matija kolarić usporedba generiranja podatkovnog … · komunikacije putem internetske mreže...
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
Matija Kolarić
USPOREDBA GENERIRANJA PODATKOVNOG PROMETA
RAZNOVRSNIH TERMINALNIH UREĐAJA
ZAVRŠNI RAD
Zagreb, 2017.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
USPOREDBA GENERIRANJA PODATKOVNOG PROMETA
RAZNOVRSNIH TERMINALNIH UREĐAJA
COMPARING DATA TRAFFIC ON VARIOUS TERMINAL DEVICES
ZAVRŠNI RAD
Mentor: dr. sc. Siniša Husnjak Student: Matija Kolarić
JMBAG: 0135237424
Zagreb, rujan 2017.
USPOREDBA GENERIRANJA PODATKOVNOG PROMETA RAZNOVRSNIH
TERMINALNIH UREĐAJA
SAŽETAK
Svaki terminalni uređaj koji ima omogućen pristup podatkovnim mrežama generira
podatkovni promet. Količina generiranog podatkovnog prometa ovisi o karakteristikama
uređaja, te o uslugama koje se koriste na uređajima. Generirani podatkovni promet također
ovisi i o načinu na koji je ostvaren pristup podatkovnim mrežama, jer ne ostvaruje se svakim
pristupom ista količina podatkovnog prometa. Ideja završnog rada jest usporediti koliku
količinu podatkovnog prometa generiraju različiti terminalni uređaji pregledavanjem istog
videozapisa na svim uređajima upotrebom aplikacije YouTube. Pristup Internetu ostvaren je
upotrebom kabelskog pristupa, upotrebom Wi-Fi mreže te upotrebom mobilnog podatkovnog
prometa. Podatkovni promet koji se generira za vrijeme pregledavanja videozapisa mjeren je
upotrebom aplikacija. Nakon dobivenih podataka izvršena je usporedba podatkovnog prometa
na svakom terminalnom uređaju.
KLJUČNE RIJEČI: terminalni uređaji; pristup Internetu; generiranje podatkovnog prometa;
usporedba podatkovnog prometa
SUMMARY
Every terminal device can connect to a network and thus it generates data traffic. The
amount of generated data traffic depends on the characteristics of the device and used
services. Furthermore, it also depends on the type of connection with network, because
different ways of access generate a different amount of data traffic. The idea of the bachelor's
thesis is to compare the amount of generated data traffic by watching the same video using the
YouTube application on different terminal devices. Internet access is achieved using cable
access, Wi-Fi access and mobile data traffic. Generated data traffic by watching the video is
being measured with applications. After the results have been collected, the amount of data
traffic on each terminal device is compared.
KEYWORDS: terminal devices: Internet access; generating data traffic; comparison of data
traffic
SADRŽAJ
1. Uvod ...................................................................................................................................... 1
2. Raznovrsnost terminalnih uređaja ......................................................................................... 3
2.1 Uređaj ............................................................................................................................. 3
2.1.1 Veličina i rezolucija zaslona .................................................................................... 3
2.1.2 Operativni sustav ..................................................................................................... 4
2.1.3 Postavke uređaja ...................................................................................................... 4
2.1.4 Kategorije uređaja .................................................................................................... 5
2.1.5 Mogućnosti web preglednika ................................................................................... 7
2.2 Informacijsko-komunikacijska mreža ............................................................................ 8
2.2.1 Komunikacijska tehnologija pojedine generacije mobilne mreže ........................... 8
2.2.2 Ažuriranje sustava i aplikacija ............................................................................... 10
2.2.3 Komplementarne pristupne mreže ......................................................................... 10
3. Generiranje podatkovnog prometa terminalnih uređaja ...................................................... 15
3.1 Predviđanje rasta podatkovnog prometa do 2021. godine ............................................ 17
3.2 Generiranje podatkovnog prometa u Europi ................................................................ 18
3.3 Generiranje podatkovnog prometa na globalnoj razini ................................................ 19
4. Karakteristike korisnika u generiranju podatkovnog prometa ............................................ 24
4.1 Tarifni plan ................................................................................................................... 24
4.1.1 Tarifni plan u pretplatničkom odnosu ................................................................... 24
4.1.2 Tarifni plan za prepaid korisnike ........................................................................... 24
4.2 Uporaba usluga i aplikacija .......................................................................................... 25
4.3 Svrha korištenja ............................................................................................................ 25
4.4 Osobnost korisnika i uporaba višestrukih uređaja ......................................................... 26
5. Usporedba generiranog podatkovnog prometa terminalnih uređaja .................................... 28
5.1 Korištene aplikacije ...................................................................................................... 28
5.1.1 NetWorx ................................................................................................................. 28
5.1.2 My Data Manager .................................................................................................. 29
5.2 Stolno računalo ............................................................................................................. 29
5.3 Prijenosno računalo ...................................................................................................... 30
5.4 Pametni telefon ............................................................................................................. 32
5.5 Tablet uređaj ................................................................................................................. 34
5.6 Usporedba dobivenih podataka .................................................................................... 36
6. Zaključak ............................................................................................................................. 39
Literatura .................................................................................................................................. 42
Popis kratica ............................................................................................................................. 46
Popis slika ................................................................................................................................ 47
Popis grafikona ......................................................................................................................... 47
Popis tablica ............................................................................................................................. 48
1
1. Uvod
Generiranje podatkovnog prometa označava ostvarenu količinu podatkovnog prometa
koji nastane prilikom učitavanja i preuzimanja podataka upotrebom nekog terminalnog uređaj
koji ima ostvareni pristup prema podatkovnim mrežama. Mobilni podatkovni promet
generiran od strane mobilnih uređaja zauzima sve veći udio ukupnog internetskog prometa u
svijetu. Generiranje podatkovnog pometa neizostavni je segment svakog suvremenog
terminalnog uređaja, a glavni razlog tome je primjena velikog broja aplikacija i ostalih
funkcionalnosti uređaja kao što su određivanje lokacije uređaja ili prijenos zvučne
komunikacije putem internetske mreže (Voice over Internet Protocol - VoIP).
Na količinu ostvarenog podatkovnog prometa utječu vrsta uređaja, korisnik i
informacijsko-komunikacijska mreža koju korisnik primjenjuje. Cilj ovog završnog rada je
usporediti generiranje podatkovnih prometa upotrebom različitih terminalnih uređaja. Rad je
strukturiran u šest poglavlja:
1. Uvod
2. Raznovrsnost terminalnih uređaja
3. Generiranje podatkovnog prometa
4. Karakteristike korisnika u generiranju podatkovnog prometa
5. Usporedba generiranog podatkovnog prometa
6. Zaključak
U drugom poglavlju biti će iznesena raznovrsnost terminalnih uređaja. Pod drugim
poglavljem biti će objašnjeno kako uređaj te informacijsko-komunikacijska mreža utječu na
generiranje podatkovnog prometa.
U trećem poglavlju biti će obrađeno generiranje podatkovnog prometa terminalnih
uređaja, odnosno koliko podatkovnog prometa ostvare određeni terminalni uređaji. Također
bit će obrađeni i ostvareni podatkovni promet korištenjem mobilnog podatkovnog prometa i
korištenjem bežičnih mreže, odnosno Wi-Fi mreža, te generiranje podatkovnog prometa u
Europi i na globalnoj razini.
Četvrto poglavlje obrađuje karakteristike korisnika prilikom generiranja podatkovnog
prometa, odnosno kako korisnik direktno utječe na generiranje podatkovnog prometa. Biti će
obrađeni tarifni planovi, uporaba usluga i aplikacija, svrha korištenja terminalnih uređaja te
osobnost korisnika i uporaba višestrukih terminalnih uređaja. Kod tarifnih planova biti će
obrađeni tarifni planovi najvećih telekomunikacijskih operatora na području RH.
Posljednje poglavlje iznosi usporedbu ostvarenog podatkovnog prometa raznovrsnih
terminalnih uređaja. Radi što bolje usporedbe podatkovnog prometa autor je izabrao četiri
različita terminalna uređaja. Tako će podatkovni promet biti mjeren na stolnom računalu,
prijenosnom računalu, mobilnom terminalnom uređaju te na tablet uređaju. Biti će opisane
karakteristike svih korištenih terminalnih uređaja. Mjerenja će se vršiti pregledavanjem video
sadržaja na YouTubeu, a mjerenje podatkovnog prometa će se vršiti pomoću različitih
aplikacija. Prilikom mjerenja koristiti će se različite vrste pristupa Internetu, odnosno mjeriti
2
će se podatkovni promet koji je ostvaren upotrebom mobilnog podatkovnog prometa, Wi-Fi
mrežom te kabelskim pristupom. Sva mjerenja biti će izvršena u jednakom vremenskom
intervalu, odnosno pregledavati će se isti video sadržaj na svim korištenim terminalnim
uređajima. Svi korišteni uređaji će nakon provedenih mjerenje biti međusobno uspoređeni
kako bi se otkrilo koji od njih je najpovoljniji za koje usluge, odnosno za koje korisničke
zahtjeve, te koji od njih ostvaruje najveće smanjenje generiranja podatkovnog prometa.
Mjerenja su upravo vršeni iz razloga kako bi se na temelji dobivenih podataka moglo utvrditi
koji terminalni uređaj generira najviše podatkovnog prometa. Svi podaci koji su dobiveni
mjerenjem za pojedini terminalni uređaj biti će izneseni statistički i grafički.
3
2. Raznovrsnost terminalnih uređaja
U današnje vrijeme razlikujemo veliki broj terminalnih uređaja. Svaki terminalni uređaj
ima svoje karakteristike kao što su veličina, verzija uređaja, proizvođač, cijena uređaja i
izgled. Zajednička karakteristika svim terminalnih uređajima je da imaju pristup Internet
mreži. Pristupom Internet mreži dolazi do generiranje podatkovnog prometa. Ne ostvaruju svi
terminalni uređaj jednaku količinu podatkovnog prometa.
Čimbenici koji utječu na količinu ostvarenog podatkovnog prometa možemo podijeliti u
tri glavne skupine. Te skupine predstavljaju uređaj i informacijsko-komunikacijska mreža.
2.1 Uređaj
Postoji pet faktora koji utječu na količinu ostvarenog podatkovnog prometa kod uređaja.
Ti faktori su veličina i rezolucija zaslona, operativni sustav koji primjenjuje terminalni uređaj,
postavke uređaja, generacija mobilne mreže, te mogućnosti web preglednika.
2.1.1 Veličina i rezolucija zaslona
Rezolucija podrazumijeva broj piksela po jedinici površine, a ne ukupni broj piksela. U
početcima rezolucija se opisivala kao horizontalni i vertikalni broj piksela na monitoru. Kao
primjer može poslužiti 1366 x 768 = 1049088 piksela. Dostupne mogućnosti ovisile su o
grafičkoj kartici koja se razlikovala od proizvođača do proizvođača. Rezolucija ugrađena u
računala bila je limitirana, a ako želimo imati bolju rezoluciju potreban nam je driver za
grafičku karticu. Osim rezolucije, bitan faktor je i omjer slike. Omjer slike nam ukazuje na
širinu slike u odnosu na njegovu visinu. Prva računala imala su omjer slike 4:3, ali
promjenama širine zaslona omjer slike se brzo promijenio. Tako su uslijedili omjeri 16:10 i
16:9. Do 2010., omjer 16:10 bio je najkorišteniji za zaslone računala. No s razvojem
tehnologije, javila se visoka rezolucija kao što je 720p te 1080p, te se tada počinje s uporabom
omjera 16:9. Slovo „p“ nam govori kako je slika na monitoru „obojena“, „p“ označava
progresivno. Progresivno skeniranje znači da su linije koje se nalaze na slici koja je prikazana
na monitoru posložene u nizu. Ako želimo rezoluciju 1080p, to znači da se slika sastoji od
1080 vodoravnih linija vertikalne rezolucije, te da su progresivno skenirane. U današnje
vrijeme „popularna“ je 2160p rezolucija, poznatija pod nazivom 4K. 4K rezolucija je vrlo
velika rezolucija zaslona koja se nalazi na vrhunskim TV uređajima te monitorima. 2160p se
naziva 4K jer korisniku nudi četiri puta veću rezoluciju u odnosu na 1080p. Kod računala
veličina monitora nije najvažnija stvar, već njegova sposobnost prikazivanja slike s većom
rezolucijom. Što je postavljena rezolucija viša, to je slika na zaslonu manja. Na većem
monitoru moguće je jako povećati rezoluciju, ali ako gustoća piksela tog monitora ne bude u
skladu s parom, neće dobiti maksimalnu rezoluciju prije nego što slika postane nečitljiva. U
mnogim slučajevima monitor neće prikazivati ništa ako nam Windows kaže da koristimo
rezoluciju koju monitor ne podržava. A tom primjeru se najbolje ističe razlika između jeftinih
i skupih monitora. Ako terminalni uređaj koji koristimo ima veliku rezoluciju i omjer slike,
tada će taj uređaj generirati više podatkovnog prometa, i to iz razloga što će većom
rezolucijom biti bolji omjer slike, [1].
4
2.1.2 Operativni sustav
Operativni sustav je softver na terminalnom uređaju koji upravlja načinom korištenja
različitih hardverskih programa. Primjeri operacijskih sustava su Android, Windows, Linux,
iOS, [2].
U svijetu postoje različiti operativni sustavi terminalnih uređaja. Korisnici iPhone
uređaja ostvaruju dvostruko veću količinu podatkovnog prometa nego uređaji koji koriste
Android operativni sustav ili neki drugi operativni sustav. Glavni razlog tome je što
preglednici na drugim operativnim sustavima koriste automatsku kompresiju podataka, dok
kod iPhone uređaja to nije slučaj, [3].
Android operativni sustav je najčešće primjenjivani operativni sustav (Operating System
– OS) na pametnim telefonima. Uz sve veći rast korištenja terminalnih uređaja bilježi se i sve
veća primjena Android OS. Android OS dolazi s ugrađenim alatom za praćenje generiranog
podatkovnog prometa upotrebom Wi-Fi mreže kao i mobilnog podatkovnog prometa, te
također ima mogućnost bilježenja podatkovnog prometa koji generiraju aplikacije. U slučaju
pojave aplikacije koja nam zauzima podatke u pozadini i ubrzava trošenje baterije uređaja,
imamo mogućnost isključivanja pozadinskih podataka za određenu aplikaciju te za sve
aplikacije, [4].
2.1.3 Postavke uređaja
Terminalni uređaji mogu generirati podatkovni promet, a da za to korisnici nisu ni
svjesni. Podatkovni promet se generira upotrebom aplikacija za sinkronizirano primanje
elektroničke pošte, informiranje o vremenu, nadogradnji aplikacija i uređaja, te korištenjem
društvenih mreža, [5].
Najlakši način za provjeru generiranog podatkovnog prometa je da se prijavimo na web
stranicu našeg mobilnog operatora. Na postavkama terminalnih uređaja imamo mogućnost
odrediti do koje razine želimo generirati podatkovni promet i kada dođemo do te granice,
uređaj nam šalje obavijest o tome. Uređaj nam također pruža uvid i u mjesečnu razinu
generiranog podatkovnog prometa, [6]. Slika 1. prikazuje ostvareni podatkovni prometa i
postavljanje podatkovnog ograničenja.
