da se ne mogu voditi sporovi koji se tiču zaštite prava i
interesa pojedina&a* kao ni da međunarodne organiza&ije nemaju nikakvu pro&esnu ulogu.
Sud je u mnogim sporovima rešavao o privatnim interesima. tim sporovima država je na sebe
preuzimala zaštitu interesa svojih državljana kao svoj interes* tvrde4i da je taj interes povređen
kršenjem međunarodnog prava ili neke međunarodne obaveze od strane druge države. >ada je
reč o međunarodnim organiza&ijama* Sud može od njih tražiti relevantne in$orma&ije u vezi sa
sporovima koji se vode* a one mogu takve in$orma&ije pružati i samoini&ijativno. "pak* njihova
uloga je značajnija u postupku davanja savetodavnih mišljenja. :u se razlikuju dve situa&ije!
+' kada je međunarodna organiza&ija ovlaš4ena od 3eneralne skupštine da traži savetodavno
mišljenje o pravnim pitanjima koja proizilaze iz njene nadležnosti. ovom slučaju međunarodna
organiza&ija ima punu pro&esnu sposobnost* jer ima mogu4nost da u odgovaraju4oj $ormi
pokrene savetodavni postupak.
7' kada se međunarodna organiza&ija pojavljuje pred Sudom na osnovu obaveštenja Suda zato što
Sud smatra da je u stanju da pruži podatke o relevantnom pravnom pitanju. ovom slučaju uloga
međunarodnih organiza&ija se svodi na pružanje podataka po pitanju po kome se traži
savetodavno mišljenje i na stavljanje primedbi na izjave koje su istim povodom dale druge
međunarodne organiza&ije ili države.
11 O mogu4nosti da se pred Sudom pojavi država koja nije člani&a Statuta niti je podnela izjavu o prihvatanju nadležnosti vid. kod! 0tinski* str. 7?E7+
Page | (
8/18/2019 Medjunarodni Sud Pravde
http://slidepdf.com/reader/full/medjunarodni-sud-pravde 6/15
Međunarodno javno pravo
Nadležnost ratione materiae
Osnovni zadatak Suda je da rešava pravne sporove između država na bazi primene
međunarodnog prava čiji su izvori de$inisani u čl. 9=. Statuta. Pored rešavanja sporova izmeđudržava* Sud je nadležan i za davanje savetodavnih mišljenja u pogledu pravnih pitanja* i to na
osnovu međunarodnog prava.+7
Sud je nadležan da rešava sve sporove koje stranke iznesu pred njega. On je isto tako nadležan i
za sve slučajeve naročito predviđene . Poveljom 8* ili u konven&ijama i ugovorima koji su na
snazi. +9@li* Sud je u konkretnom sporu nadležan samo ako su države u sporu odlučile da prihvate
nadležnost Suda. :o znači da se osnov nadležnosti Suda nalazi u dobrovoljnom pristanku strana u
sporu. Ovaj osnov proizilazi iz opšteg načela međunarodnog prava da se nijedna država ne može
primorati na parničenje bez svog pristanka. +- >ada Sud ispituje da li je nadležan ili ne* on* u
stvari* ispituje da li u tom smislu postoji pristanak stranaka.On ispituje da li ga je država koja se
pojavila pred njim kao strana u sporu ili umešač zaista ovlastila da reši taj spor.
Sporazum stranaka o nadležnosti Suda može biti postignut na različite načine!
+' >ompromis predstavlja saglasnost država da Međunarodnom sudu pravde povere rešavanje
spora koji je ve4 nastao. 1eč je o pristanku na nadležnost Suda za konkretan slučaj.
