Ivo Maroević: O historicizmu u Zagrebu

Peristil 20, Zagreb, 1977.

- historicizam kao razdoblje između klasicizma i secesije- značenje arhitekture historicizma za razvitak moderne- historicizam u Zagrebu - periferijska atmosfera kao direktni refleks srednjoeuropskog izražavanja- veze s Grazom i Bečom- historicizam nije imitiranje historijskih stilova- sredstvo kojim su arhitekti nastojali izraziti svoju prostornu misao- kreiranje pomoću raznih stilskih elemenata- "romantično" - historicizam kao razdoblje okrenuto prošlosti- značajka historicizma u sferi urbanističkog djelovanja- Zagreb - historicizam ne ruši strukturu Gornjeg grada nego samo ono što mu smeta kako bi povezao Donji i Gornji grad- rušenje bedema i gradskih vrata- historicizam ne ruši strukturu Kaptola, već obnova zagrebačke katedrale stvara pročelje i situaciju koja više ne podnosi gradski zid ispred- obnova katedrale uvjetovala je uklanjanje dijela obrambenog zida i kule pred katedralom - devalorizacija Kaptola

- urbanizam historicizma ne opterećuje Donji grad pregustom izgradnjom- historicizam je u odnosu na svoje vrijeme i na svoje potrebe pružio Zagrebu dovoljno široke ulice s dovoljno zelenila i dovoljno vrijednosti - time Zagreb dobiva obilježje organiziranog srednjeeuropskog grada- u to vrijeme javljaju se novi društveni oblici koji nameću urbanističke i građevinske zadatke - kazališta, muzeji, kolodvori, tržnice, veletrgovine, tvornice, kasarne, bolnice, sudovi, kupališta...- arhitekt uvjetovan društvom i njegovim zahtjevima- korijeni historicizma - on raste na nemoći klasicizma da riješi sve ono što društvo i grad traže- razvijanje grada u kojem će razvitak kapitala i industrije bit temeljni pokazatelj napretka- pojava historicizma - poklapanje s vremenom nakon pada Bachovog apsolutizma i nakon revolucionarne 1848. godine, iako oijavu historicizma nalazimo ve 1830-tih u skulpturi i dijelom arhitekturi u unutrašnjosti zagrebačke katedrale kada se gradi pjevalište- paralelizam situacija u prijelaznim razdobljima između prijelaza klasicizma i arhitekture bidermajera u historicizam te između prijelaza historicizma u secesiju- usporedo se živi i jedno i drugo oblikovanje- u istim projektnim biroima paralelno se projektiraju zgrade oblikovane historicistički i u duhu secesije

- dolazak historicizma u Zagreb- razdoblje od početka 19.st. do 1848. - izgradnja reprezentativnijih stambenih građanskih i plemićkih kuća što su ih u jednostavnim oblicima gradili Bartol Felbinger i Aleskandar Brdarić te jednostavna građanska arhitektura koja u svom unutrašnjem oblikovanju nazivamo bidermajerom (glatko zidno platno bez velikih i brojnih dekorativnih elemenata)- pojava neogotike u unutrašnjosti zagrebačke katedrale - impuls novoga, onoga što se u Europi zbiva- uređenje Ilirske dvorane u Draškovićevu doma u Opatičkoj - romantizam već na vratima- romantizam i rani historicizam kao stilovi radikalno kidaju s postojećim oblikovanjem- na nizu zgrada koje niču u to vrijeme moguće je uočiti određenu prijelaznu transformaciju (čisto i glatko zidno platno pročelja, odsutnost bilo kakve rustike u oblikovanju pojedinih zona, naglašavanj eprozorskih okvira i parapernih zona prozora, raščlanjivanje pročelja tek jednim razdijelnim vijencem između prizemlja i prvog kata, završetak pročelja dekorativnim završnim vijencem koji tada varira neke od neostilskih elemenata slijepih lukova, arkadica ili njihovih modifikacija