5
Slika 1. Prikaz ostvarenog podatkovnog prometa i postavljenog podatkovnog
ograničenja, Izvor: [Autor]
Na slici 1 prikazan je ostvareni podatkovni promet na mobilnom terminalnom uređaju
autora u vremenskom razdoblju od 20. Travnja do 17. Svibnja 2017. Na lijevoj slici prikazan
je ostvareni podatkovni promet na Wi-Fi mreži, i on iznosi 11,83 GB. Na postavkama uređaja
moguće je izmjeri ostvareni podatkovni promet za svaki dan u promatranom vremenskom
razdoblju. Na desnoj slici prikazan je ostvareni podatkovni promet za isto vremensko
razdoblje i ono iznosi 1,15 GB, samo što je na desnoj slici taj podatkovni promet ostvaren
upotrebom mobilnog podatkovnog prometa. Također na desnoj slici je narančastom linijom
prikazano postavljeno podatkovno ograničenje. Kada razina ostvarenog podatkovnog prometa
dosegne razinu od 2,2 GB uređaj šalje upozorenje, odnosno obavještava nas da smo dostigli
razini podatkovnog prometa na koju smo postavili ograničenje. Korisnik ima mogućnost da
sam određuje razinu podatkovnog prometa za koju želi da mu uređaj javlja upozorenje. Slike
su preuzete s aplikacije Google Chrome u obliku snimke zaslona uređaja (eng. Screenshot) od
strane autora.
2.1.4 Kategorije uređaja
Mogućnosti mobilnih uređaja i njihova ovisnost o generaciji mobilne mreže mogu se
definirati kroz kategorije ili klase uređaja. Kategorije uređaja specificiraju mrežne mogućnosti
uređaja ovisno o njihovoj primjeni. Razlikujemo vršne brzine downloada i uploada podataka,
podržane antenske sustave, definirane veličine transportnih blokova za prijenos podataka i
korištenje modulacijskih postupaka, [4]. Uređaje možemo podijeliti u četiri kategorije,
odnosno generacije.
Prva generacija mobilnih telefona započinje upotrebom višestrukih ćelija i mogućnosti
handovera, ukoliko korisnik putuje u područje pokriveno s nekoliko ćelija za vrijeme
razgovora. U Europi, predstavnik prve generacije mobilne tehnologije je NMT (engl. Nordic
Mobile Telephony), standard razvijen od strane Nordijskih zemalja, 1981. godine. NMT je
6
analogni sustav koji je radio na frekvencijama od 450 MHz, [7], [8]. Imali su malu gustoću
prometa, slabu kvalitetu glasa, a i koristili su i nesiguran i nekriptiran prijenos što je dovodilo
do podvale identiteta. Pri izradi 1G mreže nije bilo razmatranja o prijenosu podataka, [9].
Devedesetih godina 20. stoljeća pojavila se druga generacija sustava pokretnih mreža,
2G. 2G telefonski sustavi se od prethodne generacije razlikuju po digitalnom prijenosu
podataka. Uvođenjem 2G sustava smanjila se dimenzija i težina mobilnih terminalnih uređaja.
Također dolazi do napretka u trajanju baterije, uvođenja više odašiljača i većeg broja ćelija.
Predstavnik druge generacije je globalni sustav za mobilne komunikacije (Global System for
Mobile Communications - GSM), [7].
GSM primjenjuje frekvencijsko područje od 900 MHz i 1800 MHz. GSM sustavi razvili
su digitalni prijenos pomoću SIM (Subscriber Identity Module) tehnologije. Tom
tehnologijom postigla se autentifikacija korisnika u cilju njihove identifikacije i naplate te
šifriranje podataka kako bi se spriječilo prisluškivanje. GSM nudi bolju kvalitetu zvuka, bolju
sigurnost i veći ukupni kapacitet, [10]. Australija je 1. prosinca 2016. postala prva zemlja u
svijetu koja je ukinula GSM mrežu, [9].
Kako 2G tehnologije nisu mogle pružati usluge u zahtijevanoj mjeri, počeo je rad na
stvaranju sljedeće generacije koja će zadovoljiti spomenute zahtjeve, 3G. Prva nekomercijalna
3G mreža pokrenuta je u Japanu 2001. godine. Velike brzine spajanja koje pruža 3G
tehnologija omogućile su po prvi puta prijenos multimedijskog sadržaja na mobilne uređaje.
Samim time, uređaji dobivaju nove funkcionalnosti i usluge, zaslon osjetljiv na dodir, veće
dimenzije ekrana. Iako su mobilni telefoni imali pristup podatkovnim mrežama i u ranijim
generacijama, pristupanje Internetu putem mobilnih terminalnih uređaja postalo je
svakodnevica tek nakon pojave 3G mreža i specijaliziranih uređaja za pristup mobilnom
Internetu. Nova vrsta uređaja bila je kompaktni bežični usmjerivač (eng. Compact wireless
router), koji pruža usluge spajanja više računala odjednom preko Wi-Fi mreže na 3G Internet.
Spomenuti uređaji postali su popularni za upotrebu s prijenosnim računalima, [7], [11].
Europska norma za 3G je UMTS (Universal Mobile Telecommunication System). 3G također
primjenjuje ATM (Asynchronous Transfer Mode). Frekvencije područje rada 3G mreže
iznosi između 1900 i 2200 MHz, [9].
Do početka 2010. godine korisnicima su postali dostupni različiti uređaji s ugrađenim
bežičnim Internetom. Prva pojava takvih uređaja potaknula je razvoj četvrte generacije
mobilne tehnologije. Prve dvije komercijalne tehnologije bili su standard WiMAX
(Worldwide Interoperability for Microwave Access), ponuđen od strane SAD-a i LTE (Long
Term Evolution) ponuđen od strane Skandinavskih zemalja, [7], [11]. Pametni telefon je
uređaj koji obilježava četvrtu generaciju mobilnih mreža. 4G nude smanjenje kašnjenja i nove
usluge. Mobilni uređaji se ne oslanjanju na infrastrukturu već zahtijevaju poboljšanu
inteligenciju za samostalno konfiguriranje u ad hoc mrežama. Imaju mogućnost usmjeravanja
korištenjem paketnih mreža, [10].
7
2.1.5 Mogućnosti web preglednika
Najčešće primjenjivani web preglednici su Google Chrome i Opera Mini. Google
Chrome omogućuje smanjeno korištenje podatkovnog prometa kompresijom web stranica
prenesenih Internet mrežom. Opera Mini je vlastiti poslužitelj te ima mogućnost kompresija
slika i video zapisa, [5].
Google Chrome ima opciju smanjenja generiranja podataka. Sa smanjenjem generiranja
podataka možemo brže učitati web stranice koristeći sporije veze jer im smanjujemo količinu
podataka. Kada primjenjujemo smanjenje generiranja podataka, većina web pretraga prolazi
kroz Googleove poslužitelje prije preuzimanja sadržaja na uređaj. Time se preuzima manje
podataka jer Google poslužitelju će „stisnuti“ podatke prilikom preuzimanja. Smanjenje
generiranja podataka uključujemo tako što na postavkama Google Chromea odaberemo
smanjenje generiranja podataka i uključimo je, [12]. Slika 2. prikazuje smanjenje generiranja
podataka korištenjem Google Chromea.
Slika 2. Smanjenje generiranja podataka korištenjem Google Chromea, Izvor: [Autor]
Na slici 2 prikazano je smanjenje generiranja podataka koju je autor ostvario
pregledavanjem video sadržaja na YouTubu koristeći Google Chrome-a. Izvorna veličina
ostvarenog podatkovnog prometa koji je ostvaren pregledavanjem video sadržaja u trajanju od
15 minuta iznosi 88,09 MB, a nakon komprimiranja ta veličina se smanjila na 87,97 MB,
odnosno ostvareno je smanjenje generiranja podatkovnog prometa u iznosu manjem od 1%.
Slika je preuzeta s aplikacije Google Chrome u obliku screenshota od strane autora.
Opera Mini smanjuje sadržaj podataka koji uređaj prima na dio njegove izvorne
veličine. Omogućava nam učitavanje video sadržaja, fotografija i tekstualnih zapisa, ali uz
manje generiranog podatkovnog prometa. S ovim smanjenjem generiranja možemo dulje
pregledavati sadržaje na našim mobilnim uređajima, bez vođenja brige o tome hoćemo li
dostići postavljeno ograničenje podatkovnog prometa. Ovaj preglednim ima i turbo način
rada. Turbo način rada se najčešće primjenjuje kako bismo ubrzali spore veze i brže učitavali
8
stranice kada se previše ljudi pokušava povezati na Wi-Fi mrežu, [12]. Slika 3. prikazuje
smanjenje generiranja podataka korištenjem Opera Mini Web preglednika.
Slika 3. Smanjene generiranja podataka korištenjem Opera Mini preglednika, Izvor: [Autor]
Na slici 3 prikazano je smanjenje generiranja podataka koju je autor ostvario
pregledavanjem istog video sadržaja na YouTubu, samo što je sada umjesto Google Chrome
korišten Opera Mini Web preglednika. Sa slike je vidljivo da je ostvareno smanjenje
generiranja podataka u iznosu od 1,6%, odnosno 3%. Slika je preuzeta s aplikacije Opera
Mini u obliku screenshota od strane autora.
2.2 Informacijsko-komunikacijska mreža
Kod informacijsko-komunikacijske mreže ističu se 3 faktora koja utječu na količinu
ostvarenog podatkovnog prometa kod mreže. Ti faktori su: komunikacijska tehnologija,
ažuriranje sustava i aplikacija te bežične mrežne tehnologije.
2.2.1 Komunikacijska tehnologija pojedine generacije mobilne mreže
Količina ostvarenog podatkovnog prometa ovisi o komunikacijskoj tehnologiji koju
uređaj primjenjuje. Svaka mobilna mreža primjenjuje drugačiju komunikacijsku tehnologiju.
Mreže koje imaju mogućnost većeg prijenosa podataka i napredniji terminalni uređaji
omogućavaju rast podatkovno intenzivnih aplikacija. Korisnici LTE skloni su prenijeti gotovo
dvostruko veću količinu podataka u odnosu na korisnike ostalih generacija mobilnih mreža,
[4].
1G mreža primjenjuje tehnologiju analogne stanične mreže. Glavna odlika 1G mreža je
u tome što ima sposobnost prijenosa poziva s jedne stanice na drugu stanicu kada je korisnik
putovao između stanica za vrijeme razgovora. 1G mreža primjenjuje analogne radio signale,
[13].
1G mreže koriste višestruki pristup frekvencijske podjele (Frequency Division Multiple
Access - FDMA). FDMA je podjela frekvencijskog pojasa namijenjena bežičnoj mobilnoj
komunikaciji s trideset kanala, od kojih svaki može prenositi glasovni razgovor ili digitalne
podatke. FDMA je osnovna tehnologija u analognom prijenosu. S FDMA-om svaki kanal
može biti dodijeljen samo jednom korisniku, [14].
9
2G mreža razlikuje se od 1G mreže u tome što primjenjuje digitalni prijenos podataka
za razliku od analognog prijenosa. Kod 2G mreža dolazi do mogućnosti slanja kratkih
tekstualnih poruka (Short Message Service - SMS). Primjenom digitalnog kodiranja
poboljšava se jasnoća zvuka i smanjuje se šum. Digitalni signali smatraju se prihvatljivima za
okoliš, te zbog digitalne enkripcije omogućavaju tajnost i sigurnost podataka i glasovnih
poziva, [13].
2G mreže koristi višestruki pristup vremenske podjele (Time Division Multiple Access -
TDMA). TDMA je tehnologija koja se koristi u digitalnoj mobilnoj komunikaciji koja dijeli
svaki kanal u tri vremenska sloja kako bi se povećala količina podataka koja se može
prenositi, [15].
3G mreža razvijena je zbog sve veće potražnje zbog podatkovnih usluga. Glavna
tehnološka razlika između 2G i 3G tehnologije je u prebacivanja paketa, [9] 3G mreža
primjenjuje višestruki pristup kodnom podjelom (Code Division Multiple Access - CDMA),
odnosno tehniku širenja frekvencijskog spektra pomoću kojeg se širi elektromagnetska
energija kako bi se omogućio signal šireg frekvencijskog pojasa. Korisnici su razlikovani po
kodu koji im je dodijeljen od sustava i stoga isti frekvencijski nositelj može biti upotrijebljen
u svim ćelijama. Korištenjem CDMA tehnologije podaci i glasovni paketi se odvajaju pomoću
kodova i zatim se prenose pomoću širokog frekvencijskog raspona. CDMA tehnologija
postala je aktivna i za korištenje mobilnog podatkovnog prometa velike brzine, [16]. 3.5G
koristi HSPA (High Speed Packet Access) kojima ostvaruje brzine prijenosa od 1 do 3 Mbit/s,
[17].
4G mreža razvijena s povećanjem brzine prijenosa podataka do deset puta u odnosu na
3G tehnologiju. 4G mreža je u osnovi proširena 3G tehnologija s većom širinom
frekvencijskog pojasa. 4G tehnologija nudi visoku kvalitetu audio i video streaminga, [9]. 4G
mreže primjenjuju frekvencijski multipleks ortogonalnih podnosilaca (Orthogonal Frequency
Division Multiplexing - OFDM). OFDM je oblik modulacije signala koji dijeli visoki
modulacijski tok visoke brzine prijenosa koji ih stavlja na mnogo sporije modulirane
uskopojasne podnosioce, i tako je manje osjetljiv na frekvencijsko opadanje. OFDM se
primjenjuje za najnovije bežične i telekomunikacijske standarde. Iako je OFDM složeniji od
prijašnjih oblika signala, on pruža neke različite prednosti u pogledu prijenosa podataka,
osobito kada su potrebne velike brzine prijenosa podataka uz relativno široke frekvencijske
pojase, [18].
Tablica 1. Brzine prijenosa podataka po generacijama mobilnih mreža
Generacija mobilne mreže Brzina prijenosa
2G 9,6/14,4 kbit/s
3G 3,1 Mbit/s (max.), 500-700 kbit/s
3.5G 1,4 Mbit/s (max.), 1-3 Mbit/s
4G 100-300 Mbit/s (max.), 3-5 Mbit/s
Izvor: [19]
10
Svaka generacija mobilne mreže razlikuje se brzinom prijenosa podatka. Brzine
prijenosa svake generacije mobilne mreže prikazane su tablicom. Brzine prijenosa kod kojih u
zagradi stoji vrijednost max, označavaju najveću teoretsku brzinu prijenosa, a brzine koje se
nalaze nakon vrijednosti max, označavaju realne postignute brzine prijenosa.
2.2.2 Ažuriranje sustava i aplikacija
Veliki broj korisnika terminalnih uređaja većinom nije ni svjesno mrežno, aplikacijski
ili uređajem generiranog podatkovnog prometa. Promet koji se inicira na jedan od tih
navedenih načina nije pod kontrolom korisnika. Generiranje podatkovnog prometa nije uvijek
inicirano pregledom web sadržaja, preuzimanjem aplikacija ili video sadržaja koji nastaju od
strane korisnika terminalnog uređaja, nego je inicirano i od strane operatora mobilne mreže
koju korisnik primjenjuje, [3].