7' >ompromisna klauzula je odredba sadržana u brojnim međunarodnim ugovorima koja
predviđa da se sporovi u vezi sa primenom ili tumačenjem tih ugovora iznesu pred Međunarodni
12Sud* čiji je zadatak da sporove koji su mu podneti rešava saglasno međunarodnom pravu* primenjuje! a'međunarodne konven&ije* bilo opšte ili posebne* kojima ustanovljavaju pravila izričito priznata od država u sporu
b'međunarodni običaj* kao dokaz opšte prakse prihva4ene kao pravo v' opšta pravna načela priznata od strane&ivilizovanih naroda g' pod uslovom odredaba čl. ,* sudske odluke i doktrinu najpozvanijih stručnjaka javnog
prava raznih naroda* kao pomo4no sredstvo za utvrđivanje pravnih pravila. Ova odredba ne prejudi&ira pravo Sudada jedan sporrešava eh ae)uo et *ono! ako stranke u sporu na to pristanu. (6l. 9=. Statuta'
13 8ajčeš4e vrste sporova koji se javljaju pred Sudom su! teritorijalni sporovi* diplomatska zaštita* nedozvoljena
upotreba sile* rad međunarodnih organiza&ija i sudova i diplomatskoEkonzularni sporovi. ;id. kod! Sanja Faji4!B1ešavanje sporova u međunarodnom javnom pravuD
14 Granimir M. %ankovi4 i 5oran 1adivojevi4! Međunarodno javno pravo* Geograd* BStručna knjigaD* +,,+* str.97,. "sto i 0tinski*str.7+!BPosledi&a suverene jednakosti država jeste da je međunarodna sudska nadležnost uvekkonsenzualna* to je uvek stvar pristanka državaD
Page | )
8/18/2019 Medjunarodni Sud Pravde
http://slidepdf.com/reader/full/medjunarodni-sud-pravde 7/15
Međunarodno javno pravo
sud pravde. Ova odredba može biti sastavni deo ugovora (npr. >onven&ija o sprečavanju i
kažnjavanju zločina geno&ida'* a može se sklopiti i poseban sporazum* najčeš4e kod
multilateralnih ugovora* koji se u vidu aneksa priključuje osnovnom ugovoru. Ovim se
omogu4ava da neke države potpišu obaveznu nadležnost Suda* a da druge ne budu time
obavezane. "sto se može posti4i i time što se potpisni&ama dopušta da na odnosnu odredbu
ugovora stave rezervu.
9' Pošto su prilikom izrade Statuta odbačeni predlozi da se ustanovi obavezna nadležnost Suda za
sve sporove pravne prirode* čl.9/. Statut je predvideo mogu4nost da države dobrovoljno prihvate
nadležnost Suda. Prihvatanjem tzv. $akultativne klauzule* države se jednostranom izjavom volje
obavezuju da 4e za sve njihove sporove biti nadležan Međunarodni sud pravde* odnosno u svim
pravnim sporovima koji se odnose na! a'tumačenje nekog ugovora b'svako pitanje
međunarodnog prava v'postojanje bilo koje činjeni&e koja bi* ako se utvrdi* predstavljala kršenjeneke međunarodne obaveze g'na prirodu ili veličinu dužne naknade zbog kršenja neke
međunarodne obaveze. >ada se prihvati obavezna nadležnost Suda* ona postaje obavezna za
sporove prema svakoj državi koja je potpisala istu takvu izjavu.
2ržava može prihvatiti obaveznu nadležnost Suda ili bezuslovno ili određivanjem grani&a
nadležnosti putem rezervi. Ograničavanje nadležnosti putem rezervi može biti trojako!
a' rezervom ratione personae države koje su prihvatile obaveznu nadležnost Suda izuzimaju
nadležnost Suda za sporove sa određenom državom putem opštih $ormula&ija* koje mogu biti
pozitivne ili negativne.
b' rezervom ratione materiae se iz nadležnosti Suda izuzimaju određene kategorije sporova.
8ajčeš4e su to sporovi u vezi sa pitanjima koja spadaju u domen unutrašnje nadležnosti* zatim
sporovi za koje je predviđen neki drugi način mirnog rešavanja i dr.
v' rezervom ratione temporis se iz nadležnosti Suda ili izuzimaju sporovi koji su nastali pre ili
posle određenog datuma* ili se određuje rok važenja izjave kojom se prihvata nadležnost Suda* uz
mogu4nost automatskog produžavanja. +
1( "zjave date prema čl. 9/. Statuta Stalnog suda međunarodne pravde* a koje su na snazi* smatraju semeđu strankama Statuta Međunarodnog suda pravde kao prihvatanje obavezne nadležnosti Međunarodnogsuda pravde do isteka njihovog roka i u skladu sa njihovim odredbama
Page | &
8/18/2019 Medjunarodni Sud Pravde
http://slidepdf.com/reader/full/medjunarodni-sud-pravde 8/15
Međunarodno javno pravo
"zjave o prihvatanju nadležnosti Suda se deponuju kod 3eneralnog sekretara 8 koji prepise
izjava dostavlja člani&ama Statuta i sekretaru Suda. 8adležnost se prostire samo na države koje
su prihvatile $akultativnu klauzulu i to samo u obimu u kome se njihove izjave poklapaju.
