master rad morfološka diferencijacija roda bolboschoenus ... · zahvalnica srdačno se zahvaljujem...
TRANSCRIPT
MASTER RAD
Jovana J. Mijić
Morfološka diferencijacija roda Bolboschoenus na teritoriji jugoistočne
Srbije
UNIVERZITET U NIŠU
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
DEPARTMAN ZA BIOLOGIJU I EKOLOGIJU
Niš, 2016.
UNIVERZITET U NIŠU
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
DEPARTMAN ZA BIOLOGIJU I EKOLOGIJU
MASTER RAD
Jovana J. Mijić
Morfološka diferencijacija roda Bolboschoenusna
teritoriji jugoistočne Srbije
Niš, 2016.
UNIVERSITY OF NIŠ
FACULTY OF SCIENCES AND MATHEMATICS
DEPARTMENT OF BIOLOGY AND ECOLOGY
Morphological differentiation of the Southeast
Serbian Bolboschoenus taxa
MASTER THESIS
Candidate: Menthor:
Jovana J. Mijić PhD Vladimir Ranđelović
Br. ind. 148
UNIVERZITET U NIŠU
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
DEPARTMAN ZA BIOLOGIJU I EKOLOGIJU
Morfološka diferencijacija roda Bolboschoenus na
teritoriji jugoistočne Srbije
MASTER RAD
Kandidat: Mentor:
Jovana J. Mijić dr Vladimir Ranđelović
Br. ind. 148
BIOGRAFIJA KANDIDATA
Jovana Mijić rođena je 15. septembra 1992. godine u Pirotu. Završila je osnovnu
školu „Sveti Sava” u Pirotu, sa odličnim uspehom i Vukovom diplomom. Gimnaziju je
završila 2011. godine a iste godine upisuje Prirodno – matematički fakultet Univerziteta u
Nišu na Departmanu za biologiju. Osnovne akademske studije završava 2014. Iste godine
upisuje master akademske studije na Departmanu za biologiju, smer Biologija, koje
završava 2016. godine.
ZAHVALNICA
Srdačno se zahvaljujem svom mentoru prof. dr Vladimiru Ranđeloviću kao i
dr Danijeli Nikolić na stručnoj pomoći i savetima u izradi rada.
Asistentu Dragani Jenačković se zahvaljujem na pomoći u izboru i
determinaciji vrsta.
Koleginici Mileni Maksimović dugujem zahvalnost na nesebičnoj pomoći u
prikupljanju materijala na terenima.
Najveću zahvalnost dugujem svojoj porodici i prijateljima na podršci, kao i
svom dečku koji je uvek bio tu za mene i bez čijeg bodrenja ne bih uspela u
ostvarenju svog cilja.
SAŽETAK
U ovom radu analizirana je morfološka i morfometrijska diferencijacija populacija
roda Bolboschoenus. Prikupljeno je 12 populacija sa slatina i močvara na teritoriji
jugoistočne Srbije. Urađena je morfometrijska analiza kvalitativnih i kvantitativnih
karaktera. Korišćene su standardne statističke analize uključujući deskriptivnu statistiku,
PCA i CDA da bi se utvrdila diferencijacija populacija bazirana na cvastima i morfologiji
ploda. PCA je pokazala da diferencijaciji po prvoj osi doprinose sledeći karakteri: visina
biljke i broj grana u cvasti. Karakteri koji doprinose diferencijaciji po drugoj osi su: visina
biljke i dužina klasića na zracima. Jedini karakter koji doprinosi diferencijaciji po trećoj osi
je broj sedećih klasića. Po rezultatima CDA analize obrađene populacije se odvajaju u dve
grupe koje morfološki odgovaraju taksonima Bolboschoenus maritimus i Bolboschoenus
glaucus. Rezultati istraživanja potvrđuju postojanje više od jedne vrste roda
Bolboschoenus na teritoriji Republike Srbije i ukazuju na potrebu daljeg istraživanja.
Ključne reči: Morfometrija, cvasti, plodovi, Bolboschoenus
ABSTRACT
Morphological and morphometric differentiation of Bolboschoenus taxa
populations were analyzed in this paperwork. Twelve populations of Bolboschoenus taxa
were collected from salt and fresh marches placed in the south Serbia. Standard statistical
analysis including Descriptive statistics, PCA and CDA were performed in order to
establish differentiation of populations based on inflorescences and fruits morphology.
PCA has shown that variables responsible for the differentiation along the first axis are the
following: plant height and number of branches in inflorescences. Characterscontributing
to differentiation along second axis are: plant height and length of spikelets on rays. The
only character which contribute to the third axis is number of sessile spikelets. According
to the results of CDA analysis the populations analyzed are differentiated in two groups
which morphologically correspond to taxa Boloboschoenus maritimus and Bolboshoenus
glaucus. The results of this research confirm existence of more than one species of the
genus Bolboschoenus in Serbia and indicate necessity of the future investigations.
Keywords: Morphometry, inflorescences, fruits, Bolboschoenus
SADRŽAJ
1. UVOD ............................................................................................................................... 1
1.1. Opšte karakteristike familije Cyperaceae ................................................................... 2
1.2. Rod Bolboschoenus ..................................................................................................... 3
1.3. Ekologija i distribucija ................................................................................................ 3
1.4. Bolboschoenus – identifikacioni ključ za evropske vrste ........................................... 4
1.5. Bolboschoenus maritimus ........................................................................................... 6
1.5.1. Morfologija i anatomija ........................................................................................ 6
1.5.2. Ekologija i distribucija ......................................................................................... 7
1.6. Bolboschoenus glaucus ............................................................................................... 7
1.6.1. Morfologija i anatomija ........................................................................................ 7
1.6.2. Ekologija i distribucija ......................................................................................... 8
2. CILjEVI RADA ............................................................................................................... 9
3. MATERIJAL I METODE ............................................................................................ 10
3.1. Prikupljanje biljnog materijala .................................................................................. 10
3.2. Morfometrijska analiza ............................................................................................. 11
4. REZULTATI I DISKUSIJA ......................................................................................... 14
4.1. Varijabilnost morfoloških karaktera ......................................................................... 14
4.2. Morfološka varijabilnost populacija roda Bolboschoenus ........................................ 15
4.3. Morfološka diferencijacija populacija roda Bolboschoenus ..................................... 17
4.4. Morfo – anatomske osobine ploda ............................................................................ 18
5. ZAKLJUČCI .................................................................................................................. 22
6. LITERATURA .............................................................................................................. 23
Morfološka diferencijacija roda Bolboschoenus na teritoriji jugoistočne Srbije
1
1. UVOD
Rod Bolboschoenus(Aschers.) Palla je izdvojeniz roda Scirpus (Goetghebeur,
Simpson, 1991, Smith 1995).Naziv roda potiče od grčkih reči bolbos, što znači lukovica
(orig. sijalica) i schoinos što znači rogoz (trska). Do sada u ovaj rod se ubraja 15 vrsta
(Browning, Gordon-Gray, 2000). Ova grupa uključuje višegodišnje zeljaste biljke koje
rastu širom sveta.Uglavnom se vezuju za staništa sa povećanom vlažnošću ali ima i vrsta
koje opstaju i na striktno terestričnim terenima. Ono po čemu su predstavnici ovog roda
interesantni jeste njihovo trostrano (trouglasto) stablo, sposobnost opstanka u uslovima
povećanog saliniteta podloge (halofite) i povećane koncentracije polutanata - mogućnost
korišćenja u svrhu fitoremedijacije zemljišta (Bragato, Brix, Malagoli, 2006, Santos,
Pedro, Gonçalves, Ferreira, 2015 i dr.).