Automatsko ažuriranje softvera, pozadinskih aplikacija, web preglednika, društvenih
mreža, aplikacija za prijenos video sadržaja i glazbe generiraju podatkovni promet. Nakon
izrade aplikacije, ažuriranje se javlja u roku od četiri do šest mjeseci, većinom je manji
vremenski period pa se tako za neke od popularnijih aplikacija ažuriranja javljaju jednom do
četiri puta mjesečno. Kada je god dostupno ažuriranje na nekom uređaju, sigurnosni sustav
na uređaju na prvo prikazuje količinu podataka koju je potrebno preuzeti i traži potvrdu
korisnika prije početka ažuriranja. Važnost ažuriranja sustava i aplikacija je u tome što se
ažuriranjem povećavaju sigurnost, stabilnost, značajke i izvedba.
Sigurnost se povećava tako što nove verzije često popravljaju sigurnosne propuste u
starijim verzijama softvera. Tako na primjer, ako imate stariju verziju programa Internet
Explorer i niste instalirali najnovija ažuriranja za Windows Update, vaša inačica programa
Internet Explorer možda neće biti sigurna. Ako posjetite zlonamjernu web-lokaciju, ta web-
lokacija može ugroziti vaš sustav i instalirati zlonamjerni softver. Stabilnost se povećava tako
što nove verzije softvera popravljaju nedostatke koji se ne odnose na sigurnost. Na primjer,
nova inačica mogla bi riješiti rušenja koja vam se mogu pojaviti. Značajke se povećavaju tako
što nove verzije softvera dodaju nove značajke koje možete iskoristiti. Na primjer, ažuriranje
preglednika Mozilla Firefox omogućuje nove značajke preglednika. Izvedba se povećava
tako što nove verzije softvera mogu povećati performanse softvera - na primjer, ako još uvijek
koristite Internet Explorer 6, vidjet ćete veliku povećanu brzinu pregledavanja web-mjesta
ako ažurirate na Internet Explorer 9, [20].
Kada se ažuriraju aplikacije poput Facebook-a, tada se upotrebljava više podataka.
Samim otvaranjem aplikacije i ažuriranjem novosti dobiti će se oko 200 kB (Kilobyte)
podataka. Ažuriranje aplikacije Facebook generira 60 MB mjesečno, [21].
2.2.3 Komplementarne pristupne mreže
Wi-Fi (Wireless-Fidelity) je najpoznatiji pripadnik komplementarnih mreža. Wi-Fi je
popularna mrežna tehnologija koja koristi radio valove za pružanje bežičnih internetskih veze
velike brzine. Wi-Fi je zaštitni znak koji se postavlja na certificirane proizvode za bežičnu
lokalnu računalnu mrežu, zasnovane na specifikacija Instituta inženjera elektrotehnike i
elektronike (Institute of Electrical and Electronics Engineers - IEEE) 802.11. Wi-Fi mreže
nemaju fizičku žičanu vezu između pošiljatelja i prijemnika. Konekcija se ostvaruje
11
uporabom radio frekvencijske tehnologije čiji se valovi prenose na frekvencijama između 2,5
i 5 GHz. Kada se radio frekvencija isporuči, tada se stvara elektromagnetsko polje koje se
može širiti kroz prostor, [22].
Svaka bežična mreža ima svoju pristupnu točku. Cilj svake pristupne točke je da emitira
bežične signale na koje se računala, tableti i ostala računala mogu povezati. Kako bi
povezivanje s pristupnom točkom bilo moguće, svaki uređaj mora imati adapter bežične
mreže. Svakodnevnim rastom i razvojem tehnologije sve većem broju uređaja omogućuje se
pristup bežičnim mrežama. Tako su pametni telefoni trenutno vodeći po broju ostvarenih
konekcija na bežične mreže, te iznose 40%, slijede ih prijenosa računala s 39%, te tablet
uređaji sa 17%, dok preostalih 4% otpada na pametne satove i slične uređaje, [23].
Wi-Fi je najpopularniji bežični pristup za korisnike terminalnih uređaja. Wi-Fi je brži,
jeftiniji i široko dostupan, za razliku od ostalih mobilnih podatkovnih tehnologija. Također
upotrebom Wi-Fi mreže u odnosu na mobilni podatkovni promet produžuje se životni vijek
baterije, odnosno njeno trajanje. Pametni telefoni pretekli su prijenosna računala kao najveći
korisnici Wi-Fi mreža. Potreba za bežičnim podacima raste jednako brzo, ako ne i brže od
sposobnosti mrežne infrastrukture. Vlasnici žele da njihovi terminalni uređaji budu cijelo
vrijeme povezani na bežičnu mrežu. Korištenjem Wi-Fi mreže korisnici ne troše vlastiti
podatkovni promet, i upravo iz tog razloga teže pristupu bežičnoj mreži. Korisnici Wi-Fi
mrežu upotrebljavaju za radnje kojima se generira velika količina podatkovnog prometa, kao
što su ažuriranja aplikacija te pregledavanje videozapisa na YouTubeu, [23]. Grafikon 1.
prikazuje upotrebu Wi-Fi mrežu po terminalnim uređajima.
Grafikon 1. Upotreba Wi-Fi mreže po terminalni uređajima, Izvor: [23]
Upotreba Wi-Fi mreža preporučuje se u slučajevima kada je Wi-Fi mreža sigurna,
prilikom pregledavanja videozapisa, tijekom putovanja u inozemstvu, u slučaju da nam je
potrebna brža veza, te kada imamo ograničeni mobilni podatkovni promet i možemo
prekoračiti njegov mjesečni iznos, [24].
40%
39%
17%
4%
Pametni telefon
Prijenosno računalo
Tablet
Ostali Terminalni uređaji
12
Na količinu podatkovnog prometa koji se generira upotrebom Wi-Fi mreže utječu
mnogi faktori. Što smo dalje od usmjerivača (eng. Router) to će signal biti slabiji, a što je
signal slabiji to je i brzina prijenosa niža. Kao dokaz tome mogu nam poslužiti rezultati
istraživanja koja su provođena na 802.11ac standardu. Rezultati pokazuju da na udaljenosti od
dva metra brzina prijenosa iznosi 547 Mbit/s, dok na udaljenosti od osam metara iznosi 456
Mbit/s. Zatim što je više bežičnih mreža oko nas, to će biti lošija izvedba Wi-Fi mreže. Za
potvrdu nam mogu poslužiti podaci koji su provođeni na prigradskom području gdje je
locirano 25 Wi-Fi mreža, dok je na gradskom području, točnije u poslovnom uredu locirano
150. Rezultati istraživanja koji su provođeni na 802.11ac standardu pokazuju da je na
području poslovnog ureda na udaljenosti od 2 metra brzina prijenosa iznosila 489 Mbit/s, što
je za 11% manje nego što je na prigradskom području, dok je na udaljenosti od osam metara
brzina iznosila 305 Mbit/s, što je za 33% manje u odnosu na prigradsko područje. Još jedan
faktor koji utječe na brzina prijenosa podataka je mikrovalna pećnica. Ovaj podataka
vjerojatno zvuči iznenađujuće, ali razlog tome je frekvencijsko područje rada zbog kojeg
dolazi do interferencije. Mikrovalna pećnica kao i većina Wi-FI mreža radu u frekvencijskom
pojasu od 2.4 GHz. Interferencija može smanjiti brzine prijenosa podataka sve do razine od 3
Mbit/s, [25].
13
Tablica 2. Pregled značajki 802. 11 standardi
802 Pregled Osnovni fizički i logički mrežni pojmovi
802.11 Wi-Fi Bežični LAN MAC (eng. Media Access Control) i fizički sloj
specifikacija. 802.11a, b, g itd. su izmjene i dopune izvornog
802.11 standarda. Proizvodi koji provode 802.11 standard
moraju proći testove i nazivaju se „Wi-Fi certifikat“.
802.11a Wi-Fi Koristi ortogonalnu frekvenciju multipleksiranja (Orthogonal
Frequency Division Multiplexing, OFDM), poboljšana je
brzina do 54 Mbit/s.
802.11b Wi-Fi Poboljšanje standarda 802.11 koji je dodao veće brzine
prijenosa, povećana brzina na 11 Mbit/s.
802.11d Wi-Fi Poboljšanje standarda 802.11a i 802.11b koji omogućuje
globalni roaming.
802.11e Wi-Fi Poboljšanje standarda 802.11 što uključuje i kvalitetu usluge
(Quality of Service, QoS), olakšava glasovni i video prijenos.
802.11g Wi-Fi Proširuje maksimalnu brzinu prijenosa podataka WLAN
(Wireless Local Area Network), uređaju koji dopušta
interoperabilnost 802.11 uređajima. Primjenjuje OFDM
modulaciju i radi do 54 Mbit/s.
802.11h Wi-Fi Poboljšanje standarda 802.11a koji rješava probleme s
interferencijom. Dinamički odabir frekvencije (Dynamic
Frequency Selection) i kontrola prijenosa snage (Transmit
Power Control).
802.11i Wi-Fi Poboljšanje standarda 802.11 koji nudi dodatnu sigurnost za
WLAN aplikacije. Definira više robusnu enkripciju, provjeru
autentičnosti i ključ razmjene
802.11j Wi-Fi Japanski regulatorni dodaci 802.11a specifikaciji i
frekvencijski raspon od 4,9 GHz do 5 GHz.
802.11k Wi-Fi Mjerenje radio resursa za mreže korištenjem 802.11
specifikacije.
802.11m Wi-Fi Održavanje 802.11 specifikacije, te korekcije i dopune
postojeće dokumentacije.
802.11n Wi-Fi Standardi veće brzine. Omogućuje višestruke ulaze,
višestruke izlaze (Multiple Input, Multiple Output, MIMO).
Izvor: [26]
Tablica 2 prikazuje popis svih 802.11 standarda. Za svaki standard napisan je njegov
pregled, odnosno kojoj vrsti mreže pripada, te osnovni fizički i mrežni pojmovi za svaki
pojedini standard.
14
Tablica 3. Brzine prijenosa i frekvencije Wi-Fi standarda
Standard Maksimalna brzina Frekvencija
802.11 1,2 Mbit/s 2,4 GHz
802.11a 54 Mbit/s 5,8 GHz
802.11b 11 Mbit/s 2,4 GHz
802.11g 54 Mbit/s 2,4 GHz
802.11n 150 Mbit/s 2,4 & 5 GHz
802.11ac 800 Mbit/s 5 GHz
Izvor: [27]
Tablica 3 prikazuje maksimalne brzine prijenosa i frekvencije koje koristi pojedini
802.11 standard. Tako je iz tablice vidljivo da 802.11ac standard ima najveću maksimalnu
brzinu prijenosa od 800 Mbit/s. Također je iz tablice vidljivo da standardi većinom koriste
frekvencije od 2,4 i 5 GHz.
15
3. Generiranje podatkovnog prometa terminalnih uređaja
Podatkovni promet nastaje prijenosom podatkovnog oblika informacija između
izvorišnog i odredišnog podatkovnog terminalnog uređaja uporabom dijela kapaciteta
zajedničkih resursa javne telekomunikacijske mreže, [4].
Korisnici terminalnih uređaja nisu svjesni koliku količinu podatkovnog prometa njihovi
uređaji generiraju. Pa tako kada na aplikaciji Facebook deset puta osvježimo naslovnu
stranicu generira se podatkovni promet u iznosu od oko 2 MB. Ta količina podatkovnog
prometa ovisi o broju objava na naslovnoj stranici. Aplikacija Google karte priključene su na
ogroman sustav informacija o tvrtkama, cestama i ponudama. Ako otvorimo aplikaciju i
potražimo neku lokaciju, aplikacija će po pretraženoj lokaciji generirati oko 150-200 kB. Ako
aplikaciju Google karte koristimo više pita dnevno, time bi razina podatkovnog prometa na
mjesečnoj razini iznosila oko 60 MB. Google nam pruža usluge prijenosa glasa, odnosno
usluge glasovnog pretraživanja. Google prenosi uzorke glasa do svojih krajnjih poslužitelja na
transkripciju, a nakon transkripcije šalju na natrag tekst. Pri obavljanju glasovnog
pretraživanja i prosječnom duljinom riječi Google smanjuje zvuk tako da za cijelu operaciju
pretraživanja generirao oko 20 kB, isključujući učitavanje stranice s rezultatima. Potrebno je
više od 50 glasovnih pretraživanja dnevno da bi se generiralo oko 1 MB podatkovnog
prometa. Google nam također pruža i usluge prijenosa fotografija na Google+ pomoću
aplikacije Google+. Google smanjuje slike do najviše 2048 piksela, tako da svi telefoni imaju
slične razine korištenja podatkovnog prometa. Većina fotografija koje su prenesene pomoću
Google+ prosječno generiraju oko 180 kB podatkovnog prometa. Na temelju toga, ako svakog
dana prenesemo 10 fotografija, to će biti nešto više od 50 MB podatkovnog prometa prometa.
Google Glazba generira veliku količinu podatkovnog prometa. Google Glazba prenosi
datoteku izvorne veličine s poslužitelja, uz samo blagu kompresiju, tako da će samo prijenos
iznositi oko nekoliko megabajta. Google Glazba također sprema nekoliko pjesama da u
slučaju preskakanja pjesama nema kašnjenja. Rezultat svega je oko 10-12 MB u prvih
nekoliko minuta korištenja. Pandora je jedna od najpopularnijih aplikacija za emitiranje
glazbe, te je upravo zbog toga uspoređena s Google Glazbom. Budući da Pandora ne povlači
glazbu iz vlastite biblioteke, nema mogućnost da učitava pjesme unaprijed. Pandora otprilike
u minuti generira 1 MB podatkovnog prometa. Na temelju toga, ako svakog dana emitirano
glazbu upotrebom Pandore tada bi na mjesečno razini generirali oko 1.8 GB podatkovnog
prometa, [21].
Jedna zanimljivost koju velika većina korisnika ne zna, je ta da sat na terminalnom
uređaju generira podatkovni promet. Razlog tome je što uređaj točne podatke o vremenu traži
na Internetu. Istraživanja pokazuju da u doba eksponencijalnog rasta korištenja pametnih
telefona većina korisnika ima na svom uređaju instalirano 60 do 80 različitih aplikacija, dok
ih se na mjesečnoj razini koristi oko 30. Najkorištenije aplikacije su one najpopularnije poput
WhatsApp, Messenger, Instagram; Facebook, YouTube. Provedena je usporedba između
Samsung A5 i Samsung S8 uređaja. Uspoređivao se koliko se podatkovnog prometa
generiralo pregledavanjem pjesme „Despacito“ na YouTubu. Samsung A5 generirao je 20
MB, dok je Samsung S8 generirao čak 130 MB. Razlika između generiranog podatkovnog
16
prometa tih dvaju uređaja je velika. Tako samo potvrđuje da različiti uređaji mogu imati
velike razlike između generiranog podatkovnog prometa. Isključivanjem autoplay Facebook
video sadržaja može se ostvariti veliko smanjenje generiranja podatkovnog prometa.
Istraživanja koja su koristile Facebook aplikaciju s uključenim autoplay-em u su u
vremenskom intervalu od 5 minuta generirali podatkovni prometa u iznosu od 37 MB. S
obzirom posjećivanje društvenih mreža varira od korisnika do korisnika, ali ako uzmemo
neko srednje vrijeme od sat vremena tada bi u roku manjem od četiri sata potrošili 2 GB
podatkovnog prometa. Time se u svrhu smanjenja generiranja podatkovnog prometa
korisnicima preporučuje da isključe autoplay Facebook video sadržaja, [28].
2016. godine zabilježeno je povećanje podatkovnog prometa u iznosu od 63% u odnosu
na 2015. godinu. Dosegnuta razina podatkovnog prometa na mjesečnoj razini za 2016.
godinu iznosi 7,2 EB (Exabyte), dok je za 2015. godinu iznosi 4,4 EB mjesečno. Mjerna
jedinica od 1 EB iznosi milijardu GB (Gigabyte). Tijekom posljednjih pet godina podatkovni
promet se povećao osamnaest puta. Mreže četvrte generacije ostvarile su najveću količinu
podatkovnog prometa, odnosno četiri puta više podatkovnog prometa u odnosu na mreže treće
generacije. 4G mreže su tijekom prošle godine ostvarile 69% ukupno podatkovnog prometa,
što je velik broja s obzirom na to da su 4G mreže za prošlu godine iznosile samo 26%
mobilnih veza. 3G mreže su u odnosu na 4G mreže za 2016. godinu ostvarile 24%
podatkovnog prometa na 33% mobilnih veze. 60% ukupnog mobilnog podatkovnog prometa
ostvareno je putem Wi-Fi mreža. 2016. godine dodano je 429 milijuna novih mobilnih uređaja
i veza, a najveći dio tih uređaja predstavljaju pametni telefoni i M2M (Machine To Machine)
uređaji. Pametni telefoni na globalnoj razini predstavljaju 46% svih mobilnih uređaja i
ostvarenih veze, te su korištenjem 3G i 4G mreže ostvarili 89% mobilnog podatkovnog
prometa. 2016. godine zabilježeno je da prosječni pametni telefon generira trinaest puta više
podatkovnog prometa u odnosu na klasični mobilni uređaj, ali pri tome treba napomenuti da
su se brzine pokretne mreže u 2016. povećala tri puta u odnosu na 2015., odnosno zabilježena
je brzina u iznosu od 6,8 Mbit/s u odnosu na 2 Mbit/s. Više od polovice, oko 60%
podatkovnog prometa ostvari se pregledavanjem videozapisa. Razina ostvarenog podatkovnog
prometa varira od uređaja do uređaja, ali se najviše podatkovnog prometa generira upotrebom
pametnih telefona, pa je tako za 2016. godinu zabilježeno povećanje njihova korištenja u
iznosu od 38%. Prosječna količina podatkovnog prometa po pametnom telefonu za prošlu
godinu iznosila je 1,164 MB mjesečno, što je povećanje od oko 70% u odnosu na 2015.
godinu. Svake godine bilježi se povećanje ostvarenih povezivanja terminalnim uređajima, pa
je tako za prošlu godinu ostvareno povećanje povezivanje tablet uređaja u iznosu od 26%, a
osobnih računala u iznosu od 8%, [29]. Grafikon 2. prikazuje povećanje korištenja
terminalnih uređaja tijekom 2016. godine.
17
Grafikon 2. Povećanje korištenja terminalnih uređaja za 2016. Godinu, Izvor: [29]
Iz grafikona 2 jasno je vidljivo da su najveće povećanje povećanje korištenja zabilježili
pametni telefoni, dok su odmah iza njih tablet uređaji. Ostalih 28% korištenih terminalnih
uređaja čine fableti, pametni satovi, pametni prsteni i slični uređaji koji se probijaju na tržište.
3.1 Predviđanje rasta podatkovnog prometa do 2021. godine
Do 2021. godine predviđa se još ekstremniji rast podatkovnog prometa. Mobilni
podatkovni promet dostići će iznos od 49 EB mjesečno, dok će na godišnjoj razini premašiti
iznos od 0,5 ZB (Zettabyte). Radi jasnije interpretacije veličine zettabyte, bitno je napomenuti
da jedan zettabyte iznosi bilijun GB. Nastavit će se razvoj tehnologije, te se upravo zbog
daljnjeg rasta tehnologije predviđa se da će svaki stanovnik imati prosječno 1,5 mobilnim
uređaj, što je brojka od 11,6 milijardi mobilnih uređaja na svjetskoj razini. Također će se
bilježiti razvoj M2M uređaja koji će premašiti svjetsku populaciju. Do 2021. godine predviđa
se razvoj i korištenje 5G mreže. Pretpostavlja se da će 5G mreže imati teoretsku brzinu
prijenos od 10 Gbit/s, dok će stvarne brzine prijenosa biti veće od 20 Mbit/s. Ukupan broj
pametnih telefona iznosit će više od 50% svih globalnih uređaja, te će premašiti 86% ukupnog
podatkovnog prometa. 4G mreža predstavljat će 53% svih konekcija, odnosno više od tri
četvrtine ukupnog mobilnog prometa. Predviđanja ističu i da će više od tri četvrtine, odnosno
78% mobilnog podatkovnog prometa biti ostvareno video sadržajima. Do 2021. godine
globalni mobilni podatkovni promet povećat će se sedam puta. Mobilni podatkovni promet
rasti će po složenoj godišnjoj stopi rasta (Compound Annual Growth Rate - CARG) od 47%,
te će dosegnuti 49 EB na mjesečnoj razini. Više od tri četvrtine mobilnog podatkovnog
prometa na svijetu činit će videozapisi. Mobilni videozapisima se predviđa povećanje od 9
puta, što će čini oko 78% ukupnog mobilnog podatkovnog prometa u predviđenom razdoblju.
S rastom pametnih telefona, bilježit će se i rast tableta i računala, te se predviđa da će oni
mjesečno generirati oko 8 GB prometa, što je dvostruko veći iznos u odnosu na 2016. godinu.
Prosječni pametni telefon će generirati 6,8 GB prometa mjesečno, čime se bilježi povećanje
od četiri puta u odnosu na 2016. godinu, a ukupni promet koji će generirati pametni telefoni
38%
26%
8%
28% Pametni telefon
Tablet
Osobno računalo
Ostali terminalni
uređaji
18
bit će sedam puta veći nego danas, [29]. Grafikon 3. prikazuje brzine prijenosa podataka
pojedine generacije mobilne mreže.
Grafikon 3. Brzine prijenosa podataka pojedine generacije mobilne mreže, Izvor: [29]
Iz grafikona 3 možemo iščitati brzine prijenosa za svaku generaciju mreže. Na
grafikonu su također vidljive i godine kada je koja generacije mreže puštena u rad. Za 5G se
predviđa da će godina puštanja u rad biti 2021., te da će realna brzina prijenosa iznosi 20-ak
Mbit/s. Također je vidljivo kako brzine prijenosa bilježe eksponencijalni rast.
3.2 Generiranje podatkovnog prometa u Europi
Studije koje analiziraju i predviđaju podatkovni promet u Europi podijelili su Europu na
dva dijela, pa tako dobivamo podatke za Zapadna Europu i za Središnju i Istočnu Europu.
Zemlje Zapadne Europe smatraju se razvijenijima, pa se tako za njih predviđa da će do 2021.
godine razina podatkovnog prometa doseći 37 EB mjesečno, dok će zemlje Srednje i Istočne
Europe doseći 17 EB mjesečno. Svake godine bilježi se rast gledanja digitalne televizije, kao
što su kabelska televizija, IPTV, satelitska televizija. Iako se bilježi rast korištenja digitalne
televizije, ono ipak raste sporije u odnosu na rast mobilnog videosadržaja. Kao dokaz o
razvijenosti Zapadne Europe može poslužiti i podatak da je 44% svjetskih Wi-Fi pristupnih
točki smješteno u njoj, [30].
Iako je Zapadna Europa razvijenija u odnosu na Središnju i Istočnu Europu, rast
mobilnog podatkovnog prometa između ta dva područja i nema tako velike razlike, pa na
području Središnje Europe on iznosi 64%, a na području Središnje i Istočne Europe iznosi
52%. Iz tih podataka jasno je vidljivo koliko je to velik rast. Predviđanja pretpostavljaju da će
se mjesečni rast podatkovnog prometa u Zapadnoj Europi povećavati 8,6%, dok se za
Središnju i Istočnu Europu pretpostavlja da će on iznositi 10,7 %. Bitnu ulogu u povećanju
podatkovnog prometa imaju i pametni telefoni, te ostali pametni uređaji. Prema trenutnim
podacima u Zapadnoj Europi 69% stanovništva koristi pametne uređaje, dok na području
0.01 0.70
5.00
20
0.00
5.00
10.00
15.00
20.00
25.00
2G 3G 4G 5G
Brz
ina
pri
jenosa
[M
bit
/s]
Generacija mobilne mreže
2G
3G
4G
5G
19
Središnje i Istočne Europe pametne uređaje koristi 57% stanovništva, [29]. Grafikon 4. nam
prikazuje predviđeni postotak korištenja pametnih uređaja 2016. u odnosu na 2021. u Europi.
Grafikon 4. Predviđeni postotak korištenja pametnih uređaja 2016. u odnosu na 2021. u
Europi, Izvor: [29]
Iz grafikon 4 vidljivo je da se pametni uređaji trenutno više koriste na području Zapadne
Europe. Trenutna predviđanja pretpostavljaju da će se daljnjim razvojem tehnologije ta broja
2021. izjednačiti na 92% stanovništva.
3.3 Generiranje podatkovnog prometa na globalnoj razini
Globalni mobilni podatkovni promet porastao je za oko 63 posto u 2016. godini. Stope
rasta variraju diljem regije, a Bliski Istoku i Africi imaju najveću stopu rasta u iznosu od 96%.
Drugu najveću stopu rasta bilježe Azija Pacifik sa 71%, zatim Latinska Amerika sa 66% i
Srednja i Istočna Europa sa 64 posto. Zapadna Europa rasla je na procijenjenoj stopi od 52%,
a Sjeverna Amerika premašila je Zapadnu Europu s rastom od 44%, [29]. Navedeni podaci su
prikazani na Grafikonu 5.
Grafikon 5. Rast mobilnog podatkovnog prometa 2016., [29]
69%
57%
92% 92%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Zapadna Europa Središnja i Istočna Europa
Kori
šten
je p
amet
nih
ure
đaj
a [%
]
Područje
2016
2021
44%
52%
64%
66%
71%
96%
0% 20% 40% 60% 80% 100% 120%
Sjeverna Amerika
Zapadna Europa
Središnja i Istočna Europa
Latinska Amerika
Azija Pacifik
Bliski Istok i Afrika
Rast mobilnog podatkovnog prometa [%]
Podru
čje
20
Najveće povećanje podatkovnog prometa doživjele su Indonezija, Kina i Indija i to u
iznosu od 76%. 2016. godine Francuska, Koreja i Australija doživjele su najveće ubrzanje
rasta mobilnog podatkovnog prometa, dok je većina drugih zemalja doživjela snažan, ali sa
smanjenim rastom u odnosu na prethodne godine. Razvojem suvremenih tehnologija bilježi se
rast korištenja M2M uređaja i korištenja digitalne TV. Rast korištenja digitalne TV
najizraženiji je u regijama poput Sjeverne Amerike i Zapadne Europe. Usprkos velikom rast
korištenja digitalne televizije, zabilježen je još veći rast online videozapisa. Najveće promjene
što se tiče generiranja podatkovnog prometa bilježe se na području Azije, pa će tako kineski
mobilni promet nadmašiti američki do kraja 2017. Kineski mobilni promet će do 2017.
dosegnuti 1,9 EB mjesečno, a mobilni promet Sjedinjenih Američkih Država dostići će 1,6
EB na mjesečnoj razini, [29].
Tablica 4. Mjesečni podatkovni promet po regijama
Mobilni podatkovni promet po
regiji
2016.
[EB/mjesečno]
2016-2022
[EB/mjesečno]
Azija Pacifik 3,7 8
Središnja i Istočna Europa, Bliski
Istok i Afrika
1,4 11
Zapadna Europa 1,2 8
Sjeverna Amerika 1,8 5
Latinska Amerika 0,7 8
Izvor: [31]
Tablica 4 prikazuje mobilni podatkovni promet po regijama na mjesečnoj razini za
2016., te koliko će mobilni podatkovni promet na mjesečnoj razini iznositi u razdoblju do
2022. godine.
Mjesečni mobilni podatkovni promet za 2016. iznosi 7 EB. Razvojem tehnologije dolazi
i to povećanja brzina prijenosa podataka te razvoje novih mreža. Kroz idućih pet godina
najavljeno je povećanje mjesečno generiranog prometa u iznosu od sedam puta, što će dostići
razinu od 49 EB mjesečno. Taj iznos će se postići zbog sve većeg broja korištenih terminalnih
uređaja, te zbog uvođenja 5G mreže koje će imati brzinu prijenosa u iznosu od 20 Mbit/s.,
[29]. Grafikon 6. prikazuje razinu podatkovnog prometa generiranog u razdoblju od 2016. do
2021. godine na mjesečnoj razini.
21
Grafikon 6. Razina generiranog podatkovnog prometa u razdoblju od 2016. do 2021., [29]
S Grafikona 6 vidljiv je generirani podatkovni promet na mjesečnoj razini za idućih 5
godina. Temeljem postojećih predviđanja i podataka prikazanih u grafikonu, možemo doći do
zaključka da će se rast podatkovnog prometa odvijati eksponencijalno.
Najveći utjecaj na prethodno navedenu količinu o generiranom podatkovnom prometu
imaju terminalni uređaji i njihovi korisnici. Korisnici najviše od svih terminalnih uređaja
koriste pametne telefone. Suvremeni pametni telefoni pružaju različite usluge svojim
korisnicima. Pametni telefoni se koriste radi društvenih mreža kao što su Facebook,
Instagram, Twitter. Pametni telefoni pružaju usluge bilježenja fotografija visoke kvalitete, te
veliki broj takvih slika svakodnevno se objavljuje a društvenim mrežama. Istraživanja
pokazuju da 53,2% korisnika društvenim mreža svakodnevno objavi fotografiju ili status na
društvenim mrežama, dok 26,6% ispitanika to radi povremeno. Naravno, 60% ispitanika je
mlađe od 24 godine. Osim društvenih mreža, veliki broj korisnika pomoću svojih pametnih
telefona pregledava videozapise i sluša glazbu putem YouTubea. 60% mlađih korisnika svoje
pametne telefone koristi za svakodnevno igranje igrica kojima se također generira podatkovni
promet. 78,6% korisnika svakodnevno pregledava Internet sadržaje, a taj broj će se kroz
idućih 5 godina povećavati. Također pametni telefoni omogućuju svakodnevno instaliranje
novih aplikacija, [32]. Grafikon 7. prikazuje razloge upotrebe pametnih telefona.
7 11
17
24
35
49
0
10
20
30
40
50
60
2016 2017 2018 2019 2020 2021
Ex
abyte
s/M
jese
čno
Godina
22
Grafikon 7. Razlozi upotrebe pametnih telefona, Izvor: [33]
Iz grafikona 7 vidljivo je da više od polovice korisnika svoje pametne telefone koristi
zbog svih mogućnosti koje im uređaj nudi. 30,4% korisnika rabi svoje pametne telefone za
osnovne funkcije kao što su pozivi, SMS poruke, te elektronička pošta, ali također
upotrebljavaju i neke aplikacije kao što su društvene mreže ili vrijeme. Preostali dio korisnika
svoje pametne telefone koristi samo radi osnovnih funkcija.
Tablica 5. Količina generiranog podatkovnog prometa na mjesečnoj razini po vrsti
terminalnog uređaja
Količina generiranog podatkovnog prometa na mjesečnoj razini u Terabyte-
ima [TB]
Vrsta
terminalnog
uređaja
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Klasični mobilni
uređaj
109 505 137 852 169 955 199 173 236 257 269 189
Pametni telefon 5 887 078 9 328 403 14 076 023 20 710 278 29 484 004 42 017 358
Tablet i računalo 1 085 059 1 514 749 2 040 640 2 681 672 3 457 800 4 439 720
M2M
157 998 284 415 505 292 861 025 1 409 949 2 224 543
Ostali prijenosni
uređaji
910 599 391 328 432 659
Izvor: [29]
52,9 % 30,4%
16,7%
Upotreba radi svih
funkcija
Osnovne fukcije i neke
aplikacije (vrijeme,
društvene mreže)
Osnovne fukcije (poziv,
SMS, e-mail)
23
Iz Tablice 5 vidljivo je da će pametni telefoni generirati najviše podatkovnog prometa u
odnosu na ostale terminalne uređaje. Također je vidljivo da se za sve uređaje predviđa rast
podatkovnog prometa, osim za ostale prijenosne uređaje kojima se previđa pad korištenja.
Do 2021. Azija Pacifik će imati najveći postotak od 45% ostvarenih Wi-Fi konekcija. U
ovaj postotak uključeni su javno dostupne Wi-Fi mreže te ostale dostupne priključne točke.
Također je predviđeno da će većina regija biti prekrivena Wi-Fi pristupnim točkama. Do
2021. Kina će voditi u ukupnom broju domova koje će imati dostupne Wi-Fi priključne točke,
a slijede Sjedinjene Države i Japan, [29].
24
4. Karakteristike korisnika u generiranju podatkovnog prometa
Ovo poglavlje odnosi se na karakteristike korisnika, odnosno na načine kako korisnici
terminalnih uređaja direktno utječu na generiranje podatkovnog prometa. Korisnici mogu
utjecati na generirani podatkovni promet ovisno o tome koji tarifni plan koriste. Također
korisnici mogu utjecati i o tome koje usluge i aplikacije primjenjuje te o njihovoj svrsi
korištenja.
4.1 Tarifni plan
Tarifni plan igra značajnu ulogu na utjecaj ostvarenog podatkovnog prometa. Količina
ostvarenog podatkovnog prometa ovisi o tome koju tarifu primjenjujemo. Ograničeni tarifni
planovi u vidu mobilnog podatkovnog prometa kao rezultat ističu manje generiranog
mobilnog podatkovnog prometa na mjesečnoj razini, dok neograničeni mjesečni tarifni
planovi ističu više generiranog mobilnog podatkovnog prometa na mjesečnoj razini, [5].
Korisnici teže korištenju tarifnih planova koji će im pružiti što veću količinu mobilnog
podatkovnog prometa. Telekomunikacijski operatori na području RH nude razne tarife
korisnicima. Pa tako razlikujemo i razne tarife koje nude različite veličine mobilnog
podatkovnog prometa. Na području Hrvatske glavni telekomunikacijski operatori su Hrvatski
Telekom i Vipnet. Oni omogućuju tarife na pretplatu i tarife na bonove svojim korisnicima.
4.1.1 Tarifni plan u pretplatničkom odnosu
Najpovoljnija i najbolja tarifa koju Hrvatski Telekom nudi svojim korisnicima iznosi 25
GB mobilnog podatkovnog prometa pa mjesečnoj naknadi od 169 kuna, uz ugovornu obvezu
od 24 mjeseca. Tarifa se zove Najbolja mobile net. U ovoj tarifi uključena je 4G mreža s
brzinom prijenosa od 262,5 Mbit/s, [34].
Vipnet nudi tarifu Bez Granica XXL+. Unutar te tarife uključeni su neograničeni pozivi
prema drugim mrežama uključujući i pozive unutar Vip mreže, neograničene SMS poruke
prema drugim mrežama, te 8 GB mobilnog podatkovnog prometa i to za 250 kuna mjesečno.
Ugovornom obvezom u trajanju od 24 mjeseca dobiva se dodatnih 8 GB mobilnog
podatkovnog prometa, [35].
4.1.2 Tarifni plan za prepaid korisnike
Prepaid tarifni planovi funkcioniraju tako da prije aktivacije tarife, na računu moramo
imati uplaćena novčana sredstva. Uplate mogu biti različitog iznosa. U slučaju da iskoristimo
sva novčana sredstva s računa, tada je u slučaju korištenja neke opcije potrebno uplatiti nova
novčana sredstva na račun, [36].
Hrvatski Telekom svojim korisnicima bonova omogućuje korištenje Mjesečne zmajske
opcije. Unutar opcije uključeno je 5000 minuta prema svim mreža, SMS poruka i mobilnog
podatkovnog prometa. Korisnik sam odlučuje kako će iskoristiti navedeni iznos. Korisniku se
tarifom nudi 4G mreža s brzinom mobilnog podatkovnog prometa od 75 Mbit/s. Tarifa je
aktivna trideset dana, i u slučaju da korisnik svih 5000 jedinica potroši prije navedenom roka,
25
tada se naplata jedinica odvija po standardnim cijenama koje su unaprijed utvrđene, tako da se
korisniku s računa skidaju novčana sredstva, [37].
Vipnet svojim korisnicima bonova omogućuje aktivaciju Zen tarife. Navedena tarifa
korisnicima omogućuje 6000 MB mobilnog podatkovnog prometa. Korisniku se tarifom nudi
4G mreža s brzinom mobilnog podatkovnog prometa od 75 Mbit/s. Također se unutar tarife
korisniku nudi 1000 kombiniranih poziva i SMS poruka. Tarifa je aktivna 30 dana, i u slučaju
da korisnik potroši sve jedinice prije navedenom roka, tada se naplata jedinica odvija po
standardnim cijenama koje su unaprijed utvrđene, tako da se korisniku s računa skidaju
novčana sredstva, [38].
4.2 Uporaba usluga i aplikacija
Sve veća popularnost prijenosnih terminalnih uređaja dovela je do ubrzanog rasta i
razvoja aplikacija koje stvaraju velike količine podatkovnog prometa. Velika količina
podatkovnog prometa ostvaruje se pregledavanjem video sadržaja. Analize su pokazale da se
korištenjem društvenih mreža generira tri do sedam puta više podatkovnog prometa u odnosu
na aplikacije za razmjenu poruka ili zabavnih igara. Jedan od glavnih uzroka povećanja
podatkovnog prometa na svjetskoj razini je porast usluga koje omogućuju razmjenu video
sadržaja upotrebom mobilnih terminalnih uređaja. Video sadržajima ostvaruje se 45% do 55%
ukupnog ostvarenog mobilnog podatkovnog prometa, [5]. Razmjena tekstualnih datoteka
generira manju količinu podatkovnog prometa u odnosu na video sadržaje.
Video sadržaji se u današnje vrijeme većinom pregledavaju na YouTubu, ali i na
društvenim mrežama. Video sadržaji koje korisnici pregledavaju na YouTubu postavljeni su
na različite razine kvalitete, te samim time generiraju različite količine podatkovnog prometa.
Ako u vremenskom periodu od sat vremena pregledavamo video sadržaj na YouTubu čija je
kvaliteta postavljena na 240p generira 150 MB podatkovnog prometa. Oznaka p označuje
progresivno skenirani videozapis. Video sadržaji kvalitete 360p, 480p, 720p te 1080
generiraju 250 MB, 400 MB, 800 do 900 MB, te 1,2 do 1,4 GB, [39].
4.3 Svrha korištenja
Generiranje podatkovnog prometa neravnomjerno je raspoređeno tijekom dana, no
postoji još veća varijacija u distribuciji podatkovnog prometa ovisno o lokaciji korisnika.
Generiranje podatkovnog prometa tijekom dana bilježi varijacije. Bilježenje podatkovnog
prometa pojavljuje se u prosjeku od 5 sati, a kao razlog tome pripisuje se buđenje i spremanje
osoba koji su u radnom odnosu. Prvi vrhunac rasta podatkovnog prometa bilježi se u
popodnevnim satima, odnosno u vrijeme ručka. Maksimalna pojava podatkovnog prometa
zabilježuje se oko 21 sat navečer, odnosno u vrijeme pred spavanje. Lokacijski kontekst ima
značajan učinak na korištenje terminalnih uređaja. Kao glavni razlog zbog kojeg dolazi do
varijacija lokacije je taj što korisnik uređaj može koristiti kod kuće, na poslu, na odmoru ili iz
neke druge lokacije na kojoj se u tom trenu nalazi. Varijacije lokacije uzrokuje i prebivalište
korisnika. Korisnik može živjeti u gradu ili u području koje se nalazi izvan grada. U slučaju
da korisnik živi izvan područja grada, tada će imati slabiji domet signala te će samim time
koristiti mreže nižih generacija kojim će ostvarivati manji podatkovni promet, [5].
26
Korisnici svoje terminalne uređaje koriste u razne svrhe. Korisnici svoje pametne
telefone koriste za pozive, razmjenu poruka, fotografiranje, ali 90% posto vremena u kojem
korisnici koriste svoje pametne telefone provedeno je na aplikacijama. Te aplikacije mogu biti
interaktivne, obrazovne ili društvene. Pametni telefoni se također koriste i u poslovne svrhe,
kao što su ugovaranje poslovnih sastanaka, razmjena elektroničke pošte, pohrana informacija,
bilježenje rasporeda obaveza, [40].
4.4 Osobnost korisnika i uporaba višestrukih uređaja
Pojedini korisnici imaju potrebu korištenja višestrukih terminalnih uređaja tijekom
dana. Pojava korištenja višestrukih terminalnih uređaja javlja se zbog poslovnih i zbog
osobnih potreba. Kao poslovne svrhe nameću se potrebe u opisu radnog mjesta. Kao osobne
svrhe bilježe se osobe koje primjenjuju više od jednog mobilnog terminalnog uređaja i
korištenje osobnih računala ili tablet uređaja, [5].
Kroz proteklih nekoliko godina zabilježen je rast korištenja višestrukih terminalnih
uređaja. Korisnici su razvili potrebu da dnevno koriste više terminalnih uređaja, što znači da
upotrebom više terminalnih uređaja automatski dolazi do povećanja generiranog podatkovnog
prometa, [41]. Slika 4. prikazuje rast podatkovnog prometa na mjesečnoj razini koji je
zabilježen upotrebom višestrukih terminalnih uređaja u razdoblju od 2005. do 2015.
Slika 4. Rast podatkovnog prometa na mjesečnoj razini upotrebom višestrukih uređaja od
2005. do 2015., [41]
Sa slike 4 vidljivo je da su korisni 2005. prosječno koristili jedan terminalni uređaj, te
su njim generirali oko 30 MB mjesečno. 2009. korisnici počinju koristiti dva terminala
uređaja, te njime generiraju 1050 MB podatkovnog prometa mjesečno. 2015. korisnici
počinju koristiti čak šest terminalnih uređaja. U razmaka od deset godina zabilježeno je
povećanje korištenja uređaja u iznosi od šest puta. Također 2015. generirani podatkovni
promet na mjesečnoj razini dostiže iznos od 14 275 MB mjesečno. Na temelju ovih podataka
ističe se da je podatkovni promet od 2005. do 2015. zabilježio povećanje od čak 475 puta na
mjesečnoj razini.
27
Korisnici većinom koriste dva do tri terminalna uređaja dnevno. Pametni telefon i
računalo su najčešće korišteni terminalni uređaji, dok se iza njih nalazi tablet. U jutarnjim
satima pretežno se koriste pametni telefoni, i to u vrijeme kada korisnici putuju na posao ili u
školu. Korisnici ih većinom koriste za pregled društvenih mreža, razmjenu poruka, te
pregledavanje novosti po različitim portalima. U popodnevnim satima od 10 do 17 korisnici
pretežno koriste računala. Rad na računalu se podrazumijeva u njihovom opisu posla. U
večernjim satima od 20 do ponoći korisnici koriste pametne telefone i tablet uređaje.
Navedeni uređaji se koriste u interaktivne svrhe. Pa tako korisnici pregledavaju društvene
mreže i video zapise. Primjena višestrukih terminalnih uređaja bilježi rast na globalnoj razini,
[40]. Grafikon 8. prikazuje dostupnost i osobnu upotrebu terminalnih uređaja u svijetu za
2016. godinu.
Grafikon 8. Dostupnost i osobna upotreba terminalnih uređaja 2016., Izvor: [40]
Iz grafikona je moguće zaključiti da najveći rast korištenja u cijelom svijetu bilježe
pametni telefoni. Također je vidljivo da sve veću primjenu u svijetu bilježe tablet uređaji.
Najveći porast upotrebe pametnih telefona zabilježen je u Italiji, najveći porast upotrebe
prijenosnih računala zabilježen u Francuskoj, dok je u Španjolskoj zabilježen najveći porast
upotrebe tableta i stolnih računala.
72%
60%
78%
53%
77%
50%
79%
58%
78%
49%
75%
63%
89%
63%
74%
63%
68%
49%
69%
61%
72%
34%
61%
51%
78%
56%
76%
61%
87%
64%
70%
69%
81%
57%
70%
56%
0% 20% 40% 60% 80% 100%
Pametni telefon
Tablet
Prijenosno
računalo
Stolno računalo
Upotreba [%]
Vrs
ta t
erm
inal
nog u
ređaj
a
Ujedinjeno
Kraljevstvo Francuska
Njemačka
Italija
SAD
Japan
Australija
Španjolska
Švedska
28
5. Usporedba generiranog podatkovnog prometa terminalnih uređaja
Za usporedbu generiranog podatkovnog prometa autor je odabrao četiri terminalna
uređaja na kojima će se vršiti mjerenja. Mjerenja će biti vršena na stolnom računalu,
prijenosnom računalu, pametnom telefonu te na tablet uređaju. Na svakom uređaju biti će
iznesene karakteristike koje utječu na generiranje podatkovnog prometa. Na stolnom uređaju
mjerenje će se vršiti direktnim kabelskim pristupom Internetu, a videozapis će biti
pregledavan na YouTubeu upotrebom Mozilla Firefox web preglednika. Na prijenosnom
uređaju mjerenje će se vršiti Wi-Fi pristupom Internetu, a videozapis će također biti
pregledavan na YouTubeu upotrebom Mozilla Firefox web preglednika. Za analizu
generiranog podatkovnog prometa na stolnom i prijenosnom računalu koristiti će se aplikacija
NetWorx. Na pametnom telefonu mjerenje će se vršiti Wi-Fi pristupom Internetu, te
korištenjem mobilnog podatkovnog promet, a videozapis će biti pregledavan upotrebom
YouTube aplikacije. Na tablet uređaju mjerenje će se vršiti Wi-Fi pristupom Internetu, a
videozapis će se također pregledavati upotrebom YouTube aplikacije. Za analizu generiranog
podatkovnog prometa na pametnom telefonu i tablet uređaju koristiti će se aplikacija My Data
Manager. Autor koristi Wi-Fi vezu čija brzina iznosi 512 kbit/s, dok će stvarna brzina varirati
i biti će niža od navedene. U svrhu mjerenja pregledavan je videozapis pod nazivom
„Francesco Totti ● Incredible vision and touch ● 1992-2014“ na svim terminalnim uređajima
upotrebom YouTubea. Videozapis ima vrijeme trajanja u iznosi od 15 minuta, a veličina
videozapisa iznosi 13,7 MB. Videozapis je pregledavan na automatskoj kvaliteti koja iznosi
240p.
5.1 Korištene aplikacije
Autor je u svrhu mjerenja koristio aplikacije NetWorx i My Data Manager. NetWorx je
bio korišten na stolnom i prijenosnom računalu, a My Data Manager na pametnom telefonu i
tablet uređaju. Kao što je već spomenuto, pregledavan je videozapis pod nazivom „Francesco
Totti ● Incredible vision and touch ● 1992 2014“. Videozapis prikazuje najbolje asistencije,
driblinge i golove bivšeg talijanskog nogometaša Francesca Tottija tijekom cijele karijere.
5.1.1 NetWorx
NetWorx je jednostavan, ali svestran i moćan alat koji na objektivan način bilježi
generirani podatkovni promet. NetWorx je aplikacija koju je proizvela tvrtka SoftPerfect
network management solutions. Može se koristiti za prikupljanje podataka o korištenju
propusne moći i mjerenje brzine prijenosa podataka. NetWorx također može pomoći pri
otkrivanju mogućih problema s internet mrežom, te nam također ima mogućnost da nas
obavijesti o sumnjivim mrežnim aktivnostima koje su karakteristične za trojanske konje i
hakerske napade. Aplikacija također omogućuje praćenje svih mrežnih veza ili samo određene
mrežne veze kao što su bežični ili mobilni širokopojasni pristup. Dolazni i odlazni promet
prikazuju se u grafičkom obliku. Uz pomoć NetWorxa možemo saznati i pratiti kolika je
brzina internetske veze i koliko je podatkovnog prometa generirano, možemo otkriti sumnjive
aktivnosti na računalu, izvršiti jednostavna mrežna ispitivanja kao što su ping i trag, aplikacija
na također može obavijestiti o prekomjernoj upotrebi podatkovnog prometa. Aplikaciju je
moguće besplatno preuzeti na službenoj stranici proizvođača, [42].
29
5.1.2 My Data Manager
My Data Manager korisna je aplikacija za praćenje podatkovnog prometa. Ima
mogućnosti mjerenja mobilnog podatkovnog prometa, Wi-Fi mreža, te roaminga. My Data
Manager je aplikacija koju je proizvela tvrtka Mobidia Technology. Aplikacija je prikladan za
praćenje aplikacija, odnosno nudi nam mogućnost uvida koliko je koja aplikacija generirala
podatkovnog prometa. To nam je korisno iz razloga što na temelju toga možemo zatvoriti
aplikaciju koja generira prekomjerni podatkovni promet. Aplikacija nam nudi mogućnost
postavljanja upozorenja kada dosegnemo određenu razinu podatkovnog prometa. My Data
Manager korisnicima nudi grafički prikaz generiranog podatkovnog prometa, te im također
nudi uvid u to koliko koja aplikacija generira podatkovnog prometa, ali za razliku od
aplikacije NetWorx nema mogućnost da odvojeno prikazuje dolazni i odlazni promet, nego
prikazuje samo ukupno generirani podatkovni promet. Najbolja značajka My Data Managera
je da možemo povezati više uređaja na kojima želimo pratiti podatkovni promet. Tako u
slučaju ako obitelj koristi zajednički podatkovni plan, možemo povezati sve članove obitelji
kako bismo mogli pratiti generirani podatkovni promet po svakom članu. Aplikaciju je
moguće besplatno preuzeti na Trgovini Google Play, [43].
5.2 Stolno računalo
Autor je koristio stolno računalo marke SmartVision. OS na stolnom računalu je
Windows XP. Rezolucija zaslona iznosi 1024 x 768 piksela, dok rezolucija za vrijeme
korištenja web preglednika iznosi 1024 x 639 pixela. Omjer slike na uređaju iznosi 4:3.
Videozapis je pregledavan na YouTubeu upotrebom Mozilla Firefox preglednika. Podaci su
na stolnom računalu dobiveni korištenjem direktnog pristupa Internetu, odnosno kabelskim
pristupom. Slika 5. prikazuje podatke dobivene pregledavanjem videozapisa. Slika 6.
prikazuje grafički prikaz podataka dobivenih pregledavanjem video zapisa.
Slika 5. Podaci dobiveni pregledavanjem videozapisa na stolnom računali, Izvor:
[Autor]
30
Na slici 5 prikazani su podaci koje je autor ostvario pregledavanjem videozapisa.
Mjerenje je vršeno 26.7.2017. Količina primljenih podataka iznosi 57,4 MB, količina poslanih
podataka iznosi 4,77 MB. Ukupna količina podatkovnog prometa koja je generirana
pregledavanjem videozapisa iznosi 62,1 MB. Iznosi od 62,1 MB na videozapis u trajanju od
15 minuta ostvarenih je zbog automatske kvalitete videozapisa u iznosi od 240p. Aplikacija je
prije upotrebe resetirana, iz razloga kako bi dobili podatke vezane za mjerenje koje je
izvršeno pregledavanjem videozapisa. Slika je preuzeta s aplikacije NetWorx u obliku
screenshota od strane autora.
Slika 6. Grafički prikaz podataka dobivenih pregledavanjem videozapisa na stolnom
računalu, Izvor: [Autor]
Slika 6 nam prikazuje grafički dobivene podatke koje je autor ostvario pregledavanjem
videozapisa. Zelenom bojom prikazani su primljeni podaci (Download - DL), i oni iznose
55,3 MB. Plavom bojom prikazani su poslani podaci (Upload - UL), i oni iznose 4.66 MB.
DL i UL prikazani su na X osi, a na Y oni se nalaze brzine prijenosa podataka u kB i MB.
Ukupna količina generiranog podatkovnog prometa koja je izmjerena grafičkim prikazom
iznosi 60 MB, što je približno jednako podacima koje prikazuje slika 5. Slika je preuzeta s
aplikacija NetWorx u oblika screenshota od strane autora. Također su na grafu vidljive velike
varijacije, one su uzrokovane zbog vremena zastoja koje je uzrokovano učitavanjem
videozapisa. Do varijacija dolazi zbog vremena trajanja videozapisa. Kod prilikom
pregledavanja videozapisa čije vrijeme trajanja iznosi dvije do tri minute nije zabilježeno
kašnjenje, iz razloga što se video zapisi s kraćim vremenom trajanja brže učitavaju,
5.3 Prijenosno računalo
Autor je koristio prijenosno računalo marke ASUS. OS na prijenosnom računalu je
Windows 8. Rezolucija zaslona iznosi 1366 x 768 piksela, dok rezolucija za vrijeme
korištenja web preglednika iznosi 1366 x 638 piksela. Omjer slike na prijenosnom računalu
iznosi 16:9. Videozapis je pregledavan na YouTubeu upotrebom Mozilla Firefox preglednika.
Na prijenosom računalu podaci su dobiveni upotrebom Wi-Fi mreže. Slika 7. prikazuje
podatke dobivene pregledavanjem videozapisa. Slika 8. prikazuje grafički prikaz podataka
dobivenih pregledavanjem video zapisa.
31
Slika 7. Podaci dobiveni pregledavanjem videozapisa na prijenosnom računalu, Izvor:
[Autor]
Na slici 7 prikazani su podaci koje je autor ostvario pregledavanjem videozapisa.
Mjerenje je vršeno 17.8.2017. Količina primljenih podataka iznosi 50,6 MB, količina poslanih
podataka iznosi 1,71 MB. Ukupna količina podatkovnog prometa koja je generirana
pregledavanjem videozapisa iznosi 52,4 MB. Iznosi od 52,4 MB na videozapis u trajanju od
15 minuta ostvarenih je zbog automatske kvalitete videozapisa u iznosi od 240p. Aplikacija je
prije upotrebe resetirana, iz razloga kako bi dobili podatke vezane za mjerenje koje je
izvršeno pregledavanjem videozapisa. Slika je preuzeta s aplikacije NetWorx u obliku
screenshota od strane autora.
Slika 8. Grafički prikaz podataka dobivenih pregledavanjem videozapisa na
prijenosnom računalu, Izvor: [Autor]
32
Slika 8 nam prikazuje grafički dobivene podatke koje autor dobio pregledavanjem
videozapisa. Zelenom bojom prikazani su primljeni podaci (Download - DL), i oni iznose
50,6 MB. Plavom bojom prikazani su poslani podaci (Upload - UL), i oni iznose 1,69 MB.
DL i UL prikazani su na X osi, a na Y oni se nalaze brzine prijenosa podataka u kB. Ukupna
količina generiranog podatkovnog prometa koja je izmjerena grafičkim prikazom iznosi 52.3
MB, što je razlika za samo 0,1 MB u odnosu na rezultate koje prikazuje slika 7. Slika je
preuzeta s aplikacija NetWorx u oblika screenshota od strane autora.
5.4 Pametni telefon
Autor je koristio Samsung Galaxy Grand Neo Plus pametni telefon. Uređaj koristi
Android OS, verziju 4.4.4., poznatiju kao KitKat. Rezolucija zaslona iznosi 320 x 534 piksela,
dok rezolucija za vrijeme korištenja web preglednika iznosi 320 x 452 piksela. Omjer slike na
pametnom telefonu iznosi 0.60:1. Videozapis je pregledavan upotrebom YouTube aplikacije.
Podaci su na pametnom telefonu dobiveni upotrebom Wi-Fi mreže te upotrebom mobilnog
podatkovnog prometa.
Za vrijeme pregledavanja videozapisa na mobilnom podatkovnom prometu korištena je
H mreža. H mreža predstavlja HSPA, odnosno poboljšanu 3G mrežu koja ima veće brzine
prijenosa podataka u odnosu na 3G mrežu, [44].
Slika 9. prikazuje podatke dobivene pregledavanjem videozapisa. Slika 10. prikazuje
grafički prikaz generiranog podatkovnog prometa. Slika 11. prikazuje generirani podatkovni
promet po aplikacijama.
Slika 9. Podaci dobiveni pregledavanjem videozapisa na pametnom telefonu, Izvor:
[Autor]
33
Na slici 9 prikazan je podatkovni promet koji je generiran upotrebom Wi-Fi mreže i
mobilnog podatkovnog prometa. Ukupno je generirano 57,4 MB, od toga je 49,9 MB
generirano od strane YouTube aplikacije. Slika je preuzeta s aplikacije My Data Manager u
obliku screenshota od strane autora.
Slika 10. Grafički prikaz generiranog podatkovnog promet, Izvor: [Autor]
Iz grafa koji je prikazan na slici 10 možemo vidjeti koliko je podatkovnog prometa
generirano kojim načinom pristupa. Na osi X možemo vidjeti vrijeme u kojem se odvijalo
mjerenje, a na osi Y prikazana nam je veličina podatkovnog prometa u MB. Podatkovni
promet koji je generiranog upotrebom mobilnog podatkovnog prometa prikazan je plavom
bojim i on iznosi 29,3 MB, a podatkovni promet koji je generiran upotrebom Wi-Fi mreže
prikazan je zelenom bojom i on iznosi 28,1 MB. Slika je preuzeta s aplikacije My Data
Manager u obliku screenshota od strane autora.
34
Slika 11. Generirani podatkovni promet po aplikacijama, Izvor: [Autor]
Na slici 11 možemo vidjeli koliko je koja aplikacija generirala podatkovnog prometa za
vrijeme pregledavanja video zapisa na YouTubu aplikaciji. Plava boja prikazuje podatkovni
promet koji je generiran upotrebom mobilnog podatkovnog prometa, a zelena boja prikazuje
podatkovni promet koji je generiran upotrebom Wi-Fi mreže. Tako je sa slike vidljivo da je
87% od ukupno generiranog podatkovnog prometa koji iznosi 57,4 MB ostvareno upotrebom
aplikacije YouTube i to upotrebom mobilnog podatkovnog prometa i Wi-Fi mrežom. Zatim je
9% odnosno 5,42 MB generirano upotrebom Wi-Fi mreže i to u potrebe ažuriranja aplikacija
putem Trgovine Google Play. Preostalih 4% od ukupno generiranog podatkovnog prometa
ostvareno je upotrebom mobilnog podatkovnog prometa u svrhe My Data Managera,
Messengera te OS Services. Aplikacija je prije upotrebe resetirana, iz razloga kako bi dobili
podatke vezane za mjerenje koje je izvršeno pregledavanjem videozapisa. Slika je preuzeta s
aplikacije My Data Manager U obliku screenshota od strane autora.
5.5 Tablet uređaj
Autor je koristio tablet marke Acer. Uređaj koristi Android OS, verziju 4.4.2, poznatiju
kao KitKat. Rezolucija zaslona iznosi 768 x 976 piksela, dok rezolucija za vrijeme korištenja
web preglednika iznosi 768 x 864 piksela. Omjer slike na tabletu iznosi 0.79:1. Videozapis je
pregledavan upotrebom YouTube aplikacije. Podaci su na tablet uređaju dobiven upotrebom
Wi-Fi mreže. Slika 12. Prikazuje podatke dobivene pregledavanjem videozapisa. Slika 13.
prikazuje generirani podatkovni promet po aplikacijama.
35
Slika 12. Podaci dobiveni pregledavanjem videozapisa na tabletu uređaju, Izvor: [Autor]
Na slici 12 možemo vidjeti količinu generiranog podatkovnog prometa koju je autor
ostvario pregledavanjem video zapisa upotrebom tableta koji je povezan na Wi-Fi mrežu.
Količina generiranog podatkovnog prometa iznosi 21,9 MB. Slika je preuzeta s aplikacije Ma
Data Manager u obliku screenshota od strane autora.
