master univerzitetski studij prava ii ciklus studija

UNIVERZITET U SARAJEVU

PRAVNI FAKULTET

MASTER UNIVERZITETSKI STUDIJ PRAVA – II CIKLUS STUDIJA

Sarajevo, mart 2018. godine

Naziv organizacione jedinice Univerzitetu Sarajevu - Pravni fakultet

Adresa Obala Kulina Bana 7, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Telefon +387 (0)33 206-350 (centrala) +387 (0)33 206-360 (sekretarijat) 387 (0)33 223-973 (studentska služba – II ciklus / postplomski studij)

Fax +387 (0)33 206-355

E-mail adresa Sekretarijat: [email protected] Studentska služba: [email protected]; [email protected]

Web.stranica www.pfsa.unsa.ba

OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU

Naziv studijskog programa Master univerzitetski studij prava Nositelj studijskog programa Univerzitet u Sarajevu - Pravni fakultet Vrsta studijskog programa Akademski studijski program Nivo studijskog programa II ciklus studija Akademski/stručni naziv koji se stiče po završetku studija

Master prava

European Qualifications Framework (EQF):

7

1. UVOD

1.1. Procjena opravdanosti izvođenja studija

Studij prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu se u skladu s Bolonjskim sistemom organizuje u tri ciklusa. Drugi ciklus studija rezultira sticanjem zvanja magistra struke, te dâje doprinos podizanju stručnosti na tržištu rada u Bosni i Hercegovini, jer su njegov produkt pravnici, koji raspolažu specijalnim, proširenim i uznapredovanim znanjima u pojedinim pravnim oblastima. Također, ovaj studij je od značaja i za stvaranje osnove ili mogućnosti za originalan pristup i u razvijanju i/ili primjeni ideja unutar naučnog konteksta. Danas, bez pomoći pravnih profesionalaca sa specijalnim znanjima i vještinama, koje se usvajaju u okviru II ciklus studija, nije moguće rješavanje mnogobrojnih pitanja privatnopravne i javnopravne prirode. Shodno tome, Master studij prava – II ciklus studija predstavlja neizostavan element u procesu razvoja stručnjaka u pravnoj struci, jer vodi većem stepenu profesionalne autonomnosti i doprinosi efikasnijoj primjeni, te integriranju znanja, kao i usvajanju vještina za rješavanje problema u novim situacijama unutar pojedinih pravnih oblasti. Na taj način, II ciklus studija prava stiče još jedan element svoje opravdanosti, budući da doprinosi razvoju kompetencija pravnika – pojedinaca, ali i cjelokupnog bosanskohercegovačkog društva, jer kreira okruženje za uživanje prednosti visokog obrazovanja za cijeli život. Bosna i Hercegovina, kao država vladavine prava, čiji pravni sistem je otvoren ka globalizaciji i evropeizaciji, posjeduje konstantnu potrebu za kompetentnim profesionalnim kadrom na tržištu rada, koji je osposobljen da se uhvati u koštac i sa kompleksnim i sofisticiranim pravnim pitanjima i problemima, na koje odgovore i rješenja mogu ponuditi stručnjaci, koji usvajaju posebne vještine i znanja u pojedinim pravnim oblastima, a koje pruža studij u okviru II ciklusa studija prava. Kroz organizaciju II ciklusa studija prava, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, kao najstarija savremena visokoškolska institucija u Bosni i Hercegovini, deklarira svoju pripadnost evropskom univerzitetskom prostoru i daje svoj proces pridruživanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.

mailto:[email protected]



http://www.pfsa.unsa.ba/

1.2. Povezanost s lokalnom zajednicom

Master univerzitetski studij prava – II ciklus studija potreban je i izuzetno koristan u obavljanju brojnih pravnih, upravnih i drugih poslova, posebno onih, koja zahtijevaju vladanje specijalnim, proširenim i uznapredovanim znanjima u pojedinim pravnim oblastima. Budući studenti ovog studija mogu pronaći zaposlenje u okviru pravosuđa, tijela državne uprave i lokalne samouprave, privrednih društava, ustanova, političkih institucija, udruga, sindikata i sl. na području Bosne i Hercegovine.

1.3. Partneri izvan visokoškolskoga sistema Pravosuđe, tijela državne uprave i lokalne samouprave, privredna društva, ustanove, političke institucije, udruge, fondacije, sindikati itd.

1.4. Način finansiranja Master univerzitetski studij prava - II ciklus prava finansira se iz:

a) sredstava Budžeta Kantona Sarajevo na osnovu odluke o kriterijima za finansiranje Univerziteta/Fakulteta koju na prijedlog Ministarstva donosi Vlada;

b) tekućih transfera drugih nivoa vlasti i međunarodnih organizacija; c) donacija i d) vlastitih prihoda.

Vanbudžetski prihodi predstavljaju svaki priliv/prihod koji Univerzitet/Fakultet ostvare izvan Budžeta Kantona Sarajevo obavljanjem registrirane djelatnosti, kao i obavljanjem dodatnih djelatnosti na tržištu (prihode ostvarene obavljanjem nastavne djelatnosti; prihode ostvarene obavljanjem naučne djelatnosti; prihode ostvarene obavljanjem stručne djelatnosti; prihode ostvarene obavljanjem ostalih djelatnosti). Prihod ostvaren obavljanjem nastavne djelatnosti obuhvata: prihod od participacija u troškovima studija i školarina od studenata upisanih kao redovno - samofinansirajući, vanredni i DL studenti; prihod od realizacije kurseva, seminara, pripremne nastave, ljetnih škola, te svih oblika necikličnog obrazovanja te prihod po osnovi sudjelovanja studenata u troškovima studija (upisnine, molbe, naknade za izdavanje potvrda, diploma i drugo) u skladu sa zakonom i Statutom Univerziteta u Sarajevu.

1.5. Uporedivost studijskog programa sa programima drugih visokoškolskih ustanova u BiH i šire

Poređenje studijskog programa akademskog master studija - II ciklusa studija Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu ukazuje na njegovu uporedivost i kompatibilnost sa master studijskim programima na drugim visokoškolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini, regiji Jugoistočne Evrope i općenito zemljama koje pripadaju Evropskom prostoru visokog obrazovanja. Uporedivost se odnosi na koncept, strukuru i trajanje studija (jednogodišnji studij, 60 ECTS, pisanje master teze - završnog rada), ali i nastavne sadržaje i aktivnosti, koji podrazumijevaju korištenje savremene i relevantne literature, predavanja interaktivnog karaktera, istraživačke projekte studenata i tome slično. Od uglednih visokoškolskih ustanova u regiji, studijski program akademskog master studija Pravnog fakulteta u Sarajevu uporediv je, na primjer, sa studijskim programima na Pravnom fakultetu Univerziteta u Ljubljani, Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, Pravnom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu i nekim drugim univerzitetima u regiji Jugoistočne Evrope. Naš studijski program također je uporediv sa master programima na drugim uglednim univerzitetima zemalja koje pripadaju Evropskom prostoru visokog obrazovanja, kao što su Austrija (npr.

jednogodišnji master studiji na Univerzitetu u Beču), Njemačka (npr. Univerzitet u Saarlandu – Europa Institut), Španiji (Univerzitet u Barceloni) i drugim zemaljama. Studijskim programom II ciklusa studija studentima se nudi produbljeno i prošireno znanje iz raznih pravnih disciplina, uz sadržaje interdisciplinarnog karaktera. Tako koncipiran studijski program nudi široke mogućnosti specijalizacije za pravnike, ali i svršenike drugih studija I ciklusa studija, koji žele da steknu specijalna znanja, vještine i kompetencije iz oblasti prava. Osim toga, struktura i sadržaj studijskog programa studentima daju nužne formalne i sadržajne pretpostavke za upis na III ciklus studija na Univerzitetu u Sarajevu, ali i drugim viskoškolskim ustanovama u BiH i šire.

1.6. Otvorenost studija i mobilnost studenata Polaznici ovog studija mogu nastaviti studij na visokoškolskim ustanovama u BiH i inostranstvu, u zemaljama koje imaju ekvivalentne/analogne studije prema Bolonjskim principima. Isto važi i za studente sa drugih visokoškolskih ustanova u BiH i inostranstvu, sa ekvivalentnim/analognim studijskim programima. Studenti sa tih visokoškolskih ustanova mogu nastaviti studij na II ciklusu studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

1.7. Usklađenost sa misijom i strategijom Pravnog fakulteta i Univerziteta u Sarajevu Akademski master studij prava – II ciklus studija usklađen je sa misijom i strategijom Univerziteta u Sarajevu i strategijom Pravnog fakulteta.

1.8. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu već preko pedeset godina uspješno realizira pravne studije za obrazovanje i sticanje naučnog stepena magistra pravnih nauka. Postdiplomski studij na Pravnom fakultetu otvoren je 1965. godine i to na tri smjera: imovinskopravnom, krivičnopravnom i državnopravnom. Uvođenjem Postdiplomskog studija Pravni fakultet je prešao u novu fazu razvoja i pozicionirao se kao jedan od vodećih pravnih fakulteta u tadašnjoj državi, a diplomirani pravnici u Bosni i Hercegovini su po prvi put dobili šansu da prodube i prošire znanja stečena na dodiplomskom studiju. Sadržaji studijskih programa pratili su tendencije u svim oblastima prava, kao i promjene političkog, ekonomskog i državnog sistema te se reformirali na način da polaznicima studija osiguraju relevantna i stručna znanja, vještine i sposobnost rješavanja problema u novim drušvenim okolnostima. U vezi s tim na Pravnom fakultetu od akademske 1996/1997. godine izvode se reformisani Postdiplomski studiji na Katedri za državno i međunarodno javno pravo i Katedri za historiju države i prava, od 1998/1999. godine na Katedri građanskog prava i od 2002/2003. na Katedri za krivično pravo. Cijeneći utjecaj prava Evropske unije na pravne sisteme država članica, kao i država koje pretenduju postati članicama, Pravni fakultet je akademske 2006/2007. godine organizovao Interkatedarski postdiplomski studij sa nazivom: Evropsko pravo i pravni sistem Bosne i Hercegovine. Na Pravnom Fakultetu Univerziteta u Sarajevu organizovani su i specijalistički postdiplomski studiji i to Specijalistički studij diplomatije (1994/1995. godine) i Specijalistički studij: Zakonitost u istraživanju i dokazivanju organiziranog kriminala (2007/2008. godine). Izvođenje studijskih programa odvijalo se kroz brojne nastavne, naučno-istraživačke i stručne aktivnosti, te kroz ustanovljene katedre, centre, institute i seminare. Fakultet je 2002. godine krenuo ka reformiranju dodiplomskih, ali i postiplomskih studija sa ciljem njihovog harmoniziranja sa programima sličnih insititucija u okviru evropske akademske zajednice, te prema standardima ustanovljenim u zemljama učesnicama Bolonjskog procesa. Imajući u vidu da je Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu ne samo najstariji, već i vodeći pravni fakultet u Bosni i Hercegovini, utvrđena je misija da se pristupi reformi studijskih programa i ispunjenja bolonjskih zahtjeva. Utvrđena misija Fakulteta oslonjena je na činjenicu da je BiH u procesu reforme pravosuđa, uprave, zakonodavstva, privrede, te da je reforma pravnog obrazovanja u BiH potrebna da bi se studentima, budućim magistrima prava,

osigurala akademska znanja i vještine neophodne za njihove buduće karijere. U okviru reformske strategije koja se temeljila na modernizaciji i evropeizaciji pravnog obrazovanja Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu putem Tempus projekta „Reforma curriculuma Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu“ proveo je reformu prvog ciklusa studija, a nakon čega je uslijedila i reforma Postdiplomskog studija, te uvođenje modela II ciklusa studija. Novi nastavni plan i program II ciklusa studija usvojen je i odobren od strane Senata Univerziteta u Sarajevu 28.04.2010. godine. Iskustva u reformi pravnog studija i usklađivanje sa Bolonjskim procesom uzeta su u obzir, te je Fakultet procijenio da je optimalni model reformiranog studijskog programa 4 + 1, odnosno dva semestra na II ciklusu studija. U okviru provedbenog modela studija studentima su ponuđeni produbljeni i kompleksniji sadržaji koji uključuju nadogradnju teorijskih sadržaja usvojenih na I ciklusu studija, te adekvatno usklađivanje u studijskom programu sadržaja koji se odnose na prilagođavanje pravnog sistema BiH sadržajima koji se odnose na pravni poredak EU. Studij II ciklusa, osim teorijskog aspekta koje podrazumijeva sistematično razumijevanje i savladavanje proširenih znanja, predviđa i praktično osposobljavanje studenata primjereno različitim kontekstima zapošljavanja i razvijanja budućih karijera. Struktura i obim praktične nastave na II ciklusu studija uključuje rad na seminarima, pristupnim radovima, te posebno izradu završnog rada čijom se odbranom stiče zvanje magistar prava. II ciklus studija izvodi se od 2010. godine, a u okviru smjerova koji se izvode na katedrama Fakulteta. Katedra za državno i međunarodno javno pravo na II ciklusu studija organizirana je u pet smjerova: Državno-pravni smjer, smjer Pravo Evropske unije, Međunarodno-pravni smjer, Teorijsko-pravni smjer i Upravno-pravni smjer. Katedra građanskog prava II ciklus studija organizirala je u tri smjera: Građansko pravo u EU, Savremeno privatno pravo i Građansko pravo – bez završnog rada. Katedra za pravnu historiju i komparativno pravo II ciklus studija organizirala je u dva smjera: Historijsko-pravni i Komparativno-pravni. Katedra krivičnog prava II ciklus studija organizirala je u tri smjera: Krivičnopravni smjer, Međunarodnopravni smjer i Maloljetničko prestupništvo – bez završnog rada. Na Pravno-ekonomskoj katedri izvođen je Pravno-ekonomski smjer. Katedre donose odluku koji smjer, odnosno smjerovi će biti ponuđeni u jednoj akademskoj godini. Od uvođenja postdiplomskog studija do 2018. godine zvanje magistra pravnih nauka steklo je ukupno 244 studenta, dok je na II ciklusu studija zvanje magistra prava steklo 687 studenata. 2. OPIS STUDIJSKOG PROGRAMA

Naučno područje/oblast studijskog programa

Društvene nauke/naučno polje pravo/uže naučne oblasti: međunarodno pravo; radno i socijalno pravo; teorija prava i države; upravno pravo i uprava; građansko pravo i građansko procesno pravo; porodično pravo; trgovačko pravo i pravo privrednih društava; međunarodno privatno pravo; evropsko privatno pravo; pravo intelektualnog vlasništva; pravna historija; komparativno pravo; rimsko pravo; krivično pravo; krivično procesno pravo; pravno-ekonomske nauke; finansijsko pravo, i interdisciplinarne naučne oblasti pri katedrama.

Trajanje studijskog programa Jedna godina/ dva semestra

Minimalni broj ECTS bodova potreban za završetak studija

60

Uvjeti upisa na studij I - Na Master univerzitetski studij prava kandidati se upisuju u skladu sa planom upisa studenata tj. odobrenim brojem studenata. Pravo učešća na konkursu pod jednakim uvjetima imaju državljani BiH i strani državljani, koji ispunjavaju slijedeće uvjete: a) završen I ciklus studija prava koji se vrednuje sa 240 ECTS studijskih bodova; b) završen studij prava po predbolonjskim nastavnim planovima i programima u BiH; c) kandidati koji su prvi ciklus odnosno predbolonjski studija prava završili izvan BiH, a za koje je nakon postupka priznavanja uvrđeno da imaju završeno adekvatno obrazovanje za nastavak školovanja. II - Kandidat koji je završio I ciklus studija koji se vrednuje sa 240 ECTS studijskih bodova iz naučne oblasti društvenih nauka ima pravo upisa pod uvjetima koje na prijedlog Fakulteta utvrdi Senat Univerziteta.

III - Upis studenata na Master univerzitetski studij prava provodi Komisija koju imenuje Nastavno-naučno vijeće Fakulteta. Izbor kandidata vrši se na osnovu Odluke o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje redoslijeda prijema kandidata za upis studenata na Univerzitetu u Sarajevu i vrednovanja posebnih rezultata u naučnom polju prava.

2.1. Ishodi učenja studijskog programa

Znanja, vještine i kompetencije

Sticanje stručnog stepena magistra prava za ishod ima sistematično razumijevanje i savladavanje znanja u području oblasti prava što predstavlja osnov ili mogućnost za originalnost pri razvoju i primjeni ideja, obično u kontekstu istraživačkog rada. Magistri prava mogu primijeniti svoje znanje, razumijevanje i sposobnost rješavanja problema na nova, otvorena i neriješena pitanja pravnih grana. Završetkom master studija stiče se sposobnost razumijevanja primjene prava kao i sposobnosti rješavanja pravnih problema. Stjecanjem stepena magistra prava ostvaruju se potrebni preduvjeti za daljnji razvoj profesionalne karijere u okviru institucija te javnih i privatnih ustanova.

Po okončanju studijskog programa studenti će moći:

a) primijeniti znanje materijalnog i procesnog prava u naučnom polju prava koje je neophodno za efikasnu i odgovornu participaciju u pravničkoj profesiji, dati pravnu analizu i rezoniranje, obavljati pravno istraživanje, rješavati probleme i usmeno komunicirati, pisati pravne tekstove, iskazati profesionalne vještine generalno smatrane kao neophodne za efikasnu i odgovornu participaciju u pravničkoj profesiji, pokazati znanje o ciljevima, strukturi, vrijednostima, normama i drugim dužnostima pravničke profesije i njenih članova;

b) koristiti različite baze podataka o pravnim izvorima, sudskoj praksi i relevantnoj pravnoj literaturi i pripremati odluke o različitim pravnim pitanjima;

c) predložiti načine na koje se pravni problemi mogu riješiti i prezentirati hodogram njihova rješenja, odnosno diskutirati o različitim modelima i pojedinim rješenjima;

d) kritički vrednovati prijedloge za normativno uređenje pojedinih pitanja iz područja prava;

e) skicirati nacrte ugovora, odluka, rješenja, normativnih akata kojima se uređuju određena pravna pitanja iz područja prava;

f) imati vještine učenja koje omogućavaju nastavak studija na način koji će uglavnom biti samousmjeren i autonoman;

g) steći interpersonalne vještine i vještine timskog rada, primjerene različitim profesionalnim sredinama i zaposlenja te pokazati sposobnost vođenja i/ili pokretanja inicijative te davati doprinos promjeni i razvoju oblasti prava.

2.2. Mogućnost zapošljavanja

Studenti imaju mogućnost zapošljavanja u organima uprave, pravosuđu, javnim poduzećima, privrednim društvima, udrugama, političkim strankama, fondacijama, međunarodnim organizacijama, javnopravnim tijelima i sl.

2.3. Mogućnost nastavka studija na višoj razini

Postoji mogućnost nastavka studija na III ciklusu studija u Bosni i Hercegovini i inostranstvu.

2.4. Uvjeti i način studiranja

Studij traje ukupno jednu godinu i realizira se kroz dva semestra. Nastava se sastoji od predavanja, individualnog, konsultativnog i mentorskog rada sa studentima, a shodno standardima i normativima za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja. Studij se okončava izradom i odbranom završnog rada.

2.5. Popis predmeta koji studenti mogu upisati sa drugih studija

1. Organizirani kriminal

2. Kriminalitet na štetu maloljetnika

3. Pravo tržišta vrijednosnih papira

4. Pravo na razvoj – izabrane teme

2.6. Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Za svaku akademsku godinu utvrdit će se lista predmeta koji će se izvoditi na stranom jeziku.

2.7. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova regulirani su Zakonom o visokom obrazovanju i Statutom Univerziteta u Sarajevu te Pravilima studiranja Univerziteta i Fakulteta.

2.8. Struktura i ukupan obim praktične nastave i praktičnog osposobljavanja studenata

Praktično osposobljavanje studenata vezuje se za:

a) za realizaciju nastavnih aktivnosi na predmetu metodologija istraživanja 5 ECTS

b) izrada pristupnog rada, eseja, seminara i prikaza knjiga na obaveznim (5 ECTS) i

izbornim predmetima (2,5 ECTS)

c) izradu završnog rada 20 ECTS bodova

2.9. Popis obaveznih i izbornih predmeta – model nastavnog plana

2.9.1. Model II ciklusa studija prava

Semestar Nastavni predmeti Fond sati

ECTS

Obavezni

PRVI

1. Metodologija istraživanja (zajednički predmet II ciklusa studija)

20 5

2. Obavezni predmet smjera 30 10

3. Obavezni predmet smjera 30 10

Izborni

4. Izborni predmet smjera 15 5

Semestar Nastavni predmeti

Obavezni

DRUGI

1.Obavezni predmet smjera

30 10

Prijava i izrada završnog rada

*** 20

Ukupno: 4 +1 = 5 125 60

2.9.2. Spisak smjerova na Master univerzitetskom studiju prava - II ciklusa studija na Katedri za državno i međunarodno javno pravo

Smjerovi Predmeti

Zajednički-obavezni za II ciklus studija

Obavezni Izborni

1. Metodologija istraživanja

1

1. Državno – pravni smjer 3 3

2. Međunarodno-pravni smjer

3 3

3. Smjer: Pravo Evropske unije

3 3

4. Teorijsko – pravni smjer 3 3

5. Upravno – pravni smjer 3 3

Ukupno: 5 1 15 15

2.9.2.1. Nastavni plan po smjerovima Katedre za državno i međunarodno javno pravo

Državno-pravni smjer

Semestar Nastavni predmeti Šifra Fond sati

ECTS

Obavezni

PRVI


IUR II 001

20 5

2. Pravo socijalne sigurnosti IUR II 111

30 10

3. Upravno pravo - izabrane teme

IUR II 112

30 10

Izborni

4.1. Zdravstveni sistem IUR 117s

15

5

4.2. Nauka o upravi – izabrane teme

IUR II 115 s

4.3. Ustavno pravo – uporedno pravni aspekti

IUR 116s


Obavezni

DRUGI

1. Ustavno pravo – izabrane teme

IUR 113 30 10

Prijava i izrada završnog rada *** 20

Ukupno: 4 +1 = 5 125 60

Međunarodno-pravni smjer


ECTS

Obavezni

PRVI

1.Metodologija istraživanja (zajednički predmet II ciklusa studija)

IUR II 001

20 5

1. Međunarodno javno pravo – izabrane teme

IUR II 133

30 10

2. Pravo stranaca IUR II 134

30 10

Izborni

4.1. Međunarodno humanitarno pravo

IUR II 137s

15

5

4.2. Međunarodne organizacije i MOR

IUR II 138s

4.3. Tendencije u pravu državljanstva

IUR II 139s


Obavezni

DRUGI

1. Država u međunarodnom – pravnom sistemu

IUR II 135

30 10


Ukupno: 4 +1 = 5 125 60

Smjer: Pravo Evropske unije


ECTS

Obavezni


IUR II 001

20 5

PRVI

2. Evropsko radno pravo i pravo socijalne sigurnosti

IUR II 121

30 10

3. Evropska unija u međunarodnom pravu

IUR II 122

30 10

Izborni

4.1. BiH i evropske integracije

IUR II 127s

15

5

4.2. Radne migracije u pravu EU

IUR II 124s

4.3.Upravno pravo EU IUR II 128s


Obavezni

DRUGI

1.Ustavno pravo EU IUR II 124

30 10


Ukupno: 4 +1 = 5 125 60

Teorijsko pravni smjer


ECTS

Obavezni

PRVI


IUR II 001

20 5

2. Sistem ljudskih prava IUR II 141

30 10

3. Teorija države IUR II 142

30 10

Izborni

4.1. Država i suverenitet

IUR II 145 s

15

5

4.2. Mehanizmi zaštite ljudskih prava

IUR II 144 s

4.3. Pravo i identitet IUR II 146 s


Obavezni

DRUGI

1. Teorija prava IUR II 143

30 10


Ukupno: 4 +1 = 5 125 60

Upravno-pravni smjer


ECTS

Obavezni

PRVI


IUR II 001

20 5

2. Službeničko pravo IUR II 151

30 10

3. Upravno pravo – izabrane teme

IUR II 152

30 10

Izborni

4.1. Lokalna samouprava IUR II 155s

15

5 4.2. Novi javni menadžment IUR II

157s

4.3. Upravljanje ljudskim potencijalima u javnoj upravi

IUR II 154s


Obavezni

DRUGI

1.Upravni spor IUR II 153

30 10


Ukupno: 4 +1 = 5 125 60

2.9.3. Spisak smjerova na Master univerzitetskom studiju prava - II ciklusu studija na Katedri građanskog prava

Smjerovi Predmeti


Obavezni Izborni

1.Metodologija istraživanja

1

1. Građansko pravo 3 3

Ukupno: 1 1 3 3

2.9.3.1. Nastavni plan za smjer Građansko pravo

Smjer Građansko pravo


ECTS

Obavezni

PRVI


IUR II 001

20 5

2. Građansko i građansko procesno pravo – izabrane teme: Pravni režim nekretnina, ustanove parničnog postupka

IUR II 240

30 10

3. Moderni obligacioni i potrošački ugovori

IUR II 241

30 10

Izborni

4.1. EU pravo intelektualnog vlasništva

IUR II 239s

15

5

4.2. Planiranje imovinske sukcesije – nasljednopravni i drugi instrumenti

IUR II 242s

4.3. Porodično pravo – Izabrana tema: Prava djeteta

IUR II 232s


Obavezni

DRUGI

1. Međunarodno poslovno pravo

IUR II 237

30 10


Ukupno: 4 +1 = 5 125 60

2.9.4. Spisak smjerova na Master univerzitetskom studiju prava - II ciklusa studija na Katedri krivičnog prava

Smjerovi Predmeti


Obavezni Izborni


1

1. Maloljetničko prestupništvo

3 3

2. Krivičnopravni smjer 3 3

Ukupno: 2 1 6 6

2.9.4.1. Nastavni plan po smjerovima Katedre krivičnog prava

Smjer : Maloljetničko prestupništvo


ECTS

Obavezni

PRVI


IUR II 001

20 5

1. 2. Maloljetničko krivično pravo

IUR II 5116

30 10

2. 3. Maloljetničko krivično procesno pravo

IUR II 5111

30 10

Izborni

4.1. Međunarodni standardi u borbi protiv maloljetničkog prestupništva

IUR II 5113s

15

5 4.2. Kriminalitet na štetu maloljetnika

IUR II 5114s

4.3. Maloljetničko prekršajno pravo

IUR II 5117s


Obavezni

DRUGI

1.Maloljetničko izvršno krivično pravo

IUR II 5112

30 10


Ukupno: 4 +1 = 5 125 60

L

Krivičnopravni smjer


ECTS

Obavezni

PRVI


IUR II 001

25 5

1. Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom

IUR II 427 30 10

2. Organizirani kriminal IUR II 428 30 10

Izborni

4.1. Metodika istraživanja privrednog kriminala

IUR II 430s

15

5

4.2. Prošireno oduzimanje imovinskekoristi pribavljene krivičnim djelom

IUR II 431s

4.3. Krivičnopravna zaštita ljudskih prava i EU

IUR II 432s


Obavezni

DRUGI

1.Krivično pravo EU IUR II 422 30 10


Ukupno: 4 +1 = 5 125 60

2.9.5. Spisak smjerova na Master univerzitetskom studiju prava - II ciklusu studija na Katedri pravno-ekonomskih nauka

Smjer Predmeti


Obavezni Izborni

1. Metodologija istraživanja

1

Smjer: Pravno-ekonomski 3 3

Ukupno: 1 1 3 3

2.9.5.1. Nastavni plan po smjerovima na Katedri pravno-ekonomskih nauka

Pravno-ekonomski smjer


ECTS

Obavezni

PRVI


IUR II 001

20 5

2. Ekonomske funkcije države

IURII 511

30 10

3. Pravo i politika konkurencije

IUR II 512

30 10

Izborni

4.1.Budžetsko pravo IUR II 516s

4.2. Pravo na razvoj – izabrane teme

IUR II 514s

4.3. Pravo tržišta vrijednosnih papira

IUR II 515s

15 5


Obavezni

DRUGI

1.Porezno pravo i porezni sistem

IUR II 513

30 10


Ukupno: 4 +1 = 5 125 60

2.9.6. Spisak smjerova na Master univerzitetskom studiju prava - II ciklusa studija na Katedri za pravnu historiju i komparativno pravo

Smjerovi Predmeti


Obavezni Izborni


1

1. Historijsko – pravni 3 3

2. Komparativno – pravni 3 3

Ukupno: 2 1 6 6

2.9.6.1. Nastavni plan po smjerovima Katedre za pravnu historiju i komparativno pravo

Historijsko-pravni smjer


ECTS

Obavezni

PRVI


IUR II

001

20 5

2. Izabrane teme iz komparativne pravne historije

IUR II 311

30 10

3. Rimsko pravo – historija i institucije

IUR II 313

30 10

Izborni

4.1. Reforma prava u muslimanskom svijetu

IUR II 304s

15

5 4.2. Konsenzualizam u rimskom obveznom pravu

IUR II 306s

4.3. Pravni pluralizam u BiH IUR II 305s


Obavezni

DRUGI

1. Ustavna historija Bosne i Hercegovine

IUR II 314

30 10


Ukupno: 4 +1 = 5 125 60

Smjer: Komparativno-pravni


ECTS

Obavezni

PRVI


IUR II 001

20 5

2. Svjetske pravne kulture IUR II 325

30 10

3. Rimska pravna kultura IUR II 324

30 10

Izborni

4.1. Religijske pravne kulture IUR II 308s

15

5

4.2. Ius commune IUR II 307s

4.3. Razvoj pravne kulture u BiH

IUR II 309s


Obavezni

DRUGI

1. Recepcija prava u jugoistočnoj Evropi

IUR II 326

30 10


Ukupno: 4 +1 = 5 125 60

2.10. Opis predmeta – nastavni program

Zajednički obavezni predmet

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za državno i međunarodno javno pravo

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Metodologija istraživanja IUR II 001

Ciklus/godina/semestar/ broj ECTS kredita

Ciklus Godina Semestar Broj ECTS kredita II I I 5

Nositelj/i predmeta

Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Sociološka analiza prava.

Status predmeta Obavezni predmet

Sedmični broj nastavnih sati prema načinu izvođenja nastave

Predavanja Grupne diskusije

Istraživački rad

Individualni rad sa studentima

Ukupno tokom semestra

20

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uslove za upis na II ciklus studija.

Opis predmeta

Cilj predmeta

Osnovni cilj nastavnog predmeta je da se studenti_ice osposobe za relativno samostalno provođenje istraživanja, odnosno da steknu neophodna i konkretna znanja i vještine za izradu završnih radova na II ciklusu studija uz vodstvo mentora_ice. Radi ostvarenja ovog cilja, posebna pažnja će se posvetiti dinamici istraživačkog procesa, kao i osnovnim praktičnim problemima primjene kvantitativnih i kvalitativnih metoda. Način izvođenja nastave je prilagođen općim i specifičnim ciljevima nastavnog predmeta, te će studenti_ice kroz individualni rad i rad u grupama vježbati različite tehnike naučnog istraživanja i time razvijati praktične vještine primjene konkretnih znanja.

Okvirni sadržaj predmeta

1. Uvod u predmet: pojmovi i koncepti. 2.Kvantitativni i kvalitativni istraživački pristup u društvenim naukama. 3. Postupak naučnog istraživanja: određivanje ciljeva naučnog istraživanja; uzorak i uzorkovanje; oblikovanje hipoteza; identifikacija, klasifikacija i operacionalizacija varijabli; formulisanje istraživačkih pitanja. 4.Metode – Kako odabrati i primijeniti adekvatne metode? 5.Analiza i interpretacija podataka. 6.Akademsko pisanje (osnove): Jezik i stil akademskog pisanja; citiranje i parafraziranje; bibliotečko pretraživanje (COBISS).

Ishodi učenja na razini predmeta

Nakon uspješno savladanog predmeta, od studenata_ica se očekuje da mogu: a) znanje - na razini činjenica: opisati naučni istraživački proces; opisati glavne karakteristike osnovnih metoda i tehnika koje se koriste u društvenim naukama i njihovu primjenu. b) vještine: analizirati prednosti i nedostatke korištenja određenih metoda u konkretnim naučnim istraživanjima; c) kompetencije: osmisliti naučno istraživanje i koristi se naučnim metodama, tehnikama i instrumentima istraživanja uz vodstvo mentora_ice; prezentirati rezultate istraživanja u stručnom naučnom radu.

Način izvođenja nastave Predavanja, individualni rad sa studentima na konsultacijama, grupne diskusije, individualni istraživački rad, mentorski rad

Način vrednovanja znanja sa strukturom ocjene

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjeni

Prva povjera znanja: Vježba 1 „Dizajn istraživanja“

3,5 70%

Vježba 2 „Esej“ 1,0 20% Završni usmeni ispit 0,5 10%

Ukupno: 5,00 100%

Imajući u vidu ciljeve nastavnog predmeta u strukturi studija (prvenstveno s obzirom na vještine i sposobnosti neophodne za dalju izradi završnog rada ne samo kao čina provjere znanja, već i kao kreativnog napor studenta_ice da uz vodstvo mentora da doprinos u oblasti svog studija), način vrednovanja i ocjenjivanja rada studenata_ca premješta fokus s klasičnog ispita na praktični rad. Pri tome, vježbe i praktičan rad predstavljaju demonstraciju istraživanja konkretnih problema, a time i primjene konkretnih metoda koje su uobičajeno koriste u istraživanjima iz oblasti prava. S obzirom na navedeno, znanja, vještine i sposobnosti studenata_ica će se procjenjivati kroz konkretne i praktične zadatke osmišljenje kao dio individualnog rada i rada u grupama. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata/ica, i to: a) bodovi – „Vježba 1“, b) bodovi – „Vježba 2“ i c) bodovi na završnom usmenom ispitu. Vježba 1 podrazumijeva rad u grupama, odnosno konkretnije izradu dizajna istraživanja (research proposal) i njegovu prezentaciju – odbranu. Vježba 1 vezuje se za sljedeću distribuciju bodova (ocjena-bodovi): 10 = 70; 9=65; 8=60; 7=55; 6=50. U okviru Vježbe 2 studenti_ice demonstriraju vještine prezentacije, kao i sposobnosti citiranja i navođenja bibliografskih jedinica. Vježba 2 sastoji se iz izrade kraćeg eseja kao individualnog rada i njegove prezentacije u grupama. Detaljene upute za izradu eseja studenti_ice će dobiti na početku semestra. Vježba 2 vezuje se za sljedeću distribuciju bodova (ocjena/bodovi): 10 – 20; 9 = 16: 8 =14; 7 = 8; 6 = 5. Student_ica stiče pravo izlaska na usmeni završni ispit ako je u toku semestra ostvario_la najmanje 50 bodova te ako je bio prisutan/prisutna na najmanje 70% održanih nastavnih sati. Završni usmeni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskim ispitnim rokovima utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i opštim aktima Univerziteta. Završni usmeni ispit vezuje se za sljedeću distribuciju bodova (ocjena/bodovi): 10 = 10; 9=9; 8=8; 7=7; 6=6.

Konačan uspjeh studenta/ice nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna

- Cuba, Lee i Coooking, John „Metodologija izrade naučnog teksta“, CID Podgorica i Romanov Banja Luka, 2004.

- Šamić, Midhat „Kako nastaje naučno djelo: uvođenje u metodologiju i tehniku naučnoistraživačkog rada“, Svjetskost, Sarajevo

Dopunska - Markić, Brano i Kukić, Slavo „Metodologija društvenih

znanosti: metode, tehnike, postupci i instrumenti znanstvenoistraživačkog rada“, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru, 2006.

- Mesihović, Nijaz „Uvod u metodologiju društvenih nauka“, Ekonomski fakultet, 2003.

- Tomić, Ivo „Pravno-logičke i etičke studije“, Pravni fakultet Sarajevo, 2009.

Način praćenja kvalitete koja osiguravaju ishode učenja

Svi studenti_ice imaju mogućnost komuniciranja s odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija i nastavnih aktivnosti. Mišljenje studenata_ica o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave predstavlja glavni način praćenja kvalitete realizacije nastave i ishoda učenja. Kroz konsultacije sa mentorima_icama završnih radova na II ciklusu studija također je moguće dobiti informacije o korisnosti ovog nastavnog predmeta i mogućim poboljšanjima.

Državno-pravni smjer

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za državno i međunarodno javno pravo- Državno-pravni smjer

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Pravo socijalne sigurnosti IUR II 111

Ciklus/godina/semestar/broj ECTS kredita


Nositelj/i predmeta

Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Radno i socijalno pravo




Istraživački rad


2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis na drugi ciklus studija

Opis predmeta Cilj predmeta

Predmet je namjenjen za sticanje znanja i vještina u području prava socijalne sigurnosti posebno kroz odnos prava socijalne sigurnosti s radnim pravom i drugim granama prava. Svrha i očekivani rezultati studentskih aktivnosti u procesu učenja vezuju se za osposobljavanje, procjenu, razumijevanje, usvajanje i ovladavanje pojmovima i kategorijama vezanim za: razvoj sistema socijalne sigurnosti, identificiranje međunarodnih i domaćih izvora te razumijevanje koncepcije, strukture i osnovnih prava u općim sistemima socijalne sigurnosti. Istovremeno, kao specifičan cilj predmeta pojavljuje upoznavanje studenata sa suvremenim tendencijama uređenja sistema socijalne sigurnosti posebno u kontekstu pravnog sistema EU.


1.Uvod u pravo socijalne sigurnosti (pojmovi, filozofija i politika o socijalnom pravu,novi socijalni rizici)/jedna sedmica; 2.Sistematizacija javnih socijalnih sistema (po vrstama davanja, načinu financiranja itd.)/ jedna sedmica; 3.Organizacija i reforma sistema penzionog osiguranja u BiH: penziono osiguranje na osnovu generacijske solidarnosti i individualne kapitalizirane štednje(osiguranici, osigurani rizici i prava)/ četiri sedmice; 4.Organizacija zdravstvenog osiguranja- nacionalni i uporednopravni kontekst(osigurane osobe, prava i uvjeti za stjecanje prava)/ jedna sedmica; 5.Boračko-invalidska zaštita u BiH/ tri sedmice; 6.Organizacija i sistem socijalne pomoći u BiH/ jedna sedmica; 7.Osiguranje za slučaj nezaposlenosti/ jedna sedmica

U prvoj sedmici realizacije nastave, predmetni nastavnici su obavezani upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: objasniti sistematizacije, podjele i razvoj prava socijalne sigurnosti te koncepta i sistema socijalne sigurnosti; potom odnos nacionalnog prava socijalne sigurnosti sa međunarodnim i europskim standardima prava socijalne sigurnosti, te; te ekonomsko i socijalno značenje prava socijalne sigurnosti u različitim modelima kojima se ostvaruje koncept socijalne sigurnosti. Na razini razumijevanja: analizirati i usporediti probleme koji u u vezi sa sistemima socijalne sigurnosti postoje, njihove činjenične i pravne aspekte te učinke mogućih rješenja na prava i interese zainteresiranih subjekata. b) vještine: interpretiranje i procjenjivanje normativnog uređenja sistema socijalne sigurnosti radi njegovog daljeg razvoja i optimizacije učinaka, te rješavanje određenih problemskih zadataka primjenom odgovarajuće pravne norme na činjenično stanje; c) kompetencije: osposobljenost za provođenje istraživanja i analiza vezanih za sisteme socijalne sigurnosti te za predlaganje politika i pravnih akata kojima se uređuju sistemi socijalne sigurnosti.

Način izvođenja nastave predavanja, individualni rad sa studentima na konzultacijama, grupne diskusije, individualni istraživački rad, mentorski rad


Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodobni kriterij.

Na Pravu socijalne sigurnosti elemeti praćenja i ocjenjivanja rada studenata su: Prvi parcijalni ispit sastoji se iz : a) izrade pristupnog rada na zadanu temu (seminarskog rada), b) odbrane rada, i c) provjere znanja iz instituta međusobno uvezanih sa temom rada.Teme pristupnih radova utvrđuju se u prvoj sedmici nastave. Završni ispit - usmeni ispit sastoji se od provjere: razumijevanja koncepta socijalne sigurnosti, reproduciranja teorijskih pojašnjenja i stavova sudske, ustavnosudske i upravne prakse nacionalnih sudova, Evropskog suda za ljudska prava i Evropskog suda o pojedinim institutima prava socijalne sigurnosti, usporedbe različitih modela i različitih sistema socijalne sigurnosti te za njih svojstvenih pravnih instituta, kao i sposobnosti primjene relevantnih izvora prava na rješavanje određenih pitanja i problema te vrednovanje pojedinih pravnih rješenja s obzirom na njihov utjecaj na ostvarenje osnovnih prava. Posebno se vrednuje sposobnost kritičke analize metoda i rezultata provedenih istraživanja. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: (1) prvi parcijalni ispit:ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30 ; (2) završna evaluacija znanja /završni ispit : ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30. Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostravio najmanje 30 boda odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog ispita, odnosno predao pristupni rad najmanje dedam data prije zakazanog termina. Završni ispit se polaže u ispitnim rokovina utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Elementi praćenja i provjeravanja Opterećenje u ECTS Udio (%) u ocjeni 1.Prvi parcijalni ispit 5 50% 2.Završni ispit 5 50%

Ukupno 10 100%

Literatura

Prije početka studijske godine, Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. - Dedić Sead, „Osvrt na neka pitanja iznalaženja modela socijalne politike u BiH“, e „Ljudska prava“, broj: 3-4. Sarajevo, 2006. - Esping - Andersen, Gøsta et al. (2001. a) Kakva socijalna država za XXI st.? – Konvergencije i divergencije europskih država. u: Revija za socijalnu politiku, sv. 8, br. 3; - Gradaščević – Sijerčić Jasminka, „Osvrta na prava socijalne sigurnosti u BiH“, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, Sarajevo, 2010. - Hadžić Mehmed, „Osvrt na moderne interpretacije socijalne države“, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, Sarajevo, 2005 -Gerovska Mitev Maja, „Europeizacija socijalnih politika: nacionalne prilagodbe u jugoistočnoj Europi“, Revija za socijalnu politiku, 2004. -Heredero, Ana Gomez, Social security as a human right. Human rights files, No. 23; Council of Europe Publishing, Strasbourg (2007), -Ivana Vukorepa; Mirovinski sustavi; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2012), -Jašarević Senad, „Socijalna sigurnost i socijalna država“, Zbornik radova, br. 3. Pravni fakultet u Novom Sadu, Novi Sad, 2009. - Puljiz Vlado, „Socijalna politika. Povijest. Sustavi. Pojmovnik“, Zagreb, 2005. Relevantni propisi iz općih sistema socijalne sigurnosti


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija i nastavnih aktivnosti. Studentima se osiguravaju upute o pisanju pristupnih radova, a teme su dostupne u prvoj sedmici nastave.Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konzultacije sa studentima koji su završili II ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.


Državno-pravni smjer Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra

Upravno pravo-izabrane teme IUR II 112

Ciklus/godina/semsestar/ broj ECTS kredita


Nositelj/i predmeta

Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Upravno pravo i uprava




Istraživački rad


2


30

Preduvjeti za upis


Opis predmeta

Predmet je namijenjen za sticanje produbljenih znanja o upravnom pravu. Svrha i očekivani rezultati studentskih

Cilj predmeta

aktivnosti u procesu učenja povezani su sa produbljenim osposobljavanjem, procjenom, razumijevanjem i usvajanjem dodatnih znanja o upravnom organizacionom i materijalnom pravu i vezi sa upravnim procesnim pravom u BiH i uporednom pravu. Specifičan cilj predmeta je osvijestiti kod studenta već stečena znanja o upravnom pravu. Konačno, cilj predmeta povezan je sa poznavanjem koncepta upravnog prava u drugim državama.


U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu. Tokom studija obradiće se sljedeće teme:

Upravno organizaciono pravo u SAD i Francuskoj Principi upravnog prava u SAD i Francuskoj Instanciona i sudska kontrola uprave u SAD i Francuskoj Upravni akti u SAD i Francuskoj


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definirati, opisati, označiti, prepoznati; mjesto upravnog prava BiH u uporednom pravu u Evropi; Na razini razumijevanja: analizirati i usporediti pojmove, kategorije i institute upravnog prava u BiH i uporednog prava. b) vještine: interpretiranje, procjenjivanje i predstavljanje upravnog prava uz upotrebu adekvatnih pravnih metoda ili postupaka. c) kompetencije: osposobljenost za rad u organima uprave i upravljanje upravnim poslovima u organima uprave



Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij.