-' +orum prorogatum predstavlja pre4utno datu saglasnost na nadležnost Suda kada se država
(koja u momentu nastanka spora nije priznala nadležnost' upusti u rešavanje spora bez isti&anja
prigovora nenadležnosti Suda.
Pošto se zasniva na sporazumu stranaka* nadležnost Suda je uvek ograničenog karaktera* tj.
postoji samo u onoj meri u kojoj su je stranke prihvatile. 5ato Sud mora ispitati da li je spor
iznet pred njega onaj spor u pogledu koga su države dale svoju saglasnost da ga reši.
Sud može raspravljati i one sporove koji se odnose na pitanja unutrašnjeg prava ako
odgovaraju4e zadovoljenje nije ostvareno posredstvom sudova u unutrašnje pravnom poretku. :o
su* po pravilu* situa&ije kada neko strano $izičko ili pravno li&e bude ošte4eno radnjama ili propustima organa doma4e države pa* nakon što nije uspelo da ostvari zadovoljenje sredstvima
koje predviđa unutrašnji pravni poredak države štetnika* zahteva od svoje države da se supstituiše
umesto njega u međunarodnom pravu. Sud je nadležan i da raspravlja sporove u pogledu
činjeni&a ako se radi o ustanovljenju činjeni&a koje bi* ako se njihovo postojanje utvrdi*
predstavljale povredu neke međunarodne obaveze.
8adležnost Suda da rešava sporove obuhvata i nadležnost Suda da rešava in&identna pitanja
(in&identna nadležnost'. Samim aktiviranjem Suda po nekom pravnom pitanju* Sud stiče
ovlaš4enje da raspravlja o sporednim pitanjima i u tom pogledu mu nije posebno potrebna
saglasnost stranaka. Pod sporednim (in&identnim' pitanjima se podrazumevaju sva ona pitanja
koja se tiču merituma* ali ne ulaze u suštinu predmeta spora. teoriji i praksi se pod sporednim
pitanjima podrazumevaju! zahtev za privremenim merama* prethodni prigovori* zahtev za
mešanje u postupak (interven&ija'* spe&ijalno obra4anje Sudu* prekid postupka* zahtev za
tumačenjem presude i zahtev za ponavljanjem postupka. Sud takođe raspolaže inherentnom
nadležnoš4u da raspravlja o sopstvenoj nadležnosti.
Pored toga što rešava sporove između država* Sud može davati savetodavna mi$ljenja o svakom
pravnom pitanju na zahtev bilo kog organa ili ustanove koji su Poveljom 8 ili u skladu sa
njenim propisima ovlaš4eni da traže mišljenje. Prema Povelji* savetodavna mišljenja o svakom
pravnom pitanju mogu tražiti 3eneralna skupština i Savet bezbednosti. Ostali organi 8 mogu
tražiti savetodavno mišljenje o pravnim pitanjima koja bi se postavila u okviru njihove
Page | *
8/18/2019 Medjunarodni Sud Pravde
http://slidepdf.com/reader/full/medjunarodni-sud-pravde 9/15
Međunarodno javno pravo
delatnosti* ukoliko za to dobiju ovlaš4enje od strane 3eneralne skupštine. Savetodavna mišljenja
ne mogu tražiti države* niti se savetodavno mišljenje daje državama* ve4 samo organu ili
organiza&iji koja ga traži. +/ jedinjene na&ije i spe&ijalizovane organiza&ije ne mogu da se
pojave pred Sudom kao strane u sporu sa državom člani&om* ali mogu da reše ovaj spor
traženjem savetodavnog mišljenja. :o je bitan razlog za ustanovljavanje instituta savetodavnih
mišljenja. Mogu4a su " neslaganja između pojedinih organa 8 ili između pojedinih grupa
država člani&a koja bi mogla da parališu rad organiza&ije te izlaz može da se potraži u
savetodavnom mišljenju Međunarodnog suda pravde. +< 5a razliku od postupka rešavanja
sporova* nadležnost Suda u savetodavnom postupku se ne zasniva na konsesualnoj osnovi* tj.
