medicinski otpad-gracanica
DESCRIPTION
oooTRANSCRIPT
P a g e | 0
Javna zdravstvena ustanova
DOM ZDRAVLJA
GRAČANICA
PRIJEDLOG ZBRINJAVANJA, ODLAGANJA
MEDICINSKOG OTPADA
U JZU DOM ZDRAVLJA
GRAČANICA
Autor: Delid Elvirs, Dipl.Sanitarni Inženjer
Specijalizant sanitarnog nadzora
P a g e | 0
S A D R Ž A J
Uvod....................................................................................1
Definisanje opasnog otpada...............................................2
Medicinski otpad.................................................................2
Evropski katalog otpada......................................................3
Klasifikacija medicinskog opasnog otpada prema
svijetskoj zdravstvenoj organizaciji (who).....................5
Opšti podaci o medicinskom opasnom otpadu (moo)........6
Zakonodavna kontrola.........................................................8
Zbrinjavanje medicinskog otpada po eu direktivama.........8
Pravilnik
O upravljanju medicinskim otpadom ...............................11 I. Opde odredbe II. Definicije III. Opdi principi za upravljanje medicinskim otpadom .....12 IV. Planiranje upravljanja medicinskim otpadom V. Odbor za upravljanje otpadom .....................................13 VI. Medicinski otpad u zdravstvenim ustanovama ...........14 VII. Prenos medicinskog otpada na trede lice ...................16 VIII. Ugovori o povratu lijekova ........................................16 Ix. Završne odredbe ..........................................................16 Opasnosti i rizici vezani za ne adekvatno upravljanje
medicinskim otpadom.......................................................17
Mjere predostrožnosti u cilju izbijegavanja rizika ............18
Preporuke za upravljanje medicinskim otpadom..............18
Struktura upravljanja medicinskim otpadom u domu
zdravlja..............................................................................19
Odlaganje i tretman medicinskog otpada u domu
zdravlja..............................................................................20
Trenutno stanje upravljanja medicinskim otpadom..........20
Prikaz sigurnog načina zbrinjavanja i Odlaganja oštrog medicisnkog otpada u Jzu dom zdravlja gračanica...............................................23 Deponija ...........................................................................24
Prijedlog rukovanja medicinskim otpadom......................25
Skladištenje i transport.....................................................26
Razdvajanje i skladištenje medicinskog otpada................27
Transport medicinskog otpada ........................................28
Pouzdano rukovanja i smiještaj medicinskog otpada
Minimizacija i reciklaža medicinskog otpada...................30
Metode tretmana medicinskog otpada...........................31
Insineracija......................................................................32
Tipovi insineratora...........................................................32
Plazma tehnologija
Hemijska dezinfekcija......................................................33
Autoklaviranje
Ispuštanje tečnog otpada u kanalizaciju
Odlaganje na deponiju......................................................34
Inkapsulacija
Preporuke za upravljanje medicinskim otpadom.............35
Sakupljanje podataka
Institucionalni zahtjevi.
Sakupljanje i skladištenje medicinskog otpada
Tretman,transport i odlaganje medicinskog otpada.......38
Zaključak..........................................................................41
Literatura.........................................................................42
Sadržaj.............................................................................0
P a g e | 1
UVOD
U kompleksu mjera za upravljanje medicinskim otpadom (m.o) jasno se izdvajaju četiri osnovna
aspekta: pravni, ekonomski, organizacioni i tehnološki. Samo kompleksnim pristupom i
racionalnim rješenjima pruža se mogudnost uspješnog upravljanja medicinskim otpadom.
Medicinski otpad (m.o) je otpad od zdravstvene zaštite ljudi i životinja i srodnog istraživanja.
Svaki material nastao od tretmana dolazedih ili odlazedih pacijenata na medicinskim
odjeljenjima ili ambulantama bi trebalo da predstavlja medicinski otpad. Pod medicinskim
otpadom se podrazumijeva sav otpad nastao u zdravstvenim ustanovama, bez obzira na njegov
sastav, osobine i porijeklo. Medicinski otpad predstavlja značajan problem za zdravlje ljudi,
životinja i ekološki sistem. Razvoj zdravstvene tehnologije promijenio je količinu i satav otpada.
Otpad koji nastaje kao rezultat pružanja zdravstvenih usluga, u zdravstvenim ustanovama,
predstavlja mješavinu komunalnog i opasnog medicinskog otpada. Samo rukovanje
medicinskim otpadom počinje u zdravstvenim ustanovama od ambulate do čekaonice. U suštini
postoji uzročna veza između pakovanja, skladištenja i transporta. Čitav niz radnji u postupanju s
medicinskim otpadom otpočinje sa razdvajanjem Medicinskog-Otpada(MO) na izvoru, sa
posebno označenim spremnicima i kontejnerima. Kao što je praksa kod upravljanja komunalnim
i drugim otpadom tako i kod medicinskog otpada moraju se preduzeti mjere minimizacije i
reciklaže otpada, čime se čitav proces upravljanja medicinskim otpadom pojednostavljuje i
ekonomski čini isplativim. Integralno upravljanje MO je složen proces koji zahtijeva
interdisciplinaran pristup i timski rad stručnih ljudi raznih profila, kao i angažovanje relevntnih
institucija ne samo iz FBIH nego i iz okruženja.
P a g e | 2
DEFINISANJE OPASNOG OTPADA
Opasan otpad je bilo koji otpad ili kombinacija otpada, koji predstavlja bitnu opasnost, sada ili u
bududnosti po ljudski život, biljni ili životinjski svijet, i koji ne može biti tretiran ili odložen bez
posebnih predostrožnosti.
MEDICINSKI OTPAD
Pod medicinskim otpadom podrazumijeva se sav otpad nastao u zdravstvenim ustanovama,
bez obzira na njegov sastav, osobine i porijeklo. To je heterogena mješavina klasičnog smeda,
infektivnog, patološkog laboratorijskog otpada, organskog materijala, ambalaže lijekova i
drugog hemijskog otpada. Definisan je kao otpad koji sadrži bilo kakve kontaminirane tvari
ljudskog ili životinjskog porijekla koje mogu prouzrokovati prenos bolesti na ljude i životinje, kao
i hemijske supstance, radioaktivne materije, lijekove i druge materije koje predstavljaju rizik od
zagađenja okoline ili ugrožavanja zdravlja. On uključuje i otpad iz minornih ili rasutih izvora kao
što su domadinstva. Za uspiješno riješavanje problema upravljanja MO posebno su značajni
infektivni i patološki otpad jer njihove karakteristike i količine određuju i način postupanja sa
MO.
Prema definiciji Agencije za zaštitu životne sredine SAD (USEPA) sledede grupe MO se
smatraju infektivnim odnosno opasnim;
pribor za zasijavnje i kultivisanje,
krv i krvni derivati i produkti krvi,
igle, šprice, pipete, epruvete i labolatorijsko staklo,
otpad sa hirurgije i iz obdukcionih sala,
otpad iz infektivnih odijeljenja i karantina,
ljudska tkiva, ekskreti, i organi koji sadrže patogene mikroorganizme,
otpad koji nastaje pri hemodijalizi i transfuziji krvi,
otpad iz proizvodnje vakcina i seruma,
tkiva organi i labolratorijske životinje korištene za eksperimente sa patogenim
mikroorganizmima.
P a g e | 3
EVROPSKI KATALOG OTPADA
Klasifikacija MO u Evropskoj uniji određena je Evropskim katalogom otpada(EU
Direktiva75/442EEC)na slijededi način (Tabela 1.1.):
Tabela 1.1.Klasifikacija medicinskog otpada prema Evropskom katalogu otpada
18 00 00 Otpad od zdravstvene zaštite ljudi i životinja i/ili sa tim povezanog istrživanja (isključujuči otpad iz kuhinja i restorana koji ne dolazi od neposredne zdravstvene zaštite)
18 01 00 Otpad iz porodilišta, dijagnostike, tretmana ili prevencije bolesti ljudi
18 01 01 Oštri instrumenti (izuzev 180103)
18 01 02 Dijelovi tijela i organi uključujudi i kese sa krvlju i krvne produkte (izuzev 180103)
18 01 03 Otpadi čije sakupljanje i odlaganje podliježe posebnim zahtjevima zbog sprečavanja infekcije
18 01 04 Otpadi čije sakupljanje i odlaganje ne podliježe posebnim zahtjevima zbog sprečavanja infekcija (npr, zavoji, gipsevi, posteljina, odjeda za jednokratnu upotrebu, pelene,)
18 01 06 Hemikalije koje se sastoje od ili sadrže opasne supstance
18 01 07 Hemikalije drugačije od onih 180106
18 01 08 Citotoksični i citostatični lijekovi
18 01 09 Lijekovi drugačiji od onih navedenih u 180108
18 01 10 Otpadni amalgam iz stomatologije
18 02 Otpadi od istraživanja, dijagnostike, tretmana ili prevencije bolesti životinja
18 02 01 Oštri instrumenti (izuzev 180202)
18 02 02 Otpad čije sakupljanje i odlaganje podliježe posebnim zahtijevima zbog sprečavanja infekcije
18 02 03 Otpad čije sakupljanmje i odlaganje podliježe posebnim zahtijevima zbog spreččavanja infekcije
18 02 05 Hemikalije koje se sastoje od ili sadrže opasne supstance
18 02 06 Hemikalije drugačije od onih navedenih 1802 05
18 02 07 Citotoksični i citostatični lijekovi
18 02 08 Lijekovi drugačiji od onih navedenih u 18 01 07
P a g e | 4
U mnogim evropskim zakonima, medicinski otpad je definisan kao;
a) Otpad koji se dijelimično ili sasvim sastoji od:
ljudskog ili životinjskog tkiva,
krvi iostalih tjelesnih tečnosti,
ekskreta,
lijekova ili drugih farmaceutskih proizvoda,
briseva ili zavoja,
špriceva, igli i drugih oštrih instrumenata koji, ako nisu osigurani, mogu biti opasni za
osobe koje sa njima dolaze u dodir.
b) Otpad koji potiče od medicinske, zubarske, veterinarske, apotekarske ili slične prakse,
istraživanja, tretmana, zaštite ili uzimanja krvi za transfuziju, čini otpad koji može izazvati
zarazu bilo koje osobe koja sa njima dođe u dodir.
Dvije posebne kategorije MO se dalje pravno definišu i podvrgavaju kontroli i određenoj praksi,
a uključuju:
Otpad koji sadrži ili se sastoji od lijekova koji se izdaju samo na recept uključujudi
citostatike
Upotrebljene oštre instrumente i /ili prazne špriceve koji mogu sadržati ili biti zagađeni
lijekovima koji se izdaju samo na recept, ili igle/oštri instrumenti koji su korišteni na
pacijentima sa infekcijom.
Ostali „specijalni otpad“de se stvarati u zdravstvenim objektima i ako se ne radi o medicinskom
otpadu često de se podlijegati propisima, a uključuje:
otpad visokog stepana zaraznosti,
otpad od bioloških agenasa,
medicinski preparati koji se ne izdaju na recept, a imaju opasna svojstva,
fotografske hemikalije,
baterije,
ulja i rastvarači,
živa (prosuta živa,slomljeni termometri),
hemikalije iz laboratorije zdravstvenih ustanova,
radioaktivan otpad iz laboratorija zdravstvenih ustanova.
P a g e | 5
KLASIFIKACIJA MEDICINSKOG OPASNOG OTPADA PREMA SVJETSKOJ ZDRAVSTVENOJ
ORGANIZACIJI (WHO)
U ovoj klasifikaciji upotrebljeni su termini „zdravstveno-medicinski rizični otpad“ koji se definiše
kao :
biološki otpad, (prepoznatljivi anatomski ostaci),
infektivni otpad,
hemikalije, toksini ili farmaceutski proizvodi (uključujudi i citotoksine i lako isparljive
supstance),
oštrice (igle, skalpeli, polomljeni materijali),
radioaktivan otpad.
