materijal sa predavanja za pripremu ispita osnovi informatike.pdf
TRANSCRIPT
-
| | | -
-
|
|
-
|
|
-
| |
|
-
- | | |
-
-
| |
-
-|
-
| | | | -|
-
ISTORIJA RAZVOJA RAUNSKIH SREDSTAVA I RAUNARSKIH SISTEMA
-
Istorijat
ABAKUS je korien pre oko 3000 godina u Aziji, na Dalekom Istoku. Koristili su ga i Stari Grci i Rimljani. Koristi se i danas.
PRVI MEHANIKI KALKULATOR je konstruisao francuski filozof i matematiar B. Paskal (1623 - 1662) 1642. godine. Ovaj kalkulator je mogao da obavlja samo operacije sabiranja i oduzimanja. Razvoj kalkulatora traje do dananjih dana.
-
Istorijat
Lajbnic (1646 - 1716) je uradio automatizaciju aritmetike operacije mnoenja, takoe na mehanikom kalkulatoru, tako to je konstruisao kalkulator sa sistemom zupanika.
Lajbnicova maina je mogla da sabira, oduzima, mnoi i deli brojeve koji su imali od 5 do 12 cifara.
-
Istorijat
arls Bebid (1791 - 1871), profesor matematike na Kembridu - tvorac diferencne maine.
Mehanika maina - izraunavala vrednosti polinoma i koristila se kao pomo pri izradi matematikih tablica.
Analitike maina - naalost nije realizovana. Meutim, najvanija je Bebidova ideja da potpuno automatizuje proces raunanja, odnosno da se mainom upravlja programskim putem.
Koncepcijski analitika maina je imala memoriju za uvanje podataka, aritmetiku i upravljaku jedinicu, ulaznu i izlaznu jedinicu.
-
Istorijat
BULOVA ALGEBRA je nastala zahvaljujui engleskom matematiaru Dordu Bulu, koji je 1854. godine u svojoj knjizi Zakoni miljenja objavio svoj prvi rad iz ove oblasti. Bulova algebra ima veliki znaaj i primenu u razvoju savremenih raunarskih sistema.
-
Istorijat
Idejaraunarasarelejnimelementima jestvorena1937.godineodstraneH.Ajtkena(HowardAitken)naHardvarskomuniverzitetu.
Implementirana1944.godineitakavraunarjenazvanautomatskisekvencijalnokontrolisankalkulator.
Operacijamnoenjanaovakvomraunarujetrajalaoko3sekunde.
-
Istorijat
ENIAC (Electronic Numerical Integrator and Calculator) je konstruisan 1946. godine i to je prvi raunar koji predstavlja poetak savremene raunarske istorije.
Implementacija raunara je - primenom tehnologije elektronskih cevi.
-
Istorijat
John von Neumann je predloio da se u unutranjoj memoriji raunara pored podataka memoriu i instrukcije.
UNIVAC-I (Universal Automatic Computer) -prvi raunar koji se 1951. pojavio na tritu sa realizovanom idejom von Neumann-a.
-
GENERACIJE RAUNARA
Razlikujemoetiriilipetgeneracijaraunara. Pripadnostnekojgeneracijiraunaraseutvrujenaosnovuupotrebljenetehnologije.
-
I GENERACIJAod sredine etrdesetih do sredine pedesetih ili 1939 1958Klod enon je 1948. godine formulisao moderno shvatanje procesa komunikacije u svom radu Matematika teorija komunikacije.Tjuring je 1950. godine ustanovio kriterijume za Tjuringov test mainske inteligencije.Raunari I generacije su koristili tehnologiju vakuumskih cevi. UNIVAC raunari i IBM raunari serije 700
-
I GENERACIJAZasnovani su na elektromehanikim komponentama i elektronskim cevima.Programi su pisani na mainskom jeziku. Softverska tehnologija je bila primitivna.Nastanak asemblera koji su prevodili simbolike kodove u mainske kodove.U svetu je bilo oko 2500 ovakvih raunara koji su najee korieni u vojsci, dravnim slubama i naunim institutima.
-
II GENERACIJAod sredine pedesetih do poetka ezdesetih, (preciznije 1959 1964)Umesto tehnologije vakuumskih cevi koriena je tehnologija tranzistora. Takoe, korien je i bolji softver. Nastaju prvi vii programski jezici i prevodioci: FORTRAN, ALGOL 60, Lisp, COBOLMemorija se realizuje na bazi magnetnih jezgara. Koristi se tehnologija diskretnih dioda i tranzistora.
-
II GENERACIJAUvodi se hardverska realizacija operacija u pokretnom zarezu, to je poboljalo performanse raunara.Uvode se U/I procesori.Pojavljuju se prvi elementi paralelizma u radu procesora i ostalih jedinica raunara.Poetkom ezdesetih godina u svetu je bilo preko 18000 raunara.
-
III GENERACIJAod prve etvrtine ezdesetih do poetka sedamdesetih godina 20. veka (preciznije 1965. 1971.)Osnovna karakteristika tree generacije raunara je primena integrisanih kola umesto tehnologije tranzistora.Pojavljuju se novi programski jezici: Algol 68, Simula, C, Poeli su da se koriste prvi telekomunikacioni sateliti.
-
III GENERACIJAPropusna mo raunarskih sistema se poveava (broj operacija u jedinici vremena).Uvode se operativni sistemi.Primenjuju se integrisana kola, poluprovodnike komponente i poluprovodnike memorije.Poinje intenzivno korienje paralelizma izmeu procesora i U/I operacija.Nastaje programski jezik B iz koga je razvijen programski jezik C.
-
IV GENERACIJAod poetka sedamdesetih do kraja osamdesetih godina 20. vekaMemorija: 1 KB, 4 KB, 16 KB, 64 KB, 256 KB, 1MB, 4 MB, 16 MB, 64 MB, 256 MB do 1GBGustina memorijskih ipova raste.Gustina procesorskih ipova raste.LSI (Large Scale Integration) tehnologija 100 do 5 000 tranzistora po ipu
-
IV GENERACIJAProcesor se realizuje na jednom ipu.Memorija sa magnetnim jezgrom se u potpunosti zamenjuje poluprovodnikom memorijomDolazi do razvoja razliitih arhitektura raunarskih sistema sa paralelnom obradom.Razvoj programskog jezika C i operativnog sistema UNIX.Razvijaju se jezici vrlo visokog nivoa PROLOG (deklarativni stil programiranja).
-
V GENERACIJAVeina autori smatra da peta generacija poinje od kraja osamdesetih.VLSI (Very Large Scale Integration) tehnologija. Odnosi se na gustinu pakovanja tranzistora i drugih elemenata integrisanog kola i njihovih meusobnih veza. Smatra se da veoma visok stepen integracije obuhvata od 5 000 do 50 000 komponenataULSI (Ultra Large Scale Integration) tehnologija.Trenutno najvea mogua gustina pakovanja komponenata (tranzistori i drugi elementi) na integrisanom kolu. "Ultra visoki stepen" nije precizno definisan, ali se obino smatra da se odnosi na integrisano kolo koje sadri vie od 100 000 komponenata.
-
V GENERACIJAJedinica centralnog procesora (CPU) na jednom ipu. Savremeni mikroprocesor moe da sadri preko milion tranzistora u paketu integrisanih kola ija je povrina priblino 1 kvadratni in. Mikroprocesori su srce svih personalnih raunara. Kada se mikroprocesoru dodaju memorija i napajanje prisutni su svi delovi, izuzev periferijskih ureaja, potrebni za raunar.Operativna memorija: preko 1GB
-
OD SUPERRAUNARA DO MIKRORAUNARA
Superraunar MainFrame raunar Miniraunari Radne stanice Mikroraunari
-
TEHNOLOKI TRENDOVIParalelno procesiranje
Korienje vie raunara istovremeno za reavanje istog problema (ili raunar moe da ima vie procesora koji rade istovremeno). Metod obrade na raunarima sa dva ili vie
procesora koji rade istovremeno. Paralelna obrada se razlikuje od vieprocesne obrade po nainu raspodeljivanja zadatka na raspoloive procesore.
-
TEHNOLOKI TRENDOVIParalelno procesiranje
Kod vieprocesne obrade proces se deli u sekvencijalne blokove, pri emu jedan procesor upravlja pristupom bazi podataka, drugi analizira zadatke, a trei upravlja grafikim izlazom na ekran. Programeri za sisteme sa paralelnom obradom
moraju zadatak da podele tako da bude manje ili vie ravnomerno raspodeljen izmeu raspoloivih procesora.
-
TEHNOLOKI TRENDOVIDistribuirano procesiranje
Nain obrade informacija gde posao obavljaju zasebni raunari povezani preko komunikacione mree. Raspodeljena obrada se obino kategorie kao:
prosta raspodeljena obrada ili prava raspodeljena obrada.
-
TEHNOLOKI TRENDOVIDistribuirano procesiranje
Prosta raspodeljena obrada deli optereenja na raunare koji meusobno komuniciraju. Kod prave distribuirane obrade, zasebni raunari
obavljaju razliite zadatke na takav nain da njihov kombinovani rad doprinosi optem cilju. Ovaj tip obrade zahteva visoko strukturirano okruenje koje omoguava komunikaciju hardvera i softvera, zajedniko korienje resursa i slobodnu razmenu informacija
-
TEHNOLOKI TRENDOVIDownsizing
Mree mikroraunara, kooperativno procesiranje. Pomeranje sa mainFrame i mini raunarskih
sistema na mikroraunarske sisteme. Seoba sa veih raunarskih sistema u jednoj
organizaciji, kao to su veliki raunari i miniraunari, na manje sisteme, najee radi utede i prelaska na noviji softver.
-
TEHNOLOKI TRENDOVIDownsizing
Manji sistemi su najee sistemi klijent/server: sastavljeni od personalnih raunara, radnih stanica i
nekih nasleenih sistema, kao to je veliki centralni raunar,
povezanih u jednu ili vie lokalnih ili regionalnih raunarskih mrea
-
TEHNOLOKI TRENDOVISuperipovi
Superipovi specijalni namenski ipovi
-
DUINA REI, IRINA MAGISTRALE, BRZINA TAKTA
Duina rei je broj bita koji mogu biti procesirani odjednom.
irina magistrale je broj bita koji mogu biti preneti odjednom.
Brzina takta procesora se meri u megahercima (MHz) i gigahercima (GHz).
-
KAKO SU PODACI PREDSTAVLJENI U RAUNARU?
Koristi se binarna notacija dva stanja 1 ili 0 Binarna cifra (1 ili 0) se zove bit. Karakteri i simboli su predstavljeni
korienjem razliitih kodova, kao to su: ASCII kod, EBCDIC kod, UNICODE i sl.
-
PRIMERI PROBLEMA PRIMENJENA TEHNOLOGIJA
Predugo vreme odziva Zastarela oprema Softverske greke (bug-ovi) Softver je komplikovan za korienje (nije user
friendly) Loe projektovan softver (ne radi ono to se oekuje
da radi) Mreni problemi Loe projektovana baza podataka
-
PRIMERI PROBLEMA ORGANIZACIJA
Spora promena kulture Vetina upravljanja i planiranja Birokratske procedure Spoljanje okruenje resursi, sloenost,
turbulencija
-
Napredak tehnologije na primeru personalnih raunara
Proirenje adresne magistrale
-
PRIMER ARHITEKTURE PENTIUM RAUNARA
-
HIJERARHIJSKI SISTEM MEMORIJE
-
MAGNETNI DISK
-
Teorijainformacija
-
Pojaminformacije
Informacijajeinkrementznanja poveanjeilidoprinosskupupoznatihpojmovaiinjenica
Informacijazavisiod: konteksta
"Kolikojehlebaprodatoupekariprolenedelje?" predznanjaprimaocainformacije
"Tri."moedaznai"tritone","trivekne",itd.itrebaznatidaseradiovelikimkoliinamaisl.