-uaporedo s time nalaze se i primjeri s elementima čistog stila - stilski elementi romanike, gotike ili renesanse upotrijebljeni na pročeljima zgrada uglavnom su aplicirani (novi oblikovni okvir)

* crkva Sv. Vinka Sestara Milosrdnica, Frankopanska, pročelje* zgrada rektorata Sveučilišta* kuća na Kaptolu 12* kuća na uglu Tesline i Zrinjevca, arh. Alois Halm- kasnije nadograđena i preoblikovana u secesiji* zgrada u Mesničkoj 1, arh. Franjo Klein- izrazito neorenesansni oblici* nerealizirani projekt zgrade na uglu Jelačićevog trga i Bakačeve, 1867., arh. Franjo Klein-izrazito neogotički elementi

- treći oblik historicizma - "čisti romantizam" - mješavima stilskih elemenata orijenta i historijskih stilova

* Sinagoga u Praškoj

- razdoblje ranog historicizma u Zagrebu traje praktički do 1870-tih- zreli historicizam javlja se u Zagrebu polovicom 1860-tih i traje do kraja stoljeća - uglavnom upotrabljava oblike neorenesanse, kasnije srećemo neobarokne i neorokoko elemente

- neogotički elementi, osim u djelima Hermana Bollea koji u Zagreb dolazi nakon potresa 1880. gotovo da i ne postoje- dolazak Bollea nije ostavio dubljeg traga u prodoru neogotičkog oblikovanja - prevladavanje neorenesanse i neobaroka (utjecaj Beča jer su mladi arhitekti koji dolaze u Zagreb školovani u Beču)- Zagreb direktno iz Beča unosi stilove bečkog Ringa - historicizam s bečkim obilježjima- Franjo Klein, Janko Grahor ml., Kuno Weidmann, Lav Hönigsberg, Julio Deutsch i drugi koji u to vrijeme rade u Zagrebu prenose becki kincept na zagrebačke ulice prilagođavajući ga skromnijim zagrebačkim prilikama- kuće se u prosjeku snizuju na jedan ili dva kata- Bolleova izgradnja na neki način ostaje izolirana jer se prije konca stoljeća u Zagrebu, pod opetovanim bečkim utjecajem, javlja secesija- historicizam uporedo traje sa secesijom i gotovo direktno prelazi u neoklasicizam nakon 1900.- Martin Pilar i Janko Holjac usporednost historicizma i moderne sve do 1940-tih- odjek historicizma duboko se uvlači u 20. stoljeće- historicizam u Zagrebu živi s Bolleom gotovo do kraja 1. svjetskog rata - nemogućnost određenja gornje granice

- novi urbanizam reguliranje izrazito pojačanog rasta grada vrlo preciznim regulatornim osnovama- stvaranje novog, racionalnog, pravokutnog rastera ulica- maksimalno poštivanje postojećeg stanja- uzimanje u obzir svih lokalnih faktora koji mogu djelovati na fizionomiju grada- prihvaćanje uzora (Beč)- reflektiranje sadržaja i unutrašnjih prostora u vanjštini, na slici grada

-1850. - definiranje Zagreba spajanje pet gradskih područja u jedno neposredno nakon uvođenja Bachova apsolutizma- 1857. - donošenje Reda građenja za zemaljski glavni grad Zagreb- 1865. - Prva regulatorna osnova- temelji za ono što zovemo urbanizmom historicizma u Zagrebu

- građevni red nastoji da se u interesu sigurnosti, zdravlja i udobnosti, pristojnosti i ukusa građevno stanje podigne na tu razinu- postizanje veće pravilnosti trgova i ulica, pokušaj regulacije svega onoga što čini da arhitektura stvori sliku grada

- regilura se prostor dvorišta, visina zgrada, građevna linija, oblik i veličina otvora na pročeljima, visine vijenca, razmak između prozorskih osi, vanjsko uređenje, način bojenja i dr. strogi okvir unutar kojeg će se kretati oblikovanje arhitekture