36
Slika 13. Generirani podatkovni promet po aplikacijama, Izvor: [Autor]
Na slici 13 možemo vidjeli koliko je koja aplikacija generirala podatkovnog prometa za
vrijeme pregledavanja video zapisa. 59% posto, odnosno 13 MB generirano od strane
aplikacije YouTube, što je razumljivo s obzirom da smo pomoću te aplikacije pregledavali
videozapis. 26% podatkovnog prometa generirano od strane Trgovine Google Play i to u
potrebe ažuriranja aplikacija. 13% podatkovnog prometa generirano je od strane OS Services,
1% podatkovnog prometa generirano od strane aplikacija kao što su My Data Manager i
Google+. Aplikacija je prije upotrebe resetirana, iz razloga kako bi dobili podatke vezane za
mjerenje koje je izvršeno pregledavanjem videozapisa. Slika je preuzeta s aplikacija My Data
Manager u obliku screenshota od strane autora.
5.6 Usporedba dobivenih podataka
Nakon što su provedena mjerenja na svim terminalnim uređajima potrebno je obraditi
podatke mjerenje te ih međusobno usporediti. Korišteni uređaji, načini pristupa Internetu,
preglednik na kojemu je videozapis pregledavan, aplikacija pomoću koje se vrše mjerenja, te
generirani podatkovni promet biti će prikazani tablično. Podaci koji su dobiveni biti će prikazi
grafički, te će se međusobno usporediti.
37
Tablica 6. Ukupni rezultati ostvareni mjerenjem
Terminalni
uređaj
Pristup
Internetu
Preglednik
Korištena
aplikacija
Upload i
download
Stolno
računalo
Kabelski
pristup
Mozilla
Firefox
NetWorx 62,1 MB
Prijenosno
računalo
Wi-Fi mreža Mozilla
Firefox
NetWorx 52,4 MB
Pametni
telefon
Mobilni
podatkovni
promet
YouTube
aplikacija
My Data
Manager
29,3 MB
Pametni
telefon
Wi-Fi mreža YouTube
aplikacija
My Data
Manager
28,1 MB
Tablet Wi-Fi mreža YouTube
aplikacija
My Data
Manager
21,9 MB
Izvor: [Autor]
U tablici su prikazani terminali uređaji na kojima se vršeno mjerenje u vidu
pregledavanja videozapisa na YouTubeu različitim načinima pristupa Internetu. Rezultati
mjerenja su dobiveni pregledavanjem videozapisa upotrebom različitih preglednika te
upotrebom različitih aplikacija za mjerenje generiranog podatkovnog prometa. Iz tablice
možemo vidjeti da je najviše podatkovnog prometa generiralo stolno računalo, i to u iznosu
od 62,1 MB. Na stolnom računalu pristup Internetu je ostvaren kabelskim pristupom, dok je
videozapis pregledavan na YouTubu upotrebom Mozilla Firefox preglednika. Generirani
podatakovni promet mjeren je upotrebom NetWorx aplikacije. Prijenosno računalo generiralo
je 52,4 MB podatkovnog prometa. Za razliku od stolnog računala, na prijenosnom računalu
pristup Internetu je ostvaren upotrebom Wi-Fi mreže. Radi lakše usporedbe između stolnog i
prijenosnog računala videozapis na prijenosnom računalu pregledavan je također na YouTubu
upotrebom Mozille Firefox preglednika, dok je generirani podatkovni promet također mjeren
upotrebom NetWorx aplikacije. Na pametnom telefonu mjerenja su vršena upotrebom dvaju
različitih pristupa Internetu, i zbog toga imamo različite rezultate mjerenja. Više podatkovnog
prometa je generirano upotrebom mobilnog podatkovnog prometa i to u iznosu od 29,3 MB.
Videozapis je pregledavan upotrebom YouTube aplikacije, a generirani podatkovni promet je
mjeren upotrebom My Data Manager aplikacije. Generirani podatkovni promet na pametnom
telefonu upotrebom Wi-Fi pristupa iznosi 28,1 MB. Videozapis je također pregledavan
upotrebom YouTube aplikacije, a generirani podatkovni promet je također mjeren upotrebom
My Data Manager aplikacije. Razlika između generiranog podatkovnog prometa koji je
ostvaren upotrebom mobilnog podatkovnog prometa i Wi-Fi mreže iznosi 1,2 MB što i nije
velika razlika, ali je ipak vidljivo da postoji smanjenje generiranja podataka kada je pristup
ostvaruje upotrebom Wi-Fi mreže. Rezultati mjerenja na tablet uređaju iznose 21,9 MB.
Videozapis je pregledavan upotrebom Wi-Fi mreže, dok je videozapis pregledavan upotrebom
38
YouTube aplikacije. Generirani podatkovni promet izmjeren je upotrebom aplikacije My Data
Manager. Grafikon 9. prikazuje generirani podatkovni promet ostvaren različitim pristupima
Internetu.
Grafikon 9. Generirani podatkovni promet ostvaren različitim pristupima Internetu, Izvor:
[Autor]
Na grafikonu 9 možemo vidjeti koliko je podatkovnog prometa generirao pojedini
terminalni uređaj različitim pristupima internetu. Na X osi se nalaze načini pristupa internetu,
a na Y osi generirani podatkovni promet u MB. S grafikona je vidljivo da je stolnim
računalom pristup Internetu ostvaren samo kabelskim pristupom, pametnim telefonom
mobilnim podatkovnim prometom te Wi-Fi mrežom. Prijenosno računalo i tablet su pristup
Internetu ostvarili samo upotrebom Wi-Fi mreže. Na temelju grafikona također možemo
zaključiti da se najveća količina podatkovnog prometa generira upotrebom kabelskog pristupa
Internetu.
62,1
52,4
29,3 28,1
21,9
0
10
20
30
40
50
60
70
Kabelski pristup Mobilni podatkovni
promet
Wi-Fi mreža
Gen
erir
ani
podat
kovni
pro
met
[M
B]
Pristup Internetu
Stolno računalo
Prijenosno
računalo
Pametni telefon
Tablet
39
6. Zaključak
Živimo u vremenu u kojemu je čovjeku svakodnevni život bez terminalnih uređaja
postao nezamisliv. Čovjeku je upotreba terminalnih uređaja postala navika, ali i potreba pa
tako tijekom dana koristi najmanje dva do tri terminalna uređaja. Najčešće korišteni
terminalni uređaji su pametni telefon i računalo. Računala se pretežno koriste u poslovne
svrhe, dok pametni telefoni imaju različite svrhe upotrebe.
Korisnici žele da je njihovim terminalnim uređajima omogućen pristup Internetu, kako
bi mogli pristupiti društvenim mrežama, razmjenjivati elektroničku poštu, te pristupiti
informacijama različitim portalima. Pristupom podatkovnim mrežama dolazi do generiranja
podatkovnog prometa.
Na količinu generiranog podatkovnog prometa utječu faktori kao što su operativni
sustav koji terminalni uređaj primjenjuje, veličina zaslona, komunikacijska tehnologija. Tako
će uređaj koji ima veliki zaslon i rezoluciju generirati veliku količinu podatkovnog prometa
zato što je u mogućnosti prikazati veliku količinu podataka s velikom kvalitetom prikaza. Kao
dokaz tome možemo usporediti prijenosno računalu i pametni telefon na kojim su vršena
mjerenja upotrebom Wi-Fi mreže, jer bitan je faktor da su oba uređaja koristi isti način
pristupa podatkovnoj mreži. Rezultati mjerenja potvrđuju da prijenosno računalo generira više
podatkovnom prometa u odnosu na pametni telefon. Kroz godine zabilježen je razvoj
mobilnih mreža. Razvojem generacija mobilnih mreža dolazi do većeg generiranja
podatkovnog prometa. Svaka generacija mobilne mreže ima različite brzine prijenosa, pa tako
novije generacije imaju veće brzine prijenosa.
Kroz idućih 5 godina predviđa se upotreba nove 5G mreže. S implementacijom 5G
mreže predviđa se još ekstremniji rast podatkovnog prometa po cijelome svijetu. Rast
podatkovnog prometa zabilježit će eksponencijalan rast, te će se povećati za čak sedam puta u
odnosu na dosadašnju razinu generiranog podatkovnog prometa. Uz implementaciju nove
mreže kao razlog sve veće količine podatkovnog prometa nameće se razvoj tehnologije. Svaki
dana na tržište izlaze novi, bolji i moderniji terminalni uređaji čiji se broj mogućih funkcija
sve više povećava. Upravo se iz tog razloga predviđa da se do 2021. Svaki korisnik na svijetu
prosječno imati 1,5 mobilni uređaj.
Većina korisnika nastoji da pristup Internetu ostvari upotrebom Wi-Fi mreže. Wi-Fi je
najpopularniji bežični pristup mreži. Omogućuje brzi prijenos podataka, jeftin je, ima široku
dostupnost, te bilježi manju potrošnju bateriju u odnosu na mobilni podatkovni promet.
Upotrebom Wi-Fi mreže izbjegava se naplata usluge, te ne troše vlastiti mobilni podatkovni
promet. Bitan faktor koji utječu na kvalitetu bežični veze je visina na kojoj je usmjerivač
nalazi, jer Wi-Fi radi na principu elektromagnetskih valova koji se šire u slobodnom prostoru
pa će veza biti kvalitetnija ako je usmjerivač postavljen na veću visinu. Na kvalitetu veze
također utječu elektronički uređaji koji se nalaze u blizini usmjerivača jer postoji mogućnost
da će doći do pojave interferencije. U svijetu postoji više Wi-Fi standarda, te svaki standard
ima svoju brzinu prijenosa podataka, te svoje frekvencijsko područje rada. Pristup Wi-Fi
mrežama omogućen je na različitim lokacijama, pa se tako Wi-FI pristup može ostvariti u
40
kafićima, shopping centrima, obrazovnim ustanovama, stadionima, ali problem je u tome što
se nalazimo dalje od usmjerivača to će biti slabiji signal, a time i manja brzina prijenosa.
Većina takvih Wi-Fi mreža je otvorena, odnosno nije potrebna lozinka kako bi se korisnik
povezao na nju. Korisnici nisu svjesni opasnosti koja im prijeti od takvih konekcija.
Povezivanjem na otvorenu Wi-Fi mrežu moguće su krađe osobnih podataka, jer kada se
povežemo na otvorenu Wi-Fi mrežu izlažemo se potencijalnoj opasnosti jer osoba koja je
postavila otvorenu mrežu može imati uvid u naš uređaj. Kada nemaju pristup Wi-FI mreži,
korisnici će koristiti vlastiti podatkovni promet. Različiti telekomunikacijski operatori imaju
različite tarifne planove za svoje korisnike. Korisnici koriste tarife koje imaju uključene
velike pakete podatkovnog prometa.
Generirani podatkovni promet se razlikuje od uređaja do uređaja. To nam najbolje
potvrđuju podaci koje je autor ostvario pregledavanjem istog videozapisa s jednakom
kvalitetom na četiri različita terminalna uređaja. Mjerenja su na sva četiri terminalna uređaja
vršena upotrebom različitih pristupnih tehnologija. Prema dobivenim podacima vidimo da se
najviše podatkovnog prometa generira upotrebom stolnog računala, zatim upotrebom
prijenosnog računala, pa zatim pametni telefon i tablet. Rezultati su dobiveni različitim
brzinama prijenosa. Na pametnom telefonu vršeno je mjerenje upotrebom mobilnog
podatkovnog prometa, te upotrebom WI-Fi mreže. Na temelju toga nemamo drugih uređaja s
kojima bi mogli usporediti podatke dobivene upotrebom mobilnog podatkovnog prometa, ali
ih možemo usporediti s podatcima koji su ostvareni na drugim uređajima na kojima je
upotrebljen pristup Wi-Fi mrežom. Na temelju tih podataka možemo usporediti da se
ostvaruju veće smanjenje generiranja podatkovnog prometa upotrebom Wi-Fi mreže nego
upotrebom mobilnog podatkovnog prometa, a to naravno odgovara i samim korisnicima
uređaja. Korisnici će se uvijek radije povezati na Wi-Fi mrežu, nego da upotrebljavaju svoj
vlastiti mobilni podatkovni promet, pa makar ta mreža bila i otvorena i makar se time izlažu
potencijalnim opasnostima. Na temelju dobivenih podataka možemo zaključiti da se stolna i
prijenosna računala preporučuju za poslovne i obrazovne svrhe te za pohranu informaciju jer
imaju veće memorije i bržu obradu informacija u odnosu na pametne telefone. Razlog takvog
zaključka je što se računalima ostvaruju veće brzine prijenosa te se bilježi veći prikaz
podataka na zaslonu uređaja. To potvrđuju i sami rezultati koji su dobiveni mjerenjem, jer je
po dobivenim podacima vidljivo da stolna i prijenosna računala generiraju najviše
podatkovnog prometa.
Tableti i pametni telefoni mogu se koristi u različite svrhe, ali najčešće upotrebe u
interaktivne. Tablet uređaje se koriste za pregledavanje videozapise, pristup različitim
informacija na Internetu, pregledavanje društvenih mreža. Prednosti tablet uređaja u odnosu
na računala i pametne telefone je u tome što su u odnosu na druge uređaje pogodniji za svrhe
provođenja anketnih upitnika. Na temelju podatka koji su dobiveni mjerenjem, također je
vidljivo da tablet uređaji bilježe najveće smanjenje generiranja podatkovnog prometa od svih
uređaja na kojima su provođena mjerenja. Pametne telefone koristimo u slične svrhe kao i
tablete. Koristimo ih za pregledavanje videozapisa, pregledavanje različitih informacija po
Internetu, pregledavanje društvenih mreža, fotografiranje i snimanje događaja. Glavna
prednost pametnih telefona je u tome što su manjih dimenzija u odnosu na ostale uređaje na
41
kojima su se vršila mjerenja, te su zato pogodniji korisnicima za upotrebu i lakše ih za nositi.
S obzirom na manje dimenzije u odnosu na ostale uređaje, pametni telefoni imaju podjednake
funkcije i mogućnosti kao i ostali uređaji.
Aplikacije NetWorx i My Data Manager besplatne su i jednostavne za upotrebu. Osim
jednostavne upotrebe aplikacija NetWorx je korisna iz razloga što nas može obavijestiti o
sumnjivim mrežnim aktivnostima koje su karakteristične za trojanske konje. Također nam
nudi mogućnosti postavljanja podatkovnog ograničenja, te prikaza brzine prijenosa podataka.
My Data Manager je vrlo korisna aplikacija za praćenje podatkovnog prometa. Bilježi
podatkovni promet koji se korisnik generirano upotrebom mobilnog podatkovnog prometa,
upotrebom Wi-Fi mreže, te koliko je podatkovnog prometa korisnik generirao u slučaju da je
boravio u inozemstvu. Aplikacija omogućuje postavljanje podatkovnog ograničenja. My Data
Manager svojim korisnicima također omogućuje uvid u to koliko je koja aplikacija generirala
podatkovnog prometa.
42
Literatura
[1] Digital Citizen: Screen Resolution, 2016., dostupno na: http://www.digitalcitizen.life/what-
screen-resolution-or-aspect-ratio-what-do-720p-1080i-1080p-mean (pristupljeno: 2.3.2017.)
[2] Know Your Mobile: OS - A Definition of OS - Mobile Phones Glossary, 2012., dostupno na:
http://www.knowyourmobile.com/glossary/os (pristupljeno: 1. 8. 2017.)
[3] Analysys Mason: Why iPhones generate so more data traffic than any other smartphone,
2012., dostupno na: http://www.analysysmason.com/About-Us/News/Insight/iPhone-data-
traffic-Jun2012/ (pristupljeno: 1. 3. 2017.)
[4] Android Authority: System checkup, keep tabs on background data usage - Android
customization, 2015., dostupno na: http://www.androidauthority.com/system-checkup-
background-data-android-customization-617858/ (pristupljeno: 20. 4. 2017.)
[5] Terminalni uređaji, autorizirana predavanja s e-Studenta, Fakultet prometnih znanosti:
Terminalni uređaji i generiranje podatkovnog prometa, 2016., dostupno na: http://e-
student.fpz.hr/Predmeti/T/Terminalni_uredaji/Materijali/07_Terminalni_uredjaji_i_generiran
je_podatkovnog_prometa.pdf (pristupljeno: 30. 1. 2017.)
[6] How-To Geek: Monitor (and Reduce) Your Data Usage on Adroid, 2017., dostupno na:
https://www.howtogeek.com/140261/how-to-minimize-your-android-data-usage-and-avoid-
overage-charges/ (pristupljeno: 22. 4. 2017.)
[7] mob.hr: Povijest mobilne telefonije: što e događalo u 40 godina?, 2013., dostupno na:
http://mob.hr/povijest-mobilne-telefonije-sto-se-dogadalo-u-40-godina/ (pristupljeno: 21. 8.
2017.)
[8] CARnet: Sigurnost mobilnih mreža, 2010., dostupno na:
http://www.cert.hr/sites/default/files/NCERT-PUBDOC-2010-06-303.pdf (pristupljeno: 21.
8. 2017.)
[9] Radio-Electronics.com: Resouces and analysis for electrics engineers: Cellular
Telecommunications & Cell Phone Technology, 2013., dostupno na: http://www.radio-
electronics.com/info/cellulartelecomms/ (pristupljeno: 30. 4. 2017.)
[10] Jisc community: Mobile networking 1G to 4G, 2012., dostupno na:
https://community.jisc.ac.uk/library/advisory-services/mobile-networking-1g-4g
(pristupljeno: 6. 8. 2017.)
[11] Bažant A., Car Ž., Jevtić D., Ježić G., Kunštić M., Lovrek I., Matijašević M., Mikec B.,
Skočir Z., Telekomunikacije - tehnologija i tržište, Element, Zagreb 2007.
43
[12] Opera: Data savings and turbo mode, 2017., dostupno na: http://www.opera.com/turbo
(pristupljeno: 30. 4. 2017.)
[13] China Wholesale Info Guides & Support Articles| Chinavasion: 1G, 2G, 3G, 4G - The
Evolution of Wireless Generation, 2008., dostupno na:
https://support.chinavasion.com/index.php?/Knowledgebase/Article/View/284/42/1g-2g-3g-
4g---the-evolution-of-wireless-generations (pristupljeno 30. 4. 2017.)
[14] TechTarget: What is FDMA (frequency division multiple access), 2008., dostupno na:
http://searchmobilecomputing.techtarget.com/definition/FDMA (pristupljeno: 30. 4. 2017.)
[15] TechTarget: What is TDMA (time division multiple access), 2006., dostupno na:
http://searchnetworking.techtarget.com/definition/TDMA (pristupljeno: 30. 4. 2017.)
[16] Lifewire: What Does CDMA Mean?, 2017., dostupno na:
https://www.lifewire.com/definition-of-cdma-578666 (pristupljeno: 30. 4. 2017.)
[17] Explain that Stuff: How mobile broadband works: An introduction to 3.5G and 4G wireless,
2016., dostupno na: http://www.explainthatstuff.com/mobilebroadband.html (pristupljeno:
8. 8. 2017.)
[18] Radio-Electronics.com: Resouces and analysis for electrics engineers: OFDM Orthogonal
Frequency Division Multiplexing Tutorial, 2014., dostupno na: http://www.radio-
electronics.com/info/rf-technology-design/ofdm/ofdm-basics tutorial.php (pristupljeno 30.
4. 2017.)
[19] Xiaomi MIUI| Official VS 3G Networks. Which One will You Prefer?, 2015., dostupno na:
http://en.miui.com/thread-126172-1-1.html (pristupljeno: 26. 7. 2017.)
[20] MakeUseOf: Why Do Apps Nag Me To Update & Should I Listen?, 2012., dostupno na:
http://www.makeuseof.com/tag/apps-nag-update-listen-si/ (pristupljeno: 20. 7. 2017.)
[21] Adam Savage's Tested: How Much Data the Most Popular Smartphone Tasks and Apps
Actually Use - Tested, 2017., dostupno na: http://www.tested.com/tech/smartphones/3105-
how-much-data-the-most-popular-smartphone-tasks-and-apps-actually-use/ (pristupljeno:
28. 7. 2017.)
[22] Webopedia: What is Wi-Fi (Wireless Networking)? , 2017., dostupno na:
http://www.webopedia.com/TERM/W/Wi_Fi.html (pristupljeno: 22. 7. 2017.)
[23] Gigaom: Which devices use Wi-Fi hotspots the most? Not laptops..., 2017., dostupno na:
https://gigaom.com/2012/11/07/which-devices-use-wi-fi-hotspots-the-most-not-laptops/
(pristupljeno: 24. 7. 2017.)
[24] The Wonder of Tech: Using Wi-Fi vs. Cellular Data (and Why You Should Care), 2015.,
dostupno na: https://www.wonderoftech.com/wi-fi-vs-cellular-data/ (pristupljeno: 8. 8.
44
2017.)
[25] Macworld: Fact or fiction: What affects Wi-Fi?, 2013., dostupno na:
http://www.macworld.com/article/2058324/fact-or-fiction-what-affects-wi-fi-speed-.html
(pristupljeno: 8. 8. 2017.)
[26] Techtarget: What is Wi-FI (802.11x standard)?, 2017., dostupno na:
http://searchmobilecomputing.techtarget.com/definition/Wi-Fi (pristupljeno:25. 7. 2017.)
[27] Propakistani: An In-Depth Look at New WiFI Standards Debuting in 2016, 2015., dostupno
na: https://propakistani.pk/2016/01/12/an-in-depth-look-at-new-wifi-standards-debuting-in-
2016/ (pristupljeno 25. 7. 2017.)
[28] Netokracija: Kako je moguće potrošiti 1GB (pa i više) dok ste spavali ili čak niste koristili
pametni telefon, 2017., dostupno na: http://www.netokracija.com/mobilni-promet-
potrosnja-139568 (pristupljeno: 3. 8. 2017.)
[29] Cisco: Cisco Visual Networking Index: Global Mobile Data Traffic Forecast Update, 2016–
2021, 2017., dostupno na: http://www.cisco.com/c/en/us/solutions/collateral/service-
provider/visual-networking-index-vni/mobile-white-paper-c11-520862.html (pristupljeno:
26. 7. 2017.)
[30] Cisco: The Zettabyte Era: Trends and Analysis - Cisco, 2017., dostupno na:
http://www.cisco.com/c/en/us/solutions/collateral/service-provider/visual-networking-
index-vni/vni-hyperconnectivity-wp.html (pristupljeno: 26. 7. 2017.)
[31] Ericsson: Ericsson Mobility Report 2017 - North America, 2017.,
https://www.ericsson.com/assets/local/mobility-report/documents/2017/ericsson-mobility-
report-june-2017-north-america.pdf (pristupljeno: 27. 7. 2017.)
[32] International Business Times: Top Ten Reasons Why People Buy Smartphones, 2012.,
dostupno na: http://www.ibtimes.co.uk/smartphone-features-camera-browsing-gaming-
apps-gps-348123 (pristupljeno: 9. 8. 2017.)
[33] Mitek mobile: Mobile Check Deposite Cited #1 Mobile Feature, 2011., dostupno na:
https://miteksystems.wordpress.com/category/uncategorized/page/6/ (pristupljeno: 9. 8.
2017.)
[34] Hrvatski Telekom: Tarife za surfanje na pretplatu, 2017., dostupno na:
https://www.hrvatskitelekom.hr/mobilne-tarife/surfanje-uz-pretplatu (pristupljeno: 29. 7.
2017.)
[35] Vipnet: Mobilne tarife na pretplatu: odaberite tarife Bez granica+, 2017., dostupno na:
45
http://www.vipnet.hr/tarife-bez-granica-plus (pristupljeno: 29. 7. 2017.)
[36] WhistleOut: What is the difference between Prepaid and Postpaid phone plans?, 2017.,
dostupno na: https://help.whistleout.com.au/hc/en-au/articles/217086257-What-is-the-
difference-between-Prepaid-and-Postpaid-phone-plans- (pristupljeno: 16. 8. 2017.)
[37] Simpa - Štima SVIMA: Tarifne opcije Simpa, 2017., dostupno na:
https://www.simpa.hr/tarifa/opcije (pregledano: 29. 7. 2017.)
[38] VIPnet: Tarife na bonove Vip, 2017., dostupno na: http://www.vipnet.hr/tarife-na-bonove#
(pristupljeno: 29. 7. 2017.)
[39] Quora: What are these 240p, 360p, 480p, 720p, 1080p units for videos?, 2015., dostupno
na: https://www.quora.com/What-are-these-240p-360p-480p-720p-1080p-units-for-videos-
Whats-the-basic-idea-behind-it (pristupljeno 30.7.2017.)
[40] Smart Insights Digital Marketing: Mobile marketing statistics compilation, 2017., dostupno
na: http://www.smartinsights.com/mobile-marketing/mobile-marketing-analytics/mobile-
marketing-statistics/ (pristupljeno: 31. 7. 2017.)
[41] Cisco: Building a Next-Generation Mobile Operator Buisiness on an IP foundation: Cisco
mobile architecture, 2009., dostupno na:
https://www.cisco.com/web/IT/solutions/pdf/Mobile_TDM_Whitepaper.pdf (pristupljeno:
10. 8. 2017.)
[42] SoftPerfect: NetWorx: bandwidth monitor, connection speed test, data usage log, 2017.,
dostupno na: https://www.softperfect.com/products/networx/ (pristupljeno: 10. 8. 2017.)
[43] iMore: Best apps to track your cellular data usage, 2017., dostupno na:
https://www.imore.com/best-apps-track-your-cellular-data-usage#my (pristupljeno: 10. 8.
2017.)
[44] TechWelkin: Meaning of G, E, 2G, 3G, E, H, 4G in Mobile Internet Signal Bar, 2017.,
dostupno na: http://techwelkin.com/meaning-mobile-symbols-g-e-2g-3g-h-4g-mobile-
internet-signal-bar (pristupljeno: 6. 8. 2017.)
46
Popis kratica
ATM (Asynchronous Transfer Mode) asinkroni mod prijenosa
CARG (Compound Annual Growth Rate) složena godišnja stopa rasta
CDMA (Code Division Multiple Access) višestruki pristup kodnom podjelom
DL (Download) primljeni podaci
FDMA (Frequency Division Multiple Access) višestruki pristup frekvencijskom
podjelom
GSM (Global System for Mobile Communications) globalni sustav za mobilne
komunikacije
HSPA (High Speed Packet Access) tehnologija 3.5G mreže
IEEE (Institute of Electrical and Electronics Engineers) Institut inženjera
elektrotehnike i elektronike
LTE (Long Term Evolution) tehnologija 4G mreže
M2M (Machine To Machine) komunikacija između uređaja
NMT (Nordic Mobile Telephone) sustav mobilne komunikacije
OFDM (Orthogonal Frequency Division Multiplexing) frekvencijski multipleks
ortogonalnih
OS (Operating System) operativni sustav
SIM (Subscriber Identity Module) modul na kojem je pohranjen unikatni broj
SMS (Short Message Service) kratka tekstualna poruka
TDMA (Time Division Multiple Access) višestruki pristup vremenskom podjelom
UL (Upload) poslani podaci
UMTS (Universal Mobile Telecommunication System) europska norma za 3G mreže
VoIP (Voice over Internet Protocol) zvučna komunikacija preko Internet mreže
Wi-Fi (Wireless Fidelity) bežična mreža
WiMAX (Worldwide Interoperability for Microwave Access) svjetska interoperabilnost
za mikrovalni pristup
47
Popis slika
Slika 1. Prikaz ostvarenog podatkovnog prometa i postavljenog podatkovnog ograničenja ..... 5
Slika 2. Smanjenje generiranja podataka korištenjem Google Chromea ................................... 7
Slika 3. Smanjene generiranja podataka korištenjem Opera Mini preglednika..........................8
Slika 4. Rast podatkovnog prometa na mjesečnoj razini upotrebom višestrukih uređaja od
2005. do 2015. .......................................................................................................................... 26
Slika 5. Podaci dobiveni pregledavanjem videozapisa na stolnom računali ............................ 29
Slika 6. Grafički prikaz podataka dobivenih pregledavanjem videozapisa na stolnom računalu
.................................................................................................................................................. 30
Slika 7. Podaci dobiveni pregledavanjem videozapisa na prijenosnom računalu .................... 31
Slika 8. Grafički prikaz podataka dobivenih pregledavanjem videozapisa na prijenosnom
računalu .................................................................................................................................... 31
Slika 9. Podaci dobiveni pregledavanjem videozapisa na pametnom telefonu ........................ 32
Slika 10. Grafički prikaz generiranog podatkovnog promet .................................................... 33
Slika 11. Generirani podatkovni promet po aplikacijama ........................................................ 34
Slika 12. Podaci dobiveni pregledavanjem videozapisa na tabletu uređaju ............................. 35
Slika 13. Generirani podatkovni promet po aplikacijama ........................................................ 36
Popis grafikona
Grafikon 1. Upotreba Wi-Fi mreže po terminalni uređajima ................................................... 11
Grafikon 2. Povećanje korištenja terminalnih uređaja za 2016. Godinu.................................. 17
Grafikon 3. Brzine prijenosa podataka pojedine generacije mobilne mreže ............................ 18
Grafikon 4. Predviđeni postotak korištenja pametnih uređaja 2016. u odnosu na 2021. u
Europi ....................................................................................................................................... 19
Grafikon 5. Rast mobilnog podatkovnog prometa 2016. ......................................................... 19
Grafikon 6. Razina generiranog podatkovnog prometa u razdoblju od 2016. do 2021. .......... 21
Grafikon 7. Razlozi upotrebe pametnih telefona...................................................................... 22
Grafikon 8. Dostupnost i osobna upotreba terminalnih uređaja 2016. ..................................... 27
Grafikon 9. Generirani podatkovni promet ostvaren različitim pristupima Internetu, ............. 38
48
Popis tablica
Tablica 1. Brzine prijenosa podataka po generacijama mobilnih mreža .................................... 9
Tablica 2. Pregled značajki 802. 11 standardi .......................................................................... 13
Tablica 3. Brzine prijenosa i frekvencije Wi-Fi standarda ....................................................... 14
Tablica 4. Mjesečni podatkovni promet po regijama ............................................................... 20
Tablica 5. Količina generiranog podatkovnog prometa na mjesečnoj razini po vrsti
terminalnog uređaja .................................................................................................................. 22
Tablica 6. Ukupni rezultati ostvareni mjerenjem ..................................................................... 37