Medijska lobotomija uoljiv fenomen u lokalnoj konfiguraciji i broju medija koji se danas broje na oko pet stotina, na mjestu koje je nedavno, do rata, bilo centralizirano nekolicinom njih. Ovaj bi se model nalake uklapao mogao upoznati preko embedded journalism.

Embedded journalism - ukopano novinarstvo, dotad nezabiljeeno u dugoj historiji ratnog izvjetavanja kod slobodnih medija i slobodnoga novinarstva (ureivanja)Embedded journalism graen je na tzv. patriotizmu medija, i to amerikih medija, a ne na profesionalizmu medija. To je vrsta postmodernistikog urnalizma a) Modernab) PostmodernaMedijski zloin i primjer britanski autor Brendan Simms donosi niz detalja koji potvruju (pomou medijskih izvora i medijske empirijske grae) britansku ulogu u kupnoj bh.ratnoj tragediji 1992-1995,. za koju autor tvrdi da je bila katastrofalna i od francuske (tradicionalne prijateljice Srbije). Autor pokazuje da su i mediji suuestvovali u zloinu, inei svojevrsni mediozloin, a to je takoer posebna podvrsta medijskog rada, koja se proiruje izvan Velike Britanije i dopire do naih lokaliteta. - Npr. Mishael Sheridan pie u Independent of Sunday, 23. 07. 1995.g.: Ostaje temeljno britansko uvjerenje da samo jaka Srbija moe jamiti sigurnost na Balkanu

Zato je potrebno napravit dekonstrukciji kanonskog djela metoda dekontstrukcije demistificira ideoloki sadraj svih tekstova pri cemu se sve ljudske djelatnosti tumae kao da su u osnovi tekstovi, kanonsko djelo jeste djelo koje slui za uzor. BRENDAN SIMSOV MODEL (Najsramniji trenutak, Britanija i unitavanje Bosne, B. Simms, 2003.) Autor tvrdi da su novinari drutvena elita, da su inteligencija drutva i moralni odgajatelji drutva. Lefevr veli slino: Olovka je uvijek oruje, vano je samo kako se okrene i zailji. Kompetencije dobrog novinara ono to su glavne komeptencije koje svaki novinar (pa tako i onaj u printanim medijima) treba posjedovati kada na webu traga za podacima za svoju priu jesu kompetencije za: 1) Traenje informacija na web-u kako traiti informacije?, 2) Pronalaenje upotrebljive koliine informacija koliko informacija nam je zapravo potrebno?, 3) Odabir najrelevantnijih izvora ta se gdje trai?. Misi volantes studentska pota je bila vrlo profesionalna, naroito ona u Parizu, sa glasnicima misi volantes. Skoro jedan vijek bio je potreban evropskoj poti za uspostavu danas tako banalne i jednostavne forme komuniciranja putem potara a to su tabelari lica koja pisanu komunikaciju, pisma, poiljke prenose osobno sa adrese na adesu uz novanu nadoknnadu.

Kolorova kazna - on je svoje bogastvo izgubio jer je novac uzimao od kamatara. Imitatorski mentalitet dolazi do izraaja najlaki oblici nastupanja tzv. ranog kapitalizma, posebno u podruju privatizacije dravnih, socijalistikih, drutvenih firmi, kojoj najee prethodi plansko obezglavljenje i osiromaenje kurjaki raspolenje i slabo obrazovane vladajue klase. Oponaanje bez svoje kreativnosti, najlaki oblik nastupanja. Profesionalna etika po Bayles dio etike koji obuhvaa sva pitanja koja se tiu etike i vrijednosti koja se javljaju u vrenju profesionalne uloge i postupanja profesionalaca u jednom drutvu. Kontinuirano malograanstvo u printanim medijima radi se o tome da u novinama sve vie moemo proitati koliko se koja pjevaica puta udavala, ta je obukla , zato se razvela a sve manje ko su dobitnici Nobelove nagrade, ta se u svijetu tehnike i nauke desava, vie ima nebitnih informacija nego to ima bitnih. Habermasove teorije Habermas svoje poznate teorije o javnosti i teorije o javnoj sferi gradi na analizi evropske periodine i magazinske tampe. On tvrdi da ako sedmino ili mjeseno nastaje nova javna sfera, ne kao dravna ve kao ona koja e se kritiki i aktivistiki odnositi prema dravi za Habermasa su to nosei moralni sedminici novi forumi koji nastaju kao mogua javna debata.