Osim predhodno pomenutih klasifikacija postoji takođe i klasifikacija WHO koja se odnosi na
upravljanje MO, a u kojoj se koristi 5 kategorija za podijelu Medicinskog opasnog otpada- MOO i
to na slijededi način;
GRUPA A
Prepoznatljiva ljudska tkiva, krv, životinjske leševe, tkiva iz veterinarskih centara, bolnica i
laboratorija.Zaprljane hirurške obloge, brisevi i ostali sličan zaprljan otpad. Ostali otpadni
materijali, npr. od infektivnih oboljenja.
GRUPA B
Odbačene šprice, igle, ketriđži /punjenja, polomljena staklena oprema, i svaki drugi
kontaminirani oštri instrumenti ili artikli.
GRUPA C
Mikrobiološke kulture ipotencijalno zarazan otpad sa odijela patologije i ostalih zdravstvenih i
istraživačkih laboratorija.
GRUPA D
Lijekovi ili ostali farmaceutski proizvodi.
P a g e | 6
OPŠTI PODACI O MEDICINSKOM OPASNOM OTPADU (MOO)
Medicinski opasni otpad predstavlja značajan dio u ukupnom medicinskom otpadu koji dnevno
nastaje u raznim zdravstvenim institucijama.U nekim evropskim državama MOO naziva se još i
„posebni medicinski otpad , i klinički otpad“. Prvi naziv se najčešde upotrebljava u literaturi i
dokumentima koje objavljuje WHO.
Na slici 3.1.je dat pregled zastupljenosti MOO u ukupnoj količini medicinskog otpada.
Prema različitim izvorima podataka i na osnovu iskustva MOO predstavlja 20% - 50% ukupnog
otpada koji se proizvede u zdravstvenim ustanovama. Međutim, sudedi prema podacima koji su
prikupljeni putem anketnih i u direktnom kontaktu sa zdravstvenim institucijama, taj postotak
je bliži donjoj granici, i krede se između 25% i 30%.
Medicinski opasni otpad (MOO) prema Svijetskoj zdravstvenoj organizaciji čine:
Infektivni otpad – odbačeni materijali nastali u toku aktivnosti koje se provode u zdravstvenim
institucijama na ljudima ili na životinjama kojima potencijal prenošenja zaraznih agenasa na
ljude. U ovu grupu ulaze odbačeni materijali ili oprema korištena u procesu dijagnostikovanja,
liječenja ili sprečavanja oboljenja, vršenja ljekarskog pregleda, ili u svrhe indetifikovanja, a koji
su bili u kontaktu sa krvlju ili njenim derivatima, tkivima, tečnostima ili sekretima iz tkiva, ili od
otpada iz izolovanih karantinskih odjeljenja na infektivnom odjelu. Ovakav otpad obuhvata
slijedede, ali nije ograničen samo na to: kulture i rodove, tkiva, obloge, briseve ili druge artikle
natopljenje krvlju, šprice, igle, skalpeli, pelene, kesice za krv. Materijali inkontinencije iz
staračkih domova, kudnih tretmana, ili iz specijalizovanih zdravstvenih ustanova koje obično ne
P a g e | 7
tretiraju rutinski infektivna oboljenja (psihijatrijske klinike) predstavljaju izuzetak od ove
definicije, i ne smatraju se zaraznim medicinskim otpadom. Igle i oštrice, bez obzira na to da li
su kontaminirane ili ne, potrebno je smatrati podgrupom zaraznog (infektivnog) medicinskog
otpada.
Patogeni otpad-ljudsko tkivo ili tečnosti (dijelovi tijela, krv i druge tjelesne tečnosti, ljudski
fetusi i dr).
Oštrice –igle, setovi za infuziju, skalpeli, noževi, oštrice, slomljeno staklo i dr.
Farmaceutski otpad- otpad koji sadrži lijekove i druge farmaceutske preparate (lijekovi, vakcine
i serumi koji nemaju deklaraciju, sa isteklim rokom upotrebe, izmijenjenih fizičko-hemijskih
karakteristika ili se više ne koriste, ambalaža koja sadrži lijekove, deformisani, izlomljeni ili
zagađeni farmaceutski proizvodi, narkotici, opijati i slični lijekovi).
Genotoksični otpad-otpad koji sadrži supstance sa genotoksičnim svojstvima, uključujudi i
citotoksične i antineoplazične lijekove, genotoksične hemikalije kao i šprice, igle i bočice koje su
korištene sa ovim lijekovima.
Hemijski otpad-otpad koji sadrži hemijske supstance,uključujudi ;laboratorijske supstance i
hemikalije, razvijače filmova, dezinfekcijska sredstva kojima je istekao rok upotrebe ili koja se
više ne upotrebljavaju, rastvarači i razređivači, sredstva za čišdenje i ostalo.
Otpad sa visokim sadržajem teških metala-sastoji se od materijala i opreme sa teškim
metalima i njihovim derivatima, uključujudi: baterije, toplomjere, termometre, manometre.
Kontejneri i posude pod pritiskom-sastoji se od punih ili praznih posuda i pakovanja tečnosti,
plina ili praškastih materijala pod sabijenim pritiskom, uključujudi posude sa gasom i metalna
pakovanja (konzerve) aerosola.
Radioaktivni otpad-otpad koji sadrži radioaktivne supstance, npr, iskorištene tekudine iz
radioterapije ili laboratorijskih istraživanja, kontaminiranu opremu i alate od stakla, pakovanja i
papir za apsorpciju, urin i izlučevine uzete od pacijenata koji su tretirani ili testirani otvorenim
(nezapečadenim) radionukleidima, zatvorene (zapečadene) izvore.
Prema statističkim podacima svijetske zdravstvene organizacije-WHO otpad koji nastaje u
jednoj zdravstvenoj ustanovi ima slijededi sastav;
Opšti otpad -80%
Patološki i infektivni otpad-15%
Hemijski i farmaceutski otpad -3%
Oštrice 1%
P a g e | 8
Specijalni opasni otpad (citostatici, kontejneri u posude pod pritiskom, materije sa
teškim metalima –slomljeni termometri, baterije i dr.)-1%
Osim predhodno navedene klasifikacije, MOO se dijeli i prema drugim raznorodnim
klasifikacijama koje definišu različiti zakoni:
Najšire prihvadena i najdetaljnija klasifikacija je ona koja je ponuđena u Evropskom
katalogu otpada (EKO-prema EU direktivama 75/442/EEC I 91/689/EEC-stav 18 00)
Otpad nastao u toku istraživanja obavljenih na ljudima i životinjama i /ili sličnim
istraživanjima.Ova klasifikacija definiše različite tipove medicinskog otpada uključujudi i
igle, oštrice i hemikalije pored zaraznog otpada i ostalog otpada koji nastane za vrijeme
direktnog kontakta.
Zakoni u nekim evropskim državama članicama EU detaljno klasifikuju medicinski otpad i
medicinski opasni otpad, vršedi podijelu otpada na kategeorije otpada visokog rizika, i
ostale kategorije otpada koji nastaje u zdravstvenim ustanovama, a koji može zaraziti
ljude pri direktnom kontaktu.
ZAKONODAVNA KONTROLA
Zbrinjavanje medicinskog otpada po EU direktivama
Razvoj i mogudnosti implementacije odgovarjudeg i dostupnog zakonodavstva bitne su
komponente uspostavljanja praktičnog i ekološko održivog sistema upravljanja opasnim
otpadom. U zakonodavstvu EU postoji veliki broj zakona i direktiva koje opisuju i utvrđuju
stanje u upravljanju otpadom. Pravni akti podijeljeni su u 5 kategorija koje pokrivaju cijelokupni
sistem upravljanja otpadom, od nastanka do dispozicije.
Prva kategorija su opšti okvirni (General Framework) koja opisuje strategije i mjere vezane za
smanjenje i recikliranje pojedinih vrsta otpada, odlaganje otpada, vrste odlagališta –deponija,
kontrolu odlaganja.
Kategoriju specifičnosti otpada (Specific waste) sadrži niz uredbi i smijernica o tretiranju i
odlaganju ambalažnog otpada, metalnog otpada, ulja i guma, baterija i akumulatora,
električnog i elektronskog otpada i PVC-a.
Kategorija opasni otpad (Hazardous waste) definiše kontrolisano upravljanje opasnim otpadom.
Tu su obuhvadene smijernice i naredbe vezane za odvajanje, označavanje, tretiranje i konačno
odlaganje opasnog i opasnog medicinskog otpada.
P a g e | 9
Posebnu kategoriju čine radioaktiivni otpad i radioaktivne stvari (Radioactiv waste and
substances) i za njih važe posebni zakoni.
Peta kategorija- spaljivanje otpada (incineration of waste) odnosi se na spaljivanje otpada koje
se trenutno smatra najpovoljnijom metodom uklanjanja otpada.
Direktiva evropskog parlamenta i savjeta iz 2006 godine sadrže sljedecu preporuku koja se
odnosi na upravljanje medicinskim otpadom:
Član 4: drzave clanice treba da preduzmu sve potrebne mjere kako bi osigurale odlaganje
otpada bez ugrožavanja zdravlja ljudi upotrebom metoda koje nece stetno uticati na prirodnu
sredinu naročito vodu, vazduh, zemljiste, biljni i životinjski svijet.
Evropsko zakondavstvo, direktive, uredbe te različite odluke u opštem slučaju predstavljaju
okvir za regulisanje upravljanja otpadom unutar zemalja članica postavljajuci istim odredjene
smjernice i ciljeve. Glavni zahtjevi su sadržani u direktivi o otpadu (okvirna direktiva) i direktivi o
opasnom otpadu. Direktiva o deponijama (Lanfill direktive 99/31/EC) danas predstavlja ključni
dio evropskog zakonodavstva o otpadu, s obzirom da postavlja jasne ciljeve svim državama
članicama da smanji količinu otpada koji se odlaže na deponije. Osnovni cilj direktive o
opasnom otpadu 91/689/EEC je da formuliše definiciju opasnog otpada i uvede vedu
harmonizaciju upravljanju takvim otpadom. Direktiva je dala i listu materija koje pripadaju
opasnom otpadu, sastojaka i osobina koje otpad čine opasnim. Postrojenja za tretman/
inseneraciju moraju da zadovoljavaju zahtjeve propisane direktivama u cilju sprečavanja
zagađenja životne sredine, ograničenja emisije i kontrole upravljanja. Direktive su obavezujude s
obzirom na rezultate koji se trebaju postici, za svaku zemlju članicu na koju se odnosi, ali se
odnosi na državu da izabre formu i metode (član 249.evropske zajednice-sporazum iz Nice).
Od niza direktiva i uredbi EU isticu se sledede:
direktiva savjeta 75/442/EEC o otpadu
direktiva savjeta 91/689/EEC o opasnom otpadu sa aneksima 1, 2 i 3
uredba savjeta 259/93 o nadgledanju kontroli prevoza opasnog otpada
direktiva savjeta 99/31EEC o deponijama otpada
direktiva savjeta 2000/76/EEC o spaljivanju otpada
Evropsko zakonodavstvo, kao i odgovarajuda nacionalna zakonodavstva počivaju na opšte
prihvadenim principima upravljanja otpada:
načelo prevencije, - načelo opreznosti, -načelo odgovornosti proizvođača otpada, -
načelo blizine. – načelo regionalnosti.
P a g e | 10
Bazelska konvencija UN-a je donešena 1980 godine. U njoj je sadržan program UN-a o zastiti
životne sredine. Konvencija upozorava da je najefikasniji način zaštite ljuskog zdravlja i životne
sredine od opasnosti prouzrokovane otpadom, redukcija njegovog stvaranja na minimum u
smislu količine i ili potencijane opasnosti po životnu sredinu.
Osnovne obaveze država članica su :
donošenje mjera za smanjenje nastajanja otpada,
uspostavljanje odgovarajudih mehanizama upravljanja i odlaganja opasnog otpada a i
drugog otpada,
nadzor u kontroli upravljanja opasnim otpadom,
uspostavljanje evidecije o nastajanju i ukupnom upravljanju opasnim i ostalim otpadom.