-
Pojaminformacije
Prenosporuka(komunikacija) naindolaenjadoinformacija vrlosloenproblem,kojijedanassamodeliminoprouen
disciplinekojegaprouavaju: psihologija,biologija,filozofija telekomunikacije informacionisistemi drugediscipline
-
Pojaminformacije
mozakprveosobeizvorinformacija izvoruvekkarakterieskupmoguihporuka
vokalnisistemjepredajnik deoprostorakrozkojiseprenosizvunipritisakjelinijavezeilikanal
uhoiodgovarajuinervdrugeosobepredstavljajuprijemnik
mozakdrugeosobejekorisnik
-
Pojaminformacije:Koliinainformacije
informacijesurazliitogznaaja formalnamerazakoliinuinformacije entropija bit(binarydigit) jedininakoliinainformacije semantikiaspektinformacija
znaenjeilismisaoporuka razlikujeseodjednedodrugeosobe tajaspektseneuzimauobzirprilikomodreivanjamerezakoliinuinformacija
-
Pojampodatka
Uraunarstvu:informacijapodatak Podaci
sirove,nestrukturiraneinjenice(npr."Tri.") materijalzadobijanjeinformacija znaenjezavisiodkonteksta
Svakipodatakkarakteriu simbol,opisikontekst
-
Pojampodatka
Primer Kontekst
RasporedpredavanjazapredmetOsnoviinformatike uzimskomsemestru2004/2005.godine
Opispodataka: Vreme:etvrtakiPetak,XKlasa
Simboli: 08151000 :V1, 10151200 :V2, 12151400 :V3
-
Pojampodatka
Simboli znacikojimasezapisujupodaci sintaksniaspekt formapredstavljanjapodataka semantikiaspekt znaenjepodataka/simbola pragmatikiaspekt akcijekojenastajukaorezultatinterpretacijeinformacije
-
Pojampodatka
Organizovanjepodatakauraunaru veliinapodataka podaciumemoriji podacinadisku podaciuprogramima
bazepodataka organizovanevelikekolekcijesloenihpodataka
-
Pojamentropije
Informacija jenetotoukidailismanjujeneodreenostsistema,odnosno
smanjujeneizvesnostpromena.
-
Pojamentropije
Zainformacijesevezuju: neizvesnost, oekivanjei pretpostavke
Vrednostinformacijarastekadaverovatnoapojavljivanjadatogdogaajaopada
-
Pojamentropije
Primer Ujanuarujepadaosneg. malakoliinainformacije
Uavgustujepadaosneg. veakoliinainformacije
pretpostavka:severnapolulopta,severnidelovi
manjaverovatnoa veaneizvesnost,manjeoekivanje
-
Entropijaiinformacija
Entropija meraneorganizovanostisistema merazaneredusistemu meraneizvesnostiopodacimauprenetimporukama potpunineredipotpunirednepostoje
Informacija negativnavrednostentropije(Shannon), merazared,izvesnost,organizovanostsistema
-
Informacije
Informacijeusvakodnevnomivotu: Obavetenja Objanjenja Prenoenjeznanja Nauneinformacije Tehnikeinformacije Upravljakeinformacije Politikeinformacije Logikeinformacije
-
Porukeiinformacije
Pojedinanipodacinepredstavljajuinformacije
Organizovanjempodatkauporukedobijajuseinformacije
Porukaimaznaenjesamokadapostanedostupnakorisnicima
Znaenjeporukezavisiod: znanjaprimaoca njegovesposobnostidainterpretirapodatke
-
Podaciiinformacije
ZaISjebitnodajeznaenjepodataka: tanozapisano prenetokorisnicimabezostavljanjamogunostizarazliiteinterpretacije
Podacipostajuinformacijeutrenutkunjihovogkorienja akoseprikupljenipodacinekoriste,oninepostajuinformacije
-
Podaciiinformacije
Informacijesedobijajuselekcijomiobradompodataka
Obradapodataka skupaktivnostikojimasepodacitransformiuuinformacije
-
Podaciiinformacije
Informacijeseprikazujuuformipogodnojzakorisnika:
PODACI PREDSTAVLJANJEAlfanumerikipodaci Brojevi,slovaidrugikarakteri
Podaciuviduslike Grafikicrteiislike
Zvunipodaci Zvuk,um,melodija
Videopodaci Pokretneslike,animacije
-
Procestransformacijepodatakauinformacije
Selekcija, Organizacijai Manipulacija(obrada)
-
Procestransformacijepodatakauinformacije
-
Procestransformacijepodatakauinformacije
-
Poeljnasvojstvainformacija
raspoloivost jednostavnost blagovremenost mogunostverifikacije
mogunostpristupa
trajnost
zatienost tanost kompletnost ekonominost fleksibilnost pouzdanost relevantnost adekvatnost
-
Poeljnasvojstvainformacija
Nekeeljenekarakteristikesumeusobnoprotivrene: mogunostpristupaizatita zatitaifleksibilnost pouzdanost,tanost,zatienostiekonominost
Kvalitetnainformacija: tana,aktuelna,blagovremena,pouzdana, upotrebnojformiiverodostojna
-
Vrsteinformacija
Najoptijapodela naune poslovne(vrlosuobimne!)
Praktinapodela neformalne(miljenje,rasuivanje,iskustvo,...) formalne(odinteresazaIS)
-
Vrsteinformacija
Podelapremanainuprikazivanja dokumenti vizuelneinformacije(dijagrami,izvetaji,grafikoni,...) multimedijalneinformacije
Podelanaosnovunainagenerisanja eksterne(izvansistema) interne(usamomsistemu)
lakesuzaprikupljanjeikontrolisanje pouzdanijesu,pristupanijeijeftinije
-
Vrsteinformacija
Podelapremauestalostipojavljivanja/korienja jednokratne periodine povremene
Podelaprematomenakojesevremenskedogaajeilistanjasistemaodnose statistike(informacijeizprolosti,zaranijeperiode) kontrolne(otekuemfunkcionisanju) planske(obuduemfunkcionisanjuilidogaajima)
-
Vrsteinformacija
Podelainformacijapremaobimuikvalitetu Potpune Nepotpune
neizvesnostsemoeublaitizakljuivanjemnabazianalogije,slinosti,indukcije,generalizacije,iskustva,...
Preobimne oteavajuproceskomuniciranja poskupljujuIS tekojeizabratipraveinformacije poveavajuverovatnoudonoenjapogrenihodluka
-
VanapitanjapriprojektovanjuIS
kosukorisniciinformacija? kojeinformacijetrebagenerisati? kojeinformacijetrebauvati? kojeinformacijetrebakoristiti?
-
Kategorijekorisnikainformacija
Ljudikojisebaverukovoenjem,upravljanjemiplaniranjem
Ljudikojisebavenaunoistraivakimradom Ljudikojisebaveproizvodnim,poslovnimiorganizacionimdelatnostima
Masovnikorisnici administracija,slubenici,trgovci,aci,studentiidr.
-
Vrednovanjeinformacija
Razliitekategorijekorisnikarazliitovrednujudatuinformaciju
Faktorikojiutiunavrednostinformacije njenaaktuelnost tanost pouzdanost meraukojojzadovoljavapotrebekorisnika
-
Vrednovanjeinformacija
Koeficijenttanostiinformacija: Kolinik
brojatanihinformacijai brojagenerisanihinformacija
-
KOMPONENTEINFORMACIONIH
SISTEMA
-
Osnovnekomponente
Najee se navode etiri osnovne komponente: Obrada podataka, Metode i tehnologije za transformisanje podataka u
informacije, Sistemska analiza i Postupci (tehnike) modelovanja.
-
Obradapodataka
Prikupljanje, Prenoenje, uvanje, Struktuiranje, Menjanje i Distribucija.
-
INFORMACIONISISTEM
skup procesa i operacija: za obradu podataka i distribuciju informacija u okviru datog sistema (ustanova, preduzee,
institucija, ...) Pored toga IS ukljuuje:
metode po kojima se to radi opremu koja se u te svrhe koristi i ljude koji se tim aktivnostima bave.
-
Karakteristikeinformacionihsistema
Ljudi Oprema Komunikacionimedijumi
Bazepodataka Ulazi
Izlazi Postupci Ciljevi Dinamika Ogranienja Kontrola
-
Upravljanjepomouinformacija
-
Komponenteinformacionogsistema
Povratna sprega kritina za uspenost celog sistema.
-
Komponenteinformacionogsistema
Komponenteinformacionogsistemazasnovanognaraduraunara: Hardver
Softver
Bazepodataka
Telekomunikacijeiraunarskemree
Ljudi
Procedure
-
Komponenteinformacionogsistema
Hardver jeopremakojasekoristizaaktivnostiulaza,izlazaiprocesiranja. Primeri:tastature,skeneri,mikrofoni,procesori,monitori,tampaiitd.
Softver seodnosinaraunarskeprogramekojikontroliuoperacijeraunarskoghardvera.
-
Komponenteinformacionogsistema
Bazepodataka kolekcije(skupovi)injenicaiinformacijaorganizovanihzapristupkorisnika.
Telekomunikacije elektronskiprenossignala.
-
Komponenteinformacionogsistema
Mree sukolekcijemeusobnopovezanoghardverazatelekomunikacije.
Ljudi osobekojekreiraju,upravljaju,izvravajuiodravajuinformacionesisteme,kaoikrajnjikorisniciinformacionihsistema.
-
Komponenteinformacionogsistema
Procedure strategije,politike,pravilaimetodezakorienjeinformacionogsistemazasnovanognaraduraunara.
Procedurebitrebalodaobuhvatepitanjakaotosu: Kolikoestoraditibackup? tauraditikadanestaneelektrinonapajanje? tauraditiusluajupadaraunarskogsistema? ...
-
Arhitektura i organizacija raunara
-
ORGANIZACIJA HARDVERA RAUNARA
Komponente raunara: Procesor- CPU (Central Processing Unit), Primarna memorija (glavna memorija), Sekundarna memorija, Ulazni ureaji, Izlazni ureaji.
-
Procesor Procesor kontrolie procesiranje instrukcija. Raunska i upravljaka jedinica raunara. Jedinica
centralnog procesora je ureaj koji prevodi i izvrava instrukcije.
Veliki centralni raunari i prvi mini raunari sadrali su kartice sa integrisanim kolima, koje su inile jedinicu centralnog procesora.
Jedinice centralnog procesora na jednom ipu, poznate kao mikroprocesori, omoguile su pojavu personalnih raunara i radnih stanica.
-
Procesor
CPU na jednom ipu: Motorola 68000, 68020 i 68030 Intel 8086, 80286, 80386, i486, Pentium, PentiumPro, Pentium
II, Pentium III,
CPU (kod mikroraunara mikroprocesor): pribavlja dekodira izvrava instrukcije prenosi informacije na druge resurse i sa njih preko glavne
putanje za prenos podataka - sabirnice.
-
Procesor
Jedinica centralnog procesora je ip koji funkcionie kao "mozak" raunara.
U nekim sluajevima, ovaj termin obuhvata procesor i memoriju raunara, pa ak i ire, glavnu konzolu raunara (za razliku od periferijske opreme).
-
Procesor
Procesor ima tri komponente: Aritmetiko-logiku jedinicu (ALU), Upravljaku jedinicu i Registre.
-
Procesor
Aritmetiko logika jedinica izvrava aritmetike i logike operacije.
Upravljaka jedinica uzima instrukcije, dekodira ih i koordinira izvravanjem unutar procesora.
Registri su vrsta veoma brze memorije. U njima se nalaze instrukcija i podaci u vreme dok processor izvrava instrukciju.
-
Procesor Mikroprocesor: Jedinica centralnog procesora (CPU) na jednom
ipu. Savremeni mikroprocesor moe da sadri preko milion tranzistora u paketu integrisanih kola ija je povrina priblino 1 kvadratni in.