S obzirom na to do sada su sprovedena intenzivna istraživanja u cilju klasifikacije i
opisa vrsta ovog roda koje su prisutne u Evropi(Browning, Gordon-Gray,Smith, Johannes,
1996, Hroudová, Zakravský, Wojcicki, Marhold, Jarolímová, 2005, Hroudová,
Marhold,Jarolímová, 2006, i dr.). Na teritoriji Srbije registrovana je jedna vrsta ovog roda,
B. maritimus, ali postoje indikacije o postojanju više od jedne vrste.
Morfo – anatomske razlike koje se javljaju među predstavnicima ovog roda mogu
biti posledica razvića na različitim staništima (Hroudová, Zákravsky, Frantik, 1999) i
rezultat fenotipske plastičnosti što otežava proces klasifikacije i utvrđivanja taksonomskog
položaja istih. Takođe, dve vrste mogu delovati zbog svojih makromorfoloških sličnosti
kao pripadnici iste vrste. Iz tog razloga su mnogi istraživači koristili druge načine za
utvđivanje taksonomskog položaja pripadnika ovog roda. Anatomija i morfologija plodova
i je često korišćena prilikom determinacije određenih taksona, uključujući i rod
Bolboschoenus (Gordon-Gray, Smith, 1995, Browning, Gordon-Gray, Smith, 1997,
Hroudová, 1998, Browning, Gordon-Gray, 2000 i dr.).U ovom radu korišćena je i
morfometrijska analiza cvasti i plodova.
Morfološka diferencijacija roda Bolboschoenus na teritoriji jugoistočne Srbije
2
1.1. Opšte karakteristike familije Cyperaceae
Familija Cyperaceae ili takozvanih oštrica, obuhvata preko 5000 vrsta grupisanih u
70 do 115 rodova zavisno od sistema klasifikacije, od kojih je 14 registrovano na teritoriji
Srbije. Karakteriše je široka rasprostranjenost, a posebno u umerenim i hladnim regionima.
Obuhvata uglavnom višegodišnje biljke a većina predstavnika su zeljasti ili busenasti.
Mnoge vrste imaju rizome različite dužine, kod nekih i tuberoznog oblika gde skladište
hranljive materije. Rizomi mogu formirati podzemne sisteme što ima značajnu ulogu u
njihovom preživljavanju nepovoljnog perioda ali i u stabilizaciji zemljišta. Nadzemno
stablo je trostrano, golo ili pokriveno listovima u spiralnom rasporedu. Listovi su uski,
slični onima kod trava. Nervatura je paralelna. Lisni rukavac je dugačak i skoro kod svih
zatvoren. Na mestu prelaska rukavca u lisku kod nekih se nalazi jezičak (ligula), a kod
nekih postoji samo rukavac. Biljke su jednodome, u retkim slučajevima dvodome. Cvetovi
su hermafroditni ili jednopolni, uglavnom bez perigona, dosta redukovani. Imaju po dva
prašnika i jedan tučak. Sakupljeni su u klasiće koji mogu biti pojedinačni ili sakupljeni u
klasove. Plod je jednosemena orašica. Za njih je uglavnom karakterističan način
oprašivanja vetrom -anemofilija –. U skladu sa tim razvijaju posebne adaptacije za ovaj
način oprašivanja kao što su obilna produkcija polena koji nije lepljiv, isturene antere i
otvorene cvasti. Kod nekih rodova prisutna je entomofilija i njihove cvasti su uglavnom
bele ili žute boje što privlači oprašivače.
Oštrice rastu na različitim staništima, uglavnom povezanim sa povećanom
vlažnošću (močvarna staništa) ali i na zagađenom i osiromašenom, zaslanjenom zemljištu.
Čine glavnu komponentu većine močvarnih zajednica. Rasprostranjene su na skoro svim
kontinentima, sem Antarktika. Ekološka raznovrsnost oštrica je velika, ali većina raste na
sunčanim, poluvlažnim i vlažnim staništima kao što su slatke ili slane močvare, ribnjaci,
obale jezera i reka, livade, vlažne prerije, savane i tundre, neke i u umerenim i tropskim
šumama. Vrste koje vole vlažna i sunčana mesta mogu se javiti u veštačkim ekosistemima
kao što su rovovi i obale kanala. Pojedini predstavnici spadaju u kategoriju korovskih
biljaka, a posebno su opasni kao korovi na pirinčanim poljima.Nekoliko vrsta familije
oštrica može uspešno da se koristi u fitoremedijaciji zagađenih voda i zemljišta (Alarcón-
Herrera, Núñez-Montoya, Melgoza-Castillo, Royo-Márquezand, Rodriguez-Almeida,
2008), s obzirom da su prilagođene na vlažne i plavne uslove staništa kao i da dobro
podnose prisustvo različitih polutanata.
Morfološka diferencijacija roda Bolboschoenus na teritoriji jugoistočne Srbije
3
1.2. Rod Bolboschoenus
Taksonomski položaj roda Bolboschoenus:
Phylum Magnoliophyta
Classis Liliopsida
Subclassis Commelinidae
Ordo Poales
Familia Cyperaceae
Genus Bolboschoenus
Ovaj rod uključuje za sada 15 vrsta rasprostranjenih širom sveta. Ranije su
pripadale rodu Scirpus ali je nedavno došlo do njihovog izdvajanja u poseban
rod(Goetghebeur, Simpson 1991, Smith 1995).To su višegodišnje zeljaste biljke. Imaju
lisnate trouglaste stabljike koje mogu biti glatke ili hrapave. Mogu dostići visinu 1 – 1.5 m.
Oštri uspravni listovi nalikuju travi, zašiljeni su pri vrhu u obliku trougla. Imaju podzemni
sistem rizoma koji je tanak i nosi nodule za propagaciju veličine 1 – 3 cm koje su
postavljene do dubine od 10 cm. Cvasti su terminalne, poluštitaste, ili glavičaste, mogu
imati jedan ili više klasića, klasići dužine od 4 do 10 mm i sadrže spiralno raspoređene
plevice sa po jednim cvetom,priperci involukruma nadvisuju cvasti i imaju listolik oblik.
Cvetovi su dvopolni, perijant sadrži 3 -6 čekinjastih ostataka koji su pravi ili spiralnog
oblika. Mogu biti kraći ili znatno duži od ploda. Plod je ahenija.Oteng – Yeboah (1974) je
istakao da je za determinaciju vrsta iz ovog roda važno posmatrati oblik i anatomiju ploda.