Habermasovi zahtjevi Habermasovi zahtjevi za valjanou komunikativnih procesa: 1) Zahtjev za razumljivou,2) Zahtjev za proporcionalnom istinom,3) Zahtjev za razumljivou i 4) Zahtjev za istinoljubivou.

Metro Press Sve vei broj novina sada radi po principu metro-pressa, odnosno besplatno distribuira hard copy i profit ostvaruje od oglasa i reklama. Osobito manje novine, morale odustati od kocepta koji su zacrtali na samim poecima interneta, po kojem se web site novine smatraju novim nainom zarade na osnovu broja klikova (posjeta) siteu. Esej esejistika - Esej je kraca prozna vrsta u kojoj se obradjuju razlicite teme na takav nacin da se ukljucuje razmisljanje i zakljucivanje autora , ali imaju i sposobnost umjetnickog djelovanja. Naziv esej dolazi od franc. rijeci (essai ) sto znaci ogled. Zacetnik esejisticke proze je Michael de Montaigne. Poluprofesionalni fahidioti koji teko funkcioniraju i u svojoj uestrunoj djelatnosti, da ne problematiziramo razinu te kulturalne, teorijske i kritike izobraenosti. Takvo stanje nije samo objektivno inuena posljedica ratnog stradanja zemlje i ljudi.

Definicija profesionalne etike po Lubanu - Profesionalna etika za Davida Lubana je se kako je obicno razumiju prakticari uglavnom tice seksa, lazi i novca. Neeticni u profesiji su oni se upetljavaju u finansijske konflikte interesa, koji lazu i varaju, koji seksualno zlouptrijebe ranjivog klijenta, novinar koji izmislja citate i izvore. Kad se profesionalci prepiru oko etike znai najvjerovatnije da se razlikuju oko toga gdje je dozvoljena linija koja odvaja seks, lai i novac na etiku i neetiku stranu. Cetiri kljune komponente po Lubanu : On tvrdi da se lanac moralnog opravdanja sastoji od cetiri komponente: cin, pravilo, uloga i institucija. Taj proces cetverostrukog djelovanja odvija se na sljedeci nacin: 1. "individualni cin" povjerljivosti prema klijentu opravdan je ravilo povjerljivosti. 2. "pravilo" je opravdano svoji znacenje koji ima za drustvenu ulogu pravnika3. " uloga " je opravdana znacajem koji ima neku instituciju , u ovom slucaju instituciju pravne pomoci. 4." institucija" se prosudjuje prema tome koliko dobra proizvodi. Metoda dekonstrukcije pokazuje svoj moda najvei liberalni, demokratski i emancipatorski potencijal, odustajui od namjere da u osnovi zapadno epistemiko, filozofsko, kulturno, duhovno, politiko i tekstualno iskustvo protura i namee kao mjeru svima ostalima, odnosno naputajui svoju imperijalistiku ambiciju da arhiva ili fosilizira ostale spoznajne pristupe, kulture, estetike i politike koncepcije kao manje vrijedne. Odnos fotogragije i teksta u savremenom novinarstvu u jednoj modernoj kulturi u kojoj slika pretee nad tekstom, rijeju i stvarnou, kakva je amerika, sasvim je logino da televizija, film, internet itd.zauzimanju sredinje mjesto, kao to u svakoj onoj kulturi u kojoj slika i audio-vizuelna ekspresija nemaju takvu vanost, njihovo mjesto i znaenje imaju i zauzimaju skriptura, tekst, grafosferam i oni to se navezuje za nju. Omnibus- karakter podrazumjeva kada neke novine tretiraju ciljanu publiku , tj. sve sto bi moglo zanimati odredjeni dio drustva , npr zenski casopisi. Od samog poetka enske revije i asopisi sadravali su teme iz svijeta doma i porodice, voenja kuanstva i odgoja djece, teme iz sfere estetike i ureenja osobnosti, mode, ureenja doma, bate, cvijea, povrtlarstva, zatim teme iz oblasti kozmetike, masaa, zdravlja, ali i teme koje su pokrivale popularnu knjievnost novele, poeziju, sieastiku, drame. Kraljevska komisija Od 1947.g. u Britaniji je osnovana i zaivjela sa radom i znaajnijim utjecajem Kraljevska komisija s ciljem da usmjerava rad u novinarstvu utemeljen na pozitivnoj etici slobode tampe, te izbjegava osobna autorska gledanja na razne dogaaje i linosti.