Mikroprocesori su srce svih personalnih raunara. Kada se mikroprocesoru dodaju memorija i napajanje prisutni su svi delovi, izuzev periferijskih ureaja, potrebni za raunar.
Dananje najpopularnije linije mikroprocesora su familija 680x0 firme Motorola, koja snabdeva liniju raunara Apple Macintosh, i familija 80x86 firme Intel, koja je u osnovi svih IBM PC, PC kompatibilnih raunara.
-
Procesor
Programske instrukcije se izvravaju unutar procesora.
Instrukcije koje se izvravaju unutar procesora nisu ekvivalentne instrukcijama programskog koda (svaka programska linija koda moe biti zamenjena nizom internih programskih instrukcija).
-
Procesor Mainski ciklus se sastoji iz dva dela: faze uzimanja i faze
izvravanja. U prvom delu upravljaka jedinica uzima instrukciju iz glavne memorije.
Zatim se vri dekodiranje operacionog koda tako da procesor zna ta treba da uradi. Potrebni podaci se zatim uzimaju iz memorije i smetaju u registar/registre.
U drugom delu aritmetiko logika jedinica izvrava instrukciju i rezultate smeta u registre.
Veina procesora koristi pipelining kako bi se ubrzalo procesiranje. Princip rada: jedna instrukcija se izvrava, druga se dekodira, trea se uzima iz
memorije. Pentium procesor koristi dva pipeline-a tako da moe da izvri dve
instrukcije u toku jednog mainskog ciklusa.
-
Procesor
Mainski ciklus traje veoma kratko. Vreme trajanja mainskog ciklusa se meri u delovima sekunde.
Vreme mainskog ciklusa se moe meriti brojem instrukcija koje se izvre u toku jedne sekunde.
-
Procesor
Mere za vreme trajanja mainskog ciklusa Mikrosekunde, Nanosekunde, Pikosekunde, MIPS (Million Instrunctions Processed Per Second)
Ranije se jedinica MIPS koristila za mainframe raunare i super raunare. Danas se MIPS koristi kao mera za brzinu procesiranja i za laptop raunare
-
Procesor Brzina takta se meri u megahercima (MHz milion
ciklusa u sekundi). Svaki procesor proizvodi elektronske impulse u predefinisanim i konstantnim vremenskim razmacima.
1 Hertz je jedan ciklus (impuls) u sekundi. Mikrokod interne, predefinisane elementarne operacije
datog procesora. to je vea brzina takta, vea je brzina izvravanja instrukcija mikrokoda.
Ne postoji direktna veza izmeu brzine takta koja se meri u megahercima i brzine procesiranja koja se meri u MIPS-ima.
-
Procesor
Faktori koji utiu na brzinu procesiranja su: duina rei
broj bita koji mogu biti procesirani odjednom irina magistrale
broj bita koji mogu biti preneti odjednom brzina takta procesora (clock)
meri se u megahercima (MHz) vreme mainskog ciklusa,
-
Procesor
Razliiti procesori ne mogu da se porede direktno. Nekoliko testova (benchmarks) za ipove je razvijeno koji
omoguavaju poreenje procesora. Brzina procesora je takoe ograniena fizikim
ogranienjima. Gordon Moore (1960) gustina tranzistora na ipu e
se duplirati svakih 18 meseci. Moor-ov zakon je ostao taan do dananjih dana.
-
Procesor
Poboljanja u tehnologiji: Superprovodni metali, Galijum arsenid (GaAr), Optiki procesori.
Korienje svetlosti umesto elektrine struje optiki procesori.
-
Procesor
Poboljanje brzine procesiranja - karakteristika skupa instrukcija mikrokoda.
CISC (Complex Instruction Set Computers) raunari - Najpre raunari su imali to vei broj instrukcija na nivou mikrokoda.
Istraivai su pronali da za mikrokod vai 80/20 pravilo: samo 20% instrukcija se koristilo 80% vremena.
-
Procesor
Poev od 80-tih godina prolog veka RISC(Reduced Instruction Set Computers) ipovi manji broj instrukcija na nivou mikrokoda (minimalni
skup instrukcija na nivou mikrokoda) i bili su bri i jeftiniji od raunara sa sloenim skupom
instrukcija. Primer RISC mikroprocesora - Motorolin
PowerPC ip.
-
Procesor
VLIW (Very Long Instruction Word) -Alternativni pristup za poboljanje brzine procesiranja je poveanje duine instrukcije, umesto smanjenja broja potrebnih instrukcija.
-
Procesor
Vieprocesorski sistemi istovremeno (paralelno procesiranje) izvravanje vie od jedne instrukcije.
Paralelno procesiranje najtei deo nije istovremeno procesiranje podsistema, ve logiko struktuiranje problema u nezavisne delove.
-
Memorija
Primarna memorija se zove jo i glavna memorija. U glavnoj memoriji se nalaze programske instrukcije i podaci pre i posleizvravanja od strane procesora.
Sve instrukcije i podaci prolaze preko memorijskih lokacija glavne memorije.
-
Memorija
Memorija: Ureaj u koji se smetaju i iz kojeg se uzimaju informacije.
u uem smislu, odnosi se samo na brzu poluprovodniku memoriju (RAM) direktno povezanu sa procesorom.
u najoptijem smislu i spoljni memorijski ureaji, kao to su disk jedinica ili jednica za traku
-
Memorija
Operativna memorija, glavna memorija: memorija sa direktnim pristupom (RAM); glavno memorijsko podruje opte namene kome
mikroprocesor direktno pristupa. Druge memorijske mogunosti raunara, kao to su
diskovi i trake - sekundarna memorija ili pomona memorija.
-
Memorija
Trajni smetajni medijum Medijum za zapisivanje koji zadrava zapisane
podatke u dugim vremenskim intervalima bez elektrinog napajanja.
Mastilo na papiru, ali ga je teko preneti u raunar. Magnetni medijumi: disketa ili traka.
magnetno polje vremenom isezava (pet ili vie godina).
-
Memorija
Sekundarna memorija: bilo koji medijum za smetanje podataka razliit od
operativne memorije sa direktnim pristupom, obino: traka ili disk.
-
Memorija
Kapacitet memorije Bajt (B - 8 bita), Kilobajt (KB 1024 bajtova), Megabajt (MB 1024 x 1024 bajtova), Gigabajt (GB 1024 x 1024 x 1024 bajtova), Terabajt (TB 1024 x 1024 x 1024 x 1024
bajtova).
-
Memorija
Bitne karakteristike memorije: Vreme pristupa, Cena, Kapacitet, Pouzdanost Portabilnost izmeu razliitih medija i ureaja.
-
Memorija
Metode pristupa podacima: Sekvencijalni pristup podaci se moraju itati istim
redosledom kao to su upisani, veoma spor metod, pristupa se samo jednom zapisu
Direktan pristup: ureaj moe direktno da pristupi eljenoj memorijskoj lokaciji.
-
Tipovi memorije RAM - Random Access Memory - memorija sa direktnim
pristupom Poluprovodnika memorija koju oitava i u koju upisuje jedinica
centralnog procesora (CPU) ili drugi hardverski ureaji. Memorijskim lokacijama moe da se pristupa bilo kojim redom. RAM - izmenljiva (reprogramabilna) memorija u koju moe da se
upisuje i koja moe da se oitava. Instrukcije i podaci su uskladiteni u RAM memoriji. Nakon prestanka napajanja sadraj RAM memorije se bespovratno
gubi.
-
Tipovi memorije Cache, ke memorija memorija velike brzine kojoj
procesor moe da pristupi mnogo bre nego RAM memoriji.
Ke memorija se obino meri u KB. U ke memoriju se smetaju sadrine lokacija RAM-a
kojima se esto pristupa i adrese tih podataka. Kada se procesor obraa adresi u memoriji, ke memorija
proverava da li sadri tu adresu. Ako sadri, podaci se predaju procesoru; ako ne sadri, dolazi do regularnog pristupa memoriji.
-
Tipovi memorije
Ke memorija je korisna kada je pristup RAM-u spor u poreenju sa brzinom mikroprocesora, jer je ke memorija uvek bra od glavne RAM memorije.
RAM cache. Ke memorija koju sistem koristi za smetanje i ponovno uzimanje podataka iz RAM-a.
Segmenti podataka kojima se esto pristupa smetaju se u ke radi breg pristupa, breg u poreenju sa sekundarnim memorijskim ureajima, kao to su diskovi.
-
Tipovi memorije esto koriene instrukcije se upisuju u ke memoriju. Na
taj nain se poboljavaju performanse raunara. Prvi nivo ke memorije (Level 1) se nalazi na samom
procesoru. Drugi nivo ke memorije (Level 2) se nalazi izmeu
procesora i RAM memorije. Ke kontroler (cache controller) upravlja radom ke
memorije (upisuje instrukcije i podatke i brie ih kada je to potrebno.
-
Tipovi memorije (RAM)
static RAM: zasnovana na logikom kolu flip-flop, zadrava infromacije samo dok je ukljuen napon
napajanja. Statiki RAM-ovi se obino koriste u ke
memorijama. Skraenica: SRAM.
-
Tipovi memorije (RAM) dynamic RAM (Skraenica DRAM) : Poluprovodnika memorija sa direktnim pristupom (RAM). smetaju informacije u integrisana kola sa kondenzatorima. kondenzatori vremenom gube naelektrisanje => moraju da sadre
logiku za osveavanje (ponovno naelektrisavanje) ipova RAM-a. Dok se DRAM osveava, procesor ne moe da ga ita. Ako mora da
ita za vreme osveavanja uvodi se stanje ekanja. sporiji, ali se ee koriste od statikih radi jednostavnosti
mogu da sadre do etiri puta vie podataka.
-
Tipovi memorije (RAM)
dinamika memorija: Sistem za smetaj informacija iji e sadraj biti
izgubljen ako se iskljui napajanje sistema. Sistemi memorije sa direktnim pristupom (RAM)
su najea vrsta dinamike memorije i oba, dinamiki RAM (DRAM) i statiki RAM (SRAM), su dinamike memorije
-
Tipovi memorije (RAM)
Synchronous DRAM: sinhrona dinamika memorija sa direktnim
pristupom - SDRAM. moe da radi na veim brzinama sistemskog sata
od konvencionalnog DRAM-a predvia adresu sledee memorijske lokacije kojoj treba
da se pristupi.
-
Tipovi memorije
Trajna memorija, stalna memorija: Memorijski sistem koji ne gubi podatke pri
iskljuenju elektrinog napajanja. Odnosi se na:
operativnu memoriju, ROM, EPROM, fle memoriju, CMOS RAM sa rezervnim baterijskim napajanjem, podsisteme diskova
-
Tipovi memorije
CMOS (Complementary Metal-Oxide Semiconductor) memorija
Tehnologija od parova MOS tranzistora integrisanih na jednom silikonskom ipu.
Obino se koriste za RAM i za prekidake funkcije.
Velika brzina i izuzetno mala potronja eneregije. Lako ih oteuje statiki elektricitet.
-
Tipovi memorije CMOS RAM: Memorija sa direktnim pristupom
napravljena korienjem CMOS tehnologije. izuzetno malu potronju energije i visoku otpornost na
um koji potie od izvora napajanja. CMOS setup: CMOS sa baterijskim napajanjem - za smetaj parametara
potrebnih za podizanje PC-a konfigurisanje sistema, pristupaan u vreme podizanja, vrsta diska, koliina memorije, konfiguracija portova, sata,
kalendar.
-
Tipovi memorije (ROM) Instrukcije i podaci proizvoaa hardvera se
upisuju u ROM memoriju. Nakon prestanka napajanja, sadraj ROM
memorije ostaje sauvan. Razliite vrste ROM memorije omoguavaju
direktan pristup, ali u njih ne moe da se upisuje.