- osnovna koncepcija - pravokutno križanje ulica, njihova međusobna udaljenost, širina ulica- red građenja sankcioniranje ukusa, želja i potreba vremena

- prva regulatorna osnova poštivanje starih pravaca kretanja, poštivanje izgrađenog prostora te nepravilnosti u rasteru grada koje su naslijeđene iz prošlih razdoblja- usklađivanje novog sa starim- lokalni faktori odnos Griča i Kaptola, Harmice i podgrađa- osnova je limitirana izgradnjom željezničke pruge početak razvlačenja grada u smjeru istok - zapad- pruga kao barijera

Milan Lenuci (Karlovac 1849. - Zagreb 1924.)- 1887. - Lenucijeva regulacija - prava historicistička regulacija koja svoju fizionomiju temelji na zrelom historicizmu, nastavljanje na regulaciju iz 1867.- produžavanje pozitivnih elemenata stare regulacije- što je moguće više precizirati novi ortogonalni raster- Lenucijeva potkova najljepši urbanistički potez starog Zagreba niz zelenih trgova od Zrinjevca (bivšeg Novog trga) do zgrade kolodvora formirajući Strossmayerov trg i Tomislavov trg, Starčevićev trg i Botanički vrt, Marulićev trg, Mažuranićev trg, Trg maršala Tita- Lenucijeva ideja unošenje reprezentativnog sadržaja u fizionomiju grada- kreiranje potkove u duhu svog vremena- reprezentativni obod- Lenucijeva regulatorna osnova nije mogla proizvesti negativni učinak u zatvaranju grada prema jugu jer je on postignut već ranije već poštuje zatečeno stanje- Zagreb je tom osnovom dobio obilježje organiziranog srednjeeuropskog grada- u liniji zelene potkove Arheološki muzej, Sudbeni stol, Moderna galerija, HAZU, Umjetnički paviljon, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, HNK, rektorat Sveučilišta, MUO, Etnografski muzej, Školski muzej funkcioniranje u samom srcau grada

- urbanizam historicizma bio je temelj gradnje grada sve do suvremenog urbanizma- funkcija grada kao središta i Zagreba kao administrativnog središta niz javnih sadržaja- Lenucijeva potkova mogućnost praćenja stvaranja i oblikovanja javnih sadržaja u vrijeme dominacije historicizma u arhitekturi- sve su zgrade unutar poteza zelene potkove soliterno smještene tako da odijeljuju trg od trga unutar tog jedinstvenog sadržaja- inozemni arhitekti: Schmidt (HAZU), Bollè (Kemijski institut), Helmer i Fellner (HNK), Ferenc Pfaff (Glavni kolodvor i Umjetnički paviljon)- Hönigsberg i Deutsch (Starčevićev dom, Školski muzej), Bollè (MUO i Obrtna škola), Grahor i Klein (zgrada Hrvatskog gospodarskog društva na Kazališnom tgru, Hrvatski glazbeni zavod u Gundulićevoj), Janko Grahor ml. (Prva hrvatska štedionica u Radićevoj), Josip Vancaš (Štedionica / Oktogon) zgrade javnog ili djelomice javnog sadržaja domet u slici grada, cjelovitost unutrašnjosti i rješavanju svih prostora koji zadovoljavaju javnu namjenu

- fenomen stambene izgradnje u historicizmu klasni moment sukoba buržoazije, srednje i radničke klase- Chalaupkina kuća, Hebrangova, 1878., Grahor i Klein- Priesterova kuća, Ilica 12 (British council), 1878., Grahor i Klein- Pongratzova kuća, Mesnička 23, 1865., Janko Jambrišak- pojava najamnih zgrada u prostorima Donjeg grada povrgnute kriterijima građevnog reda- najamne zgrade podijela stana na dvije cjeline stambeni dio prema ulici i gospodarski dio prema dvorištu- koliko god je stanovanje udaljenije od investitora, to je kvaliteta stanovanja lošija