Dodaci iz direktive EZ broj 991/689 o opasnom otpadu
Osobine otpada koji ga čine opasnim
H1 „Eksplozivno“ : materije i preparati koji mogu eksplodirati pod uticajem plamena ili koji su
mnogo osjetljivi na udar ili trenje od dinitrobenzena,
H2 „Oksidativno“ : materije i preparati koji pokazuju visoko egzotermnu reakciju u kontaktu sa
drugim materijama, posebno sa zapaljivim materijama,
H3-A „Lako zapaljivo“ : tečne materije i preparati koje imaju tačku paljenja ispod 210 stepeni
Celzijusa (uključujudi ekstremno zapaljive tečnosti),
H3-B „Zapaljivo“ : tečne materije i preparati koji imaju tačku paljenja jednaku ili vedu od 210
stepeni Celzijusa i manju ili jednaku od 550 stepeni Celzijusa,
H4 „Iritirajude“ : nekorozivne materije i preparati koji tokom trenutnog, dužeg ili učestalog
kontakta sa kožom ili sluznicama mogu prouzrokovati upalu,
H5 „Štetno“: materije i preparati koji, ako se udišu ili progutaju, ili ako dođu u dodir sa kožom,
izazivaju ograničenu opasnost po zdravlje.
H6 „Toksično“ : materije i preparati (uključujuci veoma toksične materije i preparate) koji, ako
se udišu ili progutaju ili ako dođu u dodir sa kožom, mogu izazvati ozbiljne akutne ili hronične
posljedice na zdravlje pa čak i smrt,
H7 „Kancerogeno“ : materije i preparati koji, ako se udišu ili progutaju ili ako dođu u dodir sa
kožom mogu prouzrokovati rak ili povedati njegovu raširenost,
P a g e | 11
H8 „Korozivno“ : materije i preparati koji unistavaju zive stanice u kontaktu sa njima,
H9 „Infektivno“: materije koje sadrže žive mikroorganizme ili njihove toksine koji su poznati ili
za koje se opravdano sumnja da izazivaju bolesti čovjeka ili drugih živih organizama,
H10 „Teratogeno“: materije i preparati koje, ako se udišu ili progitaju ili ako dođu u dodir sa
kožom, mogu uzrokovati nenasljedne kongentalne deformacije ili povedati vjerovatnocu
njihovog javljanja,
H11 „Mutageno“: materije i preparati koji, ako se udišu ili progutaju ili ako dođu u kontakt sa
kožom, mogu uzrokovati nasljedne genetske poremedaje ili povedati vjerovatnodu njihovog
javljanja.
(„Službene novine Federacije BiH“, br. 77/08)
Na osnovu člana 58. stav 5. Zakona o upravljanju otpadom ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/03), federalni ministar okoliša i turizma, u saradnji sa federalnim ministrom zdravlja, donosi
PRAVILNIK
O UPRAVLJANJU MEDICINSKIM OTPADOM
I. OPDE ODREDBE
Član 1.
Ovim Pravilnikom uređuju se opdi principi za upravljanje otpadom, planiranje upravljanja medicinskim otpadom, uspostavljanje odbora za upravljanje otpadom, prenos medicinskog otpada na trede lice.
Ovim Pravilnikom uspostavlja se sistem planiranja tretmana medicinskog otpada i upravljanja medicinskim otpadom u cilju smanjenja rizika po zdravstvene radnike, radnike na upravljanju otpadom, širu javnost i okoliš.
II. DEFINICIJE
Član 2.
U smislu ovog Pravilnika slijededi izrazi znače:
"zdravstvena ustanova" - svaka javna ili privatna bolnica, ambulanta, dom zdravlja, stomatološka ordinacija, dispanzer, akušerska i porodiljska klinika, domovi za stara i iznemogla lica, ambulante u preduzedima, školama i ostalim nemedicinskim ustanovama, centri za farmaceutsko istraživanje, centri za transfuziologiju, medicinske ili patološke laboratorije,
P a g e | 12
apoteke, pogrebne službe, mrtvačnice, veterinarske stanice i centri za biološko istraživanje koje su odobrene od strane ministra javnog zdravstva,
"medicinski otpad"- otpad koji se proizvodi u zdravstvenim ustanovama i koji je obuhvaden Pravilnikom o kategorijama otpada sa listama ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/05).
Član 3.
Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na:
opdi otpad; otpad koji se stvara u domadinstvima, osim ako ga ne proizvodi medicinski radnik koji
pruža medicinsku njegu u kudi; radioaktivni otpad; zalihe lijekova sa isteklim rokom trajanja.
III. OPDI PRINCIPI ZA UPRAVLJANJE MEDICINSKIM OTPADOM
Član 4.
Rukovodilac zdravstvene ustanove u skladu sa svojim ovlastima dužan je da preduzima mjere na zaštiti radnika zdravstvene ustanove, radnika na transportu otpada i sektora za upravljanje otpadom kao i na zaštiti šire javnosti od rizika po zdravlje kao posljedica proizvodnje medicinskog otpada u zdravstvenoj ustanovi.
Rukovodilac je dužan da obezbijedi da se otpad tretira na okolinski prihvatljiv način.
IV. PLANIRANJE UPRAVLJANJA MEDICINSKIM OTPADOM
Član 5.
Upravljanje medicinskim otpadom vrši se na osnovu Plana upravljanja medicinskim otpadom.
Zdravstvena ustanova dužna je donijeti Plan upravljanja medicinskim otpadom u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.
Plan upravljanja medicinskim otpadom mora biti usklađen sa Planom upravljanja otpadom kantona.
Plan upravljanja medicinskim otpadom odobrava kantonalno ministarstvo okoliša.
Član 6.
Zdravstvena ustanova dužna je imenovati referenta za upravljanje otpadom u ustanovi.
P a g e | 13
Za referenta za upravljanje otpadom može se imenovati lice sa završenom visokom stručnom spremom.
Ime referenta za upravljanje otpadom dostavlja se ministru zdravstva kantona na čijem se teritoriju zdravstvena ustanova nalazi (u daljnjem tekstu: ministar zdravstva).
Član 7.
Obaveze referenta za upravljanje otpadom su:
izrada i prilagođavanje Plana upravljanja medicinskim otpadom u ustanovi; nadzor nad primjenom Plana upravljanja i odredaba ovog Pravilnika; da obezbijedi obučavanje radnika zdravstvene ustanove za upravljanje medicinskim ot-
padom; organiziranje prevoza, odlaganja ili obnavljanja otpada koji zadovoljava potrebe upravl-
janja otpadom proizvedenog u zdravstvenoj ustanovi; vođenje evidencije o upravljanju medicinskim otpadom; pokretanje inicijativa za smanjenje količine proizvedenog otpada.
Referent za upravljanje otpadom odgovara za izvršenje svojih obaveza odboru za upravljanje otpadom odnosno rukovodiocu zdravstvene ustanove.
V. ODBOR ZA UPRAVLJANJE OTPADOM
Član 8.
Rukovodilac zdravstvene ustanove koja zapošljava više od 50 radnika je dužan uspostaviti odbor za upravljanje otpadom.
U odbor za upravljanje otpadom obavezno se imenuju rukovodilac zdravstvene ustanove, referent za upravljanje otpadom i referent za sprečavanje nastanka infekcija.
U odbor za upravljanje otpadom može biti uključeno i drugo osoblje koje imenuje rukovodilac zdravstvene ustanove.
Odbor za upravljanje otpadom odgovoran je za upravljanje medicinskim otpadom u zdravstvenoj ustanovi u skladu sa ovim Pravilnikom.
Odbor za upravljanje otpadom sastaje se najmanje jedanput u šest mjeseci radi razmatranja primjene sistema za upravljanje medicinskim otpadom u skladu sa ovim Pravilnikom i preduzimanja potrebnih aktivnosti.
P a g e | 14
Član 9.
Odbor za upravljanje medicinskim otpadom ima slijededa ovlaštenja i odgovornosti:
identificirati i klasificirati sav medicinski otpad pripremiti plan upravljanja otpadom organizovati odlaganje otpada u posebne kontejnere i skladištenje u privremeni
skladišni prostor obezbijediti odgovarajude zbrinjavanje otpada organizovati zbrinjavanje otpada što bliže mjestu nastanka poduzimati najviše sigurnosne mjere u slučaju potrebe
VI. MEDICINSKI OTPAD U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA
Član 10.
Vrste medicinskog otpada koje se obavezno razdvajaju od opdeg otpada od momenta kad se proizvedu do momenta kad se proslijede ovlaštenom licu za prevoz, odlaganje, tretman ili obnavljanje medicinskog otpada, su:
oštrice, veoma infektivan otpad, ostali infektivni i potencijalno infektivni otpad, farmaceutski otpad, genotoksični otpad, amalgamski otpad iz stomatološke prakse, opasni hemijski otpad, ostali hemijski otpad.
Veoma infektivni otpad zahtijeva toplotnu ili hemijsku sterilizaciju u području gdje se otpad proizvodi prije nego što se isti pomiješa sa ostalim infektivnim otpadom.
Kategorije medicinskog otpada navedene u stavu 1. ovog člana potrebno je držati u kutijama ili ambalaži na kojoj su jasno navedene karakteristike i obilježja kategorija i koje pružaju odgovarajudu zaštitu za osobe iz medicinskih ustanova koje stupaju u kontakt prilikom rukovanja navedenom ambalažom.
Medicinski otpad koji se stvara u zdravstvenim ustanovama prevozi se na unaprijed utvrđenu lokaciju u sklopu zdravstvene ustanove prije odlaganja, transporta ili prenosa do ovlaštene osobe za navedene aktivnosti.
P a g e | 15
Lokacija iz stava 4. ovog člana mora biti zatvorena prostorija koja ispunjava slijedede uvjete:
da je pod nadzorom referenta za upravljanje otpadom; da je dovoljno prostrana za prijem maksimalno predviđene količine otpada različitih ka-
tegorija koje moraju biti razdvojeno skladištene; da je onemoguden fizički pristup neovlaštenim licima i štetočinama; da ima obezbijeđen odgovarajudi rashladni odjel za otpad koji zahtijeva skladištenje u
hladnim prostorijama; da je opremljena uređajima za gašenje požara i inertnim apsorbirajudim materijalom za
lokaliziranje eventualno prosutih tečnosti (hemikalija).
Ukoliko konačni tretman medicinskog otpada provodi sama zdravstvena ustanova u kojoj otpad nastaje, tretman se provodi u skladu sa uvjetima iz okolinske dozvole ili dozvole za upravljanje otpadom izdate ustanovi.
Član 11.
Plan upravljanja medicinskim otpadom sadrži:
opis različitih vrsta otpada u skladu sa kategorijama otpada koji se proizvodi u zdravstvenoj ustanovi;
listu dijelova zdravstvene ustanove u kojima može nastati medicinski otpad; za svaki dio ustanove, dati opis vrste medicinskog otpada a za svaku vrstu otpada naves-
ti procedure koje se trebaju slijediti u vezi sa:
a) detaljnim opisom kontejnera u koje de se odložiti otpad uključujudi materijal i boju kontejnera, poklopac i obilježja i
b) detaljima o odlaganju kontejnera u postrojenje za tretman medicinskog otpada unutar zdravstvene ustanove.
procedure premještanja otpada iz postrojenja za tretman do centralnog skladišta otpa-da;
procedure skladištenja u centralnom skladištu otpada; vanredne procedure u slučaju prosipanja otpada.
Član 12.
Rukovodilac zdravstvene ustanove dužan je da obezbijedi da svaki radnik zdravstvene ustanove bude uključen u program obuke sa ciljem podizanja svijesti o tretmanu medicinskog otpada, i upoznavanja sa principima i praksama sistema za upravljanje medicinskim otpadom u zdravstvenoj ustanovi.
P a g e | 16
VII. PRENOS MEDICINSKOG OTPADA NA TREDE LICE
Član 13.
Proizvođač ili vlasnik medicinskog otpada predaje otpad licu koje ima pribavljenu dozvolu za upravljanje otpadom ili okolinsku dozvolu.