-
Tipovi memorije (ROM)ROM, memorija samo za itanje (Read-Only Memory).1. Poluprovodniko kolo u koje su tokom procesa
proizvodnje trajno instalirani kd ili podaci. Upotreba ove tehnologije ekonomski je opravdana samo u
sluaju proizvodnje velikog broja ipova;
2. Bilo koje poluprovodniko kolo koje slui samo kao memorija koja sadri instrukcije ili itljive podatke, Podaci smeteni u memoriju tokom procesa proizvodnje ili
programiranjem
-
Tipovi memorije (ROM)
PROM - Programmable Read-Only Memory Vrsta ROM-a, Omoguava upisivanje podataka u ureaj pomou
hardvera poznatog kao PROM programator. PROM se posle programiranja koristi samo za te
podatke i ne moe da se reprogramira.
-
Tipovi memorije (ROM)
EPROM: Erasable Programmable Read-Only Memory RPROM: Reprogrammable Read-Only Memory. Izbrisivi ROM. Trajni memorijski ip koji se programira posle
proizvodnje. Reprogramiraje: uklanjanjem zatitnog poklopca sa vrha ipa i izlaganjem ipa ultraljubiastim zracima.
EPROM skuplji od PROM - isplativ za vie promena.
-
Tipovi memorije (ROM) EEPROM Electrically Erasable Programmable Read-
Only Memory Elektrini EPROM, brie se pomou elektrinog signala. Za stabilno memorisanje u dugim periodima bez
elektrinog napajanja, a ujedno doputa reprogramiranje. EEPROM - RAM,
Sadri manju koliinu memorije Due vreme za reprogramiranje Moe da se reprogramira samo ogranien broj puta
-
Tipovi memorije (ROM)
EAROM: Electrically Alterable Read-Only Memory (elektrino promenljiva memorija samo za itanje).
PROM programator: Hardverski ureaj koji zapisuje podatke na PROM ili EPROM.
-
Sekundarna memorija
Veeg kapaciteta i nie cene u odnosu na primarnu memoriju.
Bilo koji medijum za smetanje podataka razliit od operativne memorije sa direktnim pristupom.
Magnetna memorija: spoljna raunarska memoriju koja sadri magnetni medijum (npr. disk ili traka).
-
Sekundarna memorija
Magnetni disk: Zatvoren u zatitno kuite - hard disk Omota - disketa
Prevuen magnetnim materijalom, Smetanje podataka u obliku promena magnetnog
polariteta velikog broja malih odeljaka Jedan polaritet magnetnih domena - 1, a drugi - 0 Zatite od magnetnih izvora koji mogu da otete ili unite
informacije na njima.
-
Sekundarna memorija Hard disk: najee dve do osam nefleksibilnih ploa prevuenih
magnetnim materijalom za upisivanje podataka glave za itanje/pisanje mehanizam za pozicioniranje glava motor za obrtanje osovine. glava kree od 10 do 25 milionitih delova ina iznad
povrine ploe rotira brzinom od 3600 do 7200 obrtaja u minuti mnogo vei broj podataka i bri pristup nego kod diskete.
-
MAGNETNI DISK
-
Sekundarna memorija
RAID (Redundant Arrays of Independent Disks) sistemi fault tolerant
RAID 1 (disk mirroring) system sa dva magnetna diska
-
Sekundarna memorija Magnetna traka
najekonominija vrsta sekundarne memorije, brzina pristupa nije velika. Tanka traka poliesterskog filma prevuena
magnetnim materijalom koji omoguava zapisivanje podataka.
kontinualan memorijski medijum, glave za itanje/pisanje ne mogu preskoiti na eljenu taku => sekvencijalni medij
-
Sekundarna memorija Papirna traka
Papirna traka - smetanje informacija: nizovi perforiranih otvora otisci obinog ili magnetnog mastila
-
Sekundarna memorijaCD-ROM
Compact Disc Read-Only Memory (memorija samo za itanje na kompakt disku):
Veliki kapacitet (oko 650 - 720 megabajta) Upotreba laserske optike umesto magnetnih
sredstava za uvanje podataka. Jeftin i rasprostranjen.
-
Sekundarna memorijaDVD-ROM
Sledea generacija tehnologije memorijskih optikih diskova.
Vie podataka nego na CD. Jednoslojni jednostrani DVD -4,7 GB Dvoslojni - 8,5 GB. Dvostrani - 17 GB
Za itanje - DVD plejer. Kompatibilan i za CD-ROM
-
Sekundarna memorija
Trendovi su: Vei kapacitet, Manji ureaji sa poveanom portabilnou, Vie ureaja sa direktnim pristupom.
-
Pregled ureaja sekundarne memorije
-
Hijerarhijski model memorija
-
PRIMER ARHITEKTURE PENTIUM RAUNARA
-
Arhitektura raunara
Ulazni i izlazni ureaji
-
Komponente raunara
Procesor- CPU (Central Processing Unit), Primarna memorija (glavna memorija), Sekundarna memorija, Ulazni ureaji, Izlazni ureaji Ulazno-izlazni uredaji.
-
Procesor
Aritmetiko-logiku jedinica (ALU), Upravljaka jedinica i Registri
-
Primarna memorija
Glavna memorija. U njoj se nalaze:
programske instrukcije i podaci pre i posle izvravanja od strane
procesora. Glavno memorijsko podruje opte
namene kome mikroprocesor direktno pristupa.
-
Sekundarna memorija
Pomona memorija: Bilo koji medijum za smetanje podataka
razliit od operativne memorije sa direktnim pristupom.
Druge memorijske mogunosti raunara, npr. diskovi i trake.
-
ULAZNI UREAJI
Tastatura (za unos karaktera i simbola) Mi (za selekciju i za crtanje) Dojstik Svetlosna olovka Grafika tabla (grafiki tablet)
-
ULAZNI UREAJI
Skener ita bar koda Digitalni fotoaparat Digitalna kamera Ureaji za prepoznavanje govora
-
Ulazni ureaji - Tastatura
Tastatura (keyboard) Skup tastera koji podesea na tastaturu
pisae maine prenosi informacije od korisnika do raunara
-
Ulazni ureaji - Tastatura Raspored tastera na tastaturi (keyboard layout)
obuhvata: broj tastera(dananji standard je 101 taster) i konfiguraciju tastera
standard u SAD je QWERTY kod nas je QWERTZ
Neki sistemi koriste drugaije rasporede, Programi doputaju dodeljivanje tastera
znakovima u skladu sa potrebama korisnika.
-
Ulazni ureaji - Tastatura
Bafer tastature (keyboard buffer) Mali deo sistemske memorije u koji se
smetaju poslednji otkucani znakovi. Koristi se za memorisanje otkucanih znakova
koji jo nisu obraeni.
-
Ulazni ureaji Pokazivaki ureaji
Pointing device Ulazni ureaji za upravljanje kursorom na
ekranu: pritiskanje dugmadi u okvirima za dijalog na ekranu, biranje elemenata iz menija i oznaavanje opsega elija u radnim tabelema ili oznaavanje grupa rei u dokumentu.
Pokazivaki ureaj se esto koristi za izradu crtea ili grafikih oblika.
-
Ulazni ureaji Apsolutni pokazivaki ureaji
Absolute pointing device Mehaniki ili fiziki ureaj za pokazivanje iji je
poloaj u vezi sa poloajem kursora na ekranu. Korisnik grafike table postavi pero u gornji
desni ugao ploe kursor se premeta u gornji desni ugao prozora na
ekranu. Lokacija ureaja unutar definisanog podruja
uvek pridruena unapred definisanom poloaju na ekranu
-
Ulazni ureaji Relativni pokazivaki ureaj
Relative pointing device Ureaj za kontrolu kursora, kao to je mi ili
kuglica za praenje, u kome je pomeranje kursora na ekranu povezano sa kretanjem ureaja, ali ne i sa njegovim poloajem.
Korisnik podigne mia i stavi ga na drugo mesto na stolu - poloaj kursora na ekranu se ne menja, (detektovano kretanje mia).
Kada korisnik ponovo pokrene mia, kursor se pomera - kretanje mia po povrini stola.
-
Ulazni ureaji Pokazivaki ureaji
Najei pokazivaki ureaj je mi postao popularan zahvaljujui raunarima
Apple Macintosh. Ostali pokazivaki ureaji su:
Pokazivaki ureaj s kuglom Toki Grafike table, Svetlosna pera, Dojstik
-
Ulazni ureaji Pokazivaki ureaj s kuglom
Trackball Sastavljen od kugle oslonjene na dva valjka, Uzajamno postavljeni pod pravim uglom, Konvertuju pokrete kugle u horizontalno i
vertikalno kretanje na ekranu. Obino ima jedno ili vie dugmadi za iniciranje
drugih akcija. Kuite kugle za praenje je stacionarno, a
kugla se okree rukom.
-
Ulazni ureaji Toki
Thumbwheel Toak koji je ugraen u kuite Otkriven samo deo spoljnjeg oboda. Okree se prstom - kontrolie elemente na
ekranu - pokaziva i kursor. Koriste se u kombinaciji sa:
trodimenzionalnim dojsticima i pokazivakim ureajima s kuglom
Za kontrolu aspekta dubine pokazivaa ili kursora.
-
Ulazni ureaji mi
Mouse Najei pokazivaki ureaj. Osnovne karakteristike:
kuite sa ravnim dnom, projektovano za dranje jednom rukom, jedan taster ili vie njih na gornjoj strani, viesmerni detekcioni ureaj (obino kuglica)
na dnu i kabl za povezivanje mia sa raunarom.
-
Ulazni ureaji mi
Pomeranje mia po povrini korisnik kontrolie kursor na ekranu.
Mi je relativni pokazivaki ureaj, nisu definisane granice za pokrete mia i njegov poloaj na povrini ne preslikava se direktno u
odreenu lokaciju na ekranu. Za oznaavanje elementa ili izbor komandi na
ekranu pritisak na jedan od tastera mia pri emu se uje
karakteristini zvuk.
-
Ulazni ureaji Mehaniki mi
Pomeranje kuglice na dnu mia prevodi se u signale pravca.
Korisnik pomera mia kuglica se kotrlja okreui par tokova
montiranih pod pravim uglovima unutar mia, Elektronika mia prevodi elektrine signale
kretanja u informacije o pomeranju mia koje koristi raunar.
-
Ulazni ureaji Optiki mi
Optical mouse Za detekciju kretanja koristi:
par svetleih dioda (LED) i specijalnu reflektujuu mreastu podlogu.
Svetlosni detektori + svetlosne diode detektuju prolazak svetlosti pokazujui smer
kretanja.
-
Ulazni ureaji Dojstik
Upravljaka palica (joystick) - pokazivaki ureaji
Uglavnom za raunarske igre. Osnovu na koju se montiraju kontrolna dugmad Vertikalnu polugu koju korisnik pomera u bilo
kom smeru, upravljajui kretanjem objekta na ekranu
Poluga moe da ima kontrolnu dugmad. Dugmad aktiviraju razliite softverske funkcije,
generiui dogaaje na ekranu.
-
Ulazni ureaji Dojstik
Najee se koristi kao relativni pokazivaki ureaj Pomera objekat po ekranu dok se pomera
poluga, Zaustavlja ga kada se poluga pusti.
U industrijskim upravljakim primenama i kao apsolutni pokazivaki ureaj: Poloaj poluge preslikava u odreenu lokaciju
na ekranu.
-
Ulazni ureaji Svetlosna olovka
Light pen Sastoji se od olovke povezane sa
monitorom. Korisnik pokazuje olovkom po ekranu i
oznaava elemente ili bira komande pritiskanjem kontakta na bonoj strani svetlosnog pera ili pritiskanjem povrine ekrana olovkom odgovara pritisku na taster mia.
-
Ulazni ureaji Grafika tabla
Graphics tablet Unoenje informacija o poloaju grafike
Inenjerske, Projektantske i Ilustratorske aplikacije.
Ravna, pravougaona, plastina tabla Opremljena olovkom i senzorskom elektronikom
O poloaju olovke izvetava se raunar Podaci se prevode u poloaj kursora na ekranu.