Elementi praćenja i provjeravanja

Opterećenje u ECTS Udio (%) u ocjeni

1. Prvi parcijalni test 5 50% 2..Završna evaluacija znanja /Završni ispit

5 50 %

Ukupno 10 100 %

Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definirati pojmove, kategorije i institute upravnog prava, objasniti osnove upravnog organizacionog i formalnog prava. Završni ispit-usmeni ispit sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih teorija i instituta upravnog organizacionog i materijalnog prava, načela upravnog prava, usporedbe različitih oblika upravnopravnih odnosa. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeranja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu povezana je sa sljedećom podjelom

bodova: (1) prvi parcijalni ispit: ocjena/bodovi: 10=50, 9=40, 8=35, 7=30, 6=25; (2) završna evaluacija znanja/završni ispit/ocjena/bodovi: 10=50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30. Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostvario najmanje 25 boda odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog ispita te bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: a) 10 (A)-nosi 95-100 bodova; b) 9(B) -85-94 bodova; c) 8 (C)-75-84 bodova; d) (D) nosi 65-74 bodova; e) (E) nosi 55-64 bodova; f) 5 (F,FX) manje od 55 bodova. U index se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Guy Bribant, Administarativno pravo Francuske, prevod Katarine Damjanović, pogovor Stevan Lilić, izdavač JP Službeni list SRJ Beograd, 2002.godina Marko Davinić, Koncepcija upravnog prava Sjedinjenih Američkih Država, Beograd, 2004. godina

U dogovoru sa odgovornim nastavnikom student može izabrati iz

uporednog upravnog prava i pravni poredak druge države.

Dopunska bira se u dogovoru sa predmetnim nastavnikom.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konzultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu Katedra za državno i međunarodno javno pravo

Državno - pravni smjer Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra

Ustavno pravo - izabrane teme Šifra IUR II 113


Ciklus Godina Semestar Broj ECTS kredita II I II 10

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Ustavno pravo Status predmeta Obavezni



Istraživački rad


2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis II ciklusa studija


Predmet je namijenjen za sticanje produbljenih znanja u oblasti ustavnog prava i političkih institucija i nadogradnja vještina usvojenih na prvom ciklusu studija. Cilj predmeta je ovladavanje složenim pojmovima, institutima i kategorijama ustavnog prava putem kojih će studenti steći spoznaje o: funkciji, karakteru i prirodi ustava, sa osvrtom na fenomen ustavnog običaja kao izvora ustavnog prava. U okviru ove tematske cjeline studentske aktivnosti će se posebno usmjeriti na ustave u federalnim državama, što je ujedno i uvod u drugu izabranu temu federalizam i federalne države, gdje će se predstaviti federalizam kao teorijski koncept, te praktična primjena načela u organizaciji federalnih država. Treća izabrana tema je sistem zaštite ljudskih prava uspostavljen u okviru Vijeća Evrope. Konačno, cilj predmeta je i produbljena analiza pravne prirode Ustava Bosne i Hercegovine, kao i teorijskog određenja BiH kao složene države.


1. Složena priroda ustava/ ustav kao opšti pravni akt i politički akt, ustav kao pozitivno pravni tekst i kao programski dokument

2. Ustavni običaj/odnos ustava i ustavnog običaja, ustavni običaj u zemljama bez formalnog ustava, pravna priroda ustavnog običaja

3. Utav u federalnoj uređenoj državi/ specifičnost federalnih ustava, odnos ustava federacije i ustava federalnih jedinica

4. Federalizam/pojam, značenje i porijeklo, federalizam i unitarizam, federalizam i decentralizam

5. Federacije/ razlozi uspostavljanja, vrste federacija 6. Položaj federalnih jedinica/ – Sistemi podjele

nadležnosti u federaciji/podjela nadležnosti kao osobeno obilježje federacije,

7. Učešće federalnih jedinica u vršenju nadležnosti federacije/oblici načela federalne participacije

8. Savremeni modeli federacija 9. Federalizam u BiH/ Federacija BiH, federalizam u Ustavu

BiH 10. Evropski sistem ljudskih prava/ osnovni principi

Evropske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, ograničenja ljudskih prava

U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: - a) znanje: na nivou činjenica definisati, opisati, označiti i prepoznati: normativne, političke i programske aspekte ustava, različite vrste ustavnih odredbi i njihovo dejstvo na niže pravne akte, ustavni običaj kao izvor prava, obilježja ustava federalnih država, federalizam kao model organizacije državne vlasti, pojam i vrste federacija, Evropsku konvenciju kao dio međunarodnog sistema zaštite ljudskih prava i kao dio Ustava BiH Na nivou razumijevanja: analizirati ustavne običaje kao faktičku promjenu ustava, uporediti različite ustavne običaje u kontekstu pravnih posljedica koje proizvode, razumjeti načela federalizma i centralizma kao načela državnog uređenja, odrediti različite dimenzije učešća federalnih jedinica u vršenju vlasti u federaciji, razumjeti načela Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda b) vještine primijeniti svoje znanje i vještine, kao i sposobnost rješavanja problema kroz različite metode tumačenja ustava, interpretacije odnosa ustava i ustavnog običaja. Analiza i razumijevanje federalizama i posljedica njegove primjene u društvenom kontekstu, rješavanje pravnih problema vezanih za različite aspekte odnosa federacije i saveznih država. Analiza i tumačenje Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda kao i prakse Evropskog suda za ljudska prava c) kompetencije: ima sposobnost da integrira zanje i rad na pravnim poslovima vezanih za državno uređenje složenih država osposobljenost za rad na pravnim aktima pravne profesije iz oblasti ljudskih prava.



Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij.




5 50 %

Ukupno 10 100 % 1. Parcijalni test sastoji se iz :a) izrade pristupnog istraživačkog rada na zadanu temu (; b)

odbrane rada ; c) provjere znanja iz instituta međusobno uvezanih sa temom rada. Na

parcijalnom testu kao provjeri znanja student mora pokazati sistematično razumijevanje

pojmova, kategorija i instituta ustavnog prava i ustava, analizirati i uporediti političku i

pravnu dimenziju ustava, specifičnost ustava federalnih država te razumijevanje

federalizma kao teorijskog koncepta.

2. Završni ispit je usmeni ili pismeni ispit koji se sastoji od provjere znanja i savladavanja

pojma federalne države, načina uspostavljanja i vrste federacije, podjele nadležnosti i učešća

federalnih jedinica u poslovima državne vlasti, te poznavanja sistema zaštite ljudskih prava

uspostavljenog u okviru Vijeća Evrope.

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja

rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću

distribuciju bodova:

Prvi parcijalni test a) - od 0 do 50 boda (uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno osvojenih 25 bodova) b) Završni ispit - od 0 do 50 bodova (uvjet za formiranje konačne ocjene je minimalno osvajanje 30 bodova) Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova osvojenih tokom semestra. Student ostvaruje pravo izlaska na završni ispit ako je na prvom parcijalnom testu ostvario najmanje 25 bodova i bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa čl.64 ZVO. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene.Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna M. Jovičić: O ustavu, Beograd ,1977. N. Pobrić, Ustavno pravo, Mostar, 2000 N.Ademović,J.Marko,G.Marković, Ustavno pravo BiH, 2012. Ustavno pravo i političke institucije, R.Marković, Beograd, 1998. I. Festić, Raspodjela zakonodavne nadležnosti između federacije i federalnih jedinica Sarajevo 2003. Ćazim Sadiković: Evropsko pravo ljudskih prava, Sarajevo 2001. Dopunska E.Šarčević,Dejtonski ustav: Karakteristike i karakteristični problemi, Sarajevo 2009. K. Trnka, Ustavno pravo, Sarajevo, 2006 M.Stanković, Belgijski federalizam, Beograd, 2009. G.Marković,Bosanskohercegovački federalizam, 2012. Sokol/Smerdel,Ustavno pravo, Zagreb 2006.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konzultacije sa studentima koji su završili II ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.


Državno-pravni smjer Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra

Nauka o upravi-izabrane teme IUR II 115s



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Upravno pravo i uprava

Status predmeta Izborni predmet



Istraživački rad


1


15

Preduvjeti za upis



Predmet je namijenjen za sticanje produbljenih znanja i vještina o nenormativnom aspektu upravnog organizacionog prava. Svrha i očekivani rezultati studentskih aktivnosti u procesu učenja povezani su sa produbljenim osposobljavanjem, procjenom, razumijevanjem i usvajanjem dodatnih znanja o upravnoj organizaciji. Specifičan cilj predmeta je osvijestiti kod studenta već stečena znanja o zaštiti zakonitosti upravnih akata. Konačno, cilj predmeta povezan je sa poznavanjem koncepta upravnopravne i sudske zaštite zakonitosti, kao i tendencijama u razvoju upravnog procesnog zakonodavstva u međunarodnom i nacionalnom okviru.


U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu. - Uloga uprave u društvu - Uprava kao ljudska djelatnost - Metode nauke o upravi - Razvoj pristupa proučavanja uprave - Organizacijska struktura uprava - Uprava u političkom sistemu


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definirati, opisati, označiti i prepoznati upravnu organizaciju kao empirijsku i nenormativnu društvenu pojavu. -Na razini razumijevanja: analizirati i usporediti pojmove i kategorije upravnog organizacionog prava. b) vještine: interpretiranje, procjenjivanje i predstavljanje upravnog prava uz upotrebu sociološkog metoda u državnoj upravi. c) kompetencije: osposobljenost za rad u organima uprave i upravljanje upravnim poslovima u organima uprave.

Način izvođenja nastave Predavanja, individualni rad sa studentima na konzultacijama, grupne diskusije, individualni istraživački rad, mentorski rad





1. Prvi parcijalni test 2.5 50% 2..Završna evaluacija znanja /Završni ispit

2,5 50 %

Ukupno 5 100 %

Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definirati pojmove, kategorije i institute nauke o upravi. Završni ispit-usmeni ispit sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih pojmova nauke o upravi. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeranja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu povezana je sa sljedećom podjelom bodova: (1) prvi parcijalni ispit: ocjena/bodovi: 10=50, 9=40, 8=35, 7=30, 6=25; (2) završna evaluacija znanja/završni ispit/ocjena/bodovi: 10=50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30. Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostvario najmanje 25 boda odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog ispita te bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: a) 10 (A)-nosi 95-100 bodova; b) 9(B) -85-94 bodova; c) 8 (C)-75-84 bodova; d) (D) nosi 65-74 bodova; e) (E) nosi 55-64 bodova; f) 5 (F,FX) manje od 55 bodova. U index se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) najniža prolazna ocjena.

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna

Literatura

-Eugen Pusić: Nauka o upravi, Školska knjiga, Zagreb 2002. godine-student za ispit mora savladati i dodatna znanja o upravnim organizacijama predviđena za II ciklus studija. U udžbeniku tekst je izložen sitnim slovima. Ovaj tekst je i glavni nosilac novih znanja o javnim upravnim organizacijama.

Dopunska literatura bira se u dogovoru sa odgovornim nastavnikom.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konzultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima).


Državno - pravni smjer Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra

Ustavno pravo – uporedno pravni aspekti IUR II 116s



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Ustavno pravo

Status predmeta Izborni



Istraživački rad


1


15

Preduvjeti za upis


Opis predmeta Cilj predmet

Predmet je namijenjen za sticanje dodatnih znanja iz političkih i institucionalnih temelja savremenih demokratskih država, vezano za položaj šefa države, sastav vlade, položaj i ulogu parlamenta i stranački sistem. Posebna tema ovog predmeta je osvrt na tranzicijske države.


- Istorijski prikaz političkih i institucionalnih temelja savremenih demokratskih država

- Ustrojstvo vlasti - Moderni skupštinski sistem - Predsjednički sistemi - Tranzicijske države U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: - a) znanje: na nivou činjenica definisati, opisati, označiti i prepoznati: temeljna načela organizacije vlasti, položaj i nadležnosti šefa države u uporednom ustavnom pravu, organizaciju zakonodavne vlasti i stranačke sisteme Na nivou razumijevanja: analizirati u međusobni odnos izvršne i zakonodavne vlasti u uporednom pravu, uporediti sastav vlade i ovlasti premijera u različitim stranačkim sistemima, prepoznati uzročno-posljedičnu vezu između načina izbora šefa države i njegovih nadležnosti b) vještine primijeniti svoje znanje i vještine, kao i sposobnost rješavanja problema kroz različite metode interpretacije odnosa parlamenta i vlade – parlamentarni nadzor, odgovornost vlade, raspuštanje zakonodavnog tijela, sposobnost interpretacije ustavnih načela i odredaba na praktičnim primjerima i problemima iz prakse, uz primjenu komparativne metode, prepoznati i analizirati proces tranzicije sa aspekta transformacije institucija vlasti c) kompetencije: ima sposobnost da integrira zanje i bavi se složenim problemima vezanim za kreiranje pravnih akata vezanih za izbor, rad i organizaciju organa izvršne i zakonodavne vlasti.






1. Prvi parcijalni test 2,5 50% 2..Završna evaluacija znanja /Završni ispit

2,5 50 %




uspostavljanje modernih demokratskih država, te savladavanje pojmova, kategorija i

instituta parlamentarizma.

2. Završni ispit je usmeni ili pismeni ispit koji se sastoji od provjere poznavanja osnovnih

kategorija polupredsjedničkog predsjedničkog i skupštinskog sistema organizacije vlasti,

te savladavanja procesa tranzicije i pojma tranzicijskih država

Način formiranja konačne ocjene

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i

provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za

slijedeću distribuciju bodova:


Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Ć. Sadiković, Politički sistemi, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2004. N. Duraković, Uporedni politički sistemi, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevo, 200 I. Pajić, Parlamentarno pravo, Pravni Fakultet, Niš, 2006 R. Marković,Ustavno pravo i političke institucije, Beograd, 1998. Dopunska D.Simović,Polupredsednički sistem, Pravni Fakultet Univerziteta u Beogradu, 2008. A. Lajphart, Modeli demokratije, CID, Podgorica, 2003.



Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za državno i međunarodno javno pravo- Državno-pravni smjer

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Zdravstveni sistem IUR II 117s



Nositelj/i predmeta




Predavanja Radionice Istraživački rad


1


15

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis na II ciklus studija


Predmet je namjenjen za sticanje znanja i vještina iz područja zdravstva i zdravstvene politike oslonom na karakteristike zdravstvenog sistema.Obzirom da se zdravstveni sistem u BiH nalazi se u stanju stalne „tranzicije“ oslonjene na načelo „uštede troškova“ i komercijalizaciju zdravstvenih usluga, cilj predmeta je upoznavanje studenata sa tendencijama u zdravstvenim sistemima posebno imajući u vidu činjenice koje ukazuju da je pravovremena i kvalitetna zdravstvena zaštita sve više ovisi o financijskoj moći pojedinca. Istovremeno, studenti kroz obradu

aktuelnih tema treba da se senzibiliraju u kontekstu reformi zdravstvenog sistema.


1. Osnovni modeli zdravstvenih sistema; 2.Okvir za razumijevanje i procjenu performansi zdravstvenih sistema; 3.Karakteristike evropskih zdravstvenih sistema; 4. Pravni izvori zdravstvenog prava; 5. Prava pacijenata. U prvoj sedmici realizacije nastave, predmetni nastavnici su obavezni upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Znanja, vještine i kompetencije su međusobno čvrsto uvezana sa ishodima učenja na obaveznom nastavnom predmetu Pravo socijalne sigurnosti. Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a)znanje: na razini činjenica- definirati, opisati, označiti, prepoznati: obilježja reformi u zdravstvu u kontekstu korisnika prava, davalaca usluga i finansiranja zdravstvene zaštite. Na razini razumijevanja: analizirati i usporediti karakteristike zdravstvenih sistema; b)vještine: interpretiranje, procjenjivanje i rješavanje određenih problemskih zadataka u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu i prava pacijenata; c)kompetencije: argumentiranje stavova o pitanjima iz zdravstvenih sistema.




Prvi parcijalni ispit sastoji se iz : a) izrade pristupnog rada na zadanu temu (seminarskog rada), b) odbrane rada, i c) provjere znanja iz instituta međusobno uvezanih sa temom rada.Teme pristupnih radova utvrđuju se u prvoj sedmici nastave. Završni ispit - usmeni ispit sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih teorija i instituta vezanih za zdravstvene sisteme, ostvarivanje i zaštitu prava iz zdravstvenog osiguranja. Posebno se vrednuje sposobnost kritičke analize rezultata provedenih istraživanja u pristupnom radu. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: (1) prvi parcijalni ispit:ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30 ; (2) završna evaluacija znanja /završni ispit : ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30. Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostravio najmanje 30 boda odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog ispita, odnosno predao pristupni rad najmanje dedam data prije zakazanog termina. Završni ispit se polaže u ispitnim rokovina utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Elementi praćenja i provjeravanja Opterećenje u ECTS Udio (%) u ocjeni 1.Prvi parcijalni ispit 2,5 50% 2.Završni ispit 2,5 50%

Ukupno 5 100%

Literatura

Prije početka studijske godine, Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. -Tatjana Babić – Sunčana Roksandić, Osnove zdravstvenog prava, Zagreb, 2006.; -Zrinščak, S. (2005). Zdravstvena politika. U: V. Puljiz,G. Bežovan, Z. Šućur, S. Zrinščak, Socijalna politika.Povijest, sustavi, pojmovnik (str. 199-238).Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu; - Zrinščak, S. (2000). Izazovi decentralizacije u zdravstvenom sustavu. Hrvatska javna uprava, 2(2):223-241. - Mirko Klarić, Upravno-politički aspekti sustava zdravstvene zaštite,Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2004; -zakoni i podzakonski akti iz oblasti zdravstva,te drugi propisimkoji se primjenjuju u oblasti zdravstva


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija i nastavnih aktivnosti. Studentima se osiguravaju upute o pisanju pristupnih radova, a teme su dostupne u prvoj sedmici nastave. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konzultacije sa studentima koji su završili II ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.

Međunarodno – pravni smjer

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za državno i međunarodno javno pravo Međunarodno – pravni smjer

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Država u međunarodnom pravnom sistemu IUR II 135



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Teorija prava i države i Ustavno pravo




Istraživački rad


2


30

Preduvjeti za upis



Upoznavanje studenata sa različitim teorijskim konceptima mjesta i uloge moderne i postmoderne države u međunarodno pravnom sistemu, razvoj teorijske misli o funkcijama moderne države, strategijama organizacije države i njihovog međusobnog odnosa u međunarodnom pravnom sistemu, te otvorenim pitanjima pozicije savremene države, suvereniteta i globalizacije. Usvajanje osnovnih znanja o učešću državnih organa u različitim aspektima vanjske politike u odnosu sa drugim državama i međunarodnim organizacijama. Također cilj predmeta je upoznavanje studenata sa praktičnim aspektima kreiranja državnih politika i provedbe međunarodnih sporazuma.


I modul „Suvremeni pristup proučavanju fenomena države“

Pojam i koncept moderne države Modeli države u savremenoj teoriji Mondijalizacija sistema suverenih država Teorija i savremeni koncepti međunarodnog i transnacionalnog

prava II modul „Državne institucije u međunarodnom pravnom sistemu“

Vanjska politika kao segment državnih funkcija Predstavljanje država u međunarodnim organizacijama Učešće državnih tijela i institucija u pravnom sistemu Evropske

unije Organizacija i vođenje poslova vanjske politike u BiH



Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: znanje: na razini činjenica: definisati, opisati, označiti, prepoznati značaj uloge savremene države u međunarodnom sistemu i njihovog odnosa, različite koncepte organizacije vanjske politike države, te koncepte suvereniteta i globalizacije. Na razini razumijevanja: odnos unutarnjeg i međunarodnog prava, funkcionisanje međunarodnih organizacija i načine predstavljanja država u različitim međunarodnim tijelima; utjecaj susjednih država na Ustav BiH, analiza paralalenih odnosa entiteta i susjednih država b) vještine: interpretiranje normi međunarodnog prava i njihovog provođenja na državnom nivou, modele kreiranje vanjskih politika države; c) kompetencije: osposobljenost za rad na međunarodno pravnim aktima i pravnim aktima za kreiranje i vođenje vanjske politike





Parcijalni ispit 5 50%

Završni ispit 5 50%

Ukupno 10 100%

Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definirati teorijske koncepte i principe moderne države, fenomen države u savremenom svijetu, teorije i savremeni koncepti međunarodnog i transnacionalnog prava. Završni ispit podrazumijeva provjeru usvojenog znanja koje se odnosi na poznavanja pojma i instituta vanjske politike kao segmenta državnih funkcija, sadržaj i organizaciju poslova vođenja vanjske politike u okviru državnih organa i institucija, učešće državnih delegacija u međunarodnim organizacijama, učešće i utjecaj državnih predstavnika u institucijama Evropske unije, organizaciju i vođenje vanjske politike u BiH, specifičnosti Ustava BiH u odnosu na uspostavljanje paralelnih odnosa entiteta i susjednih država. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: Prvi parcijalni test a) - od 0 do 50 boda (uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno 25 bodova) b Završni ispit - od 0 do 50 bodova (uvjet za formiranje konačne ocjene je minimalno 30 bodova). Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna 1. Jovanović,Miodrag, Global/Transnational Law Challenges to

Theorizing About Law, Beograd, 20017. 2. Twining, W. 2009. General Jurisprudence. Understanding Law from a

Global Perspective. New York: Camebridge University Press

3. Kelsen, H, 2003: Problem suverenosti i teorija međunarodnog prava, Službeni glasnik SCG, Beograd

4. N.Ademović, J.Marko,G.Marković, Ustavno pravo BiH, 2012. 5. R.Marković, Izvršna vlast, Beograd, 1980. 6. Festić, Rat, mir i pravo u BiH (izabrani tekstovi), Sarajevo, 2004. 7. Misita,N.,Evropska unija - institucije, Revicon, Sarajevo, 2009. 8. Internetresursi:http://www.ipu.org/resources/publications/hand

books; 9. https://www.coe.int/en/web/congress/leaflets-and-booklets 10. http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2017/58

3126/IPOL_STU(2017)583126_EN.pdf Dopunska 1. J. Isense,2004: Država, ustav, demokracija, Politička kultura, Zagreb 2. Arend Lijphart, 1999: Patterns of Democracy. Government Forms and

Performance in Thirty-Six Countries, New Haven/London: Yale University Press

3. D.Held, Demokratija i globalni poredak, Beograd, 1997. 4. Rodin, S., Evropska integracija i ustavno pravo, Zagreb, 1997. 5. F.Hayes-Renshaw/H.Wallace, The Council of Ministers, 2006.



Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za državno i međunarodno javno pravo Međunarodno- pravni smjer

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Međunarodno javno pravo- izabrane teme IUR II 133



Nositelj/i predmeta

Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Međunarodno pravo




Istraživački rad


2 Ukupno tokom semestra

30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis na II ciklus studija,

Opis predmeta

Predmet je namijenjen za sticanje znanja i vještina iz područja Međunarodnog javnog prava. Svrha i očekivani rezultati studentskih aktivnosti u procesu učenja vezuju se za: osposobljavanje, procjenu, razumijevanje, usvajanje i ovladavanje pojmovima, kategorijama i institutima međunarodnog javnog prava, preko kojih će studenti steći spoznaje o međunarodnom

http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2017/583126/IPOL_STU(2017)583126_EN.pdf

http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2017/583126/IPOL_STU(2017)583126_EN.pdf

Cilj predmeta

javnom pravu.Kao specifičan cilj predmeta je osvijestiti kod studenta postojanje i primjenjivost međunarodnog javnog prava i pojavu novih oblika odnosa između država. Studenti će steći opća i posebna znanja o sistemu pravnih pravila koja uređuju odnose između međunarodno pravnih subjekata/ prije svega uzajamne odnose država, država i međunarodnih organizacija, te odnose između međunarodnih organizacija, kao i položaj pojedinca u međunarodnom pravu. Konačno, cilj predmeta je upoznavanje studenata sa objektima međunarodnog prava, državnim područjem, utvrđivanjem i povlačenjem granica između država,kao i međunarodno pravo mora, postupcima mirnog rješavanja sporova, te pravilima koja je neophodno primjenjivati u oružanim sukobima.


1.Izvori međunarodnog javnog prava / jedna sedmica 2. Međunarodna zajednica / jedna sedmica 3. Sukcesija država / jedna sedmica 4. Diplomatsko-konzularno pravo / dvije sedmice 5. Međunarodne organizacije/ jedna sedmica 6. Pravo Ujedinjenih nacija/ jedna sedmica 7. Međunarodno pravo mora / jedna sedmica 8. Mirno rješavanje sporova; Arbitraža; Međunarodni sud pravde u Hagu (slučaj BiH pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu) / dvije sedmice 9. Pravo oružanih sukoba / jedna sedmica 10. Savremene teorije kosmopolitizma: izazovi za međunarodno pravo/ jedna sedmica U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica -Razumjeti uloge međunarodnog javnog prava u odnosu na pravne poretke država -Razumjeti problematike o sistemu pravnih pravila koja uređuju odnose između međunarodnopravnih subjekata -Razumjeti međunarodne odnose između država, država i međunarodnih organizacija, te odnosi međunarodnih organizacija b) vještine: interpretiranje, procjenjivanje i rješavanje određenih pravnih pitanja u oblasti međunarodnog javnog prava, uz upotrebu adekvatnih metoda ili postupaka. c)kompetencije: osposobljenost za rad i upravljanje poslovima i zadacima u oblasti međunarodnog prava , te preuzimanje etičke i društvene odgovornosti za upravljanje i vrednovanje profesionalnog razvoja.





Opterećenja u ECTS

Udio (%) u ocjeni

1.Prvi parcijalni ispit

5 50%

2.Završni ispit 5 50% Ukupno 10 100%

Prvi parcijalni ispit sastoji se iz : a)izrade pristupnog rada na zadanu temu (seminarskog rada), b)odbrane rada, i c)provjere znanja iz instituta međusobno uvezanih sa temom rada. Teme pristupnih radova utvrđuju se u prvoj sedmici nastave. Završni ispit – pismeni ispit sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih teorija i instituta međunarodnog prava, uz demonstriranje sposobnosti primjene relevantnih izvora prava na rješavanje određenih otvorenih pitanja iz oblasti međunarodnog prava. Posebno se vrednuje sposobnost kritičke analize metoda i rezultata provedenih istraživanja. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: (1) Prvi parcijalni ispit: ocjena/bodovi:10=50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30; (2) Završna evaluacija znanja / završni ispit: ocjena/bodovi: 10=50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30 . Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja / završni ispit ako je u toku semestra ostvario najmanje 30 bodova odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog ispita, odnosno predao pristupni rad najmanje sedam dana prije zakazanog termina. Završni ispit se polaže u ispitnim rokovima utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura


-V.Đ. Degan, Međunarodno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Rijeci, 2011. (tekst otisnut krupnim i sitnim slogom) -M. Kreća, M. Paunović, Praktikum iz međunarodnog javnog prava, Beograd, 2002 - S. Berković, Diplomatsko i konzularno pravo, Zagreb, 1997. - D.Lapaš., Pravo međunarodnih organizacija, Zagreb, 2008. -K.Obradović, M. Šahović, M. Despot, Međunarodno humanitarno pravo , Beogradski centar za ljudska prava, Beograd, 2002. -V. Crnić-Grotić, Pravo međunarodnih ugovora, Rijeka, 2002

Dopunska

-M. Shaw, International Law, Cambridge University Press, 2004 -I. Brownlie, Principles of Public International Law, Oxford University Press, 1998

- Andrassy, J., Bakotić, B., Seršić, M., Vukas, B., Međunarodno pravo 1, Zagreb, 2010. (tekst otisnut krupnim i sitnim slogom).

-Andrassy, J., Bakotić, B., Lapaš, D., Seršić, M., Vukas, B., Međunarodno pravo 2, Zagreb, 2012. (tekst otisnut krupnim i sitnim slogom).

-Andrassy, J., Bakotić, B., Seršić, M., Vukas, B., Međunarodno pravo 3, Zagreb, 2006. (tekst otisnut krupnim i sitnim slogom).

-J. Andrassy, Međunarodno pravo, Zagreb, 1990

-Etinski, R., Međunarodno javno pravo, Službeni glasnik, Novi Sad, 2010.

-Avramov, S., Kreća, M., Međunarodno javno pravo, Pravni fakultet, Beograd, 2008.

- S. Đorđević, M. Mitić, Diplomatsko i konzularno pravo, Beograd, 2000. -Povelja Ujedinjenih nacija -Ženevske konvencije -Statuti međunarodnih sudova



Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za državno i međunarodno javno pravo- Međunarodno-pravni smjer

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Pravo stranaca IUR II 134



Nositelj/i predmeta

Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Međunarodno pravo,Upravno pravo i uprava i Radno i socijalno pravo




Istraživački rad

Individualni ard sa studentima

2


30

Preduvjeti za upis



Predmet je namijenjen za sticanje znanja i vještina iz područja javnopravnog tretiranja stranih državljana, od klasičnih teorija (nacionalni tretman, ugovorni tretman) do modernih teorija (međunarodni minimalni standardi, temeljna ljudska prava). Svrha i očekivani rezultati studentskih aktivnosti u procesu učenja vezuju se za: osposobljavanje, procjenu, razumijevanje, usvajanje i ovladavanje pojmovima i kategorijama vezanim za: ulaz, kretanje, boravak i izlaz stranaca, te temeljnim pravima stranaca. Specifičan cilj predmeta je osvjestiti kod studenata specifičnosti evropskog prava stranaca kroz primjere iz pozitivnopravnih rješenja u nacionalnim zakonodavstvima i uticaj prava EU-a.


Modul I –Pojedinac u međunarodnom pravu 1. Državljani i stranci / jedna sedmica; 2. Međunarodna zaštita čovjeka / dvije sedmice; 3. Međunarodna zaštita manjina / jedna sedmica; 4. Krivična odgovornost pojedinca i međunarodno krivično sudovanje/ jedna sedmica; Modul II –Upravni aspekti prava stranaca 1.Prava i obaveze stranaca u međunarodnom i nacionalnom zakonodavstvu / jedna sedmica; 2.Ulazak i boravak stranaca: pitanje viza, Schengenski sporazum, dozvola boravka, ograničavanje ili zabrana kretanja, nezakonit boravak/ dvije sedmice; 3.Prava i obaveze azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom/ jedna sedmica; 4.Postupak odlučivanja o pravima i obavezama stranaca/jedna sedmica; Modul III –Stranac i pravo na rad 1.Zapošljavanje u inostranstvu/međunarodni standardi, uvjeti rada u državama članicama EU/jedna sedmica; 2. Uvjeti, način i postupak zapošljavanja stranih državljana i osoba bez državljanstva u nacionalnim zakonodavstvima/jedna sedmica; 3. Rad na temelju godišnje kvote dozvola za rad stranaca i rad izvan godišnjih kvota/dvije sedmice 4.Stranci -sezonski radnici/jedna sedmica U prvoj sedmici realizacije nastave, predmetni nastavnici su obavezani upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definirati, opisati, označiti, prepoznati: postojanje stranaca različitog pravnog statusa, označiti različite nacionalne i međunarodne izvore koji se tiču položaja stranaca, i prava proizašla iz različitog pravnog statusa stranaca. Na razini razumijevanja: analizirati i usporediti posljedice koje proizlaze iz činjenice da se stranac nalazi u ilegalnom boravku, povezati prava koja stranci imaju prema različitim osnovama; b) vještine: interpretiranje, procjenjivanje i rješavanje određenih problemskih zadataka primjenom odgovarajuće pravne norme na činjenično stanje; c) kompetencije: argumentiranje stavova o pitanjima iz područja pravnog statusa stranaca.



Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodobni kriterij.Na Pravu stranaca elemeti praćenja i ocjenjivanja rada studenata su:

Prvi parcijalni ispit sastoji se iz : a) izrade pristupnog rada na zadanu temu (seminarskog rada), b) odbrane rada, i c) provjere znanja iz instituta međusobno uvezanih sa temom rada.Teme pristupnih radova utvrđuju se u okviru svakog modula u prvoj sedmici nastave. Završni ispit - usmeni ispit sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih teorija i instituta u području karakteristika i dvojbi (javno)pravnog položaja stranaca, imigracijskog prava kao stadija u razvoju prava stranaca,prava azila i posebnosti izbjegličkog statusa uz analizu domaćih i međunarodnih pravnih izvora. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: (1) prvi parcijalni ispit:ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30 ; (2) završna evaluacija znanja /završni ispit : ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30. Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostravio najmanje 30 boda odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog ispita, odnosno predao pristupni rad najmanje dedam data prije zakazanog termina. Završni ispit se polaže u ispitnim rokovina utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.


Ukupno 10 100%

Literatura

Prije početka studijske godine, Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. -J. Andrassy, B. Bakotić, M. Seršić, B. Vukas, Međunarodno pravo 1, Zagreb 2010.; -J.Andrassy, B. Bakotić, D. Lapaš, M. Seršić, B. Vukas, Međunarodno pravo 2, Zagreb 2012., -Aviani, D.; Upravni aspekti pravnog statusa stranaca u Republici Hrvatskoj, Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu, 30(1993), 1.; (1993) -Lalić Novak, G.; Azil: pravni i institucionalni aspekti; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2016), str. 37-72, 103-127, 178-198 -Šprajc, I.; Pravni položaj stranaca u Republici Hrvatskoj - javnopravni aspekt; (1999) -Didier B., Elspeth G. (eds.); Controlling frontiers: free movement into and within Europe; Asghate (2007)

-Mesić, M; Međunarodne migracije/tokovi i teorije/- (2002) -Zakonski propisi o zapošljavanju stranaca



Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu –Katedra za državno i međunarodno javno pravo – Međunarodno- pravni smjer

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Međunarodno humanitarno pravo IUR II 137s



Nositelj/i predmeta





Istraživački rad



15

Preduvjeti za upis


Opis predmeta

Predmet je namijenjen za sticanje znanja i vještina iz područja međunarodnog humanitarnog prava oslonom na karakteristike sistema pravila i institucija međunarodnog humanitarnog prava. Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa tendencijama međunarodnog humanitarnog prava, posebno kroz analizu aktuelnih pitanja međunarodnog humanitarnog prava i posebno njegove primjene i

Cilj predmeta

kršenjem njegovih pravila na prostoru bivše SFRJ, a posebno na prostoru Bosne i Hercegovine. Istovremeno, studenti kroz obradu aktuelnih tema treba da se upoznaju sa kršenjem pravila međunarodnog humanitarnog prava(posebno na prostoru SFRJ).


1. Međunarodno pravo oružanih sukoba- od ratnog do humanitarnog prava. Definicija i priroda humanitarnog prava 2.Izvori i razvoj humanitarnog prava 3. Pravila o izvođenju neprijateljstva u međunarodnim oružanim sukobima 4. Međunarodno humanitarno pravo od Povelje Ujedinjenih nacija do novih izazova. 5. Međunarodno humanitarno pravo u sukobu sa kršenjem njegovih pravila ( posebno na prostoru bivše SFRJ) U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Znanja, vještine i kompetencije su međusobno čvrsto uvezana sa ishodima učenja na obaveznom nastavnom predmetu Međunarodno javno pravo – izabrane teme. Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći: a) znanje - na razini činjenica: definirati, opisati, označiti, prepoznati: probleme u međunarodnom humanitarnom pravu koji neposredno nastaju u oružanom sukobu. Na razini razumijevanja: analizirati i usporediti pojmove, kategorije i institute međunarodnog humanitarnog prava. b) vještine - interpretiranje, procjenjivanje i rješavanje određenih pravnih pitanja u oblasti međunarodnog humanitarnog prava, uz upotrebu adekvatnih metoda ili postupaka. c) kompetencije : osposobljenost za rad i upravljanje poslovima i zadacima u oblasti međunarodnog prava , te preuzimanje etičke i društvene odgovornosti za upravljanje i vrednovanje profesionalnog razvoja.

Način izvođenja nastave Predavanja, individualni rad sa studentima na konzultacijama, grupne diskusije, individualni istraživački rad, mentorski rad.




Opterećenja u ECTS

Udio (%) u ocjeni


2,5 50%

2.Završni ispit 2,5 50% Ukupno 5 100%

Prvi parcijalni ispit sastoji se iz : a)izrade pristupnog rada na zadanu temu (seminarskog rada), b)odbrane rada, i c)provjere znanja iz instituta međusobno uvezanih sa temom rada. Teme pristupnih radova utvrđuju se u prvoj sedmici nastave. Završni ispit – sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih teorija i instituta vezanih za međunarodno humanitarno pravo U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: (1) Prvi parcijalni ispit: ocjena/bodovi:10=50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30; (2)

Završna evaluacija znanja / završni ispit: ocjena/bodovi: 10=50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30 . Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja / završni ispit ako je u toku semestra ostvario najmanje 30 bodova odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog ispita, odnosno predao pristupni rad najmanje sedam dana prije zakazanog termina. Završni ispit se polaže u ispitnim rokovima utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura


1. K.Obradović, M. Šahović, M. Despot, Međunarodno humanitarno pravo , Beogradski centar za ljudska prava, Beograd, 2002. 2. V.Đ. Degan, Međunarodno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Rijeci,2011. (tekst otisnut krupnim i sitnim slogom) 3.H.Seibt, Praktikum iz međunarodnog humanitarnog prava(analiza slučajeva), ICRC,Beograd, 2002 4.Hans-Peter Gasser, Međunarodno humanitarno pravo, uvodna razmatranja, MKCK, Zagreb, 2000 Dopunska 1.J. Henckaerts, L. Doswald-Beck, Customary International Humanitarian Law, Cambridge University press, 2005 2.John E. Ackerman., Eugene O Sullivan, Praksa i procedura međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju sa odabranim materijalima Međunarodnog krivičnog tribunala za Ruandu, Fond otvoreno društvo, BiH, Sarajevo, 2002 3.Poštovanje međunarodnog humanitarnog prava, MKCK i Interparlametarna unija, Priručnik za parlamentarce, br.1. 1999 4.Ženevske konvencije o zaštiti žrtava rata, 1949 Tokom nastave studenti će biti upoznati sa relevantnom aktuelnom literaturom




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Međunarodne organizacije i MOR IUR II 138s



Nositelj/i predmeta

Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Međunarodno pravo i Radno i socijalno pravo





1


15

Preduvjeti za upis



Predmet je namjenjen za sticanje znanja i vještina iz područja međunarodnih organizacija koje predstavljaju institucionalizirani i trajni oblik saradnje država članica u postizanju zajedničkih ciljeva. Cilj predmeta je detaljnije proučavanje međunarodnih organizacija kao značajnijih subjekata međunarodnog prava sa pružanjem detaljnog uvida u djelatnost Međunarodne organizacije rada (MOR). MOR je dala najvažnije „pečate“ industrijskom društvu, u pogledu uvjeta rada i zapošljavanja, zaštite materinstva, rada djece te niz politika koje promoviraju sigurnost radnog mjesta i stabilne industrijske odnose. Godine 1969., na svoj pedeseti rođendan, MOR je dobila Nobelovu nagradu za mir. MOR je jedinstvene strukture, radi se o jedinoj međunarodnoj organizaciji koja je tripartitna, u kojoj svaka država članica sudjeluje kroz delegate koji predstavljaju vlade, poslodavce i radnike.


Modul I-Međunarodne organizacije 1.Pojam i konstitutivni elementi međunarodne organizacije 2.Pravo međunarodnih organizacija 3.Podjela međunarodnih organizacija Modlu II-MOR 1. Ciljevi, zadaci i metode djelatnosti MOR-a 2. Normativna djelatnost MOR-a 3. Karakteristike i pravna priroda konvencija i preporuka 4. Usvajanje, revizija, ratifikacija i otkazivanje konvencija 5. Primjena konvencija i preporuka na nacionalnoj razini U prvoj sedmici realizacije nastave, predmetni nastavnici su obavezani upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a)znanje: na razini činjenica- definirati, opisati, označiti, prepoznati: konstitutivne elemente međunarodnih organizacija; objasniti djelatnost MOR-a posebno u odnosu na obaveze dražava članica u pogledu ratificiranih konvencija; b)vještine: interpretiranje i procjenjivanje značenja međunarodnih organizacija za stabilnost međunarodne zajednice u kontekstu i „negativne saradnje“ država članica i „pozitivne saradnje“ na svim područjima međunarodnih odnosa, a posebno djelatnosti MOR-a; ocijeniti važnost članstva BiH u različitim univerzalnim i regionalnim međunarodnim organizacijama; c)kompetencije: primjena relevantnih međunarodnih dokumentima različitih nivoa normativnosti (konvencije, preporuke, deklaracije).




Prvi parcijalni ispit sastoji se iz : a) izrade pristupnog rada na zadanu temu (seminarskog rada), b) odbrane rada, i c) provjere znanja iz instituta međusobno uvezanih sa temom rada.Teme pristupnih radova utvrđuju se u prvoj sedmici nastave. Završni ispit - usmeni ispit sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih instituta vezanih za međunarodne organizacije, normativnu djelatnost MOR-a, karakteristike i pravnu prirodu konvencija i preporuka, usvajanje, reviziju, ratifikaciju i otkazivanje konvencija te primjenu konvencija i preporuka na nacionalnoj razini. Posebno se vrednuje sposobnost kritičke analize rezultata provedenih istraživanja u pristupnom radu. Završni ispit se polaže u ispitnim rokovina utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.


Ukupno 5 100%

Literatura

Prije početka studijske godine, Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. -Lapaš, D., Pravo međunarodnih organizacija, Zagreb, 2008. -B.Šunderić, Pravo Međunarodne organizacije rada, Beograd, 2001; -S.Dedić,J.Gradascevic-Sijercic, Osnovi međunarodnog radnog prava, Sarajevo ,2000, -Pešić, R., Međunarodna organizacija rada, Novi Sad, 1969; -internet stranice: www.ilo.org




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Tendencije u pravu državljanstva IUR II 139s



Nositelj/i predmeta






1


15

Preduvjeti za upis



Cilj predmeta je upoznati studente sa savremenim tendencijama u materiji državljanstva na način koji će im omogućiti razumijevanje trendova u pogledu sticanja i gubitka državljanstva posebno imajući u vidu da državljanstvo predstavlja posebnu pravu vezu između pojedinca i države, a da pravno uređenje njegovog sticanja i gubitka predstavlja uvijek suvereno pravo država. Specifičan cilj vezuje se za usvajanje načela da zaštita koju države pružaju svojim državljanima i prava koja iz državljanstva proizlaze predstavljaju bitan segment međunarodnog prava.


1.Pojam državljanstva i sadržaj državljanskog statusa fizičke osobe s posebnim osvrtom na državljanstvo BiH; 2.Uređenje pitanja državljanstva normama međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Evropsku konvencija o državljanstvu i postupaku njene implementacije u nacionalna zakonodavstva; 3.Dvojno državljanstvo i tendencija njegova smanjivanja: bilateralni ugovori o statusu dvojnih državljana; pravno uređenje statusa osoba bez državljanstva; pravni položaj državljana država članica EU u drugim državama EU i izvan nje; 4.Oblici prestanka državljanstva u savremenim zakonodavstvima; 5.Sukcesija država i utjecaj na državljanski status pojedinaca; 6.Promjene u sistemima državljanstva uslijed imigrantskih kriza u svijetu. U prvoj sedmici realizacije nastave, predmetni nastavnk je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a)znanje: na razini činjenica- definirati, opisati i prepoznati načela sticanja državljanstva; naturalizaciju i njene bitne karakteristike; te opisati postupk sticanja odnosno gubitka državljanstva. Na razini razumijevanja: analizirati i usporediti karakteristike otpusta i odricanja od državljanstva, različite državljanske statuse (apatrid, bipatrid, polipatrid) i razlikovati prava koje imaju državljani od osoba koje nisu državljani određene države; b)vještine: interpretiranje i procjenjivanje izvora upravnog

prava koji uređuju područje državljanstva;samostalno primijeniti

zakone koji uređuju područje državljanstva;

c)kompetencije: argumentiranje stavova o pitanjima iz područja

državljanstva i pripremiti i provesti postupak sticanja odnosno

prestanka državljanstva.




Prvi parcijalni ispit sastoji se iz : a) izrade pristupnog rada na zadanu temu (seminarskog rada), b) odbrane rada, i c) provjere znanja iz instituta međusobno uvezanih sa temom rada.Teme pristupnih radova utvrđuju se u prvoj sedmici nastave. Završni ispit - usmeni ispit sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih kategorija vezanih za pitanja državljanstva u normama međunarodnog prava,dvojnog državljanstva i tendencija njegova smanjivanja;oblici prestanka državljanstva u savremenim zakonodavstvima; sukcesija država i utjecaja na državljanski status pojedinaca i promjena u sistemima državljanstva. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: (1) prvi parcijalni ispit:ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30 ; (2) završna evaluacija znanja /završni ispit : ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30. Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostravio najmanje 30 boda odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog ispita, odnosno predao pristupni rad najmanje dedam data prije zakazanog termina. Završni ispit se polaže u ispitnim rokovina utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.