Infektivni otpad se odlaže u crvenu burad, a ostali medicinski otpad iz čl.10. pakuje se u žutu burad. Crvena burad sa infektivnim i eventualno biološkim otpadom moraju biti u minusnom režimu. Na buradima je jasno istaknut znak opasnosti i imaju natpis "INFEKTIVNI OTPAD".
Član 14.
Predaja medicinskog otpada od strane proizvođača ili vlasnika medicinskog otpada vrši se u skladu sa Pravilnikom o prenosu obaveza sa proizvođača i prodavača na operatera sistema za upravljanje otpadom ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/05).
Član 15.
Nadzor nad provođenjem odredaba ovog Pravilnika vrši nadležni inspektor zdravlja.
VIII. UGOVORI O POVRATU LIJEKOVA
Član 16.
Rukovodilac zdravstvene ustanove dužan je da obezbijedi da se lijekovi nabavljaju putem ugovora kojim se dozvoljava povrat lijekova sa isteklim rokom upotrebe proizvođaču ili dostavljaču.
Način i postupak nabavljanja i povrata lijekova i sadržaj ugovora regulisat de se posebnim zakonom.
IX. ZAVRŠNE ODREDBE
Član 17.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
P a g e | 17
Tabela potrošnog materijala u JZU Dom Zdravlja Gračanica
Potrošnja godišnja Klasifikacija otpada
Lijekovi /Terapija. Pakovanje
Ventolin 20ml bočica 6 kom. Staklo/medicinski
Aqva injectione ampula 10 ml 250 kom. Staklo/medicinski
Lanibos 0,25mg/2ml 30 kom. Al/plastika/medicinski
Lidokain ampula 2% 2ml 50 kom. Staklo/medicinski
Mydriacyl ampula 0,5% 15ml 1 kom. Staklo/medicinski
Akineton ampula 5mg/1ml bočica 10 kom. Staklo/medicinski
Glucosum ampula 50% 10ml 66 kom. Staklo/medicinski
Tetrakain 0,5% kapi 10ml 3 kom. plastika/medicinski
Dalsy sirup 200 ml 4 kom. plastika/medicinski
Angised 100x0,5mg tab. 1 scatula Al/plastika/medicinski
Ranibos ampula 50mg/2ml 20 kom. Staklo/medicinski
Aqva injectione ampula 5ml 110 kom. Staklo/medicinski
Naklofen ampula 75mg/3ml 285 kom. Staklo/medicinski
Manitol 20% 250ml boca 11 kom. Staklo/medicinski
Dicynone ampula 250mg/2ml 20 kom. Staklo/medicinski
Lemod solu ampula 40mg/1ml 65 kom. Staklo/medicinski
Lemod solu ampula 20mg/1ml 60 kom. Staklo/medicinski
Bosalgin ampula 2,5g/5ml 295 kom. Staklo/medicinski
Bosaurin ampula 10mg/2ml 300 kom. Staklo/medicinski
Enterofuryl capsule 30x100mg 2 scatule Al/plastika/medicinski
Lidokain 2% andrenalin 2ml 460 kom. Staklo/medicinski
Plivacillia 800,000 I.J. 1650 kom. Staklo/medicinski
Edemid ampula 20mg/2ml 75 kom. Staklo/medicinski
Gentamicin ampula 120mg/2ml 65 kom. Staklo/medicinski
Gentamicin ampula 80mg/2ml 550 kom. Staklo/medicinski
Gentamicin ampula 40mg/2ml 65 kom. Staklo/medicinski
Synopen 20mg/2ml 55 kom. plastika/medicinski
Atropin sulfas ampula 1mg/1ml 5 kom. Staklo/medicinski
Dexathason ampula 4mg/1ml 85 kom. Staklo/medicinski
Haldol-depo ampula 50mg/1ml 15 kom. Staklo/medicinski
Moditen-depo ampula 25mg/1ml 85 kom. Staklo/medicinski
5% glukoza 500ml, boca 75 kom. Staklo/medicinski
Ringer-laktat 500ml,boca 37 kom. Staklo/medicinski
Fiziološka otopina 500ml,boca 95 kom. Staklo/medicinski
Argedin krema 1% 40 g 6 kom. Al/plastika/medicinski
Anatoxinum tetanicum 0,5ml doza 140 kom. Staklo/medicinski
Reglan ampula 10mg/2ml 66 kom. Staklo/medicinski
Adrenalin ampula 1mg/1ml 15 kom. Staklo/medicinski
Lekoptin ampula 5mg/2ml 15 kom. Staklo/medicinski
Aminophyllin ampula 250mg/10 ml 70 kom. Staklo/medicinski
P a g e | 18
Rytmonorm ampula 70mg/20ml 5 kom. Staklo/medicinski
Garamycin mast za oči 0,3% 3g 5 kom. Al/plastika/medicinski
Bivacyn mast 30 g 2 kom. Staklo/medicinski
Ergometrin ampula 0,2/1ml 10 kom. Staklo/medicinski
Fixir maš. Za rtg film 2x20 litara 1 pak. Hemijski otpad
Razvijač maš. Za rtg film 2x20 litara 1 pak. Hemijski otpad
Rtg film 35x43 cm 55 kom. plastika/medicinski
Rtg film 35x35 cm 458 kom. plastika/medicinski
Rtg film 30x40 cm 220 kom. plastika/medicinski
Rtg film 24x30 cm 220 kom. plastika/medicinski
Rtg film 18x24 cm 2100 kom. plastika/medicinski
Rtg film 3x4 cm denal 55 kom. plastika/medicinski
Mixobar 100% suspen. 5 litara 2 kom. Hemijski otpad
Termo papir „hellige“30 110x50mm 5 kom. Papir/medicinski
Termo papir„schiller“a1 90x90x400 9 kom. Papir/medicinski
Termo papir„mac 1200“ 210x295x150 2 kom. Papir/medicinski
Termo papir„cardiopan“ 49x20-531/cr 4 kom. Papir/medicinski
Papirni usnik za spirom. 75x26x24 110 kom. Papir/medicinski
Gel za ekg 1-2 litara Biljni/hemijski preparat
Gel za ultrazvuk 4-8 litara Biljni/hemijski preparat
Izosept 10% 100 ml otopina 13kom. Hemijski otpad
Bivacin posip sterilni 50g 2 kom. Hemijski otpad
96% etilni alkohol 28 litara Hemijski otpad
30% hidreogen-peroxid 1,65 litara Hemijski otpad
5% asepsol 2,8 litara Hemijski otpad
Izosan -g- 5,5 kg Hemijski otpad
Gaza vazelinska 7,5;10;15;25x10cm 35 kom. Medicinski otpad
Šprica 2ml 2200 kom. plastika/medicinski
Šprica 5ml 3300 kom. plastika/medicinski
Šprica 10ml 2200 kom. plastika/medicinski
Šprica 20ml 110 kom. plastika/medicinski
Igla 0,7x40mm 1100 kom. infektivni/medicinski
Igla 0,8x40mm 6600 kom. infektivni/medicinski
Igla 0,9x40mm 3300 kom. infektivni/medicinski
Igla 1,2x40mm 1100 kom. infektivni/medicinski
Igla 0,45x12mm 840 kom. infektivni/medicinski
Sterilne rukavice 7;7,5;8;8,5 110 kom. plastika/medicinski
Rukavice nesteri . latex S:M:L 1650 kom. plastika/medicinski
Sistemi za infuzuju Pak. 194 kom. plastika/medicinski
Drvena špatula 1200 kom. Drvo/medicinski
Šprica tuberculin 1ml 110 kom. plastika/medicinski
Pvc flakoni za feces 15ml 210 kom. plastika/medicinski
Pvc flakoni za sputum 30 ml 160 kom. plastika/medicinski
Foley kateteri 14;16;18;20;22 G 36 kom. plastika/medicinski
Gaza hidrofilna 100 mx80cm 20n 10 pak. Medicinski otpad
Skalpel hirurš. bez drža. 80 kom. Farmaceutski otpad
Softcat chrom 75 cm 0,5 pak. Farmaceutski otpad
P a g e | 19
Softcat chrom 2/0 75 cm 0,5 pak. Farmaceutski otpad
Dafilon BLUE 4/0 45 cm 0,5 pak. Farmaceutski otpad
Silcam black 3/0 75 cm 0,5 pak. Farmaceutski otpad
Silcam black 2/0 75 cm 0,5 pak. Farmaceutski otpad
Silcam black2 75 cm 0,5 pak. Farmaceutski otpad
Dijagnostičke test trake 100 testova 24 pak. Farmaceutski otpad
Ventolin sirup 150ml bočica 3 kom. plastika/medicinski
Reglan sirup 120ml bočica 3 kom. plastika/medicinski
Morphini chloridi amp. 20mg/1ml 20 kom. Staklo/medicinski
Diazepam mikroklizma 5mg 12 kom. plastika/medicinski
Calcium ampula 10ml 15 kom. Staklo/medicinski
Paracetamol sirup 100 ml 3 kom. plastika/medicinski
Avafortan ampula 5ml 20 kom. Staklo/medicinski
Phenobarbiton-natrium 220mg 5 kom. Farmaceutski otpad
I.V. Kanila Velič.(14,16,18,20,22,24G) 85 kom. plastika/medicinski
Bebi systemi Velič.(16,18,20,22,G) 30 kom. plastika/medicinski
Lidokain 2% I.V. 5ml. 10 kom. Staklo/medicinski
Zavoj 6cmx5m 90 kom. Medicinski otpad
Zavoj 8cmx5m 110 kom. Medicinski otpad
Zavoj 10cmx5m 60 kom. Medicinski otpad
Sanitetska vata 9,5 kg Medicinski otpad
Albuplasti 36 kom. Medicinski otpad
Aso - test - 100 testova 1 pak. Farmaceutski otpad
CT clean 500 ml boca 2 kom. Farmaceutski otpad
Bilirubin ukupni i direktni 2x100ml 2 pak. Farmaceutski otpad
Urea bertholet 2x100ml 2 pak. Farmaceutski otpad
Četkice za pranje pipeta, epruve-ta i ostalog labor. Posuđa
6 kom.
plastika/medicinski Farma-ceutski otpad
Holesterol 12x50ml,600 testova 1 pak. Farmaceutski otpad
Alkalna fosfataza 5x20 ml 1 pak. Farmaceutski otpad
Blood urea nitrogen 12x50ml 1 pak. Farmaceutski otpad
Kreatinin UV 2x100 ml 1 pak. Farmaceutski otpad
Kreatinin jaffe metoda 3x100ml 3 pak. Farmaceutski otpad
A.C.T pack 20 litara 2 pak. Farmaceutski otpad
Na. citrat otopina 3,8% Sterilna, 100 ml 5 pak. Farmaceutski otpad
Glukoza 4x250 ml,100 testova 1 pak. Farmaceutski otpad
Uric acid 10x10 100 testova 1 pak. Farmaceutski otpad
AST(GOT) 8x100ml ½ pak. Farmaceutski otpad
ALT(GPT) 8x100ml ½ pak. Farmaceutski otpad
Bilirubin DMSO 3x10ml 1 pak. Farmaceutski otpad
Fibrinogen test P.reagens 4x100 ml 1 pak. Farmaceutski otpad
Kontrolna krv 3x4,5ml ¼ pak. Farmaceutski otpad
Trigliceridi 12x50ml,600 testova ½ pak. Farmaceutski otpad
Atropin 1% k.z. oči 10ml, bočica 2 kom. plastika/medicinski
PVC urinske kese 150 kom. plastika/medicinski
P a g e | 20
OPASNOSTI I RIZICI VEZANI ZA NE ADEKVATNO UPRAVLJANJE MEDICINSKIM OTPADOM
Neadekvatno upravljanje opasnim medicinskim otpadom, počev od rukovanja unutar ustanova
koje pružaju medicinske ili veterinarske usluge pa do konačnog zbrinjavanja, predstavlja veoma
visok rizik kako za zdravlje osoblja, pacijenata, tako i uopšte za životnu sredinu.