sporazumu* ve4 neposredno na Povelji 8. 6injeni&a da Sud u savetodavnom postupku ne deluje
na bazi saglasnosti* ne dira u načelo suverenosti iz dva razloga! prvo* savetodavno mišljenje se ne
daje državama niti ga one mogu tražiti i* drugo* savetodavno mišljenje nema obaveznu snagu.9<:ela i organiza&ije koje su od Suda zahtevale da dH savetodavno mišljenje nisu u obavezi da ga
poštuju. Međutim* savetodavna mišljenja po svojoj pravnoj prirodi nisu obavezna* ali se poštuju
zbog autoriteta Suda. Savetodavno mišljenje nema pravnu mo4 presude. 5ato se može o istom
pitanju uvek započeti parni&a pred arbitražnim sudom ili i pred samim Sudom.
Nadležnost ratione temporis
8adležnost ratione temporis predstavlja izvedenu nadležnost* jer je vezana za nadležnost ratione
materiae ili ratione personae. 5apravo* države u sporazumu o zasnivanju nadležnosti Suda*
obično putem rezerve* ograničavaju nadležnost Suda na određeni vremenski period tako što se iz
nadležnosti Suda isključuju sporovi proizašli iz činjeni&a ili situa&ija koje su nastale pre nego što
je sporazum o zasnivanju nadležnosti Suda stupio na snagu. :o znači da Sud mora da vodi računa
i o vremenskoj dimenziji* tj. mora ispitati da li ovlaš4enje kojim su mu strane poverile da reši
spor vremenski obuhvata spor iznet pred njega.
praksi se nadležnost ratione temporis tumači polaze4i od pretpostavke da je Sud nadležan zasve sporove koji su izneti pred njega ukoliko ne postoji izričita odredba. Sud je $ormulisao i opšte
1) Pošto Sud u savetodavnom postupku deluje kao pravosudni organ* predmet zahteva za davanje savetodavnogmišljenja može biti samo pravno pitanje.
1& 0tinski* str. -7.
Page | +
8/18/2019 Medjunarodni Sud Pravde
http://slidepdf.com/reader/full/medjunarodni-sud-pravde 10/15
Međunarodno javno pravo
stanovište prema ovoj nadležnosti! BSud je mišljenja da se u slučaju sumnje* nadležnost koja se
zasniva na jednom međunarodnom sporazumu proteže na sve sporove koji su Sudu doneti posle
donošenja takvog međunarodnog sporazuma.II
POSTUPAK PRED MEĐUNARODNIM SUDOM PRAVDE
+. Službeni jezi&i Suda su $ran&uski i engleski. @ko se stranke sporazumeju dase spor raspravlja
na $ran&uskom* presuda se izri&e na $ran&uskom. @ko se stranke sporazumeju da se spor
raspravlja na engleskom* presuda se izri&e na engleskom.
7. nedostatku sporazuma o jeziku koji &e biti upotrebljen* svaka strana u sporu može se u
postupku služiti jezikom kojim želi Sud izri&e presudu na $ran&uskom i engleskom jeziku.
ovom slu&aju Sud istovremeno određuje koji &e se od dva teksta smatrati verodostojnim.
9. Sud &e na zahtev ma koje stranke u sporu odobriti upotrebu i nekog drugog jezika osim
$ran&uskog i engleskog kojim &e se ta stranka služiti.+=
Sud je ovlaš&en da ukaže* ako smatra da okolnosti to zahtevaju* na sve privremene mere koje
treba preduzeti radi obezbeđenja prava jedne ili druge stranke u sporu. Stranke u sporu
predstavljaju zastupni&i. 8jima pred Sudom mogu pomagati savetni&i ili advokati. 5astupni&i*
savetni&i i advokati stranaka u sporu pred Sudom uživaju privilegije i imunitete potrebne zanezavisno obavljanje svojih dužnosti.