Ukupno 5 100%

Literatura

Prije početka studijske godine, Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. -Spiro, J. Peter: Dual citizenship as human right, v: International Jurnal of Constitutional Law, 8 (2010) 1, str .111-130, http://icon.oxfordjurnals.org/content/8/1/111.full.pdf+html-Nascimbene, B., (ed.); Nationality laws in the Europian Union; (1998) -Faist, T.; Dual citizenship in Europe: from nationhood to societal integration; Hampshire: Ashgate (2007); -D. Đerđa, O državljanstvu Europske unije, Pravo i porezi - 11 (2002), 12, s. 83 – 88; -J. Zlatanović Winter, Državljanstvo, nacionalni identitet i migracije, Revija za sociologiju, 32 (2001), 1 - 2, s.43. -N. Bodiroga-Vukobrat, Građanstvo Europske unije, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 36 (1999),1-2 (53-54), s. 211 - 223 -Relevantni zakoni i podzakonski akti iz materije državljanstva



Smjer Pravo Evropske unije

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za državno i međunarodno javno pravo- Smjer: Pravo Evropske unije

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Evropsko radno pravo i pravo socijalne

sigurnosti IUR II 121



Nositelj/i predmeta





Istraživački rad

Individualni ard sa studentima


30

Preduvjeti za upis


Opis predmeta

Predmet je namjenjen za razumijevanje osnovnih institucija evropskog radnog prava i prava socijalne sigurnost, a posebno za osposobljavanje za tumačenje i primjenu izvora evropskog

Cilj predmeta

radnog i socijalnog prava te njihovu kritičku evaluaciju. Svrha i očekivani rezultati studentskih aktivnosti u procesu učenja vezuju se za osposobljavanje, procjenu, razumijevanje, usvajanje i ovladavanje pojmovima i kategorijama vezanim za: sistematizacije, podjele i razvoj evropskog radnog i socijalnog prava u kontekstu: koncepta, postojećeg stanja i perspektiva razvoja. Specifični cilje oslonjen je na osposobljavanje studenata za prepoznavanje savremene problematike vezane uz evropsko radno i socijalno pravo u okviru izaziova pred kojima se nalazi EU.


1. Uvod u radno pravo i pravo socijalne sigurnosti EU/ jedna sedmica; 2. Evropski socijalni model/ jedna sedmica; 3. Antidiskriminacione direktive EU/ jedna sedmica; 4. Uvjeti rada i zapošljavanja u direktivama EU/ dvije sedmice; 5. Zaštita zdravlja i bezbjednosti na radu u EU/ jedna sedmica; 6. Kolektivni radni odnosi u pravu EU-europski socijalni dijalog/ jedna sedmica; 7. Kordinacija sistema socijalne sigurnosti u EU/ dvije sedmica; 8. Mjere protiv socijalne isključenosti u EU/ jedna sedmica; 9. Koncept fleksigurnosti u radnom pravu i pravu socijalne sigurnosti EU/ jedna sedmica; U prvoj sedmici realizacije nastave, predmetni nastavnici su obavezani upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: objasniti slobodu kretanja radnika, zabranu diskriminacije, ograničenje radnog vremena, zaštitu radnika pri restrukturiranju poslodavca, sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, socijalni dijalog, evropski kolektivni ugovor i koordinaciju sistema socijalne sigurnosti. Na razini razumijevanja: analizirati i usporediti karakteristike evropskog radnog i socijalnog prava i nacionalnog prava kroz otvorena pitanja harmoniziranja i unificiranja. b) vještine: interpretiranje i procjenjivanje normativnog uređenja nacionalnog zakonodavstva kroz rješenja u evropskom radnom i socijalnom pravu te odabir najprikladnijeg rješenja za određeni institut nacionalnog prava radi njegovog razvitka i modernizacije oslonom na radno pravo i pravo socijalne sigurnosti EU; c) kompetencije: osposobljenost za provođenje istraživanja i analiza vezanih za radno pravo i pravo socijalne sigurnosti EU te za predlaganje najadekvatnijih rješenja kojima se uređuju dati odnosi.


Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodobni kriterij. Elemeti praćenja i ocjenjivanja rada studenata su:


Prvi parcijalni ispit sastoji se iz : a) izrade pristupnog rada na zadanu temu (seminarskog rada), b) odbrane rada, i c) provjere znanja iz instituta međusobno uvezanih sa temom rada.Teme pristupnih radova utvrđuju se u prvoj sedmici nastave.

Završni ispit - usmeni ispit sastoji se od provjere: razumijevanja evropskog radnog i socijalnog prava, reproduciranja teorijskih pojašnjenja i stajališta sudske prakse Evropskog suda o pojedinim institutima evropskog radnog i socijalnog prava, usporedbe različitih koncepta te sadašnje stanje i perspektive razvitka evropskog radnog i socijalnog prava, sposobnosti primjene relevantnih izvora te vrednovanje pojedinih pravnih rješenja s obzirom na nacionalno zakonodavstvo.Posebno se vrednuje sposobnost kritičke analize metoda i rezultata provedenih istraživanja. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: (1) prvi parcijalni ispit:ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30 ; (2) završna evaluacija znanja /završni ispit : ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30. Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostravio najmanje 30 boda odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog ispita, odnosno predao pristupni rad najmanje dedam data prije zakazanog termina. Završni ispit se polaže u ispitnim rokovina utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.


Ukupno 10 100%

Literatura

Prije početka studijske godine, Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. -EU Labour Law,A Commentary, edited by Monika Schachter, 2015 Kluwer Law International; - European Social Security Law, Frans Pennings,2012 Kluwer Law International; -B. Lubarda,Evropsko radno pravo, Podgorica,2004; -Gradaščević-Sijerčić, Jasminka, Pravna stečevina EU u oblasti radnih odnosa , Godišnjak Pravnog Fakulteta u Sarajevu, 2014, s 101-131., -Mehmed Hadžić, Evropski stup socijalnih prava, Godišnjak Pravnog Fakulteta u Sarajevu,LX, 2017, s. 199-225., -Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27.11.2000 o uspostavi okvira za jednak tretman na području zapošljavanja i odabira zanimana (S. L 303, 02.12.2000) -Direktiva 2002/73/EZ kojom se mijenja i dopunjuje Direktiva 76/2007/EZ o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog tretiranja muškaraca i žena s obzirom na mogućnost zapošljavanja,stručnog osposobljavanja, napredovanja i radne uvjete( Sl L 269,5.10.2002.) -Direktiva 2006/54/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 05.07.20116. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog tretiranja muškaraca i žena u pitanjima zapošljavanja i obavljanja zanimanja( Sl L 204/23) -Direktiva 2003/88/EZ o određenim aspektima organizacije radnog vremena -Direktiva Vijeća 2010/18/EU o implementaciji Okvirnog sporazuma o roditeljskom odsustvu - Okvirna direktiva 89/391/EEZ + pojedinačne direktive - Uredba 883/2004 o kooordinaciji sistema socijalne sigurnosti - Strategija : Europa 2020/ A European strategy for smart, sustainable and inclusive growth/



Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za državno i međunarodno javno pravo Smjer: Pravo Evropske unije

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Evropska unija u međunarodnom pravu IUR II 122



Nositelj/i predmeta





Istraživački rad



30

Preduvjeti za upis



Predmet je namijenjen za sticanje znanja i vještina iz područja prava Evropske unije u međunarodnom pravu. Svrha i očekivani rezultati studentskih aktivnosti u procesu učenja vezuju se za : osposobljavanje, procjenu, razumijevanje, usvajanje i ovladavanje pojmovima, kategorijama i institutima prava Evropske unije. Nakon završetka nastavnog ciklusa očekuje se da studenti steknu odgovarajuća pravna znanja, sposobnosti i vještine vezane za: a) predmet izučavanja i obim sadržaja prava Evropske unije uz razlikovanje specifičnosti sadržaja prava Evropske unije od specifičnog sadržaja drugih pravnih grana i disciplina; b) razumjevanje glavnih faza i osnovnih karakteristika integracionih procesa u Evropi uz razumijevanje povezanosti ekonomske integracije i političkih ciljeva; c) poznavanje relevantnih izvora prava Evropske unije, te njihovo međusobno razlikovanje prema glavnim karakteristikama i učincima, kao i razlikovanje od pravnih izvora nacionalnog prava i međunarodnog prava, uključujući pravo Vijeća Evrope.


1. Struktura Evropske unije: Europske zajednice i unija. Članstvo u uniji. Oblici suradnje država nečlanica s unijom / dvije sedmice 2.Međunarodnopravni subjektivitet i Europska unija. Subjektivitet država članica. Položaj regija.Subjektivitet zajednica i unije. /dvije sedmice 3.Međunarodno pravo i Europska unija. Položaj međunarodnog prava u pravnom poretkuEuropske unije. Opća načela prava. Sklapanje međunarodnih ugovora od strane Europskih zajednica i unije. Međunarodni sporazumi i pravni sustav zajednice. / dvije sedmice 4. Izabrana područja zajedničkog djelovanja država članica Europske unije: zaštita ljudskih prava, pravo mora, zaštita okoliša / dvije sedmice 5. Europska unija i rješavanje međunarodnih sporova mirnim sredstvima. / dvije sedmice

6. Zajednička vanjska i sigurnosna politika Europske unije – suradnja s drugim Europskim organizacijama i NATO-m. Zapadnoeuropska unija /ZEU/. Organizacija za Europsku sigurnost i suradnju /OESS/ dvije sedmice U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica : razumjeti problematiku subjektiviteta u međunarodnom pravu, posebno supranacionalnih međunarodnih organizacija, te ih komparirati sa složenim državama s jedne, te klasičnim međunarodnim organizacijama s druge strane; - razumjeti odnos suverenosti država članica i njihova članstva u supranacionalnoj organizaciji; b) vještine: - poznavati problematiku tzv. mješovitih ugovora; - poznavati strukturu, djelovanje i pravni značaj odluka Ujedinjenih nacija, prvenstveno kroz sudjelovanje u radu UN-a kako Evropske zajednice i Evropske unije, tako i njihovih država članica; - poznavati odnos Evropske zajednice i Evropske unije sa Zapadnoeuropskom unijom i NATO-om; - razumjeti ulogu Evropske zajednice i Evropske unije u sustavu kolektivne sigurnosti UN-a (u smislu glave VII. Povelje UN-a). - poznavati međunarodnopravnu terminologiju; c)kompetencije: sposobnost povezivanja znanja prava Evropske zajednice i Evropske unije s međunarodnim pravom; - sposobnost vlastitog zaključivanja i argumentiranja nekih „otvorenih“ pitanja (poput npr. međunarodnopravnog subjektiviteta Evropske unije; Evropske zajednice između složene države i međunarodne organizacije, međunarodnopravni aspekti promjena koje donosi Ustav Evropske unije, i sl.)





Opterećenja u ECTS

Udio (%) u ocjeni


5 50%

2.Završni ispit 5 50% Ukupno 10 100%

Prvi parcijalni ispit sastoji se iz : a)izrade pristupnog rada na zadanu temu (seminarskog rada), b)odbrane rada, i c)provjere znanja iz instituta međusobno uvezanih sa temom rada. Teme pristupnih radova utvrđuju se u prvoj sedmici nastave. Završni ispit – pismeni ispit sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih teorija i instituta međunarodnog prava, uz

demonstriranje sposobnosti primjene relevantnih izvora prava na rješavanje određenih otvorenih pitanja iz oblasti međunarodnog prava. Posebno se vrednuje sposobnost kritičke analize metoda i rezultata provedenih istraživanja. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: (1) Prvi parcijalni ispit: ocjena/bodovi:10=50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30; (2) Završna evaluacija znanja / završni ispit: ocjena/bodovi: 10=50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30 . Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja / završni ispit ako je u toku semestra ostvario najmanje 30 bodova odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog ispita, odnosno predao pristupni rad najmanje sedam dana prije zakazanog termina. Završni ispit se polaže u ispitnim rokovima utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna - Misita, N., Evropska unija: Institucije, Revicon, Sarajevo, 2009. -Misita, N., Osnovi prava Evropske unije, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008. - Andrassy, J., Bakotić, B., Vukas, B., Međunarodno pravo, sv. 1, Zagreb, 1998. (tekst otisnut sitnim i krupnim slogom); str. 1- 36, 53-81, 134-139 i 149-154, 315-320. - Andrassy, J., Međunarodno pravo, Zagreb, 1990. (tekst otisnut sitnim i krupnim slogom) str. 318-354. - Knežević-Predić, V. ,Ogled o suverenosti - suverenost i Evropska unija. Beograd: Institut za političke studije, 2001. - Seršić, M., „Odnos prava Europske unije i međunarodnog prava“, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, sv. 55, br. 5, 2005. - Lapaš, D., „'Fragmentacija međunarodnog prava' – degeneracija ili evolucija?“, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, sv. 55, br. 2, 2005. Dopunska -Nijman, J.E., The Concept of International Legal Personality – An Inquiry into the History and Theory of International Law, The Hague, 2004. - Amerasinghe, C.F., Principles of the institutional law of international

organizations, Cambridge, 2005. - Simma, B.(ur.), The Charter of the United Nations - A Commentary, München, 1994. - Koskenniemi, M.(ed.), International Law Aspects of the European Union, The Hague, London, Boston, Kluwer, 1988. - T.C. Hartley, Osnovi prava Europske zajednice, Otvoreno društvo, Sarajevo, 1998. - Osnivački ugovori Evropske Unije, Priredio Duško Lopandić, Beograd, 2003. godine




Smjer: Pravo Evropske unije Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra

Ustavno pravo Evropske unije IUR II 124




Status predmeta Obavezni



Istraživački rad


2


30

Preduvjeti za upis



Predmet je namijenjen za sticanje dodatnih, produbljenih znanja o pravnom sistemu Evropske unije. Cilj prema kojem su usmjerene studentske aktivnosti u procesu učenja je sistematično razumijevanje Evropske unije kao nadnacionalne, pravne, ekonomske i političke zajednice. Studente će se posebno uputiti u pravnu prirodu i aspekte ustavnog sistema Evropske unije, uspostavljenog na načelima supsidijarnosti, proporcionalnosti, predstavničke demokratije, institucionalnog balansa, podijeljenih nadležnosti, transparentnosti, odgovornosti i zaštite ljudskih prava. Specifičan cilj je uputiti studente u višeslojnu strukturu ustavnog sistema Evropske unije, odnosno na procedure donšenja

odluka u kojima uz institucije Evropske unije sudjeluju i institucije država članica. U konačnici cilj je usmjeriti studente u razumijevanje Evropske unije kao političke zajednice utemeljene na evropskom građanstvu i političkim pravima koje ono podrazumijeva.


1. Osnivanje i istorijski razvoj/ integracija Evrope kao “zadati“ proces; paralelni integracioni procesi; socijalna, ekonomska i politička pozadina integracije Evrope

2. Evropska unija kao nadnacionalna i ustavna struktura/nadnacionalni karakter integracije, nezavisnost

3. Pravna priroda Evropske unije/jedinstvena međunarodna organizacija, međunarodna struktura sui generis, konfederalna i federalna perspektiva, EU kao višeslojni ustavni sistem

4. Elementi političkog ustrojstva/ fleksibilnost, podjela nadležnost, supsidijarnost, proporcionalnost, građanstvo Unije, osnovna prava, pravni subjektivitet

5. Pravo Evropske unije/pojam i priroda unijskog prava, opšti pravni principi,

6. Ustavni karakter Evropske unije/građanstvo Evropske unije i Povelja o osnovnim pravima, načela predstavničke demokratije

7. Političke institucije – sastav, izbor i nadležnosti/ Evropski parlament, Savjet, Komisija i Evropski savjet, legislativna funkcija i zakonodavni postupak; egzekutivna funkcija

8. Pravosudne institucije/ Sud Evropske unije uloga Suda EU integracionom procesu



Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: - a) znanje: na nivou činjenica definisati, opisati, označiti i prepoznati ekonomsko-političku pozadinu integracije u okviru EU, proces konstitucionalizacije prava Evropske unije, temeljna načela pravnog poretka, status evropskih građana, ulogu evropskog prava u odnosu na pravne poretke država članica. Na nivou razumijevanja: analizirati pravni sistem Evropske unije kao višeslojni ustavni sistem, uporediti pojmove, kategorije i institute institucija Evropske unije iz ugla insitutcionalnog balansa, razumjeti model evropske političke zajednice i evropsko građanstvo kao pravni i politički status b) vještine primijeniti svoje znanje i vještine, kao i sposobnost rješavanja problema kroz različite metode interpretacije prava EU, te izabranih područja evropskog prava, primijeniti konceptualno i apstraktno razmišljanje pri tumačenju postupake pred Sudom Evropske unije uz razumijevanje posljedica njihove primjene u društvenom kontekstu c) kompetencije: ima sposobnost da integrira znanje i radi na pravnim poslovima i pravnim aktima u oblasti evropskog javnog prava.






1. Prvi parcijalni test 2, 5 50% 2..Završna evaluacija znanja /Završni ispit

2,5 50 %



parcijalnom testu kao provjeri znanja student mora pokazati sistematično razumijevanje i

savladavanje pojmova, kategorija i instituta prava Evropske unije, analizirati i uporediti

ekonomsku, političku i pravnu dimneziju integracijskih procesa, načela i temeljnih

vrijednosti Evropske unije, te pokazati znanje o različitim teorijskim konceptima

integracijskih procesa.

2. Završni ispit je usmeni ili pismeni ispit koji se sastoji od provjere poznavanja

institucionalne strukture Evropske unije iz ugla institucionalnog balansa, razumjevanja

pravnog statusa evropskog građanstva u odnosu na državljanstvo država članica,

poznavanje primarnih i sekunardnih izvora prava, te utjecaja odluka Suda Evropske unije

na pravni sistem Unije i država članica.


U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova:


Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Misita,N.,Evropska unija, Osnivanje i razvoj, Revicon, Sarajevo, 2010. Misita,N.,Evropska unija - institucije, Revicon, Sarajevo, 2009. Bogdandy A./Bast, J. (ur.), Principles of European Constitutional Law, Oxford, Hart, Beck, Nomos, 2011. Schütze, R., European Constitutional Law, Cambridge, New York, Cambridge University Press, 2012 Učinci direktiva Europske unije u nacionalnom pravu - s izabranim presudama Europskog suda u punom tekstu i komentarom; S.Rodin/T.Ćapeta, Zagreb, 2008. Ugovor o Europskoj unijii; Ugovor o funkcioniranju Europske unije, Sporazum o Stabilizaciji i pridruživanju (odredbe koje su obrađene na nastavi) Povelja o EU o temeljnim pravima Internet resursi:http://eu.pravo; www.euractiv.com [EN]; EUR-LEX [svi jezici država članica]

Dopunska Rodin, S., Evropska integracija i ustavno pravo, Zagreb, 1997. Misita, N., Osnovi prava Evropske unije, Sarajevo, 2007 Hix., S, Politički sistem Evrospke unije, Beograd, 2007. Vajler Dž., Ustav Evrope, Beograd, Filip Višnjić, 2002.



Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu –Katedra za državno i međunarodno javno pravo – Smjer: Pravo Evropske unije

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Bosna i Hercegovina i evropske integracije

IUR II 127s



Nositelj/i predmeta





Istraživački rad



15

Preduvjeti za upis



Predmet je namijenjen za sticanje znanja i vještina o sistemu evropskih integracija, oslonom na analizu aktuelnih pitanja pristupanja Bosne i Hercegovine evropskim integracijama. Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa tendencijama evropskih integracija, posebno imajući u vidu činjenice koje se odnose na Bosnu i Hercegovinu u kontekstu evropskih integracija. Posebna i produbljena znanja o sistemu evropskih integracija, kroz analizu aktuelnih pitanja pristupanja zemalja Jugoistočne Evrope Evropskoj Uniji, a posebno Bosne i Hercegovine u kontekstu evropskih integracija.


1. Bosna i Hercegovina u kontekstu evropskih integracija; 2. Proces evropskih integracija; 3. Postupak pristupanja zemalja potencijalnih članica; 4. Proces stabilizacije i pridruživanja (sporazum o stabilizaciji i pridruživanju); 5. Razmatranje kriterija za pristupanje (politički, ekonomski, etc). Reforme i institucionalni razvoj. Pretpristupni fondovi (pretpristupna finansijska pomoć)



Znanja, vještine i kompetencije su međusobno čvrsto uvezane sa ishodima učenja na obaveznom nastavnom predmetu Evropska unija u međunarodnom pravu. Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje - na razini činjenica: definirati, opisati, označiti, prepoznati: proces integracije u Evropsku uniju, prepoznati mehanizme integracije, razumjeti proces integriranja Bosne i Hercegovine, te proces stabilizacije i pridruživanja. Na razini razumijevanja: analizirati i usporediti pojmove i kategorije evropskih integracija b) vještine - interpretiranje, procjenjivanje i rješavanje određenih pravnih pitanja evropskih integracija, uz upotrebu adekvatnih metoda ili postupaka. c) kompetencije : argumentiranje stavova o pitanjima Evropskih integracija. Osposobljenost za rad i upravljanje poslovima i zadacima u oblasti evropskog prava , te preuzimanje etičke i društvene odgovornosti za upravljanje i vrednovanje profesionalnog razvoja.





Opterećenja u ECTS

Udio (%) u ocjeni


2,5 50%

2.Završni ispit 2,5 50% Ukupno 5 100%

Prvi parcijalni ispit sastoji se iz : a)izrade pristupnog rada na zadanu temu (seminarskog rada), b)odbrane rada, i c)provjere znanja iz instituta međusobno uvezanih sa temom rada. Teme pristupnih radova utvrđuju se u prvoj sedmici nastave. Završni ispit – sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih teorija i instituta vezanih za evropske integracije. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: (1) Prvi parcijalni ispit: ocjena/bodovi:10=50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30; (2) Završna evaluacija znanja / završni ispit: ocjena/bodovi: 10=50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30 . Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja / završni ispit ako je u toku semestra ostvario najmanje 30 bodova odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog ispita, odnosno predao pristupni rad najmanje sedam dana prije zakazanog termina. Završni ispit se polaže u ispitnim rokovima utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh

studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna 1.Misita, N., Evropska unija: institucije, Revicon, Sarajevo, 2009. 2.Misita, N., Osnovi prava Evropske unije, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008. 3.Halilović, S., Evropske integracije i Bosna i Hercegovina, Fakultet Političkih nauka, Sarajevo, 2009 4.Rodin, S., Europska integracija i ustavno pravo, IMO, Zagreb, 1997. 5.Topčagić, O, Politička analiza, status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji- između izazova i slabosti, Sarajevo, 2016. 6.Ugovor o Europskoj zajednici / Ugovor o Europskoj uniji 7.Lisabonski ugovor 8.Izvještaji Evropske komisije o napretku zemalja; Dopunska 1.Craig, P. and De Burca, G. EU Law, Text, Cases and Materials, Third Edition, Oxford University Press 2008. 2.Shaw, J., Law of the European Union, Palgrave 2000. 3.Hartley, T.C., Foundations of the European Community Law, 4th ed, 2003 4.O’Brennan, John.( 2006). The Eastern Enlargement of the European Union. New York: Routledge. 5.Schneider, Christina. (ed.). (2009). Conflict, Negotiation and European Union Enlargement. New York: Cambridge University Press 6.Vachudova, Milada Ana. (2005). Europe Undivided: Democracy, Leverage & Integration After Communism. New York: Oxford University Press Tokom nastave studenti će biti upoznati sa relevantnom aktuelnom literaturom



Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za državno i međunarodno javno pravo- Smjer: Pravo Evropske unije

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Radne migracije u pravu EU IUR II 124s



Nositelj/i predmeta






1


15

Preduvjeti za upis



Predmet je namjenjen za sticanje znanja i vještina iz područja migracija u Evropu i unutar Evrope u cilju zapošljavanja, odnosno kontrole imigracionih tokova i integracije imigranata podrazumijevajući pod migrantima osobe koja se nalazi van teritorije svoje zemlje ili državljanstva najmanje 12 mjeseci, iz bilo kog razloga i u bilo kom pravnom statusu. Studenti kroz obradu aktuelnih tema treba da se upoznaju sa kombinacijom nacionalnih prava, prava EU, prava Vijeća Evrope te međunarodnih obaveza koje su preuzele evropske države.Naime statistika naznačava da od tri milijona ljudi koji su imigrirali u neku od država EU više od trećine dolazi iz neke druge države EU, a ostatak s drugih kontinenata odnosno od tri milijona ljudi - 1,2 milijuna dolazi iz neke druge članice EU-a, a preostalih 1,8 milijuna ljudi može se podijeliti u četiri jednake skupine - na one koji dolaze iz evropskih zemalja izvan EU-a, na građane azijskih, američkih i afričkih država.


1.Migracijska politika 2.Politika radnih migracija u pravnom sistemu EU 3.Radne migracije pojedinaca sa statusom građanina Unije-državljana- jedne od država članica EU na unutrašnjem tržištu 4.Radne migracije pojedinaca sa statusom stranaca: državljana ne-članica EU/državljana trećih država 5.Tendencije u razvoju migracija na tlu Europe/EU U prvoj sedmici realizacije nastave, predmetni nastavnici su obavezani upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Znanja, vještine i kompetencije su međusobno čvrsto uvezana sa ishodima učenja na obaveznom nastavnom predmetu Evropsko radno pravo i pravo socijalne sigurnosti. Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a)znanje: na razini činjenica- definirati, opisati, označiti, prepoznati: principe migracijske politike EU. Na razini razumijevanja: analizirati i usporediti karakteristike pravičanog tretmana državljana trećih država koji zakonito borave na teritoriji EU (integracijska i nediskriminaciona politika, materija državljanstva);politike prihvata i boravka “sui generis” migranata u kontekstu novih izazova s kojima se susreću sve države Europe-”društvo znanja”te karakteristike djelotvornog upravljanja migracijskim tokovima; b)vještine: interpretiranje i procjenjivanje statusa državljana

trećih država imajući u vidu pravo EU o slobodi kretanja( osobe

čija prava proizlaze iz međunarodnih sporazuma, migranti u

reguliranom statusu, osobe koje traže zaštitu, migranti u

neregularnom statusu);

c)kompetencije: argumentiranje stavova o rješenjima

sekundarnog prava EU-a posvećeno posebnim kategorijama

osoba u pogledu pristupa tržištu rada obzirom da državljani trećih

država imaju različite razine pristupa tržištu rada, ovisno o tome

kojoj kategoriji pripadaju iz zdravstvenih sistema.




Prvi parcijalni ispit sastoji se iz : a) izrade pristupnog rada na zadanu temu (seminarskog rada), b) odbrane rada, i c) provjere znanja iz instituta međusobno uvezanih sa temom rada.Teme pristupnih radova utvrđuju se u prvoj sedmici nastave. Završni ispit - usmeni ispit sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih teorija i instituta vezanih za politiku radnih migracija u pravnom sistemu EU,radne migracije pojedinaca sa statusom građanina Unije,radne migracije pojedinaca sa statusom stranaca: državljana ne-članica EU/državljana trećih država te tendencija u razvoju migracija na tlu Europe. Posebno se vrednuje sposobnost kritičke analize rezultata provedenih istraživanja u pristupnom radu. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: (1) prvi parcijalni ispit:ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30 ; (2) završna evaluacija znanja /završni ispit : ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30. Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostravio najmanje 30 boda odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog ispita, odnosno predao pristupni rad najmanje dedam data prije zakazanog termina. Završni ispit se polaže u ispitnim rokovina utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim


Ukupno 5 100%

propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine, Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. -Frigo M., et al. (2011.), Migracije i međunarodno pravo o ljudskim pravima: vodič za praktičare br. 6, Ženeva, Međunarodna komisija pravnika. -Ktistakis Y., Zaštita migranata prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i Europskoj socijalnoj povelji, Vijeće Europe, 2013. -Rogers N., Scannell R. i Walsh J., (2012.), Slobodno kretanje osoba u proširenoj Europskoj uniji, 2. izdanje, London, Sweet & Maxwell. -Cholewinski R., (2005.), Nezakoniti migranti: pristup minimalnim socijalnim pravima, Strasbourg, Vijeće Europe. Vijeće Europe, Odbor ministara (2005.), Dvadeset smjernica o prisilnom vraćanju, dostupno na www.unhcr.org/refworld/publisher,COEMINISTERS,THEMGUIDE,,42ef32984,0. html. -Vijeće Europe, povjerenik za ljudska prava (2001.), Preporuka glede prava stranaca koji žele ući u državu članicu Vijeća Europe i primjena naloga o protjerivanju, CommDH (2001.) 19, 19. rujna 2001. -FRA (2011.a), Migranti u nezakonitom statusu zaposleni na kućanskim poslovima: Izazovi temeljnih prava za Europsku uniju i njene države članice, Luksemburg, Ured za publikacije. -FRA (2011.b), Temeljna prava migranata u nezakonitom statusu u Europskoj uniji, Luksemburg, Ured za publikacije. -FRA (2011.), Migranti u nezakonitom statusu: pristup zdravstvenoj skrbi u 10 država Europske unije, Luksemburg, Ured za publikacije. Lutz F., (2010.), Pregovori o Direktivi o vraćanju, Nijmegen, Wolf Legal Publishers. -Sekundarno zakonodavstvo pravnog sistema EU u odnosu na imigraciono pravo



Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za državno i međunarodno javno pravo Smjer: Pravo Evropske unije

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Upravno pravo EU IUR II 128s



Nositelj/i predmeta




Predavanja(P) Grupne diskusije

Istraživački rad

Istraživački rad sa studentima

1


15

Preduvjeti za upis



Cilj nastavnog predmeta Upravno pravo Evropske Unije sastoje se u usvajanju znanja i upoznavanju studenata sa primarnim i sekundarnim upravnim pravom Evropske unije, načelima upravnog prava Evropske unije, te pojedinim upravnim oblastima (kao što su: saobraćaj, prirodna okolika, kultura, energetika i sl). Također, cilj je usvojiti znanja o specifičnim svojstvima upravnog prava Evropske unije, odnosa sa nacionalnim pravom i savremenim tedencijama u razvoju upravnog prava EU.



Tematske cjeline Primarno i sekundarno upravno pravo EU načela upravnog prava EU vanjska politika EU Okolina, tržište električne energije, saobraćaj i kultura Savremene tedencije razvoja prava EU


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definirati, opisati, označiti, prepoznati mjesto upravnog prava EU u međunarodnom pravnom poretku; o izvorima upravnog prava EU; načela upravnog prava EU; osnove upravnog prava s obzirom na lica i s obzirom na stvari u pravu EU. Na razini razumijevanja: analizirati i usporediti pojmove, kategorije i institute upravnog prava EU. b) vještine: interpretiranje, procjenjivanje i predstavljanje osnova upravnog prava EU primjenom adekvatnih pravnih metoda ili postupaka.

c) kompetencije: osposobljenost za rad u organima uprave i upravljanje upravnim poslovima u organima uprave u institucijama BiH i FBiH.






1. Prvi parcijalni test 2.5 50% 2..Završna evaluacija znanja /Završni ispit

2,5 50 %

Ukupno 5 100 %

Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definirati pojmove, kategorije i institute evropskog upravnog prava, objasniti osnove upravnog organizacionog i formalnog prava EU. Završni ispit-usmeni ispit sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih teorija i instituta upravnog organizacionog i materijalnog prava, načela upravnog prava, usporedbe različitih oblika upravnopravnih odnosa u Evropskoj uniji Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definirati pojmove, kategorije i institute nauke o upravi. Završni ispit-usmeni ispit sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih pojmova nauke o upravi. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeranja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu povezana je sa sljedećom podjelom bodova: (1) prvi parcijalni ispit: ocjena/bodovi: 10=50, 9=40, 8=35, 7=30, 6=25; (2) završna evaluacija znanja/završni ispit/ocjena/bodovi: 10=50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30. Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostvario najmanje 25 boda odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog ispita te bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: a) 10 (A)-nosi 95-100 bodova; b) 9(B) -85-94 bodova; c) 8 (C)-75-84 bodova; d) (D) nosi 65-74 bodova; e) (E) nosi 55-64 bodova; f) 5 (F,FX) manje od 55 bodova. U index se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Enver Ajanović, Osnovi Upravnog prava EU, opći i posebni dio, izdavač Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2013. godina

Dopunska T.C. Hartley, Osnovi prava Evropske Zajednice‐Uvod u ustavno i upravno pravo Evropske zajednice, Sarajevo 1998. godina



Teorijsko-pravni smjer

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za državno i međunarodno javno pravo Teorijsko – pravni smjer

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Sistem ljudskih prava IUR II 141



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Teoriju prava i države




Istraživački rad


2


30

Preduvjeti za upis



Usvajanje i razumijevanje različitih sistema ljudskih prava, nastanak i razvoj teorije ljudskih prava; izučavanje različitih modela zaštite; usvajanje znanja o društvenim procesima koji utječu na formiranje svijesti o zaštiti ljudskih prava, različite modele ostvarivanja i zaštite individualnih i kolektivnih prava, te produbljeno znanje i razumijevanje teorije ljudskih prava i modele njihovog ostvarivanja.


Priznavanje ljudskih prava

- Individualna i kolektivna ljudska prava - Individualni i kolektivni identiteti i ljudska prava - Manjinska prava i politička participacija

Uživanje ljudskih prava - univerzalizam i kulturni partikularizam

- istraživanje diskriminacije/stereotipi, kultura, historija, - ograničavanje ljudskih prava - nevladine organizacije i zaštita ljudskih prava

Zaštita ljudskih prava

- UN mehanizmi za zaštitu ljudskih prava - Evropski sistem zaštite ljudskih prava - Regionalni sistemi zaštite ljudskih prava - Domaći mehanizmi za zaštitu ljudskih prava



Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: usvojiti znanje prirodi pojedinih ljudskih prava, vrijednostima koje se njima štite i njihovo stavljanje u širi društveni kontekst; Na razini razumijevanja: pokazati razumijevanje izabranih područja ljudskih prava, postupaka koji se vode pred organima za zaštitu ljudskih prava , te teorijskih koncepata koji se odnose na priznavanje, uživanje i zaštitu ljudskih prava . b) vještine: sposobnost analize studije slučaja i razvijanje argumenatcije; c) kompetencije: osposobljenost za kritičko promišljanje o sistemu zaštite ljudskih prava.







Ukupno 10 100%

Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: prepoznati različite sisteme zaštite ljudskih prava, ljudska prava u različitim društvenim i kulturnim kontekstima Završni ispit podrazumijeva provjeru usvojenog znanja koje se odnosi na shvatanja o odnosu individualnih i kolektivnih prava, koncepte međunarodnih, regionalnih i nacionalnih sistema zaštite ljudskih prava. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: Prvi parcijalni test a) - od 0 do 50 boda (uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno 25 bodova) b Završni ispit - od 0 do 50 bodova (uvjet za formiranje konačne ocjene je minimalno 30 bodova). Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Jasna Bakšić Muftić. 2002. Sistem ljudskih prava. Sarajevo: Magistrat.

Literatura

Dijk et al. 2001. Teorija i praksa Evropske konvencije o ljudskim pravima. Sarajevo: Muller Neđo Milićević. 2007. Ljudska prava. Sarajevo: Pravni fakultet u Sarajevu Miodrag A. Jovanović. 2004. Kolektivna prava u multikulturalnim zajednicama. Beograd: Službeni glasnik Dopunska Facilitating Freedom of Religion or Belief: A Deskbook, The Norwegian Centrefor Human Rights, Martinus Nijhoff Publishers , 2004 Ilija Pavlović „Većina i manjina” , Udruženje za političke nauke Jugoslavije i Ćigoja štampa, Beograd 1999 Miodrag A. Jovanović 2012. Collective Rights. A Legal Theory. Cambridge: Cambridge University Press Izvještaj o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini



Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za državno i međunarodno javno pravo Teorijsko pravni smjer

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Teorija države IUR II 142



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Teorija prava i države




Istraživački rad


2


30

Preduvjeti za upis



Usvajanje i razumijevanje različitih teorija države, nastanak i razvoj moderne države; izučavanje različitih modela države i kreiranja državnih politika; usvajanje znanja o društvenim procesima koji utječu na formiranje različitih teorija države i njihovih kritika, demokratskih sistema, te procesa konstitucionalizacije prava i pravnog uređenja države, te produbljeno znanje i razumijevanje teorije konsocijacijske demokratije i odnosa pluralno društvo - država nacija, funkcioniranja različitih demokratskih sistema, uključujući studije slučaja.

Pregled najznačajnijih pravaca i pristupa teorijsko-pravnog proučavanja fenomena države

Klasični koncept države


Razvoj i tipovi moderne države Funkcije moderne i postmoderne države Društvene promjene i moderna država Pluralno društvo – država nacija Vladavina prava/pravna država Država, globalizacija i regionalizacija



Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definisati, opisati, označiti, prepoznati različite teorije države i njihovog međusobnog odnosa i posljedice njihove primjene u društvenom kontekstu; analizirati i rješavati kompleskne teoretske probleme primjenom različitih pravnih teorija i teorija države; Na razini razumijevanja: pokazati razumijevanje različitih pristupa u pogledu teoretskog definiranja demokratskih sistema b) vještine: provesti istraživanje koristeći se različitim naučno istraživačkim sredstvima o fenomenu države c) kompetencije: osposobljenost za kritičko promišljanje o državi







Ukupno 10 100%

Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definirati teorijske koncepte i principe moderne države, fenomen države u savremenom svijetu, teorije i savremeni koncepti demokratskih sistema. Završni ispit podrazumijeva provjeru usvojenog znanja koje se odnosi na shvatanja o konstitualizaciji prava, koncepte pluralnog društva, konsocijacijske i centrifugalne demokratije te suvremena shvatanja koje se tiču odnosa teorije države sa drugim društvenim disciplinama i fenomenima. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: Prvi parcijalni test a) - od 0 do 50 boda (uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno 25 bodova) b Završni ispit - od 0 do 50 bodova (uvjet za formiranje konačne ocjene je minimalno 30 bodova). Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.

Literatura

Obavezna Passerin-d’Entrèves, 1967.: The Notion of the State, Clarendon Press, Oxford; Neumann, Franz L., 1992.: Demokratska i autoritarna država, Naprijed, Zagreb Schmitt, Carl, 2001.: Norma i odluka. Karl Šmit i njegovi kritičari, Filip Višnjić, Beograd Habermas, Jürgen, 1993: Tri normativna modela demokracije: o pojmu deliberativne politike, Encyclopaedia moderna, (14) 2. Fukuyama Francis, 2007. Građenje države, Beograd: Filip Višnjić Kelsen. H. 2010. Opšta teorija države i prava. Beograd: Službeni glasnik Srbije Dopunska Cassirer, Ernst, 1972.: Mit o državi, Nolit, Beograd J. Isense,2004: Država, ustav, demokracija, Politička kultura, Zagreb Arend Lijphart, 1999: Patterns of Democracy. Government Forms and Performance in Thirty-Six Countries, New Haven/London: Yale University Press Arend Lijphart, 1992, Demokracija u pluralnim društvima, Globus/Školska knjiga, Zagreb; Schmitt, Carl, 2007: Politički spisi, Politička kultura, Zagreb. Robert Dahl, 2000: O demokraciji, Politička kultura,Zagreb.



Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra državno i međunarodno javno pravo Teorijsko – pravni smjer

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Teorija prava IUR II 143







Istraživački rad


2


30

Preduvjeti za upis


Opis predmeta

Cilj predmeta je usvojiti proširenja znanja iz oblasti teorije i filozofije prava i značaj izučavanja filozofije prava

- studenti/ce će usvojiti i razumjeti osnovne i savremene pravce u teoriji i filozofiji prava i dominantnih političko – pravnih doktrina

Cilj predmeta

- dovođenje u vezu stečenog znanja iz pozitivno pravnih predmeta sa različitim izvanpravnim ne-državnim normativnim sistemima

- razvijanje sposobnosti kritičkog razmišljanja o pravu i drugim normativnim fenomenima;


Pregled najznačajnijih pravaca i pristupa teorijsko-pravnog proučavanja fenomena prava

Odnos prirodno pravo i pravni pozitivizam - savremeni pristupi

Ekskluzivni i inkluzivni pravni pozitivizam Kritike pravnog pozitivizma: pravni realizam i kritičke

pravne studije Naturalizacija pravne teorije Savremene filozofsko-pravne i teorijsko-pravne tedencije u

proučavanju prava U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: Usvojiti daljnja i produbljenja znanja o teoretskim pristupima proučavanja prava; različite pozitivno-pravne teorije (inkluzivni i ekskluzivni pravni pozitivizam); slabosti pravnog pozitivizma, te šira i produbljenja znanja o alternativnim pristupima proučavanja fenomena prava i odnosi sa pozitivno-pravnim pristupom b) vještine: razumijevanje odnosa prava i drugih normativnih fenomena; problem određenja domena prava, te odnosa prava i društvenog konteksta u domenu razumijevanja, određenja sadržaja i primjene c) kompetencije: kritički i sistemski posmatrati pravo i njegove pojavne oblike







Ukupno 10 100%

Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: najznačajnije teorijske prave u proučavanju fenomena prava; različite pozitivno-pravne pristupe proučavanja prava i njihove slabosti Završni ispit podrazumijeva provjeru usvojenog znanja koje se odnosi na kritiku pozitivno-pravnog pristupa, naturalizaciju pravne teorije te savremene tedencije u filozofsko-pravnom i teorijsko-pravnom proučavanju prava. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: Prvi parcijalni test a) - od 0 do 50 boda (uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno 25 bodova) b Završni ispit - od 0 do 50 bodova (uvjet za formiranje konačne ocjene je minimalno 30 bodova). Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i

septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Faso, G. 2007. Istorija filozofije prava. Podgorica: CID Kelsen. H. 2010. Opšta teorija države i prava. Beograd: Službeni glasnik Srbije Hart, H. 2013. Pojam prava. Beograd: Službeni glasnik Srbije Faralli, C. 2005. "The Legacy of American Legal Realism" u Scandinavian Studies in Law. Vol. 48: 75-81 Fuller, L.L. 1934. "American Legal Realism". in University of Pennsylvania Law Review. Volume 82, No.5: 429-462. Hart, H. L. A. 1983. Essays in jurisprudence and philosophy. Oxford: Oxford University Press Galligan, D.J. 2007. Law in Modern Society. Oxford: Oxford University Press Dopunska Marks i Kelsen: kritička analiza Kelsenove kritike naučne osnovanosti Marxovog shvatanja društva, države i prava. Sarajevo: Službeni list SRBiH: Republički zavod za javnu upravu: Svjetlost, 1979, str. 263. Spaić, B. i Banović, D. 2016. Savremeni problemi pravne i političke filozofije. Sarajevo/Zagreb: Šahinpašić Banakar, R. 2003. Merging Law and Sociology. Beyond the Dichotomies in Socio-Legal Research. Gilenicke/Berlin - Madison/Wisconsin: Galda + Wilch Verlag Croce, M. (2012). Self-sufficiency of Law. A Critical-institutional Theory of Social Order. Dordrecht/Heidelberg/New York/Londona: Springer Kramer, M. 2004. Where Law and Morality Meet. Oxford: Oxford University Press



Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za državno i međunarodno javno pravo Teorijsko - pravni smjer

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Država i suverenitet IUR II 145s







Istraživački rad

Individualni rad sa

studentima 1


15

Preduvjeti za upis



Cilj predmeta je usvojiti osnovna znanja o teorijama države i koncpetu suvereniteta, različite pristupe u proučavanju fenomena države i različitim teorijama suverenosti. Također, cilj je upoznati studente/ice sa osnovnim postavkama koncepta suverenosti u državama nacijama i složenim pluralnim društvima. Cilj predmeta je upoznavanje studenat/ica i sa savremenim shvatanjima koncepta suvereniteta u procesima globalizacije.