1.3. Ekologija i distribucija
Ovaj rod uglavnom obuhvata biljke slanih staništa – halofite, koje rastu na vlažnim
i močvarnim staništima, obalama reka, jezera i potoka. Iako je ova vrsta halofita, postoje
podaci o njenom rasprostranjenju i na nezaslanjenim staništima (Hroudová, Zakravsky,
Duchácek, Marhold, 2007). Semena dobro klijaju u slanijim uslovima. Vegetativni delovi
su visoko rezistentni na povećan salinitet.
Morfološka diferencijacija roda Bolboschoenus na teritoriji jugoistočne Srbije
4
Moguća upotreba – korenovi i izdanci B.maritimus se koriste u Kini kao
adstrigentno sredstvo i diuretik. Semena i rizomi mogu biti korišćeni za brašno a listovi su
se ranije koristili u izradi sandala, korpi i nekih komada odeće. Može se efikasno koristiti
za rehabilitaciju, izgradnju i rekonstrukciju močvarnih staništa. Rizomi mogu kontrolisati
proces erozije tako što stabilizuju rastresito zemljište i pružaju zaštitu od naleta jakih
vetrova ili talasa. Zabeležena je i upotreba za biomonitoring (Shuping, Shyman, Odendaal,
Ndakidemi, 2010). Takođe, rizom može biti stanište za korisne bakterije pa se mogu
koristiti kao prirodni filtratori voda.
Slika 1.Bolboschoenus glaucus,Photo: Jenačković, D.
1.4. Bolboschoenus – identifikacioni ključ za evropske vrste
1.Razgranate cvasti, sadrže u centru grupu sedećih klasića, i zrake (do 12) koji na sebi nose
pojedinačne klasiće ili grupe klasića; zraci su uglavnom više nego dva puta duži od sedećih
klasića; ukupan broj klasića na svim zracima je veći ili jednak sa brojem sedećih klasića;
čekinjasti ostaci perijanta su uglavnom postojani na zrelim plodovima (teško otpadaju);
plod (ahenija) je trostran ili blago ispupčen po sredini na poprečnom preseku; egzokarp
tanji od mezokarpa, formiran od izodijametralnih ili blago izduženih ćelija ponekad
Morfološka diferencijacija roda Bolboschoenus na teritoriji jugoistočne Srbije
5
ispunjenih vazduhom; površina ahenije glatka ili sa finom mrežom od poligonalnih ćelija
(uvećanje 20x) .......................................................................................................................2
1. Cvasti ovalne ili razgranate, sadrže u centru sedeće klasiće i 1-2(-4) zraka koji nose po
jedan ili grupu klasića; zraci uglavnom manje od dva puta veći u odnosu na sedeće klasiće;
ukupan broj klasića na zracima manji nego broj sedećih klasića; čekinjasti ostaci perijanta
lako opadaju; ahenije nisu trostrane, uglavnom su konkavne, spljoštene, ili ispupčene do
polutrostrane na abaksijalnoj strani; bikonkavne, sočivaste, planokonveksne do
polutrouglaste na poprečnom preseku; egzokarp tanji ili isti kao mezokarp, formiran od
izduženih cilindričnih ćelija uvek ispunjenih vazduhom; površina ahenije ima jasno
vidljivu mrežu poligonalnih ćelija .........................................................................................4
2. Ahenija uglavnom sa jasnom ivicom na abaksijalnoj strani, trostrana na poprečnom
preseku; egzokarp tanak ali vidno razvijen; cvet nikada nije braon-crven ili purpurno-crven
......................................................................................................................................3
2.Ahenija ima blago razvijenu ivicu na abaksijalnoj strani, planokonveksna ili
polutrostrana na poprečnom preseku; egzokarp slabo vidljiv; cvetovi su često braon-crveni
ili tamnopurpurno-crveni .................................................................................. B.glaucus
3. Ahenija uzana (1.6 – 1.8 mm), na poprečnom preseku ima oblik jednakostraničnog
trougla; egzokarp veoma tanak, formiran od izodijametralnih ćelija
....................................................................................................................... B.yagara
3. Ahenija široka (2.0 – 2.4 mm), oblikovana tupo trouglasto na poprečnom preseku (retko
spljoštena ili blago konveksna na abaksijalnoj strani); egzokarp tanak ali vidljivo razvijen,
formiran od blago izduženih ćelija.....................................................................B.laticarpus
4. Ahenija konveksna na abaksijalnoj strani, sočivasta, planokonveksna do polutrostrana na
poprečnom preseku; egzokarp više nego dvaput deblji od sklerenhimatičnog mezokarpa;
stilus trifidan………………….......................................................................B.maritimus
4. Ahenija konkavna do spljoštena na abaksijalnoj strani, ovalna, konkavna ili
planokonveksna na poprečnom preseku; egzokarp veći ili isti kao sklerenhimatični
mezokarp, tanji na zaobljenim uglovima nego na konkavnim površinama; stiluspretežno
bifidan.............................................................................................................. B.planiculmis.
Morfološka diferencijacija roda Bolboschoenus na teritoriji jugoistočne Srbije
6
1.5. Bolboschoenus maritimus
1.5.1. Morfologija i anatomija
Karakterističan bogato razgranat podzemni rizom koji na sebi nosi sferične ili izdužene
gomolje dužine od 1 do 3 cm. Stablo uspravno, trostrano, visine 0.7 – 1 m, u gornjem delu
bez listova. Cvasti su glavičaste i sadrže samo sedeće klasiće ili mogu biti sa malim brojem
zrakova pri čemu su u centru 3-7-10 sedećih klasića a zraci (1-4) nose pojedinačne klasiće
ili više njih (2-5). Sedeći klasići su najčešće dužine od 10 do 25 mm, a oni na zracima od 7
do 30 mm. Nijanse cveta od svetle do rđavo braon boje. Stilus bifidan ili trifidan. Ahenija
eliptična do objajasta, sa kratkim kljunom na vrhu, dužine 3 – 4 mm. Čekinjasti ostaci
perijanta lako otpadaju. Ahenija od braon do rđavo braon, retko tamno braon boje, sa
jasno uočljivom poligonalnom mrežom na površini koju formiraju ćelije. Na poprečnom
preseku ahenija ovalna, ravno-konveksna do polutrostrana. Perikarp čini dobro razvijen
egzokarp od sloja cilindričnih ćelija koje su radijalno izdužene i ispunjene vazduhom,
sklerenhimatični mezokarp i endokarp. Egzokarp uglavnom duplo deblji od mezokarpa.
Pokazuje visoku varijabilnost u pogledu morfologije cvasti kao i oblika plodova. Dužina
klasića uglavnom zavisi od staništa i vremenskih uslova u toku vegetacione sezone, mada
ne treba zanemariti ni uticaj genotipa.
Slika 2. Bolboschoenus maritimus (Lalinačka slatina, Photo: Jenačković, D.)