1azlikuju se dva osnovna postupka*. Prvi je* postupak koji ima odlike parničnog postupka koji se
vodi između država* a drugi je postupak koji Sud vodi povodom davanja savetodavnog mišljenja
na zahtev Saveta bezbednosti ili 3eneralne skupštine.
Postupak koji se vodi pred Sudom povodom spora između država* zapravo predstavlja parnični
postupak predviđen Statutom odnosno Poslovnikom Suda. Postupak se vodi na jednom od dva
službena jezika Suda E $ran&uskom ili engleskom ili* pak* po zahtevu stranke i odobrenju suda*
na nekom tre4em jezik. Postupak počinje saopštavanjem kompromisa obe stranke koje
predstavljaju zastupni&i kojima Sud dostavlja sve spise o sporu. Postupak može započeti i
sačinjavanjem pismene tužbe upu4enom sekretaru koja sadrži predmet spora i stranke u sporu.
Parnični postupak može biti okončan* sem presudom* i povlačenjem tužbe i poravnanjem
1* 6lan 9,. Statuta Međunarodnog suda pravde
Page | 1
8/18/2019 Medjunarodni Sud Pravde
http://slidepdf.com/reader/full/medjunarodni-sud-pravde 11/15
Međunarodno javno pravo
stranaka. Povlačenje je mogu4e pod određenim uslovima! da je tužila& pismeno obavestio Sud o
odustanku od tužbenog zahteva. 5atim* da tužena strana nije preduzela ni jednu parničnu radnju
do podnošenja obaveštenja o odustanku od tužbenog zahteva ( ukoliko je tužena strana preduzela
neku parničnu radnju do prijema obaveštenja od odustanka od tužbe* Sud određuje rok u kom se
tužena strana mora izjasniti o predloženom prekidu postupka* a ukoliko tužena strana prihvati
prekid ili se ne izjasni u predviđenom roku* postupak se prekida'* i da Sud donese naredbu o
prekidu postupka. slučaju prigovora tužene strane postupak se nastavlja.
Savetodavni postupak se okončava proglašenjem savetodavnog mišljenja koje se vrši na javnoj
sedni&i kojoj prisustvuju podnosio&i zahteva i predstavni&i država i međunarodnih organiza&ija
koje su neposredno zainteresovane za savetodavno mišljenje o pravnom pitanju. 2rugi način
okončanja savetodavnog postupka je povlačenje zahteva za davanje savetodavnog mišljenja od
strane podnosio&a.Postupak se sastoji iz pismenog i usmenog dela. Pismeni postupak se sastoji iz dostavljanja Sudu
i strankama u sporu podnesaka* protivpodnesaka i* ako je potrebno* odgovora a* isto tako* i iz
svih dokaznih spisa i isprava. Ove dostave vrše se preko Sekretara* po redu i o rokovima koje
odredi Sud. Overen prepis svake isprave koju podnese jedna stranka u sporu bi&e dostavljen
drugoj stran&i u sporu.
smeni postupak sastoji se u saslušanju pred Sudom svedoka* veštaka*zastupnika* savetnika i
advokata.
1aspravom rukovodi Predsednik ili* ako je on spre&en da predsedava* Potpredsednik ako su
oboji&a spre&eni da predsedavaju* predsedava najstariji prisutni sudija. 1asprava pred Sudom je
javna ako Sud ne odluči druga&ije* ili ako stranke u sporu ne zatraže da se javnost isključi. 8a
svakoj raspravi vodi se zapisnik koji potpisuju Sekretar i Predsednik. Sud izdaje naređenja za
vođenje postupka. Sud donosi Pravilnik po kome obavlja svoje $unk&ije tj. Sud propisuje svoj
poslovnik.