Koncept suverene vlasti države Teorije suverenosti Suverenitet i međunarodno pravo Fiktivni suverenitet Suverenost nacionalne države Granice suvereniteta Suverenost i globalizacija



Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: usvojiti znanja o teoretskim shvatanjima suverenosti države, dovođenje u vezu različitih teorija suvereniteta; usvajanje znanja o kompleksnosti suvereniteta i značaja za državu; usvajanje znanja o konceptu suvereniteta u državama nacijama i pluralnim društvima, utjecaju globalizacije na suverenitet b) vještine: interpretiranje i kritičko sagledavanje teorija državnog suvereniteta te prepoznavanje suvereniteta identiteta kao značajnog pravnog pitanja c) kompetencije: argumentiranje stavova o pitanjima suvereniteta i odnosa suvereniteta i države





Parcijalni ispit 2,5 50%

Završni ispit 2,5 50%

Ukupno 5 100%

Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: najznačajnije postavke suvereniteta, klasifikaciju teorija suverenosti, suvremene pristupe proučavanju fenomenu suvereniteta Završni ispit podrazumijeva provjeru usvojenog znanja koje se odnosi na teorije državnog suvereniteta, suvereniteta u državama nacijama i pluralnim društvima. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: Prvi parcijalni test a) - od 0 do 50 boda (uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno 25 bodova) b Završni ispit - od 0 do 50 bodova (uvjet za formiranje konačne ocjene je minimalno 30 bodova). Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Hinsley, F.H. 2001: Suverenost, Filip Višnjić, Beograd; Bojanić, P. I Milenković, I. (ur.), 2008: Suveren i suverenost – između pojma, fikcije i političke emocije, Službeni glasnik, Beograd; Savić, O. (ur.), 2003: Fiktivni suverenitet, Beogradski krug, Beograd Kelsen, H, 2003: Problem suverenosti i teorija međunarodnog prava, Službeni glasnik SCG, Beograd Dopunska Walker N. 2003: Sovereignity in Transition, Hart Publishing, Oxford/Portland



Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za državno i međunarodno javno pravo Teorijsko - pravni smjer

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Mehanizmi zaštite ljudskih prava Šifra: IUR II

144s Ciklus/godina/semsestar/ broj ECTS kredita






Istraživački rad

Individualni rad sa

studentima 1


15

Preduvjeti za upis



Cilj predmeta je usvojiti praktična i produbljenja znanja iz oblasti zaštite ljudskih prava; nacionalnih, regionalnih i nacionalnih mehanizama. Također, cilj je upoznati način primjene univerzalnih i regionalnih konvencija i drugih normativnih izvora za zaštitu ljudskih prava; formalne i materijelna uslove za obraćanje univerzalnim i regionalnim tijelima; ustavnosudsku zaštitu ljudskih prava, te odnos nacionalnih, regionalnih i univerzalnih mehanizama. Cilj je upoznati i sa sudskom praksom univerzalnih, regionalnih i nacionalnih tijela.


UN mehanizmi za zaštitu ljudskih prava Evropski sistem zaštite ljudskih prava Regionalni sistemi zaštite ljudskih prava Domaći mehanizmi za zaštitu ljudskih prava Ustavni sud i praksa Ustavnog suda Mehanizmi izvršne vlasti za zaštitu ljudskih prava Mehanizmi zakonodavne vlasti za zaštitu ljudskih prava

Nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: usvojiti znanja o univerzalnim, regionalnim i nacionalnim konvencijama za zaštitu ljudskih prava, formalnim i materijalnim uslovima za podnošenje predstavki; tijelima za primjenu konvencijskoh prava, te nacionalnom ustavnosudskom zaštitom b) vještine: analizu odnos nacionalnih i supranacionalnih izvora analiza slučajeva i pisanje predstavki za zaštitu ljudskih prava; c) kompetencije: osposobljenost za primjenu mehanizama za zaštitu ljudskih prava







Ukupno 5 100%

Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: najznačajnije nacionalne, regionalne i univerzalne konvencije za zaštitu ljudskih prava, mehanizme za zaštitu i primjenu normativnih okvira Završni ispit podrazumijeva provjeru usvojenog znanja koje se odnosi na analizu slučajeva iz prakse i pokazane vještine u pisanju individualnih predstavki U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: Prvi parcijalni test a) - od 0 do 50 boda (uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno 25 bodova) b Završni ispit - od 0 do 50 bodova (uvjet za formiranje konačne ocjene je minimalno 30 bodova). Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Boris Krivokapić „Zaštita manjina” , MinistarstvoSCG za ljudska prava i manjinska prava, Službeni list Srbije i Crne Gore , Beograd 2004 - Jasna Bakšić Muftić „Sistem ljudskih prava” , Magistrat 2002 - Neđo Milićević. 2007. Ljudska prava. Sarajevo: Pravni fakultet u Sarajevu - Odluke Ustavnog suda BiH - Odluke Evropskog suda za ljudska prava - Odluke i izvještaji UN tijela Dopunska Crnić J. i Filipović N. (ur.) “Ustavni sud u zaštiti ljudskih prava”, Zagreb 2000. Kuburić Z. i Moe C. (ur.), “ Religion and Pluralism in Education – Comparative appraches in the Western Balkans”, CEIR, Novi Sad. 2006. - Miodrag Mitić „Nacionalne manjine „Službeni list SRJ, Beograd 1998 -Gerard J.Wiarda „Protecting Human Rights, European Dimension - Dijk et al. „Teorija i praksa Evropske konvencije o ljudskim pravima,” Muller, Sarajevo, 2001.



Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra državno i međunarodno javno pravo Teorijsko – pravni smjer

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Pravo i identitet IUR II 146s







Istraživački rad


1


15

Preduvjeti za upis



Cilj predmeta je usvojiti osnovna znanja o identitetu, teorijama identiteta, različite pristupe u proučavanju problema identiteta, te mogućim odnosima pravo i identitet. Također, cilj je upoznati studente/ice sa osnovnim postavkama multikulturalih pravnih teorija, politike priznanja identiteta te načina njegovog pravnog priznanja i zaštite; problemima koji nastaju u odnosu individualno - kolektivno, te modusima njihovog mogućeg rješavanja. Cilj je studente/ice upoznati i sa supranacionalnim identiteta, a posebno evropskim, te njihovim pravnim i političkim značajem.


Liberalna i komunitaristička debata u konteksu priznavanja posebnih svojstva grupa i kolektiva

Multidisciplinarne pravne teorije: multikulturalističke pravne teorije

Različiti pristupi proučavanja identiteta; Identiteti kao interesi socijalnih grupa; Odnos individualni i kolektivni identiteti; Evropski identitet; Pravo i identitet – identitet kao specifično svojsto osoba i

grupa zaštičeno pravom; Pravo na identitet;



Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: usvojiti znanja o teoretskim debatama liberalizma i komunitarizma, te značaja interdisciplinarnog pristupa proučavanja; usvajanje znanja o kompleksnosti identiteta i njihovog značaja i utjecaja na pravo; uvođenje u razmatranje različitih teorija kolektivnih prava, te znanja o odnosu individualnih i kolektivnih prava b) vještine: razumijevanje odnosa identiteta i prava, mogućih pristupa njihovog odnosa, te prepoznavanje ljudskog individualno i kolektivnog identiteta kao značajnog pravnog pitanja c) kompetencije: kritički i sistemski posmatrati odnos identiteta i pravo







Ukupno 5 100%

Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: najznačajnije postavke liberalizma i komunitarizma, klasifikaciju identiteta, pristupe proučavanja i teorije o identitetima Završni ispit podrazumijeva provjeru usvojenog znanja koje se odnosi na multidisciplinarne pravne teorije, odnosa prava i identiteta, evropskog identiteta i prava na identitet U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: Prvi parcijalni test a) - od 0 do 50 boda (uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno 25 bodova) b Završni ispit - od 0 do 50 bodova (uvjet za formiranje konačne ocjene je minimalno 30 bodova). Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Kymlicka, W. (2009). Savremena politička filozofija. Beograd: Nova srpska politička misao. Spaić, B. i Banović, D. 2016. Savremeni problemi pravne i političke filozofije. Sarajevo/Zagreb: Šahinpašić Dijak, Slobodan: Problem identiteta: kulturno, etničko, nacionalno i individualno, Službeni glasnik, Beograd, 2006.

Banović, D. (2017). Princip jednakosti u komunitarističkom diskursu: Analiza pristupa Michaela Walzera u njegovom radu "Sfere pravednosti" (Spheres of Justice). u Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu LX: 37 - 58 Ždralović, A. (2016). Diskrepancije u suvremenoj teorijskoj raspravi o distributivnoj pravdi. Rad izložen na međunarodni simpoziju “Pravda u bh. društvu: Izazov temeljne ljudskosti” održan od 26.–27. rujna 2016. na Katoličko-bogoslovnom fakultetu (pridružena članica Univerziteta u Sarajevu). (u štampi) Dopunska Barry, B. (2006). Kultura i jednakost. Egalitarna kritika multikulturalizma. Zagreb: Jasenski i Turk Bell, Daniel: Komunitarizam i njegovi kritičari, KruZak, Zagreb, 2004; Vil Kimlika, Multikulturno građanstvo – Liberalna teorija manjisnkih prava, Centar za multikulturalnost, Novi Sad, 2002; Bikhu Parekh: Rethinkig Multiculturalism–Cultural Diversitiy and Political Theory, MACMILLAN PRESS LTD, Hampshire/London, 2000 Cerutti, Furio (ed.): Identitet i politika, Politička kultura, Zagreb, 2006. Mujkić, Asim: Mi, građani etnopolisa, Šahinpašić, Sarajevo, 2007. Haverić, Tarik: Ethnos i demokratija, Rabic, Sarajevo, 2006 Mesić, Milan: Multikulturalizam, Školska knjiga, Zagreb, 2006.



Upravno-pravni smjer

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za državno i međunarodno javno pravo- Upravno-pravni smjer

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Službeničko pravo IUR II 151



Nositelj/i predmeta





Istraživački rad


2


30

Preduvjeti za upis


Opis predmeta

Cilj predmeta

Predmet je namjenjen za razumijevanje koncepcije vezane za pitanje statusa državnih službenika kao subjekata posebnog sistema radnih odnosa tj. razumjevanje službeničkog sistema. Cilj predmeta je uočavanje svih posebnosti u pravnom položaju državnih službenika u općem i posebnim sistemima službeničkih odnosa te osposobljavanje studenata za istraživanje pojedinih specifičnih pitanja u vezi s radom ove kategorije osoba u državnim organima i službama. Korištenje komparativnih iskustava i istraživanja treba da omogućiti sagledavanje državne i javne službe kao servisa građana. Specifični cilj oslonjen je na senzibiliranje studenata da je državna služba bitan element demokratskog političkog razvoja i konkurentne tržišne ekonomije, a da su zaposleni najznačajniji potencijal i ključni faktor konkurentnosti svake organizacije pa i državne službe.


1. Službenički sistemi/jedna sedmica 2.Pravni položaj državnih službenika/jedna sedmica 3.Pojam i vrste državnih službenika/dvije sedmice 4.Radno-pravni status državnih službenika/dvije sedmice 5.Odgovornost državnih službenika/dvije sedmice 6.Plate, naknade i druga primanja državnih službenika/dvije sedmice 7.Etički kodeks ponašanja državnih službenika/jedna sedmica

U prvoj sedmici realizacije nastave, predmetni nastavnici su obavezani upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: objasniti i definirati kategorije državnih službenika, tendencije u uređenju njihovog pravnog položaja i važnost stausa državnih i javnih službenika za učinkovitost funikcija države. Na razini razumijevanja: analizirati i usporediti pravne statuse različitih kategorija državnih službenika, posebnosti njihovog statusa, sisteme uređivanja pravnog položaja državnih i izvore mjerodavnog prava; b) vještine: interpretiranje i procjenjivanje: normativnog uređenja državnih službenika u pravnom sistemu BiH, relevantnih činjenica, sudske i upravne prakse uz predlaganje rješenja u otvorenim pravnim pitanjima; c) kompetencije: osposobljenost za sudjelovanje u procjeni potrebe za pravnim uređenjem nekog pitanja u vezi s pravnim položajem državnih službenika i predstavljanju državnih službi u postupcima u vezi s uređenjem pravnog položaja državnih službenika.



Elemeti praćenja i ocjenjivanja rada studenata su:


Ukupno 10 100%


Prvi parcijalni ispit sastoji se iz : a) izrade pristupnog rada na zadanu temu (seminarskog rada), b) odbrane rada, i c) provjere znanja iz instituta međusobno uvezanih sa temom rada.Teme pristupnih radova utvrđuju se u prvoj sedmici nastave. Završni ispit - usmeni ispit sastoji se od provjere: razumijevanja: službeničkih sistema,statusa državnih službenika,vrste državnih službenika, radno-pravng statusa državnih službenika, odgovornost državnih službenika, plata, naknada i drugih primanja državnih službenika te etičkog kodeksa ponašanja državnih službenika. Posebno se vrednuje sposobnost kritičke analize metoda i rezultata provedenih istraživanja. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: (1) prvi parcijalni ispit:ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30 ; (2) završna evaluacija znanja /završni ispit : ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30. Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostravio najmanje 30 boda odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog ispita, odnosno predao pristupni rad najmanje dedam data prije zakazanog termina. Završni ispit se polaže u ispitnim rokovina utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine, Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. - Dedić.S., Purišević F.: Opće službeničko pravo, JP NIO Službeni list BiH,2016. -Željko Potočnjak; Radni odnosi državnih službenika; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2013) - Ivo Borković; Službeničko pravo; Informator (1999), str. 5-8; 18-21; 21-32 -Pičuljan, Zoran; Oblikovanje modernog službeničkog zakonodavstva, zbornik Hrvatska država i uprava: stanje i perspektive; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (2008), str. 325-335 -Odabrani zakonski tekstovi : Zakon o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine, Zakon o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine,Zakon o administrativnoj službi u upravi Republike Srpske ,Zakon o javnim službenicima i namještenicima Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine Preporučena literatura - Branko A. L. (2012), Radno pravo, Rasprava o dostojanstvu na radu i socijalnom dijalogu,Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Centar za izdavaštvo i informacije -Dedić S. (2001), Upravno pravo Bosne i Hercegovine, Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću, Magistrat Sarajevo -Dedić S. (2001), Upravno procesno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću, Magistrat Sarajevo - Dedić S., Gradaščević-Sijerčić J. (2005), Radno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu




Upravno-pravni smjer Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra

Upravno pravo-izabrane teme IUR II 152



Nositelj/i predmeta





Istraživački rad



30

Preduvjeti za upis



Predmet je namijenjen za sticanje produbljenih znanja i vještina u vanrednim pravnim sredstvima u upravnom postupku i upravnom sporu. Svrha i očekivani rezultati studentskih aktivnosti u procesu učenja povezani su sa produbljenim osposobljavanjem, procjenom, razumijevanjem i usvajanjem dodatnih znanja o zaštiti zakonitosti i subjektivnih prava u upravnom pravu. Specifičan cilj predmeta je osvijestiti kod studenta već stečena znanja o zaštiti zakonitosti upravnih akata. Konačno, cilj predmeta povezan je sa poznavanjem koncepta upravnopravne i sudske zaštite zakonitosti, kao i tendencijama u razvoju upravnog procesnog zakonodavstva u međunarodnom i nacionalnom okviru.


U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu. VANREDNA PRAVNA SREDSTVA U UPRAVNOM POSTUPKU I UPRAVNOM SPORU 1.Pojam i nastanak pravnih sredstava 2. Ustavna utemeljenost redovnih i vanrednih pravnih sredstava u upravnom postupku i u upravnim sporovima 3. Karakter upravnopravnog odnosa i postojanje množine vanrednih pravnih sredstava 4. Načelo pravosnažnosti i upravnopravni odnosi 5. Razvoj oblika vanrednih pravnih sredstava u upravnom postupku i u upravnim sporovima 6. Vanredna pravna sredstva u upravnom postupku 6.1. Obnova postupka 6.2. Mijenjanje i poništavanje rješenja u vezi sa upravnim sporom 6.3. Zahtjev za zaštitu zakonitosti 6.4. Poništavanje i ukidanje rješenja po pravu nadzora

6.5. Ukidanje i mijenjanje rješenja uz pristanak ili po zahtjevu stranke 6.6. Vanredno ukidanje (izvršnog rješenja) 6.7. Oglašavanje rješenja ništavnim 7. Vanredna pravna sredstva u uporednom pravu 8. Vanredna pravna sredstva u uporednom sporu 8.1. Ponavljanje postupka 8.2. Zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnažne sudske odluke 8.3. Specifičnosti u sporovima pune jurisdikcije 9. Vanredna pravna sredstva u uporednom pravu


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definirati, opisati, označiti, prepoznati; mjesto upravnog procesnog prava u upravnopravnom poretku; odnos upravnog spora i parničnog postupka; usporedba sa drugim vrstama sudske kontrole uprave; te upoznavanje sa shodnom primjenom parničnog postupka i odredbi o rješenju iz upravnog postupka u upravnom sporu. Na razini razumijevanja: analizirati i usporediti pojmove, kategorije i institute sudske kontrole uprave. b) vještine: interpretiranje, procjenjivanje i predstavljanje upravnog organizacionog prava uz upotrebu adekvatnih pravnih metoda ili postupaka. c) kompetencije: osposobljenost za rad u organima uprave i upravljanje upravnim poslovima u organima uprave







5 50 %

Ukupno 10 100 %

Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definirati pojmove, kategorije i institute upravnog prava, objasniti osnove upravnog organizacionog i formalnog prava. Završni ispit-usmeni ispit sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih teorija i instituta upravnog organizacionog i materijalnog prava, načela upravnog prava, usporedbe različitih oblika upravnopravnih odnosa. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeranja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu povezana je sa sljedećom podjelom bodova: (1) prvi parcijalni ispit: ocjena/bodovi: 10=50, 9=40, 8=35, 7=30, 6=25; (2) završna evaluacija znanja/završni ispit/ocjena/bodovi: 10=50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30. Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostvario najmanje 25 boda odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog ispita te bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati.

Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: a) 10 (A)-nosi 95-100 bodova; b) 9(B) -85-94 bodova; c) 8 (C)-75-84 bodova; d) (D) nosi 65-74 bodova; e) (E) nosi 55-64 bodova; f) 5 (F,FX) manje od 55 bodova. U index se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna I.Festić, Upravno pravo, Sarajevo, 2009. - I.Festić, Uprava, vlast, zakonitost, Sarajevo, 1982. - Komentari ZUP-a i ZUS-a (Bačić V. – Tomić Z., P.Krijan, - B.Majstorović, S.Popović, L.Dragojlović i dr., - P. Dimitrijević, Pravosnažnost upravnih akata, Beograd ,1973. - I.Krbek, Pravo jugoslovenske javne uprave, III knjiga, Zagreb, 1962. - Ivo Borković, Upravno pravo, Šesto, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, izdavač Informator, Zagreb 1997. godina -Zoran R. Tomić, Upravno pravo, sistem, Treće, novelirano i prošireno izdanje, izdavač Javno preduzeće, Službeni list SRJ, Beograd 1998. godine ---Stevan Lilić, Petar Kunić, Predrag Dimitrijević, Milan Marković,Upravno pravo, izdavač Savremena administracija, Beograd 1999. godine

Dopunska literatura bira se u dogovoru sa nastavnikom.




Upravno-pravni smjer Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra

Upravni spor IUR II 153



Nositelj/i predmeta





Istraživački smjer


2


30

Preduvjeti za upis



Predmet je namijenjen za sticanje produbljenih znanja i vještina o upravnom procesnom pravu. Svrha i očekivani rezultati studentskih aktivnosti u procesu učenja povezani su sa produbljenim osposobljavanjem, procjenom, razumijevanjem i usvajanjem dodatnih znanja o zaštiti zakonitosti i subjektivnih prava u upravnom pravu. Specifičan cilj predmeta je osvijestiti kod studenta već stečena znanja o zaštiti zakonitosti upravnih akata. Konačno, cilj predmeta povezan je sa poznavanjem koncepta upravnopravne i sudske zaštite zakonitosti, kao i tendencijama u razvoju upravnog procesnog zakonodavstva u međunarodnom i nacionalnom okviru.



Metodologija istraživanja prava upravnog spora Vrste sistema sudske kontrole nad upravom Upravni spor u materijalnom i formalnom smislu Vrste upravnih sporova Upravni spor u Republici Hrvatskoj prije i poslije 1991.

godine Upravni spor u Srbiji Organ koji rješava upravne sporove Predmet spora Stvari izuzete iz upravnog spora Razlozi zbog kojih se upravni akt može pobijati Stranke u upravnom sporu Pokretanje upravnog spora Sadržaj tužbe Usmena rasprava Sudske odluke Obaveznost sudskih presuda

Posebne vrsTe upravnih sporova Zaštita sloboda i prava zajamčenih ustavom


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definirati, opisati, označiti, prepoznati; mjesto upravnog spora u upravnom pravu u BiH i Evropi; Na razini razumijevanja: analizirati i usporediti pojmove, kategorije i institute sudske kontrole uprave u BiH i uporednog prava. b) vještine: interpretiranje, procjenjivanje i predstavljanje upravnog prava uz upotrebu adekvatnih pravnih metoda ili postupaka. c) kompetencije: osposobljenost za rad u organima uprave i upravljanje upravnim poslovima u organima uprave.







5 50 %

Ukupno 10 100 %

Parcijalni ispit je pismeni ili usmeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definirati pojmove, kategorije i institute upravnog spora. Završni ispit-usmeni ispit sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih teorija i instituta sudske kontrole ustavnosti upravnog akta i uprave radnje. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeranja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu povezana je sa sljedećom podjelom bodova: (1) prvi parcijalni ispit: ocjena/bodovi: 10=50, 9=40, 8=35, 7=30, 6=25; (2) završna evaluacija znanja/završni ispit/ocjena/bodovi: 10=50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30. Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostvario najmanje 25 boda odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog ispita te bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: a) 10 (A)-nosi 95-100 bodova; b) 9(B) -85-94 bodova; c) 8 (C)-75-84 bodova; d) (D) nosi 65-74 bodova; e) (E) nosi 55-64 bodova; f) 5 (F,FX) manje od 55 bodova. U index se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) najniža prolazna ocjena.

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena

Literatura

obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna -Mustafa Kamarić-Ibrahim Festić, Upravno pravo, četvrto izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Sarajevo, 2009. godine -Ivo Borković, Upravno pravo, Šesto, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, izdavač Informator, Zagreb 1997. godina -Zoran R. Tomić, Upravno pravo, sistem, Treće, novelirano i prošireno izdanje, izdavač Javno preduzeće, Službeni list SRJ, Beograd 1998. godine -Stevan Lilić, Petar Kunić, Predrag Dimitrijević, Milan Marković,Upravno pravo, izdavač Savremena administracija, Beograd 1999. godine Dopunska literatura bira se u dogovoru sa predmetnim nastavnikom.




Upravno - pravni smjer Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra

Lokalna samouprava IUR II 155s




Status predmeta Izborni



Istraživački smjer


1


15

Preduvjeti za upis


Opis predmeta Cilj predmet

Svrha je predmeta je upoznati studente sa pojmovima centralizacije, dekoncentracije i decentralizacije kao različitih tipova odnosa centralnih i lokalnih vlasti. U vezi s tim, posebno se želi ukazati na značaj lokalne samouprave kao tipa decentralizacije u savremenom demokratskom društvu, ali i kao bitnog elementa demokratizacije države i društva.


1. Pojam i značaj lokalne samouprave 2. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi 3. Jedinice lokalne samouprave 4. Poslovi lokalne samouprave 5. Organizacija lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na nivou činjenica definisati, opisati, označiti i prepoznati: pojam i kategorije decentralizacije, dekoncentracije i lokalne samouprave, ulogu Evropske povelje o lokalnoj samoupravi u harmonizaciji pravih sistema država potpisnica, načela lokalne samouprave, organizaciju lokalne samouprave u BiH ; Na nivou razumijevanja: razumijevanje lokalne samouprave kao mehanizma za samostalno i rješavanje životnih potreba stanovnika u užim teritorijalnim okvirima u formi organizovanog i od države autonomnog načina vršenja tih djelatnosti, razumijevanje problematike provođenja principa lokalne samouprave u složenom ustavnom sistemu Bosne i Hercegovine; b) vještine primijeniti svoje znanje i vještine, kao i sposobnost rješavanja problema kroz različite metode interpretacije odnosa Evropske povelje o lokalnoj samoupravi i nacionalnih zakonodavstava, mogućnost primjene stečenih znanja u razvijanju lokalne samouprave, a posebno putem mehanizama direktnog učešća pojedinca . c) kompetencije: ima sposobnost da integrira zanje i bavi se složenim problemima vezanim za organizaciju i djelovanje javnih vlasti u polsovima lokalne samouprave i izradu pravnih akata u oblasti lokalne samouprave.






1. Prvi parcijalni test 2,5 50% 2..Završna evaluacija znanja /Završni ispit

2,5 50%

Ukupno 5 100 1.Parcijalni test sastoji se iz :a) izrade pristupnog istraživačkog rada na zadanu temu (; b)



lokalne samouprave kao ustavom utvrđenih nadležnosti lokalnih vlasti da vrše poslove

od javnog interesa, načela lokalne samouprave i poznavanje Evropske povelje o lokalnoj

samoupravi kao pravnog okvira za nacionalna zakonodavstva.

2. Završni ispit je usmeni ili pismeni ispit koji se sastoji od provjere poznavanja osnovnih

organizacionih i funkcionalnih elemenata jedinica lokalne vlasti i njihovih nadležnosti,

uloge građana u poslovima lokalne samouprave i organizacije lokalne samouprave u BiH.


U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova:

Prvi parcijalni test

a) - od 0 do 50 boda (uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno osvojenih 25 bodova) b) Završni ispit - od 0 do 50 bodova (uvjet za formiranje konačne ocjene je minimalno osvajanje 30 bodova). Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova osvojenih tokom semestra. Student ostvaruje pravo izlaska na završni ispit ako je na prvom parcijalnom testu ostvario najmanje 25 bodova i bio prisutan na najmanje 50% održanih nastavnih sati. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa čl.64 ZVO. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene.Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna S. Dedić: Lokalna samouprava u BiH, Sarajevo, 2011. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi , 1985.godina Dopunska Šmidovnik, Janez: Lokalna samouprava, Sarajevo, 1998. A., Đurđe , Lokalna samouprava, Novi Sad, 2003 Modeli organizacije lokalne samouprave; Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Srbija, urednici:Zlokapa/Damkanović, Beograd 2007. Internet podaci: https://www.coe.int/en/web/congress/leaflets-and-booklets



Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za državno i međunarodno javno pravo- Upravno- pravni smjer

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Novi javni menadžment IUR II 157s



Nositelj/i predmeta

Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Teorija prava i države




Istraživački rad


1


15

Preduvjeti za upis



Predmet je namijenjen za sticanje znanja i vještina iz područja javne uprave u kontekstu suvremenih tendencija razvoja državnih funkcija. Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa najsuvremenijim metodama upravljanja, modelima ustrojstva državne i javne uprave u nacionalnom i uporednom kontekstu te načelima koja se razvijaju i ugrađuju u funkcioniranje moderne uprave.


1. Općenito o fenomenu globalizacije i njegovu utjecaju na suvremene državno-pravne sisteme; 2. „Novi javni menadžment“ i reforme javne uprave; 3. Teorijska izvorišta „Novog javnog menadžmenta“; 4. Osnovni aspekti „Novog javnog menadžmenta“: 5. Razlike između doktrine „Novog javnog menadžmenta“ i „Dobre uprave“; 6. „Novi javni menadžment“ i reforme javne uprave u BiH . U prvoj sedmici realizacije nastave, predmetni nastavnici su obavezni upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno svladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definirati, opisati, označiti, prepoznati: obilježja doktrine „novog javnog menadžmenta“ i „dobre uprave“, i razloge zbog kojih se provode upravne reforme u velikim upravnim sustavima. Na razini razumijevanja: analizirati i usporediti elemente novog javnog menadžmenta i funkcija države; b) vještine: interpretiranje, procjenjivanje i rješavanje određenih problemskih zadataka u primjeni sistema novog javnog menadžmenta; c) kompetencije: argumentiranje stavova o pitanjima iz „ novog javnog menadžmenta.




Prvi parcijalni ispit sastoji se iz : a) izrade pristupnog rada na zadanu temu (seminarskog rada), b) odbrane rada, i c) provjere znanja iz instituta međusobno uvezanih sa temom rada. Teme pristupnih radova utvrđuju se u okviru svakog modula u prvoj sedmici nastave. Završni ispit - usmeni ispit sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih teorija i instituta, te razlikovanju doktrine „Novog javnog menadžmenta“ i „Dobre uprave“ i teorijskim izvorištima „Novog javnog menadžmenta“ U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: (1) prvi parcijalni ispit:ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30 ; (2) završna evaluacija znanja /završni ispit : ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30. Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostvario najmanje 30 boda odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog


Ukupno 5 100%

parcijalnog ispita, odnosno predao pristupni rad najmanje sedam dana prije zakazanog termina. Završni ispit se polaže u ispitnim rokovima utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine, Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. -Lozina, Duško; Klarić, Mirko: Nova javna uprava, Sveučilište u Splitu, Split, 2003. -Koprić, I. i dr.: Upravna znanost. Javna uprava u suvremenom europskom kontekstu, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2014. - Perko Šeparović, Inga: Izazovi javnog menadžmenta dileme javne uprave“, Golden marketing Tehnička knjiga, Zagreb, 2006. - Dragičević, Mirjana: Model upravljanja i uspjeh tranzicije“, Politička misao, Vol XLI, br. 3. 2004.



Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za državno i međunarodno javno pravo- Upravno-pravni smjer

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Upravljanje ljudskim potencijalima u javnoj

upravi IUR 154s



Nositelj/i predmeta






1


15

Preduvjeti za upis



Predmet je namjenjen za sticanje znanja i vještina iz područja upravljanja ljudskim potencijalima u okviru javne uprave obzirom na kompleksnost upravnog prostora u BiH. Cilj predmeta je upoznavanje sa nekim od neophodnih funkcija savremenog upravljanja ljudskim potencijalima imajući u vidu funkcije koje su u pravilu dio savremenog upravljanja te da se radi o funkcijama koje su bitne ne samo za razvoj upravljanja ljudskim potencijalima

nego i za cjelokupni razvoj javne uprave. Za organizacije javne uprave, isto kao i za sve druge, važi da su ljudi njihov najznačajniji potencijal i ključni faktor konkurentnosti. Zbog toga je upravljanje ljudskim resursima jedna od ključnih funkcija u svakoj organizaciji javne uprave i u javnoj upravi kao cjelini, a dobro upravljanje i funkcionalna javna uprava ključni su za stvaranje uvjeta za neophodne strukturalne reforme u BiH.


1.Funkcija upravljanja ljudskim potencijalima u savremenim organizacijama i javnoj upravi 2.Planiranje ljudskih potencijala u javnoj upravi u BiH 3.Proces popunjavanja upražnjenih radnih mjesta u javnoj upravi 4.Stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika 5.Integritet i dobro upravljanje u BiH U prvoj sedmici realizacije nastave, predmetni nastavnici su obavezani upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Znanja, vještine i kompetencije su međusobno čvrsto uvezana sa ishodima učenja na obaveznom nastavnom predmetu Službeničko pravo. Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica- definirati, opisati, označiti, prepoznati funkcije upravljanja ljudskim potencijalima u savremenim organizacijama i u BiH. Na razini razumijevanja: analizirati i usporediti upravljanje radnim učinkom i ocjenjivanje istog; razvoj ljudskih potencijala (obuka, stručno usavršavanje, razvoj kompetencija, podizanje motivacije, upravljanje karijerama); provođenje radnopravnih postupaka i reguliranje radnopravnih odnosa b) vještine: interpretiranje, analiza i procjenjivanje oblikovanja

organizacijske strukture i radnih mjesta, izvođenje personalne

administracije, upravljanje evidencijama i informacijskim

sistemom. c) kompetencije: argumentiranje stavova o planiranje

ljudskih potencijala (naročito broja i strukture zaposlenih);

upravljanje radnim učinkom i ocjenjivanje istog.




Prvi parcijalni ispit sastoji se iz : a) izrade pristupnog rada na zadanu temu (seminarskog rada), b) odbrane rada, i c) provjere znanja iz instituta međusobno uvezanih sa temom rada.Teme pristupnih radova utvrđuju se u prvoj sedmici nastave. Završni ispit - usmeni ispit sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih pitanja vezanih za ulogu i organiziranje funkcije upravljanja ljudskim potencijalima u savremenoj javnoj upravi. Posebno se vrednuje sposobnost kritičke analize rezultata provedenih istraživanja u pristupnom radu. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za


Ukupno 5 100%

slijedeću distribuciju bodova: (1) prvi parcijalni ispit : ocjena/bodovi: 10 = 80; 9=75; 8=70; 7=65; 6=60 te (2) završni ispit : ocjena/bodovi: 10 =20; 9=16; 8=14; 7=12, 6=10. Završni ispit se polaže u ispitnim rokovina utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine, Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. -Virant Gregor, Uloga i organiziranje funkcije upravljanja ljudskim potencijalima u savremenoj javnoj upravi, 2015. godina, Sarajevo, -Virant Gregor ,et al.: Upravljanje ljudskim potencijalima u državnoj službi u Bosni i Hercegovini,- Sarajevo,T & T concept, 2015. -internet resursi : web stranice Agencije za državnu službu BiH; FBiH odnosno Agencije za državnu upravu RS/ www.ads.gov.ba; www.adsfib.gov.ba,www.adz.vladars.net



Smjer Građansko pravo

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra građanskog prava

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra EU pravo intelektualnog vlasništva IUR II 239s



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast: Pravo intelektualnog vlasništva





1


15

Preduvjeti za upis


Opis predmeta

Cilj predmeta EU pravo intelektualnog vlasništva je da se studentima drugog ciklusa da produbljeni uvid u sistem zaštite intelektualnog vlasništva u Evropskoj uniji kroz upoznavanje s evolucijom pravnog okvira ove oblasti uzrokovane prepoznavanjem njene ekonomske relevantnosti za funkcionisanje Jedinstvenog tržišta. Studenti također treba da

Cilj predmeta

shvate uticaj, koji EU legislativa u ovom domenu ima i na pravni okvir zaštite intelektualnog vlasništva u Bosni i Hercegovini. Studenti trebaju steći osnovna znanja o EU sistemu zaštite za pojedinačna prava intelektualnog vlasništva i to za žigove, industrijski dizajn, patente, oznake geografskog porijekla i autorsko i srodna prava.


- Primarrno i sekundarno pravo intelektualnog vlasništva u Evropskoj uniji (osnivački ugovori, Povelja o osnovnim pravima EU, direktive, uredbe, pojačana saradnja i praksa Suda EU). - Pregled trenutnog legislativnog okvira EU u domenu prava intelektualnog vlasništva (autorsko pravo, žig, dizajn, patenti, oznake geografskog porijekla, zaštita biljnih sorti i sprovođenje prava intelektualnog vlasništva). - Zaštita žiga u EU (od Direktive o žigu do Žiga EU - sudska praksa Suda EU i EUIPO između ostalog na temu: grafički prikaz, žigovi -lična imena, mala fides registracija i zabuna u prometu/vjerovatnostasocijacije). - Zaštita industrijskog dizajna u EU (od Direktive o dizajnu do Komunitarnog dizajna i sudska praksa Suda EU i EUIPO između ostalog na temu: individualni karakter i neregistrovani dizajn). - Zaštita oznaka geografskog porijekla u EU (pojmovna pitanja: oznake izvornosti, imena porijekla i geografske oznake; tri faze EU zaštite oznaka geografskog porijkla za prehrambene i poljoprivredne proizvode i sudska praksa Suda EU (i. a. generički nazivi, evokacija i sadržaj specifikacije). - Unitarni patent (instrument pojačane saradnje i status quo). - Zaštita autorskog prava u EU (posredni regulativni pristup/harmonizacija: od Direktive o kompjuterskim programima do Direktive o određenim dopuštenim upotrebama djela i drugih predmeta zaštite u korist slijepih i slabovidnih lica; novi pristup uređenja kroz uredbe; uloga Suda EU). U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će raspolagati: a) znanjem: (činjeničnim i teorijskim): generalno o izvorima prava intelektualnog vlasništva u EU i o razvoju sekundarrnog prava EU u vidu direktiva i uredbi, kojim su se ustanovila pojedinačna supranacionalna prava intelektualnog vlasništva. Također, student će biti upoznat sa pravnom okviru uređenja pojedinačnih prava intelektualnog vlasništva u EU i to: prava žiga, prava industrijskog dizajna, prava zaštite oznaka geografskog porijekla, patentnog prava i autorskog i srodnih prava. Konačno, student će steći znanja o razvoju sudske prakse u ovom domenu i ulozi Suda EU i Ureda za intelektualno vlasništvo EU u razvoju i kreiranju ove oblasti na unijskom nivou.

b) vještinama: da je upoznat sa pojedinačnim procedurama sticanja supranacionalnih prava intelektualnog vlasništva u EU (žigovi, dizajn, oznake geografskog porijekla i patenti) i problemima u praksi, koji se javljaju kod realizacije predmetnih prava, ali i ostvarivanja i zaštite autorskog i srodnih prava u EU. Student će također kroz informisanost o praksi Suda EU i EUIPO biti sposoban da i samostalno iznađe eventualna rješenja pravnih pitanja, koja bi se mogla pojaviti u praksi Bosne i Hercegovine zbog primjene pravnih propisa, kroz koje je implementirana pravna stečevina EU u našoj državi. c) kompetencijama: Student je osposobljen da razumije ekonomsku relevantnost prava intelektualnog vlasništva za funkcionisanje Jedinstvenog tržišta u EU i sveobuhvatno sagleda pravni okvir zaštite prava intelektualnog vlasništva u EU, ali i Bosni i Hercegovini, čije zakonodavstvo u ovoj oblasti reflektuje unijsko uređenje iste. Student je u stanju da stečena znanja i vještine upotrijebi kao osnov za sticanje produbljenih znanja o pravu intelektualnog vlasništva u EU u okviru studija na trećem ciklusu u zemlji i inostranstvu.

Način izvođenja nastave Predavanja, grupne diskusije, istraživački rad, individualni rad sa studentima na konsultacijama i mentorski rad.




opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni

Prva provjera znanja /parcijalni ispit

1,75 35% (35 bodova)

Kontinuirano učešće u nastavi

0,5 10% (10 bodova)

Referat 0,5

10% (10 bodova)

Završna provjera znanja/završni ispit

2,25 45% (45 bodova)

Ukupno 5 100%

Prva provjera znanja/parcijalni ispit je pismeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da vlada do tada usvojenim znanjima i vještinama iz prava intelektualnog vlasništva u EU. Kontinuirano učešće u nastavi je vid vrednovanja studentskog aktivnog i konstruktivnog učešća u interaktivnoj nastavi, koji reflektuje razumijevanje i usvajanje znanja i vještina koje se prenose. Referat je kraća usmena analiza nekog aktuelnog slučaja iz prakse prava prava intelektualnog vlasništva u EU, koji student treba da razmotri uz konsultaciju relevantne literature i pravnih izvora, te dođe do vlastitih zaključaka i observacija u pogledu istog. Završna provjera znanja/završni ispit je pismeni ispit, koji se izvodi u junsko –julskom i popravnom septembarskom ispitnom terminu i koji podrazumijeva provjeru cjelokupno usvojenog

znanja i vještina. Završni ispit se izvodi kao parcijalni ispit (druga provjera znanja) ili kao integralni ispit (objedinjena materija prve i druge provjere znanja). Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema sljedećoj skali:

1. Provjera znanja Maksimalno 35 bodova 2. Završni ispit

(druga provjera znanja) Maksimalno 45 bodova

3. Referat Maksimalno 10 bodova 4. Kontinuirano učešće u

nastavi Maksimalno 10 bodova

5. Završni ispit kao integralni ispit

Maksimalno 70 bodova

Ocjena Bodovi 10 (A) 95 – 100 (izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa

neznatnim greškama) 9 (B) 85 – 94 (iznad prosjeka sa ponekom greškom) 8 (C) 75 – 84 (prosječan sa primjetnim greškama) 7 (D) 65 – 74 (općenito dobar ali sa značajnim

nedostacima) 6 (E) 55 – 64 (zadovoljava minimalne uslove)

5 (F,FX) Manje od 55 (ne zadovoljava minimalne uslove)

Literatura

Obavezna literatura: - Krneta, Slavica, Evropsko pravo intelektualnog vlasništva - Mešević, Iza Razija: * BiH i evropsko pravo žiga, Zbirka priloga sa Međunarodnog savjetovanja o novostima u oblasti građanskog i trgovačkog prava i prakse, Neum, 2008 * Proširenje EU i njegov uticaj na sistem komunitarnog žiga”, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, br. 49/2006 - Spasojević, Sonja, Obim zaštite oznaka geografskog porekla i garantovano tradicionalnih specijaliteta u smislu Uredbe 1151/2012, http://www.jura.kg.ac.rs/index.php/sr/11l2.htm - Dinwoody, Greame B., The Europeanisation of Trade Mark Law, http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=2260908 - Wong, Rebecca, EU Trade Mark Regulation 2014, http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=2446675 - Freyer, William T. III, European Union (EU) Revolutionizes General Industrial Design Protection, http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1640061 Dopunska literatura: M. Walter i S. von Lewinski, urednici, European Copyright Law-A Commentary, 2010.

A. Kur i M. Senftleben, European Trade Mark Law, , 2017.



Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija i predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa odnosno studentske evaluacije koja se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije sa studentima koji su završili II ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra građanskog prava

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Građansko i građansko procesno pravo – izabrane teme: Pravni režim nekretnina, ustanove parničnog postupka

IUR II 240



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast: Građansko pravo i Građansko procesno pravo





2


30

Preduvjeti za upis



Cilj predmeta je da studentima drugog cilkusa daju produbljeni uvid u pravni režim nekretnina u BiH općenito te u posebne imovinske režime u mjeri u kojoj to nije bilo moguće u studiju prvog ciklusa. Istovremeno studentima se nudi procesna dimenzija navedenih instituta, sa ciljem da se pokaže kako vlasnička prava ostvariti u parničnom postupku. Studenti treba da shvate promjene u pravnom režimu nekretnina koje su se desile u procesu transformacije, a naročito uspostavu pravnog jedinstva nekretnine. Studenti trebaju steći osnovna znanja o pravnim režimima pojedinih značajnih dobara od općeg interesa (poljoprivredna zemljišta, šume, građevinska zemljišta, prirodna i rudna blaga, vode, ceste itd.). Studenti trebaju steći dalje

produbljena znanja o institutima parničnog postupka u mjeri u kojoj to nije bilo moguće u okviru prvog ciklusa studija.


Predmet se izvodi modularno i to kao dva modula pri čemu je jedan materijalno-pravni a drugi procesno-pravni modul. Modul 1)

- Pojam nekretnine u pravu BiH.

- Transformacija prava na nekretninama a posebno na gradskom građevinskom zemljištu.

- Pravni režim općih i javnih dobara. - Posebni pravni režimi dobara od općeg interesa (vode,

ceste, prirodno i rudno blago, poljoprivredno zemljište, šume itd.).

Modul 2)

- Aktivnosti procesnih subjekata u parnici; (procesne radnje, tužbe/pojam, vrste sa posebnim naglaskom na posjedovne i vlasničke tužbe, te izlučna tužba.

- Kumulacija tužbenih zahtjeva, preinačenje, povlačenje, sadržaj i osnov, te petitum.

- Tok parničnog postupka. U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: (činjenično i teorijsko)

- Student prepoznaje značaj transformacije vlasničkih odnosa u procesu tranzicije.

- Student posjeduje produbljeno znanje iz oblasti općeg pravnog režima nekretnina.

- Student ima produbljena znanja o posebnim pravnim režimima nekretnina.

- Student ima produbljena znanja o zaštiti vlasničkih prava u procesnom postupku.

b) vještine: - Student može primijeniti stečena znanja na konkretne

pravne odnose iz oblasti pravnog režima nekretnina i rješavati materijalno-pravne i procesne probleme koje iz njega proizilaze.

- Student je u stanju prikupiti i organizirati i sagledati informacije u vezi sa konkretnim pravnim odnosom i problemom, jasno ih struktuirati, vrednovati i prezentirati u verbalnoj i pisanoj formi.

- Student je u stanju odlučiti koji je pristup adekvatan pri rješavanju datog problema.

- Student je u stanju da formulira argumente kako bi potkrijepio predloženi način rješavanja problema.

c) kompetencije:

- Student je osposobljen da primjenjuje relevantne pravne propise.

- Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju studentu da nastavi studij na trećem ciklusu u zemlji i inostranstvu gdje će ova temeljna znanja moći produbiti (stečene vještine učenja nužne za dalji studij).

- Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju snalaženja sa problemima vezanim za pravni režim nekretnina i parnični postupka općenito u profesionalnoj praksi i osnova su za praktično usavršavanje kao i polaganje daljih stručnih ispita (stečene vještine primjerene za zapošljavanje i cjeloživotno učenje).



Elementi praćenja i provjere znanja

ECTS Procentualni udio u ocjeni

1) Prva provjera znanja (Modul 1)

3 30% (30 bodova)

2) Druga provjera znanja (Modul 2)

3 30% (30 bodova)

3) Aktivnost u nastavi 2 20% (20 bodova) 4) Završni ispit 2 20% (20 bodova) Ukupno: 10 100%

Prva provjera znanja je seminarski rad u kojem student obrađuje izabrani problem iz oblasti pravnog režima nekretnina. Seminarski rad se prezentira i diskutira na času. Druga provjera znanja je test iz gradiva Modula 2). Aktivnost u nastavi: Redovni studenti su obavezni pohađati predviđene oblike izvođenja nastave. Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Teži se ka interaktivnom izvođenju nastave tako što se studentima u okviru predavanja daje prostor za diskusiju, postavljaju konkretni pravni slučajevi koje studenti pripremaju i rješavaju zajedno sa predmetnim nastavnikom na časovima predavanja. Aktivnost studenata na predavanjima se evidentira. Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom januarsko-februarskom roku kao i septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema slijedećoj skali:


neznatnim greškama) 9 (B) 85 – 94 (iznad prosjeka sa ponekom greškom) 8 (C) 75 – 84 (prosječan sa primjetnim greškama) 7 (D) 65 – 74 (općenito dobar ali sa značajnim nedostacima) 6 (E) 55 – 64 (zadovoljava minimalne uslove)



Literatura

Obavezna literatura: - Babić, Medić, Hašić, Povlakić, Velić, Komentar Zakona o stvarnim pravima Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2014 – komentari članova 6 – 8, 338 – 369 - Meliha Povlakić, Transformacija stvarnog prava u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2009 – dijelovi koji se odnose na transformaciju građevinskog zemljišta i transformaciju društvenog vlasništva. - Gavella i ostali, Stvarno pravo, Svezak 3 (Zagreb 2013) – dijelovi koji se odnose na pravni režim voda, cesta, poljoprivrednog i šumskog zemljišta, prirodnih bogatstava i rudnog blaga, željeznice. - Čalija-Omanović, Gradjansko procesno pravo (verificirani univerzitetski udzbenik). - Mulabdić, Građansko procesno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli, 2010 - Zakon o stvarnim pravima (Službene novine FBiH 66/13, 100/13) - Zakon o građevinskom zemljištu FBiH (Službene novine FBiH 25/03) - Zakon o poljoprivrednom zemljištu FBiH (Službene novine FBiH 52/09) - Zakon o cestama FBiH (Službene novine FBiH 12/10) - Zakon o željeznicama FBiH (Službeni glasnik BiH 25/2005, Službene novine FBiH 41/01, 25/12) - Zakon o rudarstvu FBiH (Službene novine FBiH 26/10) - Zakon o vodama FBiH (Službene novine FBiH 76/06) - Zakon o šumama FBiH – osporeni zakon, nacrt zakona i odluke Ustavnog suda FBiH Dopunska literatura: Gavella i ostali, Stvarno pravo, Svezak 1, 2 (Zagreb 2008) Gavella i ostali, Stvarno pravo, Svezak 3 (Zagreb 2011) Omanović: Draft novog Zakona o parnicnom postupku FBiH s komentarom, Sarajevo 2003. Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.

Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija i predavanja.


Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa odnosno studentske evaluacije koja se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije sa studentima koji su završili II ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra građanskog prava Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra

Međunarodno poslovno pravo IUR II 237


Cikus Godina Semestar Broj ECTS kredita II I II 10

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Trgovačko pravo i pravo privrednih društava

Status predmeta Obavezni




2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis na drugi semestar studija


Cilj predmeta Međunarodno poslovno pravo je da studentima drugog ciklusa daju produbljeni uvid u institute međunarodnog poslovnog prava u mjeri u kojoj to nije bilo moguće u studiju prvog ciklusa. Studenti treba da shvate specifičnosti ugovora o međunarodnoj prodaji robe i rješavanju sporova iz međunarodnih poslovnih operacija.


Izvori međunarodnog poslovnog prava Subjekti međunarodnog poslovnog prava Ugovor o međunarodnoj prodaji robe Rješavanje sporova iz međunarodnih poslovnih operacija



Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

a) znanje: (činjenično i teorijsko) - pokazivati znanje iz oblasti međunarodnog poslovnog prava koje se nadovezuje na ranije stečena znanja iz oblasti obligacionog i poslovnog prava. - shvatiti i prepoznati specifičnosti režimu vanjskotrgovinske razmjene

b) vještine: - primijeniti specifično znanje i kritičko razumijevanje postulata

međunarodnog poslovnog prava

- student je u stanju prikupiti, organizirati i sagledati informacije u vezi sa konkretnim pravnim odnosom i problemom, jasno ih struktuirati, vrednovati i prezentirati u verbalnoj i pismenoj formi.

c) kompetencije: - primijeniti i tumačiti relevantne pravne norme u oblasti

međunarodnog poslovnog prava - stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju studentu da nastavi

studij na trećem ciklusu u zemlji i inostranstvu gdje će ova temeljna znanja moći produbiti






1) Prva provjera znanja 4 40% (40 bodova) 2) Aktivnost u nastavi 1 10% (10 bodova) 3 Završni ispit 5 50% (50 bodova) Ukupno: 10 100%

Prva provjera znanja je pisani test u kojem se vrednuje znanje studenta vezano za osnovne pojmove evropskog poslovnog prava. Aktivnost u nastavi: Redovni studenti su obavezni pohađati sve predviđene nastavne oblike rada (predavanja, vježbe, konsultacije). Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Teži se ka interaktivnom izvođenju nastave i evidentira se aktivnost studenata na predavanjima i vježbama. Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom junsko-julskom roku i septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema sljedećoj skali:

Ocjena Bodovi 10 (A) 95 – 100 (izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama) 9 (B) 85 – 94 (iznad prosjeka sa ponekom greškom) 8 (C) 75 – 84 (prosječan sa primjetnim greškama) 7 (D) 65 – 74 (općenito dobar ali sa značajnim nedostacima) 6 (E) 55 – 64 (zadovoljava minimalne uslove)


Literatura

Obavezna: - Trifković, M, et al., Međunarodno poslovno pravo, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2009. - Knežević, G./Pavić, V., Arbitraža i ADR, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, 2009. Dopunska: - Vukadinović, R., Međunarodno poslovno pravo, Udruženje za evropsko pravo, Kragujevac, 2012. - Lasić, M. Arbitražno pravo, Sveučilište u Mostaru, Pravni fakultet, 2013.



Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za Građansko pravo Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra

Moderni obligacioni i potrošački ugovori IUR II 241



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Građansko pravo i Građansko procesno pravo te za Građansko i građansko procesno pravo (Obligaciono pravo – opći dio, Obligaciono pravo – posebni dio, Obligaciono pravo I, Obligaciono pravo II i pripadajući izborni predmeti)





2


30

Preduvjeti za upis



Ciljevi predmeta jesu prije svega davanje studentima produbljenog uvida u novu vrstu obligacionih ugovora u pravu BiH u mjeri u kojoj to nije bilo moguće u toku studija prvog ciklusa. Studenti treba da shvate produbljene institute ugovornog prava, te treba da prodube znanje iz oblasti prava zaštite potrošača, stečenih na I ciklusu studija iz izbornog predmeta Pravo zaštite potrošača. Studenti ovdje stiču produbljena znanja osobito iz komunitarnog prava zaštite potrošača, te komunitarnog prava u oblasti potrošačkog kreditiranja, uz istovremenu analizu stanja zakonodavstva i prakse u Bosni i Hercegovini.


Opća teorija ugovornog prava u BiH, ugovor o prodaji u domaćem pravu.

1) Ugovor o prodaji u međunarodnom pravu.

2) Posebni novi ugovori OP.

3) Pojam, istorijski razvoj i izvori prava zaštite potrošača u komunitarnom pravu; istorijski razvoj zaštite potrošača u bivšoj Jugoslaviji i u Bosni i Hercegovini, te izvori prava zaštite potrošača u Bosni i Hercegovini. Metode i instrumenti harmonizacije u oblasti komunitarnog prava zaštite potrošača.

4) Posebni potrošački ugovori, s naglaskom na ugovoru o potrošačkom kreditu. U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će raspolagati:

a) znanjem: (činjeničnim i teorijskim)

- Student prepoznaje značaj ugovornog prava u procesu ostvarivanja svojih prava.

- Student posjeduje produbljeno znanje iz oblasti ugovornog prava. - Student ima proširena znanja u vezi sa potrošačkim ugovorima u

evropskim i domaćim okvirima. - Student je u stanju razumjeti sva pravna pitanja koja proizlaze iz

potrošačkih ugovora, od njihovog nastanka, preko izvršavanja sadržaja pa do prestanka.

b) vještinama: - Student može primijeniti stečena znanja na konkretne pravne odnose

iz oblasti ugovornog i ugovornog potrošačkog prava, te rješavati probleme koji iz njih proizilaze.

- Student je u stanju analizirati konkretan ugovorni odnos i iz njega proizlazeće probleme, te odabrati odgovarajući pristup u njihovom rješavanju.

c) kompetencijama: - Student je osposobljen da primjenjuje relevantne pravne propise. - Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju studentu da nastavi

studij na trećem ciklusu u zemlji i inostranstvu gdje će ova temeljna znanja moći produbiti (stečene vještine učenja nužne za dalji studij).





1) Prva provjera znanja 3 30% (30 bodova) 2) Aktivnost u nastavi 4 40% (40 bodova) 3) Završni ispit 3 30% (30 bodova) Ukupno: 10 100%

Prva provjera znanja je seminarski rad u kojem student obrađuje izabrani problem iz ugovornog obligacionog prava odnosno iz oblasti potrošačkog ugovornog prava. Seminarski rad se prezentira i diskutira na času. Aktivnost u nastavi: Redovni studenti su obavezni pohađati predviđene oblike izvođenja nastave. Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Teži se ka interaktivnom izvođenju nastave

tako što se studentima u okviru predavanja daje prostor za diskusiju, postavljaju konkretni pravni slučajevi koje studenti pripremaju i rješavaju zajedno sa predmetnim nastavnikom na časovima predavanja. Aktivnost studenata na predavanjima se evidentira. Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom roku kao i septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema slijedećoj skali:



5 (F,FX) Manje od 55 (ne zadovoljava minimalne uslove) Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij.

Literatura

Obavezna literatura: - A. Bikić, Obligaciono pravo, posebni dio, Sarajevo, 2011. - A. Bikić, Obligaciono pravo, Opći dio, Sarajevo, 2013 - A. Bikić, E. Bikić, A. Šabić, Praktikum za obligaciono pravo, Sarajevo, 2011 - N. Gavella et a.l, Europsko privatno pravo, Zagreb, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2002. Dopunska literatura: - B. Morait, Obligaciono pravo, Banja Luka, 2011. - A. Šabić, (2011). Sprječavanje buduće primjene nepoštenih ugovornih klauzula – apstraktni kontrolni postupak. Godišnjak PF u Sarajevu, LIV - A. Šabić, (2010). Zaštita od nepoštenih ugovornih klauzula: analiza konformiteta i usklađivanje domaćih s komunitarnim rješenjima. Godišnjak PF u Sarajevu, LIII. - A. Šabić Učanbarlić, (2017). Garancija za ispravno funkcioniranje stvari u ugovoru o potrošačkoj prodaji. Revija za pravo i ekonomiju, godina 18, broj 1, Mostar - A. Šabić Učanbarlić, (2017). Zaštita korisnika kredita kroz pravo na odustanak od ugovora i pravo na prijevremeno vraćanje kredita. Godišnjak PF u Sarajevu. LX Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.




Planiranje imovinske sukcesije – nasljednopravni i drugi instrumenti

IUR II 242s



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Građansko pravo i Građansko procesno pravo





1


15

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis u II ciklus studija


Cilj predmeta je da se studenti upoznaju sa mogućnostima blagovremenog planiranja imovinske sukcesije koristeći se instrumentima koje pruža nasljedno pravo poput testamenta uz korištenje supstitucija, izvršioca testamenta, zatim nasljednopravnih ugovora i sl., ali i instrumenata izvan nasljednog prava poput privatnih fondacija ili pak trusta. Studenti dobijaju uvid u mogućnosti koje u ovom kontekstu nudi bosanskohercegovačko pravo, ali i u mogućnosti koje su zastupljene u uporednom pravu. Studenti stiču produbljena znanja iz nasljednog prava i savladavaju vještine rješavanja sofisticiranih pitanja imovinske sukcesije u slučaju kompleksnog sastava zaostavštine ili drugih specifičnih prilika na strani ostavioca, nasljednika i sl. Studenti se susreću sa funkcionalnim pristupom nasljednopravnim institutima i upoznaju se sa alternativnim mehanizmima izvan nasljednog prava, kojima je moguće postići slične ciljeve.


Imovinska sukcesija, planiranje imovinske sukcesije (estate planning) – pojmovno određenje i razgraničenje

1. Autonomija ostaviočeve volje i njena ograničenja

2. Raspolaganje testamentom i mogući sadržaj testamenta: uvjeti, legati, supstitucije, prethodno i naknadno nasljeđivanje, izvršenje testamenta

3. Nasljednopravni ugovori sa težištem na ugovoru o nasljeđivanju 4. Transfer imovine mimo mehanizama nasljednog prava: rješenja

uporednog prava - privatna fondacija, trust U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.



a) znanje: (činjenično i teorijsko)

- Student posjeduje produbljeno znanje iz oblasti planiranja imovinske sukcesije i upoznat je sa različitim instrumentima kako nasljednog prava, tako i drugih oblasti prava koje služe u ove svrhe.

- Student razumije interakciju nasljednog prava sa drugim granama prava i posmatra nasljedno pravo sa aspekta funkcije koju ono u datom pravnom poretku ima.

- Student može riješiti kompleksna pravna pitanja koja se postavljaju u vezi sa potrebom planiranja imovinske sukcesije.

b) vještine: - Student može primijeniti stečena znanja na konkretne pravne

odnose i to sagledavajući problematiku iz šire perspektive, interdisciplinarno i uporednopravo ne ograničavajući se samo na institute nasljednog prava u BiH.

- Student je u stanju prikupiti i organizirati i sagledati informacije u vezi sa konkretnim pravnim odnosom i jasno ih struktuirati, vrednovati i prezentirati u verbalnoj i pisanoj formi.



c) kompetencije: - Student je osposobljen da primjenjuje relevantne pravne propise. - Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju studentu da

nastavi studij na trećem ciklusu u zemlji i inostranstvu gdje će ova temeljna znanja moći produbiti (stečene vještine učenja nužne za dalji studij).

- Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju snalaženja sa problemima nasljednog prava i imovinskopravnom sukcesijom općenito u profesionalnoj praksi i osnova su za praktično usavršavanje kao i polaganje daljih stručnih ispita (stečene vještine primjerene za zapošljavanje i cjeloživotno učenje).





1) Prva provjera znanja 2,5 50% (50 bodova) 2) Aktivnost u nastavi 0,5 10% (10 bodova) 3) Završni ispit 2 40% (40 bodova) Ukupno: 5 100%

Prva provjera znanja je pisani test u kojem se vrednuje znanje studenta i njegova sposobnost da stečena znanja primijeni na rješavanje hipotetičkog praktičnog problema u vidu stručnog savjetovanja potencijalnog klijenta koji želi uvid u mogućnosti koje mu pravo nudi da bi postigao željene ciljeve. Aktivnost u nastavi: Redovni studenti su obavezni pohađati predviđene oblike izvođenja nastave. Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Teži se ka interaktivnom izvođenju nastave tako što se studentima u okviru predavanja daje prostor za diskusiju, postavljaju konkretni nasljedno-pravni slsučajevi koje studenti pripremaju i rješavaju zajedno sa predmetnim nastavnikom na časovima predavanja. Aktivnost studenata na predavanjima se evidentira. Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom junsko- julskom roku i septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema slijedećoj skali:





Literatura

Obavezna literatura:

1. Povlakić/Softić Kadenić, Da li je potrebno u nasljedno pravo u Bosni i Hercegovini uvesti nove forme raspolaganja pravnim poslovima mortis causa?, Aktuelnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, Mostar, br. 10 (2012)

2. Softić Kadenić, Bračni ugovor i ugovor o nasljeđivanju u pravu FBiH kao instrumenti jačanja pravnog položaja nadživjelog bračnog partnera, Zbornik radova Razvoj porodičnog prava: od nacionalnog do evropskog, Mostar, 2013

3. Softić Kadenić, Instrumenti dugoročnog vezivanja imovine – pokušaj pozicioniranja Bosne i Hercegovine u odnosu na odabrane zemlje EU, Aktuelnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, Mostar, br. 12 (2014)

4. Softić Kadenić, Organizacijski oblici posvećivanja imovine, fondacija, vakuf trust kao funkcionalno ekvivalentni instituti, Godišnjak pravnog fakulteta u Sarajevu, LVIX 2016

5. Đurđević, Pravni položaj prethodnog nasljednika, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, LIX 1/2011

6. Zakon o nasljeđivanju FBiH, Službene novine FBiH, 80/14 Označena literatura aće studentima biti dostavljena u elektronskoj formi Dopunska literatura:

1. Gavella/Belaj, Nasljedno pravo, Zagreb, 2003 2. Povlakić, Učešće notara u ostavinskom postupku u pravu entiteta

u BiH de lege lata i de lege ferenda, Jahorina, 2013 3. Povlakić, Reforma zakonskog nasljeđivanja u BiH i regionu,

Jahorina, 2012 Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.




Porodično pravo – Izabrane teme: Prava djeteta

IUR II 232s



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast: Porodično pravo




Istraživački rad


1


15

Preduvjeti za upis


Opis predmeta

Studenti stiču proširena znanja na bazi kojih će moći razvijati ili primjenjivati ideje u užoj oblasti studija i oblastima povezanim s njom. Znanja idu u smjeru osposobljavanja studenata da identifikuju probleme i pronađu rješenje u postupku harmonizacije domaćih propisa s propisima Evropskog

Cilj predmeta

porodičnog prava te da steknu potrebna znanja o pojedinim, značajnijim oblastima Evropskog porodičnog prava, u kojim je već postignuta ili je, pak, započeta harmonizacija.


• Najbolji interesi djeteta • Autonomija djeteta • Nediskriminacija djeteta • Mišljenje djeteta U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.



a) znanje: (činjenično i teorijsko)

- Student prepoznaje značaj osnovnih načela u procesu tranzicije. - Student posjeduje produbljeno znanje iz područja prava djeteta. - Student razumije opća pitanja koja se postavljaju u vezi sa

pitanjima prava djeteta od koja su od općeg općeg značaja. - Student ima produbljena znanja u području prava djeteta.

b) vještine: - Student može primijeniti stečena znanja na konkretne pravne

odnose iz područja prava djeteta i rješavati probleme koje iz njega proizilaze.



c) kompetencije: - Student je osposobljen da primjenjuje relevantne pravne propise. - Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju studentu da

nastavi studij na trećem ciklusu u zemlji i inostranstvu gdje će ova temeljna znanja moći produbiti (stečene vještine učenja nužne za dalji studij).

- Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju snalaženja sa problemima vezanim za prava djeteta općenito u profesionalnoj praksi i osnova su za praktično usavršavanje kao i polaganje daljih stručnih ispita (stečene vještine primjerene za zapošljavanje i cjeloživotno učenje).





1) Prva provjera znanja 2 40% (40 bodova) 2) Aktivnost u nastavi 1 20% (10 bodova) 3) Završni ispit 2 40% (40 bodova) Ukupno: 5 100%

Prva provjera znanja je seminarski rad u kojem student obrađuje izabrani problem iz oblasti prava djeteta. Seminarski rad se prezentira i diskutira na času.

Aktivnost u nastavi: Redovni studenti su obavezni pohađati predviđene oblike izvođenja nastave. Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Teži se ka interaktivnom izvođenju nastave tako što se studentima u okviru predavanja daje prostor za diskusiju, postavljaju konkretni pravni slučajevi koje studenti pripremaju i rješavaju zajedno sa predmetnim nastavnikom na časovima predavanja. Aktivnost studenata na predavanjima se evidentira. Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom januarsko-februarskom roku kao i septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema slijedećoj skali:



5 (F,FX) Manje od 55 (ne zadovoljava minimalne uslove) Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij.

Literatura

Obavezna literatura: - Eekelaar, J. (1994). „The Interests of the Child and Childs Wishes: The role of dinamic self determinism“, International Journal Law Policy Family, vol. 8, no. 1, pp. 42-61. doi: 10.1093/lawfam/8.1.42 - Fortin, Jane (2005), Children's Rights and the Developing Law, II eds., Cambridge: Cambridge University Press - S. Bubić, N. Traljić, Roditeljsko i starateljsko pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2007. Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, Službeni list R BiH, br. 2/92 i 13/94. - Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i sloboda. Službeni glasnik BiH, br. 6/99. - Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine. Službene novine F BiH, br. 35/05. 31/14. - Porodični zakon Republike Srpske. Službeni glasnik RS, br. 54/02., 63/14. - Porodični zakon Brčko Distrikta, Službeni glasnik Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, broj 3/07. Dopunska literatura: - Goldstein, J.; Solnit, A. J; Goldstein, S.; Freud, A. (1996). The Best Interest of the Child, The Least Detrimental Alternative, New York-London-Toronto-Sydney-Tokyo-Singapore: The Free Press - Guggenheim, Martin (2005). What's wrong with children's rights, Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press

- Hrabar, Dubravka (1994). Dijete – Pravni subjekt u obitelji, Zagreb: Pravni fakultet - Moyo, Admark (2012). „Reconceptualising the ‘paramountcy principle’: Beyond the individualistic construction of the best interests of the child“. African Human Rights Law Journal, vol. 12, 142-177 Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.



Smjer: Maloljetničko prestupništvo

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra krivičnog prava – Smjer: Maloljetničko prestupništvo

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Maloljetničko izvršno krivično pravo IUR II 5112



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Krivično procesno pravo




Istraživački rad


2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis na drugi ciklusa studija


Studenti se stiče opća i posebna znanja iz oblasti maloljetničkog izvršnog krivičnog prava analizirajući njegov razvoj od prvih pojavnih oblika posebnih sankcija i mjera za maloljetnike sve do savremenih koncepata sadržanih u međunarodnim dokumentima

i njihova praktična primjena u svijetu. Na istoj razini student stiče znanja iz maloljteničkog izvršnog krivičnog prava u BiH te u okviru UN i evropskih integracija


1. Pojam i predmet Maloljetničkog izvršnog krivičnog prava 2. Odnos Maloljetničkog izvršnog krivičnog prava sa drugim

naukama 3. Kategorizacija oblika reagovanja na maloljetnički kriminalitet.

Alternativne mjere, alternativne sankcija i krivične sankcije. Stanje u BiH

4. Izvršenje alternativnih mjera i alternativnih sankcija u BiH 5. Izvršenje krivičnih sankcija institucionalnog karaktera prema

maloljetnicima 6. Opservacija i dijagnostika maloljetnika i poremećaj u ponašanju,

pojam i uticaj na počinjenje krivičnog djela 7. Specifičnosti tretmana maloljetnika u cilju ostvarivanja svrhe

sankcioniranja 8. Izvršenje kazne maloljetničkog zatvora 9. Izvršenje zavodskih odgojni mjera 10. Izvršenje mjera sigurnosti 11. Postpenalna podrška


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definisati pojam i predmet maloljetničkog izvršnog krivičnog prava sa posebnim osvrtom na sve njegove specifičnosti, te njegov odnos sa ostalim naukama.Upoznaje se sa kategorizacijom i oblicima primjene alternativnih mjera i alternativnih sankcija odnosno izvršenja krivičnih sankcija institucionalnog karaktera. Upoznaje se sa sistemom izvršenja i prmjene pojedinih mjera i sankcija posebno se fokusirajući na opservaciju i dijagnostiku maloljetnika kao izuzetno važnog dijela procesa u radu sa maloljetnim prestupnikom i adekvatnim izricanjem i primjenom krivičnih, alternativnih sankcija i alternativnih jera. b) vještine: razumjevanje i analiza propisa iz oblasti maloljetničkog izvršnog krivičnog prava, kao i razumjevanja procesa koji ne predstavljaju normativni dio penologije a u neraskidivom su odnosu sa njim. c) kompetencije: osposobljenost za rad u okviru krivičnog pravosuđa, posebno sudstva za maloljetnike, kao i u nadležnim tijelima koja se bave zaštitom djece i maloljetnika u krivičnom postupku.





Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni

1. Parcijalni ispit 5 50% 2. Završni ispit 5 50% Ukupno 10 100%

Prvi parcijalni ispit sastoji se iz : a) izrade pristupnog/seminarskog rada na zadanu temu b) odbrane rada, i c) provjere znanja iz instituta međusobno uvezanih sa temom rada.Teme pristupnih radova utvrđuju se u okviru svakog modula u prvoj sedmici nastave. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: (1) prvi parcijalni ispit:ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30 ; (2) završna evaluacija znanja /završni ispit : ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30. Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostravio najmanje 30 boda odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog ispita, odnosno predao pristupni rad najmanje sedam dana prije zakazanog termina. Završni ispit se polaže u ispitnim rokovina utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura


- Sijerčić-Čolić, H.: Restorative justice in Bosnia and Herzegovina. In: Restorative justice in penal matters in Europe. A stock-taking of legal issues, implementation strategies and outcomes in 36 European countries. Ed. F. Dunkel, J. Grzywa-Holten, F. Horsfield. Forum Verlag Godesberg GmbH, Monchengladbach, 2015, pp. 89-116; Juvenile Delinquency and Juvenile Justice in Transition. In: Crime and Transition in Central and Eastern Europe. Ed. Alenka Šelih and Aleš Završnik. Springer. New York, 2012, str. 229–252.

- Sijerčić-Čolić, H., Vranj, V.: Uvod u penologiju i izvršno krivično pravo Bosne i Hercegovine. Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo, 2011.(odabrana poglavlja)

- Simović, M. i dr.; Komentar Zakona o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku Republike Srpske, Međunarodno udruženje naučnih radnika AIS Banja Luka, Banja Luka, 2010.

- Vranj, V. Alternativne mjere i sankcije u krivičnom zakonodavstvu i praksi u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Pravni fakultet Sarajevo, 2009, 234 str. (odabrana poglavlja)

- Vranj, V. Krivične sankcije prema maloljetnicima u duhu novog Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku u Bosni i Hercegovini. Nova pravna revija, 2010, br. 1-2, str. 34 – 40.

- Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima uz krivičnom postupku

Dopunska - Kosović, J.: Zakoni o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima

u krivičnom postupku – aspekt restorativne pravde. Zbornik radova Burch Univerziteta, Sarajevo, 2015., str. 101-129.

- Pajić, D., Vejzović, S.: Osnovne karakteristike novog maloljetničkog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini. Zbornik radova sa drugog međunarodnog naučnog skupa Dani porodičnog prava, "Najbolji intetesi djeteta u zakonodavstvu i praksi". Mostaru, 2014, str. 251-270.

- Pravosuđe po mjeri djeteta, priručnik o sudskoj praksi Evropskog suda za ljudska prava, The Aire Centar – Advice on Individual Rights in Europe.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja . Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konzultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra krivičnog prava prava – Smjer: Maloljetničko prestupništvo

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Maloljetničko krivično pravo IUR II 5116


Cikus Godina Semestar Broj ECTS kredita II I I 10

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Krivično pravo




Istraživački rad


2


30

Preduvjeti za upis Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis u drugi ciklus studija


Studenti se upoznaju sa krivičnopravnim položajem maloljetnih osoba kao učinitelja krivičnih djela kao i osnovama materijalnopravnog uređenja krivičnih sankcija i alternativnih mjera za maloljetne učinitelje krivičnih djela u Federaciji Bosne i Hercegovine, pri čemu se ukazuje na eventualno drugačija rješenja u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine. Od studenata se očekuje da usvoje temeljna znanja koja se stiču navedenim predmetom, a koja se odnose naročito na široku lepezu alternativnih mjera i krivičnih sankcija za maloljetnike, načinu njihovog izricanja i dužini trajanja.


Pojam, sistem i izvori maloljetničkog krivičnog prava 1. Karakteristike maloljetničkog krivičnog prava 2. Historijski razvoj maloljetničkog krivičnog prava 3. Krivičnopravni status maloljetnika 4. Alternativne mjere – policijsko upozorenje i vaspitne preporuke 5. Krivične sankcije za maloljetne učinitelje krivičnih djela



Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definirati maloljetničko krivično pravo i upoznati se sa svim alternativnim mjerama i krivičnim sankcijama koje se mogu izreci maloljetnim prestupnicima. Na razini razumijevanja: sticanje specifičnih znanja i vještina u vezi sa sistemom krivičnih sankcija kao i uvjetima za njihovo izricanje; b) vještine: analiza materijalnog krivičnog zakonodavstva o specifičnom položaju maloljetnika kao učinitelja krivičnog djela; c) kompetencije: osposobljenost za rad u okviru krivičnog pravosuđa, posebno sudstva za maloljetnike, kao i u nadležnim tijelima koja se bave zaštitom djece i maloljetnika u krivičnom postupku.





Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni


Prvi parcijalni ispit sastoji se iz: a) izrade pristupnog /seminarskog rada na zadanu temu; b) odbrane rada, i c) provjere znanja iz instituta međusobno uvezanih sa temom rada. Teme pristupnih radova utvrđuju se u okviru svakog modula u prvoj sedmici nastave. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: (1) prvi parcijalni ispit:ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30 ; (2) završna evaluacija znanja /završni ispit : ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30. Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostravio najmanje 30 boda odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog ispita, odnosno predao pristupni rad najmanje sedam dana prije zakazanog termina. Završni ispit se polaže u ispitnim rokovina utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan

uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura


1. Petrović, B., Jovašević, D., Ferhatović, A. (2016). Krivično pravo II. Sarajevo: Pravni fakultet – odabrana poglavlja.

2. Važeći Krivični zakoni u Bosni i Hercegovini. 3. Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom

postupku Federacije Bosne i Hercegovine. Dopunska

1. Jovašević, D. (2011). Maloljetničko krivično pravo. Niš: Centar za publikacije Pravnog fakulteta u Nišu.

2. Miodrag, N. M., Jovašević, D., Mitrović, Lj., Simović-Nišević, M. M. (2010). Komentar Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku Republike Srpske. Banja Luka: Međunarodno udruženje naučnih radnika – AIS.

3. Simović, N. M., Jovašević, D., Mitrović, Lj., Simović M. M. (2015). Maloljetničko krivično pravo, Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Banja Luka: Međunarodno udruženje naučnika – AIS.

4. Todorović, Lj. (ur.), Simović, M., Simović, M. (2015). Maloljetnici u kaznenom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, prečišćeni tekstovi i uvodna objašnjenja. Sarajevo: Finex doo.


Studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila, te usmeno u terminima konsultacija i predavanja. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Tokom odbrane eseja studenti iznose svoje komentare i stavove koji su u vezi sa temom koja se obrađuje. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije sa studentima koji su završili II ciklus studija o pitanjima koja su proučavana tokom nastavnog procesa i koja se javljaju u njihovom radu.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Maloljetničko krivično procesno pravo IUR II 5111







Istraživački rad


2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uslove za upis drugi ciklus studija


Analiziranje i razmijevanje aktuelnog razvoja maloljetničkog krivičnog procesnog prava, kako u BiH, tako i u kontekstu komaparativnih razmatranja i međunarodnih dokumenata. Student se upućuje u razvoj maloljteničkog krivičnog procesnog prava u BiH, te u opšte razvojne tendencije u sudstvu za maloljetnike. Sticanje opštih i specifičnih znanja i vještina u oblasti maloljetničkog krivičnog procesnog prava, posebno sa aspekta alternativnih oblika rekacije na maloljetničko prestupništvo i organe koji učestuvuju u postupku prema maloljetniku.


1. Opšta pravila o postupku prema maloljetnicima 2. Harmonizacija procesnih pravila sa međunarodnim standardima 3. Teorijski modeli postupanja sa maloljetnicima u sukobu sa zakonom 4. Alternativni oblici reakcije na maloljetničko prestupništvo 5. Razvoj maloljetničkog krivičnog procesnog prava u BiH Organi nadležni za postupanje sa maloljetnicima u sukobu sa zakonom u BiH U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definisati procese razvoja u oblasti maloljetničkog krivičnog procesnog prava i njegovo mjesto u nacionalnom pravnom sistemu; uočiti procese harmonizacije; analizirati teorijske modele sudstva za maloljetnike i njihovu primjenu danas. Na razini razumijevanja: produbljeno i kritički analizirati procesne pojmove, kategorije i ustanove maloljetničkog procesnog prava u nacionalnim okvirima i na međunarodnom nivou zbog međusobne povezanosti i uslovljenosti; b) vještine: interpretacija i produbljena analiza specifičnih pravnih pitanja u oblasti maloljetničkog krivičnog procesnog prava uz korištenje odgovarajućih pravnih metoda i literature; c) kompetencije: osposobljenost za rad u okviru sudstva za maloljetnike ali i šire u nadležnim tijelima koja preduzimaju preventivne i represivne mjere za maloljetničko prestupništvo.





Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni


Prvi parcijalni ispit sastoji se iz : a) izrade pristupnog/ seminarskog rada na zadanu temu b) odbrane rada, i c) provjere znanja iz instituta međusobno uvezanih sa temom rada.Teme pristupnih radova utvrđuju se u okviru svakog modula u prvoj sedmici nastave. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: (1) prvi parcijalni ispit:ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30 ; (2) završna evaluacija znanja /završni ispit : ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30. Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostravio najmanje 30 boda odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog ispita, odnosno predao pristupni rad najmanje sedam dana prije zakazanog termina. Završni ispit se polaže u ispitnim rokovina utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i

Literatura

polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna

- Kosović, J.: Zakoni o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku – aspekt restorativne pravde. Zbornik radova Burch Univerziteta, Sarajevo, 2015;

- Pravosuđe po mjeri djeteta, priručnik o sudskoj praksi Evropskog suda za ljudska prava, The Aire Centar – Advice on Individual Rights in Europe;

- Sijerčić-Čolić, H., Hadžiomeragić, M., Jurčević, M., Kaurinović, D., Simović, M.: Komentari zakona o krivičnom/kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini. Vijeće Evrope – Evropska komisija. Sarajevo, 2005. (odabrana poglavlja);

- Sijerčić-Čolić, H.: Sudstvo za maloljetnike kao ključni element nacionalne politike ljudskih prava i restorativna pravda za maloljetnike – savremena kretanja u maloljetničkoj delinkvenciji i sudstvu za maloljetnike u Bosni i Hercegovini. Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevo. Sarajevo, 2010, god. LIII, str. 351–379;

- Sijerčić-Čolić, H.: Juvenile Delinquency and Juvenile Justice in Transition. In: Crime and Transition in Central and Eastern Europe. Ed. Alenka Šelih and Aleš Završnik. Springer. New York, 2012, str. 229–252;

- Sijerčić-Čolić, H.: Restorative justice in Bosnia and Herzegovina. In: Restorative justice in penal matters in Europe. A stock-taking of legal issues, implementation strategies and outcomes in 36 European countries. Ed. F. Dunkel, J. Grzywa-Holten, F. Horsfield. Forum Verlag Godesberg GmbH, Monchengladbach, 2015, pp. 89-116;

- Simović, Miodrag, i dr. Komentar Zakona o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku Republike Srpske. Međunarodno udruženje naučnih radnika AIS Banja Luka, Banja Luka, 2010;

- Zaštita i postupanje sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku. Duranović, Miralem et al. (prir.). Ministarstvo pravde FBiH, Sarajevo 2016;

- Nacionalni i međunarodni propisi iz oblasti maloljetničkog krivičnog procesnog prava Dopunska

- Gurda V.: Maloljetničko krivično procesno pravo u Bosni i Herecgovini – de lege lata i de lege ferenda (neobjavljeni magistarski rad). Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2009;

- Kosović, J., et al., Pravosudni sistem za maloljetnike u svjetlu međunarodnih pravnih standarda u: Rad policije sa djecom i mladima – priručnik za obuku, Save the Children UK, Sarajevo, 2005;

- Sijerčić-Čolić, H.: Pravni aspekti medijskog izvještavanja o maloljetnim delinkventima. U: Medijsko izvještavanje o maloljetničkoj delinkvenciji. Ur. Edina Kapo, Sabina Alispahić, Samir Forić. Institut za društvena istraživanja FPN. Sarajevo, 2011, str. 11–27;

- Vranj, V. Alternativne mjere i sankcije u krivičnom zakonodavstvu i praksi u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Pravni fakultet Sarajevo, 2009, 234 str.




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Kriminalitet na štetu maloljetnika IUR II 5114s



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Krivično procesno pravo i Krivično pravo




Istraživački rad


1


15

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis u drugi ciklus studija


Razmatranje novih tendencija u zaštiti djece i maloljetnika kao žrtava krivičnih djela. Predmet je namijenjen i sticanju posebnih znanja o specifičnosti pojedinih krivičnih djela u kojima se dijete i maloljetnik pojavljuje kao žrtva. Kao specifičan cilj predmeta je sticanje opštih i posebnih znanja o kriminalitetu na štetu maloljetnika i krivičnom postupku koji se vodi za takva krivična djela.


1. Kriminalitet na štetu maloljetnika – opšta izlaganja 2. Maloljetnik kao žrtva krivičnog djela 3. Pojedina krivična djela u kojima je dijete ili maloljetnik oštećeni u smislu krivičnog zakonodavstva u BiH 4. Procesna pravila zaštite maloljetnika kao oštećenog u krivičnom postupku U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definisati kriminalitet na štetu maloljetnika; produbljeno analizirati procesna pravila o zaštiti djece i maloljetnika kad su žrtve krivičnih djela. Na razini razumijevanja: sticanje produbljenih i specifičnih znanja i vještina u vezi sa kriminalitetom na štetu maloljetnika; b) vještine: sistematična analiza materijalnog i procesnog krivičnog zakonodavstva o specifičnom položaju djeteta i maloljetnika kao žrtava krivičnih djela; c) kompetencije: osposobljenost za rad u okviru krivičnog pravosuđa, posebno sudstva za maloljetnike, kao i u nadležnim tijelima koja se bave zaštitom djece i maloljetnika u krivičnom postupku.





Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni

1. Parcijalni ispit 2,5 50% 2. Završni ispit 2,5 50% Ukupno 5 100%


Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u

Literatura

bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna

- Banović, B. Krivičnoprocesna zaštita maloletnih lica. Strani Pravni Život. 2012; (1), str. 87-105.

- Brkić, Snežana. Posebna zaštita dece i maloletnika kao oštećenih i svedoka u krivičnom postupku : (uporednopravni pristup). Zbornik Radova. Pravni Fakultet u Novom Sadu. 2006; XL(2), str. 431-446.

- Sijerčić-Čolić, H.: Juvenile Delinquency and Juvenile Justice in Transition. In: Crime and Transition in Central and Eastern Europe. Ed. Alenka Šelih and Aleš Završnik. Springer. New York, 2012, str. 229–252.

- Simović, Miodrag, i dr.; Komentar Zakona o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku Republike Srpske. Međunarodno udruženje naučnih radnika AIS Banja Luka, Banja Luka, 2010.

- Singer, M. (1994). Kriminologija. Zagreb: Naknadni zavod Globus (odabrana poglavlja).

- Singer, M., Mikšaj-Todorović, Lj., Poldrugač, Z. (1989). Kriminalitet na štetu maloljetnika. Zagreb: Školska knjiga.

- Vranj, V. Krivične sankcije prema maloljetnicima u duhu novog Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku u Bosni i Hercegovini. Nova pravna revija, 2010, br. 1-2, str. 34 – 40.

- Zakon o krivičnom postupku Federacije BiH - Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom

postupku Federacije Bosne i Hercegovine, - Krivični zakon Federacije BiH

Dopunska - Zorić, J., Mikuš, Lj. Procjena sposobnosti za svjedočenje i ocjena

vjerodostojnosti iskaza svjedoka u postupcima za kaznena djela na štetu maloljetnika. Hrvatski Ljetopis za Kazneno Pravo i Praksu. 2007; 14(1), str. 41-76.




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Maloljetničko prekršajno pravo IUR II 5117s







Istraživački rad


1


15

Preduvjeti za upis



Studenti stiču produbljena znanja iz prekršajnog prava kao samostalne pravne discipline koja je uključena u sistem kaznenog prava koji je pojmovni širi od krivičnog prava, a koji se odnosi na opći pojam prekršaja u pravnoj teoriji, pravne propise o prekršajima, institute materijalnog karaktera i prekršajni postupak u cilju razvijanja sposobnosti samostalne teorijske i stručne analize tih pojmova.


I . Opće napomene o prekršajnom pravu 1. Pojam, predmet i zadatak prekršajnog prava 2. Sistem prekršajnog prava 3. Odnos prekršajnog materijalnog i procesnog krivičnog prava 4. Izvori prekršajnog prava 5. Važenje prekršajnih propisa i njihovo tumačenje II. Opći pojam prekršaja i njegovi elementi 1. Radnja, posljedica, uzročnost, protupravnost i određenost u zakonu ili drugom propisu 2. Objekt i subjekt prekršaja 3. Maloljetnici kao subjekti prekršaja 4. Prekršajne sankcije 5. Prekršajni postupak prema maloljetnicima 6. Sankcije prema maloljetnicima U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: Studenti se upoznaju sa osnovnim pojmovima prekršajnog prava kao samostalne pravne discipline koja je uključena u sistem kaznenog prava koji je pojmovni širi od krivičnog prava, a koji se odnosi na opći pojam prekršaja u pravnoj teoriji, pravne propise o prekršajima, institute materijalnog karaktera i prekršajni postupak u cilju razvijanja sposobnosti samostalne teorijske i stručne analize tih pojmova.

a) znanje: na razini činjenica: definirati pojmove prekrašajnog prava kao samostalne pravne discipline, kao i specifičnostima maloljetničkog prekršajnog prava i upoznati se sa svim prekršajnim sankcijama koje se mogu izreci maloljetnim prestupnicima. Na razini razumijevanja: sticanje specifičnih znanja i vještina u vezi sa sistemom prekršajnih sankcija kao i uvjetima za njihovo izricanje; b) vještine: razvijanje sposobnosti samostalne teorijske i stručne analize navedenih pojmova; c) kompetencije: osposobljenost za rad u okviru krivičnog pravosuđa, posebno sudstva za maloljetnike, kao i u nadležnim tijelima koja se bave zaštitom djece i maloljetnika u krivičnom postupku.





Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni



Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom

Literatura

fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna

- Đorđević, Đ. (2004). Prekršajno pravo. Beograd: Policijska akademija.

- Mrvić-Petrović, N., Mitrović. LJ. (2007). Prekršajno pravo. Banja Luka.

- Veić, P., Gluščić, S. (2009). Prekršajno pravo, Opći dio. Zagreb: Narodne novine.

- Zakon o prekršajima Bosne i Hercegovine, Sl. Glasnik BiH, br. 41/07, 18/12.

- Zakon o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine. Dopunska

- Salihović, G. (2006). Komentar zakona o prekršajima. Sarajevo: Fineks.

- Zakoni i drugi propisi o prekršajima iz određenih oblasti. Način praćenja kvalitete koja osiguravaju ishode učenja


Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra krivičnog prava prava – Smjer:

Maloljetničko prestupništvo Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra

Međunarodni standardi u borbi protiv maloljetničkog prestupništva

IUR II 5113s







Istraživački rad


1


15

Preduvjeti za upis


Opis predmeta

Cilj predmeta

Studenti se upoznaju sa ključnim pojmovima maloljetničkog prestupništva uvažavajući nove tendencije u borbi protiv njega sa posebnim osvrtom na koncept Restorativne pravde. Sticanje opštih i specifičnih znanja u oblasti međunarodnih dokumenata i međunarodnih standarda koji se odnose na maloljetničko prestupništvo i rad međunarodnih organizacija i međunarodnih tijela u tom smislu. Značaj i uticaj izvještaja, preporuka međunnarodnih tijela na nacionalna zakonodavstva odnosno rad Evropskog suda za ljudska prava.