-
Ulazni ureaji Skener
Scanner Optiki ulazni ureaj Koristi fotoosetljivu opremu za hvatanje
slike ili teksta. Slika se konvertuje u digitalni signal Primena:
softver za optiko prepoznavanje znakova (OCR)
grafiki softver za obradu slike.
-
Ulazni ureaji Skener
Vrste skenera: sa ravnom podlogom - glava skenera prelazi
preko nepokretnog skeniranog objekta sa uvlaenjem skeniranog medijuma -
objekat se pomera ispod nepokretne glave skenera
sa doboem - objekt se okree oko nepokretne glave skenera i
runi skeneri - korisnik pomera ureaj iznad nepokretnog objekta.
-
Ulazni ureaji Skener u boji
Konvertuje slike u digitalizovani format u stanju je da analizira boju.
Dubina boje zavisi od dubine bitova skenera sposobnost da transformie boju u 8, 16, 24 ili
32 bita.
-
Ulazni ureaji Skener u boji
Skeneri u boji visoke klase: kada se izlaz tampa, kodiraju informacije sa visokom rezolucijom,
velikim brojem taaka po inu (dpi).
Skeneri u boji nie klase kodiraju informacije sa rezolucijom od 72 dpi: obino se koriste za slike na ekranu raunara nisu predviene za tampanje
-
Ulazni ureaji Bar kod
Jedinstvena ifra proizvoda, prugasti kd (bar code)
Specijalni identifikacioni kd, Skup vertikalnih pruga razliitih irina, na
knjigama, proizvodima iroke potronje i drugoj robi.
Koristi se za brzo evidentiranje, bez mogunosti greke, u bibliotekama, bolnicama i skladitima robe iroke potronje.
-
Ulazni ureaji Bar kod
Binarna informacija koju oitava optiki skener.
ifra se sastoji od brojeva, slova ili njihove kombinacije;
Neke ifre sadre ugraenu proveru greaka
Mogu da se oitavaju u bilo kom smeru.
-
Ulazni ureaji Skener bar koda
ita bar koda (bar code scanner, bar code reader)
Optiki ulazni ureaj Koristi laserski zrak za:
Oitavanje i tumaenje bar koda - jedinstvenih ifara proizvoda,
Primena: Na proizvodima u samoposlugama i maloprodaji. Specijalni kod na identifikacionim dokumentima
-
Ulazni ureaji Video digitalizator
Video digitizer Ureaj u raunarskoj grafici Umesto glave za skeniranje - video
kamera za hvatanje video slike Zatim podatke smeta u memoriju.
-
Ulazni ureaji Ureaj za hvatanje video signala
Video capture device Konvertuje analogne video signale u
digitalni oblik Memorie ih na disku raunara Mogu i u suprotnom smeru:
Konverzija digitalnog u analogni video signal (za video rekorderu)
-
Ulazni ureaji Ureaji za prepoznavanje govora
Sposobnost raunara da razume govor Prijem komandi i unoenje podataka
govorom. Razvijeni sistemi prepoznaju samo
ogranien broj rei. Problem:
razliito izgovaranje iste rei (manji), razliito korienje i razliita znaenja iste rei
u zavisnosti od konteksta (vei).
-
Ulazni ureaji Ureaji za prepoznavanje govora
Osnovni segmenti: Mikrofon Softver za konverziju glasa u digitalne
signale. Softver za prepoznavanje slova i rei
Najea upotreba do sada: u medicini - za diktiranje medicinskih nalaza zatita od nedozvoljenog ulaska ili korienja
nekog ureaja - autorizacija lica.
-
Arhitektura raunara
Ulazni i izlazni ureaji
-
Izlazni ureaji
Monitor (jednokorisniki sistemi) Ekran terminala(viekorisniki sistemi) Zvunici tampa Automatski crta ili ploter
-
Izlazni ureaji - Uvod
pixel - piksel: picture (pix) element jedna taka u pravolinijskoj mrei sa vie hiljada
taaka pojedinano se crtaju formirajui sliku koju raunar
generie na ekranu ili tampa na papiru. Najmanji element u prikazu ili tampanju kojim
raunar moe da manipulie prilikom izrade slova, brojeva ili grafike.
Dubina - broj bitova u memoriji dodeljen svakom pikselu na ekranu.
-
Izlazni ureaji - Uvod
1 bit 1 piksel: monohromatski prikaz 8 bita (1 Bajt) 1 piksel: 256 razliitih boja 16 bita (2 Bajta) 1 piksel: 65 536
razliitih boja (High color) 24 bita (3 Bajta) 1 piksel: 16 777 216
razliitih boja (True color)
-
Izlazni ureaji - Uvod
pixel map - pikselska mapa Struktura podataka koja opisuje grafiku
pikselsku sliku Karakteristike:
boja rezolucija dimenzije smetajni format broj bitova za opisivanje svakog piksela
-
Model boje Metod ili konvencija o predstavljanju boja u
stonom izdavatvu i grafikim delatnostima. U grafikoj i tamparskoj delatnosti boje se esto
odreuju sistemom Pantone. U raunarskoj grafici boje se opisuju
korienjem nekog od vie razliitih sistema boja: HSB (hue, saturation, brightness - nijansa,
zasienost, sjajnost), CMY (cyan, magenta, yellow - tirkiznoplava,
purpurnocrvena, uta) i RGB (red, green, blue - crvena, zelena, plava).
-
Izlazni ureaji - HSB Hue-Saturation-Brightness:
nijansa-zasienost-svetloa nijansa - boja sa odgovarajuim poloajem u krugu boja,
crvena na 0, uta na 60, zelena na 120, zelenoplava na 180, plava na 240 i purpurnocrvena na 300;
zasienost - procent odreene nijanse u boji svetloa - procent bele u boji
-
Video adapter ili video kartica
Elektronska komponenta za generisanje video signala koji se alje preko kabla na video displej.
Najee se nalazi na matinoj ploi raunara ili na ploi za proirenje.
-
Video memorija
Memorija iz koje se generie video slika, smetena na video adapteru ili u video podsistemu.
Ako video procesor i jedinica centralnog procesora imaju pristup video memoriji, slike se generiu modifikacijom video memorije od strane centralnog procesora.
-
Video memorija
Video elektronika ima prioritet nad procesorom u sluaju istovremenog pokuaja oitavanja lokacije video memorije ili upisivanja u tu lokaciju: zato je auriranje video memorije esto
sporije od pristupa glavnoj memoriji.
-
Video bafer
Memorija na video adapteru koji slui za memorisanje podataka koji treba da se prikau na displeju. Kada je video adapter u tekstualnom reimu
podaci su u obliku ASCII znakova. Kada je u grafikom reimu, podaci definiu
svaki piksel.
-
Stranica video displeja
Deo video bafera koji sadri jednu sliku itavog ekrana.
Ako je u baferu vie stranica, auriranje ekrana je mnogo bre: neprikazana slika moe da se smesti u bafer
dok se prethodna slika prikazuje.
-
Boja
Komponenta percepcije svetlosti koja zavisi od frekvencije. Od ljubiaste na najviim frekvencijama
vidljivog svetlosnog spektra (mali deo itavog elektromagnetskog spektra)
Do crvene na najniim frekvencijama spektra.
-
Boja
U raunarskom video sistemu, proizvodise kombinacijom hardvera i softvera. Softver manipulie bitovima koji predstavljaju
razliite nijanse boje Hardver video adaptera prevodi bitove u
elektrine signale Oko korisnika sjedinjava svetlosti fosfora
percipirajui jednu boju.
-
Grafiki adapter CGA
Color/Graphics Adapter: kolor grafiki adapter Video adapter koji je 1981. uveo IBM. Radi u nekoliko tekstualnih i grafikih reima:
tekstualni reim sa 40 kolona i 25 linija sa 16 boja, tekstualni reim sa 80 kolona i 25 linija sa 8 boja, grafike reim sa 640 piksela po horizontali i 200
piksela po vertikali, sa 2 boje grafike reim sa 320 piksela po horizontali i 200
piksela po vertikali, sa 4 boje.
-
Grafiki adapter EGA, VGA i SVGA
EGA: Enhanced Graphics Adapter - poboljani grafiki adapter IBM-ov standard za video displej, uveden 1984. Emulira Color/Graphics Adapter (CGA) i Monochrome Display Adapter (MDA) i obezbeuje tekst i grafiku srednje rezolucije
VGA: Video Graphics Adapter - video grafiki adapter sadri video reime EGA i nekoliko dodatnih.
SVGA: Super Video Graphics Adapter . . .
-
Katodna cev CRT: Cathode Ray Tube - katodna cev Osnova televizijskog ekrana i standardni ekran
kod mikroraunara. Vakuumska cevi sadri jedan ili vie elektronskih topova
elektronski mlazevi horizontalno prelaze po unutranjoj strane eone povrine cevi
Elektronski mlaz osveava ekran 30 ili vie puta u sekundi.
Jasnoa slike se odreuje brojem piksela na ekranu.
-
Monitor
Ureaj na kome se prikazuju slike generisane pomou raunarskog video adaptera.
Odnosi na video displej i njegovo kuite. Prikljuen na video adapter pomou kabla.
-
Monohromatski monitor
Prikazuje slike samo u jednoj boji: crno na belom (kao na prvim ekranima
Macintosha), uto ili zeleno na crnom (kao na prvim IBM)
Poboljana varijanta - monitor koji prikazuje promenljive nivoe jedne boje npr. monitor sa skalom sivih tonova.
-
Kolor monitor Ureaj za video prikaz projektovan za rad sa
video adapterom za prikazivanje teksta ili slike u boji.
Ekran prevuen sa tri fosforna sloja koji daju crvenu, zelenu i plavu boju kada ih pogodi elektronski mlaz: za dobijanje boja zajedno se osvetljavaju sva tri.
Video kartica za kolor monitor: za opis boja koristi velike grupe bitova (6 ili vie) i generie analogne (kontinualno promenljive) signale moe da proizvede ogroman opseg boja
-
LCD monitori Displej sa tenim kristalima Tena smea sa polarizovanom molekularnom
strukturom izmeu dve providne elektrode: elektrino polje molekuli se ureuju u skladu sa poljem kristalna reetka polarizuje proputenu svetlost
Filter nanesen preko elektroda polarizuje svetlost
Mrea elektroda selektivno "ukljuuje" eliju ili piksel sa tenim kristalom zatamnjujui ga.
-
LCD monitori Jedna vrsta: iza ekrana se postavlja
elektroluminescentna ploa koja ga osvetljava. Druga vrsta u stanju da reprodukuju boju.
ne emituju svetlost, ve deluju na principu reflektovanja svetlosti od povrine na razliitim delovima ekrana.
na nekim delovima se vie apsorbuje, a na nekim reflektuje.
Kvalitet slike zavisi od ugla gledanja. Mala potronja energije tako da su povoljni za
prenosive raunare.
-
LED monitori Svetlea dioda: poluprovodnika komponenta
koja pretvara elektrinu energiju u svetlost za svetlosnu signalizaciju aktivnosti diskova u
raunaru, za LED monitore.
Efikasne - odaju malo toplote u odnosu na svetlost.
LED monitori: veliki broj LED dioda. Jedna dioda jedan piksel. Intenziteta struje intenzitet svetlosti.
-
GPD monitori
Gas Plasma Display monitori sa gasnom plazmom.
Minjaturne sijalica napunjene gasom Poredane u redove izmeu dve staklene
ploe. Sijalica svetli intenzitetom proporcionalno
jaini struje.
-
Klasifikacija po dimenzijama
Kao i kod TV dimenzija dijagonale 14", 15" manji monitori 17" srednji monitori 19", 21" vei monitori
-
Rezolucija
Finoa detalja koju u generisanju slike postiu tampa ili monitor.
