Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i Hercegovine

Sarajevski kanton

Gazi Husrev begova Medresa

Maturski rad iz HemijePROIZVODNJA I PRERADA PAPIRAMentor:

Uenik:Amina Memievi, prof.

Senada PodiSarajevo, februar, 2014.SADRAJI.UVOD 1II.PROIZVODNJA I PRERADA PAPIRA1II.1. Povijest papira i njegov razvoj1

II.2. Osnovne sirovine za dobivanje papira2II.3. Celuloza4II.3.1. Osobine i rasprostranjenost celuloze4II.3.2. Dobivanje celuloze4II.3.3. Celuloza kao sastavni dio prirode5II.4. Dodaci vlaknima u proizvodnji papira6II.4.1. Punila6II.4.2. Keljiva ( ljepila )7 II.4.3. Bojila7II.4.4. Polutvorina8

II.5. Recikliranje papira8II.5.1. Znaaj recikliranja8II.5.2. Proizvodnja recikliranog papira9II.5.3. Novo i reciklirano vlakno9II.5.4. Novinski papir9II.5.5. Kartonske kutije9II.5.6. Organizacija sakupljanja10III. ZAKLJUAK12IV. LITERATURA13I. UVODTehnologija proizvodnje papira pripada vrlo sloenim tehnologijama. Sastoji se od velikog broja tehnolokih operacija i procesa.Papir se proizvodi od celuloze, poluhemijske celuloze, razliitih vrsta drvenjaa ( ali i od drugih vlaknastih sirovina ), te uz dodavanje razliitih pomonih sredstava kao to su punila, keljiva te razliite hemikalije i boje. Celuloza se proizvodi od razliitih vrsta drva i jednogodinjih biljaka. Za proizvodnju celuloze postoje razliiti tehnoloki postupci, kao to su sulfatni, sulfitni i drugi. Celuloza je najraireniji organski spoj u prirodi. Prisutna je u svim biljkama i ini njihovu kompletnu strukturu.Papir je inae ista i lako dostupna sirovina, koje ima oko 30% u naem otpadu te je zbog toga vrlo vano recikliranje papira. Prvi korak u koritenju starog papira za ponovnu upotrebu jest njegovo prikupljanje, a zatim sortiranje. Papir se prikuplja tako da se odlae u za to predviene spremnike kontejnere i/ili kartonske kutije. Pri odlaganju starog papira i kartona u za to predviene spremnike jako je bitno da se u iste spremnike za papir ne ubacuju druge neodgovarajue vrste otpada.II. PROIZVODNJA I PRERADA PAPIRAII. 1. Povijest papira i njegov razvoj

Papir(grkippyros;biljka papirus) je materijal koji se upotrebljava za pisanje, crtanje, tisak, pakiranje, itd. Proizvodi se uglavnom oddrvetaili celuloze.Papir kao podloga za pisanje, u dananjem obliku, pojavio se uKinioko 105. godine. Do tada, u Kini se pisalo nasvili.

Papir se izradivao runo odbambusovetrske,riineslame,lika,konoplje, starih ribarskih mrea, uope, od sirovina koje u osnovi imaju vlaknastu strukturu. Spomenuti materijali usitnjavali su se tucanjem u kamenim posudama ili mljeli s ciljem da se dobiju udrobljena sitna vlakna. Udrobljena vlakna stavljala su se u posudu, prelilavapnenomvodom i kuhala. Kuhanjem dobijena kaasta masa nalijevala se na sito, ciju su mreicu cinila vlakna od svilenih niti ili tankih tapica izrezanih od stabljikabambusa. Potresanjem sita dolazilo je do isprepletanja vlakanaca a suvina voda cijedila se kroz sito u podmetnutu posudu sa kaastom masom. Ovim postupkom dobio se vlaan list "papira" vrlo slican dananjoj mokrojbugaici. Vlaan list formiran na situ paljivo se odvojio od sita i stavljao na suenje. Odvajanje vode iz lista obavljalo se polaganjem mokrog lista na ravnu povrinu (daska, kamen, glinena ploca) i isparavanjem vode na suncu.