Korporacijski mediji - Nastali su tokom razvoja kapitala i kapitalizma u SAD. To su obicno gigantski printani izdavaci koji svojim sadrzajima zele privuci najrazlicitiju publiku i ponuditi najraznovrsnije sadrzaje. Meu prvima nakon okonanja drugog svjetskog rata treba istai izdavako carstvo Time Inc koje ukljuuje slijedea printana izdanja: Time od 1923, Fortune od 1930.g. Life od 1936.g. Architectural Forum od 1945.g. House and Home od 1952.g. i Sports Illustrated od 1954.g. Ovi mediji se obracaju i prosjecno i nadprosjecno obrazovanoj publici.Fortune ovaj gigantski ameriki printani izdava ve prema samom nazivlju svojih est najreferentnijih specijaliziranih asopisa (koji pokrivaju sve od politike do sporta i arhitekture) pokazuje da eli svojim asopisima privui najrazliitiju publiku ponuditi najraznovrsnije sadraje i od svakoga imati dobrovoljnu privolu da ita njihovo tivo.Ovi mediji se obracaju i prosjecno i nadprosjecno obrazovanoj publici.Karakteristika printanog novinarstva u Rimu - Rimljani su meu prvima razvili potanski saobraaj , ili potansku slubu kao najsavreniju dravnu slubu tog doba. Poeci su vezani neposredno za ovjeka , pojedinca, glasnika, koji je odlazio od osobe do osobe i tako prenosio poruku. Rimska imperija osniva Cursus Publicus, javnu organizaciju za prenos vijesti. I to bi se moglo smatrati prvom masovnom distribucijom tampe, pokretnim kioscima, naroito kad se u funkciju stavljaju i konji , a mrea zadobija obrise tzv. agnorije, te vrlo sigurne forma za prenos pisanih vijesti na daljinu. Osnovna svojstva jezicko stilske monade: Naslov predstavlja kratku jeziko-logiku cjelinu koja ne podnosi naknadnu redukciju rijei, leksema ili interpunkcije. Dakle ini jedinstvenu jeziko-stilsku monadu koja se u fazi recipijentova dekodiranja poruke ili teksta ini kao najvie upeatljiva poruka ako se iz njene monade ne izbaci nita. Stoga e svaki profesionalac i urednik prilikom naslovljavanja voditi rauna da paljivo upotrebljava jezik kao osnovno sredstvo kognitivno-logiko-spoznajne percepcije kod ovjeka kao misaonog i komunikativnog bia. Bitno je i da se jezik pravilno upotrebljava kod animiranja afektivno-emocionalnih sposobnosti i to naroito u subjektiviziranim i vise autorskim anrovima (reportaza, zapis, putopis..). ta predstavlja fokusiranost na klijentelu u printanom novinarstvu?: Fokusiranost predstavlja kada novinska agencija obujezbjeduje klijentu ( kupcu, drugom mas-mediju) gotov clanak visoke novinarske kvalitet cesto i sa video materijalom koji se odmah preuzima bez ikakvih izmjena. Da bi agencija odrala reputaciju i opstala u narastujuoj konkurenciji, naroito u vrijeme interneta, gdje su informacije dostpupne brzo i esto besplatno, mora ispunjavati najvie profesionalne standarde novinarskog izvjetavanja, koji obavezno podrazumijevaju etinost.