1. Pojam, značaj i vrste međunarodnih dokumenata i standarda u borbi protiv maloljetničkog prestupništva

2. Izvori, vrste, značaj međunarodnih dokumenata i standarda za maloljetničko pravosuđe.

3. Restorativna pravda u kontekstu međunarodnih dokumenata i međunarodnih standarda.

4. Pojedini značajniji međunarodni dokumenti: - Konvencija o pravima djeteta, - Evropska konvencija o ljudskim pravima, - Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, - Deklaracija UN-a o osnovnim principima primjene programa

restorativne pravde u krivičnim stvarima, - Perporuke i smjernice UN i Vijeća Evrope.

5. Značajna međunarodna tijela u borbi protiv maloljetničkog prestupništva.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definisati pojam maloljetničkog prestupništva i načine i sredstva u borbi protiv njega kroz međunarodnopravni okvir, uvažavajući međunarodne standarde sadržane u općim i specifičnim međunarodnim dokumentima koji se odnose na djecu i maloljetnike kao i rad i izvještaje međunarodnih tijela koji se bave zaštitom ljudskih prava maloljetnika. Na razini razumijevanja: sticanje opštih i specifičnih znanja i vještina u vezi sa međunarodnopravnim okvirom za borbu protiv maloljetničkog prestupništva; b) vještine: razumjevanje i analiza međunarodnih standarada i izvještaja međunarodnih tjela te njihovih preporuka, kao i njihova direktna i indirektna praktična primjena kroz primjenu nacionalnog zakonodavstva. c) kompetencije: osposobljenost za rad u okviru krivičnog pravosuđa, posebno sudstva za maloljetnike, kao i u nadležnim tijelima koja se bave zaštitom djece i maloljetnika u krivičnom postupku.




Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni

1. Parcijalni ispit 2,5 50% 2. Završni ispit 2,5 50%


Ukupno 5 100% Prvi parcijalni ispit sastoji se iz : a) izrade pristupnog/seminarskog rada na zadanu temu b) odbrane rada, i c) provjere znanja iz instituta međusobno uvezanih sa temom rada.Teme pristupnih radova utvrđuju se u okviru svakog modula u prvoj sedmici nastave. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: (1) prvi parcijalni ispit:ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30 ; (2) završna evaluacija znanja /završni ispit : ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30. Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostravio najmanje 30 boda odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog ispita, odnosno predao pristupni rad najmanje sedam dana prije zakazanog termina. Završni ispit se polaže u ispitnim rokovina utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura


- Vranj, V. Alternativne mjere i sankcije u krivičnom zakonodavstvu BiH. Sarajevo, 2009. (odabrana poglavlja)

- Sijerčić-Čolić, H.: Sudstvo za maloljetnike kao ključni element nacionalne politike ljudskih prava i restorativna pravda za maloljetnike – savremena kretanja u maloljetničkoj delinkvenciji i sudstvu za maloljetnike u Bosni i Hercegovini. Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevo. Sarajevo, 2010, god. LIII, str. 351–379;

- Pravosuđe po mjeri djeteta, priručnik o sudskoj praksi Evropskog suda za ljudska prava, The Aire Centar – Advice on Individual Rights in Europe.

- Strategija Vijeća Europe za prava djeteta (2016 – 2021) http://www.dijete.hr/websites/dijete.hr/attachments/2428_StrategijaVEza%20prava%20djece%202016-2021_prijevod_RADNO-tisak.pdf

http://www.dijete.hr/websites/dijete.hr/attachments/2428_StrategijaVEza%20prava%20djece%202016-2021_prijevod_RADNO-tisak.pdf



Dopunska - Smjernice Odbora ministara VE o pravosuđu prilagođenom djeci iz 2010. – temeljna načela (u obzir uzeti oba dijela smjernica) https://advokat-prnjavorac.com/zakoni/Pravosude-po-mjeri-djeteta-u-kontekstu-krivicnog-prava.pdf https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=09000016806a450a

- Smjernice Odbora ministara VE o pravosuđu prilagođenom djeci iz 2010. – Pravosuđe prilagođeno djeci prije, u toku i nakon sudskog postupka!( u obzir uzeti oba dijela smjernica ) https://advokat-prnjavorac.com/zakoni/Pravosude-po-mjeri-djeteta-u-kontekstu-krivicnog prava.pdfhttps://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=09000016806a450a


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konzultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.

Krivičnopravni smjer

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra krivičnog prava – Krivičnopravni smjer Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra

Krivično pravo EU IUR II 422







Istraživački rad


2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis u drugi ciklus studija.

Opis predmeta

Analiziranje i razmijevanje krivičnog prava EU. Sticanje produbljenih znanja o uticaju prava Evropske unije na razvoj nacionalnog krivičnog prava. S tim u vezi, cilj predmeta obuhvata kritičko sagledavanje tendencija u razvoju ovlaštenja Evropske unije u odnosu na nacionalno krivično zakonodavstvo i krivično pravosuđe. Očekivani rezultati studentskih aktivnosti vezuju se

https://advokat-prnjavorac.com/zakoni/Pravosude-po-mjeri-djeteta-u-kontekstu-krivicnog-prava.pdf

https://advokat-prnjavorac.com/zakoni/Pravosude-po-mjeri-djeteta-u-kontekstu-krivicnog-prava.pdf

https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?documentId=09000016806a450a


https://advokat-prnjavorac.com/zakoni/Pravosude-po-mjeri-djeteta-u-kontekstu-krivicnog%20prava.pdf





Cilj predmeta

posebno za usvajanje pojmova i kategorija o položaju krivičnog prava u pravnom sistemu Evropske unije i njihovo kritičko i svestrano sagledavanje.


1. Univerzalna i reginalna krivičnopravna pravila (opšte napomene) 2. Regionalno međunarodno krivično pravo (u okviru Vijeća Evrope i Evropske unije) 3. Historijski razvoj krivičnog prava Evropske unije 4. Krivično pravo EU i Lisabonski ugovor 5. Direktive Evropske unije o krivičnoprocesnim subjektima 6. Krivičnopravna saradnja u Evropskoj uniji U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definisati procese razvoja u oblasti krivičnog prava EU i njihov uticaj na nacionalni suverenitet u krivičnopravnoj oblasti; kritički sagledati procese harmonizacije i unifikacije u krivičnom pravu. Na razini razumijevanja: samostalno i kritički analizirati kategorije i ustanove krivičnopravnog reda Evropske unije; b) vještine: interpretacija i produbljena objašnjenja pravnih akata iz krivičnopravne oblasti koji se vežu uz pravni red Evropske unije i njihov uticaj na krivično zakonodavstvo u BiH; c) kompetencije: osposobljenost za rad u tijelima koja su nadležna za implementaciju standarda i pravnog reda Evropske unije.

Način izvođenja nastave Predavanja, individualni rad sa studentima na konsultacijama, grupne diskusije, individualni istraživački rad, mentorski rad.




Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni


Prvi parcijalni ispit sastoji se iz : a) izrade pristupnog/seminarskog rada na zadanu temu b) odbrane rada, i c) provjere znanja iz instituta međusobno uvezanih sa temom rada.Teme pristupnih radova utvrđuju se u okviru svakog modula u prvoj sedmici nastave. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: (1) prvi parcijalni ispit:ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30 ; (2) završna evaluacija znanja /završni ispit : ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30.

Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostravio najmanje 30 boda odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog ispita, odnosno predao pristupni rad najmanje sedam dana prije zakazanog termina. Završni ispit se polaže u ispitnim rokovina utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura


- Đurđević, Z.: Lisabonski ugovor: prekretnica u razvoju kaznenog prava u Europi. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 15 (2008) 2, str. 1077- 1128;

- Herlin‐Karnell, E. (2010). What Principles Drive (or Should Drive) European Criminal Law? German Law Journal, vol. 11, no. 10, pp. 1115-1130;

- Krapac, Davor (1999) Europsko kazneno pravo: konvergencijom nacionalnog kaznenog prava prema kaznenom pravu za Europu?, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 6, br. 1, 219-249;

- Sijerčić-Čolić, H. (2012). Izazovi evropskog krivičnog prava – obaveze države u oblasti krivičnog zakonodavstva. Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu. Sarajevo, LV, str. 345–365;

- Sijerčić-Čolić, H. (2008). Evropsko krivično procesno pravo – regionalna pravna pravila o krivičnom postupku. Pravo i pravda, VII, br. 1, str. 7-47;

- Satzger, Helmut (2003). Utjecaji prava Europske zajednice / Europske unije na nacionalno kazneno pravo država članica. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, br. 1, str. 165-179. Dopunska

- Corstens, G./ Pradel, J.: European Criminal Law. The Hague, 2002; - Misita, N. (2014). Uvod u pravo EU. Sarajevo.




Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom

IUR II 427






Predavanja Grupne disusije

Istraživački rad


2


30

Preduvjeti za upis



Studenti se upoznaju sa mjerom oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom u zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, metodama postupanja od strane nadležnih tijela i subjekata koji učestvuju u postupku za oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom. Od studenata se očekuje da se upoznaju sa značajem instituta oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, načinima normativnog uređenja postupaka za oduzimanje takve koristi, obimom pribavljene imovinske koristi koja se stiče učinjenjem krivičnih djela, pa sve do postupanja tužioca u okviru postupka za oduzimanje (sa posebnim osvrtom na finansijske istrage), mjere osiguranja i privremenog oduzimanja imovinske koristi, postupanja suda u okviru redovnog, posebnog i postupka za samostalno oduzimanje i upravljanje privremeno i trajno oduzetom imovinom.


1. Pregled relevantnih međunarodnih konvencija i drugih

dokumenata 2. Uvod u materiju oduzimanja imovinske koristi pribavljene

krivičnim djelom 3. Uloga tužioca u postupku oduzimanja imovinske koristi

pribavljene krivičnim djelom 4. Mjere osiguranja imovinske koristi 5. Postupanje suda u postupku oduzimanja imovinske koristi

pribavljene krivičnim djelom 6. Izvršenje sudkih presuda kojima je određeno oduzimanje

imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom 7. Upravljanje sa privremeno i trajno oduzetom imovinom



Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: produbljeno definirati pravnu prirodu mjere oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom i njenim značajem u suprotstavljanju kriminalitetu. Na razini razumijevanja: sticanje specifičnih znanja i vještina u vezi sa primjenom mjere oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom; b) vještine: analiza materijalnog, procesnog i izvršnog zakonodavstva i specifičnosti u primjeni ove mjere; c) kompetencije: osposobljenost za rad u okviru krivičnog pravosuđa, posebno u borbi protiv (organiziranog) kriminala čiji je glavni motiv sticanje imovinske koristi od krivičnih djela.





Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni




Literatura


1. Petrović, B., Jovašević, D., Ferhatović, A. (2016). Krivično pravo II. Sarajevo: Pravni fakultet – odabrana poglavlja.

2. Datzer, D., Sarajlija, S., Rondić, S, Helić, V., Pavišić, B., Ferhatović, A. & Kapo, K., Mujanović, E. & Datzer, D. ed. (2016). Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelim - Priručnik za praktičare. Sarajevo: CPRC i Britanska ambasada.

3. Ferhatović, A., Boban, H. (2017). Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom u Federaciji Bosne i Hercegovine. Godišnjak Pravnog fakulteta LX, str. 153-179.

4. Važeći krivični zakoni i zakoni o krivičnom postupku u Bosni i Hercegovini.

5. Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine krivičnim djelom FBiH, Sl. Novine FBiH, br. 71/14. Dopunska

1. Ferhatović, A., Mujanović, E. (2015). Samostalno oduzimanje imovinske koristi. Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LVIII, 33-53.

2. Derenčinović, D. (1999). Pravna priroda instituta oduzimanja imovinske koristi i njegovo značenje u prevenciji organiziranog kriminala. Policija i sigurnost, 8 (3-4), 161-170.

3. Sijerčić Ćolić, H. (2017). Krivično procesno pravo Knjiga II: Tok redovnog krivičnog postupka i posebni postupci 4. izmijenjeno i dopunjeno izdanje). Sarajevo: Pravni fakultet.

4. Tomić, Z. (1981). Kriteriji i problematika kod utvrđivanja vrijednosti imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, godina XXIX, 145-158.

5. Tomić, Z. (1982). Pravna priroda oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, godina XXX, 145-157.




Organizirani kriminal IUR II 428






Predavanja Grupne disusije

Istraživački rad


2


30

Preduvjeti za upis



Student stiče produbljena znanja o organiziranom kriminalu: historijat, organizaciju, rukovođenje i temeljne kriminalne djelatnosti. Kod studenata se razvijaju produbljene sposobnosti za teorijsku i stručnu analizu pojavnih oblika organiziranog kriminala, kao što su trgovina ljudima, trgovina drogom, trgovina oružjem i druge. Veoma je bitno spoznati kakve negativne uticaje ima organizirani kriminal na funkcioniranje vlasti i pravosuđa u jednoj državi; kako se vrši zastrašivanje i korumpiranje državnih funkcionera. Najzad, kod studenta se razvijaju sposobnosti za samostalnu teorijsku i stručnu elaboraciju krivičnopravnih, kriminoloških i kriminalističkih aspekata organiziranog kriminala.


1. Pojam i karakteristike organiziranog kriminala; 2. Krivičnopravni aspekt organiziranog kriminala; 3. Organizirani kriminal u Bosni i Hercegovini i na Balkanu; 4. Kriminološki aspekt organiziranog kriminala (transnacionalni i globalni organizirani kriminal: najpoznatije kriminalne organizacije u svijetu i njihove kriminalne djelatnosti); 5. Otkrivanje, istraživanje i dokazivanje organiziranog kriminala.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini informacija: analizirati i sublimirati različite definicije organiziranog kriminala; identificirati karakteristike organiziranog kriminala; prepoznati negativni uticaj organiziranog kriminala na funkcioniranje izvršne i sudske vlasti; na razini razumijevanja: analizirati specifični modus operandi kriminalinih organizacija tipa mafia; b) vještine: uočavanje i elaboracija specifičnih pojavnih oblika organiziranog kriminala; mogućnost spoznaje internacionalizacije i globalizacije organiziranog kriminala; c) kompetencije: osposobljenost za rad u okviru istraživanja obima, dinamike i strukture organiziranog kriminala.





Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni



Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna 1. Udžbenik: Petrović, B., Dobovšek, B.: Mreže organiziranog kriminala. Sarajevo, Pravni fakultet, 2007. 2. Monografija: Petrović, B., Peršak, N. (ur).: Sigurnost i suradnja kao reakcija na organizirani kriminal u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Sarajevo: Pravni fakultet, 2007 Dopunska

- Bošković, M.: Organizovani kriminalitet. Beograd, Policijska akademija, 1998;

- Ignjatović, Đ.: Organizovani kriminalitet. Beograd, Policijska akademija, 1998.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja . Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konzultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.


Krivičnopravna zaštita ljudskih prava i Evropska unija

IUR II 432s







Istraživački rad


1


15

Preduvjeti za upis



Razvoj zaštite ljudskih prava u krivičnopravnim aktima Evropske unije. Posebna i produbljena znanja o krivičnopravnoj zaštiti prava i sloboda čovjeka kroz Povelju Evropske unije o ljudskim pravima i Evropsku konvenciju o osnovnim pravima i slobodama. Specifičan cilj je na produbljenoj analizi krivičnopravnih segmenata međunarodnog prava o pravima čovjeka.


1. Razvoj krivičnopravne zaštite osnovnih prava i sloboda u pravnim aktima Evropske unije 2. Povelja Evropske unije o ljudskim pravima – krivičnopravni segmenti 3. Evropski sud pravde i Evropski sud za zaštitu ljudskih prava – uticaj na nacionalno krivično pravo 4. Direktive o pravima osumnjičenog i optuženog u krivičnom postupku; Direktiva o zaštiti žrtve krivičnog djela U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: kritički analizirati pravila o krivičnopravnoj zaštiti ljudskih prava kroz ključne dokumnete Evropske unije. Na razini razumijevanja: analizirati i doktrinarno objasniti međusobne relacije između Povelje Evropske unije o ljudskim pravima i Evropske konvencije o osnovnim pravima i slobodama u oblasti krivičnog prava; b) vještine: pokazati stečena znanja o međunarodnom pravu o pravima čovjeka i odnos prema zaštitih osnovnih prava u nacionalnom krivičnom zakonodavstvu; c) kompetencije: osposobljenost za rad u okviru krivičnog pravosuđa, kao i u nadležnim tijelima koja se bave zaštitom ljudskih prava.





Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni



Literatura



- Burić, Zoran (2010) Načelo ne bis in idem u europskom kaznenom pravu - pravni izvori i sudska praksa Europskog suda, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 3-4, 819-859;

- Pupino predmet (C-105/03); - Sijerčić-Čolić, H.: Položaj oštećenog u krivičnom procesnom pravu

u Bosni i Hercegovini s posebnim osvrtom na pravo oštećenog da podnese pritužbu zbog neprovođenja i obustave istrage. Pravo i pravda. Časopis za pravnu teoriju i praksu. Sarajevo, 2016, vol. XV, br. 1, str. 41–70;

- Sijerčić-Čolić, H. (2012). Izazovi evropskog krivičnog prava – obaveze države u oblasti krivičnog zakonodavstva. Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu. Sarajevo, LV, str. 345–365;

- Sijerčić-Čolić, H.: Smisao presumpcije nevinosti i njena uloga u krivičnom postupku – prilog raspravi o krivičnoprocesnim normama i odlukama Evropskog suda za ljudska prava. Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, XLIX, 2006, str. 357-374. Dopunska

- Načelo ne bis in idem u sudskoj praksi Evropskog suda pravde (Miraglia C-469/03, Gozutok et Brugge C-187/01 & C-385/01, Van Esbroeck C-436/04, Van Straaten C-150/05, Gasparini C-467/04, Kraaijenbrink C-367/05, Kretzinger C-288/05, Bourquain C-297/07, Turansky C-491/07, Mantello C-261/09, Hans Åkerberg Fransson C-617/10);

- Sijerčić-Čolić, H.: Bosna i Hercegovina. U: Safeguarding human rights in Europe: The rights of suspects and defendants in criminal proceedings in South East Europe. Ed. Stefanie Ricarda Roos. Bucharest, 2007, str. 51-95.



Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra krivičnog prava – Krivičnopravni smjer Naziv i šifrapredmeta Nazivpredmeta Šifra

Metodika istraživanja privrednog kriminala IUR II 430s



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnuoblast Krivično pravo

Status predmeta Izbornipredmet



Istraživački rad


1


15

Preduvjeti za upis



Student stiče produbljena znanja o privrednom kriminalu: historijat, organizaciju, rukovođenje i temeljne kriminalne djelatnosti. Kod studenata se razvijaju produbljene sposobnosti za teorijsku i stručnu analizu pojavnih oblika privrednog kriminala, kao što su zloupotreba službenog položaja, nesavjesno privredno poslovanje, zloupotreba ovlasti u privrednom poslovanju, zloupotreba u postupku privatizacije, porezna utaja, neplaćanje poreza, sklapanje štetnog ugovora i druge. Veoma je bitno spoznati kakve negativne uticaje ima privredni kriminal na funkcioniranje vlasti i pravosuđa u jednoj državi; kako se vrši upropaštavanje državne i privatne svojine i korumpiranje državnih i privatnih funkcionera. Najzad, kod studenta se razvijaju sposobnosti za samostalnu teorijsku i stručnu elaboraciju krivičnopravnih, kriminoloških i kriminalističkih aspekata privrednog kriminala.


1.-Pojam i obilježja privrednog kriminala, 2.-Krivičnopravni aspekt privrednog kriminala, 3.-Privredni kriminal u Bosni i Hercegovini i na Balkanu – tri sedmice, 4.-Kriminološki aspekt privrednog kriminala, 5.-Otkrivanje, istraživanje i dokazivanje privrednog kriminala U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini informacija: analizirati pojam privrednog kriminala; identificirati karakteristike privrednog kriminala; prepoznati štetnost privrednog kriminala na funkcioniranje državnih organa; na razini razumijevanja: analizirati specifični modus operandi privrednog kriminala; b) vještine: uočavanje i elaboracija specifičnih pojavnih oblika privrednog kriminala; mogućnost spoznaje kriminalne uloge rukovodnih struktura u privrednim subjektima; c) kompetencije: osposobljenost za rad u okviru otkrivanja, istraživanja i dokazivanja privrednog kriminala.

Načini zvođenja nastave Predavanja, individualni rad sa studentima na konsultacijama, grupne diskusije, individualni istraživački rad, mentorski rad.




Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni




Literatura

Obavezna Bošković, M.: Otkrivanje i dokazivanje privrednog kriminaliteta. Beograd, Policijska akademija, 2008. Važeći tekstovi krivičnih zakona u Bosni i Hercegovini (KZBIH, KZFBIH, KZRS, KZBDBIH) Dopunska Aleksić, Ž., Škulić, M.: Kriminalistika. Beograd, Dosje, 2001 (poglavlje o privrednom kriminalu) Vodinelić, V.: Kriminalistika. Beograd, Službeni list, 2005 (poglavlje o privrednom kriminalu) Simonović, B.: Kriminalistika. Kragujevac, Pravni fakultet, 2004 (poglavlje o privrednom kriminalu).


Studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila, te usmeno u terminima konsultacija i predavanja. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije sa studentima koji su završili II ciklus studija o pitanjima koja su proučavana tokom nastavnog procesa i koja se javljaju u njihovom radu.


Prošireno oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom

IUR II 431s







Istraživački rad


1


15

Preduvjeti za upis



Student se upoznaje sa općim, teorijskim aspektima proširenog oduzimanja, pojmom, značajem, preduvjetima, odnosom sa “redovnim” oduzimanjem i uređenje instituta u Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama, kao i Republici Italiji. Uz to, student se upoznaje i sa međunarodnopravnim aspektima proširenog oduzimanja, te o proširenom oduzimanju u odnosu na neka temeljna ljudska prava (kao što su pravo na mirno uživanje imovine, pravo na pravično suđenje i druga).

1. Teorijski aspekti normiranja posebnih oblika oduzimanja imovinske koristi

2. Pregled međunarodnih izvora koji uređuju materiju proširenog oduzimanja imovinske koristi


3. Prošireno oduzimanje imovinske koristi i zaštita ljudskih prava 4. Prošireno oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim

djelom u Bosni i Hercegovini 5. Imovinsko suzbijanje organiziranog kriminala u italijanskom

zakonodavstvu 6. Prošireno oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim

djelom u Republici Hrvatskoj 7. Prošireno oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim

djelom u Republici Srbiji U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: produbljeno definirati institut proširenog oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom i njenim značajem u suprotstavljanju kriminalitetu koji je motiviran na sticanje imovinske koristi. Na razini razumijevanja: sticanje specifičnih znanja i vještina u vezi sa primjenom mjere proširenog oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom; b) vještine: analiza materijalnog i procesnog krivičnog zakonodavstva i specifičnosti u primjeni ove mjere; c) kompetencije: osposobljenost za rad u okviru krivičnog pravosuđa, posebno u borbi protiv (organiziranog) kriminala čiji je glavni motiv sticanje imovinske koristi od krivičnih djela.





Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni


Prvi parcijalni ispit sastoji se iz : a) izrade pristupnog/seminarskog rada na zadanu temu b) odbrane rada, i c) provjere znanja iz instituta međusobno uvezanih sa temom rada.Teme pristupnih radova utvrđuju se u okviru svakog modula u prvoj sedmici nastave. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: (1) prvi parcijalni ispit:ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30 ; (2) završna evaluacija znanja /završni ispit : ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30. Student ostvaruje pravo izlaska na završnu evaluaciju znanja/završni ispit ako je u toku semestra ostravio najmanje 30 boda odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog

ispita, odnosno predao pristupni rad najmanje sedam dana prije zakazanog termina. Završni ispit se polaže u ispitnim rokovina utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura


- Datzer, D. et al. (2017). Prošireno oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelima. Sarajevo: CPRC i CEST.

- Važeći krivični zakoni i zakoni o krivičnom postupku u Bosni i Hercegovini.

- Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine krivičnim djelom FBiH, Sl. Novine FBiH, br. 71/14. Dopunska

- Petrović, B. & Dobovšek, B. (2007). Institut obrnutog dokaznog tereta i konfiskacija (de lege lata i de lege ferenda), Pravo i pravda, godina VI, br. 1, 93-108.

- Ivičević Karas, E. (2011). Komentar Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem. Zagreb: Narodne novine.



Pravno-ekonomski smjer

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra Pravno-ekonomskih nauka – Pravno-ekonomski smjer

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Ekonomske funkcije države IUR II 511



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Pravno ekonomske nauke




Istraživački rad


2


30

Preduvjeti za upis Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis II ciklusa studija


Predmet ima za cilj sticanje dodatnog znanja o ekonomskim funkcijama države, međuuvjetovanosti države, ekonomije i prava, međuuvjetovanosti društveno – ekonomskih procesa i kreiranja ekonomske politike države u funkciji zadovoljenja društvenih potreba. U okviru predmeta nastojanje je usmjereno ka sticanju naprednog znanja o teorijama ekonomskog razvoja, globalizacijskim procesima, razlozima i uzrocima uspjeha/neuspjeha uloge države u ekonomiji, razumijevanju procesa tranzicije ekonomskog sistema i razvijanju analitičkog promišljanja i logičkog zaključivanja vezanih za razumijevanje uloge države u ekonomiji i ekonomskih funkcija države.


Uvod u predmet proučavanja - Ekonomske funkcije države, Uloga države u ekonomiji, Pravna regulacija ekonomskih tokova (Ekonomski sistem i mjere ekonomske politike), Alokativna funkcija države i ekonomija blagostanja, Redistributivna funkcija države (Redistribucija dohotka, Monetarna politika, Fiskalna politika, stimulacija ekonomskih tokova i dr.), Stabilizaciona i razvojna funkcija države (Ekonomski razvoj – teorije, faktori i koncepti razvoja, recesijski procesi, instrumenti stabilizacije), Globalizacija i ekonomske funkcije države, Tranzicija ekonomskog sistema (Tranzicija vlasništva, tržišni subjekti privređivanja i uloga države na tržištu), Karakteristike i determinante ekonomske uloge države u BiH U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik obavezan je upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na sistematičan način razumijevati problematiku društveno-ekonomskog procesa, proširiti i nadograditi znanja stečena na I ciklusu studija o vezi između države, ekonomije i prava, te formulirati vlastite stavove i zaključke u pogledu problematike ekonomskih funkcija države u specifičnostima društveno-ekonomskog sistema i globalizacijskih procesa; b) vještine: analitičko promišljanje, povezivanje sa drugim aspektima i logičko zaključivanje u pogledu uočavanja funkcionalne veze između različitih instituta privrednog i pravnog sistema, korištenje različitih vidova metodologije u istraživanju, kritičko sagledavnje te iznalaženje novih zaključaka/rješenja; c) kompetencije: primijeniti stečena znanja i iskustva,produbljivati razumijevanje područja studiranjate biti osposobljen za daljnji prijenos stečenih znanja i doprinijeti daljnjem razvoju područja istraživanja i promjenama u izazovima novog globalizacijskog okruženja.

Način izvođenja nastave Predavanja, konsultacije, individualni rad sa studentima, grupne diskusije, individualni istraživački rad, mentorski rad



Opterećenje u ECTS Udio (%) ocjeni

Izrada i prezentacija seminarskog rada

2 20%


Završna provjera znanja

5 50%

UKUPNO: 10 100%

Prvi parcijalni ispit je pismeni oblik provjere znanja u kojem student treba pokazati osnovno razumijevanje uloge države u ekonomiji i ekonomskih funkcija države, vezu između pravnog i privrednog poretka, osnove pravne regulacije ekonomskih tokova. Seminarski rad se odnosi na analizu određenog problema iz oblasti ekonomskih funkcija države, a što podrazumijeva razmatranje relevantne literature, analizu trenutne situacije i rezultira vlastitim zaključcima o datom problemu. Završna evaluacija znanja je pismeni ili usmeni ispit u kojem student pokazuje razumijevanje funkcionalne veze između države i ekonomije, ekonomskih funkcija države usmjerenih ka ostvarenju željenog nivoa razvoja i dosezanja države blagostanja, iskazuje sposobnosti logičkog zaključivanja i kompariranja različitih teorijskih i praktičnih saznanja. U formiranju konačne ocjene u obzir se uzimaju svi oblici studentskog rada, odnosno utvrđeni elementi praćenja i provjere rada studenata koji se vezuju za bodove osvojene tokom semestra. Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike

i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Samuelson, P.A. i Hordhaus W.D., Ekonomija, Mate, Zagreb, 2004. Todaro, M. P. i Smith, S. C. Ekonomski razvoj, deveto izdanje, 2006. Dopunska Mankiw, N. G., Osnove ekonomije, Mate, Zagreb, 2006. Literatura na osnovu koje se stiču znanja, koristi za izradu eseja i seminarskih radova te vrši priprema za polaganje ispita će biti dopunjavana shodno aktuelnoj problematici.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila te usmeno u terminima konsultacija i predavanja. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje o kvaliteti nastave studenti iskazuju putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Studentima koji su završili I ciklus studija se osiguravaju i konsultacije o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Porezno pravo i porezni sistem IUR II 513



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Finansijsko pravo




Istraživački rad


2


30



Proširenje općeg i sticanje dodatnog znanja o poreznom sistemu i poreznom pravu kao zasebnoj grani prava s osvrtom na porezno pravo i porezni sistem Bosne i Hercegovine. Upoznavanje sa principima poreznog pravana kojima se temelje savremeni porezni sistemi, teorijama o oporezivanju, metodama utvrđivanja porezne sposobnosti, te ciljevima i efektima koji se poreznom politikom nastoje ostvariti. Sticanje naprednog stupnja znanja o pozitivnom poreznom pravu Bosne i Hercegovine, decentralizaciji u BiH, poreznoj administraciji, reformi poreznog sistema BiH, usklađivanju

porezne politike BiH sa zahtjevima koji se postavljaju u pogledu priključivanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Analiza normi poreznog prava i elemenata oporezivanja za svaki pojedini porezni oblik, te primjene poreznopravnih normi. Ostvarivanje i zaštita prava poreznih obveznika. Ispunjavanje poreznih obaveza, postupak oporezivanja, kontrola poreznih obveznika, prinudna naplata poreznih prihoda. Uočavanje normativnih nedostataka postojećeg zakonodavstva. Posebno razumijevanje procesa reformi poreznih sistema i njihovih učinaka s osvrtom na reforme provedene u BiH. Izučavanje harmonizacije poreznih sistema, porezne konkurencije, neoporezivanja i formiranja poreznih utočišta, sive ekonomije i porezne utaje. Cilj predmeta je sticanje naprednog znanja iz oblasti poreznog prava i poreznog sistema, uređenja i organiziranja prikupljanja javnih prihoda, i usmjeravanja sredstava na podmirenje općedruštvenih potreba, upoznavanje pojedinih fiskalnih prihoda, njihovih vrsta i karakteristika, međusobnih sličnosti i različitosti, načina njihove praktične primjene i uporedba sa poreznim zakonodavstvom u zemljama iz okruženja.



- Pojam i izvori poreznog prava - Teorijske osnove poreznog sistema i porezne politike (nastanak,

razvoj i faktori koji utiču na oblikovanje poreznog sistema) - Principi poreznog prava i oporezivanja - Klasifikacije poreza - Efekti oporezivanja - Porezni sistemi savremenih država - Porezni sistem i porezno pravo Bosne i Hercegovine - Sistem indirektnih poreza (porez na dodatnu vrijednost, akcize,

carine i putarine) - Sistem direktnih poreza (oporezivanje dobiti, dohotka, imovine,

oporezivanje prometa nepokretnih dobara) - Doprinosi u sistemu javnih prihoda (doprinosi za socijalno

osiguranje) - Takse u sistemu javnih prihoda (administrativne, sudske i

komunalne takse) - Porezna administracija u BiH (UINO i PU) - Porezne reforme i aktualni problemi u svijetu i u poreznom

sistemu BiH - Porezna harmonizacija i porezna konkurencija - Porezna politika Evropske unije


Ishod učenja treba da rezultira stečenim temeljnim znanjem i pripremljenošću studenata za budući praktičan rad u organima javne uprave i pravosuđa, zakonodavnoj vlasti, privatnoj praksi, finansijskim institucijama, te drugim institucijama i organizacijama na poslovima koji zahtijevaju poznavanje ove nastavno-naučne discipline.Nakon uspješno savladanog predmeta, student će: a) znanje: na razini činjenica: posjedovati značajno znanje, teoretsko i praktično, vezano za činjenice u poreznopravnom odnosu, principe koji se primjenjuju u poreznom pravu, postupke

po kojima se vrši prikupljanje javnih prihoda i raspodjela rashoda, efekte primjene pojedinih poreznih oblika. Na razini razumijevanja: imati kapacitet da analizira karakteristike pojedinih elemente pojedinih fiskalnih instrumenata, uočava prednostii nedostatke, i komparira ih sa istim institutima i instrumentima koji se primjenjuju u uporednom zakonodavstvu; sposobnost sintetiziranja činjenica i teorijskog znanja u oblasti poreznog prava i vrednovanja vrsta i oblika poreza, kao i njihovih elemenata u postojećem poreznom sistemu, procjena efekata njihove primjene na fiskalni sistem, te povratni uticaj na ekonomski sistem. b) vještine: posjeduje kreativna i apstraktna razmišljanja potrebna za primjenu poreznopravnih propisa, te šire teoretske i praktične vještine u analizi poreznog prava, sposobnost izvođenja zadataka i rješavanja poreznih problema primjenom osnovnih i složenih metoda i podataka; c) kompetencije: imati kapacitet da pronalazi rješenja i izvršava jednostavnije i složenije zadatke vezane za primjenu normi poreznog prava samostalno; moći da preuzme odgovornost za izvršenje jednostavnih ili složenijih zadataka, vrednovanja i unapređivanja aktivnosti za vlastito učenje i samousmjeravanje u učenju; imati kapacitet da obavlja zadatke samostalno.

Način izvođenja nastave Predavanja, konsultacije, seminarski radovi


Oblici praćenja i provjeravanja

Usmeno i pismeno



esej 2 20%

I parcijalni ispit 3 30%


5 50%

UKUPNO: 10 100%

Prvi parcijalni ispit je pismeni oblik provjere znanja u kojem student treba pokazati osnovno razumijevanje poreza i poreznog sistema. Seminarski rad se odnosi na analizu određenog problema iz oblasti pozitivnog poreznog prava, a što podrazumijeva normativnu analizu poreznopravnih institutai komparaciju sa uporednim zakonodavstvom. Završna evaluacija znanja je usmeni ili pismeni ispit u kojem student pokazuje razumijevanje pozitivnog poreznog prava, primjenu pojedinih poreznih vrsta i oblika u poreznom sistemu Bosne i Hercegovine, stečena znanja o procesu harmonizacije poreznih sistema zemalja članica EU, procesima aktuelnih reformi poreznih sistema zemalja iz regiona i svijeta, iskazuje sposobnosti logičkog zaključivanja i kompariranja različitih teorijskih i praktičnih znanja, te sposobnost izražavanja kritičkog mišljenja i

promišljanja o aktuelnim pitanjima i problemima u poreznom pravu. U formiranju konačne ocjene u obzir se uzimaju svi oblici studentskog rada, odnosno utvrđeni elementi praćenja i provjere rada studenata koji se vezuju za bodove osvojene tokom semestra. Napomena : popravni ispit se izvodi usmeno Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Dautbašić Ismet: Finansije i finansijsko pravo, VII - izdanje, Magistrat, Sarajevo, 2004. Jelčić Barbara, Jelčić Božidar: Porezni sustav i porezna politika, Informator, Zagreb, 1998.Popović Dejan: Poresko pravo, Pravni fakultet, Beograd 2009. ili Anđelković Mileva, Dimitrijević Marina: Poresko pravo Srbije, Niš, 2009., - Pozitivnopravni propisi Dopunska


Kontakt sa odgovornim akademskim osobljem omogućen svim studentima putem elektronske pošte, usmeno u predviđenim terminima konsultacijate na časovima nastave. Na početku semestra studenti se već na prvom času upoznaju sa načinima izvođenja nastave te imaju mogućnost odabrati teme za izrade eseja i dobiti uputstvo za izradu istih. Studenti putem popunjavanja anketnog obrasca participiraju u evaluaciji nastavnih aktivnosti i iznose mišljenje o kvaliteti nastavnog procesa. Kontakt sa bivšim studentima I ciklusa studija, i razmjena informacija i mišljenja radi ocjene korisnosti izučavanog predmeta Porezno pravo i porezni sistem u njihovom radu u praksi i mogućnostima daljeg poboljšavanja nastavnog procesa.

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra pravno-ekonomskih nauka – Pravno-ekonomski smjer

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Pravo i politika konkurencije IUR II 512







Istraživački rad


2


30

Preduvjeti za upis



Predmet ima za primarni cilj osposobljavanje studenata za razumijevanje osnovnih kategorija i instituta politike i prava konkurencije. Student kroz sve oblike aktivnosti na nastavi stiče neophodna znanja o zabranjenim sporazumima(karteli), zloupotrebi dominantnog položaja i prekomjernim koncentracijama kao zakonom zabranjenih ponašanja na tržištu te kako se ista regulišu i sankcioniraju u Sjedinjenim Američkim Državama, Evropskoj uniji i Bosni i Hercegovini.


Sadržaj predmeta: - Tržišna konkurencija kao ekonomsko-pravna kategorija (opće naznake o tržišnim strukturama, pravno definiranje konkurencije) - Pravna regulacija tržišne konkurencije kao vid ekonomske uloge države (pravo i politika konkurencije ) - Ekonomski instituti regulirani pravom konkurencije (Zabrana ograničavanja trgovine putem sporazumijevanja, zloupotreba vladajućeg položaja, kontrola koncentracija,vertikalni sporazumi državne potpore) - Pravo i politika konkurencije u SAD - Pravo i politika konkurencije u EU - Internacionalizacija prava i politike konkurencije - Pravo i politika konkurencije u BiH - Makroekonomski efekti prava konkurencije U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: identificirati, odrediti i opisati pojmove i kategorije prava i politike konkurencije, odrediti njihovu vezu sa sistemom pravnih ali i ekonomskih nauka, prepoznati pravne izvore prava konkurencije u SAD, EU i BiH. Na razini razumijevanja: analizirati, komparirati i vrednovati pojmove prava i politike konkurencije. b) vještine: analiza činjenica i podvođenje istih pod normu izvora prava konkurencije, analiza trendova izmjena u regulaciji mehanizma pravne zaštite tržišne konkurencije i uzroka koji dovode do istih. c) kompetencije: osposobljenost za rad na poslovima na kojima se obavljaju vezani za okvir i principe prava konkurencije.

Način izvođenja nastave Predavanja, konsultacije, grupne diskusije, individuali rad sa studentima i mentorski rad



Studija slučaja 1 10%

Esej 1,5 15%




5 50%

UKUPNO: 10 100%

Studijom odabranog slučaja od studenta se zahtjeva da odvoji bitno od nebitnog, organizira činjenice u jasno defnisan problem, formuliše moguća rješenja, odabrati i zastupati određeno rješenje i dizajnirati implementaciju za to rješenje. Esej je kraća analiza određenog problema u oblasti prava privrednog sistema. Parcijalni ispit je pismena ili usmena provjera znanja čiji rezultati pokazuju da li je student usvojio znanja u pogledu pojmova i instituta prava i politike konkurencije. Završnom provjerom znanja ispituje u kojoj je mjeri student usvojio znanje koje će mu omogućiti razumijevanje regulatornog okvira za poslovanje i ciljeva i efekata državne intervencije u privredi.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna: Miloš Trifković, “Pravo-konkurencije”, “Svjetlost”, OOUR, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo, Ernest Gellhorn ,William E. Kovacic ,Stephen Calkins, „Antitrust Law And Economics In A Nutshell“ (Nutshell Series) [Paperback] West Group; 5 edition (August 30, 2004): Deša Mlikotin Tomić, Hana Horak, Vedran Šoljan, Jasminka Pecotić – Kaufman,“Europsko tržišno pravo“, Školska knjiga Zagreb, 2006, Nevenko Misita,“Evropska unija-prvo konkurencije“, Revicon, Sarajevo, 2012., Dženan Đonlagić, Kanita Imamović-Čizmić, „Macroeconomic aspect of competition law enforcement – review from BiH“ International Conference ICES2010 »Economic Development Perspectives of SEE Region in Global Recession Context«, October 14-15, 2010, Sarajevo. Dopunska : Kanita Imamovic Čizmić, “Market competition proctetion mechanism in Bosnia and Hercegovina”, Lambert Academic Publishing,2014.


Studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija i predavanja. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave iznose se putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konzultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Budžetsko pravo IUR II 516s



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Finansijsko pravo




Istraživački rad


1


15

Preduvjeti za upis Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis II ciklusa studija.


Cilj izvođenja nastave iz izbornog predmeta Budžetsko pravo jeste sticanje općeg i dodatnog znanja o budžetu kao instrumentu finansiranja javnih potreba, budžetskom sistemu i budžetskom pravu kao zasebnoj grani prava s osvrtom na budžetsko pravo i budžete institucija Bosne i Hercegovine, entiteta, kantona i općina. Proširivanje znanja o javnim rashodima, strukturi javnih rashoda, općedruštvenim potrebama i javnim dobrima, upravljanjem javnim preduzećima, državnom imovinom. Upoznavanje sa temeljnim budžetskim principima na temelju kojih se izrađuju i usvajaju savremeni budžeti, funkcijama budžeta, njegovoj pravnoj, administrativnoj i finansijskoj prirodi, te ciljevima i efektima koji se budžetskom politikom nastoje ostvariti. Sticanje naprednog stupnja znanja o pozitivnom budžetskom pravu Bosne i Hercegovine, decentralizaciji u BiH, postupku donošenja, usvajanja i izvršenja budžeta institucija BiH, entiteta, distrikta, kantona, te kontroli budžetske potrošnje i reviziji javnog sektora. Upoznavanje sa funkcijama i zadacima trezora i trezorskim poslovanjem subjekata javnog sektora. Cilj predmeta je sticanje dodatnih znanja iz oblasti budžetskog prava: uređenja i

organiziranja prikupljanja javnih prihoda, i usmjeravanja sredstava na podmirenje općedruštvenih potreba, javnih dobara i usluga; upoznavanje pojedinih fiskalnih i nefiskalnih prihoda, njihovih karakteristika;pojavljivanja suficita i deficita u budžetu, načina privremenog finansiranja; provođenja mjera štednje u javnom sektoru, upoznavanje pravila fiskalnog prilagođavanja i ograničavanja rasta budžetskog deficita i javnog duga u članicama EU, zatim osnovnih odrednica budžeta EU.


U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu. - Pojam i izvori budžetskog prava - Pravna priroda budžeta - Teorijske osnove budžetskog sistema i budžetske politike (nastanak, razvoj i faktori koji utiču na oblikovanje budžetskog sistema) - Budžetski principi - Funkcije budžeta - Javni prihodi (pojam , struktura, podjela) - Raspodjela javnih prihoda - Fiskalna centralizacija i decentralizacija - Fiskalno vijeće - funkcije i zadaci - Finansijsko planiranje - Javni rashodi (pojam, struktura, klasifikacije, efikasnost) - Postupak donošenja bužeta - Izvršenje budžeta - Budžetska kontrola i revizija javnog sektora - Trezor - funkcije i zadaci - Budžetska politika Evropske unije


Ishod učenja treba da rezultira stečenim temeljnim znanjem i pripremljenošću studenata za budući praktičan rad u organima javne uprave, privatnoj praksi, finansijskim institucijama, te drugim institucijama i organizacijama na poslovima koji zahtijevaju poznavanje ove nastavno-naučne discipline.Nakon uspješno savladanog predmeta, student će: a) znanje: na razini činjenica: posjedovati značajno znanje, teoretsko i praktično, vezano za činjenice u finansijskopravnom odnosu, pravne osnove sticanja javnih prihoda i izvršenja rashoda, principe koji se primjenjuju u budžetskom pravu, postupke po kojima se vrši planiranje javnih prihoda i raspodjela rashoda. Na razini razumijevanja: imati kapacitet da analizira karakteristike pojedinih javnih prihoda, njihov značaj i uticaj na funkcioniranje javnog sektora, zatim da analizira postojeće javne rashode i efekte koji se postižu; b) vještine: posjeduje konkretna logična razmišljanja i kreativna i jednostavna apstraktna razmišljanja potrebna za primjenu finansijskopravnih i budžetskopravnih principa i propisa, te sposobnost izvođenja zadataka uplaniranja i usmjeravanju finansijskih sredstava države na podmirenje općih potreba i javnih dobara; c) kompetencije: imati kapacitet da pronalazi rješenja i izvršava jednostavnije zadatke vezane za primjenu principa, planova i strategija u oblasti budžetskog prava i vršenja javnih rashoda uz

neposredni nadzor stručnih osoba; moći da preuzme ograničenu odgovornost za izvršenje jednostavnih ili složenijih zadataka za vlastito učenje;

Način izvođenja nastave Predavanja, konsultacije


Oblici praćenja i provjeravanja

Usmeno i pismeno



Esej 2,5 50%


2,5 50%

UKUPNO: 5 100%

Esej se odnosi na analizu određenog problema iz oblasti budžetskog prava koja podrazumijeva razmatranje relevantne literature i pozitivnog zakonodavstva iz oblasti budžetskog prava, analizu aktuelnih pitanja i problema u vezi sa donošenjem, izvršenjem i kontrolom budžeta na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini. Završna evaluacija znanja je usmeni/pismeniispit u kojem student pokazuje razumijevanje karakteristika i funkcija budžeta, budžetskog prava i kontrole budžeta, uloge Fiskalnog vijeća BiH, te iskazuje sposobnosti logičkog zaključivanja i kompariranja različitih teorijskih i praktičnih saznanja iz ove oblasti. U formiranju konačne ocjene u obzir se uzimaju svi oblici studentskog rada, odnosno utvrđeni elementi praćenja i provjere rada studenata koji se vezuju za bodove osvojene tokom semestra. Napomena: popravni ispit se izvodi usmeno

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna - Dautbašić Ismet:Finansije i finanasijsko pravo,VII - izdanje, Magistrat, Sarajevo, 2004. - Anđelković Mileva: Budžetsko pravo, Niš, 2010. - pozitivnopravni propisi (Zakon o fiskalnom vijeću BiH, Zakon o budžetu FBiH, …) Dopunska - Musgrave, Richard & Peggy, Javne financije u teoriji i praksi – prijevod, Zagreb: Institut za javne financije, 1993.


Kontakt sa odgovornim akademskim osobljem omogućen svim studentima putem elektronske pošte, usmeno u predviđenim terminima konsultacija, te na časovima nastave (predavanja, vježbe). Na početku semestra studenti se već na prvom času upoznaju sa načinima izvođenja nastave i vježbi, studentske prakse, te imaju

mogućnost odabrati teme za izrade eseja i dobiti uputstvo za izradu istih. Studenti putem popunjavanja anketnog obrasca participiraju u evaluaciji nastavnih aktivnosti i iznose mišljenje o kvaliteti nastavnog procesa. Kontakt sa bivšim studentima I ciklusa studija, i razmjena informacija i mišljenja radi ocjene korisnosti izučavanog predmeta Budžetsko pravo u njihovom radu u praksi i mogućnostima daljeg poboljšavanja nastavnog procesa.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Pravo na razvoj – izabrane teme IUR II 514s







Istraživački rad


1


15



Predmet ima za cilj da studenti prodube znanja u pogledu koncepta Prava na razvoj i veze za ekonomskim razvojem općenito. Pravo na razvoj kao koncept u sistemu ljudskih prava težište usmjerava ka individui koja treba da je u centru razvojnog procesa, promociji ostvarenja društvene pravde te odgovarajućih politika nužnih za koordiniranje složenog procesa ekonomskog razvoja. Cilj dobiva na značaju ukoliko se ima u vidu činjenica da upravo dobro osmišljenje i izvodive nacionalne razvojne strategije vode ekonomskom razvoju i ostvarenju države blagostanja.


Uvod u predmet proučavanja - Pravo na razvoj u sistemu ljudskih prava i holistički pristup ostvarivanju ekonomskog razvoja Pravo na razvoj – Strukturalni elementi, ciljevi i mogućnosti, ostvarenje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava Pravo na razvoj i različiti koncepti savremenog poimanja rasta i razvoja, održivi razvoj i ekološka komponenta Humani razvoj Uloga države i međunarodnih organizacija/institucija U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik obavezan je upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a)znanje: definirati i na sistematičan način razumijevati problematiku koncept prava na razvoj, međuuvjetovanost prava

na razvoj i ostvarenja ekonomskog razvoja, analizirati vezu između koncepta prava na razvoj i ljudskih prava u cilju holističkog pristupa u ostvarenja punog razvoja individue i društva te formulirati vlastite stavove i zaključke u pogledu problematike prava na razvoj. b) vještine: analitičko promišljanje, prikupljanje i obrada relevantne literature i izvora u cilju logičkog zaključivanja i traženja odgovora na istraživačka pitanja teorijske i praktične prirode problematike koncepta prava na razvoj uz korištenje različitih vidova metodologije u istraživanju. c) kompetencije: sposobnosti da primjenjuje stečena znanja, nadograđuje ih i produbljuje te doprinosi daljnjem razvoju područja istraživanja

Način izvođenja nastave Predavanja, konsultacije, individualni rad sa studentima, grupne diskusije, individualni istraživački rad, mentorski rad




Izrada i odbrana seminarskog rada

1,5 30%



2,5 50%

UKUPNO: 5 100%

Seminarski rad se odnosi na analizu određenog problema iz oblasti prava na razvoj koja podrazumijeva razmatranje relevantne literature, analizu trenutne situacije a rezultira vlastitim zaključcima o datom problemu. Prvi parcijalni ispit je pismeni oblik provjere znanja u kojem student treba pokazati osnovno razumijevanje koncepta prava na razvoj i veze sa konceptom ljudskih prava. Završna evaluacija znanja je pismeni/usmeni ispit u kojem student pokazuje razumijevanje holističkog pristupa razvoju, koncepta ekonomskog razvoja, iskazuje sposobnosti logičkog zaključivanja i kompariranja različitih teorijskih i praktičnih saznanja. U formiranju konačne ocjene u obzir se uzimaju svi oblici studentskog rada, odnosno utvrđeni elementi praćenja i provjere rada studenata koji se vezuju za bodove osvojene tokom semestra. Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Todaro, M. P. i Smith, S. C. Ekonomski razvoj, deveto izdanje, 2006. Osmanković J., i Nikolajev A., Humani razvoj, Sarajevo 2010. Pozitivnopravni propisi

Deklaracija o pravu na razvoj Bečka deklaracija Deklaracija iz Ria Milenijski razvojni ciljevi međunarodni propisi i akti Dopunska literatura na osnovu koje se stiču znanja, koristi za izradu eseja i seminarskih radova te vrši priprema za polaganje ispita će biti dopunjavana shodno aktuelnoj problematici.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila te usmeno u terminima konsultacija i predavanja. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje o kvaliteti nastave studenti iskazuju putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Studentima koji su završili I ciklus studija se osiguravaju i konsultacije o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi.

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra pravno-ekonomskih nauka – Pravno-ekonomski smjer

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Pravo tržišta vrijednosnih papira IUR II 515s






Predavanja; Grupne diskusije; Istraživački rad; Individualni rad sa studentima

1


15

Preduvjeti za upis



Predmet ima za primarni cilj osposobljavanje studenata za razumijevanje osnovnih pojmova i instituta u vezi sa regulacijom tržišta vrijednosnih papira. Student kroz sve oblike aktivnosti na nastavi stiče neophodna znanja o institutima, funkcioniranju i pravnoj zaštiti investitora tržišta vrijednosnih papira.


Sadržaj predmeta: 1. Tržište vijednosnog papira kao element finansijskog sistema – pojmovna određenja finansijskog sistema i tržišta vrijednosnih papira kao njegovog podsistema 2. Uloga države na tržištu vrijednosnih papira – država kao investor, regulator i kontrolor 3. Regulacija tržišta vrijednosnih papira – modeli regulacije tržišta vrijednosnih papira 4. Pravna zaštita učesnika na tržištu vrijednosnih papira – insider trading i market manipulation


Ishodi učenja po razinama: a) znanje: na razini činjenica: identificirati, odrediti i opisati pojmove i kategorije u vezi sa tržištem vrijednosnih papira i pravnom zaštitom investitora u vrijednosne papire, prepoznati pravne izvore koji reguliraju funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i njegove institute. Na razini razumijevanja: analizirati, komparirati i vrednovati pojmove prava tržišta vrijednosnih papira. b) vještine: analiza činjenica i podvođenje istih pod normu izvora prava tržišta vrijednosnih papira, analiza kvalitete regulacije mehanizma pravne zaštite investitora na tržištu vrijednosnih papira c) kompetencije: osposobljenost za rad na poslovima na kojima se zahtijeva poznavanje funkcioniranja finansijskog sistema, tržišta vrijednosnih papira i pravne zaštite investitora u vrijednosne papire.

Način izvođenja nastave Predavanja, konsultacije, grupne diskusije, individulani rad istraživački rad i menotrski rad



Opterećenje u ECT

Udio (%) u ocjeni

Izrada odbrana seminarskog rada

1,5 30%


Završna (pisana) provjera znanja

2,5 50%

UKUPNO: 5 100%

Parcijalni ispit je pismena ili usmena provjera znanja čiji rezultati pokazuju da li je student usvojio znanja u pogledu pojmovnih određenja finansijskog sistema i tržišta vrijednosnih papira kao njegovog sastavnog elementa. Seminarom na određenu temu studenti će produbiti znanja stečena na predavanjima. Završnom provjerom znanja ispituje se u kojoj je mjeri student usvojio znanje o institutima, funkcioniranju i pravnoj zaštiti investitora tržišta vrijednosnih papira.

Literatura

Obavezna: Dejan Erić: Finansijska tržišta i instrumenti" - II izmenjeno i dopunjeno izdanje - "Čigoja štampa" Beograd, 2003 Dopunska: Branko Vasiljevic: Osnovi finansijskog tržišta, Izdavačko preduzeće „Zavet“, Beograd, 2009. God. Dejan Šoškic, Boško Živkovic: Finansija tržišta i institucije, Beograd 2007.


Studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija i predavanja. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku

predavanja. Mišljenje o kvaliteti nastave studenti iznose putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Na konsultacijama sa studentima koji su završili I ciklus studija govori se i o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.

Historijsko-pravni smjer

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za pravnu historiju i komparativno

pravo – Historijsko – pravni smjer

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra

Izabrane teme iz komparativne pravne

historije IUR II 311

Ciklus/godina/semestar/

broj ECTS kredita

Ciklus Godina Semestar Broj ECTS kredita

II I I 10

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Pravna historija


Sedmični broj nastavnih

sati prema načinu

izvođenja nastave

Predavanja Grupne

diskusije

Istraživački

rad

Individualni

rad sa

studentima

2

Ukupno tokom

semestra 30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis I godine II

ciklusa studija na Pravnom fakultetu u Sarajevu.


Ovaj predmet izučava izabrane teme velikih pravnih kultura u historijsko-komparativnoj perspektivi („vertikalno poređenje“). Prethodno se ukazuje na glavne metodološke pristupe u ovoj naučnoj disciplini.


Sadržaj predmeta:

1. Istraživanje pred-državnog uređenja - pravna etnologija

2. Koncept prava u velikim pravnim kulturama

3. Izvori prava u velikim pravnim kulturama

4. Sudovi i suđenje u velikim pravnim kulturama

5. Evolucija prava u velikim pravnim kulturama

6. Status pojedinca u velikim pravnim kulturama

7. Ugovori u velikim pravnim kulturama

8. Vlasništvo u velikim pravnim kulturama

9. Brak i porodica u velikim pravnim kulturama

10. Zločin i kazna u velikim pravnim kulturama

11. Rat i mir u velikim pravnim kulturama

U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je

obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na

predmetu.

Ishodi učenja na razini

predmeta


a) znanje: na razini činjenica: poznavati različite teme iz

izabranih pravnih kultura, kao što su antička, islamska i anglo-

američka; shvatiti društveni kontekst i identificirati faktore koji

su utjecali na nastanak i razvoj pojedinih pravnih instituta u

navedene tri pravne kulture

b) vještine: analize i komparacije pravnih dokumenata, usmene i

pismene komunikacije rezultata produbljenog istraživanja

c) kompetencije: sposobnost istraživanja u oblasti komparativne

pravne historije i korištenja rezultata tih istraživanja za

rješavanje savremenih pravnih problema

Način izvođenja nastave Nastava se izvodi putem predavanja (ex chathedra), prezentacije,

diskusije, izrade samostalnih istraživačkih radova – eseja, prikaza

knjiga itd.

Način vrednovanja znanja

sa strukturom ocjene

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće

Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni

predmet strukturu bodova i bodovni kriterij.

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u

ocjeni

Prikaz knjige 3,0 30%

Samostalni istraživački rad – esej 2,0 20%


Ukupno 10 100%

Prikaz knjige predstavlja oblik provjeravanja znanja u okviru kojeg se provjerava

usvojenost nastavnog sadržaja (znanje na razini razumijevanja), sposobnost analiziranja

djela, te pismenog i usmenog prezentiranja zaključaka i rezultata istraživanja.

Samostalni istraživački rad – esej predstavlja analizu određenog pitanja iz oblasti

predmeta, koje zahtijeva razmatranje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira

vlastitim zaključcima o analiziranom problemu.

Završni ispit podrazumijeva provjeru znanja (usmena ili pismena) usvojenosti nastavnog

sadržaja (znanje na razini činjenica i razumijevanja) iz Istraživanja pred-državnog

uređenja, Koncepta prava u velikim pravnim kulturama, Izvora prava u velikim pravnim

kulturama, Sudova i suđenja u velikim pravnim kulturama, Evolucije prava u velikim

pravnim kulturama, Statusa pojedinca u velikim pravnim kulturama, Ugovora u velikim

pravnim kulturama, Vlasništva u velikim pravnim kulturama, Braka i porodice u velikim

pravnim kulturama, Zločina i kazne u velikim pravnim kulturama i Rata i mira u velikim

pravnim kulturama.

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i

provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se

za sljedeću distribuciju bodova: a) Prikaz knjige - od 0 do 30 bodova (uslov za pristupanje

završnom ispitu je minimalno 16 bodova); b) Samostalni istraživački rad - esej - od 0

do 20 bodova; c) Završni ispit - od 0 do 50 bodova.

Za vanredne i DL studente utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vežu se za

sljedeću distribuciju bodova: a) Prvi parcijalni ispit - od 0 do 50 bodova (uslov za

pristupanje završnom ispitu je minimalno 25 bodova); b) Završni ispit - od 0 do 50 bodova

(uslov za formiranje konačne ocjene je minimalno 30 bodova).

Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem

bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i

septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan

uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u

skladu sa čl. 62. ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C)

- 75-84 bodova; d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) -

manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna

ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web-stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna: - A. Votson, „Pravo u knjigama, zakonu i stvarnosti: uporednopravni pogled“, Anali Pravnog

fakulteta u Beogradu, LV, 2, 2007, str. 5-18.

- J. Ćirić, Uvod u pravo SAD, Institut za uporedno pravo, Beograd, 2008. (odlomak).

- J. Dainow, „The Civil Law and the Common Law: Some Points of Comparison“, The

American Journal of Comparative Law, Vol. 15, No. 3 (1966 - 1967), str. 419-435.

- J. A. Makdisi, „The Islamic Origins of the Common Law“, North Carolina Law Review, 1999,

Vol. 77, No. 5, str. 1635-1739. (odlomak).

- F. Karčić, “Koncept građanstva u savremenoj islamskoj pravnoj misli”, Godišnjak Pravnog

fakulteta u Sarajevu, XLVI-2003 (Sarajevo 2004), str. 313-329.

- F. Karčić, “Neki primjeri ugovora iz Stare Mesopotamije“, Godišnjak Pravnog fakulteta u

Sarajevu, XLVII-2004, str. 172-179.

- E. Memišević, „Brak kod naroda Starog Istoka“, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu,

2010, god. LIII, str. 243–265.

- A. Alibašić, Savremene muslimanske dileme: pluralizam, ljudska prava, demokratija,

pravda, džihad, ekstremizam, terorizam (prir. Ahmet Alibašić), Centar za napredne studije,

Sarajevo 2010, (odlomak).

- K. A. Raaflaub, War and Peace in the Ancient World, Blackwell Publishing, 2007,

(odlomak).

Dopunska: - R. Westbrook, A History of Ancient Near Eastern Law, E. J. Brill, Leiden, 2003.

- M. Juergensmeyer et. al., The Oxford Handbook of Religion and Violence, Oxford

University Press, 2013.

- C. Valier, Crime and Punishment in Contemporary Culture, Routledge, London, New York,

2004.

Način praćenja kvalitete

koja osiguravaju ishode

učenja

Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute i metodološke naznake o pisanju samostalnih istraživačkih radova (eseja), a teme eseja su studentima dostupne na početku semestra. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave iskazuje se putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije se vrše i sa studentima koji su završili I ciklus studija, gdje se razgovara o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za pravnu historiju i komparativno pravo – Historijsko – pravni smjer


Rimsko pravo – historija i institucije IUR II 313


broj ECTS kredita


II I I 10

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Rimsko pravo



sati prema načinu

izvođenja nastave

Predavanja Grupne

diskusije

Istraživački

rad

Individualni

rad sa

studentima

2

Ukupno tokom

semestra 30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis I godine II ciklusa studija, smjer historijsko-pravni na Pravnom fakultetu u Sarajevu.

Opis predmeta

Cilj predmeta

Cilj ovog predmeta je studentima pružiti produbljena saznanja o rimskom pravu koja su stekli u okviru dodiplomskog studija. Akcenat se stavlja na one segmente rimskog prava, prije svega na stvarno, obvezno i procesno pravo čije su pravne figure, principi i opća pravna načela inkorporirana u savremena prava modernih država. Na primjeru pojedinih konkretnih pravnih instituta se ukazuje na njihov put recipiranja u osnove nastajućeg prava Evropske unije.


1. Uvod 2. Metodološki postupci utvrđivanja osnovnih karakteristika starog civilnog prava 3. Metodološki postupci utvrđivanja osnovnih puteva izgradnje pretorskog prava – ius honorarium 4. Specifičnosti kazuističkog metoda rimskog klasičnog prava 5. Osnovne značajke procesa vulgarizacije rimskog postklasičnog prava 6. Justinijanova kodifikacija kao osnova recepcije rimskog prava 7. Rimske pravne maxime iz D. 50,17 kao dijelovi modernog evropskog i svjetskog prava 8. Izabrane teme iz rimskog statusnog prava 9. Izabrane teme iz rimskog obiteljskog prava 10. Izabrane teme iz rimskog stvarnog prava 11. Izabrane teme iz rimskog obveznog prava 12. Izabrane teme iz rimskog nasljednog prava 13. Izabrane teme iz rimskog procesnog prava U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


predmeta

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica repoznati povezanost različitih instituta rimskog prava u cjelovitom sistemu privatnog prava izgrađenom na temelju rimske pravne tradicije i pravne znanosti; analizirati proces nastanka i razvoja različitih pravila i načela privatnog prava. b) vještine: ispitati primjenu načela, pravila i rješenja rimskog privatnog prava na konkretnim činjeničnim stanjima. c) kompetencije: razvijanje profesionalnih vještina potrebnih za kompetentnu i etičku participaciju kao člana pravničke profesije, uz naglašeno uočavanje važnosti rimskog prava za savremene privatnopravne sisteme.

Način izvođenja nastave Nastava se izvodi kroz predavanja (ex chathedra), prezentacije, diskusije, izrade samostalnih istraživačkih radova – eseja, praktičnih slučajeva, vježbi u svrhu sistematizacije gradiva, konsultacija, itd.




Samostalni istraživački rad - esej 3 30%

Prikaz knjige i značajnijih znanstvenih priloga u referentnim domaćim i međunarodnim stručnim časopisima

2 20%


Ukupno 10 100%

Samostalni istraživački rad – esej predstavlja analizu nekog pitanja iz rimskog privatnog prava koje zahtijeva razmatranje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Prikaz knjige i značajnijih znanstvanih priloga u referentnim domaćim i međunarodnim stručnim časopisima predstavlja pisani rad u okviru kojeg dolaze do izražaja sposobnosti kandidata da sintetizira ključne obilježja zadate stručne literature. Završni ispit podrazumijeva provjeru znanja (usmena ili pismena) usvojenosti nastavnog sadržaja. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: a) Samostalni istraživački rad - esej - od 0 do 30 bodova, b) Prikaz knjige i značajnijih znanstvanih priloga - od 0 do 20 bodova, c) Završni ispit – od 0 do 50 bodova. Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62. ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova; d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web-stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna: - A. Malenica, N. Deretić, Rimsko pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Novom Sadu, Novi Sad, 2011. - M. Horvat, Rimsko pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2008.

- O. Stanojević, Rimsko pravo, Magistrat, Sarajevo, 2000.

Dopunska: - Z. Lučić, M. Šarac, Rimsko privatno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2006. - A. Romac, Izvori rimskog prava - latinski tekstovi s prijevodom, Informator, Zagreb, 1973. - B. Biondi, Istituzioni di dirito romano, Mailand, 1965. - E. Levy, Westroemisches Vulgarrecht, Das Obligationenrecht, Weimar, 1956. - Gaj, Institucije, ur. Obrad Stanojević, Zavod za udžbenike, Beograd, 2009. - J. Iglesias, Derecho romano, Barcelona, 1965. - M. Horvat, Bona fides u razvoju rimskog obveznog prava, Zagreb, 1939. - M. Kaser, Das Roemische Privatrecht, Erster Abschnitt, Muenchen, 1971. - M. Kaser, Das Roemische Privatrecht, Zweiter Abschnitt, Muenchen, 1959. - M. Talamanca, Istituzioni di diritto romano, Giuffrè, Milano, 2015. - R. Zimmermann, Roman Law, Contemporary Law, European Law, Oxford University Press, 2001. - R. Zimmermann, The Law of Obligations, Roman Foundationis of the Civil Tradition, Oxford University Press, 1996.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute i metodološke naznake o pisanju samostalnih istraživačkih radova (eseja), a teme eseja su studentima dostupne na početku semestra. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave iskazuje se putem anketa koje se provode tijekom i/ili nakon završetka nastave.



Ustavna historija Bosne i Hercegovine IUR II 314


broj ECTS kredita


II I II 10

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Pravna historija



sati prema načinu

izvođenja nastave

Predavanja Grupne

diskusije

Istraživački

rad

Individualni

rad sa

studentima

2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis u drugi semestar akademskog master studija (II ciklusa studija) na pravno-historijskom smjeru.

Opis predmeta

Cilj predmeta

Predmet Ustavna historija Bosne i Hercegovine, koji pripada užoj naučnoj oblasti Pravna historija, ima za cilj da studentima prava ponudi produbljeno znanje o razvoju ustavnosti Bosne i Hercegovine. Ako se kao polazna osnova uzme uže (pozitivističko) tumačenje pojma ustava, onda se razvoj ustanovnosti u Bosni i Hercegovini može pratiti od druge polovine XIX stoljeća do modernog doba. U tom smislu je glavni fokus izučavanja ovog predmeta na produbljenom uvidu u razvoj i transformaciju ustavnopravnog uređenja Bosne i Hercegovine, odnosno državnih tvorevina u čijem sastavu je bila BiH. Taj cilj se u okviru ovog

predmeta ostvaruje interaktivnom nastavom i istraživačkim radovima studenata. Nastavne aktivnosti su bazirane na historijskim, teorijskim i uporednim analizama svih ustavnopravnih akata i drugih javnopravnih i političkih dokumenata vezanih za razvoj ustavnosti Bosne i Hercegovine od druge polovine XIX stoljeća do modernog doba. Od posebnog značaja su analize ustavnopravnog razvitka BiH i Jugoslavije u drugoj polovini XX stoljeća, na osnovu kojih studenti treba da dobiju jasnu viziju nastanka pozitivnog (dejtonskog) ustavnog uređenja BiH.


1. Uvod: Pojam ustava i ustavnosti - historijski, teorijski i uporedno-pravni okvir 2. Vilajetski zakon 1867. 3. Osmanski ustav 1876. 4. Ustavna pozicija BiH 1878-1908. 5. Zemaljski štatut 1910. 6. Ustav Kraljevine SHS – Vidovanski ustav 1921. 7. Ustav Kraljevine Jugoslavije – Oktroirani ustav 1931. 8. Ustavni poredak NDH 9. Ustavna evolucija i revolucija u okviru NOB 10. Ustav FNRJ i NR BiH 11. Ustav SFRJ i SR BiH 12. Pravna analiza proglašenja nezavisnosti BiH 1992. 13. Analiza Vašingtonskog sporazuma 1994. 14. Analiza Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


predmeta

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: prepoznati glavne faze ustavnog razvitka BiH od prvog (osmanskog) ustava 1876. i Zemaljskog štatuta 1910. do Dejtonskog ustava 1995.; b) vještine: rekonstruirati ustavni razvitak Jugoslavije i BiH, dovesti u vezu ustavni razvitak BiH i Jugoslavije u XX stoljeću sa pozitivnim ustavnim i političkim uređenjem BiH; c) kompetencije: koristiti se pravno-historijskim metodom u tumačenju javnopravnih i ustavnih pitanja, te općenito pravnih izvora i dokumenata; koristiti se pravno-historijskim metodama i znanjima pri rješavanju konkretnih pravnih pitanja iz oblasti javnog i ustavnog prava.

Način izvođenja nastave Nastavni proces realizira se u okviru predavanja, koja su interaktivnog karaktera. Predavanja uključuju aktivno učešće studenata u nastavi, i to u vidu diskusija i obavljanja istraživačkih zadataka, projekata i prezentacija.

Način vrednovanja znanja

sa strukturom ocjene

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij. Vrednovanje znanja vrši se kontinuiranim praćenjem i ocjenjivanjem rada studenata tokom semestra. Studenti tokom semestra mogu osvojiti 50 bodova i na završnim ispitu 50 bodova.



Samostalni istraživački rad 2 20%

Završna evaluacija znanja 5 50%

Ukupno 10 100%

Način oblikovanja konačne ocjene: U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata: prvi parcijalni ispit, samostalni istraživački rad – esej i završni ispit. Parcijalni ispit je pismeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: rekonstruirati ustavni razvitak BiH od druge polovine XIX stoljeća do Prvog svjetskog rata. Pored historijske rekonstrukcije, student treba da pokaže umijeće teorijske analize ustavnih akata usvojenih u tom periodu. Ispit se sastoji iz kraćih pitanja („multiple choice“; dopuna tvrdnji; kraći odgovori itd.) i jednog zadatka analitičkog karaktera (analiza odlomka izvornog pravnog dokumenta – ustavnog akta). Samostalni istraživački rad predstvalja kraću analizu nekog pitanja vezanog za ustavni razvitak BiH. Analiza podrazumijeva istraživanje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira vlastitim zaključcima o predmetu i problemu analize. Istraživački rad se prezentira usmeno pred predmetnim nastavnikom i ostalim studentima. Predmet bodovanja je pismeni rad i usmena prezentacija rezultata istraživanja. Završni ispit je pismeni oblik provjere znanja i okvir kojeg student treba da pokaže da zna rekonstruirati ustavni razvitak Jugoslavije i BiH tokom XX stoljeća. Student posebno treba da ukaže na poveznicu tog razvitka sa pozitivnim ustavnim uređenjem Bosne i Hercegovine. I ovdje student treba da pokaže vještinu teorijske analize ustavnih akata. Ispit se sastoji iz kraćih pitanja („multiple choice“; dopuna tvrdnji; kraći odgovori itd.) i jednog zadatka analitičkog karaktera (analiza odlomka izvornog pravnog dokumenta – ustavnog akta). U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuju se za sljedeću distribuciju bodova: Prvi parcijalni test: od 0 do 30 bodova; Vježba: od 0 - 20 bodova; Završni ispit: od 0 do 50 bodova. Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62. ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84 bodova; d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web-stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna: - Suad Kurtćehajić, Prilozi za politički sistem BiH, Sarajevo, 2017. (Odlomci - Izabrani dokumenti iz navedene knjige) - Mustafa Imamović, Zemaljski štatut u ustavnoj historiji Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2010. - Jugoslavija 1918-1984. - Zbirka dokumenata (priredili: Branko Petranović i Momčilo Zečević), Rad, Beograd, 1985. (Odlomci -izabrani dokumenti iz navedene knjige).

- Izabrani tekstovi i materijali za vježbe koji se studentima postavljaju na web-stranicu Pravnog fakulteta. Dopunska

- Damir Banović i Saša Gavrić (priredili), Država, politika i društvo u Bosni i Hercegovini – Analiza postdejtonskog političkog sistema (zbornik radova), Magistrat, Sarajevo, 2014. - Ferdo Čulinović, Dokumenti o Jugoslaviji, Školska knjiga, Zagreb, 1968. - Omer Ibrahimagić, Bosanski identitet i suverenitet, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Sarajevo, 2012. - Ahmed S. Aličić, Uređenje Bosanskog ejaleta od 1789 do 1878., Orijentalni institut, Sarajevo, 1983. - Bosanski ustav (fototip izdanje iz 1910. godine: priredio Uzeir Bavčić), Muslimanski glas, Sarajevo, 1991. Dopunska literatura se aktualizira i dopunjava po potrebi svake akademske godine.

Način praćenja kvalitete

koja osiguravaju ishode

učenja

Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave dobija se putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije se obavljaju i sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu i praksi, te mogućim poboljšanjima.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Konsenzualizam u rimskom obveznom

pravu IUR II 306s



II I I 5

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Rimsko pravo Status predmeta Izborni predmet



Istraživački rad


1


15

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis I godine II ciklusa studija, smjer historijsko-pravni na Pravnom fakultetu u Sarajevu.


U okviru ovog predmeta egzegetičkom metodom se utvrđuju osnovni principi rimskog obveznog prava. Pravno-historijskom analizom predstavljaju se kriteriji poznate četverodiobe izvora obveza na kontrakte, delikte, kvazikontrakte i kvazidelikte.

Objašnjavaju se modaliteti prelaska neutuživih i neformalnih sporazuma (pacta) u skupinu konsenzualnih kontrakata.


1. Gajeve Institucije i četverodioba izvora obveza 2. Dioba rimskog kontraktnog sistema na verbalne, literalne, realne i konsenzualne kontrakte 3. Pacti kao neformalni sporazumi i njihova podjela na pacta adiecta, praetoria i legitima 4. Konsenzualni kontrakti a. emptio venditio b. locatio conductio c. societas d. mandatum U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: sveobuhvatno sagledati izvore obligacionih odnosa i uzroke prelaska sa principa osobne na imovinsku odgovornost pravnih subjekata. b) vještine: prepoznati historijsku determiniranost pravnog distingueniranja i kategorijalnih podjela. c) kompetencije: dogmatsko-interpretativno selektirati pravne sadržaje u različitim obvezama kategorijalnih pravnih poslova.

Način izvođenja nastave Nastava se izvodi kroz predavanja (ex chathedra), prezentacije, diskusije, izrade samostalnih istraživačkih radova – eseja, rješavanje zadataka i praktičnih slučajeva, vježbi u svrhu sistematizacije gradiva, konsultacija, itd.




Aktivnost na nastavi 1 20%

Domaća zadaća - izrada zadatka 1,5 30%

Samostalni istraživački rad - esej 2,5 50%

Ukupno 5 100%

Aktivnost na nastavi predstavlja uzimanje aktivnog učešća studenata tijekom odvijanja nastavnog procesa. Izrada zadatka predstavlja pisani rad u okviru kojeg se analiziraju osnovni principi rimskog obveznog prava. Samostalni istraživački rad – esej predstavlja analizu nekog pitanja iz rimskog obveznog prava koje zahtijeva razmatranje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: a) Aktivnost na nastavi- od 0 do 20 bodova, b) Domaća zadaća – izrada zadatka - od 0 do 30 bodova, c) Samostalni istraživački rad - esej – od 0 do 50 bodova. Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62. ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84 bodova; d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web-stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna: - M. Horvat, Bona fides u rimskom obveznom pravu, Zagreb, 1953. Dopunska:

- A. Malenica, N. Deretić, Rimsko pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Novom Sadu, Novi Sad, 2011. - A. Romac, Izvori rimskog prava - latinski tekstovi s prijevodom, Informator, Zagreb, 1973. - A. Romac, Rimsko pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2007. - A. Romac, Rječnik rimskog prava, Informator, Zagreb, 1989. - B. Biondi, Contratto estipulatio, Mailand, 1953. - E. Levy, Westroemisches Vulgarrecht, das Obligationenrecht,Weimar, 1956. - H. F. Jolowicz, Roman Foundations of Modern Law, Oxford 1957. - M. Horvat, Rimsko pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2008. - M. Kaser, Das roemische Privatrecht, erster Abschnitt, Muenchen - M. Milošević, Rimsko pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2016. - O. Stanojević, Rimsko pravo, Magistrat, Sarajevo, 2000.




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Pravni pluralizam u Bosni i Hercegovini IUR II 305s



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Pravna historija Status predmeta Izborni predmet



Istraživački rad


1


15

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis u prvi semestar akademskog master studija (II ciklusa studija) na pravno-historijskom smjeru.

Opis predmeta

Cilj predmeta

Pod pojmom pravni pluralizam podrazumijevaju se razni oblici koegzistenijce i interakcije dva ili više sistema (pravnih) pravila unutar jednog društvenog, odnosno pravnog poretka. Pravni pluralizam ispitivan je prvobitno sa aspekta antropoloških studija, u kontekstu kolonijalnih pravnih sistema i uporedne primjene domaćeg prava (najčešće običajnog ili vjerskog) kolonijaliziranih naroda i novog prava (zapadnih modela - pravnih transplanta) kolonijalnih sila. Teorija o pravnom pluralizmu proširena je kasnije na moderne nacionalne i transnacionalne pravne sisteme. Usljed nagle kulturne i etničke diverzifikacije zapadnog svijeta ovo pitanje postaje jedno od najaktuelnijih pitanja koje se postavljaju pred pravnu nauku i praksu. Za razliku od moderne Evrope, gdje je stoljećima prihvaćen koncept pravnog monizma i unifikacije, novija pravna historija Bosne i Hercegovine i jugoistočne Evrope svjedoči o pravnom pluralizmu koji je živo prakticiran do druge polovine XX stoljeća. Cilj ovog predmeta je da studente II ciklusa studija upozna sa pojmom i oblicima pravnog pluralizmam kroz pravnu historiju Bosne i Hercegovine. Navedenoj materiji pristupa se hronološki i interdisciplinarno, uz širu teorijsku kontekstualizaciju fenomena pravnog pluralizma.


1. Uvod u koncept i pojam pravnog pluralizma 2. Pravni pluralizam u srednjovjekovnoj Bosni 3. Pravni pluralizam osmanske države 4. Tanzimat i pravni pluralizam 5. Pravni pluralizam postosmanskih balkanskih država 6. Austro-ugarski model pravnog pluralizma u BiH 7. Pravni pluralizam Kraljevine SHS/Jugoslavije 8. Sužavanje pravnog pluralizma u drugoj polovini XIX stoljeća i njegova transformacija u tzv. normativni pluralizam 9. Pravni pluralizam u kontekstu evropskih integracija U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će: a) znanje: razumjeti pojam pravnog pluralizma; prepoznati pojave i fenomene vezane za pravni pluralizam u pravnoj historiji BiH; usvojiti potrebna teorijska znanja o pravnom pluralizmu kao mogućem modelu i konceptu pravnog uređenja. b) vještine: biti u stanju da prepoznaje pravni pluralizam kao društveno-pravni fenomen u historiji, ali i pozitivnom pravu. c) kompetencije: biti osposobljen da koristi koncept pravnog pluralizma u objašnjavanju pravne i društvene stvarnosti.




Vrednovanje znanja vrši se kontinuiranim praćenjem i ocjenjivanjem rada studenata tokom semestra. Studenti tokom semestra mogu osvojiti 50 bodova i na završnim ispitu 50 bodova.


opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni



Završna evaluacija znanja 2,5 50%

Ukupno 5 100%

Način oblikovanja konačne ocjene: U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata: prvi parcijalni ispit, samostalni istraživački rad – esej i završni ispit. Parcijalni ispit je pismeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna definirati osnovne pojmove i kategorije vezane za fenomen pravnog pluralizma u teoriji prava i pravnoj historiji BiH do XIX stoljeća. Ispit se sastoji iz kraćih pitanja (multiple choice; dopuna tvrdnji; kraći odgovori itd.) i jednog pitanja koje zahtijeva odgovor u formi kraćeg eseja. Samostalni istraživački rad predstvalja kraća analiza nekog pitanja vezanog za pravni pluralizam u BiH, koja podrazumijeva istraživanje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira vlastitim zaključcima o predmetu i problemu analize. Završni ispit je pismeni oblik provjere znanja o obrađenim pitanjima i primjerima pravnog pluralizma u BiH od druge polovine XIX stoljeća do druge polovine XX stoljeća. Student treba da pokaže vještinu teorijske analize fenomena pravnog pluralizma na konkretnim historijskim primjerima. Ispit se sastoji iz kraćih pitanja (multiple choice; dopuna tvrdnji; kraći odgovori itd.) i jednog zadatka esejskog/analitičkog karaktera (analiza izvornog pravnog dokumenta sa aspekta pravnog pluralizma). U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: Prvi parcijalni test: od 0 do 30 bodova; Samostalni istraživački rad: od 0 - 20 bodova; Završni ispit: od 0 do 50 bodova. Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62. ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84 bodova; d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna

Literatura

literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web-stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna: Brian Z. Tamanaha, „Understanding Legal Pluralism. Past to Present, Local to Global“, u: Sydney Law Review, Volume 30, 2008., 375-411. (Online slobodno dostupan); Karen Barkey, „Aspects of Legal Pluralism in the Ottoman Empire“, u: Richard J. Ross; Lauren Benton, Legal Pluralism and Empires, 1500-1850, New York Press, 2013, 83-107.; Enes Durmišević, „Šerijatski sudovi u BiH u drugoj polovini XIX stoljeća“, Anali Pravnog fakulteta u Zenici, broj 12, god. 6, 75-89. (Online slobodno dostupno); Mehmed Bećić, „Das Privatrecht in Bosnien-Herzegowina (1878-1918): Zur Koexistenz österreichischer und ottomanischer Rechtsinstitutionen“, u: Thomas Simon (Hg.), Konflikt und Koexistenz. Die Rechtsordnungen Südosteuropas im 19. und 20. Jahrhundert, Band II, Serbien, Bosnien-Herzegowina, Albanien, Vittorio Klostermann, 2017., 71-137. (Alternativno: Mehmed Bećić, „Osmansko tanzimatsko pravo i austrougarski pravni poredak u Bosni i Hercegovini“, Anali Pravnog fakulteta u Zenici, broj 12, god. 6, 187-201. - Online slobodno dostupno); Mustafa Imamović, Historija države i prava Bosne i Hercegovine, IV izdanje, Magistrat, Sarajevo, 2014. (odlomci koji se odnose na pravni partikularizam u Kraljevini SHS/Jugoslaviji). Izabrani tekstovi i materijali za vježbe koji se studentima postavljaju na web-stranicu Pravnog fakulteta. Dopunska: John Griffiths, „What is Legal Pluralism“, The Journal of Legal Pluralism and Unofficial Law, Volume 18, Issue 24, 1986, 1-55. (Online slobodno dostupan); Dopunska literatura se aktualizira i dopunjava po potrebi svake akademske godine.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave dobija se putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije se obavljaju i sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu i praksi, te mogućim poboljšanjima.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Reforma prava u

muslimanskom svijetu IUR II 304s



II I I 5




Istraživački rad


1


15

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis I godine II ciklusa studija na Pravnom fakultetu u Sarajevu.


Ovaj predmet se fokusira na savremene probleme koji su vezani za pravnu reformu u muslimanskom svijetu. Budući da se pravni sistemi muslimanskih zemalja sastoje od dvije komponente: svjetovnog i islamskog prava, svaki pokušaj reforme, posebno modernizacije, neophodno se suočava sa pitanjima mogućnosti reforme islamskog prava, njene legitimizacije i metoda.


Sadržaj predmeta: 1. Teorijske i praktične mogućnosti reforme šerijatskog prava 2. Modernistička jurisprudencija i zakonodavstvo: metodi reforme 3. Opći dometi i perspektive modernističke jurisprudencije 4. Izazov jednakosti i odgovori islamske pravne nauke 5. Autoritet i islamska normativnost U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: poznavati nastanak i razvoj reformističkog pokreta u muslimanskom svijetu i njegove najvažnije rezultate; shvatiti društveni kontekst i identificirati faktore koji su utjecali na pravni modernizam u muslimanskom svijetu. b) vještine: analiza i komparacija pravnih dokumenata; usmena i pismena komunikacija rezultata produbljenog istraživanja. c) kompetencije: sposobnost istraživanja u oblasti moderne historije muslimanskog svijeta; sposobnost za situiranje pravne reforme u globalni kontekst i rad na identifikaciji metoda pravne reforme koji su zajednički različitim pravnim kulturama.

Način izvođenja nastave Nastava se izvodi putem predavanja (ex chathedra), prezentacije, diskusije, izrade samostalnih istraživačkih radova – eseja, prikaza knjiga itd.




opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni


Samostalni istraživački rad - esej

2,0 20%


Ukupno 10 100%

Prikaz knjige predstavlja oblik provjeravanja znanja u okviru kojeg se provjerava usvojenost nastavnog sadržaja (znanje na razini razumijevanja), sposobnost analiziranja djela, te pismenog i usmenog prezentiranja zaključaka i rezultata istraživanja. Samostalni istraživački rad – esej predstavlja analizu određenog pitanja iz oblasti predmeta, koje zahtijeva razmatranje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit podrazumijeva provjeru znanja (usmena ili pismena), usvojenost nastavnog sadržaja (znanje na razini činjenica i razumijevanja) iz Teorijskih i praktičnih mogućnosti reforme šerijatskog prava, Modernističke jurisprudencije i zakonodavstva, Općih dometa i perspektiva modernističke jurisprudencije, Izazova jednakosti i odgovora islamske pravne nauke, Autoriteta i islamske normativnosti U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: a) Prikaz knjige - od 0 do 30 bodova (uslov za pristupanje završnom ispitu je minimalno 16 bodova), b) Samostalni istraživački rad – esej - od 0 do 20 bodova, c) Završni ispit - od 0 do 50 bodova. Za vanredne i DL studente utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vežu se za sljedeću distribuciju bodova: a) Prvi parcijalni ispit - od 0 do 50 bodova (uslov za pristupanje završnom ispitu je minimalno 26 bodova), b) Završni ispit - od 0 do 50 bodova (uslov za formiranje konačne ocjene je minimalno 30 bodova). Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62. ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84 bodova; d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web-stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna: - F. Karčić, Društveno-pravni aspekt islamskog reformizma Islamski teološki fakultet, Sarajevo, 1990. (odlomak). - E. Memišević, „Između zakona i stvarnosti: primjena Porodičnog zakona iz 2004. godine u Maroku“, Pravna misao, broj 3-4/ 2015, str. 31–54. - E. Memišević, „Između tradicije i modernosti: Zakon o ličnom statusu Tunisa od reformističkog pokreta do revolucije“, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LX - 2017., str. 109-129. - H. Kavazović, Dvije kodifikacije šerijatskog porodičnog prava, El-Kalem, Sarajevo, 2012. (odlomak). Dopunska: - F. Karčić, Studije o šerijatskom pravu i institucijama, El-Kalem, CNS, Sarajevo, 2012. - A. An-Na‘im, Islamic Family Law in A Changing World: A Global Resource Book, Zed Books, 2002. - J. M. Otto, Shari and National Law in Muslim Countries, Leiden University Press, 2008. - V. Stanimirović, Brak i bračna davanja u istoriji, Beograd, 2006.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute i metodološke naznake o pisanju samostalnih istraživačkih radova (eseja), a teme eseja su studentima dostupne na početku semestra. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave iskazuje se putem anketa koje se provode tijekom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije se vrše i sa studentima koji su završili I ciklus studija, gdje se razgovara o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.

Komparativno-pravni smjer

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za pravnu historiju i komparativno

pravo - Komparativno-pravni smjer Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra

Recepcija prava u Jugoistočnoj Evropi IUR II 326



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Pravna historija Status predmeta Obavezni predmet



Istraživački rad


2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis u drugi semestar akademskog master studija (II ciklusa studija) na Komparativno-pravnom smjeru.


Pravo se u velikoj mjeri stvara recepcijom (pravnim pozajmljivanjem/pravnom transplantacijom). Ovaj fenomen dugo vremena je u fokusu domaće i strane pravne nauke, a s njim se često susreću i pravnici u pravnoj praksi, pravosuđu i zakonodavstvu. Recepcija prava korištena je kao model u stvaranju modernih pravnih sistema na području Jugoistočne Evrope u XIX i XX stoljeću, a i danas je jedan od osnovnih zakonodavnih instrumenata u procesu pravne reforme u skoro svim oblastima. Predmetom Recepcija prava u Jugoistočnoj Evropsi nastoji se studentima II ciklusa studija objasniti proces nastanka modernih pravnih sistema zemalja Jugoistočne Evrope u XIX i XX stoljeću. Pri tome se fokus stavlja na interdisciplinarnu i komparativnu obradu fenomena recepcije prava u Bosni i Hercegovini i zemljama regije.


1. Uvod: Razvoj ideja o recepciji prava u zapadnoj pravnoj misli 2. Uvod: Zakonitosti recepcije/transplantacije prava u modernoj pravnoj teoriji 3. Transformacija pravne kulture u Jugoistočnoj Evropi u XIX i XX stoljeću kao preduslov pravne reforme i recepcije 4. Modeli i historijski/društveno-politički konteksti recepcije prava u Jugoistočnoj Evropi u XIX i XX stoljeću 5. Recepcija ustavnih modela 6. Recepcija građanskog prava 7. Recepcija krivičnog prava 8. Pogled na proces recepcije prava postsocijalističkih država u tranziciji 9. Recepcija prava u kontekstu evropskih integracija U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će: a) znanje: dobiti jasnu sliku o nastanku pravnih sistema jugoistočne Evrope u historijskoj i komparativnoj dimenziji; usvojiti načela i pravila recepcije prava kao sredstvu pravnog razvitka i pravne reforme; b) vještine: biti u stanju da tumači proces recepcije prava u kontekstu reforme i transformacije prava u jugoistočnoj Evropi; c) kompetencije: biti osposobljen za samostalno komparativnu, historijsku i normativnu analizu procesa reforme prava u zemljama Jugoistočne Evrope;





opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni



Završna evaluacija znanja 5 50%

Ukupno 10 100%

Način oblikovanja konačne ocjene: U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata: prvi parcijalni ispit, samostalni istraživački rad – esej i završni ispit. Parcijalni ispit je pismeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna: definirati osnovne pojmove i zakonitosti recepcije prava prisutne pravnoj teoriji. Ispit se sastoji iz kraćih pitanja (multiple choice; dopuna tvrdnji; kraći odgovori itd.) i jednog pitanja koji zahtjeva odgovor u formi kraćeg eseja. Samostalni istraživački rad predstvalja kraću analizu određenog primjera recepcije prava na području Jugoistočne Evrope. Istraživački rad podrazumijeva istraživanje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira vlastitim zaključcima o predmetu i problemu analize. Završni ispit je pismeni oblik provjere znanja o obrađenim pitanjima i primjerima recepcije prava na području Jugoistočne Evrope, sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu i zemlje bivše Jugoslavije. Student treba da pokaže vještinu teorijske analize procesa recepcije prava na konkretnim primjerima. Ispit se sastoji iz kraćih pitanja (multiple choice; dopuna tvrdnji; kraći odgovori itd.) i jednog pitanja koji zahtjeva analizu određenog problema i odgovor u formi kraćeg eseja. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću

distribuciju bodova: Prvi parcijalni test: od 0 do 30 bodova; Samostalni istraživački rad: od 0 - 20 bodova; Završni ispit- od 0 do 50 bodova. Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62. ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene.Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna: - Alan Votson, Pravni transplanti: pristup uporednom pravu, drugo izdanje, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, 2010. (odlomci iz navedene knjige) (ili alternativno, engleska verzija knjige: Alan Watson, Legal transplants: An Approach to Comparative Law, Scottish Academic Press, 1974; University Press of Virginia, 1974. - Avi Rubin, „Legal borrowing and its impact on Ottoman legal culture in the late nineteenth century“, Continuity and Change 22, Cambridge Universoty Press, 2007, 279-303. (Online slobodno dostupno) - Thomas Simon (Hg.), Konflikt und Koexistenz. Die Rechtsordnungen Südosteuropas im 19. und 20. Jahrhundert, Band II, Serbien, Bosnien-Herzegowina, Albanien, Vittorio Klostermann, 2017. (Odlomci iz navedene knjige). - Mehmed Bećić, „Recepcija krivičnog prava u Bosni i Hercegovini u drugoj polovini XIX stoljeća“, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LIX-2016, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2016., 219-224. - Izabrani tekstovi i materijali koji se postavljaju na web-stranicu Pravnog fakulteta. Dopunska: - Michael Stolleis, „Transfer normativer Ordnungen – Baumaterial für junge Nationalstaaten“, Rechtsgeschichte, Zeitschrift des Max-Planck-Instituts für europäische Rechtsgeschichte, 20, 2012, 72-84. (Online slobodno dostupno). - Zoran Pokrovac (Hg.), Rechtsprechung in Osteuropa, Studien zur europäischen Rechtsgeschichte 275, 1 und 2, Rechtskulturen des modernen Osteuropa. Traditionen und Transfers 6, 1 und 2, Frankfurt am Main: Klostermann 2012. - Zoran Pokrovac (Hg.), Juristenausbildung in Osteuropa bis zum Ersten Weltkrieg, Studien zur europäischen Rechtsgeschichte 225, Rechtskulturen des modernen Osteuropa. Traditionen und Transfers 3, Frankfurt am Main, Klostermann, 2007. - Zoran Pokrovac (Hg.), Rechtswissenschaft in Osteuropa, Studien zum 19. und frühen 20. Jahrhundert, Studien zur europäischen

Rechtsgeschichte 248, Rechtskulturen des modernen Osteuropa. Traditionen und Transfers 5, Frankfurt am Main: Klostermann 2010. Dopunska literatura se aktualizira i dopunjava po potrebi svake akademske godine.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave iskazuje se putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije se vrše i sa studentima koji su završili I ciklus studija, gdje se razgovara o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za pravnu historiju i komparativno pravo – Komparativno-pravni smjer


Rimska pravna kultura IUR II 324



II I I 10

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Rimsko pravo Status predmeta Obavezni predmet



Istraživački rad


2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis I godine II ciklusa studija, smjer Komparativno-pravni na Pravnom fakultetu u Sarajevu.


U okviru ovog predmeta izučava se način stvaranja neizbrisivog pečata koje je rimsko pravo utisnulu evropskoj pravnoj tradiciji i političkoj misli. Ukazuje se na različite povijesne poglede u prihvaćanju ovog pravnogfenomena i njegovom putu do osnova savremenog evropskog prava.


1. Obnova Justinijanova prava 2. Odnos rimskog i kanonskog prava 3. Rimsko pravo i počeci nacionalnih država 4. Rimsko pravo i prirodno pravo 5. Usus modernus pandectarum 6. Pandektna znanost i Njemački građanski zakonik 7. Rimsko pravo i savremene kodifikacije U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: prepoznati sadržaj fundusa rimskih pravnih osnova u europskom privatno-pravnom sistemu. b) vještine: primjeniti naučni prisup u proučavanju savremenog privatno-pravnog sistema. c) kompetencije: ući u naučni studij privatnog prava, zahvaljujući pravno-historijskoj, pravno-kulturnoj i komparativnojmetodološkoj izobrazbi u okviru kursa.





opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni

Samostalni istraživački rad – esej

3 30%

Prikaz knjige i značajnijih znanstvanih priloga u referentnim domaćim i međunarodnim stručnim časopisima

2 20%


Ukupno 10 100%

Samostalni istraživački rad – esej predstavlja analizu nekog pitanja o rimskoj pravnoj kulturi, a koje zahtijeva razmatranje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Prikaz knjige i značajnijih znanstvanih priloga u referentnim domaćim i međunarodnim stručnim časopisima predstavlja pisani rad u okviru kojeg dolaze do izražaja sposobnosti kandidata da sintetizira ključne obilježja zadate stručne literature. Završni ispit podrazumijeva provjeru znanja (usmena ili pismena) usvojenosti nastavnog sadržaja. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: a)Samostalni istraživački rad - esej - od 0 do 30 bodova, b) Prikaz knjige i značajnijih znanstvanih priloga- od 0 do 20 bodova, c) Završni ispit – od 0 do 50 bodova. Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene.Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web-stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna: - P. Stein, Rimsko pravo i Europa. Povijest jedne pravne kulture, prijevod Nikola Petrak, Zagreb, 2007. - M. Rainer, Das Römische Recht in Europa, Manz Kurzlehrbuch, 2012. - H. F. Jolowicz, B. Nicholas, Historical Introduction to the Study of Roman Law, Cambridge, 1972. - W. Kunkel, Roemische Rechtsgeschichte, Koeln – Wien, 1988. - D. Maffei, Gli inizi dell'umanesimo giurdico, Milano, 1956. - R. Zimmermann, The Law of Obligations: Roman Fundations ofthe Civilian Tradition, Kapstadt/Muenchen, 1993. Dopunska: - M. Horvat, Rimska pravna povijest, Zagreb, 1943. - L. Margetić, Rimsko pravo. Izabrane studije, Rijeka, 1999. - L.. Margetić, Rimsko pravo kao europski fenomen i hrvatska pravna povijest, Rijeka, 1997. - M. Bellomo, L'Europa del diritto commune, Roma, 1991. - F. Wieacker, Privatrechtsgeschichte der Neuzeit, Goettingen, 1967. - M. Petrak, Rimska pravna tradicija i hrvatska pravna kultura, Politička kultura, Zagreb, 2015. - G. Hamza, Die Entwicklung des Privatrechts und die römischrechtliche Tradition in den österreichischen Erbländern /Erblanden/ und in Österreich, Grundlage, 2003.



Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za pravnu historiju i komparativno pravo – Komparativno-pravni smjer


Svjetske pravne kulture IUR II 325



II I I 10

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Pravna historija Status predmeta Obavezni predmet



Istraživački rad


2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis I godine studija na Pravnom fakultetu u Sarajevu.


Ciljevi ovog predmeta su: 1. Da studentima pruži uvid u osnovne karakteristike glavnih pravnih kultura u svijetu 2. Da ukaže na razvoj pravnih kultura u različitom političkom i kulturnom kontekstu 3. Da studentima omogući razlikovanje svjetskih pravnih kultura i njihovih osnovnih elemenata i karakteristika, primjenom osnovne metodologije komparativnog prava


Sadržaj predmeta: Uvod u komparativno proučavanje pravnih kultura 1. Koncept pravne kulture 2. Ciljevi izučavanja pravnih kultura 3. Metodi izučavanja pravnih kultura Pravne kulture 4. Kultura civilnog/evropsko-kontinentalnog prava 5. Anglo-američka pravna kultura 6. Religijske pravne kulture 7. Mješovite pravne kulture 8. Održiva raznolikost u pravu



Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: objasniti koncept pravnih kultura i razlikovati vrste pravnih kultura u svijetu; shvatiti društveni kontekst i identificirati faktore koji su utjecali na nastanak i razvoj velikih pravnih kultura u svijetu b) vještine: pravna analiza i istraživanje, pismena i usmena prezentacija rezultata c) kompetencije: profesionalne vještine potrebne za kompetentnu i etičku participaciju kao član pravničke profesije





opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni



2,0 20%


Ukupno 10 100%

Prikaz knjige predstavlja oblik provjeravanja znanja u okviru kojeg se provjerava usvojenost nastavnog sadržaja (znanje na razini razumijevanja), sposobnost analiziranja djela, te pismenog i usmenog prezentiranja zaključaka i rezultata istraživanja. Samostalni istraživački rad – esej predstavlja analizu određenog pitanja iz oblasti predmeta, koje zahtijeva razmatranje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit podrazumijeva provjeru znanja (usmena ili pismena) te usvojenosti nastavnog sadržaja (znanje na razini činjenica i razumijevanja) iz Koncepta pravnih kultura, Ciljeva izučavanja pravnih kultura, Metoda izučavanja pravnih kultura, Kulture civilnog/evropsko-kontinentalnog prava, Anglo-američke pravne kulture, Religijskih pravnih kultura i Mješovitih pravnih kultura. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova:a)Prikaz knjige - od 0 do 30 bodova (uslov za pristupanje završnom ispitu je minimalno 16 bodova);b) Samostalni istraživački rad - esej - od 0 do 20 bodova;c) Završni ispit - od 0 do 50 bodova. Za vanredne i DL studente utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vežu se za sljedeću distribuciju bodova: a)Prvi parcijalni ispit - od 0 do 50 bodova (uslov za pristupanje završnom ispitu je minimalno 25 bodova);b) Završni ispit - od 0 do 50 bodova (uslov za formiranje konačne ocjene je minimalno 30 bodova). Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna: - P. H. Glenn, Legal Traditions of the World: Sustainable Diversity in Law, Oxford University Press, 2004, (odlomak). - V. V. Palmer et. al., Mixed Legal Systems, East and West, Routledge, 2015 (odlomak). - F. Karčić, „Pravne kulture: koncept, izučavanje i klasifikacija“, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, XLVIII (2005), 287-299. Dopunska: - Wieacker, F., "Foundations of European Legal Culture", American Journal of Comparative Law, 1 (1990), 4-29. - J. Berman, H., Law and Revolution:The Formation of Western Legal Tradition, 1983. - R. David, J. E.C. Brierley, Major Legal Systems in the World Today: An Introduction to the Comparative Study of Law, Stevens, 1996.



Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za pravnu historiju i komparativno pravo - Komparativno-pravni smjer


Ius commune IUR II 307s



II I I 5

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Rimsko pravo Status predmeta Izborni predmet



Istraživački rad


1


15

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis I godine II ciklusa studija, smjer Komparativno-pravni na Pravnom fakultetu u Sarajevu.

Opis predmeta

U procesu harmonizacije evropskog prava neophodno je raditi na stvaranju jedinstvene jurističke radne tehnike, a koja se kroz

Cilj predmeta

historiju oslanjala na tradiciju izobrazbe pravničkog kadra. Proces harmonizacije nije moguć bez intenzivnog rada na još većem jedinstvu obrazovnog sistema. Suštinske promjene teže ka pretvaranju nacionalnih pravnika u europske pravnike. U današnje vrijeme, u procesu stvaranja europskog pravnika mnoge odgovore bismo mogli potražiti u srednjovjekovnom ius communeu. Jedinstvo recipiranog rimskog prava u obliku ius communea nije se temeljilo na primjeni identičnih pravnih normi, identične pravne forme ili unificirane pravne prakse. Ono se temeljilo na zajedničkoj naučnoj, odnosno univerzitetskoj pravnoj tradiciji. Naučni pristup izgrađen na temeljima ius communea, a kasnije pandektistike izgradio je interpretacijske metode neophodne u procesu stvaranja modernog europskog prava. Cilj predmeta jest ukazati na značaj i ulogu ius communea u stvaranju europske pravne kulture.


1. Ius commune: recipirano rimsko pravo kao europsko opće pravo 2. Razvoj europske pravne znanosti na temeljima općeg prava 3. Ius commune kao temelj savremene obnove jedinstvene europske privatnopravne kulture 4. Uloga ius commune u stvaranju europskog pravnog sustava 5. Načela ius commune u odlukama sudskih tijela EU U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: definirati i pojasniti osnovna obilježja ius commune; kritički i naučno vrednovati strukturne dijelove funkcionalnih pravnih instituta kroz historijsku dimenziju različitosti dimenzioniranja. b) vještine: kritičko preispitivanje supstancionalnog sadržaja historijskih okvira pravnog sistema. c) kompetencije: mogućnost praćenja odnosa zajedničkog (komunitarnog) tradicionalnog pravnog sadržaja i njegove refleksije na stvaranje pravnih posebnosti





opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni

Aktivnost na nastavi 1 20%

Domaća zadaća - izrada zadatka

1,5 30%


2,5 50%

Ukupno 5 100%

Aktivnost na nastavi predstavlja uzimanje aktivnog učešća studenata tijekom odvijanja nastavnog procesa. Izrada zadatka predstavlja pisani rad u okviru kojeg se analiziraju osnovni principi srednjovjekovnog ius commune. Samostalni istraživački rad – esej predstavlja analizu nekog pitanja iz rimskog obveznog prava koje zahtijeva razmatranje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: a)Aktivnost na nastavi- od 0 do 20 bodova, b) Domaća zadaća – izrada zadatka- od 0 do 30 bodova, c) Samostalni istraživački rad - esej – od 0 do 50 bodova. Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene.Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web-stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna: - P. Stein, Rimsko pravo i Europa. Povijest jedne pravne kulture,Zagreb, 2007. - R. Zimmermann, Ius Commune and the Principles of European Contract Law: Contemporary Renewal of an Old Idea", in: MacQueen/Zimmermann (eds.), European - Contract Law: Scots andSouth African Perspectives, Edinburgh 2006, str. 1 sqq. Dopunska: - Z. Lučić, Osnove evropskog privatnog prava, Sarajevo, 2017. - R. Knütel, R., Ius commune und römisches Recht vor Gerichten derEuropäischen Union, Juristische Schulung, 1996, str. 768 sqq - R. Zimmermann, Roman Law, Contemporary Law, European Law.The Civilian Tradition Today, Oxford, 2001. - L. Labruna, Ius europaeum commune. Matrici romanistiche del diritto attuale, Napoli, 1999.




Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Razvoj pravne kulture u Bosni i Hercegovini IUR II 309s






Istraživački rad


1


15

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis u prvi semestar akademskog master studija (II ciklusa studija) na Komparativno-pravnom smjeru.


Pravna kultura je pojam koji se, u najširem smislu, koristi za opisivanje relativno stabilnih obrazaca ponašanja i stavova društva u vezi sa pravom. Sastavni elementi pravne kulture nisu jasno definirani, ali obuhvataju široko polje fenomena koji se mogu povezati sa pravom, od činjenica o pravnim ustanovama sve do ideja, vrijednosti, aspiracija i mentaliteta. Nelken rezimira da pravna kultura, isto kao i opća kultura, zapravo, predstavlja ono što jesmo, a ne ono što činimo. Ovim predmetom se nastoji objasniti razvoj i transformacija pravne kulture na području Bosne i Hercegovine. Pri tome se posebno analizira uloga pravne misli i nauke (kao elementa tzv. interne pravne kulture ili pravne kulture pravničke struke) na razvoj i transformaciju prava.


1. Uvod: pojam i sistematizacija pravne kulture 2. Uvod: uloga pravne kulture za razvoj prava i pravne nauke 3. Uvod: transformacija pravne kulture u Bosni i Hercegovini: historijska rekonstrukcija u općim crtama 4. Tragovi evropske pravne kulture u srednjovjekovnoj Bosni 5. Osmanska i islamska pravna kultura u Bosni 6. Predstavnici islamske pravne misli u Bosni osmanskog perioda 7. Transformacija pravne kulture u periodu tanzimata 8. Recepcija evropske pravne kulture u BiH 1878-1918. 9. Predstavnici evopske pravne misli u BiH na prelazu u XX stoljeće 10. Predstavnici islamske pravne kulture u BiH u prvoj polovini XX stoljeća 11. Institucionalizacija pravne misli u Bosni i Hercegovini i utjecaj na pravnu kulturu 12. Pravna kultura socijalizma u drugoj polovini XX stoljeća 13. Moderne tendencije u razvoju pravne kulture u BiH U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će: a) znanje: znati da definira pojam i elemente pravne kulture; razumjeti proces razvoja i transformacije pravne kulture u BiH b) vještine: biti u stanju da objasni ulogu interne pravne kulture za proces transformacije/reforme prava; c) kompetencije: biti osposobljen da koriste pojam i koncept pravne kulture u istraživanju pravnih fenomena (naučna upotreba).

Način izvođenja nastave Nastavni proces realizira se u okviru predavanja i studentske prakse, uz konsultiranje i asistenciju nastavnog osoblja i stručnjaka iz odabranih ustanova (zakonodavna tijela i pravosuđe).




opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni



Završna evaluacija znanja 2,5 50%

Ukupno 5 100%

Način oblikovanja konačne ocjene: U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata: prvi parcijalni ispit, samostalni istraživački rad – esej i završni ispit. Parcijalni ispit je pismeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna definirati pojam pravne kulture i objasniti ulogu interne pravne kulture za pravni razvitak (teorijski). Ispit se sastoji iz kraćih pitanja (multiple choice; dopuna tvrdnji; kraći odgovori itd.) i jednog pitanja koji zahtjeva odgovor u formi kraćeg eseja. Samostalni istraživački rad predstvalja naučnu obradu određenog pitanja vezanog za ulogu pravne kulture u pravnom razvitku BiH (u određenom historijskom kontekstu). Analiza podrazumijeva istraživanje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira vlastitim zaključcima o predmetu i problemu analize. Završni ispit je pismeni oblik provjere znanja o obrađenim pitanjima i primjerima utjecaja pravne kulture na pravni razvitak u pravnoj historiji BiH i uporednom pravu. Student treba da pokaže vještinu teorijske analize fenomena utjecaja pravne kulture na razvoj i transformaciju prava na konkretnim historijskim primjerima. Ispit se sastoji iz kraćih pitanja (multiple choice; dopuna tvrdnji; kraći odgovori itd.) i jednog pitanja koji zahtijeva odgovor u formi eseja ili analize. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću

distribuciju bodova: Prvi parcijalni test: od 0 do 30 bodova; Samostalni istraživački rad: od 0 - 20 bodova; Završni ispit: od 0 do 50 bodova. Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62. ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova; b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene.Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web-stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna: - Enes Durmišević, Uvod u razvoj pravne misli u Bosni i Hercegovini, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2014. - David Nelken, „Using the Concept of Legal Culture“, u: Australian Journal of Legal Philosphy, 29, 2004. (Online slobodno dostupno). - Dževad Drino, „Bosanskohercegovačka pravna kultura u evropskom kontekstu: tradicija i modernizacija“, Anali Pravnog fakulteta u Zenici, br. 12, god. 6, 11-22. (Online slobodno dostupno). - Izabrani tekstovi i materijali za vježbe koji se studentima postavljaju na web-stranicu Pravnog fakulteta. Dopunska: - Roger Cotterrell, Law, Culture and Society: Legal Ideas in the Mirror of Social Theory, Ashgate, Hampshire, 2006. - David Nelken; Johannes Feest, Adapting Legal Cultures, Hart Publishing, Oxford-Portland Oregon, 2001. - Iris Agmon, „Recording procedures and Legal Culture in the Late Ottoman Shari'a Court of Jaffa, 1865-1890“, Islamic Law and Society, 11, 3, 2004., 333-377. - Roger Cotterrell, „Comparative Law and Legal Culture“, u: The Oxford Handbook of Comparative Law, Edited by Mathias Reimann; Reinhard Zimmermann, Oxford University Press, 2006., 709-737. Dopunska literatura se aktualizira i dopunjava po potrebi svake akademske godine.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave iskazuje se putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije se vrše i sa studentima koji su završili I ciklus studija, gdje se razgovara o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.



Religijske pravne kulture IUR II 308s



II I I 5




Istraživački rad


1


15

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis I godine studija na Pravnom fakultetu u Sarajevu.


Ciljevi ovog predmeta su: 1. Da upozna studente sa različitim komparativnim religijskim pravnim kulturama. 2. Da ukaže na razvoj religijskih pravnih kultura. 3. Da studentima omogući razumijevanje osnovnih elemenatai karakteristika religijskih pravnih kultura primjenom osnovne metodologije komparativnog prava


Sadržaj predmeta: 1. Koncept religijskih pravnih kultura 2. Ciljevi i metodi proučavanja religijskih pravnih kultura 3. Kako porediti religije putem prava? 4. Jevrejska pravna kultura 5. Kanonsko pravo 6. Islamska pravna kultura 7. Odabrane teme za poređenje: lični status, položaj žene, pravo, vlast, kazne U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: definirati i objasniti koncept pravnih kultura, njihovu klasifikaciju, te koncept religijskih pravnih kultura; shvatiti društveni kontekst i identificirati faktore koji su doveli do nastanka i razvoja religijskih pravnih kultura b) vještine: pravna analiza i istraživanje; pismena i usmena prezentacija rezultata c) kompetencije: profesionalne vještine potrebne za kompetentnu i etičku participaciju kao član pravničke profesije





opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni



2,0 20%


Ukupno 10 100%

Prikaz knjige predstavlja oblik provjeravanja znanja u okviru kojeg se provjerava usvojenost nastavnog sadržaja (znanje na razini razumijevanja), sposobnost analiziranja djela, te pismenog i usmenog prezentiranja zaključaka i rezultata istraživanja. Samostalni istraživački rad – esej predstavlja analizu određenog pitanja iz oblasti predmeta, koje zahtijeva razmatranje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit podrazumijeva provjeru znanja (usmena ili pismena), usvojenosti nastavnog sadržaja (znanje na razini činjenica i razumijevanja) iz Uvoda u komparativno proučavanje pravnih kultura, Koncepta pravnih kulture i njihove klasifikacije, Ciljeva i metoda proučavanja religijskih pravnih kultura, Jevrejske pravne kulture, Kanonskog prava i Islamske pravne kulture. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: a)Prikaz knjige - od 0 do 30 bodova(uslov za pristupanje završnom ispitu je minimalno 16 bodova); b) Samostalni istraživački rad – esej- od 0 do 20 bodova; c) Završni ispit - od 0 do 50 bodova. Za vanredne i DL studente utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vežu se za sljedeću distribuciju bodova: a)Prvi parcijalni ispit- od 0 do 50 bodova(uslov za pristupanje završnom ispitu je minimalno 26 bodova)b) Završni ispit - od 0 do 50 bodova (uslov za formiranje konačne ocjene je minimalno 30 bodova).

Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene.Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna: - J. Neusner, T. Sonn, Comparing Religions Through Law: Judaism and Islam, Routledge, 1999, (odlomak). - Huxley A., Religion, Law and Tradition: Comparative Studies in Religious Law, Routledge, 2002, (odlomak). - Nikola Škalabrin, Uvod u kanonsko pravo, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Teologija u Đakovu, 1994, (odlomak). Dopunska: - Bottoni, R. et al., Religious Rules, State Law, and Normative Pluralism: A Comparative Overview, Springer, 2016. - C. Hayes et al. Jewish law and its Interaction with other Legal Systems, Jewish Law Association, New York, 2015. - A. James A. Medieval Canon Law, Longman, London, New York, 1995. - W. B. Hallaq, An Introduction to Islamic Law, Cambridge University Press, Cambridge, New York, 2009. - F. Karčić, „Od prava do etike: proces modernizacije i interpretacija Šerijata u Bosni i Hercegovini“, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LII (2009), 225‐234.



2.11. Završetak studija

Završetak II ciklusa studija reguliran je Statutom i Pravilima za II ciklus studija Univerziteta u

Sarajevu. Master studij prava na Pravnom fakultetu završava se polaganjem ispita predviđenih

Nastavnim planom i programom II ciklusa studija i javnom odbranom završnog rada nakon čega

student stiče stručni stepen: magistar prava. Rok za završetak II ciklusa studija može se produžiti

najviše za još jednu akademsku godinu. Postupak prijave, ocjene i odbrane završnog rada uređen

je Statutom i Pravilima studiranja za II ciklus studija Univerziteta u Sarajevu.

3. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJSKOG PROGRAMA

3.1. Mjesto izvođenja studijskog programa

Zgrada Fakulteta Lokacija Obala Kulina bana 7, Centar Sarajevo, 71000 Sarajevo Godina izgradnje 1923. Ukupna površina u m² 4368 m²

3.2. Popis nastavnika po predmetima studijskog programa

3.2.1. Popis nastavnika po predmetima studijskog programa II ciklusa studija na Katedri za

državno i međunarodno javno pravo

Predmet Šifra Nastavnici

Metodologija istraživanja (zajednički predmet II ciklusa studija)

doc.dr. Amila Ždralović

D

rža

vn

o-p

rav

ni

smje

r

Nastavni predmeti Šifra Nastavnici i saradnici

Obavezni

Pravo socijalne sigurnosti IUR II 111 prof.dr. Jasminka Gradaščević -Sijerčić doc.dr. Mehmed Hadžić,

Upravno pravo - izabrane teme IUR II 112 prof.dr. Enver Ajanović

Ustavno pravo – izabrane teme IUR II 113 doc.dr. Lejla Balić

Izborni

Nauka o upravi – izabrane teme IUR II 115s prof.dr. Enver Ajanović

Ustavno pravo – uporedno pravni aspekti

IUR II 116s doc.dr. Lejla Balić

Zdravstveni sistem IUR II 117s prof.dr. Jasminka Gradaščević- Sijerčić, doc.dr.Mehmed Hadžić,

M

eđ

un

aro

dn

o –

pra

vn

i sm

jer


Obavezni

Država u međunarodno – pravnom sistemu

IUR II 135 doc.dr. Midhat Izmirlija, doc.dr. Lejla Balić

Međunarodno javno pravo – izabrane teme

IUR II 133 prof.dr. Nežla Borić,

Pravo stranaca IUR II 134 prof.dr. Nežla Borić , prof.dr. Enver Ajanović, prof.dr. Jasminka Gradaščević-Sijerčić, doc.dr. Mehmed Hadžić,

Izborni

Međunarodno humanitarno pravo IUR II 137s prof.dr. Nežla Borić

Međunarodne organizacije i MOR IUR II 138s prof.dr.Nežla Borić, prof.dr. Jasminka Gradaščević-Sijerčić, doc.dr.Mehmed Hadžić

Tendencije u pravu državljanstva IUR II 139s prof.dr. Enver Ajanović

Sm

jer

Pra

vo

Ev

rop

ske

un

ije


Obavezni

Evropsko radno pravo i pravo socijalne sigurnosti

IUR II 121 prof.dr. Jasminka Gradaščević-Sijerčić, doc.dr. Mehmed Hadžić,

Evropska unija u međunarodnom pravu

IUR II 122 prof.dr. Nežla Borić, prof.dr. Nevenko Misita, profesor emeritus

Ustavno pravo EU IUR II 124 doc.dr. Lejla Balić prof.dr. Nevenko Misita, profesor emeritus

Izborni

BiH i evropske integracije IUR II 127s prof.dr. Nežla Borić

Radne migracije u pravu EU IUR II 124s prof.dr. Jasminka Gradaščević-Sijerčić, doc.dr. Mehmed Hadžić,

Upravno pravo EU IUR II 128s prof.dr. Enver Ajanović

T

eo

rijs

ko

– p

rav

ni

smje

r


Obavezni

Sistem ljudskih prava IUR II 141 prof.dr. Jasna Bakšić Muftić, doc.dr. Midhat Izmirlija, prof.dr. Zdravko Grebo, profesor emeritus mr. Damir Banović – doktorant

Teorija države IUR II 142 prof. dr. Jasna Bakšić Muftić, doc.dr. Midhat Izmirlija, prof.dr. Zdravko Grebo, profesor emeritus mr. Damir Banović – doktorant

Teorija prava IUR II 143 prof. dr. Jasna Bakšić Muftić, doc.dr. Midhat Izmirlija, prof.dr. Zdravko Grebo, profesor emeritus mr. Damir Banović – doktorant

Izborni

Država i suverenitet IUR II 145s prof. dr. Jasna Bakšić Muftić, doc.dr. Midhat Izmirlija, prof.dr. Zdravko Grebo, profesor emeritus mr. Damir Banović – doktorant

Mehanizmi zaštite ljudskih prava IUR II 144s prof. dr. Jasna Bakšić Muftić, doc.dr. Midhat Izmirlija, prof.dr. Zdravko Grebo, profesor emeritus mr. Damir Banović – doktorant

Pravo i identitet IUR II 146s prof. dr. Jasna Bakšić Muftić, doc.dr. Midhat Izmirlija, prof.dr. Zdravko Grebo, profesor emeritus mr. Damir Banović – doktorant

U

pra

vn

o –

pra

vn

i sm

jer


Obavezni

Službeničko pravo IUR II 151 prof.dr. Jasminka Gradaščević-Sijerčić, doc.dr. Mehmed Hadžić, prof.dr. Sead Dedić, profesor emeritus

Upravno pravo – izabrane teme IUR II 152 prof.dr. Enver Ajanović

Upravni spor IUR II 153 prof.dr. Enver Ajanović

Izborni

Lokalna samouprava IUR II 155s doc.dr. Lejla Balić, prof.dr. Sead Dedić, profesor emeritus

Novi javni menadžment IUR II 157s doc.dr. Midhat Izmirlija

Upravljanje ljudskim potencijalima u javnoj upravi

IUR II 154s Prof.dr. Jasminka Gradaščević-Sijerčić, doc.dr. Mehmed Hadžić, prof.dr. Sead Dedić, profesor emeritus

1.2.3. Popis nastavnika po predmetima studijskog programa II ciklusa studija na Katedri građanskog

prava

S

mje

r:

Gra

đa

nsk

o p

rav

o

Nastavni predmeti Šifra

Nastavnici i saradnici

EU pravo intelektualnog vlasništva

IUR II 239s doc.dr.iur. Iza Razija Mešević

Građansko pravo – izabrane teme: pravni režim nekretnina i ustanove parničnog postupka (obavezni predmet)

IUR II 240 prof.dr Sanjin Omanović prof.dr. Meliha Povlakić doc.dr. Darja Softić Kadenić mr. Selma Mezetović-Međić (viši asistent- doktorant)

Međunarodno poslovno pravo (obavezni predmet)

IUR II 237 prof.dr. Zinka Grbo

Moderni obligacioni i potrošački ugovori (obavezni predmet)

IUR II 241 prof.dr. Abedin Bikić doc.dr. Almedina Šabić Učanbarlić

Planiranje imovinske sukcesije – nasljednopravni i drugi instrumenti

IUR II 242s prof.dr. Meliha Povlakić doc.dr. Darja Softić Kadenić, mr. Selma Mezetović-Međić (viši asistent- doktorant)

Porodično pravo – Izabrana tema: Prava djeteta

IUR II 232s doc.dr. Džamna Vranić

3.2.3. Popis nastavnika po predmetima studijskog programa II ciklusa studija na Katedri

krivičnog prava

S

mje

r:

Ma

lolj

etn

ičk

o p

rest

up

niš

tvo


Obavezni

Maloljetničko izvršno krivično pravo IUR II 5112

doc.dr Vildana Pleh

Maloljetničko krivično pravo

IUR II 5116

doc. dr Amila Ferhatović

Maloljetničko krivično procesno pravo

IUR II 5111 prof. dr Hajrija Sijerčić-Čolić

Izborni

Kriminalitet na štetu maloljetnika IUR II 5114s prof.dr Hajrija Sijerčić-Čolić doc. dr Amila Ferhatović

Međunarodni standardi u borbi protiv maloljetničkog prestupništva

IUR II 5113s

doc.dr Vildana Pleh

Maloljetničko prekršajno pravo IUR II 5117s doc.dr Amila Ferhatović dr. Zvonimir Tomić, profesor emeritus

Kri

vič

no

-pra

vn

i sm

jer


Obavezni

Krivično pravo EU

IUR II 422 prof.dr Hajrija Sijerčić-Čolić

Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom

IUR II 427

doc.dr Amila Ferhatović

Organizirani kriminal IUR II 428 prof. dr Borislav Petrović

Izborni

Krivičnopravna zaštita ljudskih prava i EU

IUR II 432s doc.dr Vildana Pleh

Metodika istraživanja privrednog kriminala

IUR II 430s prof. dr Borislav Petrović

Prošireno oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom

IUR II 431s doc.dr Amila Ferhatović

3.2.4. Popis nastavnika po predmetima studijskog programa II ciklusa studija na Katedri

pravno-ekonomskih nauka

Sm

jer:

Pra

vn

o-e

ko

no

msk

i


Obavezni

Ekonomske funkcije države IUR II 511 prof. dr Kanita Imamović-Čizmić, doc. dr Amina Nikolajev

Porezno pravo i porezni sistem IUR II 513 doc.dr Edina Sudžuka

Pravo i politika konkurencije IUR II 512 prof.dr Kanita Imamović – Čizmić, doc.dr Amina Nikolajev

Izborni

Budžetsko pravo IUR II 516s doc.dr Edina Sudžuka

Pravo na razvoj – izabrane teme IUR II 514s prof.dr Kanita Imamović – Čizmić, doc.dr Amina Nikolajev

Pravo tržišta vrijednosnih papira IUR II 515s prof. dr Kanita Imamović-Čizmić, doc.dr Amina Nikolajev

3.2.5. Popis nastavnika po predmetima studijskog programa II ciklusa studija na Katedri za

pravnu historiju i komparativno pravo

His

tori

jsk

o-p

rav

ni

smje

r


Obavezni

Izabrane teme iz komparativne pravne historije

IUR II 311 prof.dr Fikret Karčić, prof.dr Edin Halapić, mr. Ehlimana Memišević - doktorant

Rimsko pravo – historija i institucije

IUR II 313 prof.dr Zdravko Lučić

Ustavna historija Bosne i Hercegovine

IUR II 314 prof.dr Enes Durmišević, mr. Mehmed Bećić – doktorant

Izborni

Konsenzualizam u rimskom obaveznom pravu

IUR II 306s prof. dr Zdravko Lučić

Reforma prava u muslimanskom svijetu

IUR II 304s prof.dr Fikret Karčić, prof.dr Edin Halapić mr. Ehlimana Memišević - doktorant

Pravni pluralizam u Bosni i Hercegovini

IUR II 305s prof.dr Enes Durmišević, mr. Mehmed Bećić – doktorant

Ko

mp

ara

tiv

no

-pra

vn

i sm

jer


Obavezni

Svjetske pravne kulture IUR II 325 prof.dr Fikret Karčić, prof.dr Edin Halapić

Rimska pravna kultura IUR II 324 prof.dr Zdravko Lučić

Recepcija prava u Jugoistočnoj Evropi IUR II 326 prof.dr Enes Durmišević, mr. Mehmed Bećić – doktorant

Izborni

Ius comune IUR II 307s prof.dr Zdravko Lučić

Religijske pravne kulture IUR II 308s prof.dr Fikret Karčić, mr. Ehlimana Memišević - doktorant

Razvoj pravne kulture u BiH IUR II 309s prof.dr Enes Durmišević, mr. Mehmed Bećić – doktorant

3.4. Optimalan broj studenata

Optimalan broj studenata za upis na prvu godinu na ovom studijskom programu je:

- 75 redovnih studenata

- 50 redovno-samofinansirajućih studenata

- 50 vanrednih studenata

- 25 DL studenata

raspoređenih prema utvrđenim kvotama na ponuđenim smjerovima.

3.5. Procjena troškova studija po studentu

Visina naknade za studiranje i cijene usluga koje se naplaćuju na Fakultetu zavise od

statusa studenata, od parametara tržišta visokoobrazovnih usluga i tržišta troškova u

oblasti visokog obrazovanja, te od posebnosti nekih kategorija studenata (Fakultet je

obavezan osloboditi plaćanja troškova školarine studente koji pripadaju utvrđenim

kategorijama u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju).

Visinu naknade za školarine kao i druge uplate koje nisu školarine, utvrđuje Vlada

Kantona Sarajevo na osnovu usaglašenog prijedloga Senata i Upravnog odbora

Univerziteta. Troškove studija (školarina) snose sami studenti koji se upišu kao: redovno

- samofinansirajući, vanredni i DL studenti, u iznosu koji utvrdi Vlada Kantona.

Vlada u skladu sa kriterijima utvrđenim Zakonom o visokom obrazovanju određuje broj

studenata koji se finansiraju iz Budžeta Kantona u okviru studijskog programa II ciklusa

studija. Vlada Kantona odobrava i broj studenata koji sami finansiraju studij II ciklusa.

Troškove studija koji nisu školarina, plaćaju svi upisani studenti u skladu sa Odlukom

davanju saglasnosti na visinu participacije cijena usluga, upisnina i drugih troškova

studija Univerziteta u Sarajevu, te fakulteta i akademija u njegovom sastavu.

3.6. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa

Prema Evropskim standardima i smjernicama za unutarnje osiguravanje kvalitete na

visokoobrazovnim ustanovama („Standardi i smjernice za osiguranje kvalitete u

Evropskom prostoru visokog obrazovanja“) na temelju kojih Univerzitet u Sarajevu

utvrđuje postupke unapređenja i upravljanja kvalitetom, Fakultet je obavezan sastaviti

plan postupaka osiguranja kvalitete studijskoga programa.

1. Dokumentacija na kojoj se temelji sistem osiguranja

Zakoni i drugi propisi o visokom obrazovanju, Statut Univerziteta u Sarajevu, Politika osiguranja kvaliteta Univerziteta i fakulteta, Standardi i smjernice za unutrašnje osiguranje kvaliteta, tj. aktivnosti na osiguranju kvaliteta koje se poduzimaju unutar Univerziteta u Sarajevu i drugi akti Univerziteta i Fakulteta.

2.Opis postupaka kojima se vrjednuje kvaliteta izvedbe studijskoga programa

Metod

Analiza uspješnosti završavanja studija, Anketiranje studenata, Analiza kvalitete izvedbe predmeta, kvaliteta

rada nastavnika, organizacija i efikasnosti rada nenastavnog osoblja,

Praćenje ishoda nastavnog procesa: vrednovanje studentskih postignuća na kraju obrazovnog ciklusa, --Provedba studentskih anketa, anketiranje alumnija, anketiranje poslodavaca

Statistika prolaznosti - Odnos broja upisanih i broja diplomiranih - Analiza prolaznosti na ispitima - SWOT

Način obrade rezultata i informiranja Statistika prolaznosti po ispitima, izrada SWOT analize s cijem utvrđivanja trenutnog stanja na način da se posebno istaknu snage i slabosti, te shodno tome mogućnosti i prijetnje u provođenju aktivnosti unaprjeđenja kvalitete provedbe studijskog programa.

Vremenski plan provedbe semestralno, godišnje i svake 3 godine

2.1.Vrednovanje rada nastavnika Evaluacija nastave i nastavnika od strane studenata Svrha: dobiti uvid u kvalitetu nastave i rada svakog pojedinog nastavnika te na temelju dobivenih ocjena odrediti mjere za unaprjeđenje i poboljšanje te kvalitete. Studentska evaluacija nastave i nastavnika provodi se kao anketa najmanje jednom godišnje ili po završetku semestra u skladu sa zakonom, Statutom Univerziteta i drugim općim aktima Univerziteta i Fakulteta.

2.2.Praćenje ocjenjivanja i usklađenosti ocjenjivanja s očekivanim ishodima učenja

Studente se ocjenjuju pomoću objavljenih kriterija i procedura koji se unaprijed utvrđuju i kontinuirano koriste. U ocjenjivanju rada studenata mjere se postignuća namijenjenih

ishoda učenja i ostalih ciljeva programa. Studenti su upoznati sa zahtjevima koje nosi ispitivanje i osiguranje kvaliteta cijelog procesa provjere znanja.

2.3.Vrjednovanje dostupnosti resursa (prostornih, ljudskih, informacijskih) za proces učenja i poučavanja

Analiza opremljenosti Fakulteta predavaonicama, nastavnom opremom i resursima za naučno-istraživački rad radi ustanovljenja stanja i potreba Fakulteta i potrebe studenata (uključujući posebne potrebe) s ciljem olakšavanja procesa učenja i podučavanja. Osnovni standard je osiguranje nužne opremljenosti obzirom na broj studenata i obilježja studijskog programa;

Angažiranost i radno opterećenje nastavnika

Opremljenost biblioteke potrebnom literaturom

2.4.Praćenje studentske prolaznosti po predmetima i na studiju u cjelini

Profil studentske populacije Broj godina potrebnih za završetka studija Analiza prosječne ocjene Napredovanje studenata

Zapošljivost mastera

2.5.Zadovoljstvo studenata programom u cjelini

Anketiranje studenata s ciljem procjene zadovoljstva: programom studija i odslušanima predmetima, značaju i korisnošću dobijenih informacija, educiranošću i znanjem nastavnika u području u kome rade, zanimljivošću tema. Svrha: unaprjeđenje sistema mastera studija i provjere povezanosti između motiva odabira studija i zadovoljstva odabranim studijem.

3. Opis postupaka informiranja javnosti o studijskom programu Informiranje javnosti o studijskom programu koji se nude (nastavnom planu, nastavnim programima i ishodima učenja tih programa posebno kroz: javno objavljivanje studijskog programa, javnost izvedbenih planova studijskog programa, objavljivanja pravila, pravilnika, uputa i kriterija, javnost ispita i javnost obrane master završnog rada, tačnost, objektivnost i dostupnost objavljenih podataka i informacija, zaštitu osobnih podataka. Informiranje se vrši kontinuirano.

master univerzitetski studij prava ii ciklus studija

Documents