Morfološka diferencijacija roda Bolboschoenus na teritoriji jugoistočne Srbije
7
1.5.2. Ekologija i distribucija
Pretežno egzistira na slatinama ali se može naći in a nezaslanjenim staništima.
Nastanjuje brakične delove obala mora ali i interkontinentalne slane močvare. Može se
naći u vlažnim depresijama koje su suve u letnjem periodu, kao in a obalama reka, kanala i
jezera. Dobro je prilagođen sezonskim oscilacijama nivoa vode kao i promeni
koncentracije soli u zemljištu koja se javlja kao posledica toga. Prema izvoru Euro+med
baze podataka široko je rasprostranjena u Evropi (Karta 1).
Karta 1. Distribucija vrste B. maritimus u Evropi
1.6. Bolboschoenus glaucus
1.6.1. Morfologija i anatomija
Podzemni sistem rizoma sa eliptičnim do sferičnim gomoljima. Stablo uspravno,
trostrano, biljke uglavnom robustne, visine 1 – 1.5 m. Bezlisni deo čini gornja trećina do
polovina stabla. Cvasti sadrže centralnu grupu sedećih klasića, najčešće 7 – 11, i (4-)5 – 6(-
8) zrakova koji nose klasiće u grupama od 2 do 7 (10). Sedeći klasići uglavnom dužine od
10 do 17 mm, često se javljaju i veoma dugi klasići dužine preko 20mm, uglavnom je
većina klasića sterilna. Boja uglavnom od braon-crvene do purpurno-crvene. Stilus
Morfološka diferencijacija roda Bolboschoenus na teritoriji jugoistočne Srbije
8
trifidan, čekinjasti ostaci perijanta dosta postojani i teško otpadaju. Ahenija objajasta do
eliptična, dužine 2.2 – 2.5 mm i širine 1.4 – 1.7 mm sa kratkim kljunom na vrhu. Boja
ahenije od svelte do tamno braon, sa glatkom površinom. Na poprečnom preseku plano-
konveksna do polutrostrana. Perikarp sa slabo razvijenim egzokarpom koga gradi sloj
izodijametralnih ćelija, tankim sklerenhimatičnim mezokarpom i endokarpom.
Slika 3. Bolboschoenus glaucus (Lalinačka slatina, photo: Jenačković, D.)
1.6.2. Ekologija i distribucija
B. glaucus je termofilna vrsta. Naseljava uglavnom slatkovodna staništa ili plavne
doline reka, ali se može naći i na slatinama, u vlažnim dolinama, barama koje bivaju
povremeno isušene. Gomolji predstavljaju važan faktor preživljavanja u nepovoljnim
periodima jer se biljke tako vegetativno razmnožavaju i opstaju kada nisu povoljni uslovi
za generativno razmnožavanje. Nalazi se na IUCN crvenoj listi ugroženih vrstaEuro+med
baza podataka navodi da je ova vrsta široko rasprostranjena u Evropi a sa karte
rasprostranjenja možemo videti da se areal ove vrste u velikoj meri preklapa sa arealom
vrste B. maritimus (Karta 2).
Morfološka diferencijacija roda Bolboschoenus na teritoriji jugoistočne Srbije
9
Karta 2. Distribucija vrste B. glaucus u Evropi.
2. CILjEVI RADA
Rod Bolboschoenus na teritoriji Srbije nije istraživan u dovoljnoj meri. Za teritoriju
Srbije se u Flori Srbije pominje samo takson B. maritimus (Čanak, 1976) dok se u nekim
savremenim bazama podataka (Euro-med, IOPI) navodi i vrsta B. glaucus. To je bio povod
da se sprovede istraživanje populacija roda Bolboschoenus na prostoru jugoistočne Srbije i
postave sledeći ciljevi:
utvrđivanje morfološke varijabilnosti analiziranih karaktera cvasti i plodova;
utvrđivanje morfološke diferencijacije analiziranih populacija;
poređenje dobijenih rezultata sa ključevima za identifikaciju i prethodnim
istraživanjima evropskih vrsta radi utvrđivanja sistematskog položaja populacija
ovog roda u Srbiji.
Morfološka diferencijacija roda Bolboschoenus na teritoriji jugoistočne Srbije
10
3. MATERIJAL I METODE
3.1. Prikupljanje biljnog materijala
Za potrebe ovogistraživanja prikupljeno je dvanaest populacija roda Bolboschoenus
sa 5 lokaliteta na teritoriji jugoistočne Srbije. Svaka populacija čini 20 prikupljenih
individua. Uzorci su prikupljeni sa sledećih lokaliteta: Batušinačke bare (opština
Merošina), Aleksandrovačko jezero (opština Vranje), Levosoje (naselje u opštini
Bujanovac), Oblačinsko jezero i Lalinačka slatina (selo Lalinac, opština Svrljig). Lokaliteti
su prikazani na Karti 3.
Tabela 1. Pregled analiziranih populacija.
Takson Populacija Broj vaučera
B. maritimus 1. Batušinačke bare HMN 12444
B. maritimus 2. Aleksandrovačko jezero HMN 12445
B. maritimus 3. Aleksandrovačko jezero HMN 12446
B. maritimus 4. Aleksandrovačko jezero HMN 12447
B. maritimus 5. Aleksandrovačko jezero HMN 12448
B. glaucus 6. Levosoje HMN 12449
B. maritimus 7. Oblačinsko jezero HMN 12450
B. maritimus 8. Lalinačka slatina HMN 12451
B. glaucus 9. Lalinačka slatina HMN 12 452
B. glaucus 10. Lalinačke pojate - potok HMN 12 453
B. maritimus 11. Lalinačka slatina HMN 12454
B. maritimus 12. Aleksandrovačko jezero HMN 12455
Morfološka diferencijacija roda Bolboschoenus na teritoriji jugoistočne Srbije
11
Karta 3. Lokaliteti sa kojih su prikupljeni uzorci populacija: 1.Batušinačke bare; 2.Aleksandrovačko jezero; 3.Levosoje; 4.Oblačinsko jezero; 5.Lalinačka slatina.
Biljni materijal je prikupljan u početnoj fazi sazrevanja plodova i to u periodu juna
i jula 2015. godine. Na samom terenu merena je visina biljaka i svaka individua nakon
merenja označena etiketom sa jedinstvenim brojem i pakovana u kese. Šifra na etiketi
sadrži redni broj lokaliteta i redni broj individue. Zatim je materijal deponovan u
Herbarijum Departmana za biologiju i ekologiju, Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu
(HMN), (Tabela 1).
3.2. Morfometrijska analiza
Dalje analize podrazumevale su merenja u laboratoriji. Morfometrijska analizaje
obuhvatila merenje devet kvantitativnih (broj sedećih klasića, dužina sedećih klasića, broj
grana u cvasti, dužina grana, broj klasića na granama, dužina klasića na zracima, dužina
ahenije, širina ahenije, dužina kljuna), jednog semikvantitativnog (tip površine ahenije) i
dva kvalitativna karaktera (prisustvo zraka u cvasti i prisustvo čekinjastih ostataka
perijanta).Merenja su vršena digitalnim nonijusom. Način merenja prikazan je na Slici 4, 5
i 6, a mereni karakteri prikazani su u Tabeli 2.