Aida efekat dinamina uloga naslova kao pokretaa recipijenta za itanje i kupovinu novina ostvaruje se efektom A-I-D-A. Pri tome treba znati da poetna slova u ovom efektu oznaavaju kako slijedi: A Attention ili panja, I Interresting ili zainteresiranost, D Desirable ili eljam ugodnost, i konano, A Action ili akcija, postupak, djelovanje. Naslov je dobar i privlaan, nestatian i zanimljiv ako zadovoljava zahtjeve AIDA. To dalje znai da je naslov dobar ako izaziva panju kod recipijenta a to su itatelji razliitih printanih sadraja ,ako stvara radoznalost i zainteresiranost kod publike, ako dovodi do snane interferirajue elje da kupi novine, i ako naziva odreeni postupak, akciju ili djelovanje recipijenta. Kriarski ratovi kriarski ratovi od 1095. Do 1291.g. (skoro dvjesto godina, ili tano 196-godina) su period ne samo ratovanja i stradavanja, ve i period susreta istono-zapadnih vrijednosti i specifinosti u smislu susreta i obogaivanja meusobnih odnosa Orijenta-Okcidenta, to e naroito velikih znaajki ostaviti na novim onovremenim tehnologijama i komunikacijskim postignuima. Odlike ranog printanog novinarstva u Velikoj Britaniji Velika Britanija se smatra kolijevkom ili preteom novina, jer ve 1549.godine ovdje se izdaju prve knjiice vijesti koje se sa dananjeg stajalita mogu smatrati preteom dnevnih novina.Ove knjiice su se tampale nakon to su se pojedini dogaaji ve dogodili.Poslije se razvija pretea hroniarskog novinarstva kroz tampanje hronika gradova poput Londona donosei vijesti iz drugih zemalja, te prevodei tekstove novina iz Italije, Njemake ili Maarske na primjer. Godine 1641. Izlazi Diurnal Occurencceskao prvi britanski sedminik. Daniel Defoe je prvi britanski novinar i knjievnik ireg znaaja. Johnattan Swift kao takoer knjievnik i novinar pokree list Examinier 1710.godine.U Britaniji je uveden prvi porez na tampu to e paradoksalno ubrzati a ne suziti proces irenja i razvijanja dnevnih novina, pa 1769.g. William Wodfall i Charles Dickens u Londonu pokreu prve prave dnevne novine Daily Universal Register iz kojeg e se razviti snaan dnevni list, The Timeskoji danas ostaje nauglednije britansko dnevno printano glasilo. U Velikoj Britaniji nastaje i prvi tabloid 1903.g.kao Daily Mirror sa ilustracijama i utim stranama.

Odlike ranog printanog novinarstva u Francuskoj Jedna od specifinijih formi printa javlja se u Francuskoj. Literarnost je temeljno svojstvo francuskog kako ranog tako i aktualnog novinarstva, i to je jedno od najspecifinijih svjetskih printanih novinarstva. U Francuskoj e izai i prve evropske revijalne novine La Press, i ovdje e se po prvi put u svijetu afirmirati autorstvo i autorsko novinarstvo kao opi fenomen medija. Po zakonu o tampi iz 1850.godine svaki autor u novinama obavezuje se na potpisivanje lanka imenom i prezimenom. To je poetak autorskoh novinarstva koje se zadralo do dananjih novina. Stoga e se francusko printano novinarstvo razvijati bitno suptilnije od ostalih printanih novinskih tokova u Evropi i u svijetu. U Francuskoj e se pojaviti i prvi evropski enski asopisi i revije. Temeljno svojstvo francuskog printanog novinarstva - Francuska je ustavima iz 1791 g., i 1793 g., i u stavcima Deklaracije o ljudskim pravima iz 1789 g. eksplicite ugradila pravo na slobodu misljenja (" Freedom of expression"). Benedikti Treba se prisjetit da e Evropa toga doba poeti prednjaiti u proizvodnji i upotrebi papira, prije svega u izdavatvu knjiga: dominiraju crkvene institucije i to prije svih red benediktinaca. Sam sv. Benediet je osnovao 525.g. samostan u Monte Carsinu kojemu je zadaa bila danonono itanje. Jo uvijek prednjae crkveni redovi, benediktinci posebno, kao najpouzdaniji prenosioci pote pa i novina. Benediktinci su glasnici i tajni glasnici. La Press ovdje e se po prvi put u svijetu afirmirati autorstvo i autorsko novinarstvo kao opi fenomen medija. Po zakonu o tampi iz 1850.godine svaki autor u novinama obavezuje se na potpisivanje lanka imenom i prezimenom. Ovaj zakon meu prvima ureuje etinost javne rijei i ustanovljava kazne za javno iznesenu uvredu na stranicama tiska uvodei prvu novanu kaznu od 50 franaka za javnu uvredu i 1000 franaka za ponovljenu javnu uvredu. Digest digest predstavlja izdanja razliitih kompleksnijih formi i tema, ili do depnih izdanja, jeftinih izdanja, pustolovnih formi, detektivskih formi, trilerskih formi i biografskih i autobiografskih formi. Meunaslovi odvajaju dijelove teksta u nezavine pasuse, odvojene i markirane meunaslovima kao minijaturnim naslovima tog dijela teksta. U pravilu svaki dui tekst (dui od jedne kartice) mora imati najmanje dva meunaslova. Ne smije imati samo jedan meunaslov, jer ga u tom sluaju treba u cijelosti izbaciti iz teksta, i tekst ostaviti samo sa naslovnom trijadom: nadnaslov, naslov i podnaslov. Anterfilei su krupnim slovima istaknuti citati, itave reenice ili izjave iz teksta u kojemu se ubacuju. Grafiki se daju boldom (crnim slovima), veim fontom (krupnijim slovima) ili obojeno, te takoer moe i u rasteru. Oni jako pomau grafikoj prohodnoosti printanog teksta u bilo kojemu anru. Naroito su korisni kod duih reportaa i izvjetaja. Egide su sline anterfileima, ali njih obino ima vie na veem tekstu, krae su i prije svega pomau grafiko-stilskom izgledu prelomljene strane novine. Naroito imaju veliku estetsku ulogu kod duplih stranica koje tretiraju jednu temu a proirene su na dvije strane, ili vie duplih strana. Fuss-note su vrste dodatnih tumaenja, termina, linosti, citata, navoenja, interpretacija i openito preuzetih injenica, fakata (denotativa i konotativa) koja se u pravilu nalaze ispod teksta (najee publicistikog, analitikog i autorskog teksta), odvojeni linijom, numerirani rednim brojem i raeni sitnijim fontom teksta od fonta samog teksta kome korespondiraju. Svaki kompjuter posjeduje performacije ili opcije za automatsko oblikovanje fuss-nota u tekstu, ili pri tekstu.

End-note su vrlo sline fuss-notama ili se ak moe kazati da su identine s tim to se daju na kraju teksta, i to na kraju cijelog teksta, opet sitnijim fontom od fonta teksta i numerirane su rednim brojevima. I ova se numeracija obavlja automatskim putem kao i kod izrade fuss-nota. PATRIOTIZAM PATRIOMANIJA - Patriotizam normalno odnoenje prema domovini, poeljan diskurs u ureivanju. Patriomanija pretjerivanje u odnosu na svoje, domovinu, grupu, kolektiv, vojsku...ta je News Menagemenet to je novi menadment na podruju vijesti koje sada ureuju portparoli Bijele kue, a ne stvarni urednici u medijima,- nove intervencije se kreu od upozorenja novinarima do javne harange protiv onih koji prelaze crtu, - novinari i urednici koji su ignorirali ova upozorenja gubili su profesionalnu utrku. ta je filtrirana verzija - Tako je ukinuto neutralno izvjetavanje. Svaki je neposlunik mogao biti na licu ratita opozvan i vraen kui. Urednici na terenu zavisili od vojne logistike ishrane, opreme, prijevoza... ak su pripremani i obuavani u vojnom kampu Boy Scout Jamboree (Chris Hedges, In The War, Neuman Reports 2003.g.). Medijski naturalizam - Pod medijskim naturalizmom moe se smatrati sve ono to u datim okolnostima, naroito graninih situacija i dogaaja, mediji medijatiziraju na nain prezentacije surovosti realiteta i to je sve ee karakteristika nekih, uvjetno nazvanih medija Treeg svijeta. Karakteristian je i za sve vei broj internetskih stranica, koje se gotovo utrkuju ko e ee i vie puta prikazati morbidne scene odsijecanja glave nekom nesretnom taocu, ili scene muenja vojnih zatvorenika u irakim zatvorima pod amerikom vojnom kontrolom. Primjeri, Al-Jazeere u irakome ratu, i ruske televizije za vrijeme dogaaja u Beslenu, zloinakom napadu kojom prilikom je pobijeno 250 djece iz osnovne kole. Medijski paternalizam Za medijski paternalizam moglo bi se kazati da predstavlja odnos koji se uspostavlja izmeu vlasnika medija odnosno finansijera ( posrednog ilineposrednog ) i medijskih proizvoaa. Medijski paternalizam poznata je svjetska tekovina u odnosima izmeu drava i drutva, politikih stranaka, velikih financijskih korporacija, lobistikih centara, elite s jedne, i medija s druge strane, i kao takav ''opeizumljeni'' fenomen prisutan je, i pokuava se preslikati u BiH.Medijski profesionalizam - francuska politiko-vojno-medijska afera, aktualna i danas i bit e trajno svuda po svijetu, -1894-1906.. Kapetan Dreiffus optuen-osuen-protjeran-osloboen! - Paradigma sudbine pojedinca i interesa drave (manjina i veina, Jevrej meu katolicima, musliman u Evropi, Arap u Kini, Hindus u Rusiji, Siik u Njemakoj, kranin u Kamiru...). Afera Dreiffus - u 12 godina je smjetena tektonika i epikurejstvo jednog vremena, - pokazalo se da i novinari i mediji slue interesima moi kao i ostali slubenici sistema, - kada je medijski raaran Guantanamo, kada Ebu Graib, kada neki zavezani vor...onda kada centri moi uine prvi korak. Mediji uine tek drugi! Obrnuta piramida (str.74-77) Uobiajeno je strukturu novinske prie povezati ako ne i poistovjeivati s obrnutom piramidom. U prvim pasusima saoptimo sve najznaajnije informacije, a onda ko ima vremena za itanje damo mu i dodatne, manje relevantne ali zanimljive aspekte i injenice. Nastanak obrnute priamide se vezuje za izvjetaje iz amerikog graanskog rata. Standardna struktura obrnute piramide. Tekst zapoinjemo potpunim lidom, Podrka lidu, Detalji i Zavretak. Obrnutu piramidu piemo u blokovima paragrafa. Svako od pitanja iz osnovne novinarske formule 5W+H dobija svoj blok paragrafa u kome su skoncentrirani podaci i detalji vezani za glavni odgovor na konkretno pitanje.

WHAT formula (75 str.) ovaj model sugerira etiri bloka novinske piramide: W what has happened? / ta se desilo?/ * U uvodu jezgrovito rei ta se desilo?H how did it happen? /kako se odigralo?/ * Tok, pozadina ili kontekst dogaaja/ A amplify the introduction/opirno izloiti priu/ * Po redoslijedu vanosti detaljno opisati ostale glavne injenice saoptene u lidu/ T tie ap loose ends/ oputen zavretak/ * Dodatne informacije koje se tiu dogaaja, posljedica odnosno uesnika. Pravilna piramida (77 str.) ono to je obrnuta piramida za pisanje u novinama to je pravilna piramida za pisanje za radio i televiziju. Pravilna piramida zasnovana je na fokusiranom lidu, rjeava upravo taj problem. Informacije se postepeno doziraju i nadovezuju jedna na drugu generirajui potpunu informaciju. To i jeste osnovna razlika izmeu obrnute i potpune piramide. Pravilna piramida je kao i obrnuta piramida zasnovana na nizanju blokova informacija vezanih za pojedina pitanja iz osnovne novinarske formule. Poredak meu blokovima informacija ovisi od vrste dogaaja, vrijednosti vijesti, nekada i subjektivne procjene novinara. Pravilna piramida sadri slijedee elemente: Fokusirani lid (klin glava): Najinteresantniji detalj treba privui i vezati panju razviti interes za nastavak itanja, Odgovriti na pitanje: najee: ko je ta nekome uinio? Subjekat predikat objekat, Ako je nain na koji se to odigralo posebno neuobiajen, prvo odgovoriti na pitanje: kako se neto desilo? Moda je interesantan razlog (motiv ili uzrok). Podrka lidu: vie detalja o: ta se desilo? Ili kako se to odigralo?.

Pjeani sat (78 str.) pjeani sat je forma koja to omoguava a da se ne dovode u pitanje temelji novinarskog stila. Struktura pjeanog sata je hibrid saetog, konciznog, izravnog, novinarskog reprezentiranja (prepriavanja aktualnih i relevantnih zbivanja) i klasine naracije. Integrira obrnutu piramidu (preciznije kazano proireni potpuni lid) i klasinu priu zasnovanu na hronolokom prikazu glavnog dogaaja. Sadri tri obavezna elementa: Lid proirenu vijest organiziranu u formi obrnute piramide sa toliko relevantnih injenica da itatelj moe dobiti potpunu informaciju o svim glavnim aspektima dogaaja. Poveznicu reenicu, odnosno paragraf kojim najvljujemo itateljima da e uslijediti detaljan prikaz dogaaja, i izvore, odnosno nain na koji smo rekonstruirali priu. Priu detaljan prikaz toka dogaaja, sa razjanjenim ulogama stvarnih i gramatikih subjekata i glavnim uzrono-posljedninim relacijama (detalji koji razjanjavaju odgovore na pitanja: kako?, i zato?....