Medicinski otpad predstavlja rizik za:
zdravstvene radnike (doktore, medicinske sestre-tehničare, pomodno medicinsko
osoblje, farmaceute, osoblje za održavanje zdravstvenih ustanova),
pacijente u zdravstvenim ustanovama ili pacijente kojima se pruža kudna njega,
posjetioce zdravstvenih ustanova,
radnike zadužene za propratne aktivnosti,
širu javnost-ako infektivni ili toksični otpad dospije u vodovodni sistem, ili ako životinje
ili štetočine dođu u kontakt sa infektivnim otpadom i na taj način prenesu zaraze na širu
javnost.
Kontakt sa medicinskim infektivnim otpadom može prouzrokovati povrede ili oboljenja kod ljudi
i životinja a loš tretman, skladištenje i odlaganje infektivnog otpada može izazvati zagađenje tla,
vazduha i vode.
Smatra se daje 40% otpada proizvedenog u Domu Zdravlja u stvari infektivan otpad.
Rizici od opasnog medicinskog otpada su:
infektivne bolesti (AIDS, hepatitis B i C, crijevne infekcije, respiratorne infekcije, infekcije
krvi, kožne infekcije),
efekti radioaktivnih supstanci (kancerogeni, mutageni, teratogeni)
intoksikacija.
Vrste medicinskog otpada, način infekcije i bolesti uzrokovane neadekvatnim upravljanjem
medicinskim otpadom prikazane su tabeli 2.
P a g e | 21
Tabela 2.Vrsta meddicinskog otpada, način infekcije i bolesti uzrokovane neadekvatnim
upravljanjem medicinskim otpadom
Otpad Način infekcije Bolesti
Feces Fekalno-oralne-crijevne, hrana, voda, insekti, zagađene ruke
Salmenollosis, shigelosis-dizenterija, hepatitis A, enterokolitisi(virusni i bakterijski), parazitarna oboljenja
Sputum prašina Respiratorne-kapljične TBC, pneumonije(virusne i bakterijske)
Krv i tjelesne tečnosti Sistemi za infuziju, transfuziju, povrede kože i sluzokože, sviježe zagađeni otpad
SIDA-AIDS, HEPATITIS B I C, LUES-sifilis
Gnoj Kontakt hrana Kožne infekcije, toxiinfectio alim
Genitalni sekret Kontakt sa svježe zagađenim otpadom
Herpes genitalis, candidiasis, clamidiasis, AIDS
Likvor Šprice, posude, igle Meningitis(virusni i bakterijski)
Urin Kontaminirani predmeti voda, hrana
Urinarne infekcije
Oštrice Povređivanje Hepatitis B i C, SIDA –AIDS, piodermije
Nezaštideni i mješoviti medicinski otpad
Muhe, žohari, pacovi, ptice, psi i mačke lutliceI
Crijevne infekcije, povrede i infekcije
MJERE PREDOSTROŽNOSTI U CILJU IZBIJEGAVANJA RIZIKA
Upoznati se sa pravilima odlaganja medicinskog otpada,
razvrstati otpad prema izvoru i načinu nastanka,
sortirati otpad na mjestu njegovog nastanka,
koristiti zaštitnu opremu,
zatvoriti ambalažu(vrede, boce, kontejnere) čim se napune otpadom,
pažljivo transportovati medicinski otpad do mjesta odlaganja,
ambalaža mora biti vidno označena,
prati ruke poslije kontakta sa medicinskim otpadom.
PREPORUKE ZA UPRAVLJANJE MEDICINSKIM OTPADOM
Potrebna su poboljšanja u svim oblicima upravljanja medicinskim otpadom. Međutim zbog
skromnih finansijskih sredstava, promijene se mogu uvoditi samo postepeno. Riješavanje
P a g e | 22
sadašnjih problema i uklanjanje nedostataka se mora provesti hitno, u nastojanju da se društvu
omogudi odgovarajudi nivo zaštite životne sredine. To znači da se akcije moraju poduzimati
brzo, a to se može ostvariti jedino uz punu podršku i sudjelovanje svih strana, od ministarstva
zdravlja, do nivoa službe tretmana i odlaganja. Očito je da de biti potrebno neko vrijeme za
pokretanje poboljšanja u upravljanju, praksi koja se provodi u postojedim objektima, a posebno
de dugotrajno biti približavanje standardima EU bududi da trenutno gotovo da i ne postoji
sistem, a promijene se mogu uvesti tek postepeno ili pristupom korak po korak. Jasno jeda je
ukupna količina medicinskog otpada koji se stvara u pojedinoj zdravstvenoj ustanovi (čak i kod
najvedih bolnica) premala za podršku ekonomičnog razvoja velikih objekata za tretman otpada
u svakoj ustanovi. Zbog toga de bliska saradnja između mnogih ustanova, kao i korištenje
zajedničkih objekata, biti od presudne važnosti u dugoročnom razdoblju. Zbog opasnosti koje
donosi medicinski otpad, tablica vremenskih rokova za primjenu poboljšanja je izmjenjena u
odnosu na sve druge tehničke izvještaje, pa dugoročno razdoblje znači 10 god.Kratkoročna
poboljšanja (3 god) su hitno potrebna kao prvi korak. Iako nijedno od njih nede zahtijevati velika
ulaganja, bide potrebna tehnička podrška za promjene upravljanja i finansiranja. Regionalni
objekti za medicinski otpad (kojima se služi stanovništvo definisanog područja koje se satoji od
više opština) i zajedničko upravljanje pružanjem usluga moraju se uspostaviti do kraja
srednjoročnog strateškog razdoblja (6 god).
STRUKTURA UPRAVLJANJA MEDICINSKIM OTPADOM U DOMU ZDRAVLJA
Generalno, upravljanje opasnim otpadom, a u okviru toga i opasnim medicinskim otpadom
zahtijeva pažljivo planiranje. Plan treba da sadrži jasno podijeljene nadležnosti uz obavezno
imenovanje referenta za upravljanje otpadom koji de koordinirati rad svih osoba uključenih u
proces upravljanja otpadom.
Dobro upravljanje medicinskim otpadom zahtijeva :
tim za upravljanje otpadom koji ozbiljno shvata svoju ulogu
dobru administraciju,
pažljivo planiranje,
dobru organizaciju,
funkcionalno zakonodavstvo,
adekvatno finansiranje,
kontinuirana edukacija svih zaposlenih.
Slika. 1 struktura upravljanja
medicinskim otpadom u domu zdravlja
prema svjetskoj zdravstvenoj
organizaciji (WHO)
P a g e | 23
ODLAGANJE I TRETMAN MEDICINSKOG OTPADA U DOMU ZDRAVLJA
Praksa odlaganja medicinskog otpada u domu zdravlja Gračanica je pokazala da se primjenjuje
praksa odvajanja oštrih predmeta –igala koje se odlažu u iskorištene staklene boce od 500 ml
(boce od NACL, GLUKOZE, RINGER LAKTATA itd), u koje se pretežno sipa oko 300 ml ASEPSOLA.
Nakon što se popuni boca se zatvori flasterom ili na neki drugi neadekvatan način i odlaže
zajedno sa ostalim otpadom u krugu JZU DZ Gračanica, nakon popunjavanja prijemnika-
kontejnera sav medicinski otpad se transportuje na lokalnu deponiju.
Sve sektorske ambulante i SHMP posjeduju prenosni aparat GIMA SECURETY SYSTEM DESTROY
NEEDL za spaljivanje igala nakon čega sav otpad koji nastaje može se bez ikakvih naknadnih
tretmana odlagati kao komunalni otpad na javnu deponiju.
Sav patogeni otpad koji nastaje u JZU Dom Zdravlja se bez predhodne obrade ispušta u
kanalizaciju.
Trenutno stanje upravljanja medicinskim otpadom
Higijenski standard rukovanja otpadom unutar zdravstvene ustanove I ambulanti koje smo posjetili, nizak je, u poređenju sa međunarodnim standardima i stanje je veoma zabrinjavajude; • Otpad iz laboratorije se ne sakupljaju u adekvatnim posudama za jednokratnu upotrebu, kao
što su kese ili kontejneri ved ide direktno u kante za smede ili upotrijebljene kartonske kutije, bez plastičnih kesa unutar kutija, koje bi spriječile kontaminaciju prostora,
• Zbog nedostatka propisa i kontrole opasnog infektivnog otpada, odlaže se zajedno sa običnim
otpadom. Nema odvajanja otpada u zdravstvenim ambulantama -ustanovama, a jedino šprice I ostali medicinski otpad se odvajaju od igala(oštri predmeti) na mjestu nastanka
• Rukovanje radioaktivnim otpadom iz medicinskih službi ne obavlja se na bezbjedan i propisan način, ved se ispušta u kanalizaciju,
• Nedostatak obrazovanja i obučenosti osoblja o bezbjednom i higijenskom rukovanju
otpadom. Osim toga, prilikom upravljanja otpadom izvan zdravstvenih ustanova, mogu se identifikovati sljededi rizici po zdravlje: • Zbog nedostatka identifikacije infektivnog i opasnog otpada uz pomod kesa različite boje ili sa
različitim oznakama (naljepnicama), prevoz otpada i kadar koji vrši odlaganje otpada, ne može da identifikuje infektivne i opasne frakcije, zbog čega su izloženi riziku kontaminacije
oštrim predmetima,
P a g e | 24
• Infektivni i opasni otpad ne skladišti se na odgovarajudim mjestima, gdje bi jedino ovlaštena lica imala pristup. Prolaznici, djeca koja se igraju, sakupljači otpadaka i životinje mogu dodi u dodir sa opasnim predmetima, • Neprihvatljiv prevoz specijalnog zdravstvenog otpada predstavlja ozbiljnu prijetnju za zdravlje stanovništva, • Nepravilno rukovanje i odlaganje specijalnog zdravstvenog otpada na deponijama ugrožava zaposlene koji rukuju njime i životnu sredinu, • Iz istih razloga, ljude koji na deponiji pretražuju otpad su, takođe, izloženi ekstremnom riziku infekcije. Ukratko, infektivni i opasni otpad, sakupljaju se, odvoze i odlažu zajedno sa komunalnim otpadom, izlažudi ga na taj način neovlaštenim licima, skupljačima otpada i životinjama u kontejnerima i na deponiji. Na slikama je prikazana sadašnja praksa, načini transportovanja i metode upravljanja
medicinskim otpadom u pojedinim ambulantama i samom domu zdravlja.
Slika.2 JZU Dom zdravlja GRAČANICA
Slika.3 Odvajanje oštrih predmeta u laboratoriji
Slika.4 Odvajanje oštrih predmeta(igala) u porodičnoj
ambulanti
P a g e | 25
Slika.6Odlaganje ostalog medicinskog otpada u ne adekvatnim
uslovima u prostorijama porodičnih ambulanti
Slika.5
Odlaganje amalgam plombe u stomatološkoj Slika.7
službi, odlaganje šprica i igala u pvc kanister(bez
odvajanja) Slika.8
Slika.9 Cijelokupan prikazan način odlaganja
medicinskog otpada,oštrih predmeta završava
na kontejneru sa slike, koji se transportuje sa
transportnim sredstvom koje je ne uslovno za
odvoz medicinskog otpada na lokalnu Deponiju,
koji se ne zbrinjava na propisan način, od samog
nastanka pa do deponovanja.