%avnost se može isključiti na zahtev stranaka u sporu ili po odlu&i Suda. 1ed izalaganja može da
bude utvrđen sporazumom stranaka ali i odlukom Suda. Svedo&i i vešta&i polažu zakletvu pre
davanja iskaza* a njihovo ispitivanje vrše zastupni&i i advokati strana u sporu. Sud zaključuje
usmesnu raspravu nakon završetka dokaznog postupka. 5atim* Sud se povlači na ve4anje
postupka koje se vrši tajno * a odluke se donose ve4inom glasova. slučaju jednake podele
glasova* predsednik ima odlučuju4i glas. Presuda se objavljuje na javnoj sedni&i čitanjem i ima
Page | 11
8/18/2019 Medjunarodni Sud Pravde
http://slidepdf.com/reader/full/medjunarodni-sud-pravde 12/15
Međunarodno javno pravo
obavezuju4e dejstvo prema strankama u sporu* ona je konačna i stranke nemaju pravo žalbe na
nju.
Presudom se utvrđuju razlozi na kojima je zasnovana. Ona sadrži imena sudija koji su učestvovali
u donošenju odluke. @ko presuda u &elini ili delimi&no ne predstavlja jednodušno mišljenje
sudija* svaki sudija je ovlaš&en da da odvojeno mišljenje koje je izraz negativnog glasanja u ;e4u
i neslaganjem sa njenim obrazloženjem. Presudu potpisuju Predsednik i Sekretar. Ona se čita na
javnoj sedni&i* a sudija može da izrati i svoje individualno mišljenje. @ko Sud drugačije ne
odredi* svaka stranka u sporu snosi svoje troškove.
Stranke u sporu su se obavezale* prihvatanjem nadležnosti Međinarodnog suda* na izvršenje
njegovih presuda. slučaju neispunjenja obaveze* druga strana se može obratiti Savetu
betzbednosti (u čijoj nadležnosti je izri&anje mere koje bi trebalo preduzeti' u &ilju izvršenja
presude.Presude Međunarodnog suda pravde mogu se podvr4i reviziji samo u slučaju da se radi o otkri4u
neke nove činjeni&e koja nije bila poznata pre izri&anja presude ni stran&i koja zahteva obnovu* a
ni Sudu. Postoje subjektivni i objektivni rok za reviziju. Subjektivni iznosi šest mese&i od otkri4a
nove činjeni&e* a objektivni rok je deset godina od dana izri&anja presude.
Stranke mogu sklopiti sporazum o poravnanju o čemu obaveštavaju Sud* al pre donošenja
presude. Sporazum se sačinjava u pismenoj $ormi i dostavlja Sudu koji donosi rešenje o prekidu
postupka.
SPOREDNI POSTUPCI
Pred Međunarodnim sudom pravde* pored osnovnog postupka* rešavaju se i neka uzgredna
pitanja koja su od značaja za rešavanje spora. sporedne postupke spadaju postupak u vezi sa
prethodnim prigovorima* postupak u vezi sa privremenim merama i postupak interven&ije tre4e
države.
Prethodni prigovor podnosi tužena strana u roku koji je predviđen za dostavljanje odgovora na
tužbu. 8jime se osporava nadležnost Suda na opravdanost tužbe a podnosi se u pisanom obliku.
Podnosenje prethodnih prigovora ima za posledi&u suspendovanje osnovnog postupka. Sud traži
izjašnjenje tužio&a po prigovoru a zatim zakazuje usmenu rasprau. 8a kraju ovog sporednog
Page | 12
8/18/2019 Medjunarodni Sud Pravde
http://slidepdf.com/reader/full/medjunarodni-sud-pravde 13/15
Međunarodno javno pravo
postupka po prigovorima* Sud izriče presudu kojom ili usvaja prigovor u &elosti ili odba&uje
prethodne prigovore i nastavlja sa rešavanjem osnovnog spora. +,
Postupak izdavanja privremenih mera zaštite može da se pokrene u bilo kojoj $azi prethodnog
postupka. :užila& podnosi zahtev za izri&anje privremenih mera * ali to može učiniti i Sud.
1azlog za pokretanje postupka za izdavanje privremenih mera je zaštita prava i interesa ( koji su
predmet spora'. #ilj postupka je sprečavanje daljeg pogoršavanja sporne situa&ije. Postupak je
hitan. Sud u ovom sporednom postupku odlučuje naredbom koja ima pravno obavezuju4e dejstvo
koja se dostavlja Savetu bezbednosti i strankama.