Morfološka diferencijacija roda Bolboschoenus na teritoriji jugoistočne Srbije
12
Slika 4. Karakteri cvasti koji su analizirani u radu.
Slika 5. Igled ahenije i karakteri koji su analizirani.
Slika 6.Način merenja širine i dužine ploda.
Morfološka diferencijacija roda Bolboschoenus na teritoriji jugoistočne Srbije
13
Tabela 2. Spisak posmatranih karaktera sa skraćenicama.
Nakon izvršenih merenja cvasti koje se nalaze na vrhu stabla su odsecane i
pakovane u papirne kese numerisane istom etiketom kao sa terena. Zatim je iz svake
pojedinačne cvasti izdvojeno po nekoliko plodova koji su pakovani u plastične kivete sa
etiketama koje označavaju broj populacije i individue za analizu karakteristika plodova.
Da bi što bolje bila izvršena analiza plodova onisu posmatrani pod lupom i slikani
preko instaliranog programa LEICA. Iz svake kivete slikana je po jedna odabranaahenija.
Svaka ahenija slikana je cela i na poprečnom preseku. Nakon toga su mereni sledeći
parametri: dužina ploda, širina ploda i dužina kljuna ploda. Posmatrana je i povšina ploda i
okarakterisana u dva tipa: plodovi sa glatkom površinom i plodovi koji na površini imaju
ćelije poligonalnog oblika. Utvrđeno je i prisustvo odnosno odsustvo čekinjastih ostataka
perijanta, kao i njihova postojanost odnosno lakoća otpadanja.
Merenja su vršena uspomoć programa ImageJ. Svi dobijeni podaci unošeni su
uMicrosoft Office Excel tabelu radi dalje obrade.Statistička obrada podataka urađena je uz
pomoć kompjuterskog programa STATISTICA for Windows ver. 8 (StatSoft, Inc., Tulsa,
2011). Urađena je osnovna deskriptivna statistika, analiza glavnih komponenti (PCA),
kanonijska diskriminantna analiza (CDA), klaster analiza (UPGMA) bazirana na
mahalobisovim distancama.
Mereni karakteri Skraćenica Tip karaktera
Visina biljke VB
Broj sedećih klasića BSK
Kvantitativni
Dužina sedećih klasića DSK
Broj grana u cvasti BG
Dužina grana DG
Broj klasića na granama BKG
Dužina klasića na zracima DKG
Dužina ahenije DA
Širina ahenije ŠA
Dužina kljuna DK
Tip površine ahenije TPA Semikvantitativni
Prisustvo zraka u cvasti PZ Kvalitativni
Prisustvo čekinjastih ostataka perijanta POP
Morfološka diferencijacija roda Bolboschoenus na teritoriji jugoistočne Srbije
14
4. REZULTATI I DISKUSIJA
4.1. Varijabilnost morfoloških karaktera
Deskriptivni statistički parametri su srednja vrednost (x) i standardna devijacija (δ).
Srednja vrednost (x) predstavlja statistički pokazatelj prosečnih vrednosti merenih
karaktera. Koristi se da bi se predstavio element populacije u odnosu na uočeno svojstvo, a
omogućava dalje korišćenje statističkih pokazatelja varijabilnosti: standardne devijacije i
koeficijenta varijacije. Standardna devijacija (δ) je statistiĉki pokazatelj koji ukazuje kakvo
je odstupanje individua od srednje vrednosti u populaciji. Predstavlja meru apsolutne
varijabilnosti i sa (x) opisuje varijabilnost karaktera populacije. Kao rezulat deskriptivne
statistike izračunate su i minimalne (Min) i maksimalne (Max) vrednosti svih merenih
karaktera. Sve dobijene vrednosti ovih parametara prikazani su u Tabeli 3.
.
Tabela 3. Rezultati deskriptivne statistike za 10 kvantitativnih morfoloških karaktera individua populacija roda Bolboschoenus.
Karakter Valid N x Min. Max. Δ CV(%)
Visina biljke 250 89,47 28,50 165,00 34,70 38,78 Broj sedecih klasica 250 5,88 1,00 19,00 2,62 44,45 Dužina sedecih klasica
250 17,47 5,69 37,45 6,33 36,26
Broj grana u cvasti 202 3,98 0,00 15,00 3,39 85,17 Dužina grana 189 22,17 4,25 39,44 7,28 32,81 Broj klasica na granama
189 3,15 1,00 6,40 1,21 38,31
Dužina klasica na zracima
189 17,77 7,44 33,74 5,84 32,85
Dužina ploda 200 2,71 1,82 4,37 0,44 16,34 Širina ploda 200 1,82 1,07 2,33 0,24 13,38 Dužina kljuna ploda 200 0,31 0,07 2,72 0,23 73,54
Koeficijent varijacije (CV) je odnos (količnik) između standardne devijacije i
aritmetičke sredine. Obično se iskazuje u procentima. Ova analiza morfometrijskih
karakteristika je pokazala da najmanji koeficijent varijacije (CV < 20%) imaju karakteri
dužina ahenije (DA) i širina ahenije (ŠA). Umerenu varijabilnost (CV=20 – 50%) pokazali
su sledeći karakteri: visina biljke (VB), broj sedećih klasića (BSK), dužina sedećih klasića
Morfološka diferencijacija roda Bolboschoenus na teritoriji jugoistočne Srbije
15
(DSK), dužina grana (DG), broj klasića na granama (BKG) i dužina klasića na zracima
(DKG). Najveća varijabilnost karaktera sa vrednostima preko 50% uočena je kod broja
grana u cvasti (BG) i dužine kljuna ploda (DK), (Tabela 3).
4.2. Morfološka varijabilnost populacija roda Bolboschoenus
Analiza glavnih komponenti predstavlja jednu od najjednostavnih multivarijantih
tehnika i ima sposobnost da prepoznaje i eliminiše suvišne podatke iz eksperimentalnih
rezultata. Ona se primenjuje kada je velik broj varijabli u skupu redundantan, odnosno
kada se više varijabli odnosi na istu dimenziju i kada ne pružaju nikakvu dodatnu
informaciju koja već nije obuhvaćena nekom drugom varijablom.
Što se tiče ove analize, procenat ukupne varijanse po prvoj osi iznosi 33.01%, po
drugoj 21.90% a po trećoj 14.44%, što se može videti iz Tabele 4. Ako pogledamo Tabelu
5. uočava se da su karakteri koji doprinose varijabilnosti po prvoj osi visina biljke (VB) i
broj grana u cvasti (BG). Karakteri koji doprinose varijabilnosti po drugoj osi visina biljke
i dužina klasića na zracima (DKG), a po trećoj broj sedećih klasića (BSK).
Tabela 4. Vrednosti sopstvenih vektora i procenti varijabilnosti opisani na prve tri glavne komponente.