P a g e | 26
PRIKAZ SIGURNOG NAČINA ZBRINJAVANJA I ODLAGANJA OŠTROG MEDICINSKOG OTPADA U JZU DOM ZDRAVLJA GRAČANICA Odlaganje oštrih predmeta u sigurne
kutije/kontejnere
(higijensko-epidemiološka služba i služba hitne
medicinske pomodi i sektorske,terenske ambulante)
Slika.10
Slika.11 Praktičan primjer gima systema spaljivanja igala
Slika.12 Slika.13 ostatak medicinskog
oštrog infektivnog predmeta,otpada nakon tretmana needl destroy
Slika.14 Gima
security system
sa obrazloženjem
P a g e | 27
DEPONIJA
Slika.15 Odlaganje medicinskog otpada zajedno sa komunalnim otpadom na lokalnu deponiju
Slika.16 Odložen medicinski otpad na deponiji
P a g e | 28
PRIJEDLOG RUKOVANJA MEDICINSKIM OTPADOM
SKLADIŠTENJE I TRANSPORT
Upravljanje medicinskim otpadom je osnovni sistematski problem koji obično počinje u
zdravstvenim ambulantama i čekaonicama. On uključuje higijensko uklanjanje i odlaganje
otpada što je mogude ekonomičnijim metodama koje u svakom stadiju minimiziraju rizik po
zdravlje i životnu sredinu. Rukovanje se može definisati kao veza između pakovanja, skladištenja
i transporta.
RAZDVAJANJE I SKLADIŠTENJE MEDICINSKOG OTPADA
Opšti otpad ne zahtijeva nikave specijalne mjere i njime se može pouzdano rukovati na isti
način kao i sa komunalnim otpadom. Reciklažu treba primjenjivati kad god je to mogude. Papir,
staklo, metal i plastika semogu prodavati u zavisnosti od lokalnih uslova.Veliki kontejneri koji se
koriste za opšti otpad treba da budu zaštideni od curenja, glodara i pasa.
Oštri instrumenti treba da budu upakovani u kontejnere zaštidene od proboja označene kao
opasan otpad. Patološki infektivni otpad mora biti odvojen (slika 1.1 i 1.2) Visoko rizični
infektivni otpad treba odmah da bude autoklaviran ,ukoliko je mogude odmah na izvoru, da bi
se smanjio rizik po osoblje i pacijente, prije pakovanja za tretman i odlaganje.
Slika 1.1kontejner i kesa za odlaganje patološkog otpada
Sudovi pod pritiskom kao što su aerosol posude, ne smiju se odlagati sa otpadom za slanje na
insineraciju.
Razdvojeni otpad treba staviti u vrede za jednokratnu upotrebu zaštidene od vlage, obješene na
specijalne držače ili smiještene u plastične ili metalne kontejnere. Vrede treba da su čvrste kako
P a g e | 29
bi izdržale mehanička oštedenja i treba da budu punjena do dvije tredine zapremine kako bi
se lako i sigurno mogle zatvoriti. Vrede ili kontejnere u boji treba koristiti kako bi identifikacija
patološkog i infektivnog otpada bila uočljivija, i treba ih označiti odgovarajudim simbolima.
Kontejneri se moraju zapečatiti prije transporta i moraju biti kompatibilni sa odabranim
postupkom tretmana i odlaganja.
Slika 1.2 Laboratorijski kontejner za infektivni otpad
Na slikama 1.3 i1.4 su prikazani razni oblici kontejnera za medicinski otpad. Ukoliko se
upotrebljavaju vrede za autoklaviranje, one moraju da omogude prolaz pare i sterilizaciju.
Slika 1.3 Plastični kontejner za oštre predmete
P a g e | 30
Slika 1.4 Različiti oblici kontejnera za medicinski otpad
Radioaktivni otpad mora biti propisno označen i može biti odložen do odgovarajudeg vremena
poluraspada.
Razdvajanje medicinskog otpada na izvoru nastanka je prvenstveno briga medicinskog osoblja, i
osnova za pouzdano i sigurno upravljanje medicinskim otpadom. Razdvajanje može značajno
smanjiti količinu medicinskog otpada koji zahtijeva specijalizovani tretman. Dabi odvojeno
sakupljanje bilo mogude, medicinsko osoblje na svim nivoima, a posebno medicinske sestre,
pomodno osoblje i čistačice, treba da budu obučeni za razdvajanje otpada koji proizvode.U
svim ambulantama gdje nastaje madicinski otpad neophodno je da se postave odvojene kante
sa vredama u boji ili kontejneri koji su označeni prema vrstama otpada koji se u njih odlaže.
Neophodno je razdvajanje otpada nastalog u zdravstvenim ustanovama. Komunalni otpad se
uklanja kao i otpad iz domadinstava, medicinski otpad se prikuplja u crvenim ili žutim vredama
koje su od punije plastike otporne na kidanje i cijepanje. Otpornost ovih vreda je od velikog
značaja zbog manipulacije. Igle i oštri predmeti se prvo stavljaju u kartonske kutije pa onda u
označene vrede. Kontejneri sa crvenim ili žutim vredama se transportuju do insineratora.
Plastični ili metalni kontejneri kao i kante poslije svakog pražnjenja moraju se prati i
dezinfikovati.Vrede i kontejneri treba da se prazne kad se napune do ¾ njihove
zapremine.
Razdvajanje medicinskog otpada podrazumijeva sistematski pristup u svim zdravstvenim
ustanovama. Značaj pravilnog postupanja sa ovom vrstom opasnog otpada naglo raste
poslednjih godina zbog pojave i širenja infektivnih oboljenja kao izbog prisustva teških i
toksičnih metala i organskih jedinjenja koja su toksična, mutagena, teratogena i kancerogena.
P a g e | 31
TRANSPORT MEDICINSKOG OTPADA
Kako interni tako i spoljni transport otpada treba razmatrati kao dio sveobuhvatnog sistema
upravljnja otpadom u svim zdravstvenim ustanovama.Interno, otpad se transportuje od svog
početnog mjesta sakupljanja do mjesta za sakupljanje – priručnog skladišta na adekvatan
način.U nekim zdravstvenim ustanovama za transport otpada se primjenjuje sistem
pneumatskog transporta. I ako ovaj način redukuje potrebu za manuelnim rukovanjem sa
otpadom, on povedava higijensko tehničke probleme. Ovaj način uvođenja zahtijeva veoma
pažljivo razmatranje, bez obzira na faktor troškova, i smatra se da nije pogodan za rukovanje
patološkim i infektivnim otpadom .Spoljni transport otpada nebi trebao dapredstavlja rizik za
zdravlje stanovništva ukoliko je tretiran na odgovarajudi način.Kada se transportuje opasni
otpad, sadržaj svih kontejnera i njihova potencijalna opasnost treba da budu identifikovani u
dokumentima koji prate vozilo.Vozila za transport teba da su zatvorena da su obezbjeđena od
curenja i moraju se redovno čistiti, prati i dezinfikovati poslije svake upotrebe. Transport se
obavlja za to u posebnim specijalizovanim kamionima(slika 1.5)
Slika 1.5 vozilo za transport medicinskog otpada
POUZDANO RUKOVANJA I SMIJEŠTAJ MEDICINSKOG OTPADA
Zdravstveno osoblje koje se bavi čišdenjem treba da bude informisano o potencijalnom riziku od
rukovanja otpadom. Ono treba da bude educirano za postupke pouzdanog rukovanja i
treba da nose zaštitnu odjedu i rukavice. Otpad treba sakupljati dnevno. Kontejneri sa
opasnim medicinskim otpadom treba da budu zapečadeni prije utovara na kamione za njihov
transport. Vrede i kontejneri sa opasnim otpadom treba da budu označeni sa adresom
proizvođača i kategorijom otpada. Iz sigurnosnih razloga preporučuje se da ustanove koje
primjenjuju minimalni program upravljanja otpadom, u oblastima bez adekvatnog postrojenja
P a g e | 32
za tretman treba da odlažu opasan medicinski otpad unutar svog prostora. Rukovanje smiještaj
i transport hemijskog otpada zahtijeva specijalne mjere ne samo zbog rizika po zdravlja unutar
ustanova ved i zbog potencijalne opasnosti po životnu sredinu za vrijeme spoljašnjeg transporta
i odlaganja.
Problem se može umanjiti pomodu redukovanja, držanja malih zaliha hemikalija i zamjenom
opasnih hemikalija manje opasnim gdje god je to, mogude. Prvi korak u upravljanju hemijskim
otpadom treba da bude odvajanje opasnih otpadnih hemikalija od onih koje nisu opasne. Ovaj
otpad treba biti odložen u kontejnere zaštidene od curenja, označene kako bi bila moguda
identifikacija sadržaja i smješteni u skladu sa vrstom. Hemijski otpad treba reciklirati kad god je
to mogude. U cilju lične zaštite osoblja koje rukuje opasnim otpadom, sve nove prakse moraju
nastojati smanjiti lično rukovanje kontejnerima medicinskog otpada na najmanju mogudu
mjeru. Tamo gdje se mora rukovati manjim količinama otpada, to treba da radi obučeno osoblje
koje de nositi prikladnu zaštitnu odjedu. Svi kontejneri moraju da budu nepromočivi kako bi se
spriječilo bio-aerosolno ispuštanje te zbog kasnijeg čišdenja.
Vozila koja se koriste za transport otpada se nikad nesmiju ostavljati, niko od zaposlenih ne
deponiji nesmije imati pristup do radnog područja deponovanja otpada. Samo mehanički pogon
projektovan za stavljanje, sabijanje i prekrivanje otpada smije imati direktan kontakt sa
otpadom. Sabijanje medicinskog otpada u standardnim vozilima za sakupljanje otpada se ne
dozvoljava. Frekvencija skupljanja de ovisiti o volumenu proizvedenog opasnog otpada i može
biti do jednom mjesečno. Hladnjače za čuvanje i sakupljanje, kojima rukuje obučeno osoblje,
minimizirati de mogudnost negativnog uticaja na zdravlja medicinskog osoblja i zaposlenih na
sakupljanju otpada. Spaljivanje medicinskog otpada u insineratorima, u svijetu, je priznat kao
najpovoljniji metod konačnog zbrinjavanja ove vrste opasnog otpada. Ovaj način uklanjanja
medicinskog otpada ima nekoliko pozitivnih efekata kao što su uništavanje patogenih
mikroorganizam i njihovih spora čime se smanjuje zapremina za 90% .Dobijena energija se
može upotrebiti za zagrijavanje. Njaznačajniji problemi koji se javljaju spaljivanjem medicinskog
otpada u insineratoru su povedana emisija štetnih materija u vasduhu i odlaganje pepela koji
ima svojstva opasnog otpada. Da bi se smanjila emisija štetnih materija u vazduhu pri
insineraciji neophodno je ugraditi filter kako bi se smanjila emisija štetnih gasova. U svijetu naj
savremeniji postupak za uklanjanje opasnog medicinskog otpada spaljivanjem je spaljivanje
plazma postupkom. Kod nas je uobičajen način odlaganja na deponije, pri čemu se pokriva
slojem zemlje kako bi se održali kakvi takvi sanitarni uslovi.
P a g e | 33
MINIMIZACIJA I RECIKLAŽA MEDICINSKOG OTPADA
Znaačajna redukcija otpada stvorenog u zdravstvenim ustanovama i istraživačkim
organizacijama može biti podstaknuta implementacijom određene politike i prakse, uključujudi
sledede:
Redukcija na izvoru, podrazumjeva ograničenje nabavke materijala, zamjena za one koji
ostavljaju manje medicinskog otpada,
Reciklabilni proizvodi, upotreba materijala koji mogu da se recikliraju na licu mjestu ili
na nekom drugom mjestu,
Dobra praksa upravljanja i kontrole, posebno se odnosi na nabavku i upotrebu
hemikalija i lijekova,
Razdvajanje otpada, pažljivo razdvajanje otpada prema kategorijama je od velike
važnosti za minimizaciju opasnog medicinskog otpada.
Minimizacija otpada je jako važna jer smanjuje rizik i troškove njegovog odlaganja. Svi
zdravstveni radnici imaju izuzetnu ulogu u ovom procesu i stoga treba da budu obučeni za
minimizaciju otpada i upravljanja opasnim materijama. Zato su službe snabdijevanja jako važne.
Treba uvesti politiku malih poruđžbina i sa mogudnošdu vradanja lijekova isteklog roka
proizvođaču na daljni tretman. Određeni tipovi kontejnera mogu biti ponovno upotrebljeni ako
se omogudi njihovo pranje i dezinfekcija. Reciklaža materijala kao što su metali, staklo, papir i
plastika može donijeti uštede medicinskim ustanovama kroz redukciju troškova odlaganja ili
kroz pladanje kompanija za reciklažu.
Kada se govori o reciklaži, mogude je reciklirati slededi hemijski otpad iz zdravstvenih ustanova i
to:
1. Neiskorištene opasne hemikalije – reagensi u orginalnom pakovanju koji nisu potrebni
mogu se ustupiti ili prodati drugoj medicinskoj ustanovi.
2. Redestilacija rastvarača-upotrebljeni rastvarači kao što su aceton, toluol i neki alkoholi
redestilacijom se mogu ponovo upotrjebiti.
3. Neki zapaljivi organski rastvarači mogu se upotrjebiti kao gorivo kada se pomješaju sa
drugim gorivom, ukoliko nisu visokotoksični ili daju toksične produkte sagorjevanja,
4. Reciklaža hromne kiseline-otpadna hromna kiselina koja se koristi za čišdenje
laboratorijskog stakla se može reciklirati za izdvajanje hroma.
5. Iskorištenje žive –s obzirom da se živa nesmije spaljivati jer stvara otrovne pare, s toga
se otpadna živa iz termometara, manometara i druge opreme, treba sakupljati na
siguran i pouzdan način a zatim prodati organizaciji koja se bavi komercijalnom
reciklažom.
P a g e | 34
6. Rastvori za razvijanje iz radioloških odijeljenja sadrže značajne količine srebra koje se
može odvojiti elektroničnom opremom,
7. Istrošene baterije kao što su živine, nikl-kadmijumske i olovne, mogu biti prodate za
iskorištenje navedenih materijala,
8. Otpadna ulja za podmazivanje mogu se prodati za prečišdavanje.
METODE TRETMANA MEDICINSKOG OTPADA
INSINERACIJA
Insineracija je proces tretmana medicinskog otpada spaljivanjem na visokim temperaturama
proizvodedi gasove sagorijevanja i negorivi ostatak.Izlazni gasovi dimnjakom se direktno vode u
vazduh poslije tretmana u uređaju za kontrolu zagađenja vazduha. Nesagorivi ostatak se
sakuplja i deponuje na komunalnu deponiju. Insineratori značajno smanjuju zapreminu čvrstog
otpada i redukuju broj mikroorganizama u otpadu. Svi tipovi medicinskog otpada mogu biti
tretirani u insineratoru. Za spaljivanje radioaktivnog otpada niske radioaktivnosti, opasnog ili
citostatičnog otpada potrebne su posebne dozvole.
TIPOVI INSINERATORA
Plazma tehnologija
Njanovije riješenje, korištenja plazma tehnologije, nesamo da potpuno uništava infektivne
organske materije, nego proizvodi gorivi gas za grijanje ili kondiciranje vazduha. Vedina
medicinskih ustanova nema dovoljnu količinu infektivnog otpada da bi se ekonomično
poslovalo. Ostatak od sagorijevanja otpada se topi, tako da se dobija staklasta supstanca koja se
može prodati kao agregat za građevinarstvo.
Plazma proces funkcioniše tako što se otpad dovodi u kontakt sa gasom koji je doveden u
plazma stanje putem električnog pražnjenja. Plazma gorionik funkcioniše kao jedna elektroda
dok centralni dio dna reaktora funkcioniše kao druga elektroda. Električno pražnjenje između
dvije elektrode uzrokuje da temperatura plazme dostiže 5000°C. Gas se uvodi u središnji dio i
biva jonizovan. Molekuli jonizovanog gasa prenose energiju na otpad uzrokujudi njegovu
pirolizu. S obzirom da je proces pirolitički, veličina opreme je mala u odnosu na kapacitet
postrojenja. Ove karakteristike čine postrojenje atraktivnim za upotrebu kao mobilne jedinice.
Ostatci sagorijevanja su emisija izlaznih gasova, kiseli gasovi u skruberu i komponente pepela u
vodi iz skrubera. Prednost ovakvog sistema da može uništiti nesagoriva jedinjenja i da sam
proces traje izuzetno kratko. Ovaj proces se primjenjuje za tečan organski otpad i fino
dispergovane fluidne muljeve. Posebno primjenjiv za tretman tečnog otpada sa visokim
P a g e | 35
sadržajem flora, pesticida, polihlorovani bifenila i otpad koji sadrži dioksine. Postoje još
višekomorni insinerator za patološki otpad, rotacione pedi, jednokomorni insinerator sa
statičkom rešetkom.
Hemijska dezinfekcija
Za tretman medicinskog otpada, hemijska dezinfekcija se može koristiti posebno ili u konbinaciji
sa inkapsulacijom ili mehaničkom destrukcijom. Efekat hemijske dezinfekcije zavisi od
karakteristika hemikalija, vremena kontakta sa otpadom kao i karakteristika otpada koji se
tretira. Hemijska dezinfekcija se obično primjenjuje kod tehnologija tretmana na licu mjesta.
Hemijski tretman se primjenjuje u malim zdravstvenim ustanovama za tretiranje medicinskog
otpada prije odlaganja na deponiju. Otpad kao što su špricevi i štapidi za grlo, dodaju se u toku
radnog dana u kontejner sa hemijskim rastvorom koji održava otpad neinfektivnim. Na kraju
radnog dana tečnost se baca u kanalizaciju, a čvrsti predmeti se odlažu na deponiju. Hemijska
dezinfekcija je pogodna za sav medicinski otpad, izuzev za velike ili prepoznatljive dijelove tijela,
životinjske leševe, radioaktivni otpad i citotoksični otpad.
Cilj hemijske dezinfekcije je da smanji infektivnost otpada. Hemijski agens koji se najčešde
upotrebljava je natrijum – hipohlorit. On je jeftin za primjenu i zbog toga je najčešde
upotrijebljen hemijski mikrobiološki agens za tretman medicinskog otpada.
Autoklaviranje
Autoklaviranje parom se široko primjenjuje za tretman medicinskog otpada, izvodi se
autoklaviranjem. Ovaj proces koji kombinuje efekat toplote, povedanog pritiska i vlage za
deaktivaciju mikroorganizama, upotrebljava se za sterilizaciju medicinskih instrumenata i
tretman medicinskog otpada u laborato rijama i bolnicama ved duži niz godina. Autoklaviranje
se primjenjuje samo kod visoko infektivnog otpada, kao što su mikrobiološke kulture, i oštri
predmeti. Faktori koji utiču na efikasnost autoklaviranja medicinskog otpada parom su oni koji
utiču na temperaturu unutar otpada, penetraciju pare kroz otpad i vrijeme tretmana.
Ovi faktori uključuju;
temperatura i pritisak postignutu u autoklavu
količina otpada u autoklavu,
sastav otpada u autoklavu,
pakovanje otpada za tretman,
penetraciju pare kroz otpad.
P a g e | 36
Ispuštanje tečnog otpada u kanalizaciju
Ispuštanje otpada u kanalizaciju je jedan od načina za smanjenje količine medicinskog otpada
koji treba transportovati do postrojenja za tretman ili na mjesto odlaganja. Ova metoda se
najčešde upotrebljava za krv i tjelesne tečnosti, za mljevene patološke predmete, dijalizate i
neke od labaratorijskih tečnosti. Ispuštanje tečnog medicinskog otpada u kanalizacioni sistem
može se obavljati samo kada se kanalizacioni otpad tretira, a postrojenje za tretman održava
otpad neinfektivnim, to znači da tek tada možemo ispustiti tečni medicinski otpad u
kanalizaciju.
Odlaganje na deponiju
Odlaganje na deponiju se koristi za konačno odlaganje mnogih tipova čvrstog medicinskog
otpada, uključujudi tretirano stakleno posuđe, oštre predmete u kontejnerima, zapakovane
životinjske leševe, pepeo iz insineratora i tretirane spakovane mikrobiološke kulture i otpad.
Otvoreno deponovanje je zabranjeno zbog rizika od izloženosti ljudi i životinja koji preturaju
ručno po deponiji, kao i zbog potencijalne kontaminacije vode i vazduha.
Inkapsulacija
Ona se preporučuje kao najlakša tehnologija za pouzdano odlaganje oštrih predmeta. Oštri
predmeti se sakupljaju u kontejnerima otpornim na probijanje i zaštideni od procurivanja
(polietilen ili metal). Kad se kontejner napuni do ¾ zalije se cementnim maltarom, plastičnom
pjenom ili glinom tako da se kontejner potpuno napuni. Kad se ovaj materijal osuši kontejner se
zapečati i može se deponovati, skladištiti ili zakopati. Inkapsulirati se mogu i lijekovi sa isteklim
rokom. Ovakav postupak nije preporučljiv za infektivni otpad koji ne sadrži oštre predmete.
PREPORUKE ZA UPRAVLJANJE MEDICINSKIM OTPADOM
Sakupljanje podataka
Za upravljanje medicinskim otpadom od velike važnosti je vođenje podataka o nastalom
otpadu. Zaposleni u zdravstvenim ustanovima, kao što moraju poštovati procedure oko
odvajanja, odlaganja, skladištenja tako i procedure evidencije volumena medicinskog otpada.
Takvi podaci de biti od važnosti za podršku troškovnika za svaku zdravstvenu ustanovu. Zbog
toga postoji potreba za detaljnim podacima o tipovima i masi stvorenog medicinskog otpada
kako bi se planski pristupilo strateškom riješavanju opasnog medicinskog otpada na nivou FBIH.
P a g e | 37
Podaci moraju biti dostupni ministarstvu zdravlja i ministarstvu zdravlja životne sredine, kako bi
im se omogudilo da procjene finansijske i tehničke potrebe upravljanja ovom vrstom otpada.
Institucionalni zahtjevi
Ozbiljni nedostatci koji postoje u institucionalnim strukturama i potrebnim administrativnim
upravljanjem medicinskim otpadom, od izvora otpada do odlaganja mogu se grupisati u:
1. Nedostatak razumjevanja i svijesti ljudi na svim nivoima sa važnim nadležnostima za
upravljanjem medicinskim otpadom.
2. Nedostatak finansijskih sredstava za poboljšanje upravljanja.
Uprava svake zdravstvene ustanove treba da odredi nadležnosti za interno upravljanje svim
tipovima medicinskog otpada i donošenje procedura o upravljanju medicinskim otpadom.
Osoblje nadležno za rukovanje otpadom (medicinske sestre, čistačice i drugo) moraju imati
jasne informacije o zahtjevima za rukovanje i interno odlaganje otpada, kako bi se osiguralo
razdvajanje otpada na izvoru. Nadgledanje, razdvajanje otpada je u nadležnosti zdravstvene
ustanove, a rukovodilac zdravstvene ustanove treba da odredi osobu koja de taj posao obavljati.
Institucionalne promjene de stvoriti osnovni okvir na kojem de se graditi dugoročnija upravna
struktura, koja bi trebala podržavati održivi sistem upravljanja medicinskim otpadom uz
korištenje sofisticiranije prakse, koji se mora uvesti tokom dugoročnog razdoblja. Glavni zahtjev
za promjenom zasniva se na razvoju centralnih objekata za tretman medicinskog otpada
lociranih u glavnim bolnicama ili u njihvoj blizini. Ovim objektima bi upravljala specijalizovana
kompanija za tretman i služit de velikom broju medicinskih subjekata uz redovan transfer
medicinskog otpada od objekata do centralnog objekta za tretman.
Sakupljanje i skladištenje medicinskog otpada
Da bi se ispoštovali osnovni postulati upravljanja opasnim – infektivnim otpadom neophodno je
vršiti primarnu selekciju infektivnog od ostalog otpada, na svim mjestima nastanka (abulante,
labaratorije i sl.). Infektivni otpad se prikuplja u crvenim vredama najčešde izrađenim od punije
plastike otporne na kidanje i cijepanje. Igle infuzioni sistemi, krhotine stakla i drugi oštri
predmeti stavljaju se prvo u tvrde kartonske kutije sa poklopcem, pa tek onda u crvene vrede.
Crvene vrede se zatvaraju i stavljaju u kartonske kontejnere za jednokratnu upotrebu u kojima
se transportuju do mjesta odlaganja. Mogu se koristiti plastični ili metalni kontejneri za
višekratnu upotrebu, ali se oni moraju dezinfikovati poslije svake upotrebe i njihova primjena
povedava mogudnost kontaminacije opreme za spaljivanje pri manipulisanju. U medicinskim
objektima treba da postoji upotreba raznobojnih kesa za otpad. Tamo gdje se koriste kante za
otpad unutar njih treba staviti plastične kese, u boji zbog identifikacije sadržaja. Otpad od oštrih
instrumenata mora se sakupljati u malim kantama s poklopcima, jasno označenim, a ne u
P a g e | 38
plastičnim kesama. Primjer je zatvorena plastična kutija na kojoj je napravljen prorez na vrhu
kroz koji se ubacuju oštri instrumenti i koji sadrži rastvor za dezinfekciju (natrij-hipohlorit).
Opšte smjernice za rukovanje medicinskim otpadom:
- Uvijek nostiti odgovarajudu zaštitnu odjedu pri rukovanju otpadom,
- Ne prepunjavati vrede za medicinski otpad,
- Ne prepunjavati posude za oštre predmete,
- Osigurati da u sve vrede i posude za otpad ispravno zatvorene i da je na njima označen
izvor otpada,
- Vrede ili posude nikada ne bacati,
- Uvijek držati vrede i posude za otpad uz tijelo,
- Uvijek oprati ruke poslije rukovanja otpadom,
- Plastične vrede za otpad se nikada ne smiju prazniti i ponovo upotrebljavati.
Skladištenje otpada u posudama, u svakoj zdravstvenoj ustanovi treba minimizirati, a posude
uklanjati, bilo da su pune ili ne, i prebacivati u centralni objekat za skladištenje otpada, zatim
van lokacije ustanove. Kod određenih vrsta otpada kao što su citotoksični lijekovi ovlaštena
osoba mora dati pismeno odobrenje prije nego što se otpad transportuje do centralne lokacije
za skladištenje otpada. Posude moraju biti tako velike da se otpad u njih može bacati 48 sati, a
da ne dođe do potpunog ispunjavanja njihovog kapaciteta. Sve posude u kojima se nalazi
medicinski otpad moraju se uklanjati sa lokacije ustanove najmanje jednom u 48 sati,
transportovati i odložiti. Ostali opšti medicinski otpad se može držati dok se kontejneri ne
napune ili do 3 dana. Lijekove kojima je prošao rok upotrebe treba držati u zaključanom dijelu,
koji je ako je to mogude, smješten unutar centralnog objekta za skladištenje otpada.
Radioaktivne materijale treba držati u zaključanom objektu ili unutar centralnog područja za
držanje otpada ili u posebnoj skladišnoj prostoriji. Ovi objekti za držanje otpada treba da budu
odgovarajude označeni i mora se voditi evidencija sadržaja unutar zdravstvene ustanove, kako
bi se osigurala odgovarajuda evidencija materijala koji se čuva.
TRETMAN,TRANSPORT I ODLAGANJE MEDICINSKOG OTPADA
Tretman medicinskog otpada; potrebno je procijeniti količinu medicinskog otpada koji de se
stvoriti u srednjoročnom periodu. U zavisnosti od toga treba razmišljati o ekonomičnosti
izgradnje insineratora ili o drugim mjerama tretmana u prelaznom periodu. Postupci tretmana
prikazani u tebeli 2.2, smatraju se najekonomičnijim mjerama za prelazni period u zdravstvenim
ustanovama, za pretvaranje medicinskog otpada u otpad koji nije opasan prije odlaganja na
sanitarnu-komunalnu deponiju.Tretman medicinskog otpada spaljivanjem je glavna opcija EU,
kao što određuje Direktiva o sanitarnim deponijama EU, uz zahtijevane standarde emisije koji
su određeni Direktivom o spaljivanju opasnog otpada (94/67/EC). Prema tome u dugoročnom
P a g e | 39
razdoblju de se vjerovatno pojaviti potreba uvođenja modernog insineratora za medicinski
otpad.
Tabela 2.2,Metoda tretmana ili odlaganja medicinskog otpada po kategorijama
Kategorija otpada Opcije tretmana ili odlaganja
Grupa A osim
Prepoznatljivog ljudsko tkivo Natapanje i toplota ili hemijski tretman (ako otpad sadrži ili vjerovatno sadrži biološke agense Grupa rizika 3 mora se procijeniti i kontrolisati rizik kojim se izlažu zaposleni)
Otpad koji sdrži ili vjerovatno sadrži biološke biološke agense grupa rizika 4
Cjelokupnog otpada iz laboratorija nivoa 3
Svih kultura bioloških agenasa grupe rizika 2
Grupa A
Prepoznatljivo ljudsko tkivo Kremiranje u lokalnim krematorijumu na lokaciji
Otpad koji sadrži ili vjerovatno sadrži biološke agense Grupe rizika 4
Autoklaviranje
Sav otpad iz laboratorija nivoa 3 Autoklaviranje
Svih kultura bioloških agenasa grupe rizika 2 Autoklaviranje
Grupa B osim
Otpad koji sadrži ili vjerovatno sadrži biološke agense Grupe rizika 4
Natapanje i toplota ili hemijski tretman (ako otpad sadrži ili vjerovatno sadrži biološke agense Grupe rizika 3 mora se procijeniti i kokontrolisati rizik kojimse izlažu zaposleni)
Cijelokupnog otpada iz laboratorija nivoa 3
Svih kultura bioloških agenasa Grupe rizika 2
Grupa B
Otpad koji sadrži ili vjerovatno sadrži biooške agense Grupe rizika 4
Autoklaviranje
Sav otpad iz laboratorija nivoa 3 Autoklaviranje
Sve kulture bioloških agenasaGrupe rizika 2 Autoklaviranje
Grupa C Isključivo autoklaviranje
Grupa D Spaljivanje u inostranstvu koje vrši specijalizovan izvršilac ugovora
Grupa E Natapanje i toplata ili hemijski tretman,a potom direktno na sanitarnu deponiju.spaljivanje u inostanstvu koje vrši specijalizovan izvršilac ugovora.
Natopljeni otpad grupe E-ekskreti i sl. Mikrotalasni tretman,a zatim u kanalizaciju
Brisevi,pelene za inkontinenciju Natapanje i toplota ili hemijski tretman,a potom direktno na sanitarnu deponiju.
P a g e | 40
Transport medicinskog otpada; korištenje otvorenih kontejnera za držanje i transport
medicinskog otpada mora biti zamijenjeno mnogo sigurnijom praksom. Tamo gdje se mora
rukovati manjim količinama otpada, to treba da radi obučeno osoblje koje de nositi
odgovarajudu zaštitinu opremu. Uopšteno, otpad se mora u potunosti nalaziti u čvrstim
posudama ; mora se prevoziti u ohlađenim, potpuno zatvorenim dijelovima vozila kako bi se
spriječilo bilo kakvo prosipanje ili isticanje otpada u životnu sredinu. Sabijanje medicinskog
otpada u standardnim vozilima za sakupljanje otpada nije dozvoljeno.
Odlaganje medicinkog otpada (tretiran); ovaj tretirani otpad se mora dostavljati na određenu
sanitarnu deponiju i deponovati direktno u pripremljena okna. Poslije smještaja kontejnera sa
otpadom u svako okno, okno de se odmah ispuniti inertnom zemljom do dostizanja nivoa koji ga
okružuje. Lokacija svakog okna se mora evidentirati na planovima radnih područja sanitarne
deponije. Radove na odlaganju moraju obavljati, uz najmanji mogudi udio ličnog rukovanja ,
isključivo zaposleni ovlaštenog preduzeda, uz pisani dokaz da su prošli odgovarajudu zaštitnu
obuku. Zaposlenici na deponiji moraju nositi odgovarajudu zaštitnu opremu. Ovlašteno
preduzede je nadležno za osiguranje cijele deponije, a ulazak na deponiju ne smije se dopustiti
nikad i nikom osim specijalizovanom osoblju.
Veoma je važno da se nedopusti ljudima i životinjama ponovno iskopavanje odloženog
medicinskog otpada.
Opšti otpad – sve isporuke otpada koji nije infektivan moraju se smještati u podnožje radne
strane otpada. Zatim se moraju odmah prekrivati novim količinama otpada i dnevnim
količinama zemllje za prekrivanje u periodu od 3 sata. Prije nego što se izvrši dnevno
prekrivanje, niko od zaposlenih na deponiji nesmije imati pristup do radnog područja
deponovanja otpada. Samo oprema projektovana za ravnanje, sabijanje i prekrivanje otpada ne
smije imati direktan kontakt sa otpadom. Radnici koji upravljaju vozilima moraju se uvijek
nalaziti u zatvorenoj kabini.
Lijekovi sa isteklim rokom trajanja - vradati farmaceutskim kompanijama od kojih su preuzeti ili
ih slati na tretman i odlaganje u inostranstvo.
Radioaktivni materijali – otpad de i dalje sakupljati specijalizovana kompanija za upravljanje
ovom vrstom otpada i slati na tretman i odlaganje u inostranstvu.
P a g e | 41
ZAKLJUČAK
U ukupnom zagađenju životne sredine medicinski otpad ne zauzima veliki dIo, ali je on
potencijalno među najopasnijim vrstama otpada, jer može da dovede do zaraza i trovanja.
Zagađenje koje dolazi iz zdravstvenih ustanova je specifično i može da bude veoma opasno,
kako po zdravlje ljudi koji rade u zdravstvenim ustanovama, tako i po zdravlje okoline, odnosno
stanovništva, i ekosistema u kojem se taj otpad skladišti. Stoga je potrebno da se pravilno
postupa sa ovakvim otpadom. U današnje vrijeme najvedi izazov postaje način odlaganja svih
vrsta otpada, pa i medicinskog, ali da to bude sigurno, efikasno i bez ugrožavanja životne
sredine. Trenutni načini odlaganja otpada, kao što su deponije ili insineracije, još uvijek
uzrokuju zagađenja zemljišta, vode i vazduha. Napredni načini upravljanja medicinskim
otpadom, koji su i bezbijedni po okolinu i isplativi su hitno neophodni.
Briga o održivom upravljanju važna je zbog nas samih, a ne ulaska u Evropsku Uniju. Ponovna
upotreba je preventiva zdravlju, a istovremeno bosansko - hercgovačka privreda mora da uđe u
ovaj sistem, jer su strani investitori obavezani da poštuju zakone iz te oblasti koje im namede
Evropska Unija.
Uz pomod ponovne upotrebe može da se zaradi, ali za to je neophodno znanje, uz stalnu
komunikaciju sa stručnjacima u toj oblasti. Organizovana ponovna upotreba je profitabilna
oblast koja može zaposliti mnogo ljudi, međutim, kod nas prije svega ne funkcionišu – nadzor i
kaznene mjere koje moraju da se primjenjuju.
Poruka:
Spriječimo
RECIKLIRAJMO
MEDICINSKI OTPAD
P a g e | 42
LITERATURA
Đukid V „Osnovi zaštite životne sredine“Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka
2008.
www.lbl.com.
Zakon o upravljanju otpadom- pravilnik(službene novine FBIH br. 97/08)
Bosna S.Oil,Studija zaštite životne sredine BIH od industrijskog, medicinskog i drugog
opasnog otpada, Sarajevo 2002.
EPA, Superfund Innovative Technology Evaluation Programe 1999.
Publikacija, Tretman medicinskog otpada EU-a Pilot projekat za reciklažu u BIH Sarajevo
2006
Sredojevid J, Obrada i deponije otpada, Mašinski fakultet Zenica 2003.
Sredojevidd J, Reciklaža Mašinski fakultet Zenica 2006.
National Environmental Action Plan BIH, Svijetska Banka Sarajevo 2000.
Witon K, Strategija za upravljanje krutim otpadom u BIH, EU PHARE Sarajevo 2000.
Zakon o upravljanju otpadom član 58. stav 5 (službene novine FBIH br.33/03).