Pravo tre4e države da interveniše odnosno da se umeša u parni&u pred Sudoom* predstavlja
njihovo legitimno pravo. :o se može učiniti na dva načina. Prvo* tre4a država može da podnese
zahtev sudu za interven&iju ukoliko smatra da 4e njen pravni interes biti povređen u sporu koji se
vodi. :re4a država u zahtevu treba da obrazloži &ilj interven&ije. Presuda ima obavezuju4edejstvo i za tre4u državu koja se umešala* ukoliko Sud to dopusti.
2rugi osnov ua interven&iju tre4e države postoji kod višestranačkih međunarodnih ugovora. @ko
je predmet spora te parnične strane tumačenje ili pravo iz višestranog ugovora* svaka strana
ugovorni&a ima pravo interven&ije u toj parni&i. :re4a država koja želi da interveniše je dužna
dostaviti Sudu izjavu o interven&iji do okončanja pismenog dela postupka. Presuda u postupku
jednako obavezuje i strane u parni&i i tre4u državu koja je intervenisala i koja se umešala u
postupak.
ZAKLJUAK
savremenom svetskom poretku Međunarodni sud pravde u )agu predstavlja najautoritativniji*
" najspe&i$ičniji pravosudni organ nadležan za rešavanje pravnih sporova između država.
1+ 6lan /+. Statuta Međunarodnog prava+. 5ahtev za obnovu postupka može biti podnet samo kad se zasniva na
otkri4u neke činjeni&e od odlučuju&eg značaja* koja pre izri&anja presude nije bila poznata ni Sudu ni stran&i u sporukoja zahteva obnovu* pod uslovom da takvo nepoznavanje nije posledi&a nemarnosti.7. Postupak za obnovu otvara se odlukom Suda kojom se izričito utvrđuje postojanje nove činjeni&e* uz priznanje daona po svome karakteru čini spor podložnim obnovi i izjavljuje da se po tom osnovu zahtev uvaži.9. Sud može zahtevati prethodno izvršenje presude pre nego što odobri obnovu postupka.-. 5ahtev za obnovu mora se podneti najdo&nije u roku od šest mese&i od otkri&a nove činjeni&e.. 8ijedan zahtev za obnovu postupka ne može se podneti po isteku deset godina od dana presude.
Page | 13
8/18/2019 Medjunarodni Sud Pravde
http://slidepdf.com/reader/full/medjunarodni-sud-pravde 14/15
Međunarodno javno pravo
>ao sudski organ* Međunarodni sud pravde je telo koje deluje na osnovu međunarodnog prava*
nezavisno od političkih momenata. pravo zbog toga je ispravno re4i da je Međunarodni sud
pravde glavni sudski organ 8* jer se takvom $ormula&ijom ukazuje na činjeni&u da Sud
suštinski deluje u okviru univerzalnog pravnog poretka ustanovljenog Poveljom 8.
poređenju sa na&ionalnim sudovima* Međunarodni sud pravde ima istu $unk&iju J rešava
sporove između stranaka primenom (međunarodnog' prava na konkretan slučaj i štiti njihova
prava i interese. Međutim* spe&i$ičnost ovog Suda proizilazi iz karaktera međunarodne zajedni&e
kao de&entralizovane zajedni&e zasnovane na načelu suvereniteta država.
Predviđena $akultativna nadležnost Suda u suštini predstavlja ograničenje suvereniteta država u
vezi sa određenim pravnim pitanjima* što ima za posledi&u da su presude Suda konačne i da
imaju obaveznu snagu samo prema parničnim strankama i u odnosu na konkretan sporni slučaj.
"pak* značaj značaj Suda je mnogo ve4i* jer Sud predstavlja najautoritativniji pravosudni organ u primeni " tumačenju međunarodnog prava. "ako nije obavezan da sudi u skladu sa prethodnim
presudama* Sud često &itira svoje presude i na taj način vrši jak uti&aj na kodi$ika&iju i razvoj
međunarodnog prava.
Literatura,
- Pro. dr Nenad /vramovi'! Međunarodno javno pravo! prvo i"danje! Univer"itet Privredna
akademija u Novi Sad! 011.2
- Pro.dr 3odolju* tinski! Međunarodno javno pravo! %etvrto pro$ireno 5 dopunjeno i"danje!
Pravni akultet Univer"iteta u Novom Sadu! 01.2
Page | 14