Sopstveni vektori
% ukupne varijanse Kumulativne vrednosti
Kumulativni efekat (%)
PCA 1 3,30 33,01 3,30 33,01
PCA 2 2,19 21,90 5,49 54,91
PCA 3 1,44 14,44 6,94 69,36
Analizaglavnihkomponenti je pokazala da je došlo do
diferencijacijepopulacijapoprvojidrugoj PCA osi. Po prvojosi se grupišupopulacije 06-
Levosoje, 09 - Lalinačka slatina i 10 -Lalinačke pojate-potok u negativnomdelu PCA ose u
odnosunaostalepopulacije. Po drugoj PCA osinavišeodvaja se populacija 12 –
Aleksandrovačkojezero.
Morfološka diferencijacija roda Bolboschoenus na teritoriji jugoistočne Srbije
16
Tabela 5. Opterećenje metričih karaktera na prve tri ose analize osnovnih komponenti bazirane na srednjim vrednostima karaktera po populaciji roda
Bolboschoenus. Podebljane vrednosti su statistički značajne >0.7.
.
Grafik 1. Grafički prikaz rezultata analize glavnih komponenti kvantitativnih karaktera cvasti.
Scatterplot of Factor against Factor; categorized byNewVar
Factor 1 (33.01%)
Fa
cto
r 2
(2
1.9
%)
NewVar: 01-Batušinacke bareNewVar: 02-Aleksandrovacko jezeroNewVar: 03-Aleksandrovacko jezeroNewVar: 04-Aleksandrovacko jezeroNewVar: 05-Aleksandrovacko jezeroNewVar: 06-LevosojeNewVar: 07-Oblacinsko jezeroNewVar: 08-Lalinacka slatinaNewVar: 09-Lalinacka slatinaNewVar: 10-Lalinacke pojate potokNewVar: 11-Lalinacka slatinaNewVar: 12-Aleksandrovacko jezero
-3 -2 -1 0 1 2 3-3
-2
-1
0
1
2
3
4
Karakter PCA 1 PCA 2 PCA 3
Visina biljke -0,786 0,074 0,282
Broj sedecih klasica -0,205 0,064 0,745 Dužina sedecih klasica -0,448 0,780 -0,172 Broj grana u cvasti -0,806 -0,276 -0,088 Dužina grana -0,586 0,438 0,120 Broj klasica na granama -0,690 -0,131 0,295 Dužina klasica na zracima
-0,482 0,733 -0,303
Dužina ploda 0,660 0,503 0,433 Širina ploda 0,467 0,641 -0,220 Dužina kljuna ploda 0,291 0,295 0,586 Expl.Var 3,301 2,190 1,444 Prp.Totl 0,330 0,219 0,144
Morfološka diferencijacija roda Bolboschoenus na teritoriji jugoistočne Srbije
17
4.3. Morfološka diferencijacija populacija roda Bolboschoenus
Kanonijska diskriminantna analiza je pokazaladobru diferencijaciju populacija po
prvoj CDA osi. Odvojile su se populacije 06 - Levosoje, 09 - Lalinačka slatina i 10 -
Lalinačke pojate – potok koje u taksonomskom smislu predstavljaju B. glaucus u odnosu
na sve ostale populacije koje predstavljaju takson B. maritimus.U okviru grupe populacija
B. maritimus može se primetiti blagadiferencijacija populacije 12 – Aleksandrovačko
jezero. Rezultati ove analize prikazani suna Grafiku 2.
Grafik 2. Grafički prikaz rezultat kanonijske diskriminantne analize kvantitativnih karaktera cvasti.
.
Klaster analiza vrši grupisanje jedinica posmatranja u grupe ili klase tako da se
slične jedinice nađu u istoj klasi (klasteru). Grupisanje se vrši na osnovu rezultata (skora)
koji se izračunava na osnovu vrednosti obeležja po svim varijablama, za svaku jedinicu
Scatterplot of Root 2 against Root 1; categorized byGroup
Root 1
Ro
ot
2
Group: 01-Batušinacke bareGroup: 02-Aleksandrovacko jezeroGroup: 03-Aleksandrovacko jezeroGroup: 04-Aleksandrovacko jezeroGroup: 05-Aleksandrovacko jezeroGroup: 06-LevosojeGroup: 07-Oblacinsko jezeroGroup: 08-Lalinacka slatinaGroup: 09-Lalinacka slatinaGroup: 10-Lalinacke pojate potokGroup: 11-Lalinacka slatinaGroup: 12-Aleksandrovacko jezero
-8 -6 -4 -2 0 2 4 6 8 10 12-10
-8
-6
-4
-2
0
2
4
6
Morfološka diferencijacija roda Bolboschoenus na teritoriji jugoistočne Srbije
18
posmatranja posebno.Za potrebe ovog istraživanja korišćen je metod hijerarhijske klaster
analize čiji je krajnji rezultat dendrogram.
Sudeći po rezultatima ove analize izdvajaju se dve grupe (klastera) populacija što
se može videti na Grafiku 5. Razdvajanje populacija klaster aalizom potvrđuje rezultate
dobijene CDA analizom. Prva grupa (klaster) predstavlja populacije B. maritimus
(populacije 1, 2, 3, 4, 5, 7, 8, 11 i 12). Drugu grupu obuhvataju populacije B. glaucus (6,9 i
10).
Grafik 3. Rezultati klaster analize za populacije roda Bolboschoenus bazirani na karakteristikama cvasti
4.4. Morfo – anatomske osobine ploda
Pored svih navedenih statističkih analiza koje su korišćene za obradu rezultata
merenja prikupljenih populacija roda Bolboschoenus, radi utvrđivanja njihovog
taksonomskog položaja vršena su dodatna posmatranja morfologije i anatomije
Tree Diagram for 12 Variables
Unweighted pair-group average
Dissimilarities from matrix
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90
Linkage Distance
10-Lalinacke pojate potok
09-Lalinacka slatina
06-Levosoje
08-Lalinacka slatina
11-Lalinacka slatina
05-Aleksandrovacko jezero
04-Aleksandrovacko jezero
07-Oblacinsko jezero
03-Aleksandrovacko jezero
12-Aleksandrovacko jezero
02-Aleksandrovacko jezero
01-Batušinacke bare
Morfološka diferencijacija roda Bolboschoenus na teritoriji jugoistočne Srbije
19
plodova.Kao što je ranije napomenuto ove karakteristike su veoma važne za determinaciju
do nivoa vrste.