Broj piksela kod video displeja odreuje se grafikim reimom i video adapterom
Rezoluciju video displeja definie ukupan broj horizontalno i vertikalno prikazanih piksela. Manje rezolucije 640 X 480, 800 X 600 Najea rezolucija 1024 X 768 Vea rezolucija 1280 X 1024
-
Kvalitet rezolucije: prikaz kruga
-
Podeavanje u Windows-u
-
Zvuk
Zvuna kartica ploa za proirenje na PC raunarima
Reprodukovanje i zapisivanje zvuka WAV, MIDI, MP3, RM, AU ... datoteke muziki CD-ROM
Veina PC raunara danas - ugraena zvuna kartica.
-
Sinteza govora
Sposobnost raunara da generie "govor", spaja unapred zapisane (memorisane) rei, ili raunar se programira tako da generie
glasove koji sainjavaju rei.
-
Arhitektura raunara
Izlazni ureaji
-
Izlazni ureaji
Monitor (jednokorisniki sistemi) Ekran terminala(viekorisniki sistemi) Zvunici tampa Automatski crta ili ploter
-
Izlazni ureaji:tampa
Printer ili tampa: Raunarski periferijski ureaj koji smeta
tekst ili raunarski generisanu sliku na papir ili drugi medijum npr. na providnu foliju
-
tampa - Rezolucija
Finoa detalja koju u generisanju slike postiu tampa ili monitor.
tampai koji formiraju znakove od taaka rezolucija je broj taaka po inu dots per inch - dpi
matrini tampai niskog kvaliteta 125 dpi tamparska oprema 1000 dpi. kod laserskih i ink-jet tampaa 1200 dpi
-
tampa - Rezolucija
300 X 300 Draft kvalitet 600 X 600 Normal kvalitet 1200 X 1200 High kvalitet
-
tampa kategorizacija I
Udarni tampai fiziki udaraju o papir primeri ovih tampaa su matrini tampai i
tampai s lepezom Neudarni tampai obuhvataju sve druge
tipove tampaa ukljuujui laserske, ink-jet i termike
tampae
-
tampa kategorizacija II
Crno beli tampa tampa u boji ili kolor tampa
veina njih moe da proizvede i crno-beli izlaz
-
Kertrid sa trakom
Ili ribon kertrid (ribbon cartridge) Modul za jednokratnu upotrebu Sadri mastiljavu tekstilnu traku ili traku od
plastinog filma prevuenog karbonom. Mnogi udarni tampai koriste kertride sa
trakom radi lake i istije zamene traka
-
Kertrid sa tonerom Mastilo u prahu ili toner: pigment koji se koristi u
laserskim, LED i LCD tampaima. toner cartridge Zamenljivi kontejner sa tonerom za laserski
tampa ili druge stranine tampae: neke vrste kertrida sa tonerom sadre samo toner; neke sav potroni materijal:
i toner i fotoosetljivi dobo, u jednom kertridu
Ketridi mogu da se koriste na svim tampaima sa istim mehanizmom za tampanje.
-
Tipovi tampaa
Znakovni tampai (character printer) Odjedanput tampa jedan znak npr.:
matrini tampai tampa sa lepezom tampa sa kuglom
-
Tipovi tampaa
Stranini tampai (page printer) Odjedanput tampa itavu stranicu
npr: laserski tampa Moraju pre tampanja da smeste u
memoriju itavu stranicu zahtevaju relativno veliki memorijski prostor.
-
Tipovi tampaa
Linijski tampa (line printer) tampa liniju po liniju Obino tampani izlaz na perforiranom
papiru 11 X 17 ina. Ureaji velike brzine i esto se koriste na:
velikim centralnim raunarima mini-raunarima mrenim raunarima retko na jednokorisnikim sistemima
-
Tipovi tampaa
Matrini tampa (dot-matrix printer) Znaci sastavljeni od taaka:
igliasta glava za tampanje. Kvalitet tampe zavisi od broja taaka u matrici
mali tako da se vide pojedinane take veliki tako da se postigne izgled formiranih znakova.
Kategoriu se esto po broju iglica na glavi za tampanje: 9, 18 ili 24.
-
Tipovi tampaa
tampa sa kuglom (ball printer) Udarni tampa sa glavom za tampanje u
obliku lopte Na povrini ima potpuno oblikovane
reljefno uzdignute znakove. tampa rotira i naginje loptu radi izbora
znakova, a zatim udara loptom u traku. Pisaa maina IBM Selectric je radila na
istom principu.
-
Tipovi tampaa
tampa sa lepezom (daisy-wheel printer)
Koristi elemenat u vidu lepeze. Daje jasnu, blago otisnutu tampu sa
potpuno formiranim znacima, po kvalitetu podsea na pisau mainu
Standard za visok kvalitet tampe sve do pojave laserskih tampaa.
-
Tipovi tampaa
tampa sa savijenom lepezom (thimble printer)
Elemenat za tampanje - savijena lepeza Koriste potpuno formirane znake, kao na pisaoj
maini - tampani izlaz kao kod pisae maine Blagi otisak koji se stvara kada nosa znaka
jako udari o papir preko trake po ovome se razlikuje od izlaza laserskih tampaa
-
Elektrofotografski tampai
Negativna slika primenjuje se na naelektrisani fotoosetljivi dobo
Fotoosetljivi dobo razvija na svojoj povrini uzorak elektrostatikog naelektrisanja: foto-negativ slike koju dobo tampa
Toner prianja na naelektrisana podruja doboa, dobo pritiska toner na papir
Pod dejstvom toplote toner vezuje sa papirom
-
Elektrofotografski tampai
Tipovi ovih tampaa razlikuju se po nainu naelektrisavanje doboa.
Ova kategorija obuhvata (zavisno od naina osvetljavanja doboa): tampae sa taloenjem jona LED tampae LCD tampae Laserske tampae
-
tampa sa taloenjem jona
Slika se formira u elektrostatikim naelektrisanjima na dobou koji privlai toner i prenosi ga na papir.
Dobo se naelektrie korienjem jonskih snopova.
Koriste se u okruenjima za obradu podataka velikog kapaciteta
Rade sa brzinama od 30 do 90 stranica u minuti
-
tampa sa taloenjem jona
Toner se spaja sa papirom metodom koji je brz i ne zahteva zagrevanje
ali ini papir pomalo sjajnim, tako da je nepodesan za poslovnu prepisku.
Ovi tampai daju debele, donekle nejasne znake;
Skuplja tehnologija nego kod laserskih tampaa.
-
LED tampa ili tampa sa LED diodama
Light-Emitting Diode printer tampa sa svetlosnom diodom
Dobo naelektrisan korienjem svetlosnih snopova - niz LED dioda.
-
LCD tampa
Liquid Crystal Display printer tampa sa displejom sa tenim kristalima
LCD tampai koriste izvor hladne svetlosti - najee halogenu lampu
-
Laserski tampa
Zasnovan na tehnologiji aparata za fotokopiranje
Usmereni laserski zrak i rotirajue ogledalo koriste se za iscrtavanje slike eljene stranice na fotoosetljivom dobou
Slika se na dobou konvertuje u elektrostatiko naelektrisanje koje privlai i zadrava toner
-
Laserski tampa
Elektrostatiki naelektrisan papir namotava se na dobo privlaei toner sa doboa na papir
Za spajanje tonera sa papirom primenjuje se toplota
Na kraju se sa doboa uklanja naelektrisanje i sakuplja viak tonera
-
Laserski tampa
tampa pravi vie kopija proputanjem poslednjeg koraka i ponavljanjem samo koraka u kojima se primenjuje toner i radi sa papirom
Nedostatak: manja fleksibilnost u radu sa papirom u odnosu na matrine tampae
Linijski tampai, matrini tampai i tampai sa lepezom povoljniji sa viedelnim obrascima
-
Ink-jet tampa
Mastilo vibrira ili se zagreva dok se ne pretvori u sprej, zatim se kroz siune otvore na glavi tampaa raspruje formirajui znake ili grafiku na papiru
Konkuriu nekim laserskim tampaima po ceni i kvalitetu tampe, ali ne i po brzini
-
Ink-jet tampa
Mastilo mora da bude veoma rastvorljivo -zapuavanje mlaznica u glavi tampaa
Na pojedinim vrstama papira daje nejasne otiske
Lako se zamrlja ako se dodirne ili navlai neposredno posle tampanja
-
Kvalitet tampe
draft quality - kvalitet grube kopije Nizak kvalitet tampe koji se dobija u
reimu probnog tampanja na matrinim tampaima
Razliit na raznim tampaima - od podesnog za veinu namena do gotovo neupotrebljivog
-
Kvalitet tampe near-letter-quality - kvalitet priblian kvalitetu
poslovne prepiske Nain tampanja na matrinim tampaima
visoke klase i laserskim tampaima Jasniji, tamniji znaci nego pri normalnom
tampanju (grubog kvaliteta). Bolji otisak nego kod obinog tampanja
matrinim tampaima, ne tako itak kao kod tampaa sa potpuno
formiranim znacima (npr. tampaa sa lepezom)
-
Kvalitet tampe
letter quality - kvalitet prepiske, kvalitet koji odgovara poslovnoj prepisci
Visok kvalitet tampanja Dovoljno jasan i prikladan za upotrebu u
poslovnoj prepisci
-
Izlazni uredaji:Ploteri
Ureaj koji se koristi za crtanje grafikona, dijagrama i druge linijske grafike.
Ploteri koriste: Pera Elektrostatika naelektrisanja i toner
-
Ploteri
Ploteri s perom crtaju na papiru ili pausu pomou jednog ili vie pera u boji.
Elektrostatiki ploteri "ispisuju" uzorak od elektrostatiki naelektrisanih taaka na papiru
Zatim se primenjuje toner koji se spaja sa papirom u ovim takama
-
Ploteri
Prema nainu rada sa papirom tri osnovna tipa plotera: 1. ploter sa ravnom podlogom: papir miruje, a
pero se kree du x i y ose2. ploter sa doboem: namotavaju papir na
dobo 3. ploter sa valjcima za pomeranje papira
-
Ploter sa ravnom podlogom
Flatbed plotter Ploter kod kojeg se papir nalazi na ravnoj
platformi Pero crta kreui se po papiru du obe
ose papir miruje, a pero se kree du x i y ose
-
Ploter sa ravnom podlogom
Prihvataju raznovrsnije medijume, kao to su pergament ili acetat materijal ne mora da bude fleksibilan
Ovaj tip je precizniji od plotera sa doboem kod kojih se pomera papir pod perom
Zahteva vie prostora
-
Ploter sa ravnom podlogom
-
Ploter sa doboem
Drum plotter Papir je namotan na veliki obrtni dobo, pero se
pomera napred-nazad na najvioj taki doboa. Papir se namotava pomou doboa tako da
poravna prvu taku na papiru sa perom. Doboi zauzimaju samo deo prostora koji
zahtevaju ploteri sa ravnom podlogom pri radu sa papirom iste veliine.
-
Ploter sa doboem
-
Ploter sa doboem
-
Ploter s valjkom za pomeranje papira
pinch-roller plotter Izmeu tipa sa doboem i tipa sa ravnom
podlogom Koristi tokove od tvrde gume ili metala za
dranje papira na glavnom valjku Nemaju ogranienja u pogledu duine
papira sa kojim rade prednost kod nekih aplikacija
-
Ploter s valjkom za pomeranje papira
-
Klasifikacija plotera
Po tehnologiji izrade poloteri mogu biti: Ploter s perom (pen plotter) Elektrostatiki ploter (electrostatic plotter)
-
Ploter s perom
Klasini grafiki ploter koji koristi pera za crtanje na papiru.