Osueni list papira uranjao se zatim u ljepljivu masu dobijenu kuhanjem rie (krob) i ponovno se suio. Osueni listovi poslije faze lijepljenja i suenja slagali su se u kupove, preali u drvenim preama a zatim su se pojedinacni listovi peglali na mramornoj ploci pomocuslonovekosti ili glatkog kamena. Na ovako izraen papir moglo se sasvim dobro pisatituemilitintombiljnog, odnosno mineralnog porijekla.Kinezisu papir rezali u odredeni format. Gotovo identicno i danas se rucno proizvodi papir koji se upotrebljava za specijalne tiskanice i reprodukciju umjetnikih djela.

Tek 500 godina kasnije papir se poceo proizvoditi uKoreji, i neto kasnije, uJapanu. Oko 750. godineArapisu poceli proizvodnju papira iz krpa koje su mljeli u kamenimmlinovimai tako dobijali potrebna vlakanca. Daljnji postupak bio je isti kao u Kini. No, Arapi su upotrebljavali sita sa mreicom ispletenom iz metalnih niti, a kao ljepilo koristili su krob dobijen iz prosijanogpeninogbrana. Arapi su prvi poceli bojiti i izrezivati papir u vie odredenih formata. UEuropipapir se poeo proizvoditi znatno kasnije, tek oko 1100 - tih godina. Najme, u to vrijeme javile su se prve radionice za runu izradu papira, i to naSicilijii uValenciji,panjolska. UFrancuskoju 14-om stoljeu Talijani osnivaju prve radionice. U Njemakoj poznata je radionica iz 1390. godine.Izumomtiskarskog strojazapoinje era modernog tiskarstva koja uzrokuje znatno poveanje potronje papira. Francuz Luis Rober 1799. godine uvodi u proizvodnju prvi parni stroj pomou kojeg se mogla proizvoditi beskonana papirna traka uz primjenu beskonanog sita iz krpa kao osnovne sirovine, a nje je bilo nedovoljno da se zadovolje sve vee potrebe za papirom ( Sl.br.1 ). Njemac Keller bruenjem drveta dobio je drvena vlakna koja su, pomijeana s krpama, davala sasvim dobru osnovnu sirovinu za izradu papira.Godine 1870. pojavljuju se nove sirovine za izradu papira: bijeljena celuloza iz slame i natronska celuloza iz drva etinjaa. Godine 1884. poinje proizvodnja sulfitne celuloze iz etinjaa. No, pravi tehnoloki napredak za masovnu industrijsku proizvodnju papira, i upotreba drveta kao baze za osnovnu sirovinu, poeo je tek u prvoj polovici dvadesetog stoljea.Sl. br. 1 : Francuz Luis Rober 1799. godine uvodi u proizvodnju prvi parni strojII .2. Osnovne sirovine za dobivanje papira

Drvoje najvanija sirovina za proizvodnju celuloze, 90% ukupne svjetske proizvodnje celuloze dobiva se iz drveta. Za proizvodnju papira potrebno je iz drvene mase razcinjavanjem dobiti vlakanca.

Za dobivanje povoljne strukture vlakanaca odluujui su sljedeci faktori:

a) morfoloka graa vlaknaste sirovine

b) mogucnost industrijskog razinjavanja sirovine

c) pogodnost poluproizvoda dobivenog iz odredene sirovine za proces daljnje prerade.

U papirnoj industriji danas se uglavnom prerauju viegodinje biljkeetinjaailistaa.

Za izradu papira i kartona odnosno celuloze i drvenjae koristi se drvo, i to:

etinjae:smreka,bor,jela ( Sl. br. 2 )Listae:bukva,breza,topola ( Sl. br. 2 ) Sl. br. 2 : uma etinjaa ( lijevo ) i uma listaa ( desno )etinjae Smreka je jedan od najrairenijih etinjaa. Drvo smreke ima pogodan odnos irine naprama duljini vlakanaca, te ima mali sadrajsmole, to joj daje gotovo idealne karakteristike sirovine za izradu papira. Drvo smreke moe se rasciniti svim kemijskim i mehanickim postupcima. Duina vlakanaca smreke je oko 2,6 do 3,8 a irina 0,025 do 0,070 milimetara. Bor raste bre od smreke ali ne dosie njenu visinu i starost. Bor ima relativno sline karakteristike kao smreka, no visok sadraj smole u drvu oteava njegovu preradu. Preraduje se mehanickim postupkom u drvenjacu a alkalnim u celulozu. Duina vlakanaca drveta bora je oko 2,6 do 4,4 a irina 0,030 do 0,075 milimetara.

Jela ima gotovo iste karakteristike kao i bor.Listae Bukva je vana sirovina za proizvodnju vlaknaste materije iz koje se proizvodi celuloza. Drvo bukve ima relativno kratka vlakna u odnosu na drvo etinjaa, to ima za posljedicu slabija svojstva celuloze obzirom na cvrstocu. Duina vlakna je oko 0,7 do 1,7 a irina 0,015 do 0,030 milimetara.

Breza ima slicne karakteristike kao i bukva.

Topola je dosta rasprostranjeno drvo, a postoji i vie vrsta. Najbolja za preradu u industriji papira je topola dobijena krianjem crne i kanadske topole. Karakteristicna je po tome to ima malo tankih grana i veliko deblo. Brzo raste, pa za sjecu i preradu dospijeva vec za otprilike 10 do 15 godina. Drvo topole pogodno je za preradu mehanikim i kemijskim postupkom. Duina vlakanaca je oko 0,7 do 1,8 a irina od 0,029 do 0,050 milimetara.

Prosjean sastav suhog drveta:

- Celuloza 50%

- Hemiceluloza 16%

- Lignin 30%

- Smole i masti 3,3%

- Pepeo 0,7%

II . 3. CelulozaCeluloza(lat.cellula: mala elija) je bijela vlaknasta tvar bez okusa i mirisa, netopljiva u vodi i organskim otapalima. Glavni je sastojak staninih stijenki biljaka. Najrasprostranjeniji jepolisaharidi najraireniji je organski spoj naZemlji.II. 3.1. Osobine i rasprostranjenost celulozeCeluloza jepolimerglukoze. Graena je od dugih nizova meusobno povezanih molekuladisaharidacelobioze,od koje potpunom hidrolizom nastaje glukoza.Celuloza, lignin i drugiugljikohidratiizgrauju nosive stjenke stanice i drvenasto tkivo biljaka.

U gotovo istom stanju nalazi se upamuku(98%), a u drvu je ima 40-50% (uzlignini druge primjese), a uslamioko 30%.

Celuloza je polisaharid s bruto formulom (C6H10O5)n, pri emu je n stupanj polimerizacije, koji za pamuk priblino iznosi 7000, a za jelovo drvo 2500. Lanane molekule celuloze graene su od glikozidiki povezanih molekula glukoze, a obradbom kiselinama celuloza se hidrolitiki razgrauje.

Celuloze ima najvie u vou i povru i vrlo je vaan element prehrane.

II.3.2. Dobivanje celulozeNain i stupanj uklanjanja primjesa odreuju udio celuloze u proizvodu, a ovise o njegovoj namjeni i upotrebi.

Iz crnogorinoga drva ( najee smreka )

Celuloza se proizvodi izolacijom iz crnogorinoga (smreka,jela,bor) i bjelogorinoga drva (topola,bukva,breza) i drugih vlaknastih sirovina (pamuk,lan,konoplja,juta,slama) u obliku stanievine, vlaknaste tvari koja moe sadravati i do 99% celuloze.Sulfatni postupakNajvie se primjenjuje sulfatni postupak (dobiva se sulfatna celuloza u obliku dugih i vrstih vlakana), u kojem se celulozna masa nakon iskuhavanja (5 sati na 100 do 180C) snatrijevim hidroksidomi natrijevim sulfidom odvaja od preostaloga luga, isti, pere i po potrebiizbjeljuje. Lug se regenerira isparavanjem, dodavanjem natrijeva sulfata radi nadoknade potroenognatrija, spaljivanjem i kaustificiranjem. Slian je i natronski (soda) postupak, u kojem je aktivna alkalija natrijev hidroksid, a lug se regenerira natrijevim karbonatom.+ Na OH + Na2S + Na2SO4 + Na2CO3Sulfitni postupakPrije se vie primjenjivao sulfitni postupak, u kojem se za iskuhavanje sirovine upotrebljavalasumporasta kiselinaikalcijevhidrogensulfit. U tom se postupku lug nije regenerirao, a njegovo je sekundarno iskoritavanje bilo ogranieno. Djelomina regeneracija luga mogua je upotrebommagnezijevahidrogensulfita, to je u ekolokom smislu mnogo povoljnije.Cu ( OH )2 + 4NH4OH Cu ( NH3 )4 ( OH )2 + 4H2OOvaj postupak se naziva vajcerov reagens.II. 3. 3. Celuloza kao sastavni dio prirode

Celuloza je najraireniji organski spoj u prirodi. Prisutna je u svim biljkama i ini njihovu kompletnu strukturu. Meki djelovi biljnih tijela uglavnom se sastoje od celuloze, a upravo zahvaljujui njoj biljke su savitljive. Gotovo sve zelene biljke proizvode celulozu, koja se sastoji od skoro istih elemenata kao i eer, tj. od ugljika, vodika i kisika, odnosno od tvari koje se nalaze u vodi i u zraku. eer koji se stvara u liu otapa se u biljnom soku i natapa itavo tijelo biljke. Vei dio odlazi u one dijelove u kojima se obavlja proces rasta ili zarastanja, a drugi dio ovog eera pretvara se u celulozu koju biljka koristi za stvaranje zidova stanice. Naime, celuloza je glavni materijal od kojeg su izgraena biljna tkiva (stanine stijenke biljnih stanica sastoje se uglavnom od celuloze ) ( Sl. br. 3 ).

Sl. br. 3 : Celuloza je glavni materijal od kojeg su izgraena biljna tkivaKao i druge tvari u staninoj stjenci, tako se i celuloza istie lananom graom svojih molekula. Po svom kemijskom sastavu celuloza je polisaharid s formulom (C6H10O5)npa s obzirom na kemizam odgovara krobu ili glikogenu ( Sl. br. 4 ). Prilikom potpune hidrolize celuloze nastaje monosaharid -glukoza. Prema tome, u celuloznoj molekuli meusobno je povezan velik broj ostataka ove heksoze. Kao i kod kroba, broj ovih ostataka u molekuli celuloze vrlo je velik i varira od 500 do 3000. Za razliku od amilopektina, koji ima razgranjene molekule, makromolekule celuloze nisu razgranjene. Isti oblik nerazgranjenih niti imaju i druge tvari, koje pored celuloze izgrauju staninu stijenku (npr. pektini, hemiceluloza, hitin i dr.).

Sl. br. 4 : Celuloza je polisaharid s formulom (C6H10O5)nCeluloza pripada onim prirodnim proizvodima koje ovjek ne moe kemijski stvoriti u laboratoriju, ali ih koristi na mnogo naina. Celuloza se dobiva iz biljaka ak i nakon to one uginu, a sva vlaga ispari. Naprimjer, sirovi pamuk spada u najistije oblike celuloze u prirodi, a ovjek od pamunih vlakana pravi tkanine.

Od celuloze se kemijskim putem moe dobiti odreeni broj drugih proizvoda, npr. osnova za fotografske filmove, zamjena za lakove, vlakna tkanine kao to je umjetna svila i vuna, celofan i brojni plastini materijali. Naravno, celuloza se upotrebljava i u proizvodnji papira. Papir je baziran na celulozi (isprepletena vlakna celuloze), a glavna sirovina je drvo kao najjeftiniji izvor celuloze. Ostale tvari koje se nalaze u drvu moraju se ukloniti prije proizvodnje papira. Drvo se usitnjava i kemijski obrauje, a ostatak drva koji je po sastavu preteno celuloza se zajedno s dodacima razmuti u vodi, lijeva, prea, sui i glaa. Najei dodaci papiru su mineralne tvari u prahu za poboljanje mehanikih svojstava (kreda, gline, gips) te razliite boje i ljepila,a oni mogu pridonijeti polovici mase gotovog papira.II. 4. Dodaci vlaknima u proizvodnji papiraNajvanije skupine dodataka su punila, keljiva i bojila, premda postoje i drugi dodaci. Navedeni dodaci se mogu papiru dodavati tijekom proizvodnje papira u masi, no ponekad se nanose na gotov papir u obliku povrinskog premaza.

II.4.1. PunilaPunila su anorganski, najee mineralni dodaci u proizvodnji papira koji se mogu dodavati u masi prilikom proizvodnje ili naknadno u obliku povrinskog premaz i tada se dobiva premazani papir. Kada se dodaju u masu tijekom proizvodnje papira, dodaju se u pulpu u obliku prakastih bijelih pigmenata. Najee koritena punila su karbonati, kao kalcijev karbonat, oksidi, kao titan dioksid, ili silikati, kao magnezijev silikat, premda se koriste i drugi. estice punila smjetaju se izmeu vlakanaca i djelomino popunjavaju upljine u vlaknatoj strukturi papira.

Uloga punila u proizvodnji papira je viestruka, prije svega dodatak punila utjee na mogunost poveanja gramature papira, a bez poveanja debljine do koje bi dolo dodavanjem vlakanaca. Povrh toga, punila doprinose optikim svojstvima papira, poveavaju mu svjetlinu i bjelinu, a takoer i opacitet. Dodatkom punila pospjeuju se i tiskovna svojstva papira, papiri su podatniji za tisak jer su kompaktniji i povrina im je glaa. Punila se mogu dodavati u rasponu od 5 do najvie 30 % u odnosu na suhu vlaknatu masu budui da bi vei dodatak punila mogao negativno utjecati na svojstva papira, prije svega na njegovu vrstou, bilo da se radi o mehanikim svojstvima papira ili o vrstoi povrine. Naime, vei udio punila meu vlaknima doveo bi do slabljenja veza meu vlaknima i nemogunosti da se vlakanca isprepletu oko punila, to bi utjecalo na smanjenje otpornosti papira prema kidanju, cijepanju i prskanju, kao to bi rezultiralo i pojavom povrinskog praenja papira. Udio punila u papiru odreuje se potpunim spaljivanjem tj. arenjem uzoraka u Mufolnoj pei nakon ega zaostaju samo anorganski sastojci papira u obliku bijelog pepela.

II.4.2. Keljiva ( ljepila )

Keljiva su organski dodaci papiru koji se mogu dodavati u masu prilikom proizvodnje papira ili u obliku tankog povrinskog premaza. Keljiva mogu biti biljnog, ivotinjskog ili sintetskog porijekla, a koriste se biljne smole, krob, parafin i sl. Keljiva se u papir dodaje 3 4 % u odnosu na suhu masu vlakana, a ovisno o koliini koritenog keljiva papiri se dijele na nekeljena, etvrt-keljene, polu-keljene, trietvrt-keljene i puno-keljene papire. Ako se keljiva apliciraju po povrini papira, takve papire ipak ne smatramo premazanim papirima, ve keljenima. Uloga keljiva je homogenizirati strukturu papira i doprinjeti smanjenju upojnosti, ime se posredno doprinosi dimenzionalnoj stabilnosti papira. Celulozna vlakna su higroskopna, to znai da u uvjetima poveane vlanosti zraka ili u kontaktu s vodom bubre navlaei vlagu na sebe. Bubrenje vlakana u listu papira uzrokuje poveanje dimenzije lista koje je izraenije u poprenom smjeru tijeka vlakanace negou u uzdunom. Dodavanje keljiva ne moe promijeniti higroskopan karakter vlakana, no moe utjecati na smanjenje ili spreavanje kontakta vlakana s vodom, napr. s tekuinom za vlaenje. Punokeljeni papiri koristit e se za viebojni tisak, zatim za izradu udbenika, biljenica i openito pisaih papira po kojima se moe viekratno brisati gumicom ili pisati tintom bez razlijevanja. Keljeni papiri manje povrinski prae od nekeljinih papira.

II.4.3. Bojila

Bojila su dodaci papiru koji se najee dodaju u masu prilikom izrade papira, a mogu biti topiva ili pigmentna. Bojila slue ili za poveanje stupnja bjeline kod izrade bijelih papira ili za izradu obojenih papira u bilo kojem tonu. U skupinu bojila spadaju i specijalni dodaci za izradu izrazito bijelih papira, tzv. optika bjelila. Radi se o pigmentima koji djelomino apsorbiraju ultraljubiasto zraenje, a reflektiraju zrake iz vidljivog dijela u ljubiasto plavom ili plavom dijelu spektra ime stvaraju dojam iznimno bijele povrine papira anulirajui ukasti ton celuloze.

II. 4. 4. Polutvorina

Polutvorina je vlaknasta sirovina za izradu papira koja se dobiva iz tekstilnih vlakana. Moe se smatrati sekundarnom sirovinom, a vlakna po izvornom porijeklu spadaju preteno u jednogodinje biljke poput lana, pamuka, konoplje i sl., s iznimkom vune koja spada u vlakna ivotinjskog porijekla. Tekstilna vlakna se sortiraju, iste i usitnjavaju, potom razvlaknjuju i izbjeljuju. Polutvorina se koristi kao sirovina ili kao dodatak za izradu papira velike mehanike otpornosti i trajnosti, te za papire s posebnim namjenama , kao to su papiri za novanice i sl.II. 5. Recikliranje papiraRanije se papir proizvodio od starih tkanina, a danas se proizvodi od celuloze. Za celulozu, koja se dobija iz drveta, potrebno je sasjei brojno drvee da bismo proizveli papir. Kako se radi o prirodnom resursu, potrebno je brinuti o njegovim koliinama. Primjer nebrige o ovom prirodnom bogatstvu jeste Kina, ija je povrina bila pokrivena 90% umom, dok je danas taj iznos oko 5%. Pri tome je vano istai znaaj ume.

Znaaj uma za okoli je viestruk:

Oslobaaju kiseonik u procesu fotosinteze(hektar ume dnevno potroi oko 4000kg CO2, a oslobodi oko 3000kg O2)

Apsorbuju plinove, sedimentiraju prainu, filtriraju vrste i radioaktivne estice(stablo divljeg kestena staro oko 30 god. moe zadrati 120kg praine i 80kg aerosola godinje)

Imaju baktericidno dejstvo (umski zrak je bogat eterinim uljima koja unitavaju mikrobe) Filtriraju vodu, spreavaju eroziju i klizita, smanjuju buku, ublaavaju klimatske promjene,smiruju tiinom i odvojenou ambijentaII. 5.1. Znaaj recikliranjaPapir je inae ista i lako dostupna sirovina, koje ima oko 30% u naem otpadu. Postojea fabrika za recikliranje papira u Natron u Maglaju, upuuje na odvojeno sakupljanje ove sirovine. Ako poaljemo u fabriku na stari papir, imaemo slijedee utede u procesu proizvodnje po toni sakupljenog papira:

65% manje energije50% manje vode74% manje zagauje zrakZamjenjuje 17 stabalaVane su i upute za odlaganje papira u za to predviene plave kante i kontejnere:

Dozvoljeno: papir, karton, ambalaa od papira i kartona, novinska hartija...

Nije dozvoljeno: plastika i proizvodi od plastike,staklo, organski otpad, aluminijumske doze, tetrapak, opuci, kese od usisivaa...

II.5.2. Proizvodnja recikliranog papiraU fabrikama se proizvodi originalan ekoloki papir, reciklirani papir i karton. Originalni ekoloki papir se bez izbjeljivanja i farbanja uz minimalan utroak energije i vode proizvodi i 100% starog papira.

Reciklirani papirse proizvodi od 80-100% starog papira i nove celuloze uz dodatak hemijskih pomonih sirovina. Karton se u prosjeku pravi 90% od starog papira.II.5.3. Novo i reciklirano vlaknoOtpadni papir moe se reciklirati samo pet do deset puta prije nego li se raspadne. Jedan list papira ne moemo reciklirati beskonano dugo jer vlakno unutar njega pukne i vie ne moe odravati stabilnu mreu koja ini papir. Zbog toga se u svaki list papira moraju dodati svjea, nova vlakna papira, kako bi se zadrala kvaliteta papira. Ta vlakna uglavnom dolaze iz drvea.II.5.4. Novinski papir

Novinski papir se najee ne radi direktno od posjeenih drvea ve veina nastaje od:

proeljavanje uma - to su grane i mala drvea koja su odstranjena kako bi se olakao rast velikih i jaih drvea u nekoj umi.

ostaci u pilanama - to su grane i ostali ostaci koji nastaju kod piljenja trupaca.

reciklirani papir starih novina iz kojeg je odstranjena tinta.

II.5.5. Kartonske kutijeTvornice papira razlikuju se po tome kakav papir izrauju. Neke koriste stari papir te ga recikliraju u novi. Druge koriste iskoriteni uredski papir i rade novi ili pak rade papirnate maramice. Tree pak rade samo stari karton i rade nove kartonske kutije. Uredski otpad, novine i asopisi mogu biti reciklirani u karton za kutije, ali stari karton ne moe biti recikliran u novi papir za urede ili novine.Naborani karton radi se tako da se spoje tri sloja papira - jedan gornji, jedan donji te jedan sloj u sredini koji mu daje vrstou. Drugi tip kartona izgleda kao da ima samo jedan sloj, a zapravo se sastoji od gotovo sedam slojeva zajedno sljepljenih. Takav se karton koristi kod izrade kutija za kukurzne pahuljice, isl.

Neki od kartona tako su vrsti da se mogu koristiti za izradu namjetaja, velikih kutija ili ak kuica za pse. Ovo zani da reciklirani papir moemo koristiti za izradu stvari za koje bi nam inae bio potreban metal ili drvo.II.5.6. Organizacija sakupljanja

Informisanje stanovnitva se vri preko raznih sredstava informisanja (TV, Radio...). Termini za sakupljanje se upisuju u kalendare za otpad, a neposredno pred poetak akcije stanovnitvo se informie pomou cjeduljica koje se podijele.Sakupljanje starog papira i kartona se treba vriti jednom mjeseno u kolama ( Sl. br. 5 ). Pored sakupljanja od kue do kue kontejneri se postavljaju na centralna mjesta u gradu gdje se moe uvijek stari papir i karton odloiti.

Svaka tona sakupljenog papira donosi optini odreenu dobit.

Sl. br. 5 : Sakupljanje starog papira i kartonaPrimjer 1: kole bi trebale sa djecom organizovati ovakve akcije i dobit iskoristiti za ekskurzije, time bi djeca sticala navike i uvidjela moguu korist od sakupljanja otpadnih sirovina. To bi bila i prilika da se vie govori o recikliranju otpadnih sirovina i razlozima za recikliranje.

Primjer 2:

Kada bi se napravila akcija sa cijelim stanovnitvom i to da dobit od sakupljenog i prodatog papira i stakla ide npr. kao pomo za lijeenje oboljelih osoba od raka. Ta akcija bi se trebala sprovoditi pod parolom: Poklonimo stari papir, kartom i staklene boce za borbu protiv raka.

O ovoj akciji bi se trebalo stanovnitvo informisati preko tampe, radija i TV tako da stanovnitvo unaprijed pripremi prikupljene sirovine. Na ovaj nain bi dolo do osvjeivanja stanovnitva.

Na radnim mjestima i u kolama treba vriti odvojeno sakupljanje papira ( Sl. br. 6 ) i uvijek gdje je to mogue koristiti ekoloki papir,

informisati stanovnitvo o smislu i znaaju sakupljanja starog papira (ekoloki znaaj i finansijska uteda),

informisati stanovnitvo o mogunostima koritenja produkata iz starog papira,

upoznati stanovnitvo sa mogunostima smanjenja papirnog otpada (materija za pakovanje ostavljati u trgovinama, ne prihvatati reklamni matrijal itd.),

ne kupovati imenike sa adresama stanovnitva.

Sl. br. 6 : Kontejner za odlaganje starog papira i kartonaRecimo stop! prekomjernoj potronji papira!

Koristimo email

tampani materijal tano proraunajmo

tedimo papir dvostranim kopiranjem i smanjenjem tekstova

Zaprljani i bojeni papir ne sakupljajmo sa papirom

asopise i reklame koje ne elimo, otkaimo naljepnicom na potanskom sanduetu, "Molim, bez reklama i asopisa"

III. ZAKLJUAKZa sjeu i proizvodnju pojedine vrste drveta rastu do 80 godina. Preradom starog papira uvaju se prelijepa stabla, za iji rast treba mnogo vremena. ume imaju veliki znaaj za sav ivi svijet, jer proizvode kiseonik i daju svoj doprinos ouvanju prirode.Stari papir zauzima oko jednu treinu kunog otpada. Papir se pojavio u Kini oko 100.godine, odakle se postepeno proirio u ostale dijelove svijeta. Izumom tamparije poveava se proizvodnja i potronja papira, koji se postepeno pojavljuje u svim aktivnostima stanovnitva. Masovna proizvodnja poinje u prvoj polovini dvadesetog vijeka.

Stari papir se sakuplja u namjenskim kontejnerima, koji su obojeni i vidljivo oznaeni. Kontejneri za papir su namijenjeni za odlaganje:kartonske ambalae, asopisa, prospekata, kartonskih fascikli, novina, kancelarijskih svesaka, papirnih vrea, knjiga i slinih proizvoda od papira.

U ove kontejnere se ne odlae:tetrapak ambalaa, fotografije, plastika, stiropor, ljepljiva traka, gumirane etikete, pelene, nauljeni i oneieni papir, indigo papir, foto papir, vieslojna ambalaa i sline vrste posebnog i oneienog papira. Odvojenim sakupljanjem papira se uva drvee, tedi voda i energija, prostor na deponijama se sporije popunjava, a smanjuje se upotreba hemikalija i zagaenje rijeka.

Preradom starog papira se tedi do 50% potrebne energije. Pored direktne utede i ouvanja drvea, znaajno se smanjuje zagaenje, koje nastaje u procesu proizvodnje energije potrebne za proizvodnju papira. Preradom papira smanjuje se emisija tetnih gasova, ime se smanjuje zagaenje vazduha. Odvojenim sakupljanjem i reciklaom jedne tone starog papira, ouva se oko dvadeset stabala.

IV. LITERATURA1. Milii, Davor : Anatomija bilja , / II izdanje /, Zagreb , Sveuilite u Zagrebu , 1967.

2. Stryer, Lubert : Biohemija, Zagreb , kolska knjiga , 1991.3. Web stranice: http://hr.wikipedia.org/wiki/Papir http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor311.htm http://materijali.grf.unizg.hr/media/Dodaci%20vlaknima%20u%20proizvodnji%20papira.pdf http://ekologija.ba/index.php?w=c&id=104Datum predaje maturskog rada: _____________________Miljenje profesora mentora o radu :

Ocjena maturskog rada: __________________ ( )

Datum odbrane maturskog rada : __________________

Komisija u sastavu :

Potpis lanova komisije:1. Predsjednik: ________________________

_________________________2. Ispitiva : ________________________ _________________________ 3. Stalni lan: _______________________ _______________________Pitanja na usmenom obrazloenju rada :1. ____________________________________________________________________

2. _____________________________________________________________________

3. _____________________________________________________________________

Ocjena usmenog obrazloenja rada: _____________ ( )Ocjena rada : ________________ ( )