Nakon posmatranja slikanih plodova utvrđeno je sledeće:
Oblik plodova kod svih prikupljenih populacija uglavnom ovalan do objajast (Slika
7A iB);
Javljaju se dva tipa površine (strukture egzokarpa) među prikupljenim
populacijama – plodovi sa glatkom površinom u populacijama 6, 9 i 10 i plodovi
čiji se egzokarp sastoji od poligonalnih ćelija čineći da povšina ima izgled mreže
(Slika 7C i 7D) u ostalim prikupljenim populacijama;
Na poprečnom preseku plodovasa glatkom površinom može se uočiti da se perikarp
sastoji od slabo razvijenog egzokarpa koga gradi sloj izodijametralnih ćelija, tanki
sklerenhimatični mezokarp i endokarp (slika 7F). Kod plodova čija je površina ima
izgled mreže na poprečom preseku se može uočiti perikarp od dobro razvijenog
egzokarpa, sklerenhimatičnog mezokarpa i endokarpa. Egzokarp čini sloj
cilindričnih ćelija koje su radijalno izdužene i ispunjene vazduhom. Egzokarp je
duplo deblji od mezokarpa (slika 7E).
Što se tiče čekinjastih ostataka perijanta plodova iz populacija 6, 9 i 10, zapaženo je
da su dosta postojani i da teže otpadaju (Slika 8), dok kod ostalih populacija oni
uglavnom lako otpadaju i na slikama ih nema (Slika 9).
Prethodno navedene činjenice potvrđuju rezultate dobijene statističkim analizama.
Na osnovu posmatranih morfo – anatomskih karakteristika plodova utvrđeno je da
prikupljene populacije možemo podeliti u dve grupe. Prva odgovara taksonu B. glaucus
(populacije 6, 9 i 10) a druga taksonu B. maritimus (preostale prikupljene populacije).
Morfološka diferencijacija roda Bolboschoenus na teritoriji jugoistočne Srbije
20
A B
C D
E F
Slika 7. Mikrografije celog ploda, ornamentike na površini ploda i poprečnog preseka ploda za taksonB. maritimus (A, C i E) i B. glaucus (B, D i F)
Morfološka diferencijacija roda Bolboschoenus na teritoriji jugoistočne Srbije
21
Slika 8. AhenijaB. glaucus sa čekinjastim ostacima perijanta (populacija 10).
Slika 9. AhenijaB. maritimus bez čekinjastih ostataka perijanta koji lako otpadaju (populacija 5).
Morfološka diferencijacija roda Bolboschoenus na teritoriji jugoistočne Srbije
22
5. ZAKLJUČCI
Na osnovu rezultata dobijenih ovim istraživanjem možemo zaključiti sledeće:
Morfometrijska analiza populacija roda Bolboschoenus je pokazala da većina
analiziranih karaktera ima visok stepen varijabilnosti;
Karakteri koji imaju najmanji koeficijent varijabilnosti (CV) su dužina ahenije
(DA), i širina ahenije (ŠA) i predstavljaju stabilne karaktere sa mogućnošću
korišćenja udeterminaciji roda Bolboschoenus;
Rezultati PCA analize su pokazali blagorazdvajanje ispitanih populacija po prvoj i
drugoj osi u dve grupe koje se mogu poistovetiti sa taksonima B. glaucus i B.
maritimus;
Rezultati CDA i klaster analize su pokazali da postoji morfološka diferencijacija
između dve grupe u okviru analiziranih populacija koje odgovaraju taksonimaB.
maritimus i B. glaucus;
Morfološka analiza ahenija je potvrdila da izgled površine ahenije i struktura
perikarpa mogu da se pored morfoloških karakteristika cvasti koriste kao karakteri
podobni za determinaciju jer se jasno razlikuju kod taksona B. maritimus i B.
glaucus.
Morfološka diferencijacija roda Bolboschoenus na teritoriji jugoistočne Srbije
23
6. LITERATURA
Alarcón-Herrera, M. T., Núñez-Montoya, O. G., Melgoza-Castillo, A., Royo-
Márquezand, M. H., Rodriguez-Almeida, F. A. (2008) Potential use of Sedges
(Cyperaceae) in arsenic phytoremediation. Natural Arsenic in Groundwaters of
Latin America: 649-655 doi:10.1201/b11334-85
Amini, M. and Horudova, Z. (2007) Two new records of Bolboschoenus
(Cyperaceae) from Iran.Iran. Journ. Bot. 13(1): 57-62. Tehran.
Bragato, C., Brix, H., Malagoli, M.(2006).Accumulation of nutrients and heavy
metals in Phragmites australis (Cav.) Trin. ex Steudel and Bolboschoenus
maritimus(L.) Palla in a constructed wetland of the Venice lagoon
watershed.Environmental Pollution144 (3): 967–975.
Browning, J., Gordon-Gray, K. D., Smith, S. G. (1997) Achene Morphology and
Pericarp Anatomy of the Type Specimens of the Australian and New Zealand
Species of Bolboschoenus (Cyperaceae).Australian Systematic Botany 10 (1):
49–58. <Go to ISI>://A1997WV56300004.
Browning, J., Gordon-Gray, K. D., Smith, S. G.,Staden, J. (1998) Bolboschoenus
Glaucus (Cyperaceae), with Emphasis upon Africa.Nordic Journal of Botany 18
(4): 475–482. doi:10.1111/j.1756-1051.1998.tb01525.x.
Browning, J., Gordon-Gray, K. D., Smith, S. D. (1995) Achene Structure and
Taxonomy of North American Bolboschoenus ( Cyperaceae ).Brittonia 47 (4):
433–45.
Browning, J., Gordon-Gray, K. D. (2000) Patterns of Fruit Morphology in
Bolboschoenus (Cyperaceae) and Their Global Distribution.South African
Journal of Botany 66 (1): 63–71.
Browning, J., Gordon-Gray, K. D., Smith, S. D., Johannes V. (1996)
Bolboschoenus Yagara ( Cyperaceae ) Newly Reported for Europe.Ann. Bot.
Fennici 33 (June): 129–36.
Čanak, M. (1976) Rod Bolboshoenus Palla. In: Josifovic M. (ed.) Flora SR
Srbije 8. Srpska Akademija Nauka i Umetnosti, Beograd: 174-175.
Goetghebeur, P., Simpson, D. A. (1991) Critical notes on Actinoscirpus,
Bolboschoenus, Isolepis, Phylloscirpus, and Amphiscirpus (Cyperaceae). Kew
Bull. 46: 169-178.
Morfološka diferencijacija roda Bolboschoenus na teritoriji jugoistočne Srbije
24
Hroudová, Z., Marhold, K.,Jarolímová, V. (2006) Notes on the Bolboschoenus
Species in Austria.Neilreichia 4: 51–73.
http://ibot.sav.sk/usr/Karol/docs/PDF_files/Hroudova al_Nria4_051-074.pdf.
Hroudová, Z. (1998) Differentiation of the Central European Bolboschoenus Taxa
Based on Fruit Shape and Anatomy.Thaiszia - J. Bot., Kosice.
Hroudová, Z., Frantík, T., Zákravský, P. (1998) The Differentiation of Subspecies
in Bolboschoenus Maritimus Based on the Inflorescence Structure.Preslia 70
(2): 135–54.
Hroudová, Z., Moravcová, L. (1997) Effect of Anatomical Structure on the
Buoyancy of Achenes of Two Subspecies of Bolboschoenus Maritimus.Folia
Geobotanica et Phytotaxonomica 32: 377–90. doi: 10.1007/BF02821943.