Ploteri s perom koriste: jedno ili vie pera u boji ili flomastere sa
vrhom od fibera crtaa keramika pera ili rapidografe
za izlaz najvieg kvaliteta
-
Elektrostatiki ploter
Stvara sliku pomou taaka otisnutih na papiru prevuenom posebnom emulzijom
Papir se naelektrie elektrostatikim putem i izlae toneru koji prianja na take
Do 50 puta bri od plotera sa perom, ali su znatno skuplji
Modeli za kolor tampu proizvode slike nanosei u vie prolaza zelenoplavom, purpurnocrvenom, utom i crnom bojom
-
Ulazno-izlazni uredaji
Modem Terminal Dodirni ekran Flash memorija
-
Modem
Skraenica za MOdulator/DEModulator. Komunikacioni ureaj koji omoguava
raunaru prenos informacija preko klasine telefonske linije
-
Modem
Raunar je digitalni ureaj radi sa diskretnim elektrinim signalima koji
predstavljaju binarno 1 i binarno 0 Telefonska linija je analogna
prenosi signale koji mogu da imaju bilo koju od mnogobrojnih vrednosti
Modemi su za konverziju digitalnih signala u analogne i obrnuto.
-
Modem
Prilikom predaje modemi moduliu ili utiskuju raunarski digitalni signal u kontinualni signal nosee uestanosti na telefonskoj liniji
Prilikom prijema modemi demoduliu ili filtriraju informacije iz signala nosee uestanosti i prebacuju ih u raunar u digitalnom obliku
-
Modem
Usavreni modemi su u stanju da pored predaje i prijema obavljaju funkcije kao to su: automatsko biranje odgovaranje i ponovno biranje
Modemi ne mogu da rade bez odgovarajueg komunikacionog softvera
-
Brzina prenosa ilitransfer rate
Brzina kojom kolo ili komunikacioni kanal prenosi informacije od izvora do odredita, npr. preko mree ili na disk jedinicu i sa disk jedinice.
Meri se brojem jedinica informacija u jedinici vremena: npr. broj bitova u sekundi ili broj znakova u sekundi
Meri se kao: osnovna brzina koja predstavlja maksimalnu brzinu
prenosa ili srednja brzina koja obuhvata razmake izmeu
blokova podataka kao deo vremena prenosa
-
Terminal ili prikljuak Ureaj koji se sastoji od video adaptera,
monitora i tastature kombinuju se u jednu jedinicu
Jeftini i laki za korienje Obavlja neznatnu samostalnu raunarsku
obradu ili je uopte ne obavlja Prikljuen je na raunar pomou kablovske
komunikacione veze Koriste se prvenstveno u viekorisnikim
sistemima za unos podataka, programa i teksta
-
Dodirni ekran
touch screen Raunarski ekran projektovan ili
modifikovan za prepoznavanje mesta dodira na svojoj povrini
Dodirom ekrana korisnik vri izbor ili premeta kursor
-
Dodirni ekran Prvi tip sastoji se od mree senzorskih linija
mesto dodira odreuje se uparivanjem horizontalnih i vertikalnih kontakata
Drugi tip - naelektrisana povrina i senzori oko spoljnih ivica ekrana detektuje se koliina elektrinog poremeaja i
precizno odredi mesto kontakta Trei tip ima infracrvene svetlosne diode (LED) i
senzore oko spoljnjih ivica ekrana One i senzori formiraju nevidljivu infracrvenu reetku
koju prst korisnika prekida kada se priblii ekranu.
-
Flash memorija Silikonski ip koji se moe reprogramirati Sadraj ostaje sauvan i nakon iskljuenja
napajanja Ova vrsta memorije je veoma skupa Primene:
memorisanje fotografija u digitalnim kamerama memorisanje informacija o letu aviona u pilotskoj
kabini Fotografije memorisane unutar flash memorije
mogu da se download-uju u raunar, konvertuju u digitalni oblik i nakon toga edituju
-
Klasifikacija raunara
Opte namene mogu se koristiti u velikom broju razliitih
aplikacija Specijalne namene
koriste u specijalnim aplikacijama.
-
Bitne karakteristike raunara
Cena Procesorska snaga Veliina memorije
Primarna memorija Sekundarna memorija
Broj istovremenih korisnika Jednokorisniki raunari Viekorisniki raunari
-
Personalni raunari
Relativno mali, jeftini raunarski sistemi koji se esto zovu mikroraunari.
Danas se sve vie koriste i u raunarskim mreama.
-
Mreni raunari
Jednostavnije i jeftinije verzije personalnih raunara koji su projektovani pre svega za mreni pristup i pristup Internetu
Distribucija, podrka i auriranje softverskih aplikacija je jednostavnije korienjem mrenih raunara
Zbog svoje jednostavnosti i nedostatka sekundarne memorije mreni raunari nisu fleksibilni kao personalni raunari
-
Radne stanice
Skuplje od personalnih raunara i namenjene su tehnikim korisnicima i aplikacijama kao to je CAD (Computer Aided Design) gde se koriste intenzivni matematiki prorauni
Veina radnih stanica koristi RISC procesore Radne stanice imaju vee monitore sa visokom
rezolucijom, bolje procesore i veu koliinu RAM memorije
-
Multimedijalni raunari
Projektovani prvenstveno za rad sa zvukom, slikom, video zapisom, grafikim komponentama.
Kompresija video zapisa se koristi da bi se smanjio potreban memorijski prostor.
Intel je razvio digitalni video ip koji ostvaruje kompresiju u odnosu 150:1.
-
Miniraunari
Koriste se kada je potreban istovremen rad vie korisnika.
U malim i organizacijama srednje veliine, kao i u odeljenjima velikih kompanija.
-
Mainframe raunari
Veliki raunari koji podravaju istovremen rad nekoliko stotina korisnika
Mainframe raunari su veoma skupi
-
Super raunari
Najbri i najskuplji Koriste vie paralelnih procesora Ostvaruju veoma velike brzine
procesiranja
-
Razni standardi Ivini konektor (edge connector) Skup irokih, pljosnatih metalnih kontakata na
ploi za proirenje koji se umee u slot za proirenje personalnog raunara ili u konektor trakastog kabla.
Povezuje plou sa sistemskom, zajedniki korienom putanjom podataka ili sabirnicom pomou niza tampanih linija (kontakata) za povezivanje sa kolima na ploi.
Broj ovih linija razliit je za razliite vrste konektora
-
Razni standardi
Trakasti kabl ili pljosnati kabl (ribbon cable)
Sadri do 100 paralelnih provodnika za linije podataka i kontrolne linije.
Koriste se unutar raunarskog kuita za povezivanje disk jedinica sa njihovim kontrolerima.
-
Razni standardi Ploa za proirenje (expansion board) Oiena ploa koja se prikljuuje na sabirnicu
raunara (glavnu putanju za prenos podataka) u cilju obezbeivanja dopunskih raunarskih funkcija ili resursa
Tipine ploe za proirenje slue za dodavanje: memorije, kontrolera disk jedinica, video podrke, paralelnih i serijskih portova i internih modema
-
Razni standardi
Ploa za proirenje (expansion board) Kod laptop raunara raunara proizvode
se u vidu ureaja veliine kreditne kartice i zovu se PC kartice (PC Cards)
Umeu se u slot na zadnjem delu raunara
-
Razni standardi PCMCIA Personal Computer Memory Card International
Association (Meunarodna asocijacija za memorijske kartice personalnih raunara).
Grupa proizvoaa i prodavaca oformljena radi unapreivanja zajednikog standarda za periferijske ureaje, zasnovane na PC kartici i odgovarajuim slotovima
PCMCIA konektor, PCMCIA slot, PCMCIA kartica
-
Razni standardi
ACME A (or American) Company Making
Everything Describing some X as an "Acme X"
either means "This is insanely great" or, more likely, "This looks insanely great on
paper, but in practice it's really easy to shoot yourself in the foot with it."
-
Softver (software)
Raunarski programi, instrukcije koje omoguavaju da hardver radi
Podela po metodu distribucije: Softverski paketi koji se distribuiraju kroz
maloprodaju Besplatni softver i softver u javnom vlasnitvu koji
se distribuiraju besplatno Softver za probu pre kupovine (besplatno se
distribuira, ali se od korisnika zahteva da plate ako nastave da ga koriste)
-
Softver
Korisnici softvera: pojedinci radne grupe organizacije
Poreklo softvera: razvoj unutar date organizacije kupovina i prilagodavanje Web servisi
-
Sistemski i aplikativni softver
Aplikativni softver Sistemski softver Hardver
-
Sistemski softver Koordinira aktivnosti hardvera i programa Projektuje se za specifian procesor i specifinu
klasu hardvera Vrste sistemskog softvera :
operativni sistemi (OS) i usluni programi
Sistemski softver
-
Sistemski softver
Operativni sistem DOS Windows Unix Linux WAX Sistemski softver
-
Sistemski softver
Usluni programi Tekst editori (EDIT, vi) Kompajleri Debuggeri Grafiki korisniki interfejsi
-
Aplikativni softver Izvrava zadatke zbog kojih ljudi koriste raunare Pomae krajnjim korisnicima da uspenije
obavljaju svoj posao ili slino Vrste aplikativnog softvera
Tekst procesori (MS Word for Windows) Programi za rad sa tabelama (MS Excel) Baze podataka i informacioni sistemi
Aplikativni softver
-
Softver
Dve dodatne kategorije sadre elemente i sistemskog i aplikativnog: Mreni softver: omoguava grupama raunara da
komuniciraju i Programski jezici: obezbeuje programerima
potrebne alate za pisanje programa.
-
Uloga operativnih sistema
Izvravanje U/I funkcija Obezbeivanje korisnickog interfejsa Obezbeivanje nezavisnosti od hardvera Upravljanje memorijom Upravljanje procesima Upravljanje fajlovima (datotekama) Upravljanje pristupom sistemskim resursima
-
Izvravanje U/I funkcija
prihvatanje podataka sa ulaznih uredaja skladitenje podataka na diskovima slanje podataka ka izlaznim uredajima drajveri
-
Obezbeivanje korisnickog interfejsa
interfejs zasnovan na komandnoj liniji grafiki korisniki interfejs (GUI)
-
Obezbeivanje nezavisnosti od hardvera
Aplikativni programi se mogu tako pisati da komuniciraju sa OS, a ne sa hardverom Platformska nezavisnost, sve dok je OS isti Pojam API (application program interface)
-
Upravljanje memorijom
Razdvajanje sistemskih i aplikativnih programa u memoriji
Zatita sistemskih programa Virtuelna memorija i "swap file"
-
Upravljanje procesima
Proces: program ili deo programa koji se izvrava u raunaru
Time sharing: raspodela vremena ili istovremena upotreba raunarskog sistema od strane vie osoba. Konkurentno se izvravaju razliiti programi tako to se kombinuju delovi vremena obrade dodeljeni svakom korisniku
-
Upravljanje procesima
Scalability ili skalabilnost: sposobnost adaptacije sistema pri poveanju broja korisnika ili procesa, OS odreuje tu sposobnost za datu platformu
Multitasking: istovremeni rad sa vie poslova, vieprocesna obrada zadataka
-
Datoteka ili fajl
Puni imenovani skup informacija, kao to je program, skup podataka koje program koristi ili dokument koji je napravio korisnik.
Osnovna smetajna jedinica koja omoguava raunaru da razlikuje jedan skup informacija od drugog.
-
Sistem datoteka ili file system
Ukupna struktura imenovanja, smetaja i organizovanja datoteka u operativnom sistemu
Sistem datoteka se sastoji od datoteka, direktorijuma i infomacija koje su potrebne za pronalaenje i pristup ovim elementima
Prevodi zahteve za rad sa datotekama iz aplikativnog programa u zadatke niskog nivoa, koje razumeju drajveri za upravljanje disk jedinicama
-
Upravljanje fajlovima (datotekama)
Organizacija podataka na disku i u memoriji Adresiranje fajlova Fizika lokacija fajlova Obrada vie istovremenih zahteva za pristupom
istom fajlu
-
Kataloka struktura
-
Upravljanje pristupom sistemskim resursima
Zatita od neautorizovanog pristupa podacima i programima Username, password Kriptografska zatita
Povezivanje sa drugim raunarima u mrei Sve vie OS to podrava
-
Jezgro OS
Kernel ili jezgro operativnog sistema Deo sistema koji upravlja memorijom,
datotekama i periferijskim ureajima, odrava vreme i datum, pokree aplikacije i raspodeljuje sistemske resurse
Komandni interpreter
-
Glavni delovi OS
Menader procesa (process manager) Menader fajlova (file manager) Menader memorije (memory manager) Menader U/I operacija (I/O manager) Jezgro OS
-
Klasifikacija prema nameni i tipu korisnika
Pojedinac OS za personalne raunare i radne grupe
Radna grupa Mreni OS
Preduzee OS za srednje i velike (mainframe) raunare
Potroaka elektronika OS u raznim raunarski kontrolisanim ureajima
-
Personalni Za radne grupe Za preduzea Za potroaku el.
MS-DOS
Windows 95, 98
Pocket PC
Windows NTradna stanica
Windows NT server
Windows NT server
Windows XP Windows XP Windows XP
Unix Unix Unix
Linux Linux Linux
MAC OS X MAC OS X MAC OS X
Solaris Solaris Solaris
-
Usluni programi
Personalni Kompresija podataka Screen saver Detekcija virusa
-
Usluni programi
Radne grupe Detaljni izvetaji o aktivnostima raunara radne
grupe i statusima korisnikih naloga Korienje izvora neprekidnog napajanja za
shutdown raunara radne grupe kada nestane el. energija
Izvetaji o neuspenim korisnikim pokuajima log-on-a
-
Usluni programi
Preduzea Softver za arhiviranje podataka Softver za poreenje sadraja datoteka i
identifikaciju razlika Izvetaji o statusu odreenog raunarskog posla
-
Aplikativni softver
Klasifikacija prema nameni i tipu korisnika pojedinac
procesiranje teksta, rad sa tabelama, baze podataka, grafika,...
radna grupa elektronska pota, grupno planiranje, timski rad,...
preduzee kadrovska evidencija, obraun plata, obrada
narudbenica,
-
Aplikativni softver tipini primeri
Procesiranje teksta MS word Rad sa tabelama MS excel Rad sa bazama podataka oracle, SQL server Rad sa grafikom corel draw, visio Upravljanje projektima MS project Upravljanje finansijama managing your
money Online servisi AOL, compuserve
-
Aplikativni softver
Serverska aplikacija aplikacija iz koje se uzimaju podaci ili usluge
Klijentska aplikacija aplikacija koja prihvata podatke ili koristi usluge
Kolekcije aplikacija neintegrisane (problem sa formatima podataka) integrisane (podravaju itav proces proizvodnje)
-
Razvoj softvera
Programski jezici: Nieg nivoa (asemblerski jezici, PL/M,...) Vieg nivoa (c, java, c#,...) Prilikom izbora programskog jezika bitno je
razumevanje karakteristika jezika
-
Internet
-
Raunarske mree
Za potrebe internih komunikacija i raunarskih obrada, raunari se povezuju u mree Korienjem fizikih veza: LAN mree (Local
Area Network) Pomou komunikacionih linija WAN mree (Wide
Area Network) Ograniene samo na svoje plaene lanove i
koriste vlastite komunikacione standarde VAN (Value Added Networks)
-
Internet
Premostiti razlike izmeu mrea i omoguiti meusobnu komunikaciju Internet predstavlja takvo sredstvo
Dvostrani komunikacioni sistem sa mogunou slanja ciljnih poruka pojedincima
Veliki znaaj u mogunosti dvostranih komunikacija tipa mnogipremamnogima (manytomany)
-
Internet
Skraenica za internetwork (mrea mre) Skup raunarskih mre koje mogu da budu razliite, Povezane mrenim prolazima koji obavljaju prenos
podataka i konverziju poruka sa protokola predajnih mrea na protokole prijemnih mre
Globalni skup mrea, rasprostranjenih irom sveta, i mrenih prolaza koji koriste skup TCP/IP protokola za meusobnu komunikaciju
-
Internet
Glavni oslonac - okosnica sastavljena od komunikacionih linija za prenos podataka velikim brzinama izmeu znaajnih vorova ili glavnih raunara
Sastoji se od hiljada komercijalnih, administrativnih, obrazovnih i drugih raunarskih sistema koji prosleuju podatke i poruke
-
Internet
Jedan ili vie vorova Interneta moe da se iskljui bez ugroavanja Interneta kao celine ili zaustavljanja komunikacija na Internetu, jer ga ne kontrolie jedan raunar ili mrea
Odravanje komunikacionih sposobnosti ak i u sluaju havarije ili ozbiljnog pada sistema u nekim komponentama mree
-
ARPANET
Internet nastao od decentralizovane mree, poznate kao ARPANET (Advanced Research Projects Agency of the U.S. Defense Department)
ARPANET je 1969. godine stvorilo Ministarstvo odbrane SAD radi osiguravanja komunikacija u sluaju atomskog napada
Kasnije su druge mree, (BITNET, Usenet, UUCP i NSFnet) povezane sa ARPANET-om
-
IAB i IETF Ne postoji centralni autoritet koji upravlja Internetom Grupe ije se miljenje uvaava:
IAB (Internet Architecture Board) odgovoran za odravanje interoperabilnih standarda za komunikacije preko Interneta i adresiranje
IETF (Internet Engeneering Task Force) radne grupe za reavanje operacionih i kratkoronih tehnikih problema
Sve mree povezane na Internet moraju da slede uputstva i odluke IAB-a i IETF-a
Ignorisanje preporuka koje su donela oba ova tela uslovljava iskljuivanje sa Interneta
-
Internet - mehanizam za transfer informacija
Dva kljuna faktora koja su uslovila da Internet postane glavni mehanizam za transfer informacija i obavljanje komercijalnih transakcija su: distribuiranost otvorenost
-
Distribuirano okruenje
Distribuirano kompjutersko okruenje sastoji se od vie raunara koji su u stanju da meusobno komuniciraju i zajedniki izvravaju odreeni zadatak
Obrnuta varijanta: centralni raunar Korisnici alju komande i primaju rezultate pomou
terminala povezanih za centralni raunar Sve obrade na centralnom raunaru (hostu) Terminali samo za slanje instrukcija i prikazivanje rezultata
-
Distribuirano okruenje
Svaki povezani raunar moe da slui i kao server i kao klijent
Snaga - povezanost raunara svakog sa svakim Svaki raunar povezan u mreu moe biti
provajder sadraja, a ne samo za razgledanje Web-a
-
Servisi Interneta
Internet je stekao ogromnu popularnost zahvaljujui servisima koje nudi
Podela servisa na Internetu: bazini javni informacioni diskusioni konferencijski servisi za pretraivanje
-
Servisi Interneta
Veina sevisa se uopte ne koristi zato to su integrisani u neke nove, najee razliite pojavne oblike dva najmasovnije koriena: e-mail i Web
Sinhroni servisi: uesnici moraju istovremeno biti prisutni na Internetu
Asihroni servisi: korisnici ne moraju biti istovremeno aktivni na mrei
-
Bazini servisi
Elektronska pota (E-mail): Lina i poslovna komunikacija preko Interneta,
razmena poruka elektronskim putem U prilogu tekstualne poruke mogu se slati razliiti
multimedijalni sadraji Komunikacija asihrona Poruka koja je stigla smeta se u potansko
sandue, primalac je moe itati naknadno
-
Bazini servisi
Telnet (Telecommunications network) Omoguava pristup udaljenom raunaru i interaktivan rad
na njemu
FTP (File Transfer Protocol) omoguava prenos datoteka izmeu udaljenih raunara Da bi se uspostavilaveza sa FTP serverom moe biti
potrebno unoenje korisnikog imena i lozinke Smer renosa: sa FTP servera ka korisnikovom raunaru
(download) i obrnuto (upload) Komande se zadaju preko Web interfejsa
-
Javni informacioni servisi
Gopher, servis za hijerarhijsko organizovanje i pretraivanje tekstualnih informacija
WWW (World Wide Web) ili Web, servis za hipertekstualno organizovanje i pretraivanje multimedijalnih informacija Multimedijalni sadraji smeteni na Web servere
dostupni su korisnicima Interneta preko Web browsera - univerzalnog korisnikog interfejsa, koji interpretira HTML dokumente preuzete sa servera
-
Diskusioni servisi
Lista elektronske pote (Mailing list): Automatizovano slanje elektronske pote na vie
adresa Poruka se alje svim zainteresovanim korisnicima,
jer poruka poslata listi automatski ide svim njenim lanovima
Interesno grupisanje korisnika Listu aurira vlasnik liste ili se koriste
specijalizovani programi koji automatski auriraju promene na listi
-
Diskusioni servisi
Diskusione grupe (Newsgroup) Javne hijerarhijski organizovane grupe Poruke se ne prosleuju automatski: korisnici
pristupaju na sopstveni zahtev Prednost u odnosu na liste elektronske pote:
pretplatnik pristupa samo kada eli i izbegava pretrpavanje njegovog potanskog sandueta neeljenom potom (junk mail)
-
Konferencijski servisi
IRC (Internet Relay Chat): omoguava tekstualnu konverzaciju veeg broja korisnika preko Interneta u realnom vremenu
Telefoniranje preko Interneta (Internet Phone): glasovno komuniciranje korisnika Interneta uz korienje mikrofona i zvune kartice
Videokonferencije (Videoconferencing): omoguavaju i vizuelnu komunikaciju primenom video kamere i mikrofona
-
Servisi za pretraivanje
Archie: pretraivanje anonimnih FTP servera, na osnovu naziva datoteke ili njenih osobina
Veronica: pretraivanje informacija sadranih u naslovima iz menija Gophera
WWW serveri za pretraivanje (Yahoo!, AltaVista, Google): Specijalizovani serveri za pretraivanje Web
sadraja na Internetu
-
WWW Web omoguava korisnicima da pretrauju razliite
sajtove u jednom pristupu: Koristi skokove pomou hipertekstualnih veza na druge
Web strane Omoguava prenoenje i prikazivanje i netekstualnih
datoteka, tj. video i audio zapisa Programski jezik HTML (HyperText Markup
Language), omoguava svakome da napravi sopstvenu Web stranu Tako se postaje ne samo primalac informacija ve i
provajder sadraja
-
Adresiranje Svaki raunar na Internetu ima jedinstvenu numeriku (IP)
adresu, koja se sastoji od dva dela identifikator mree i identifikator raunara
Radi lakeg snalaenja uvedena su odreena pravila za simbolike adrese
Sufiksi u SAD: com komercijalne institucije edu obrazovne institucije org neprofitne organizacije mil vojne institucije gov vladine institucije net mrena administracija i provajderi
-
Adresiranje
U veini zemalja i kod nas sufiksi za komercijalne i akademske domene drugaiji
U naoj dravi koriste se sledei sufiksi: ac akademski domen co komercijalni domen
-
Adresiranje
U svim dravama izuzev SAD adresezavravaju sufiksom koji oznaava konkretnudravu: rs Srbija de Nemaka fr Francuska ca Kanada uk Velika Britanija
-
Adresiranje
Nivo hijerarhije domena opada s desna u levo rs domen Srbije ac.rs akademski domen Srbije etf.bg.ac.rs domen za Elektrotehniki fakultet u
Beogradu
Predavanje02ISTORIJA RAZVOJA RAUNSKIH SREDSTAVA I RAUNARSKIH SISTEMA IstorijatIstorijatIstorijatIstorijatIstorijatIstorijatIstorijatGENERACIJE RAUNARA I GENERACIJAI GENERACIJAII GENERACIJAII GENERACIJAIII GENERACIJAIII GENERACIJAIV GENERACIJAIV GENERACIJAV GENERACIJAV GENERACIJAOD SUPERRAUNARA DO MIKRORAUNARATEHNOLOKI TRENDOVI Paralelno procesiranjeTEHNOLOKI TRENDOVI Paralelno procesira