Hroudová, Z., Zakravsky, P., Duchácek, M.,Marhold, K. (2007) Taxonomy,
Distribution and Ecology of Bolboschoenus in Europe.Annales Botanici 44: 81–
102. http://www.annbot.net/PDF/anbf44/anbf44-081.pdf.
Hroudová, Z., Zákravsky, P., Frantik, T. (1999) Ecological Differentiation of
Central European Bolboschoenus Taxa and Their Relationship to Plant
Communities.Folia Geobotanica 34 (1): 77–96. doi:doi: 10.1007/BF02803077.
Hroudová, Z., Zakravský, P., Wojcicki, J. J., Marhold, K., Jarolímová, V. (2005)
The Genus Bolboschoenus (Cyperaceae) in Poland.Polish Botanical Journal 50
(2): 117–37.
Interagency, Riparian/Wetland Project. Alkali bulrush (Scirpus maritimus) Wetland
Fact Sheet. USDA-NRCS, Plant Materials Centre, Aberdeen, Idaho, USA.
Marhold, K., Duchácek, M.,Hroudová, Z. (2006) Typification of Three Names in
the Bolboschoenus Maritimus Group (Cyperaceae).Willdenowia 36: 103.
doi:10.3372/wi.36.36107.
Oteng-Yeboah,A. A. (1974) Taxonomic studies in Cyperaceae-Cyperoideae.Notes
Roy. Bot. Gard. Edinburgh33: 311-316.
Santos, M. S., Pedro, C. A., Gonçalves, S. C., Ferreira, S. M.
(2015)Phytoremediation of cadmium by the facultative halophyte plant
Bolboschoenus maritimus (L.) Palla, at different salinities.Environmental
Science and Pollution Research 22 (20): 15598-15609. doi: 10.1007/s11356-
015-4750-x.
Shuping, L., Snyman, R., Odendaal, J., Ndakidemi, P. (2010) Accumulation and
Distribution of Metals in Bolboschoenus maritimus (Cyperaceae), from a South
Morfološka diferencijacija roda Bolboschoenus na teritoriji jugoistočne Srbije
25
African River. Water Air Soil Pollution(2011) 216: 319. doi:10.1007/s11270-
010-0535-5
Smith, S. G. (1995) New combinations in North American Schoenoplectus,
Bolboschoenus, Isolepis, and Trichophorum (Cyperaceae). Novon 5: 97-102.
Wollstonecroft, M., Hroudová, Z., Hillman, G., Fuller, D. (2011) Bolboschoenus
Glaucus (Lam.) S.G. Smith, a New Species in the Flora of the Ancient Near
East.Vegetation History and Archaeobotany 20 (5): 459–70.
doi:10.1007/s00334-011-0305-3.
Zákravský, P., Hroudová, Z. (1994) The Effect of Submergence on Tuber
Production and Dormancy in Two Subspecies of Bolboschoenus
Maritimus.Folia Geobotanica 29: 217–26. doi:10.1007/BF02803796.
http://euromed.luomus.fi/euromed_map.php?taxon=543638&size=
http://euromed.luomus.fi/euromed_map.php?taxon=313763&size=medium
https://www.britannica.com/plant/Cyperaceae
Прилог 4/1
ПРИРОДНО-МАТЕМАТИЧКИ ФАКУЛТЕТ НИШ
КЉУЧНА ДОКУМЕНТАЦИЈСКА ИНФОРМАЦИЈА
Редни број, РБР:
Идентификациони број, ИБР:
Тип документације, ТД: Монографска
Тип записа, ТЗ: текстуални / графички
Врста рада, ВР: Мастер рад
Аутор, АУ: Јована Ј. Мијић
Ментор, МН: Владимир Ранђеловић
Наслов рада, НР: Морфолошка диференцијација рода Bolboschoenus на територији југоисточне Србије
Језик публикације, ЈП: Српски
Језик извода, ЈИ: Енглески
Земља публиковања, ЗП: Србија
Уже географско подручје, УГП: Србија
Година, ГО: 2016.
Издавач, ИЗ: ауторски репринт
Место и адреса, МА: Ниш, Вишеградска 33.
Физички опис рада, ФО:(поглавља/страна/ цитата/табела/слика/графика/прилога)
Поглавља: 6; Страна: 34; Табела: 5; Слика: 9; Графика: 5
Научна област, НО: Биологија
Научна дисциплина, НД: Ботаника
Предметна одредница/Кључне речи, ПО: Морфометрија, цвасти, плодови, Bolboschoenus
УДК 582.542.2:581.41(497.11)
Чува се, ЧУ: БиблиотекаПМФ, Универзитет у Нишу
Важна напомена, ВН:
Извод, ИЗ: У овом раду анализирана је морфолошка и морфомртријска диференцијација 12 популација рода Bolboschoenusса слатина и мочвара на територији југиосточне Србије. Урађена је морфометријска анализа квалитативних и квантитативних карактера цвасти и плодова применом стандардних статистичких метода. Резултати истраживања потврђују постојање више од једне врсте рода Bolboschoenus на територији Републике Србије и укаzују на потребу даљег истраживања.
Датумодбране, ДО:
Члановикомисије, КО:
Председник:
Члан:
Члан, Ментор:
Прилог 4/2
ПРИРОДНО-МАТЕМАТИЧКИ ФАКУЛТЕТ НИШ
КЉУЧНА ДОКУМЕНТАЦИЈСКА ИНФОРМАЦИЈА
Accession number, ANO:
Identification number, INO:
Document type, DT: Monograph
Type of record, TR: Textual/graphic
Contents code, CC: Master thesis
Author, AU: Jovana J. Mijić
Mentor, MN: Vladimir Ranđelović
Title, TI: Morphological differentiation of the Southeast Serbian Bolboschoenus taxa
Language of text, LT: Serbian
Language of abstract, LA: English
Country of publication, CP: Serbia
Locality of publication, LP: Serbia
Publication year, PY: 2016.
Publisher, PB: author’s reprint
Publication place, PP: Niš, Višegradska 33.
Physical description, PD: (chapters/pages/ref./tables/pictures/graphs/appendixes)
Chapters: 6; Pages: 34; Tables: 5; Pictures: 9; Graphics: 5
Scientific field, SF: Biology
Scientific discipline, SD: Botany
Subject/Key words, S/KW: Morphometry, inflorescences, fruits, Bolboschoenus
UC 582.542.2:581.41(497.11)
Holding data, HD: Library
Note, N:
Abstract, AB: Morphological and morphometric differentiation of 12 populations of Bolboschoenus taxa from saltmarches and wetland habitats were analyzed in this paperwork. Morphometric analysis of inflorescence and fruit qualitative and quantitative characters were performed, based on statistical methods. The results of research confirm existence of more than one Bolboschoenus species in Serbia and indicate the need for further investigation.
Accepted by the Scientific Board on, ASB:
Defended on, DE:
Defended Board, DB: President:
Member:
Member, Mentor: