marketing strategija privlačenja ulaganja u sisačko-moslavačku

MARKETINŠKA STRATEGIJA

PRIVLAČENJA ULAGANJA SISAČKO-

MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Zagreb, kolovoz 2013.

Ovaj dokument izrađen je u sklopu projekta "Dovršetak izgradnje infrastrukture i modernizacija

pristupne ceste za otvaranje novih radnih mjesta u Jasenovcu", sufinanciranog kroz program IPA IIIC

– BRI Bespovratna sredstva za poslovnu infrastrukturu.

This document has been produced within the project „Completion of infrastructure and

modernization of access road for new jobs in Jasenovac“, co-financed within the IPA IIIC – Business-

Related Infrastructure Grant scheme.

Projekt provode: Općina Jasenovac

Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije SI-MO-RA d.o.o.

Project is implemented by: Municipality of Jasenovac

Regional development agency of Sisak-Moslavina County SI-MO-RA Ltd

Projekt sufinancira EU

Project is co-funded by EU

Sadržaj ovog dokumenta isključiva je odgovornost Općine Jasenovac i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije. The contents of this document are responsibility of Municipality of Jasenovac and can in no way be taken to reflect the views of the European Union.

Sadržaj

1. UPRAVLJAČKI SAŽETAK ................................................................................................................... 1 2. UVOD ........................................................................................................................................... 5 3. METODOLOGIJA ............................................................................................................................. 7 4. PROFIL ŽUPANIJE ............................................................................................................................ 9

4.1. OSNOVNE INFORMACIJE O ŽUPANIJI ........................................................................................... 9

4.2. GEOGRAFSKA POZICIJA ................................................................................................................ 9

4.3. STRANA DIREKTNA ULAGANJA U ŽUPANIJI ............................................................................... 10

4.4. VANJSKA TRGOVINA .................................................................................................................. 11

4.5. ŠKOLOVANJE I EDUKACIJA ......................................................................................................... 12

4.6. RADNA SNAGA ........................................................................................................................... 12

4.7. POSTOJEĆI STRANI ULAGAČI U SISAČKO-MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI ........................................... 14

4.8. VAŽNI SEKTORI ZA RAZVOJ ŽUPANIJE ........................................................................................ 15

5. PREGLED DVA ODABRANA SEKTORA IZ PERSPEKTIVE STRANIH DIREKTNIH ULAGANJA ............... 16 5.1. KRATAK PREGLED SEKTORA ELEKTRONIKE U ŽUPANIJI.............................................................. 16

5.2. KRATAK PREGLED SEKTORA METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U ŽUPANIJI .......................... 18

6. ANALIZA POTENCIJALA ZA PRIVLAČENJE ULAGANJA U ODABRANE SEKTORE .............................. 20 6.1. SEKTOR ELEKTRONIKE................................................................................................................ 20

6.1.1. PREGLED STRANIH DIREKTNIH ULAGANJA U SEKTOR ELEKTRONIKE U EUROPU ................ 20

6.1.2. USPOREDNA ANALIZA PODSEKTORA UNUTAR SEKTORA ELEKTRONIKE NA RAZINI EUROPE

..................................................................................................................................................... 24

6.1.3. USPOREDNA ANALIZA CILJANIH PODSEKTORA PO AKTIVNOSTIMA.................................... 30

6.2. SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE ............................................................................ 50

6.2.1. PREGLED STRANIH DIREKTNIH ULAGANJA U SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE

U EUROPI ...................................................................................................................................... 50

6.2.2. USPOREDNA ANALIZA PODSEKTORA UNUTAR SEKTORA METALOPRERAĐIVAČKE

INDUSTRIJE NA RAZINI EUROPE.................................................................................................... 53

6.2.3. USPOREDNA ANALIZA CILJANIH PODSEKTORA PO AKTIVNOSTIMA.................................... 57

6.3. SINERGIJA S DRUGIM PODSEKTORIMA ...................................................................................... 64

6.3.1. PREGLED STRANIH DIREKTNIH ULAGANJA U EUROPI PO ODABRANIM AKTIVNOSTIMA .... 64

6.3.2. ANALIZA U ODABRANIM PODSEKTORIMA .......................................................................... 65

6.4. PREPORUKA FOKUSIRANJA MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI .......................................................... 74

7. ANALIZA KONKURENCIJE .............................................................................................................. 75 7.1. SEKTOR ELEKTRONIKE – POSLOVNA AKTIVNOST PROIZVODNJE ............................................... 75

7.2. SEKTOR ELEKTRONIKE – POSLOVNA AKTIVNOST USLUGA DODANE VRIJEDNOSTI .................... 79

7.3. SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE – POSLOVNA AKTIVNOST PROIZVODNJE............ 83

7.4. SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE – POSLOVNA AKTIVNOST USLUGA DODANE

VRIJEDNOSTI..................................................................................................................................... 86

8. SWOT ANALIZA IZ PERSPEKTIVE STRANIH ULAGANJA .................................................................. 89 9. CILJEVI PRIVLAČENJA STRANIH DIREKTNIH ULAGANJA U ŽUPANIJU ............................................ 96

9.1. GOSPODARSKI CILJEVI ............................................................................................................... 96

9.2. MARKETINŠKI CILJEVI – FOKUS PROMOTIVNIH AKTIVNOSTI ..................................................... 97

10. EMITIVNE REGIJE ZA CILJANO PRIVLAČENJE STRANIH ULAGANJA .................................................. 98 10.1. EMITIVNE REGIJE – KRATKOROČNI MARKETINŠKI FOKUS (2014.) ........................................... 99

10.2. EMITIVNE REGIJE – SREDNJOROČNI MARKETINŠKI FOKUS (2014. – 2017.) ........................... 102

10.3. EMITIVNE REGIJE – DUGOROČNI MARKETINŠKI FOKUS (2014. – 2020.) ............................... 104

10.4. EMITIVNE REGIJE – PREPORUKA ZA NAJBOLJI MARKETINŠKI MIKS PO REGIJAMA ................ 106

11. AKCIJSKI PLAN ZA IMPLEMENTACIJU STRATEGIJE 2014. – 2016. .................................................. 109 12. PRORAČUN ZA PROVEDBU ........................................................................................................... 114 PRILOG 1: PROFIL PODUZETNIČKE ZONE JASENOVAC ........................................................................ 121 PRILOG 2 : PROFIL PODUZETNIČKE ZONE NOVSKA............................................................................. 125 PRILOG 3: PROFIL PODUZETNIČKE ZONE LIPOVLJANI ......................................................................... 128 PRILOG 4: PROFIL PODUZETNIČKE ZONE HRVATSKA DUBICA............................................................. 131 PRILOG 5 : POPIS TABELA, SLIKA I GRAFIKONA ................................................................................... 133

POPIS TABELA ................................................................................................................................. 133

POPIS GRAFIKONA .......................................................................................................................... 137

POPIS SLIKA .................................................................................................................................... 138

Popis skraćenica

ABS Acciearie Bertoli Safau

AIK Agencija za konkurentnost i investicije

CD Compact Disk

CIFR Croatian Investor Friendly Region

CMC Commercial Metals Company

DZS Državni zavod za statistiku

EU Europska unija

FDI Foreign direct investment (strana direktna ulaganja)

ICPR Program certificiranja regija za ulaganja

PAIiIZ Polska Agencja Informacji i Inwestycji Zagranicznych

SARIO Slovak Investment and Trade Development Agency (Slovenská agentúra pre rozvoj

investícií a obchodu in Slovak)

SIMORA Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije

SMZ Sisačko-moslavačka županija

USB Univerzalna serijska sabirnica

1

1. UPRAVLJAČKI SAŽETAK

Metodologija koja je bila primijenjena u izradi ovog dokumenta bila je definirana na način da se kroz

pripremljenu marketinšku strategiju napravi i strateški plan koji će omogućiti Sisačko-moslavačkoj

županiji da uz najmanja moguća ulaganja osigura nove ulagače u projekte u ciljanim sektorima, s

fokusom na greenfield ulaganja.

Pitanje na koje želimo odgovoriti: Kako što bolje uskladiti potencijale i resurse Sisačko-moslavačke

županije s globalnim potrebama potencijalnih ulagača i kako tim ulagačima približiti mogućnosti

Sisačko-moslavačke županije da zadovolji te potrebe?

Statistički podaci koji se koriste za usporednu analizu nisu dostupni na razini usporedivosti kako od

strane nacionalnih zavoda za praćenje statistike, tako i od strane centralnih banaka. Iz tog razloga za

pripremu ove strategije korištene su posebne baze podataka koje su isključivo fokusirane na praćenje

stranih direktnih ulaganja, a kako bi se dobili usporedni podaci i kako bi se moglo lakše doći do ključnih

zaključaka.

Studije koje su do sada bile napravljene na razini Republike Hrvatske u vezi sa stranim direktnim

ulaganjima većinom su bile fokusirane na poboljšanja u poduzetničkom okruženju koja treba napraviti

kako bi se privukli novi strani ulagači. Iako su poboljšanja na razini poduzetničkog okruženja često

preduvjet za privlačenje ulaganja, samo te aktivnosti nisu dovoljne da se privuku ulagači kakve bi

županija željela. Iz tog razloga ovaj dokument ima izrazito fokusiran pristup koji daje prijedlog za

usmjeravanje marketinških aktivnosti na razini županije sukladno sektorima koji se ciljaju privlačenjem

ulaganja.

Predstavnici Sisačko-moslavačke županije su aktivno sudjelovali u implementaciji projekta „Razvoj

investicijske klime u RH“, financiranog iz pretpristupnih fondova EU. Sudjelovanjem u tom projektu

predstavnici županije su prošli program certificiranja regija (ICPR) te je sama županija certificirana kao

područje koje je prijateljsko za potencijalne ulagače – CIFR (Croatian Investor Friendly Region). U sklopu

implementacije ICPR projekta, Sisačko-moslavačka županija je identificirala dva sektora koja bi mogla

predstavljati potencijal u privlačenju stranih direktnih ulaganja. Radi se o sektoru metaloprerađivačke

industrije i sektoru elektronike. Na razini svakog sektora identificirani su podsektori koji bi trebali biti

atraktivni za privlačenje ulaganja, a radi se o sljedećim podsektorima:

SEK

TOR

ELEK

TRO

NIK

E

PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKE

OPREME

PODSEKTOR PROIZVODNJE UREDSKIH

UREĐAJA

PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKIH

KOMPONENTI

PODSEKTOR POLUVODIČKE INDUSTRIJE

2

SEK

TOR

MET

ALO

PR

ERA

ĐIV

AČ

KE

IND

UST

RIJ

E

PODSEKTOR PROIZVODNJE STROJEVA,

OPREME I ALATA

PODSEKTOR PROIZVODNJE AUTOMOBILSKIH

DIJELOVA

PODSEKTOR PROIZVODNJE STROJEVA ZA

POLUVODIČKU INDUSTRIJU

Uzimajući u obzir da će se kroz promotivne aktivnosti ciljati navedeni podsektori, kreiran je strateški

pristup privlačenju ulaganja tako da je uzet u obzir kratkoročan, srednjoročan i dugoročan pristup. Na

taj način je kreirana preporuka za privlačenje ulaganja u dvije ključne poslovne aktivnosti, poslovne

aktivnosti proizvodnje i usluga dodane vrijednosti.

a. POSLOVNA AKTIVNOST – PROIZVODNJA

SEKTOR KRATKOROČNI FOKUS (2014.)

SREDNJOROČNI FOKUS

(2014. – 2017.)

DUGOROČNI FOKUS (2014. – 2020.)

SEKTOR ELEKTRONIKE PODSEKTOR PROIZVODNJE

ELEKTRONIČKIH KOMPONENTI

PODSEKTOR PROIZVODNJE

UREDSKIH UREĐAJA

PODSEKTOR POLUVODIČKE

INDUSTRIJE

SEKTOR ELEKTRONIKE PROIZVODNJA AUTODIJELOVA –

ELEKTRONIKA

PROIZVODNJA STROJEVA ZA


SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE

INDUSTRIJE


STROJEVA, OPREME I ALATA

PROIZVODNJA AUTODIJELOVA –

METAL

b. POSLOVNA AKTIVNOST – USLUGE VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI


SREDNJOROČNI FOKUS (2014. – 2017.)


SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE



SEKTOR ELEKTRONIKE




INDUSTRIJE

3

SEKTOR ELEKTRONIKE


UREĐAJA

Tabela 1. Specifični ciljevi strategije

Fokus marketinških aktivnosti predstavnika Sisačko-moslavačke županije bi trebao dovesti do

konkretnih rezultata, koji će generirati nova radna mjesta i podići razinu gospodarske konkurentnosti

županije kroz proces transfera tehnologije koji se često događa kao indirektan efekt privlačenja

ulaganja. Ciljevi su opet podijeljeni na kratkoročne, srednjoročne i dugoročne, kako bi se jasno mogli

pratiti kroz identificirani vremenski period. Osim specifičnih ciljeva strategije, kreirani su marketinški

ciljevi koji bi se trebali ostvariti kroz implementaciju marketinških aktivnosti, kao preduvjet za

realizaciju ulagačkih projekata. Marketinški rezultati su vezani uz trogodišnji akcijski plan s

pripadajućim budžetom.

Tabela 2. Marketinški ciljevi

2014. 2015. 2016.

Ciljati investitore 375 350 350 Ostvariti komunikaciju s

investitorima 105 100 100

Dogovoriti sastanke s ulagačima

38 36 36

Organizirati outreach kampanju

3 4 4

Organizirati posjet lokaciji (eng. site visit)

4 6 6

Promotivne aktivnosti fokusirane su na četiri ključne aktivnosti i njima pripadajuće podaktivnosti.

Konkretno, radi se o sljedećim aktivnostima:

a. Ciljanje i kontaktiranje investitora u ciljanim sektorima

b. Organiziranje outreach kampanja

c. Međunarodne marketinške aktivnosti i priprema potrebnih marketinških materijala

Trogodišnji akcijski plan predvidio je aktivnosti koje su vezane uz podizanje svijesti o Republici

Hrvatskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji kao ulagačkim destinacijama na jedan vrlo fokusiran način.

Identificirane su regije u Europi, Sjevernoj Americi i azijsko-pacifičkoj regiji koje su emitivne kada su u

pitanju ciljani sektori i ciljane poslovne aktivnosti. Planom je određeno da se pokuša realizirati 12

KRATKOROČNI CILJEVI (2014.)

SREDNJOROČNI CILJEVI (2014. – 2017.)

DUGOROČNI CILJEVI (2014. – 2020.)

Broj novih greenfield ulagača – proizvodnja

2 6 14

Broj novih greenfield ulagača – usluge dodane vrijednosti

0 2 6

Vrijednost ulaganja 60 milijuna EUR 300 milijuna EUR 800 milijuna EUR

Broj otvorenih radnih mjesta kroz ulaganja

500 2000 4000

4

outreach kampanja, od kojih je 5 u Europi (fokus na Njemačku, Nizozemsku i Švicarsku), 3 u Sjevernoj

Americi i tri u azijsko-pacifičkoj regiji. Osim toga, predviđene su ciljane marketinške aktivnosti u sklopu

međunarodnih sajmova u Europi.

Tabela 3. Proračun potreban za implementaciju strategije

Navedene aktivnosti bi trebale biti realizirane u sklopu proračuna koji je predviđen za provođenje

akcijskog plana za period od tri godine, a ukupan iznos marketinškog proračuna je oko 273.000 EUR. S

obzirom na ograničene mogućnosti županije da osigura samostalno financiranje predviđenih

marketinških aktivnosti, preporučljivo bi bilo da se maksimalno iskoristi potencijal financiranja

aktivnosti kroz fondove EU-a te eventualno ostale mogućnosti financiranja iz dostupnih nacionalnih

programa financiranja.

2014. 2015. 2016. UKUPNO

a. 2.000 EUR 2.000 EUR 2.000 EUR 6.000 EUR

b. 27.040 EUR 47.760 EUR 36.650 EUR 111.450 EUR

c. 50.620 EUR 41.620 EUR 63.270 EUR 155.510 EUR

c1 4.000 EUR 5.500 EUR 5.500 EUR 15.000 EUR

c2 4.300 EUR 3.300 EUR 2.300 EUR 9.900 EUR

c3 7.000 EUR 7.000 EUR 7.000 EUR 21.000 EUR

c4 35.320 EUR 25.820 EUR 48.470 EUR 109.610 EUR

UKUPNO 79.660 EUR 91.380 EUR 101.920 EUR 272.960 EUR

5

2. UVOD

Strana direktna ulaganja u Europi su porasla u 2012. godini bez obzira na krizu koja je pratila države

članice Eurozone. Bez obzira na recesiju koja je bila prisutna u EU-u, broj projekata realiziranih u Europi

se smanjio tek za oko 3% (2,8% u odnosu na 2011. godinu). S druge strane, manji broj realiziranih

projekata u Europi je kreirao 8% više novih radnih mjesta u odnosu na 2011. godinu1. Ujedinjeno

Kraljevstvo je i dalje na prvom mjestu po broju realiziranih projekata, a slijedi Njemačka. Njemačka je

uspjela u 2011. godini prestići Ujedinjeno Kraljevstvo po broju realiziranih projekata u poslovnoj

aktivnosti proizvodnje, a sada se sve više fokusira na ulaganja koja su okrenuta uslugama visoke dodane

vrijednosti. Francuska, Španjolska i Belgija su završile na trećem, četvrtom i petom mjestu. Države koje

su u Zapadnoj Europi postigle značajniji skok po broju realiziranih projekata kroz strana direktna

ulaganja u odnosu na 2011. su Španjolska, Irska, Belgija i Finska. Poslovne usluge su ostale vodeća

poslovna aktivnost u privlačenju ulaganja u Europi. Ulaganja u poslovnu aktivnost proizvodnje u Europi

su činila svega 25% projekata, ali su oni kreirali 60% novih poslova. Rusija, Turska i Srbija su postale

jedne od vodećih receptivnih država za projekte koji su vezani uz poslovnu aktivnost proizvodnje.

Sektor automobilske industrije je postigao iznenađujuće dobre rezultate s obzirom da je 28% novih

poslova kreirano kroz strana direktna ulaganja koja dolaze iz ovog sektora. Većinom se radi o

proizvođačima autodijelova. Najveće emitivne zemlje, kada govorimo o stranim direktnim ulaganjima

u Europi, po broju projekata predstavljaju Sjedinjene Američke Države s 28% ukupno realiziranih

projekata u 2012. Slijede europske zemlje poput Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i

Švicarske.

Centralna i Istočna Europa kao regija unutar Europe uspjela je, s druge strane, kreirati najveći broj

novih radnih mjesta kroz realizaciju projekata stranih direktnih ulaganja. Države koje su bile

najuspješnije su Poljska, Slovačka Republika, Češka i Mađarska.

Najuspješniji države u privlačenju stranih direktnih investicija u regiji Jugo-Istočne Europe po broju

novih projekata i broju radnih mjesta su dvije države koje su u EU-u (Rumunjska i Bugarska) i dvije

države koje su izvan EU-a (Srbija i Makedonija).

Prema podacima Hrvatske narodne banke, Republika Hrvatska u 2012. godini nije uspjela u potpunosti

iskoristiti priliku u privlačenju ulaganja, s obzirom na to da je realizirano projekata u manjoj vrijednosti

od 1,067 mlrd. EUR. U 2012. realizirana su svega 22 projekta, putem kojih je kreirano oko 2000 novih

radnih mjesta2. Iz tog razloga Republika Hrvatska je osnovala Agenciju za investicije i konkurentnost

(AIK) i reorganizirala Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST), sve kako

bi potaknula proaktivan pristup u privlačenju ulaganja. Iz istog razloga krenulo se u izradu nacionalne

strategije za privlačenje ulaganja, no ona još nije dovršena. Tijekom izrade marketinške strategije

analizirani su važni strateški dokumenti na nacionalnoj razini kako bi se osigurala usklađenost i

harmoniziran pristup, a oni su sljedeći:

Strateški plan Ministarstva gospodarstva za razdoblje od 2013. do 2015.;

1Izvor: http://www.ey.com/GL/en/Issues/Business-environment/2013-European-attractiveness-survey.

2Izvor: FDI Market Monitor, 2013.

http://www.ey.com/GL/en/Issues/Business-environment/2013-European-attractiveness-survey

6

Nacionalna strategija inovacija Republike Hrvatske 2013. – 2020.;

Strategija razvoja poduzetništva 2013. – 2020.;

Strateški plan Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a 2012. – 2014.;

Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011. – 2013.;

Operativni program za regionalnu konkurentnost 2007. – 2013.

Osim samih nacionalnih strateških dokumenata, u procesu pripreme dokumenta uzete su u obzir

smjernice AIK-a u odabiru sektora za privlačenje ulaganja, kako bi se osigurala usklađenost u

provođenju fokusiranih promotivnih aktivnosti.

U 2012. godini niti jedan greenfield projekt nije realiziran u Sisačko-moslavačkoj županiji. Iz tog razloga

jačanje marketinških aktivnosti na području privlačenja stranih ulaganja u Sisačko-moslavačku županiju

je jedan od ključnih preduvjeta za postizanje boljih rezultata.

U Sisačko-moslavačkoj županiji je od 2003. godine realizirano svega desetak projekata koji su primarno

bili vezani uz poslovnu aktivnost proizvodnje, u sektoru prehrambene industrije, sektoru drvno-

prerađivačke industrije, sektoru proizvodnje materijala od nemetala, sektoru elektronike i sektoru

metaloprerađivačke industrije.

Uzimajući u obzir globalne trendove u privlačenju ulaganja odabrani su sektori i podsektori koji su

atraktivni za privlačenje ulaganja uzimajući u obzir interes ulagača i broj generiranih radnih mjesta.

Tako da sektori elektronike i metaloprerađivačke industrije, zajedno s identificiranim podsektorima

(nišama), predstavljaju veliki potencijal u privlačenju ulaganja.

Tabela 4. Pregled sektora i podsektora iz perspektive stranih direktnih ulaganja

Ime sektora Ime podsektora Udio po broju realiziranih projekata

(2012.)

Udio po broju novostvorenih radnih

mjesta (2012.)

Metaloprerađivačka industrija

Proizvodnja strojeva, opreme i alata

7,6% 8,6%

Metaloprerađivačka industrija i elektronika

Proizvodnja automobilskih dijelova

7,0% 28,4%

Elektronika Proizvodnja elektroničkih komponenti

4,4% 4,3%

Prehrambena industrija

Proizvodnja hrane 3,9% 3,8%

Proizvodnja proizvoda od nemetala

Proizvodnja građevinskog

materijala i ostalih materijala od

nemetala

1,5% 1,0%

Drvno-prerađivački Nije na listi TOP 15 sektora i podsektora Izvor:Ernst & Young European Investment Monitor,2013.

7

3. METODOLOGIJA

U sklopu pripreme ovog dokumenta održano je deset sastanaka s predstavnicima lokalne i regionalne

samouprave kako bi se dobio detaljan uvid u ciljeve Sisačko-moslavačke županije u privlačenju ulaganja

te kako bi se zajednički identificirali ciljani sektori za privlačenje ulaganja. Informacije vezane uz

poduzetničke zone prikupljene su od strane samih jedinica lokalne samouprave koje su dostavile

potrebne podatke kako bi se mogli napraviti profili poduzetničkih zona koji se nalaze u prilogu ovog

dokumenta. Također su uzeti u obzir svi materijali koji su pripremljeni u sklopu ICPR programa u svim

elementima pripreme strategije.

Ciljevi koji su vezani uz privlačenje ulaganja povezani su s ciljevima na razini županijske razvojne

strategije Sisačko-moslavačkežupanije 2011. – 2014., kako bi se osigurala usklađenost ciljeva više

razine s ciljevima niže razine.

Prilikom obrade podataka koji su korišteni u svrhu opisa ciljanih sektora u Sisačko-moslavačkoj županiji

i opisa profila županije, korišteni su najnoviji podaci koji su bili dostavljeni od strane regionalne

razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije SIMORA.

Pri analizi identificiranih sektora i podsektora korišteni su podaci iz baza podataka koje su fokusirane

ne prikupljanje informacija vezanih uz strana direktna ulaganja. Primarno je korištena baza podataka

FDI Markets (http://www.fdimarkets.com/) od Financial Times Ltd-a. Ova baza podataka je jedna od

vodećih baza podataka koje se fokusiraju na prikupljanje podataka vezanih uz realizaciju projekata

stranih direktnih ulaganja. Također su u analizi korišteni ostali sekundarni izvori podataka koji su

dostupni putem interneta, poput Ernst & Young European Investment Monitora i web stranica vodećih

agencija za privlačenje ulaganja (Czech Invest – Češka Republika, PAIiIZ – Poljska, SARIO – Slovačka

republika...).

U analizi koja je vezana uz strana direktna ulaganja sektori nisu definirani po nacionalnoj klasifikaciji

djelatnosti koja služi za analitičke i statističke potrebe službene statistike Republike Hrvatske i ostalih

zemalja uključenih u analizu, jer putem službene statistike nisu dostupni podaci koji bi bili dostatni da

se napravi kvalitetna analiza. Iz tog razloga autor je koristio podjelu koju koristi FDI Markets te koja

dopušta fleksibilnost kako u identifikaciji sektora i podsektora, tako i u analizi međusobno usporedivih

podataka. Na taj način se moglo doći do kvalitetnih zaključaka koji čine ovu strategiju učinkovitim i

efikasnim alatom za privlačenje ulaganja.

Pri izradi akcijskog plana uzeti su u obzir primjeri dobre prakse iz zemalja članica EU-a koje su uspješne

u privlačenju ulaganja. U pripremi akcijskog plana nisu uzeta u obzir ograničenja na razini financijskih

sredstava iz proračuna što ih Sisačko-moslavačka županija može izdvojiti za promotivne aktivnosti, već

je napravljen prijedlog na temelju jednog optimističnog scenarija provođenja promotivnih aktivnosti

na razini županije.

Pri izradi proračuna za provedbu korištene su jednim dijelom informacije od strane regionalne razvojne

agencije Sisačko-moslavačke županije SIMORA te primarni i sekundarni izvori podataka. Prvenstveno

su sekundarni izvori podataka korišteni pri određivanju proračuna za pripremu outreach kampanja i

prezentaciju na sajmovima. Na taj se način došlo do podataka o troškovima prijevoza avionom i

troškovima smještaja.

http://www.fdimarkets.com/

8

Troškovi koji su vezani uz organizaciju outreach kampanja uključuju trošak dnevnice, prijevoza,

smještaja i prijevoza unutar države gdje će se održavati sastanci. Proračun za outreach kampanju je

rađen na bazi putovanja tri osobe.

Troškovi prezentacije na sajmovima uključuju budžet za prezentaciju na sajmu, budžet za marketing na

sajmu, prijevoz, dnevnice i smještaj. Proračun za prezentaciju na sajmovima je rađen na bazi putovanja

dviju osoba.

U pripremi cijelog dokumenta korišteni su primjeri dobre prakse i metodologija koju koristi Svjetska

banka za pripremu marketinške strategije za privlačenje ulaganja.3

3https://www.wbginvestmentclimate.org/toolkits/investment-generation-toolkit/module3_strategy.cfm.

https://www.wbginvestmentclimate.org/toolkits/investment-generation-toolkit/module3_strategy.cfm

9

4. PROFIL ŽUPANIJE

4.1. OSNOVNE INFORMACIJE O ŽUPANIJI

Tabela 5. Osnovne informacije o županiji

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

POVRŠINA 4.463 km2 ADMINISTRATIVNO SREDIŠTE SISAK

BROJ GRADOVA I OPĆINA 7 gradova 12 općina

BROJ STANOVNIKA 172.439 PROSJEČNA GUSTOĆA NASeLJENOSTI PO km2

38

KLIMA KONTINENTALNA BDP PO STANOVNIKU (EUR) 8.432 STOPA NEZAPOSLENOSTI 32,1 BROJ ZAPOSLENIH 39.621 PROSJEČNA BRUTO CIJENA RADNE SNAGE (EUR/mjesec)

949 €

Izvor: Sisačko-moslavačka županija, Državni zavod za statistiku i Hrvatski zavod za zapošljavanje, 2012.

4.2. GEOGRAFSKA POZICIJA

Slika 1. Karta Sisačko-moslavačke županije

Sisačko-moslavačka županija pokriva površinu od 4.467,55 km2, što čini ukupno 7,89% površine cijele

Hrvatske. Prosječna gustoća naseljenosti u županiji je 38 stanovnika na km2. Grad Sisak predstavlja

10

administrativni centar županije te je udaljen 50 km od glavnog grada Republike Hrvatske, 35 km od

najveće zračne luke i 25 km od najbližeg izlaza na autoput. Sisačko-moslavačka županija graniči s 5

županija (Karlovačka županija, Zagrebačka županija, Bjelovarsko-bilogorska županija, Požeško-

slavonska županija i Brodsko-posavska županija). S južne strane županija je dio državne granice s

Bosnom i Hercegovinom.

Tabela 6. Udaljenost Sisak – glavni gradovi

Županija ima odličan geostrateški položaj jer kroz županiju prolazi paneuropski cestovni i željeznički X

koridor, tako da županija ima jako dobru povezanost s tržištima unutar EU-a i s državama na jugoistoku

Europe koje su izvan EU-a. Također, administrativno središte Sisak je svega 55 km udaljeno od glavnog

grada Zagreba i svega 35 km udaljeno od najvećeg međunarodnog aerodroma u Hrvatskoj. S obzirom

na vrlo dobru cestovnu infrastrukturu u Republici Hrvatskoj, Sisačko-moslavačka županija ima također

vrlo dobru cestovnu povezanost s lukom Rijeka, koja je svega 208 km udaljena od administrativnog

sjedišta županije. Administrativno središte se nalazi unutar kruga od 500 km udaljenosti cestovnim

putem do većih gradova u EU-u, poput Beča, Munchena i Budimpešte.

4.3. STRANA DIREKTNA ULAGANJA U ŽUPANIJI

Strana direktna ulaganja u Sisačko-moslavačkoj županiji nisu bila značajnija u zadnjih sedam godina.

Čak se u 2011. godini dogodio značajniji odljev kapitala, koji je vjerojatno bio povezan s činjenicom da

je američki investitor CMC odlučio prekinuti proizvodnju i potencijalnom zainteresiranom kupcu

prodati proizvodne pogone koji su vezani uz željezaru Sisak. Prodaja se jednim dijelom realizirala tek u

2013. godini. Očito je da prema podacima koji prikazuju kretanje stranih direktnih ulaganja u županiji

interes ulagača nije bio prevelik, no slična situacija po pitanju interesa za ulaganje je bila prisutna na

cijelom teritoriju Republike Hrvatske.

Tabela 7. Kretanje stranih direktnih ulaganja po godinama

GODINA IZNOS U MILIJUNIMA EUR

2005. 2,92 2006. 2,43

GODINA IZNOS U MILIJUNIMA EUR 2007. 6,20

Udaljenost od administrativnog središta županije

Cestovnim putem i željeznicom

Zagreb 55 km Osijek 244 km Rijeka 208 km Split 379 km Beč 450 km

Budimpešta 420 km Munich 500 km

11

2008. -3,55 2009. -1,62 2010. 8,92 2011. -73,6

I. – IX. 2012. 20,2 Izvor: Sisačko-moslavačka županija, Županijska gospodarska komora.

4.4. VANJSKA TRGOVINA

Gospodarska struktura županije je takva da unutar županije posluje značajan broj izvozno orijentiranih

poduzeća, vanjskotrgovinska bilanca je u promatranom razdoblju od 2005. imala suficit. Suficit je

također vidljiv i u 2012. godini, s obzirom da je ukupna vrijednost izvoza bila 626,2 milijuna EUR, a

vrijednost uvoza 362,9 milijuna EUR. Treba napomenuti da je u tom razdoblju željezara Sisak praktično

bila u fazi mirovanja jer novi američki investitor nije našao novog kupca do početka 2013. godine. Iz

toga razloga ako pogledamo strukturu izvoza u 2012., najveći udio čine kemikalije i kemijski proizvodi

s 53%, računala i elektroničke komponente s 20% te drvo i drvni proizvodi s 8%, a sektor

metaloprerađivačke industrije uopće nije zastupljen. Najznačajnija izvozna tržišta u 2012. godini su bile

sljedeće države: Austrija, Italija, Srbija, Slovenija, SAD, BiH i Njemačka.

Grafikon 1. Robna razmjena u županiji od 2005. do 2012.

Izvor: Hrvatski zavod za statistiku, Hrvatska gospodarska komora, Sisak.

0

100

200

300

400

500

600

700

800

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

mln $

izvoz

uvoz

12

4.5. ŠKOLOVANJE I EDUKACIJA

U SisačkoMoslavačkoj županiji trenutno postoji 15 srednjih škola i 4 fakulteta, koji predstavljaju

okosnicu obrazovnih ustanova za kreiranje kvalificirane radne snage koja potrebna za razvoj njezinog

gospodarstva. Potencijalni ulagači se jednim dijelom mogu osloniti na postojeću obrazovnu

infrastrukturu koja stoji na raspolaganju u županiji, a također mogu računati na blizinu grada Zagreba

kad je u pitanju obrazovanje kvalificiranih kadrova. Visokoškolsko obrazovanje koncentrirano je u Sisku

(Metalurški fakultet, Fakultet organizacije i informatike Varaždin – Centar Sisak), Petrinji (Visoka

učiteljska škola) i Kutini (Visoka poslovna škola Libertas). Također, u županiji postoji 15 srednjih škola

koje čine kombinaciju strukovnih škola i gimnazija, a u 2013. imaju 5.635 upisanih učenika.

Tabela 8. Pregled obrazovnih ustanova po vrsti naobrazbe

Vrsta obrazovne ustanove Broj obrazovnih ustanova

Broj upisanih studenata

Srednje škole 15 5.635 Fakulteti 4 3.870

Izvor: Sisačko-moslavačka županija, 2012.

4.6. RADNA SNAGA

Najveći udio u broju zaposlenih u županiji čini prerađivačka industrija koja predstavlja okosnicu

gospodarskog razvoja županije. Uvidom u strukturu poduzeća koja posluju unutar županije u

prerađivačkoj industriji vidljivo je da se radi o izvozno orijentiranim poduzećima koja su jednim velikim

dijelom zaslužna za stvaranje vanjskotrgovinskog suficta. Dio te izvozno orijentirane prerađivačke

industrije predstavljaju i poduzeća koja su u većinskom ili manjinskom stranom vlasništvu, poput

Applied Ceramicsa, EPCOS-TDK-a i od nedavno ABS-a Sisak. Nakon prerađivačke industrije slijede

poslovi u javnom sektoru povezani s djelatnošću javne uprave i obrane, obveznim socijalnim

osiguranjem, obrazovanjem te djelatnošću zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Djelatnosti trgovine na

malo i građevinarstva također predstavljaju značajan udio u broju zaposlenih (8 – 10% po djelatnosti),

no ne stvaraju takvu dodanu vrijednost za gospodarstvo županije kakvu stvara djelatnost prerađivačke

industrije. Sektor usluga privatnog sektora predstavlja manjinski udio u broju zaposlenih u županiji.

Tabela 9. Pregled zaposlenih po djelatnostima

Broj zaposlenih %

(A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 1378 3,47%

(B) RUDARSTVO I VAĐENJE RUDA 214 0,54%

(C) PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 10232 25,75%

(D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA

724 1,82%

(E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA

1777 4,47%

(F) GRAĐEVINARSTVO 3324 8,37%

13

(G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA

3830 9,64%

(H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 2504 6,30%

(I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE

471 1,19%

(J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 272 0,68%

(K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 571 1,44%

(L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 472 1,19%

(M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 860 2,16%

(N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 797 2,01%

(O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 4298 10,82%

(P) OBRAZOVANJE 3768 9,48%

(Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 3020 7,60%

(R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 737 1,85%

(S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 487 1,23%

(T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KAO POSLODAVACA; DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KOJA PROIZVODE RAZLIČITU ROBU I OBAVLJAJU RAZLIČITE USLUGE ZA VLASTITE POTREBE

0 0,00%

(U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA 0 0,00%

Izvor: Godišnjak SMZ 2012.

Grafikon 2. Obrazovna struktura nezaposlenih u županiji

Bez škole inezavršena

osnovnaškola8%

Završenaosnovna

škola28%

S.Š. do 3godine te za

KV i VKVradnike

34%

S.Š. utrajanju od

4 i višegodina

22%

Gimnazija2%

Prvistupanj

fakulteta,struĉni

studij i viša3%

Fakultet,akademija,magisterij,doktor

at3%

Obrazovna struktura nezaposlenih u županiji

Izvor: Godišnjak SMZ, 2012.

U strukturi nezaposlenih najveći udio imaju nezaposleni sa završenom srednjom strukovnom školom

do 3 godine školovanje, a slijede nezaposleni sa završenom osnovnom školom. Nakon toga slijede

nezaposleni sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem u trajanju od 4 i više godina. Jednim velikim

dijelom nezaposleni sa završenom srednjom školom predstavljaju bazu za razvoj prerađivačke

industrije u kombinaciji s nezaposlenima koji su završili prvi stupanj fakulteta ili fakultet. Nezaposleni

14

sa završenom osnovnom školom, kojih ima oko 28%, predstavljaju također potencijal, ali uz primjenu

određenih programa doškolovanja prilagođenih potrebama gospodarstva županije.

4.7. POSTOJEĆI STRANI ULAGAČI U SISAČKO-MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI

Tabela 10. Popis stranih ulagača u Sisačko-moslavačkoj županiji

Ime poduzeća

Aktivnost Broj zaposleni

h

Godina osnivanj

a

Zemlja podrijetla

Pharmas d.o.o.

Farmaceutska industrija

75 2008. Švicarska

Vivera d.o.o.


172 1997. Švicarska

APPLIED CERAMICS

d.o.o.

Industrija elektronike 45 2006. SAD

Oberndorfer d.o.o.

Proizvodnja betonskih proizvoda

8 2007. Austrija

SELK/TDK - EPC

Industrija elektronike

1078 1976. Japan/Njemačka

SANO d.o.o.

Proizvodnja hrane za stoku

49 1997. Njemačka

SWISSLION d.o.o.


62 2000. Srbija

SCHWARZL d.o.o.

Proizvodnja građevinskih

materijala 21 1998. Austrija

SLAVONSKA DRVNA

INDUSTRIJA

Drvno-prerađivačka industrija 113 2005.

Italija/Francuska/Njemačka/Austrija

ABS Sisak Metaloprerađivačk

a industrija 200/250 2013. Italija

Izvor: Sisačko-moslavačka županija, 2012.

Najveći broj zaposlenih kroz strana ulaganja je generiran kroz ulaganja u sektor elektronike

(SELK/TDK-EPC i APPLIED CERAMICS) i sektor metaloprerađivačke industrije (ABS Sisak). Sektor

prehrambene industrije je također kreirao značajan broj poslova kroz tri investicije koje su

realizirane u županiji (Vivera d.o.o., Swisslion d.o.o. i Sano d.o.o.). Potencijal za ulaganje također

predstavlja farmaceutska industrija, no trenutno je realizirano tek jedno strano ulaganje u taj

sektor.

15

4.8. VAŽNI SEKTORI ZA RAZVOJ ŽUPANIJE

- SEKTOR ELEKTRONIKE

- METALOPRERAĐIVAČKI SEKTOR

- SEKTOR KEMIJSKE INDUSTRIJE

- SEKTOR PREHRAMBENE INDUSTRIJE

- SEKTOR TURIZMA

Analizom stanja u županiji, Sisačko-moslavačka županija je identificirala pet sektora u kojima leže

prilike za gospodarski razvoj županije s obzirom na trenutnu strukturu gospodarstva. Uzimajući u obzir

postojeća strana ulaganja u županiji i interes ulagača, kroz analizu emitivnih regija Sisačko-moslavačka

županija je stavila fokus u privlačenju ulaganja na dva sektora, sektor elektronike i metaloprerađivački

sektor. Prilikom odabira ciljanih sektora za privlačenje ulaganja uzeta je u obzir usklađenost u ciljanom

privlačenju ulaganja s nacionalnom agencijom za privlačenje ulaganja (AIK). AIK je također identificirao

sektor metaloprerađivačke industrije i IKT sektor kao veliki potencijal za privlačenje ulaganja u

Hrvatsku.

16

5. PREGLED DVA ODABRANA SEKTORA IZ PERSPEKTIVE STRANIH

DIREKTNIH ULAGANJA

5.1. KRATAK PREGLED SEKTORA ELEKTRONIKE U ŽUPANIJI

U Sisačko-moslavačkoj županiji postoji šest poduzeća koja su aktivna na području proizvodnje

kompjutorske i elektroničke opreme te optičkih komponenti. U ovoj županiji taj sektor zapošljava 1.268

osoba, što čini ukupno oko 20% zaposlenih u ovom sektoru na razini Republike Hrvatske. Jedan od

najvećih proizvođača elektroničke opreme nalazi se u Kutini (poduzeće SELK/TDK-EPC) i predstavlja

velikog izvoznika i velikog generatora zapošljavanja. Ovo poduzeće se bavi proizvodnjom elektroničke

opreme već zadnjih dvadesetak godina. Ukupan prihod koji generira ovaj sektor u županiji predstavlja

udio od 2%. Ovaj sektor predstavlja jednu od najvećih izvoznih grana u županiji jer generira 17%

ukupnog izvoza županije. Proizvodi se izvoze najviše u Austriju, Njemačku, SAD i Italiju. Nakon dolaska

poduzeća Applied Ceramics u Sisak otvorila se mogućnost za širenje poslovanja na području

proizvodnje materijala koji se koriste za proizvodnju finalnih proizvoda unutar sektora elektronike

(fokus na podsektor poluvodičke industrije). Identificirane su i tri niše unutar sektora elektronike.

Konkretno, radi se o podsektoru poluvodičke industrije, podsektoru proizvodnje elektroničke opreme

i podsektoru proizvodnje elektroničkih komponenti za automobilsku industriju. Također, potencijal

može biti i podsektor proizvodnje uredskih uređaja koji se naslanja na proizvodnju komponenti unutar

tri navedena podsektora.

Grafikon 3. Udio ukupnog prihoda elektroničkog sektora u ukupnom prihodu županije u 2012.

godini

Izvor: FINA, obrada HGK Sisak, 2012.

2%

98%

Elektronički sektor

Ostale djelatnosti

17

Grafikon 4. Udio izvoza elektroničkog sektora u izvozu Sisačko-moslavačke županije I. – XII.

2012.

Izvor: DZS, obrada HGK Sisak.

Tabela 11. Podsektori unutar sektora elektronike koji predstavljaju potencijal za privlačenje

ulaganja

SEK

TOR

ELE

KTR

ON

IKE PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKE

OPREME


UREĐAJA

PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKIH

KOMPONENTI


PODSEKTOR KUPOVNE (KONZUMNE)

ELEKTRONIKE

17%

83%

Elektronički sektor

Ostale djelatnosti

18

5.2. KRATAK PREGLED SEKTORA METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U

ŽUPANIJI

Sektor metaloprerađivačka industrije u Sisačko-moslavačkoj županiji ima veliku tradiciju te iz tog

razloga može predstavljati bazu za privlačenje stranih direktnih ulaganja. Ovaj sektor je vrlo značajan

za gospodarski razvoj županije jer generira oko 13% ukupnog prihoda na razini županije. Također, ovaj

sektor je visoko izvozno orijentiran, tako da zauzima treće mjesto po vrijednosti robe koja je završila

izvan granica Republike Hrvatske. Oko 1000 zaposlenih osoba je aktivno u sektoru metaloprerađivačke

industrije u Sisačko-moslavačkoj županiji. Postoji velik broj poduzeća koja su aktivna na području

Sisačko-moslavačke županije u ovom sektoru, a djeluju unutar dva područja aktivnosti. Prvo područje

aktivnosti je proizvodnja metala (FELIS PRODUKTI d.o.o., ALMOS d.o.o. BENSEM d.o.o.), a drugo

područje je proizvodnja finalnih metalnih proizvoda i opreme (LIPOVAC METAL d.o.o., Lipovica d.o.o.,

MEGAFLEX d.o.o., DALEKOVOD d.d. i METALING d.o.o.). U gradu Sisku je u prostorima bivše željezare

nedavno pokrenut rad čeličane u sastavu ABS-a Sisak, koja je odnedavno dio Danieli grupacije. Ciljevi

investitora za idućih 15 mjeseci su doseći proizvodnju od 27.000 tona mjesečno i povećati broj

zaposlenih na brojku između 200 i 250. Radi se o izvozno orijentiranoj proizvodnji, a proizvodi se izvoze

u Italiju, Njemačku i Španjolsku. Ova investicija će dodatno doprinijeti većem izvozu proizvoda ovog

sektora i većem zapošljavanju. S obzirom da postoji potreba za proizvodnjom proizvoda više dodane

vrijednosti, fokus stranih direktnih ulaganja bi trebao biti na podsektorima unutar metaloprerađivačke

industrije koji proizvode finalni proizvod, tako da bi fokus na podsektor proizvodnje strojeva, opreme

i alata i podsektor proizvodnje autodijelova predstavljao najbolju opciju za županiju. Na taj način

postojeća poduzeća unutar podsektora proizvodnje metala i metalnih proizvoda mogu biti uključena

kroz sustav lanca dobavljača proizvodeći inpute za predložene podsektore.

Grafikon 5. Udio ukupnog prihoda proizvodnje metala i proizvoda od metala u ukupnom prihodu

županije u 2012. godini

Izvor: FINA, obrada HGK Sisak, 2012.

12%

1%

87%

Proizvodnja metala

Proizv. got. metalnihproizv.

Ostale djelatnosti

19

Grafikon 6. Udio izvoza proizvodnje metala i proizvoda od metala u izvozu Sisačko-moslavačke

županije I. – XII. 2012.

Izvor: DZS, obrada HGK Sisak.

Tabela 12. Podsektori unutar sektora metaloprerađivačke industrije koji predstavljaju potencijal

za privlačenje ulaganja

SEK

TOR

MET

ALO

PR

ERA

ĐIV

A

ČK

E IN

DU

STR

IJE

PODSEKTOR PROIZVODNJE STROJEVA,

OPREME I ALATA

PODSEKTOR PROIZVODNJE AUTOMOBILSKIH

DIJELOVA

PODSEKTOR PROIZVODNJE STROJEVA ZA


PODSEKTOR PROIZVODNJE METALA I

PROIZVODA OD METALA

3%1%

96%

Proizvodnja metala

Proizv. got. metalnihproizv.

Ostale djelatnosti

20

6. ANALIZA POTENCIJALA ZA PRIVLAČENJE ULAGANJA U

ODABRANE SEKTORE

6.1. SEKTOR ELEKTRONIKE

6.1.1. PREGLED STRANIH DIREKTNIH ULAGANJA U SEKTOR ELEKTRONIKE U

EUROPI

Sektor elektronike po broju greenfield projekata koji su realizirani u Europi čini veliki udio u ukupnom

broju realiziranih greenfield projekata na globalnoj razini. Kroz ulaganja u ovaj sektor od 2003. godine

stvoreno je gotovo 500.000 novih radnih mjesta u Europi i investirano je oko 80 milijardi EUR. U istom

periodu u Hrvatskoj su u sektoru elektronike u Hrvatskoj investirana izrazito mala financijska sredstva,

u visini od 56 milijuna EUR, te je stvoreno svega oko 650 novih radnih mjesta. Treba također

napomenuti da niti jedno greenfield ulaganje u sektor elektronike nije bilo povezano s poslovnom

aktivnošću vezanom uz proizvodnu djelatnost. Najviše ulaganja je realizirano u vezi s poslovnim

aktivnostima prodaje i marketinga. U Sisačko-moslavačkoj županiji su realizirana dva strana ulaganja

koja se vrlo lako mogu povezati sa sektorom elektronike. Radi se konkretno o ulaganjima poduzeća

Applied Ceramics iz SAD-a i ulaganju poduzeća TDK-EPC (EPCOS), koja su realizirana u 2005. i 2006.

godini.

Tabela 13. Skupni pregled greenfield stranih direktnih ulaganja u sektoru elektronike 2003. –

2013.

Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) 3,058

Udio u ukupnom broju projekata na globalnoj razini (od 2003.) 2,53 %

Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) 454,075

Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima 148

Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) EUR 79,09 milijarda

Prosječna vrijednost projekta EUR 25.83 m

Izvor: fDi Intelligence, 2013.

Tabela 14. Skupni pregled greenfield stranih direktnih ulaganja u sektoru elektronike u

Hrvatskoj 2003. – 2013.

Broj projekata stranih direktnih ulaganja u Hrvatskoj (od 2003.) 11

Udio u ukupnom broju projekata realiziranih u Europi (od 2003.) 0,36 %

Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) 648

Prosječna veličina projekta po novostvorenim radnim mjestima 58

Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) EUR 56,40 milijuna



Sektor elektronike, gledajući od 2003. godine po broju kreiranih novih radnih mjesta i po broju novih

projekata realiziranih kroz strana direktna ulaganja, bio je na vrhuncu u 2006. godini. Značajniji pad

21

dogodio se u periodu između 2007. i 2008. godine, kada se već počeo osjećati utjecaj globalne

gospodarske krize, no nakon toga u periodu od 2009. do 2011. situacija se stabilizirala i broj realiziranih

projekata, kao i ukupna vrijednost ulaganja, su ponovno počeli rasti. Sljedeći veliki pad se dogodio u

2012. godini i bio je uvjetovan nestabilnom situacijom unutar EU-a, posebno nekih članica EU-a koje

su bili interesantne kao ulagačke destinacije za sektor elektronike, poput Španjolske, Italije i Mađarske.

Tabela 15. Kretanje stranih direktnih ulaganja 2003. – 2013.

Godina Broj projekata

Broj kreiranih poslova Kapitalna ulaganja

Ukupno Prosječno po projektu

Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po projektu (EUR m.)

2013. 67 5,557 82 664.68 9.93

2012. 242 19,268 79 2,946.38 12.15

2011. 327 35,889 109 6,246.87 19.10

2010. 351 38,492 109 6,145.01 17.50

2009. 263 42,705 162 5,423.39 20.63

2008. 338 44,460 131 8,589.93 25.45

2007. 343 58,096 169 11,323.40 33.01

2006. 353 74,075 209 13,229.65 37.44

2005. 315 56,755 180 8,587.25 27.28

2004. 230 43,878 190 7,880.77 34.24

2003. 229 34,900 152 8,051.87 35.15

Ukupno 3,058 454,075 148 79,089.14 25.83


Ulagači u sektor elektronike navode da im je izrazito bitno pri odlučivanju o realizaciji nekog ulaganja

biti blizu svojeg ciljanog tržišta, odnosno krajnjeg kupca. Republika Hrvatska i Sisačko-moslavačka

županija nakon ulaska u EU zadovoljavaju taj kriterij jer strani ulagači, posebno iz Sjedinjenih Američkih

Država, Japana, Kine, Južne Koreje i Tajvana, iz Sisačko-moslavačke županije mogu opsluživati tržište

EU-a, ali treba uzeti u obzir gdje se nalaze kupci poduzeća iz tih zemalja. Potencijal domaćeg tržišta je

također bitan, ali samim ulaskom u EU Republika Hrvatska je postala dio jedinstvenog tržišta, čime

također i ta prepreka više nije ključna za područje privlačenja ulaganja, posebno iz država koje se nalaze

izvan EU-a. Treći vrlo bitan faktor je kvalificirana radna snaga. Uzimajući u obzir podsektore unutar

sektora elektronike, kvalificirana radna snaga nije uvijek presudna pri donošenju odluke o realizaciji

ulagačkog greenfield projekta, tako da se uz pametnu politiku prekvalifikacije taj problem na razini

Sisačko-moslavačke županije može riješiti. Blizina grada Zagreba i Zagrebačke županije omogućava

dostupnost radne snage traženih profila. Sisačko-moslavačka županija je izrazito dobro prometno

povezana s ostatkom Republike Hrvatske s obzirom da se nalazi na čvorištu važnih cestovnih i

željezničkih prometnih koridora. Cestovna infrastruktura u županiji kao i u cijeloj Hrvatskoj je

definitivno na višoj razini razvijenosti od željezničke infrastrukture. Također, blizina aerodroma u

Zagrebu je jedna od značajnijih prednosti Sisačko-moslavačke županije, što je posebno bitno za neke

podsektore unutar sektora elektronike koji nemaju potrebu za transportom roba cestovnim putem ili

željeznicom. Niski troškovi rada, koji čini jednu od komponenti konkurentnosti sektora, nisu ključni u

odluci za ulaganje u sektor elektronike, posebno kad se radi o podsektorima kao što su proizvodnja

elektroničkih komponenti i poluvodička industrija. Klasteri i kritična masa postojećih poduzeća mogu

biti velika prednost u privlačenju ulaganja u ovaj sektor, iako ne mora biti presudan faktor. Sisačko-

22

moslavačka županija, s obzirom na svoj položaj i blizinu grada Zagreba i Zagrebačke županije, koja čini

bazu sektora elektronike u Hrvatskoj, i s obzirom da je uspjela privući nekoliko ulaganja koja se mogu

vezati u lancu vrijednosti uz sektor elektronike, predstavlja jednu od najboljih lokacija u Republici

Hrvatskoj za privlačenje ulaganja u ovaj sektor.

Grafikon 7. Motivi za ulaganje u sektoru elektronike

Izvor: fDi Intelligence, 2013., Izrađeno na uzorku od 501 projekt, izraženo u %.

Tabela 16. Najveći ulagači u sektoru elektronike 2003. – 2013.

Ime kompanije Broj novostvorenih

poslova

Kapitalno ulaganje

Ukupno Prosječno

po

projektu

Ukupno

(EUR mil.)

Prosječno

po

projektu

(EUR

mil.)

Samsung 19,039 352 1,890.81 35.00

Hewlett-Packard (HP) 13,522 275 1,383.17 28.20

LG 19,390 497 1,927.11 49.44

Royal Philips Electronics 11,008 289 2,178.83 57.31

Sony 8,345 225 657.35 17.73

Siemens 9,437 285 687.61 20.86

Panasonic (Matsushita) 5,291 165 426.41 13.30

Electrolux 10,289 331 969.90 31.26

Dell Computer 9,703 346 867.04 30.95

Intel 2,591 95 3,216.59 119.14


TOP 10 poduzeća ulagača u sektoru elektronike su većinom velike globalne korporacije koje su nositelji

inovacija u tom segmentu. Također postoji veliki broj manjih poduzeća u podsektorima, koja bi se

mogla ciljati i ciljano privlačiti ulaganja tih poduzeća u županiju.

36,3

28,5

23,6

13,2 13 12,8

8,2 7,65,6 5

17,2

23

Tabela 17. Pregled ulaganja po aktivnosti 2003. – 2013.

Poslovna aktivnosti Broj projekata

Broj novostvorenih

poslova

Kapitalno ulaganje

Ukupno Prosječno po

projektu

Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po

projektu (EUR mil.)

Prodaja, marketing & podrška 1,187 23,477 19 6,766.80 5.70

Proizvodnja 994 338,057 340 55,637.60 55.90

Dizajn, razvoj & testiranje 232 21,034 90 5,011.10 21.60

Regionalno sjedište 193 16,283 84 3,049.20 15.80

Logistika, distribucija & transport 142 15,730 110 1,586.00 11.20

Istraživanje & razvoj 79 10,755 136 3,039.80 38.50

Održavanje & Servisiranje 50 3,461 69 349.10 7.00

Centar podrške kupcima 36 6,658 184 259.70 7.20

Edukacija & trening 35 1,347 38 257.80 7.30

Recikliranje 28 2,253 80 566.00 20.20

Ostale poslovne aktivnosti 82 15,020 183 2,566.00 31.30

Ukupno 3,058 454,075 148 79,089.10 25.80


Ključno je da je u ovom sektoru najviše radnih mjesta po pojedinačnom projektu prosječno generirano

u poslovnoj aktivnosti proizvodnje. Slijede globalni centri za podršku kupcima, logistika, istraživanje

i razvoj te dizajn, razvoj i testiranje kao ključne uslužne aktivnosti koje pružaju podršku proizvodnoj

aktivnosti. Sve navedene aktivnosti mogu imati značajnu izvoznu komponentu, tako da na taj način

generiraju najveću dodanu vrijednost za destinaciju gdje je ulaganje realizirano.

Tabela 18. Pregled emitivnih tržišta 2003. – 2013.

Zemlje iz kojih dolaze ulaganja Broj projekata

Broj poduzeća

Broj novostvorenih

poslova

Kapitalno ulaganje


projektu

Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po

projektu (EUR mil.)

Sjedinjene Američke Države 788 402 103,740 131 27,869.60 35.40

Njemačka 409 218 53,754 131 8,819.60 21.50

Japan 315 157 44,121 140 5,760.10 18.30

Kina 170 113 15,993 94 3,422.20 20.10

Južna Koreja 143 67 49,823 348 4,523.80 31.60

Velika Britanija 129 82 11,792 91 1,871.30 14.50

Švicarska 103 60 10,907 105 5,785.20 56.20

Švedska 101 46 16,112 159 2,030.70 20.10

Tajvan 98 53 34,998 357 3,011.60 30.70

Italija 97 57 22,234 229 2,056.30 21.20

24

Ostale države 705 469 90,601 128 13,938.70 19.80

Ukupno 3,058 1,718 454,075 148 79,089.10 25.80


Države koje čine glavna emitivna tržišta za sektor elektronike ne iznenađuju, s obzirom da se većinom

radi o tehnološki najnaprednijim gospodarstvima. Kina se vrlo brzo transformira iz izrazito atraktivne

ulagačke destinacije u emitivnu regiju za strana direktna ulaganja, što je vidljivo iz prezentiranih i

analiziranih brojki. Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Poljska predstavljaju najznačajnija

receptivna tržišta u Europi po broju realiziranih projekata i visini kapitalnih ulaganja.

Tabela 19. Pregled receptivnih tržišta 2003. – 2013.

Zemlje u koje dolaze ulaganja Broj projekata

Broj poduzeća

Broj novostvorenih

poslova

Kapitalno ulaganje


projektu

Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po

projektu (EUR mil.)

Njemačka 455 403 23,213 51 13,251.60 29.10

Velika Britanija 417 345 28,032 67 5,472.50 13.10

Francuska 269 227 12,293 45 5,831.90 21.70

Poljska 193 137 76,694 397 7,421.50 38.40

Španjolska 180 141 15,761 87 4,182.10 23.20

Rusija 166 123 45,096 271 4,307.50 26.00

Mađarska 128 88 28,639 223 2,157.70 16.90

Češka Republika 121 88 36,434 301 2,334.80 19.30

Rumunjska 114 91 37,789 331 2,064.40 18.10

Italija 102 94 11,637 114 7,723.60 75.70

Ostale države 913 766 138,487 151 24,341.30 26.70

Ukupno 3,058 1,718 454,075 148 79,089.10 25.80


6.1.2. USPOREDNA ANALIZA PODSEKTORA UNUTAR SEKTORA

ELEKTRONIKE NA RAZINI EUROPE

Sektor elektronike, iz perspektive stranih ulaganja, veže se uz nekoliko podsektora od kojih svaki ima

neke svoje karakteristike i specifičnosti koje treba uzeti u obzir prilikom ciljanja tržišta za privlačenje

stranih direktnih ulaganja. Po broju projekata najatraktivniji podsektor čini proizvodnja elektroničkih

komponenti, slijede proizvodnja konzumne elektronike i proizvodnja uredskih uređaja, a posljednja je

poluvodička industrija. Najveća potražnja se nalazi unutar podsektora proizvodnje elektroničkih

komponenti. Projekti koji su realizirani u tom podsektoru su s jedne strane balansirano kapitalno

intenzivni, a s druge strane doprinose značajnije i zapošljavanju. Proizvodnja konzumne elektronike

čini radno najintenzivniji sektor unutar sektora elektronike i kao takav, s obzirom na visinu troška radne

snage, možda i najmanje perspektivan. Podsektor poluvodičke industrije je kapitalno najintenzivniji, a

samim time radi se o tehnološki najsofisticiranijim ulagačkim projektima. Takvi projekti ne doprinose

25

značajnije zapošljavanju direktno, već indirektno služe kao magnet za privlačenje ulaganja u ostale

podsektore sektora elektronike (posebno proizvodnja elektroničkih komponenti i proizvodnja

uredskih uređaja).

Tabela 20. Pregled ulaganja po podsektoru 2003. – 2013.

Podsektor Broj projekata

Broj novostvorenih

poslova

Kapitalno ulaganje


projektu

Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po

projektu (EUR mil.)

Proizvodnja elektroničkih komponenti 1,497 205,130 137 32,837.90 21.90

Proizvodnja konzumne elektronike 652 133,286 204 13,014.20 19.90

Proizvodnja uredskih uređaja 547 77,476 141 7,317.40 13.40

Poluvodička industrija 362 38,183 105 25,919.60 71.60

Ukupno 3,058 454,075 148 79,089.10 25.80


Prema prosječnoj vrijednosti kapitalnih ulaganja po projektu, podsektor poluvodičke industrije je

daleko ispred svih, a slijede ga proizvodnja elektroničkih komponenti, proizvodnja konzumne

elektronike i proizvodnja uredskih uređaja. Kada usporedimo projekte po prosječnom broju zaposlenih

po projektu, na prvom mjestu se nalazi podsektor konzumne elektrenike, a slijede ga proizvodnja

uredskih uređaja, proizvodnja elektroničkih komponenti te poluvodička industrija.

Grafikon 8. Prosječna vrijednost kapitalnih ulaganja po projektu po podsektoru

Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor

Proizvodnjaelektroničkihkomponenti

Proizvodnjakonzumneelektronike

Proizvodnjauredskih uređaja

Poluvodičkaindustrija

21,9 19,9

13,4

71,6

26

Grafikon 9. Prosječna vrijednost broja stvorenih novih radnih mjesta po projektu po podsektoru

Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor.

Po visini kapitalnih ulaganja najveći postotak ostvarenih ulaganja u Europi čine kapitalna ulaganja u

podsektoru proizvodnje elektroničkih komponenti (41,52%) i poluvodičkoj industriji (32,77%).

Proizvodnja uredskih uređaja je na začelju, ali u 2013. značajan broj stranih direktnih ulaganja je

ostvaren baš u tom segmentu. Najviše novih radnih mjesta putem projekata stranih direktnih ulaganja

u sektor elektronike je generirano putem ulaganja u podsektor proizvodnje elektroničkih komponenti

(45,18%). Zatim slijede podsektor proizvodnje konzumne elektronike (29,35%), proizvodnja uredskih

uređaja (17.06%) i poluvodička industrija (8,41%). Analizom pripremljenih podataka dolazimo do

zaključka da bi za Sisačko-moslavačku županiju i Republiku Hrvatsku bilo dobro da se u privlačenju

ulaganja fokusiraju primarno na podsektore proizvodnje elektroničkih komponenti, proizvodnje

uredskih uređaja i poluvodičke industrije. Privlačenje ulaganja u poluvodičku industrije se jako dobro

nadopunjava s privlačenjem ulaganja u sektor elektroničkih komponenti i proizvodnju uredskih

uređaja. Najteži izazov će sigurno biti privlačenje ulaganja u podsektor poluvodičke industrije, te bi

stoga trebalo početi s aktivnostima koje se fokusiraju na proizvodnju elektroničkih komponenti i

proizvodnju uredskih uređaja.

Proizvodnjaelektroničkihkomponenti

Proizvodnjakonzumneelektronike

Proizvodnjauredskih uređaja

Poluvodičkaindustrija

137

204

141

105

27

Grafikon 10. Udio ulaganja po podsektoru po ukupnoj vrijednosti kapitalnih ulaganja


Grafikon 11. Udio ulaganja po podsektoru po ukupnom broju novostvorenih radnih mjesta


Analizom motiva za ulaganje došlo se do sličnog zaključka kao i u prethodnoj analizi jer kod projekata

koji su vezani uz podsektor konzumne elektronike izrazito je bitan faktor trošak poslovanja koji, s

obzirom da se kod konzumne elektronike radi o radno najintenzivnijem podsektoru, ovisi značajno o

trošku radne snage. Republika Hrvatska, kao i Sisačko-moslavačka županija, ne mogu se u tom području

mjeriti s konkurencijom iz Poljske, Bugarske, Ukrajine i Slovačke. Također, visok udio kod ovog

podsektora čini motiv koji je vezan uz potencijal domaćeg tržišta, što ulaskom u EU više ne bi trebala

biti takva prepreka, ali poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor očito vode računa o potražnji populacije

zemlje u kojoj se realizira investicijski projekt. Infrastruktura i logistika su jako bitni za razvoj ovog

sektora, no s obzirom na logističku praksu u transportu finalnog proizvoda, nerazvijenost željezničke

infrastrukture bi sigurno mogla predstavljati prepreku za ulagačke projekte ovog tipa.

41,52%

32,77%

16,46%

9,25%

Proizvodnja elektroničkih komponenti Poluvodička industrija

Proizvodnja konzumne elektronike Proizvodnja uredskih uređaja

45,18%

29,35%

17,06%

8,41%

Proizvodnja elektroničkih komponenti Proizvodnja konzumne elektronike

Proizvodnja uredskih uređaja Poluvodička industrija

28

Grafikon 12. Motivi za ulaganje u podsektoru konzumne elektronike

Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 75 projekata, izraženo u %.

Najveći fokus u privlačenju stranih direktnih ulaganja bi trebalo na početku marketinških aktivnosti

staviti na projekte vezane uz podsektor proizvodnje elektroničkih komponenti. Glavni razlog za to je

što nizak trošak poslovanja nije presudan pri odluci o realizaciji investicijskog projekta. Također,

naglasak nije stavljen u tolikoj mjeri kao kod drugih podsektora na kvalificiranu radnu snagu, s obzirom

da je svega 16,5% ispitanika to istaknulo kao ključni faktor. S obzirom da Sisačko-moslavačka županija

nema tradiciju proizvodnje u ovom podsektoru, to ne bi predstavljalo prepreku kao kod drugih

podsektora. Motivi vezani uz blizinu tržišta i potencijal domaćeg tržišta su ostvareni ulaskom u EU.

Također, sustav poticaja je adekvatan u Republici Hrvatskoj za privlačenje ovog tipa ulagačkih

projekata. Kvalitetna cestovna infrastruktura zadovoljava logističke zahtjeve ovog podsektora.

Grafikon 13. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje elektroničkih komponenti

Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 261 projekt, izraženo u %.

26,725,3 25,3 25,3

21,3

10,79,3

8

4 4

10,7

39,8

31,4

16,513 12,3 11,5

7,7 6,9 5,7 4,6

16,9

29

Kako bi se stvorio kvalitetan sinergijski efekt s podsektorom proizvodnje elektroničkih komponenti i

povećao potencijal blizine tržišta i krajnjeg kupca, dio fokusa marketinških aktivnosti treba biti stavljen

na proizvodnju uredskih uređaja (ICT sektor). Nizak trošak rada nije toliko presudan u privlačenju ovog

tipa ulaganja, ali je jako bitna dostupnost kvalificirane radne snage te znanje stranih jezika. Blizina

grada Zagreba i Zagrebačke županije predstavlja faktor koji može biti jako bitan zbog dostupnosti

kvalificirane radne snage te mogućnosti suradnje sa Sveučilištem.

Grafikon 14. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja


Grafikon 15. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje poluvodičke industrije


36,5

32,329,2

19,816,7

11,4 10,47,3

5,2 5,2

16,7

40,6

34,8

14,5 14,5 1310,1 10,1

7,2 5,8 4,3

11,6

30

Podsektor gdje nizak trošak uopće ne igra važnu ulogu, nego je izrazito bitna obrazovna i znanstvena

infrastruktura koja čini poslovno okruženje, je podsektor poluvodičke industrije. Privlačenje ulaganja u

taj segment bi trebao predstavljati dugoročnu viziju županije, s obzirom da koristi od jednog takvog

ulaganja kreiraju multiplikacijski efekt s ostalim podsektorima unutar sektora elektronike. Sisačko-

moslavačka županija uz grad Zagreb i Zagrebačku županiju možda ima najveću mogućnost u Republici

Hrvatskoj zainteresirati ulagače za ovakav tip ulaganja, s obzirom na jedno realizirano ulaganje koje se

veže uz ovaj podsektor, osnivanje SEMICRO klastera i blizinu grada Zagreba. Dugoročno, kroz razvoj

obrazovne i znanstvene infrastrukture trebali bi se dodatno stvarati preduvjeti za privlačenje ovog tipa

ulaganja.

6.1.3. USPOREDNA ANALIZA CILJANIH PODSEKTORA PO AKTIVNOSTIMA

Analizom je utvrđeno da bi ciljani podsektori unutar sektora elektronike trebali biti:

KRATKOROČNO (2014.) PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKIH KOMPONENTI

SREDNJOROČNO (2014. – 2017.) PODSEKTOR UREDSKIH UREĐAJA

DUGOROČNO (2014. – 2020.) PODSEKTOR POLUVODIČKE INDUSTRIJE

1. PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKIH KOMPONENTI

Tabela 21. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti

2003. – 2013.


Udio u ukupnom broju projekata na globalnoj razini (od 2003.) 1,24%



Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) EUR 32,837.91 m



Podsektor proizvodnje elektroničkih komponenti je izrazito atraktivan iz perspektive stranih direktnih

ulaganja jer čini ukupno 1,24% ukupnog broja realiziranih greenfield projekata stranih direktnih

ulaganja. Ovaj podsektor je vrlo atraktivno područje za privlačenje stranih ulaganja jer strani ulagači

još uvijek pokazuju interes za ulaganja u Europu, posebno na području poslovnih aktivnosti proizvodnje

i usluga dodane vrijednosti. Kod ovog podsektora značajnije su zastupljena ulaganja u nove proizvodne

kapacitete, što se vidi po ukupnom broju generiranih novih radnih mjesta te po ukupnoj vrijednosti

ulaganja. Fokus u privlačenju ulaganja kod ovog podsektora bi primarno morao biti na privlačenju

ulaganja u poslovnu aktivnost proizvodnje te sekundarno na usluge visoke dodane vrijednosti (dizajn,

razvoj & testiranje, regionalna sjedišta, istraživanje & razvoj i centri za podršku kupcima).

31

Tabela 22. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti

po poslovnim aktivnostima 2003. – 2013.


Broj novostvorenih

poslova

Kapitalno ulaganje


projektu

Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po

projektu (EUR mil.)

Prodaja, marketing & podrška 620 5,613 9 5,412.50 8.70

Proizvodnja 578 178,358 308 22,718.30 39.30

Dizajn, razvoj & testiranje 82 5,523 67 524.00 6.40


Logistika, distribucija & transport 66 4,594 69 747.90 11.30

Istraživanje & razvoj 26 2,616 100 671.60 25.80

Održavanje & servisiranje 15 767 51 956.50 63.70

Centar podrške kupcima 10 578 57 219.40 21.90


Recikliranje 6 1,110 185 48.50 8.10

Ostale poslovne aktivnosti 16 1,408 88 92.80 5.80

Ukupno 1,497 205,130 137 32,837.90 21.90


a. FOKUS NA POSLOVNU AKTIVNOST – PROIZVODNJA

Tabela 23. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti –

proizvodnja 2003. – 2013.

Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) 578






Ulagački projekti s fokusom na područje proizvodnje unutar podsektora elektroničkih komponenti

predstavlja veliki potencijal jer takvi projekti generiraju radna mjesta na kojima je potrebna

kvalificirana radna snaga sa srednjom stručnom spremom, koja čini veliku većinu nezaposlenih u

Sisačko-moslavačkoj županiji. Iako je županija u području sektora elektronike deficitarna po pitanju

kvalificirane radne snage, uz kvalitetne programe prekvalifikacije i dostupnost radne snage iz susjednih

županija i glavnog grada Zagreba, potrebe potencijalnih ulagača bi se mogle zadovoljiti. Kao što je

vidljivo iz tabele dolje, u periodu nakon financijske krize Europa je još uvijek ostala interesantna za

ulaganja investitora koji su aktivni u ovom podsektoru, tako da su vrijednosti kapitalnih ulaganja

projekta u proizvodnu aktivnost u 2012. bili na samo malo nižim razinama nego u 2010. i 2011. To

predstavlja dodatni razlog zašto bi fokus Sisačko-moslavačke županije trebao biti na privlačenje

ulaganja iz ovog podsektora, s obzirom na to da interes ulagača postoji.

32

Tabela 24. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektor elektroničkih komponenti –

proizvodnja po godinama 2003. – 2013.




Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po projektu (EUR mil.)

2013. 9 2,130 236 208.47 23.15

2012. 27 5,563 206 1,107.22 41.04

2011. 53 12,362 233 1,462.64 27.59

2010. 66 14,911 225 1,621.13 24.53

2009. 56 21,691 387 2,703.37 48.30

2008. 77 21,274 276 3,008.05 39.05

2007. 74 32,026 432 4,049.32 54.72

2006. 74 30,211 408 3,217.20 43.48

2005. 63 22,451 356 3,274.36 51.96

2004. 42 8,485 202 1,192.81 28.43

2003. 37 7,254 196 873.69 23.61

Total 578 178,358 308 22,718.26 39.28


Investicijski projekti u poslovnoj aktivnosti proizvodnje u podsektoru elektroničkih komponenti imaju

izrazito veliku mogućnost replikacije projekata kroz ekspanziju. Ulagači iz ovog podsektora, ako se

osjećaju dobro u određenom poslovnom okruženju, često realiziraju projekte ekspanzije na lokacijama

na kojima su započeli svoju proizvodnu aktivnost. Skoro 36% projekata realiziranih u ovom segmentu

čine projekti proširivanja postojećih kapaciteta. Tim je više privlačenje ovakve vrste ulagačkih projekata

interesantno za Sisačko-moslavačku županiju, zbog potencijalno visoke mogućnosti ostvarenja efekta

multiplikatora kroz projekte ekspanzije.

Grafikon 16. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja


348

207

23

Projekti po tipu ulaganja

Novi projekti

Ekpanzija

Kolokacija

33

Motivi koji su izrazito bitni za investitora koji ulaže u izvozno orijentiranu proizvodnu aktivnost su uvijek

vezani uz blizinu ciljanog tržišta, s obzirom da ulagač želi što je moguće više smanjiti logističke troškove

kako bi ostao konkurentan. Tu se pojavljuje velika mogućnost za privlačenje ulaganje iz zemalja koje se

nalaze izvan EU-a, poput zemalja u Sjevernoj Americi i azijsko-pacifičkoj regiji. Nizak trošak, kvalificirana

radna snaga te razvijenost infrastrukture čine sljedeća tri bitna motiva za ulaganje u proizvodne

kapacitete ovog podsektora. Sisačko-moslavačka županija posjeduje sve elemente koji su bitni za

privlačenje ulaganja iz ovog podsektora, posebno ako se uzme u obzir u kojem se okruženju nalazi

županija, pa dostupnost radne snage za ulagača ne bi trebao biti problem. Također, uzimajući u obzir

konkurenciju u državama poput Češke, Slovačke i Madžarske, trošak radne snage za obavljanje

proizvodne aktivnosti je na sličnim razinama kao u zemljama koje predstavljaju konkurenciju.

Infrastruktura i logistika u nekim segmentima, poput cestovne infrastrukture, blizine zračne luke i

dobre povezanosi s pomorskom lukom, predstavljaju prednost Sisačko-moslavačke županije u odnosu

na konkurenciju.

U ovom podsektoru, u proizvodnu aktivnost 15% projekata je realizirano od strane TOP 10 ulagača,

tako da bi marketinške aktivnosti u početku jednim velikim dijelom trebalo fokusirati na ovih deset

potencijalnih ulagača.

Grafikon 17. Motivi za ulaganje u podsektoru elektroničkih komponenti – poslovna aktivnost

proizvodnje


38,9

26,7 25,6

18,915,6

11,1 11,1 10

5,5 5,5

11,1

34

Tabela 25. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih

radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja


poslova

Kapitalno ulaganje


projektu

Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po

projektu (EUR mil.)

Royal Philips Electronics 8,844 552 1,741.11 108.82

Siemens 3,925 280 283.97 20.25

Hon Hai Precision Industry 8,209 912 307.12 34.16

Flextronics 2,847 355 212.67 26.59

Jabil Circuit 2,643 377 169.27 24.15

Samsung 5,111 730 669.42 95.60

LEONI 1,747 249 127.16 18.19

Sanyo 1,180 196 73.21 12.23

LG 8,827 1,471 986.18 164.38

Celestica 4,908 818 229.10 38.21


b. FOKUS NA POSLOVNU AKTIVNOST – USLUGE VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI

Tabela 26. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti –

usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013.







Odabrane usluge visoke dodane vrijednosti čine veliki potencijal za privlačenje stranih direktnih

ulaganja. Često ulagači ovaj tip projekata nastoje realizirati na lokaciji na kojoj se nalazi i njihov

proizvodni pogon, ako nađu kvalificiranu radnu snagu i kompetencije koje su im potrebne. Ovakvi

projekti možda nisu toliko kapitalno intenzivni, ali mogu biti generator zapošljavanja, posebno

visokokvalificirane radne snage, ako se radi o projektima poput centara za dizajn, centara za razvoj i

testiranje, regionalnih središta ili centara za istraživanje i razvoj. Ulagački projekti usluga visoke dodane

vrijednosti koji su vezani uz razne tipove izvozno orijentiranih poslovnih usluga, a nisu toliko atraktivni

za privlačenje ulaganja u ovom podsektoru su: centri za tehničku podršku, poslovnu podršku, podršku

kupcima i poslovne usluge. Iz tog razloga fokus iz segmenta usluga visoke dodane vrijednosti trebao bi

biti na projektima koji imaju komponentu istraživanja i razvoja. U srednjoročnom planu bi se fokus

unutar ovog podsektora trebao staviti na privlačenje ulaganja iz ovog područja.

35

Tabela 27. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti – usluge

visoke dodane vrijednosti po tipu usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013.


Broj novostvorenih

poslova

Kapitalno ulaganje


projektu

Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po

projektu (EUR mil.)

Regionalno sjedište 82 5,523 67 524.00 6.40



Centar za tehničku podršku 6 1,110 185 48.50 8.10

Centar poslovnu podrške 5 600 120 28.30 5.70


Poslovne usluge 2 39 19 13.50 6.70

Total 194 13,907 71 2,594.90 13.40


Tabela 28. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti – usluge

visoke dodane vrijednosti po godinama 2003. – 2013.




Ukupno (EUR mil.)


2013. 3 298 99 21.70 7.26

2012. 27 887 32 163.23 6.04

2011. 29 1,330 45 222.76 7.72

2010. 26 4,563 175 567.25 21.78

2009. 31 906 29 279.38 9.02

2008. 16 931 58 176.60 11.00

2007. 22 978 44 258.98 11.77

2006. 11 1,233 112 133.04 12.07

2005. 9 1,431 159 354.27 39.36

2004. 11 767 69 112.79 10.24

2003. 9 583 64 304.98 33.85

Total 194 13,907 71 2,594.93 13.37


Većina ulagačkih projekata ovog tipa realizira se kroz ulaganja u nove projekte, a jednim manjim

dijelom kroz projekte ekspanzije. Projekti ekspanzije jedino mogu egzistirati ukoliko se radi o

poslovnom okruženju koje je podređeno potrebama za obavljanje poslovne aktivnosti investitora. Jako

su bitni tehnologija i inovacije, blizina Sveučilišta i istraživača, kao i kritična masa poduzeća aktivnih u

segmentu proizvodnje elektroničkih komponenti. Iz te perspektive blizina grada Zagreba i postojeći

ulagač TDK – EPCOS bi trebali predstavljati prednost za Sisačko-moslavačku županiju u privlačenju ovog

tipa ulaganja.

36

20,6% projekata koji su realizirani na području ovih poslovnih aktivnosti dolazi iz poduzeća koja se

nalaze u TOP 10 ulagača na ovoj listi, tako da bi jedan dio fokusa promotivnih aktivnosti trebao biti i na

ovim poduzećima. Tri poduzeća koja su aktivna u ulaganjima u proizvodne pogone su također aktivna

i na području ulaganja u ovakve tipove projekta (Siemens, Royal Philips Electronics i Samsung).



Grafikon 19. Motivi za ulaganja u podsektoru proizvodnje elektroničkih komponenti – usluge

dodane vrijednosti

Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 38 projekata.

148

39

7


Novi projekti

Ekpanzija

Kolokacija

44,7

26,3

15,8 15,813,2 13,2 13,2

10,5 10,5

5,3

23,7

37




poslova

Kapitalno ulaganje


projektu

Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po

projektu (EUR mil.)

Siemens 4,720 524 324.17 35.99

Plexus Corp 151 25 42.87 7.11

General Electric (GE) 259 64 68.70 17.19

Royal Philips Electronics 337 84 256.92 64.19

Schneider Electric 356 89 58.69 14.67

Samsung 112 37 25.14 8.41

Measurement Specialities 49 16 11.69 3.90

Panasonic (Matsushita) 49 16 30.95 10.32

Yingli Green Energy Holding Company Limited (Yingli)

33 16 17.27 8.64

Silicon Image 34 17 20.33 10.16


2. PODSEKTOR PROIZVODNJE UREDSKIH UREĐAJA

Tabela 30. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja

2003. – 2013.



Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima

141




Podsektor proizvodnje uredskih uređaja predstavlja nadogradnju na proizvodnju elektroničkih

komponenti te bi iz tog razloga srednjoročan plan u privlačenju stranih direktnih ulaganja trebao biti

fokusiran na ulagače koji će proizvoditi finalni proizvod koristeći komponente dobavljača iz podsektora

proizvodnje elektroničkih komponenti. Ovaj podsektor je značajno manje zastupljen u odnosu na druge

podsektore gledajući visinu kapitalnih ulaganja, ali može biti značajan generator zapošljavanja. Projekti

su manje kapitalno intenzivni nego projekti koji su vezani uz ulaganja u podsektoru elektroničkih

komponenti, prvenstveno iz razloga što je fokus ulagača (posebno u zadnjih nekoliko godina) na

projektima koji su vezani uz usluge visoke dodane vrijednosti, u koje nisu potrebna tako visoka

kapitalna ulaganja, ali se generiraju visoko plaćeni poslovi. Jednim dijelom fokus marketinških

aktivnosti treba ciljati na poslovnu aktivnost proizvodnje, ali s ciljem da se dugoročno dovedu ulaganja

u poslovne aktivnosti visoke dodane vrijednosti (centri za razvoj, dizajn i testiranje, centri podrške

kupcima, centri za tehničku podršku, centri za poslovnu podršku te regionalna sjedišta).

38


po poslovnim aktivnostima 2003. – 2013.


Broj novostvorenih

poslova

Kapitalno ulaganje


projektu

Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po

projektu (EUR mil.)

Prodaja, marketing & podrška 274 12,067 44 518.80 1.90

Proizvodnja 70 34,501 492 3,126.00 44.60



Logistika, distribucija i transport 28 3,973 141 262.00 9.30



Održavanje i servisiranje 16 815 50 112.00 7.00

Centar poslovnu podrške 12 5,244 437 925.70 77.10

Edukacija i trening 11 399 36 101.00 9.20


Ukupno 547 77,476 141 7,317.40 13.40



Tabela 32. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru uredskih uređaja –





492




Udio projekata u proizvodnoj aktivnosti u ovom podsektoru imao je svoj vrhunac u Europi u periodu

od 2005. do 2009. godine. Nakon toga, svega nekoliko projekata je realizirano na području Europe koji

su povezani s proizvodnom aktivnosti u ovom podsektoru. Ukoliko se želi ostvariti sinergijski efekt s

podsektorom proizvodnje elektroničkih komponenti, fokus na segment proizvodnje bi trebao

postojati, ali bi mogao biti u drugom planu jer postoje područja koja mogu biti puno interesantnija za

ulaganja od ovog područja, jer postoji puno veća potražnja (npr. područje usluga visoke dodane

vrijednosti unutar ovog podsektora). Ulaganja u segment proizvodnje su cikličkog karaktera te ovise

o gospodarskim kretanjima, tako da bi se uz očekivani gospodarski oporavak EU-a mogao očekivati i

veći interes ulagača za ulaganje u ovu poslovnu aktivnost u ovom podsektoru.

39

Tabela 33. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru uredskih uređaja – proizvodnja po

godinama 2003. – 2013.




Ukupno (EUR mil.)


2013. 1 102 102 12.84 12.84

2012. 2 230 115 20.79 10.39

2011. 3 3,139 1,046 257.68 85.89

2010. 7 1,890 270 189.52 27.05

2009. 5 6,293 1,258 387.75 77.56

2008. 6 4,236 706 393.63 65.64

2007. 4 2,256 564 182.87 45.70

2006. 6 2,994 499 207.32 34.54

2005. 13 3,687 283 562.97 43.33

2004. 9 5,788 643 574.74 63.89

2003. 14 3,886 277 336.01 24.00

Ukupno 70 34,501 492 3,126.04 44.63


Ovakvi projekti također imaju izrazito značajan efekt multiplikatora jer se veliki udio (oko 38%)

projekata realizira kroz ekspanziju postojećih proizvodnih kapaciteta. S obzirom na malu bazu

projekata i ulagača koji ulažu u ovaj podsektor, izrazito će teško biti realizirati jedno takvo ulaganje dok

ne krene novi val ulaganja u ovaj podsektor.



TOP 10 ulagača je realiziralo oko 37% projekata u proizvodne pogone u Europi. Najveći uspjeh u

privlačenju ovog tipa ulaganja u EU-u imala je Češka Republika koja je uspjela privući 1/8 projekata u

Europi koji su realizirani unutar ovog podsektora u proizvodnoj aktivnosti. Fokus u privlačenju ulaganja

ovog tipa bi trebao biti zasigurno jednim djelom na ulagače koji se nalaze u TOP 10 ulagača, posebno

na one koji paralelno realiziraju i projekte povezane s uslugama visoke dodane vrijednosti (Hewlett-

Packard, Dell Computers, Seagate Technology).

26

44


Ekspanzija

Novi projekti

40



Ime kompanije Broj novostvorenih poslova

Kapitalno ulaganje


projektu

Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po

projektu (EUR mil.)

Hon Hai Precision Industry 3,168 792 272.89 68.24

Dell Computer 5,550 1,387 544.78 136.18

Hewlett-Packard (HP) 3,380 1,126 136.64 45.55

Seagate Technology 1,706 568 303.69 101.25

Sony 935 311 57.08 19.03

Toshiba 682 341 35.69 17.88

Admiral Overseas (AOC) 2,500 1,250 171.71 85.82

Baltic Optical Disc 37 18 2.90 1.45

Inventec 699 349 36.91 18.42

Ricoh 100 100 13.68 13.68



Tabela 35. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektor uredskih uređaja – usluge visoke

dodane vrijednosti 2003. – 2013.




180




Područje usluga visoke dodane vrijednosti u ovom podsektoru predstavlja značajan potencijal jer

poduzeća aktivna u proizvodnji uredskih uređaja značajnije ulažu kako u istraživačko razvojne

aktivnosti, tako i u centre za poslovnu podršku. Takva ulaganja imaju značajan efekt na kreiranje novih

radnih mjesta koja su dobro plaćena. Broj realiziranih projekata prelazi broj realiziranih projekata u

proizvodne pogone, ali prosječna vrijednost ulaganja po projektu je značajno niža u odnosu na projekte

u proizvodne pogone. No ovakvi projekti su generator zapošljavanja (posebno kad se radi o centrima

za podršku kupcima ili centrima poslovne podrške).


po poslovnim aktivnostima – usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013.


Broj novostvorenih

poslova

Kapitalno ulaganje


projektu

Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po

projektu (EUR mil.)

41




Centar poslovnu podrške 17 5,476 322 251.30 14.70


Istraživanje & razvoj 7 119 17 18.90 2.70

Poslovne usluge 7 167 23 74.20 10.60

Total 138 24,885 180 2,929.60 21.20


Ono što je bitno istaknuti jest da je ovo područje ulaganja jedno od rijetkih koje nije imalo veliki pad u

periodu 2009. – 2012., kao što je to bilo u nekim drugim podsektorima unutar sektora elektronike, a

vezano uz poslovnu aktivnost proizvodnje. Ukupna vrijednost kapitalnih ulaganja u ovakav tip

projekata čak raste u navedenom periodu.

Tabela 37. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru uredskih uređaja – usluge visoke

dodane vrijednosti po godinama 2003. – 2013.



Broj kreiranih poslova

Prosječno po projektu

Ukupno (EUR mil.)


2013. 12 1,395 116 165.75 13.83

2012. 8 1,240 155 259.82 32.48

2011. 10 2,070 207 200.44 20.02

2010. 14 2,433 173 132.74 9.48

2009. 7 1,143 163 135.72 19.41

2008. 12 2,110 175 233.69 19.49

2007. 13 1,812 139 232.62 17.88

2006. 17 4,019 236 393.32 23.15

2005. 19 4,936 259 751.65 39.58

2004. 13 1,998 153 196.24 15.13

2003. 13 1,729 133 227.57 17.50

Ukupno 138 24,885 180 2,929.56 21.24


Ovakvi projekti kontinuirano traže nove lokacije jer su izrazito ovisni o dostupnosti kvalificirane radne

snage sa znanjem stranih jezika. Također je za ulagača jako bitna poslovna klima i infrastruktura. U

ovom slučaju se ne radi o bazičnoj infrastrukturi, već se radi o infrastrukturi koja je dostupna

investitoru na način da može obavljati svoj posao bez bilo kakvih ograničenja, poput modernih

poslovnih zgrada, IT infrastrukture, obrazovne i istraživačke infrastrukture. Kod ovakvih projekata

konkurencija često nisu zemlje s niskim troškom radne snage, nego su to zemlje koje posjeduju

ekspertizu koja je ulagaču potrebna, što srednjoročno može biti prilika i za Sisačko-moslavačku

županiju u privlačenju ulaganja.

42



Grafikon 22. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja – poslovna aktivnost

proizvodnje


Oko 55% projekata su realizirala poduzeća iz TOP 10 najvećih ulagača u ovoj poslovnoj aktivnosti unutar

ovog podsektora. Tako da prilikom planiranja promotivnih marketinških aktivnosti fokus u privlačenju

ulaganja mora biti velikim djelom usmjeren na ovih TOP 10 ulagača.

102

33

3


Novi projekti

Ekspanzija

Kolokacija

68

3632

2824

16 1612 12

8

20

43




poslova

Kapitalno ulaganje


projektu

Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po

projektu (EUR mil.)

Hewlett-Packard (HP) 9,150 315 1,066.64 36.76

Dell Computer 3,237 231 265.32 18.95

IBM 670 67 178.89 17.88

Lenovo 1,072 268 132.59 33.17

Hitachi 402 100 50.51 12.61

Xerox 174 43 57.01 14.21

NCR Corporation (National Cash Register) 649 216 20.10 6.72

Seagate Technology 536 178 76.57 25.52

Microsoft 892 297 23.08 7.72

Sato Corporation 170 85 31.94 15.97


3. PODSEKTOR POLUVODIČKE INDUSTRIJE

Tabela 39. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije

2003. – 2013.




105




Dugoročno gledajući, fokus županije u privlačenju ulaganja bi mogao biti na podsektor

poluvodičke industrije jer je taj podsektor visokotehnološki i veže uz sebe razvoj mnogih

drugih sektora gospodarstva. Također je bitno da postoji baza u gospodarstvu županije u

postojećim poduzećima kroz SEMICRO klaster i američkog ulagača Applied Ceramics, koja

može odigrati važnu ulogu u privlačenju ovog tipa ulaganja. Projekti koji su realizirani u Europi

na području podsektora poluvodičke industrije izrazito su kapitalno intenzivni jer se radi o

proizvodnim pogonima visoke tehnologije. Opet, s druge strane, takvi ulagački projekti nisu

veliki generator zapošljavanja kao što je to slučaj unutar drugih podsektora, no predstavljaju

bazu za razvoj gospodarstva na temelju visokih tehnologija. Na taj način mogu kreirati izrazito

velik efekt multiplikatora. Fokus u privlačenju ulaganja ovog tipa bi trebao biti isključivo na

projekte visokotehnološke proizvodnje, istraživačko-razvojne tipove greenfield projekata

(dizajn,razvoj i testiranje, istraživanje i razvoj) i eventualno regionalna sjedišta.

44

Tabela 40. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije po

poslovnim aktivnostima 2003. – 2013.


Broj

novostvorenih

poslova

Kapitalno ulaganje


projektu

Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po

projektu (EUR mil.)


Prodaja, Marketing & Podrška 92 1,403 15 278.40 3.10

Proizvodnja 86 26,141 303 19,510.20 226.90


Regionalno sjedište 29 947 32 1,129.60 39.00

Edukacija & trening 5 121 24 25.10 5.00


Logistika, distribucija & transport 3 331 110 59.80 19.90

Centar za tehničku podršku 3 135 45 5.70 1.90


Ostale poslovne aktivnosti 1 30 30 3.70 3.70

Ukupno 362 38,183 105 25,919.60 71.60



Tabela 41. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije –





303




Kod ovakvog tipa ulaganja u proizvodne pogone ulagač ima obvezu izrazito visokog kapitalnog

ulaganja, što za njega predstavlja izrazito velik rizik. Iz tog je razloga odluka o ulaganju u investicijski

projekt ovakvog tipa izrazito osjetljiva i mora biti utemeljena na jakim argumentima. U zadnje dvije

godine u Europi nije uložio niti jedan strani ulagač u proizvodni pogon ovog tipa što je vidljivo iz analize

trenda. U 2011. je realizirano 14 projekata u ovom podsektoru, ukupne vrijednosti preko 4 mrld. EUR.

Tada su stvoreni novi proizvodni kapaciteti poluvodičke industrije u Europi, koji su dovoljni za

servisiranje ovog tržišta. Kao što se vidi iz analize trenda ulaganja u ovakve projekte, oni su izrazito

cikličkog karaktera, tako da imaju uspona i padova. Trenutno su u najavi 4 nova projekta u Europi, tako

da dugoročni cilj može biti da se jedan od navedenih projekata realizira i u Sisačko-moslavačkoj

županiji.

45

Tabela 42. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije – proizvodnja

po godinama 2003. – 2013.

Godina Broj projekata Broj kreiranih poslova Kapitalna ulaganja

Broj kreiranih poslova


Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.)

2011. 14 4,146 296 2,041.43 145.81

2010. 4 3,098 774 1,598.74 399.67

2009. 4 285 71 623.57 155.89

2008. 9 2,574 286 2,154.38 239.34

2007. 6 902 150 1,245.08 207.55

2006. 18 5,633 312 3,642.70 202.36

2005. 3 390 130 310.87 103.62

2004. 11 4,465 405 3,704.83 336.77

2003. 17 4,648 273 4,188.63 246.37

Total 86 26,141 303 19,510.15 226.89




Ovakvi projekti imaju izrazito velik efekt multiplikatora s obzirom da se 57% projekata realizira putem

ekspanzije na postojećim lokacijama. Ulagače u ovaj podsektor i aktivnost je teško pridobiti u svoje

okruženje, ali kada jednom realiziraju ulaganje, postoji vrlo velika mogućnost da i neku sljedeći

investiciju realiziraju u istom okruženju. Oko 47% ulagačkih projekata su realizirali investitori koji se

nalaze u TOP 10, tako da je fokus aktivnosti privlačenja ulaganja na ovih deset ulagača izrazito bitan.

Posebno bi se mogli dobro iskoristiti kontakti preko postojećih ulagača u županiji (TDK-EPC i Applied

Ceramics).

55

30

1


Ekspanzija

Novi projekti

Kolokacija

46




poslova

Kapitalno ulaganje


projektu

Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po

projektu (EUR mil.)

Infineon Technologies 2,747 305 1,794.53 199.37

STMicroelectronics 2,501 416 2,574.45 429.09

Intel 1,339 267 2,592.10 518.42

Jabil Circuit 5,390 1,078 187.07 37.44

ON Semiconductor 884 221 72.83 18.19

Yamaichi Electronics 140 35 83.60 20.94

Kohlberg Kravis Roberts (KKR) 80 40 72.29 36.15

TDK 440 220 37.67 18.80

KEMET 780 390 268.61 134.34

TDK-EPC (Epcos) 542 271 16.43 8.25








58




U segmentu usluga visoke dodane vrijednosti fokus treba dugoročno staviti na projekte koji

su vezani uz istraživanje i razvoj jer postoji najveći interes ulagača za realizacijom takve vrste

projekata te se kreiraju visoko plaćeni kvalitetni poslovi za visoko obrazovanu radnu snagu.

Ulagači u podsektoru poluvodičke industrije ne stavljaju takav fokus na segment poslovnih

usluga za krajnjeg kupca, tako da se promotivne aktivnosti ne bi trebale fokusirati na to

područje, već na dizajn, razvoj i testiranje te istraživanje i razvoj.

Bitno je također spomenuti da ulaganja u taj mali segment poluvodičke industrije rastu i jedna su od

rijetkih koja bilježe kontinuirani rast od 2010. do 2012. U 2012. je kroz 15 projekata realizirano preko

350 mil. EUR takvih ulaganja u Europi.

47




Broj novostvorenih poslova

Kapitalno ulaganje


projektu

Ukupno (EUR mil.)




Regionalno sjedište 29 947 32 1,129.60 39.00

Centar za tehničku podršku 3 135 45 5.70 1.90



Total 172 9,990 58 6,015.50 35.00


Tabela 46. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije – usluge

visoke dodane vrijednosti po godinama 2003. – 2013.



Broj

kreiranih

poslova


Ukupno (EUR mil.)


2013. 2 148 74 100.80 50.44

2012. 15 532 35 355.73 23.69

2011. 13 778 59 347.40 26.75

2010. 12 497 41 288.10 24.00

2009. 14 501 35 349.23 24.91

2008. 15 607 40 481.43 32.10

2007. 20 1,327 66 601.87 30.11

2006. 28 1,874 66 1,401.97 50.05

2005. 18 1,038 57 775.26 43.10

2004. 16 1,144 71 583.91 36.53

2003. 19 1,544 81 729.72 38.44

Total 172 9,990 58 6,015.48 35.00


Ova vrsta ulaganja je izrazito vezana uz dostupnost kvalificirane radne snage te uz poslovno okruženje

koje potiče istraživačko-razvojnu aktivnost. Vjerojatno iz tog razloga projekti ekspanzije nisu toliko

zastupljeni kao kod proizvodne aktivnosti u ovom sektoru, jer ulagači ciljaju države koje nastoje stvoriti

okruženje koje će ulagaču omogućiti idealne uvjete za obavljanje istraživačko-razvojne aktivnosti.

48



Motivi za ulaganje su velikim dijelom drugačiji u odnosu na motive koji su vezani uz poslovnu aktivnost

proizvodnje. Vrlo je bitna za ovakve projekte i blizina tržišta, što znači da se poduzeća koja su aktivna

na području poluvodičke industrije moraju nalaziti u blizini realizacije investicijskog projekta ovog tipa.

Također je bitna blizina i dostupnost obrazovne infrastrukture (fakulteti i specijalizirane škole).

Prvih 10 ulagača u ovaj sektor je realiziralo oko 38% projekata, što znači da bi fokus u marketinškim

aktivnostima na ovih deset ulagača mogao biti izrazito koristan.

Grafikon 25. Motivi za ulaganje u podsektoru poluvodičke industrije – usluge visoke dodane

vrijednosti


126

42

4


Novi

Ekspanzija

Kolokacija

55,8

23,318,6 18,6

11,6 11,69,3 9,3

4,7 4,7

13,9

49




poslova

Kapitalno ulaganje


projektu

Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po

projektu (EUR mil.)

Intel 1,167 72 612.26 38.29

Infineon Technologies 1,215 93 590.33 45.39

Xilinx 210 35 152.68 25.45

STMicroelectronics 770 154 703.43 140.69

ON Semiconductor 285 57 143.44 28.66

Freescale Semiconductor 335 67 186.84 37.37

Dialog Semiconductor 138 34 71.60 17.88

Kohlberg Kravis Roberts (KKR) 207 51 150.62 37.67

Power Integrations 177 44 123.72 30.95

Maxim Integrated Products 72 24 22.70 7.57


50

6.2. SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE

6.2.1. PREGLED STRANIH DIREKTNIH ULAGANJA U SEKTORU

METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U EUROPI

Metaloprerađivački sektor je jedan od atraktivnijih sektora za privlačenje stranih direktnih ulaganja

kada govorimo o tradicionalnim sektorima. Ovaj sektor je od 2003. godine stvorio preko 2,5% projekata

stranih direktnih ulaganja putem kojih je investirano oko 77 milijardi EUR u Europi i stvoreno oko 375

000 radnih mjesta. Radi se konkretno o manje radno i kapitalno intenzivnim projektima u odnosu na

sektor elektronike. Razlika u broju generiranih radnih mjesta je primarno uzrokovana time što se u

sektoru elektronike stvara veliki broj radnih mjesta u uslužnom dijelu poslovnih aktivnosti.

Tabela 48. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije

2003. – 2013.


Udio u ukupnom broju projekata na globalnoj razini (od 2003.) 2.5%






Republika Hrvatska niti u ovom sektoru nije napravila neki značajan pomak u privlačenju stranih

direktnih ulaganja. Tako je realizirano svega 15 projekata. Jedan od realiziranih projekata se nalazi i u

Sisačko-moslavačkoj županiji, a vezan je za željezaru Sisak. Željezara Sisak, čiji je prijašnji vlasnik CMC

iz SAD-a prodao talijanskoj korporaciji Danielli odnosno njezinoj metalurškoj kompaniji Acciearie

Bertoli Safau (ABS) dio svojih postrojenja. Od Amerikanaca su kupili samo dio za taljenje i proizvodnju

specijalnih vrsta čelika od recikliranog, starog željeza kojeg će većinom uvoziti. Željezara Sisak bila je,

naime, poznata po proizvodnji cijevi, no talijanski investitor je valjaonicu cijevi prodao jer ju je smatrao

neperspektivnom za poslovanje.

Tabela 49. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u Hrvatskoj u sektoru metaloprerađivačke

industrije 2003. – 2013.

Broj projekata stranih direktnih ulaganja u Hrvatskoj (od 2003.) 15

Udio u ukupnom broju projekata realiziranih u Europi (od 2003.) 0,01%


Prosječna veličina projekta po novostvorenim radnim mjestima 67

Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) EUR 112.45 m



Ovaj sektor je kulminaciju vezano uz strana direktna ulaganja postigao u godinama prije krizne 2009.

godine. U 2010. i 2011. došlo je do opravka, no u 2012. je opet nastupio pad koji je bio jednim dijelom

uzrokovan recesijom koja se ponovno pojavila u EU-u. No broj realiziranih projekata i u 2012. godini je

51

ostao na zavidnoj razini, tako da se još uvijek može smatrati da je to područje ulaganja u Europi još

uvijek interesantno za strane ulagače iz cijelog svijeta.

Tabela 50. Kretanje stranih direktnih ulaganja 2003. – 2013.




Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po projektu (EUR m.)

2013. 106 7,608 71 1,589.80 14.98

2012. 340 26,829 78 4,467.71 13.14

2011. 443 32,802 74 6,113.45 13.83

2010. 417 35,769 85 6,915.99 16.58

2009. 358 23,218 64 4,716.83 13.14

2008. 527 49,505 93 11,281.91 21.40

2007. 447 54,839 122 14,119.85 31.56

2006. 391 40,514 103 7,597.72 19.41

2005. 370 43,359 117 9,549.28 25.83

2004. 300 33,011 110 6,086.24 20.25

2003. 213 27,400 128 5,181.53 24.30

Ukupno 3,912 374,854 95 77,620.31 19.87


Top 10 poduzeća ulagača u ovaj sektor je realiziralo ukupno 294 projekta, što čini 7,5% od ukupnog

broja projekata. U zadnjih 12 mjeseci šest od ukupno deset TOP 10 poduzeća je najavilo nova ulaganja.

ThysenKrupp, Asea Brown Bovery (ABB) i Mitsubishi Corporation čine ulagače koji su najaktivniji u

zadnje vrijeme jer su ili u fazi realizacije, ili u fazi pripreme novih ulagačkih projekata u ovom sektoru.




poslova

Kapitalno ulaganje


projektu

Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po

projektu (EUR mil.)

ArcelorMittal 15,225 223 3,900.23 57.39

ThyssenKrupp (TK) 2,489 69 617.23 17.12

ABB (Asea Brown Boveri) 4,757 144 506.19 15.36

Grundfos 3,896 155 358.40 14.37

Alcoa 2,848 118 1,021.56 42.56

Siemens 7,578 315 989.54 41.27

Schneider Electric 3,066 139 265.02 12.07

Caterpillar 2,116 100 323.40 15.44

Ruukki (Rautaruukki) 2,405 114 267.85 12.76

Mitsubishi Corporation 519 25 116.61 5.81


52

Grafikon 26. Motivi za ulaganje u sektor metaloprerađivačke industrije


Motivi za ulaganje u ovaj sektor su u jednoj velikoj mjeri povezani s činjenicom da je lokacija na kojoj

se planira realizirati investicijski projekt blizu krajnjeg kupca ili postoji potencijal rasta domaćeg tržišta.

Bazična infrastruktura čini također jedan od glavnih motiva za ulaganje ulagača u ovaj sektor. Možda

nije ključna toliko cestovna infrastruktura, koliko je ključna dobra povezanost željezničkom

infrastrukturom, naravno ovisno o tipu proizvoda koji potencijalni ulagač proizvodi. Kvalificirana radna

snaga, kao i trošak rada ne bi trebali biti prepreka za privlačenje ulaganja u metaloprerađivački sektor

s obzirom da je Sisačko-moslavačka županija tradicionalno vezana uz ovaj sektor, tako da potrebne

vještine postoje, a također postoji i fakultet u gradu Sisku koji može biti preduvjet za realizaciju

projekata vezanih uz istraživanje i razvoj (dizajn, razvoj & testiranje, istraživanje i razvoj).

Tabela 52. Pregled ulaganja po aktivnosti 2003. – 2013.


Broj novostvorenih

poslova

Kapitalno ulaganje


projektu

Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po

projektu (EUR mil.)

Proizvodnja 1,816 287,073 158 56,479.10 31.10

Prodaja, marketing & podrška 1,185 16,623 14 2,235.20 1.90


Regionalna sjedišta 166 8,244 49 1,544.10 9.30

Vađenje metala 138 31,542 228 9,519.40 69.00

Održavanje & servisiranje 115 3,641 31 831.90 7.30



40,3

31

19,8 18,8

11,18,9

6,7 6,33,6 3,6

10,1

53

Recikliranje 45 1,925 42 818.10 18.20


Ostale poslovne aktivnosti 50 4,983 99 1,187.20 23.80

Ukupno 3,912 374,854 95 77,620.30 19.90


Najviše je ulagačkih projekata realizirana vezano uz poslovnu aktivnost proizvodnje, tako da bi fokus u

privlačenju ulaganja trebao biti na taj segment. Također postoji potencijal realizacije projekata koji su

vezani uz istraživanje i razvoj (globalni centri za dizajn, razvoj & testiranje te istraživanje i razvoj).

6.2.2. USPOREDNA ANALIZA PODSEKTORA UNUTAR SEKTORA

METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE NA RAZINI EUROPE

Tabela 53. Usporedna analiza podsektora metaloprerađivačke industrije

Podsektor Broj projekata

Broj novostvorenih

poslova

Kapitalno ulaganje


projektu

Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po

projektu (EUR mil.)

Proizvodnja strojeva, opreme i alata 2,455 186,633 76 25,448.20 10.40

Proizvodnja metala i proizvoda od metala 1,457 188,221 129 52,172.10 35.80

Total 3,912 374,854 95 77,620.30 19.90


U strukturi ulaganja po ukupnoj vrijednosti kapitalnih ulaganja u metaloprerađivački sektor

prevladavaju investicije u Europi koje su vezane uz ulaganja u proizvodnju metala i proizvoda od

metala. No treba uzeti u obzir da kod ulaganja u ovaj podsektor velik utjecaj na visinu ulaganja imaju

projekti koji su ovisni o prirodnim resursima. Podsektor proizvodnje strojeva, opreme i alata čini u

apsolutnom iznosu kapitalnih ulaganja manji udio, ali po broju novostvorenih radnih mjesta i po broju

iniciranih projekata je u prednosti u odnosu na podsektor proizvodnje metala i proizvoda od metala.

Prosječan broj radnih mjesta po projektu je manji u podsektoru proizvodnje metala i proizvoda od

metala u odnosu na podsektor proizvodnje strojeva, opreme i alata, ali postoji puno veći broj projekata

koji su realizirani u tom podsektoru. Gledano na taj način, postoji puno veća šansa da Sisačko-

moslavačka županija privuče strane direktne ulagače iz ovog podsektora jer postoji potražnja ulagača

za ulaganje u ovaj podsektor i ovaj podsektor generira dosta velik broj novih radnih po projektu. Radi

se o manjim projektima, tako da Sisačko-moslavačka županija ne bi imala problema s dostupnošću

adekvatne i kvalificirane radne snage za projekte iz podsektora proizvodnje strojeva, opreme i alata.

54

Grafikon 27. Prosječna vrijednost kapitalnih ulaganja po projektu u sektoru metaloprerađivačke

industrije


Grafikon 28. Prosječna vrijednost broja stvorenih radnih mjesta po projektu


Po vrijednosti kapitalnih ulaganja podsektor proizvodnje metala i proizvoda od metala je značajno

zastupljeniji od drugog podsektora. No uzimajući u obzir zemlje koje privlače ulaganja u ovaj

podsektor vidi da se da kao ulagačke destinacije prednjače države koje imaju dostupne prirodne

resurse. U tom smislu Rusija i Njemačka su jedne od najjačih zemalja u privlačenju ulaganja u ovaj

podsektor. U Rusiji se realiziralo preko 25% ulaganja u ovaj podsektor, što niti nije čudno jer je Rusija

bogata neophodnim prirodnim resursima za metaloprerađivačku industriju.

Proizvodnja strojeva,opreme i alata

Proizvodnja metala iproizvoda od metala

10,4

35,8

Proizvodnja strojeva,opreme i alata

Proizvodnja metala iproizvoda od metala

76

129

55

Grafikon 29. Udio ulaganja podsektora po visini kapitalnih ulaganja


Kada pogledamo zapošljavanje, vidi se da je drugi podsektor, podsektor proizvodnje strojeva, opreme

i alata, kroz strana ulaganja kreirao gotovo jednak broj radnih mjesta kao i podsektor proizvodnje

metala i proizvoda od metala. Dakle, uz puno manja kapitalna ulaganja realizirano je u Europi puno

više projekata i stvoren jednak broj radnih mjesta. Na taj se način može zaključiti da se kod podsektora

proizvodnje strojeva, opreme i alata ne radi toliko o kapitalno intenzivnim investicijama, već da je fokus

na manjim ulaganjima koja nisu toliko tehnološki zahtjevna, tako da je presudna dostupnost

kvalificirane radne snage. To se može zaključiti ako se uđe dublje u analizu strukture zemalja koje

prihvaćaju ulaganja iz ovog podsektora i motiva za ulaganje. Tada će se vidjeti da za ovakve investicije

nije presudna cijena radne snage, već dostupnost kvalificirane radne snage.

Grafikon 30. Udio podsektora u novostvorenim radnim mjestima


32,79%

67,21%


Proizvodnja metala i proizvoda od metala

49,79%50,21%


Proizvodnja metala i proizvoda od metala

56

Grafikon 31. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata


Ključne motive za ulaganje u podsektor proizvodnje strojeva, opreme i alata predstavljaju blizina tržišta

i kupaca te potencijal domaćeg tržišta. Potencijal domaćeg tržišta je jednim velikim dijelom

kompenziran ulaskom Republike Hrvatske u EU. Dostupnost radne snage za ovaj podsektor, s obzirom

na to da postoji baza ljudi s iskustvom rada u prerađivačkoj industriji s naglaskom na

metaloprerađivačku, ne bi trebala biti prepreka za ulaganja u ovu županiju. Infrastruktura i logistika u

Sisačko-moslavačkoj županiji nisu prepreka za ovakav tip ulagačkih projekata, s obzirom da je cestovni

transport za ovaj tip ulagača jako bitan, a postoji i mogućnost korištenja željezničkog transporta

(Novska). Nizak trošak se smatra važnim, ali ne presudnim. Ulagači u ovaj podsektor imaju potrebu za

kvalitetnom poduzetničkom infrastrukturom, što u Sisačko-moslavačkoj županiji ne bi trebao biti

problem jer postoji dovoljan broj poduzetničkih zona koje mogu prihvatiti manja ulaganja ovog tipa.

Kod proizvodnje metala i proizvoda od metala izrazito je bitan potencijal domaćeg tržišta, kao i blizina

tržišta i kupaca. Infrastruktura i logistika su ključni jer se radi o finalnim proizvodima koji se u velikom

broju slučajeva koriste u lancu aktivnosti kao input za proizvodnju nekog proizvoda koji je na višem

stupnju dodane vrijednosti. Na taj način željeznica i povezanost s morskim lukama predstavljaju veliku

prednost za ulagačke destinacije. Dostupnost kvalificirane radne snage je na istoj razini kao i niži trošak,

tako da ne čini presudan faktor za privlačenje ulaganja u ovaj podsektor. Također, ono što je bitno kod

ovog tipa ulaganja je dostupnost prirodnih resursa, čime Republika Hrvatska nije u prednosti u odnosu

na konkurenciju.

40,9

28

21,3

18

10,4 10,1

6,75,5

3 2,7

9,8

57

Grafikon 32. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje metala i proizvoda od metala


6.2.3. USPOREDNA ANALIZA CILJANIH POD- SEKTORA PO AKTIVNOSTIMA

Analizom se pokazalo da bi fokus marketinških aktivnosti na području metaloprerađivačke industrije

trebalo vezati za proizvode više dodane vrijednosti, tako da bi cilj trebao biti privući strana ulaganja iz

podsektora proizvodnje strojeva, opreme i alata.

1. PODSEKTOR PROIZVODNJE STROJEVA, OPREME I ALATA

Tabela 54. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme

i alata 2003. – 2013.







Ovaj podsektor je izrazito atraktivan za privlačenje ulaganja s obzirom da postoji potražnja stranih

ulagača. Projekti koji se realiziraju unutar ovog podsektora nisu toliko kapitalno intenzivni kao što je to

slučaj u sektoru elektronike, ali predstavljaju potencijal za zapošljavanje kvalificirane radne snage koja

ima iskustvo rada u metaloprerađivačkoj industriji. Veliku perspektivu predstavljaju projekti u

poslovnim aktivnostima proizvodnje i usluga visoke dodane vrijednosti, poput centara za dizajn, razvoj

& testiranje, centara za istraživanje i razvoj te regionalnih sjedišta. Fokus na ove projekte predstavlja

39,336,9

23,2

13,7 13,1

7,7 6,5 6,5 6 5,38,3

58

perspektivu jer s jedne strane postoji potražnja sa strane ulagača, a s druge strane postoji baza radne

snage u Sisačko-moslavačkoj županiji koja može biti atraktivna za ovakvu vrstu ulaganja. Navedene

aktivnosti unutar podsektora generiraju najviše radnih mjesta po projektu različitih profila radnika,

tako da su iz toga razloga to najinteresantnija područja za privlačenje ulaganja.

Tabela 55. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva,

opreme i alata po poslovnim aktivnostima 2003. – 2013.


Broj novostvorenih

poslova

Kapitalno ulaganje


projektu

Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po

projektu (EUR mil.)

Proizvodnja 970 144,266 148 17,710.40 18.30

Prodaja, marketing & podrška 914 13,711 15 1,915.60 2.10

Regionalna sjedišta 144 7,852 54 1,022.80 7.10


Održavanje & servisiranje 101 2,673 26 536.50 5.30




Centar za podršku kupcima 14 509 36 45.70 3.30

Centar za poslovnu podršku 12 841 70 84.30 7.00


Total 2,455 186,633 76 25,448.20 10.40



Tabela 56. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva,

opreme i alata – proizvodnja 2003. – 2013.







Interes za ulaganje u proizvodnu aktivnost unutar ovog podsektora je postojao kontinuirano od 2003.

godine. Ovo je jedan od rijetkih podsektora u kojem je u 2012. godini realizirano više projekata nego u

početnoj 2003./2004. godini. Najviše je projekata realizirano 2008. godine, prije krize. Nakon 2009.

godine interes ulagača za ulaganje u ovu poslovnu aktivnost je i dalje bio u porastu, tako da je razina

ulaganja u 2012. godini viša nego u 2009.

59

Tabela 57. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata –

proizvodnja po godinama 2003. – 2013.




Ukupno (EUR mil.)


2013. 27 3,809 141 496.49 18.42

2012. 79 13,763 174 1,346.10 17.04

2011. 99 15,371 155 2,100.66 21.24

2010. 97 13,993 144 1,776.95 18.34

2009. 69 8,710 126 1,150.93 16.66

2008. 121 20,508 169 3,334.43 27.59

2007. 117 18,759 160 1,811.19 15.51

2006. 109 13,977 128 1,954.93 17.96

2005. 104 12,377 119 1,525.00 14.67

2004. 88 11,529 131 1,196.63 13.60

2003. 60 11,470 191 1,016.97 16.96

Ukupno 970 144,266 148 17,710.35 18.26


Ulaganja u proizvodnu aktivnost imaju veliki potencijal da kreiraju efekt multiplikatora kroz projekte

ekspanzije jer je preko 35% projekata realizirano kroz takve projekte. Stoga, ako je ulagač zadovoljan

na određenoj lokaciji, ne odlučuje se relativno lako na promjenu, već nastoji realizirati svoj projekt u

okruženju u kojem posluje. Opet, s druge strane, postoji i velik broj ulagača koji pokreću nove projekte,

tako da Sisačko-moslavačka županija svoju šansu treba tražiti na tom području.



607

342

21


Novi projekti

Ekpanzija

Kolokacija

60

Grafikon 34. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – fokus na

poslovnu aktivnost proizvodnje

Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 132 projekta.

Motivi za ulaganja su vezani uz blizinu tržišta i kupaca te, ono što je posebno važno, za kvalificiranu

radnu snagu. Sisačko-moslavačka županija u tom segmentu ima mogućnosti prezentirati svoje

prednosti kao i prednosti vezane uz logističku infrastrukturu koje će primarno biti vezane uz cestovnu

infrastrukturu. Niži trošak je bitan faktor, ali nije presudan, iako po trošku radne snage Sisačko-

moslavačka županija ne zaostaje puno u odnosu na konkurenciju, tako da se niti to ne može smatrati

negativnim faktorom.




poslova

Kapitalno ulaganje

Ukupno Prosječno

po

projektu

Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po

projektu (EUR mil.)

ABB (Asea Brown Boveri) 4,388 219 445.52 22.24

Grundfos 3,393 226 291.31 19.41

Schneider Electric 2,644 203 205.26 15.82

Siemens 3,810 293 556.71 42.79

Liebherr 2,299 191 770.14 64.19

Robert Bosch 4,230 384 355.34 32.32

Alstom 2,607 289 391.87 43.56

Danfoss 1,133 125 141.60 15.74

Sandvik 859 107 78.94 9.86

CLAAS 1,173 146 179.89 22.47


31,830,3

22 22

17,4

12,9

6,8 6,8 6,14,5

8,3

61

TOP 10 poduzeća ulagača u ovakve tipove projekata čine 12,2% ukupnih ulagačkih projekata od 2003.

godine, tako da je velik dio projekata realiziran od poduzeća koja nisu u TOP 10. Stoga fokus

marketinških aktivnosti treba biti puno širi od TOP 10 poduzeća, iako njih naravno ne bi trebalo

zanemariti. ABB (Asea Brown Boveri), Robert Bosch i Alstom su među TOP 10 poduzeća najveći ulagači

u zadnje tri godine.


Tabela 59. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i

alata – usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013.







Usluge visoke dodane vrijednosti možda nisu toliko zastupljene kao što je to kod sektora elektronike,

no i ovdje postoji potencijal, prvenstveno kad se radi o uslugama koje su vezane uz istraživanje i razvoj.

Takve usluge stvaraju zadovoljavajuću razinu kvalitetnih radnih mjesta za visoko kvalificiranu radnu

snagu. Niti razina kapitalnih ulaganja u ovakve projekte nije zanemarujuća. Također, ulaganja u

regionalna sjedišta predstavljaju potencijal za ulaganja, no za takove tipove projekata je izrazito važna

prometna povezanost avionom i cestovnim putem.

Tabela 60. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata

– usluge visoke dodane vrijednosti po tipu usluge 2003. – 2013.


Broj novostvorenih

poslova

Kapitalno ulaganje


projektu

Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po

projektu (EUR mil.)




Total 271 15,744 58 2,783.80 10.20


Interes za ulaganja u ovakvu vrstu poslovnih aktivnosti postoji, iako je nakon 2011. malo splasnuo. No

čini se prema trendu da je interes za ulaganja u ovakvu vrstu projekata ciklički, pa imamo velike

varijacije iz godine u godinu, ovisno o globalnim gospodarskim kretanjima.

62

Tabela 61. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata

– usluge visoke dodane vrijednosti po godinama 2003. – 2013.




Ukupno (EUR mil.)


2013. 10 559 55 96.13 9.63

2012. 22 1,157 52 181.65 8.25

2011. 32 3,359 104 521.71 16.28

2010. 36 1,103 30 180.73 5.04

2009. 37 1,421 38 544.63 14.75

2008. 42 3,168 75 534.54 12.76

2007. 20 1,705 85 263.03 13.14

2006. 16 874 54 124.26 7.79

2005. 19 702 36 98.04 5.20

2004. 22 926 42 163.76 7.41

2003. 15 770 51 75.42 5.04

Total 271 15,744 58 2,783.83 10.24


Kod ovakvih projekata projekti ekspanzije su nešto manje zastupljeni i čine svega oko 26% projekata.

Poslovne aktivnosti koje su vezane uz usluge u stalnoj su potrazi za ljudskim resursima koji kroz znanje

i ekspertizu mogu kreirati dodanu vrijednost za ulagača, pa iz tog razloga projekti ekspanzije često nisu

mogući jer se potencijal lokacije maksimalno iskoristi kroz inicijalni projekt.



Prva četiri motiva za ulaganja nisu toliko različita u odnosu na poslovnu aktivnost proizvodnje. S druge

strane, ulagaču je izrazito bitno kod ovakvih projekata da može naći adekvatnu poduzetničku

infrastrukturu u obliku poslovnih zgrada koje zadovoljavaju potrebe ulagača te da ima dostupnu

znanstveno-istraživački infrastrukturu te prometnu povezanost lokacije zračnim putem. Sisačko-

moslavačka županija se u tom segmentu može nasloniti na kapacitete iz Zagreba i na Metalurški

fakultet u Sisku.

184

71

16


Novi projekti

Ekpanzija

Kolokacija

63

Grafikon 36. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – fokus na

usluge dodane vrijednosti





poslova

Kapitalno ulaganje

Ukupno Prosječno

po

projektu

Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po

projektu (EUR mil.)

Siemens 1,828 261 230.09 32.86

Honeywell 755 151 206.71 41.34

General Electric (GE) 292 58 65.64 13.14

Emerson Electric 389 97 39.13 9.78

Schneider Electric 271 67 36.99 9.25

Agco 156 52 18.19 6.04

FMC Technologies 147 49 38.59 12.84

Ingersoll-Rand 112 37 17.65 5.88

Horiba 237 79 30.26 10.09

Sandvik 130 43 21.09 7.03


TOP 10 poduzeća ulagača u ovakve tipove projekata čine svega oko 15% ukupnih ulagačkih projekata,

tako da bi marketinške aktivnosti bilo dobro fokusirati na njih samo jednim dijelom. Poduzeća koja

značajnije ulažu u poslovne aktivnosti proizvodnje i usluga dodane vrijednosti su Siemens, Schneider

Electric i Sandvik.

47,4

28,926,3

13,210,5

7,9 7,9 7,95,3

2,6

7,9

64

6.3. SINERGIJA S DRUGIM PODSEKTORIMA

6.3.1. PREGLED STRANIH DIREKTNIH ULAGANJA U EUROPI PO ODABRANIM

AKTIVNOSTIMA

U ovom poglavlju su identificirani podsektori koji mogu stvoriti sinergiju kroz privlačenje ulaganja u

sektor elektronike i sektor metaloprerađivačke industrije. U tom segmentu fokus je stavljen na

određene aktivnosti unutar podsektora proizvodnje autodijelova i podsektora proizvodnje strojeva,

opreme i alata.

Tabela 63. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja po odabranim aktivnostima 2003. – 2013.





Prosječna vrijednost projekta €22.77


Vrlo je bitno spomenuti da postoji veliki interes investitora za ulaganje u ove aktivnosti. S obzirom da

će fokus biti na privlačenju ulaganja u sektore koji se na vrlo dobar način nadopunjuju s predviđenim

aktivnostima u ovom poglavlju, jedan dio fokusa marketinških aktivnosti bi trebao biti stavljen na

ciljano privlačenje ulaganja ulagača koji su navedeni u grupi aktivnosti navedenoj u tabeli niže.

Tabela 64. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u aktivnostima koje se nadopunjuju na

sektor elektronike i sektor metaloprerađivačke industrije 2003. – 2013.

Ime aktivnosti Projekti Kapitalna ulaganja

Prosječna kapitalna ulaganja

po projektu

Novostvoreni poslovi

Prosječan broj radnih mjesta po projektu

Ostali dijelovi za automobile

518 9.535,6 18,4 85.252 164

Motori i dijelovi motora

256 6.280,1 24,5 49.174 192

Elektronska oprema za automobile

236 4.282,2 18,1 60.703 257

Karoserije i prikolice 187 4.564,1 24,4 35.407 189

Komponente za upravljanje automobilima i ovjesi

153 5.638,9 36,8 30.896 201

Sustavi kočenja za automobile

70 1.212,8 17,3 10.278 146

Dijelovi za prijenos i transmisiju

35 1.407,0 40,2 6.402 182

Strojevi za poluvodičku industriju

21 690,4 32,9 1.296 61

Ukupno 1.476 33.611,0 22,8 279.408 189


Najmanje atraktivnom aktivnosti u ovoj grupi se čini aktivnost proizvodnje strojeva za poluvodičku

industriju. Jako malo projekata vezano uz tu aktivnost je realizirano u Europi iz perspektive broja

65

projekata, vrijednosti kapitalnih ulaganja i broja stvorenih radnih mjesta. Najatraktivnija su područja

proizvodnje ostalih dijelova za automobile, komponenti za upravljanje automobilom i ovjesa,

proizvodnje motora i dijelova motora te proizvodnje elektronske oprema za automobile.

6.3.2. ANALIZA U ODABRANIM PODSEKTORIMA

1. PODSEKTOR PROIZVODNJE AUTODIJELOVA – METAL

Tabela 65. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova – metal

2003. – 2013.







Izrazito atraktivno područje je područje proizvodnje autodijelova koji su vezani uz proizvodnju dijelova

iz različitih vrsta metala. Ovdje se radi o poduzećima koja proizvode autodijelove od metala za

proizvođače automobila i dobavljače u sustavu nabave autoindustrije. Projekti koje realiziraju ulagači

su kapitalno intenzivniji nego u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata, a opet s druge strane

kreiraju prosječno jednak broj radnih mjesta po projektu.

Tabela 66. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova

2003. – 2013.

Ime podsektora Projekti Kapitalna ulaganja


po projektu



Ostali dijelovi za automobile

518 9.535,6 18,4 85.252 164

Motori i dijelovi motora

256 6.280,1 24,5 49.174 192

Karoserije i prikolice 187 4.564,1 24,4 35.407 189

Komponente za upravljanje automobilima i ovjesi

153 5.638,9 36,8 30.896 201

Sustavi kočenja za automobile

70 1.212,8 17,3 10.278 146

Dijelovi za prijenos i transmisiju

35 1.407,0 40,2 6.402 182

Ukupno 1.219 28.638,4 23,5 217.409 178


Najveći broj ulaganja kod ovih aktivnosti se nalazi u segmentu proizvodnje jer automobilska industrija

još uvijek dio koji se tiče istraživanja i razvoja drži dosta centraliziranim područjem koje je primarno

predodređeno na lancu vrijednosti za proizvođače automobila (eng. OEM). Proizvođači dijelova su

66

fokusirani na proizvodnju proizvoda koji moraju isporučiti proizvođaču automobila. Na taj način, u

ovom segmentu, najveći fokus marketinških aktivnosti bi trebao biti na privlačenje ulaganja u poslovnu

aktivnost proizvodnje jer takvi projekti generiraju najviše novih radnih mjesta, izvozno su orijentirani i

postoji potražnja od strane ulagača za ulaganjem u takvu vrstu projekata. Srednjoročno i/ili dugoročno

bi se trebalo pokušati fokusirati i na aktivnosti koje su vezane uz istraživanje i razvoj.

Tabela 67. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova po poslovnoj

aktivnosti 2003. – 2013.


Broj novostvorenih

poslova

Kapitalno ulaganje


projektu

Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po

projektu (EUR mil.)

Proizvodnja 908 193,140 212 25,568.60 28.10

Prodaja, marketing & podrška 99 3,595 36 170.80 1.80




Regionalna sjedišta 21 2,578 122 290.50 13.80


Edukacija & trening 5 82 16 28.40 5.70


Centar za poslovnu podršku 1 150 150 14.40 14.40

Ostale poslovne aktivnosti 3 80 26 6.10 2.10

Total 1,219 217,409 178 28,638.40 23.50


Tabela 68. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova po

godinama 2003. – 2013.




Ukupno (EUR mil.)


2013. 32 4,345 135 654.06 20.40

2012. 105 19,983 190 2,269.62 21.63

2011. 120 18,662 155 2,697.56 22.47

2010. 93 13,818 148 2,094.24 22.54

2009. 56 12,878 229 1,486.33 26.52

2008. 158 26,861 170 4,501.79 28.50

2007. 123 21,429 174 2,441.94 19.87

2006. 141 23,906 169 2,536.70 17.96

2005. 144 27,729 192 3,341.08 23.23

2004. 131 28,200 215 4,326.26 33.01

2003. 116 19,598 168 2,288.87 19.72

67

Total 1,219 217,409 178 28,638.45 23.46


Analizom trenda je uočeno da nakon krizne 2009. godine opet postoji ponuda ulagačkih projekata ovog

tipa, s obzirom da je razina ulaganja od 2010. do 2012. ostala na razinama iznad 2 milijarde EUR te da

je svake godine kreirano između 13 000 i 18 000 novih radnih mjesta kroz ovo područje aktivnosti.


Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autora.

Privlačenje ulaganja investitora u ovakve projekte može vrlo lako kreirati efekt multiplikatora jer oko

33% projekata je realizirano kroz projekte ekspanzije postojećih aktivnosti. Iz tog razloga je briga o

ulagaču ključna nakon što investitor realizira svoj projekt.

Grafikon 38. Motivi za ulaganje u odabrane aktivnosti vezane uz automobilsku industriju


782

401

36


Novi projekti

Ekspanzija

Kolokacija

46,1

23,320

16,7 16,7

10 8,36,1 5,5 4,4

11,7

68

Postoje različiti motivi koji privlače ulaganja u ove aktivnosti, a ključni su blizina tržišta ili kupaca,

dostupnost kvalificirane radne snage i niži troškovi poslovanja.

TOP 10 kompanija ulagača u ovaj segment je realiziralo 15,5% ulagačkih projekata. S time da je 9 od 10

navedenih poduzeća u zadnjih 12 mjeseci realiziralo barem jedan od investicijskih projekata u Europi.

Iz tog razloga bilo bi korisno fokus marketinških aktivnosti staviti na ulagače koji se nalaze u TOP 10

poduzeća.




poslova

Kapitalno ulaganje

Ukupno Prosječno

po

projektu

Ukupno

(EUR mil.)

Prosječno po

projektu

(EUR mil.)

Robert Bosch 7,395 264 726.58 25.98

Magna International 4,868 173 779.69 27.82

Toyota Motor 4,488 204 1,653.15 75.12

ZF Friedrichshafen 5,538 291 881.71 46.39

Continental 3,910 217 423.74 23.54

General Motors (GM) 6,488 405 1,497.95 93.61

Volkswagen 1,943 129 352.75 23.54

Knorr Bremse 3,540 236 335.17 22.31

Borgwarner 1,310 93 230.09 16.43

Renault 5,344 381 1,563.06 111.65


2. PODSEKTOR PROIZVODNJE AUTODIJELOVA – ELEKTRONIKA

Tabela 70. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova –

elektroničke komponente 2003. – 2013.







Jedno također interesantno područje iz perspektive ulaganja je područje proizvodnje autodijelova koje

se veže za sektor elektronike. Radi se o projektima koji su manje kapitalno, a više radno intenzivni u

odnosu na projekte proizvodnje autodijelova koji su vezani uz metaloprerađivački sektor. Od 2003.

godine realizirano je 236 projekata u ovom segmentu, uloženo preko 4 milijarde EUR i otvoreno preko

60 000 novih radnih mjesta.

69

Tabela 71. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova

2003. – 2013.

Ime aktivnosti Projekti Kapitalna ulaganja


po projektu



Elektronska oprema za automobile

236 4.282,2 18,1 60.703 257


Glavna poslovna aktivnost u koju se usmjerio najveći broj ulaganja je poslovna aktivnost proizvodnje,

dok je vrlo mali broj projekata realiziran na području usluga dodane vrijednosti. Iz tog razloga

kratkoročno bi primarni fokus privlačenja ulaganja u Sisačko-moslavačku županiju trebao biti na

poduzeća koja ulažu u segment proizvodnje. Srednjoročno i dugoročno bi se mogao također vezati uz

područje aktivnosti koje se odnosi na istraživanje i razvoj.

Tabela 72. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova po

poslovnoj aktivnosti 2003. – 2013.


Broj novostvorenih

poslova

Kapitalno ulaganje


projektu

Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po

projektu (EUR mil.)

Proizvodnja 186 58,217 312 3,793.20 20.40

Prodaja, marketing & podrška 19 329 17 55.60 2.90


Istraživanje & razvoj 7 618 88 135.70 19.40


Regionalna sjedišta 4 70 17 15.80 4.00

Total 236 60,703 257 4,282.20 18.10


Trend kretanja ulaganja u ovom segmentu je pozitivan jer je ovo jedan od rijetkih segmenata u kojem

vrijednost ulaganja nije opadala nakon financijske krize. Trenutno su ulaganja u ovaj segment na

najvišoj razini od 2005. godine, tako da se može zaključiti kako interes ulagača za ulaganje u Europi

postoji.

Tabela 73. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata –

usluge visoke dodane vrijednosti po godinama 2003. – 2013.




Ukupno (EUR mil.)


2013. 7 1,740 248 86.89 12.38

2012. 18 8,420 467 476.62 26.52

70

2011. 21 6,319 300 450.94 21.47

2010. 23 5,123 222 338.76 14.75

2009. 11 2,463 223 304.07 27.66

2008. 21 3,904 185 453.16 21.55

2007. 21 4,429 210 421.29 20.10

2006. 20 2,738 136 234.76 11.77

2005. 35 7,413 211 430.31 12.30

2004. 30 12,008 400 670.65 22.39

2003. 29 6,146 211 414.72 14.29

Total 236 60,703 257 4,282.24 18.11




Oko 34% projekata realiziranih u ovom segmentu ulaganja su projekti ekspanzije. Općenito, u

podsektoru proizvodnje autodijelova čini se da ulagači, ukoliko su zadovoljni na jednoj lokaciji, imaju

tendenciju realizirati projekte ekspanzije na toj lokaciji.

Grafikon 40. Motivi za ulaganje u odabranu aktivnost automobilske industrije


147

81

8


Novi projekti

Ekspanzija

Kolokacija

30 30

20 20 2016,7 16,7

13,3

6,7 6,710

71

Primarno je pri donošenju odluke za ulaganje u ovaj segment važan nizak trošak poslovanja u

kombinaciji s kvalificiranom radnom snagom. Interesantno je da se infrastruktura i logistika ne nalaze

unutar TOP 5 motiva za ulaganje u ovaj oblik aktivnosti, vjerojatno iz razloga što s obzirom na samu

karakteristiku finalnog proizvoda postoji mogućnost korištenje različitih oblika transporta. Poticaji su

izrazito bitni kod ove vrste ulaganja. Prema motivima za ulaganje u ovaj segment autoindustrije čini se

da je trošak ključan faktor, te na taj način poticaji i nizak trošak poslovanja dolaze do izražaja.

TOP 10 poduzeća ulagača je od 2003. realiziralo oko 37% ulagačkih projekata. U 2012. s liste TOP 10

ulagača, 4 poduzeća su realizirala investicijske projekte. Fokus marketinških aktivnosti definitivno bi

jednim dijelom trebao biti vezan uz TOP 10 ulagača u ovaj segment autoindustrije. Posebno treba uzeti

u obzir činjenicu da Yazaki Group jedan od najvećih Dizajn centara u svijetu ima u Zagrebu, tako da bi

se možda na tu aktivnost mogao nadovezati i segment proizvodnje u Sisačko-moslavačkoj županiji.




poslova

Kapitalno ulaganje

Ukupno Prosječno

po

projektu

Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po

projektu (EUR mil.)

Yazaki Group 7,975 469 590.86 34.77

Hella KGaA Hueck & Co 2,113 211 190.74 19.10

Continental 1,217 152 122.04 15.28

Valeo 1,297 162 137.48 17.19

Sumitomo Group 4,877 609 210.07 26.29

Yura Corporation (Sewon ECS) 6,027 753 131.67 16.43

Siemens 1,441 205 153.45 21.93

Fiat 1,320 188 211.83 30.26

DPH Holdings (Delphi) 1,037 148 118.91 16.96

Draexlmaier 7,630 1,090 363.22 51.89


3. PROIZVODNJA STROJEVA ZA POLUVODIČKU INDUSTRIJU

Tabela 75. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru strojeva za poluvodičku industriju –





Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) EUR 690.35 m



Ovaj segment ulaganja u apsolutnom iznosu ima najmanju vrijednost i vrlo mali broj projekata je

realiziran u Europi. Izdvojen je kao potencijal jer se jako lijepo nadovezuje na podsektor poluvodičke

72

industrije, a postoje i značajnije najave ulaganja u Europu proizvođača strojeva za poluvodičku

industriju. Vrlo mali broj projekata je realiziran na području poslovne aktivnosti proizvodnje. Većina

projekata je vezana uz poslovne aktivnosti prodaje, marketinga i podrške te za područje dizajna,

razvoja i testiranja.

Tabela 76. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru strojeva za poluvodičku

industriju – usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013.

Ime podsektora Projekti Kapitalna ulaganja


po projektu



Strojevi za poluvodičku industriju

21 690,4 32,9 1.296 61


Tabela 77. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva za poluvodičku

industriju po poslovnoj aktivnosti 2003. – 2013.

Poslovna aktivnost Broj projekata

Broj novostvorenih

poslova

Kapitalno ulaganje


projektu

Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po

projektu (EUR mil.)

Prodaja, marketing & podrška 10 168 16 38.60 3.80

Dizajn, razvoj & testiranje 5 206 41 105.40 21.10

Regionalna sjedišta 2 66 33 55.80 27.90

Proizvodnja 2 514 257 465.80 232.90



Total 21 1,296 61 690.40 32.90


Interes ulagača varira i do sada nije nikad bio značajnije izražen, ali postoje najave kod proizvođača

strojeva za sektor poluvodičke industrije da bi se u skoroj budućnosti to moglo promijeniti.

Tabela 78. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva za poluvodičku

industriju po godinama 2003. – 2013.




Ukupno (EUR mil.)


2012. 1 35 35 0.99 0.99

2011. 2 105 52 86.20 43.10

2009. 3 36 12 9.93 3.29

2008. 5 539 107 434.21 86.81

2007. 2 67 33 37.14 18.57

73

2006. 1 6 6 2.22 2.22

2005. 1 226 226 2.37 2.37

2004. 4 234 58 105.46 26.36

2003. 2 48 24 11.84 5.96

Total 21 1,296 61 690.36 32.86




Ovakva ulaganja bi se mogla nadograditi na ulaganja koja su već realizirana u Sisačko-moslavačkoj

županiji. Možda bi se kroz povezivanje s poduzećem Applied Ceramics, koje je već realiziralo investiciju

u županiji, moglo doći do novih ulagača koji su aktivni u ovom području. TOP 10 poduzeća ulagača u

ovo područje je od 2003. realiziralo preko 60% projekata, tako da bi marketinški fokus trebao biti na

njima, no postoje potencijali za ulaganja i izvan TOP 10.




poslova

Kapitalno ulaganje

Ukupno Prosječno

po

projektu

Ukupno (EUR mil.)

Prosječno po

projektu (EUR mil.)

Applied Materials 93 31 45.16 15.05

Fairchild Semiconductor 69 34 35.31 17.65

Cascade Microtech 35 35 0.99 0.99

Intel 116 116 22.47 22.47

Verilab 30 30 11.08 11.08

Fujitsu 16 16 2.60 2.60

Atmel 463 463 419.92 419.92

Siemens 51 51 34.54 34.54

SCP Global Technologies 16 16 2.60 2.60

Vishay Intertechnology 51 51 45.85 45.85


6

15


Ekspanzija

Novi projekti

74

6.4. PREPORUKA FOKUSIRANJA MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI

c. POSLOVNA AKTIVNOST – PROIZVODNJA


SREDNJOROČNI FOKUS

(2014. – 2017.)





UREDSKIH UREĐAJA


INDUSTRIJE


ELEKTRONIKA




INDUSTRIJE




METAL

d. POSLOVNA AKTIVNOST – USLUGE VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI







SEKTOR ELEKTRONIKE




INDUSTRIJE

SEKTOR ELEKTRONIKE


UREĐAJA

75

7. ANALIZA KONKURENCIJE

Analiza konkurencije uzima u obzir sve specifičnosti odabranih sektora, kao i odabir poslovne aktivnosti

koja se cilja marketinškim aktivnostima za privlačenje ulaganja. Svaki sektor ima drugačiju konkurenciju

i drugačije motive za ulaganje, tako da prilikom analize konkurencije ti motivi moraju biti uzeti u obzir

kako bi se na adekvatan način mogle pripremiti marketinške aktivnosti te pokušali ukloniti nedostaci u

poslovnom okruženju koji bi mogli odbiti ulagače. Prilikom identifikacije najvećih konkurenata uzeti su

u obzir i podaci vezani uz trošak rada kako se usporedba ne bi radila s državama gdje je cijena radne

snage izuzetno niska, a sukladno tome i motivi za ulaganje drugačiji (npr. Rumunjska i Bugarska).

7.1. SEKTOR ELEKTRONIKE – POSLOVNA AKTIVNOST PROIZVODNJE

Analizom receptivnih zemalja za privlačenje ulaganja u sektor elektronike – poslovnu aktivnost

proizvodnje, došlo se do zaključka da su najveći konkurenti u privlačenju ulaganja u ovom segmentu

Mađarska, Češka i Slovačka Republika. Ove tri zemlje su uspjele privući oko 13% ukupnih ulaganja ove

vrste u Europu.

Tabela 80. Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektor elektronike i poslovnu aktivnost

proizvodnje 2003. – 2013.

Zemlja Projekti Kapitalno ulaganje

Prosječno kapitalno

ulaganje po projektu

Broj novostvorenih radnih mjesta


Mađarska 71 1.563,2 22,0 21.640 304

Češka Republika

53 1.229,7 23,2 27.434 517

Slovačka Republika

46 3.015,1 65,6 26.821 583

Ukupno 170 5.807,9 34,2 75.895 446


Fokus Slovačke je bio na velike projekte koji zahtijevaju velika kapitalna ulaganja i imaju relativno veliku

zaposlenost po projektu. Češka je s druge strane imala fokus također na projekte koji puno

zapošljavaju, ali nemaju potrebu za velikim kapitalnim ulaganjima. Mađarska je opet stavila fokus na

manje projekte, ali je uspjela realizirati najveći broj projekata. Fokus Sisačko-moslavačke županije bi u

početnoj fazi trebao biti na manje projekte koji zahtijevaju manja kapitalna ulaganja, dok bi dugoročno

trebalo ciljati projekte kakvi su realizirani u Slovačkoj, kapitalno intenzivni, ali koji također generiraju

veliku zaposlenost.

76

Tabela 81. Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektor elektronike, poslovna aktivnost

proizvodnje po podsektoru 2003. – 2013.

Podsektor Projekti Kapitalno ulaganje

Prosječno kapitalno ulaganje

po projektu


Prosječan broj

radnih mjesta po projektu

Proizvodnja elektroničkih komponenti

133 4.862,3 36,5 60.349 453

Proizvodnja uredskih uređaja

21 689,8 32,9 9.965 474

Poluvodička industrija 16 255,8 16,0 5.581 348

Ukupno 170 5.807,9 34,2 75.895 446


Najveći broj projekata je realiziran u ove tri države u podsektoru proizvodnje elektroničkih

komponenti, slijedi proizvodnja uredskih uređaja, pa tek onda dolaze projekti poluvodičke industrije.

Tabela 82. Pregled konkurentskih zemalja po visini kapitalnih ulaganja (mil. EUR) u sektoru

elektronike po podsektoru i po receptivnoj državi 2003. – 2013.

Zemlje Proizvodnja elektroničkih komponenti


Poluvodička industrija

Ukupno

Slovačka Republika 2.817,5 146,6 51,0 3.015,1

Mađarska 1.226,1 158,6 178,5 1.563,2

Češka Republika 818,7 384,8 26,3 1.229,7

Total 4.862,3 689,9 255,8 5.808,0


Slovačka Republika je bila najuspješnija u privlačenju ulagača u projekte koji su vezani uz podsektor

proizvodnje elektroničkih komponenti. Češka je bila najbolja u privlačenju projekata u podsektor

proizvodnje uredskih uređaja, dok je Mađarska uspjela privući najviše ulaganja u podsektor

poluvodičke industrije.

Tabela 83. Pregled ulaganja u sektor elektronike po administrativnoj regiji; poslovna aktivnost

proizvodnje 2003. – 2013. – TOP 10

Zemlja Administrativna regija Broj stanovnika

Slovačka Republika Trencin region (Trenciansky) 599,859

Slovačka Republika Nitra region (Nitriansky) 713,422

Slovačka Republika Trnava region (Trnavsky) 561,525

Češka Republika Usti nad Labem (Ustecky) 852,554

Češka Republika Central Bohemia (Stredocesky) 1,284,629

Mađarska Fejer 426,541

Češka Republika South Moravia (Jihomoravsky) 1,196,113 Češka Republika Pardubice (Pardubicky) 520,382

Mađarska Komárom-Esztergom 319,000

77

Mađarska Budapest 1,741,041

Hrvatska Sisačko-moslavačka županija 172.439

Hrvatska Zagrebačka županija 317.606


Administrativne regije koje su privukle najviše ulaganja u ovu poslovnu aktivnost su većinom po broju

stanovnika veće od Sisačko-moslavačke županije. Sisačko-moslavačka županija ima potencijal kroz

dostupnost radne snage iz susjedne Zagrebačke županije i grada Zagreba. Za privlačenje ovakve vrste

ulaganja dostupnost radne snage je izrazito bitna, tako da bi u prezentaciji potencijala županije trebalo

uzimati u obzir širu sliku od administrativnih granica županije.

Tabela 84. Pregled broja realiziranih ulagačkih projekata u sektoru elektronike po emitivnoj zemlji i

po podsektoru u zemljama konkurencije 2003. – 2013. – TOP 10; poslovna aktivnost

proizvodnje

Zemlja Proizvodnja elektroničkih komponenti



Ukupno

Japan 22 3 1 26

Njemačka 19 4 23

Tajvan 16 7 23

SAD 15 8 2 25

Južna Koreja 12 1 13

Austrija 10 1 1 12

Švicarska 7 1 8

Nizozemska 6 6

Singapur 5 1 6

Italija 4 4

Ukupno 116 16 14 146


Zemlje iz kojih je došlo najviše ulaganja u konkurentske države su većinom države izvan EU-a, tako da

se marketinške aktivnosti moraju vezati za azijsko-pacifičku regiju (Japan, Tajvan, Južna Koreja i

Singapur) i Sjevernu Ameriku. Od država članica EU-a najveću zastupljenost ima Njemačka, a slijede

Austrija, Švicarska i Nizozemska.

Motivi za ulaganja u ove zemlje nam govore da glavni motiv pri realizaciji ulagačkog projekta nije bio

potencijal domaćeg tržišta. Tako da i mala država poput Republike Hrvatske ima mogućnost privući

ovakav tip ulaganja. Ključ u odlučivanju su bili blizina tržišta ili kupaca i kvalificirana radna snaga. Niži

trošak poslovanja, infrastruktura i logistika te poticaji su također bili bitni kako bi se privukli ulagači u

zemlje konkurencije.

78

Grafikon 42. Motivi za ulaganje u konkurentske zemlje u sektoru elektronike – poslovna aktivnost

proizvodnje


44,8

34,5

24,120,7 20,7

10,3 10,36,9 6,9

3,46,9

79

7.2. SEKTOR ELEKTRONIKE – POSLOVNA AKTIVNOST USLUGA DODANE

VRIJEDNOSTI

Tabela 85. Pregled konkurentskih zemalja po visini kapitalnih ulaganja ( mil. EUR) u sektoru

elektronike i poslovnoj aktivnosti usluga dodane vrijednosti 2003. – 2013.



po projektu



Španjolska 22 579,5 26,4 3.365 152

Austrija 21 675,8 32,2 4.847 230

Slovačka Republika 11 370,6 33,7 2.942 267

Ukupno 54 1.625,8 30,1 11.154 206


Kada se fokus privlačenja ulaganja stavi na usluge dodane vrijednosti koje su vezane ili za poslovnu

podršku ili za istraživanje i razvoj, konkurencija je odmah različita jer niski troškovi više nisu primarni

motiv u donošenju odluke o ulaganju. Slovačka Republika je jedina zemlja od tri konkurentske zemlje

koje smo analizirali vezano za ulaganja u poslovnu aktivnost proizvodnje, koja je uspjela biti relativno

uspješna i u privlačenju investitora koji ulažu u usluge dodane vrijednosti iz sektora elektronike. Samim

time Slovačka Republika je najveći konkurent za privlačenje ove vrste ulaganja u Republiku Hrvatsku i

Sisačko-moslavačku županiju. Sisačko-moslavačka županija bi mogla ciljati također ulaganja koja

završavaju u Austriji ili Španjolskoj, posebno kad se radi o uslugama dodane vrijednosti, a vezana su za

sektor elektronike.

Tabela 86. Pregled konkurentskih zemalja; ulaganja u sektoru elektronike – poslovna aktivnost

usluga dodane vrijednosti po podsektoru 2003. – 2013.

Podsektor Projekti Kapitalno ulaganje


ulaganje po projektu




25 519,3 20,8 4.094 163


15 447,5 29,8 1.268 84


14 659,0 47,1 5.792 413

Ukupno 54 1.625,8 30,1 11.154 206


Najveći broj radnih mjesta i najveći iznos kapitalnih ulaganja je generirano u ove poslovne aktivnosti

kroz podsektor proizvodnje elektroničkih komponenti. Slijedi ga podsektor proizvodnje uredskih

uređaja, a tek onda dolazi poluvodička industrija. Kompetencije za poluvodičku industriju je teško naći,

tako da ne čudi što se radi o relativnom malom broju projekata.

80

Španjolska je bila najuspješnija u privlačenju ulaganja u ovu vrstu poslovne aktivnosti iz podsektora

proizvodnje elektroničkih komponenti. Slovačka Republika je bila najbolja u podsektoru proizvodnje

uredskih uređaja. Austrija opet prednjači u realiziranim projektima koji su vezani uz podsektor s

najvećom dodanom vrijednošću, poluvodičku industriju.

Tabela 87. Pregled konkurentskih zemalja – visina kapitalnih ulaganje (mil. EUR) u sektoru

elektronike po podsektoru i po receptivnoj državi; vrijednost ulaganja 2003. – 2013.

Zemlje Proizvodnja elektroničkih komponenti



Total

Španjolska 389,8 169,6 20,1 579,5

Austrija 243,4 68,6 363,8 675,8

Slovačka Republika 25,8 281,1 63,7 370,6

Ukupno 659,0 519,3 447,5 1.625,8


Austrija je zemlja koja između ova tri konkurenta uspijeva privući ulaganja u usluge koje imaju potrebe

za najvećim kompetencijama i najveće su dodane vrijednosti. Španjolska, s obzirom na cijenu radne

snage i kvalificirane ljudske resurse, uspijeva privući ulaganja i u projekte koji su vezani uz istraživanje

i razvoj, i u projekte koji su vezano za aktivnost poslovne podrške. Slovačka Republika je manje uspješna

kad se radi o projektima koji su vezani uz istraživanje i razvoj te se čini da je fokus Slovačke na centrima

za poslovnu podršku koji su u lancu vrijednosti na nižim razinama po dodanoj vrijednosti, ali su veliki

generator zapošljavanja.

Tabela 88. Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektoru elektronike po vrsti poslovne

aktivnosti i po receptivnoj državi; broj projekata 2003. – 2013.

Zemlja Dizajn, razvoj & testiranje

Regionalna sjedišta

Istraživanje & razvoj Centri za poslovnu podršku

Španjolska 6 5 5 6

Austrija 12 5 4 0

Slovačka Republika

2 1 0 8

Ukupno 20 11 9 5


Tabela 89. Pregled ulaganja u sektoru elektronike po administrativnoj regiji; poslovna aktivnost

usluga dodane vrijednosti 2003. – 2013. – TOP 10


Španjolska Barcelona 1.621.537

Austrija Wien 1.698.822

Španjolska Madrid 3.228.359

Slovačka Republika Trencin region (Trenciansky) 599,859

Austrija Steiermark 1.210.971

Austrija Tirol 710.149

Austrija Vorarlberg 367.766

Austrija Karnten 559.404

81

Austrija Oberosterreich 1.418.498

Slovačka Republika Bratislava region (Bratislavsky) 602,436 Hrvatska Sisačko-moslavačka županija 172.439



Ovakve projekte jako često dobivaju veliki gradovi jer posjeduju neophodnu infrastrukturu koja može

podržati razvoj ulagačkog projekta (obrazovna infrastruktura i moderno opremljene poslovne zgrade).

No na primjeru Slovačke se vidi da se može biti uspješan u privlačenju ulaganja u ovakve projekte i u

manjim sredinama. Administrativna regija Trenčin (glavni grad Trenčin ima oko 56 000 stanovnika) je

uspjela vjerojatno iz razloga što je bila uspješna u privlačenju ulaganja u proizvodnu aktivnost. Nakon

što su se dokazali u tom segmentu, uspjeli su zainteresirati investitore da ulože i u centre za poslovnu

podršku. Taj primjer bi trebala slijediti i Sisačko-moslavačka županija.

Tabela 90. Pregled broja realiziranih projekata u sektoru elektronike po emitivnoj zemlji i po

podsektoru u zemljama konkurencije 2003. – 2013. – TOP 10; poslovna aktivnost

usluga dodane vrijednosti

Zemlja Proizvodnja uredskih uređaja



Ukupno

SAD 15 2 4 21

Japan 5 1 6

Hong Kong 4 4

Nizozemska 1 1 1 3

Kanada 1 1

Kina 1 1 2

Tajvan 1 1

Njemačka 10 4 14

Italija 2 2

Ukupno 25 15 14 54


TOP 10 kompanija ulagača u ovaj segment je realiziralo 15,5% ulagačkih projekata. S time da je 9 od 10

navedenih poduzeća u zadnjih 12 mjeseci realiziralo barem jedan investicijski projekt u Europi. Iz tog

razloga bilo bi korisno fokus marketinških aktivnosti staviti na ulagače koje se nalaze u TOP 10

poduzeća.

Postoje različiti motivi koji privlače ulaganja u ove aktivnosti, a ključni su blizina tržišta ili kupaca,

dostupnost kvalificirane radne snage i niži troškovi poslovanja.

Motivi za ulaganje u ovaj segment su velikim dijelom vezani uz dostupnost kvalificirane radne snage i

specifična znanja koja su potrebna kako bi se ovakvi projekti realizirali. Također postoje specifični

zahtjevi koji su bitni pri odluci za ulaganja, a vezani su uz dostupnost obrazovne infrastrukture i ICT

infrastrukture. U privlačenju ulaganja u ovaj segment definitivno se kroz promotivne aktivnosti

županija treba nasloniti za sve prednosti koje nudi blizina grada Zagreba jer to je jedan od načina na

koji se može zainteresirati ulagača.

82

Grafikon 43. Motivi za ulaganje u konkurentskim zemljama u sektoru elektronike – poslovna

aktivnost usluga dodane vrijednosti

60,0

25,020,0 20,0

10,015,0 15,0

10,0 10,0 10,0

25,0


83

7.3. SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE – POSLOVNA

AKTIVNOST PROIZVODNJE

Tabela 91. Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije i

poslovnoj aktivnosti proizvodnje 2003. – 2013.


(mil.

EUR)


ulaganje po

projektu

(mil. EUR)

Broj novostvorenih

radnih mjesta

Prosječan broj radnih

mjesta po

projektu

Mađarska 65 524,1 8,1 12.176 187

Češka

Republika

60 1.351,8 22,5 13.809 230

Slovačka

Republika

44 465,3 10,5 6.260 142

Ukupno 169 2.341,1 13,8 32.245 190


U metaloprerađivačkoj industriji fokus je stavljen na podsektor više dodane vrijednosti – proizvodnju

strojeva, opreme i alata – jer Sisačko-moslavačka županija može bolje konkurirati u tom segmentu s

obzirom na motive koji prate ulagačku odluku. Konkurencija za privlačenje ulaganja ovog tipa su opet

iste države kao i u sektoru elektronike: Mađarska, Češka Republika i Slovačka Republika. U ovom

podsektoru Češka Republika se odlučila na ulagačke projekte koji su više kapitalno intenzivni i

generiraju veći broj radnih mjesta. Slovačka Republika i Mađarska se fokusiraju na manje projekte za

koje nisu potrebna tako velika kapitalna ulaganja, a opet su zadovoljavajući generator zaposlenosti.

Sisačko-moslavačka županija bi se mogla u početku fokusirati na manje projekte, kao što su to napravile

Slovačka Republika i Mađarska, a kasnije fokus prebaciti na veće projekte kakve cilja Češka Republika.

Tabela 92. Pregled konkurentskih zemalja po visini kapitalnih ulaganja (mil. EUR) – ulaganja u

sektoru metaloprerađivačke industrije i poslovnoj aktivnosti proizvodnje po tipu

ulagačkog projekta 2003. – 2013.

Zemlja Novi

projekti

Ekspanzija Kolokacija Ukupno

Češka Republika 759,0 592,8 1.351,8

Slovačka Republika 417,0 48,3 465,3

Mađarska 181,5 260,1 82,4 524,1

Ukupno 1.357,5 901,2 82,4 2.341,1


Češka i Mađarska su u ovom sektoru uspjele generirati velik broj ulaganja kroz ekspanziju, što bi značilo

da su ulagači zadovoljni poslovanjem na lokaciji na kojoj se nalaze. Slovačka Republika nije bila toliko

uspješna u tom dijelu, ali je bila relativno uspješna u privlačenju novih ulagačkih projekata.

Tabela 93. Pregled ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije po administrativnoj regiji;

poslovna aktivnost proizvodnje 2003. – 2013. – TOP 10

84


Češka Republika South Moravia

(Jihomoravsky)

1,196,113

Češka Republika Vysocina 515,349

Češka Republika Central Bohemia

(Stredocesky)

1,284,629

Slovačka Republika Kosice region (Kosicky) 771,947

Češka Republika Olomouc (Olomoucky) 647,770

Slovačka Republika Nitra region (Nitriansky) 713,422

Češka Republika South Bohemia (Jihocesky) 643,160

Češka Republika Usti nad Labem (Ustecky) 852,554

Češka Republika Plzen (Plzensky) 579,583

Mađarska Miskolc (Borsod-Abaúj-

Zemplén)

709,634

Hrvatska Sisačko-moslavačka

županija

172.439



Interesantno je da su ulagačke lokacije na razini administrativnih regija (županija) većinom veće nego

što je to slučaj kod sektora elektronike. Najmanje županije po broju stanovnika su županije Vysocina i

Plzen u Češkoj Republici, koje su uspjele realizirati 13 projekata stranih direktnih ulaganja. Prosječna

vrijednost projekta je bila između oko 22 milijuna EUR u Vysocini, do oko 40 milijuna EUR u Plzenu.

Svaki projekt je generirao između 300 i 400 novih radnih mjesta.

Tabela 94. Pregled ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije po emitivnoj zemlji i po

podsektoru u zemljama konkurencije 2003. – 2013. – TOP 10; poslovna aktivnost

proizvodnje

Zemlja Projekti Kapitalno

ulaganje

(mil.

EUR)

Prosječno

kapitalno

ulaganje

po projektu

(mil.

EUR)

Broj

novostvorenih

radnih mjesta

Prosječan

broj

radnih

mjesta po

projektu

Njemačka 42 716,0 17,0 8.300 197

SAD 27 354,8 13,1 5.184 192

Austrija 24 202,8 8,5 3.164 131

Japan 12 404,8 33,7 4.449 370

Danska 12 117,1 9,8 2.697 224

Engleska 8 81,7 10,2 961 120

Švicarska 7 101,3 14,4 1.993 284

Irska 7 54,0 7,7 842 120

Italija 5 32,9 6,6 519 103

Finska 5 47,5 9,5 552 110


U slučaju ovog podsektora manji fokus mora biti na ulagačima koji se ne nalaze u EU-u. Postoje svega

dvije zemlje izvan EU-a koje su ulagale u ovaj podsektor u zemljama konkurencije. To su SAD i Japan.

85

U ovom dijelu fokus marketinških aktivnosti bi trebao biti na EU-u i to na Njemačkoj, Austriji, Danskoj

Engleskoj i Švicarskoj.

Motivi za ulaganje u ovoj podsektor u proizvodnu poslovnu aktivnost su vezani uz blizinu tržišta i

kupaca te niži trošak poslovanja i kvalificiranu radnu snagu. Sisačko-moslavačka županija ima prednost

na području kvalificirane radne snage uz prihvatljiv trošak rada, tako da može biti atraktivna za

privlačenje ulaganja u ulagačke projekte ovog tipa. Infrastruktura i logistika koja je potrebna ovakvim

ulagačima je zadovoljavajuća, a također postoji i poduzetnička infrastruktura koja može primiti ovakve

ulagačke projekte (zone u Novskoj i Sisku).

Grafikon 44. Motivi za ulaganje u konkurentskim zemljama u sektoru metaloprerađivačke industrije

– poslovna aktivnost proizvodnje


40,7

37 37

22,2

14,8

11,1 11,1

3,7 3,7 3,7 3,7

86

7.4. SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE – POSLOVNA

AKTIVNOST USLUGA DODANE VRIJEDNOSTI

Tabela 95. Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije i

poslovnoj aktivnosti usluga dodane vrijednosti 2003. – 2013.


(mil. EUR)


po projektu

(mil. EUR)



Njemačka 68 752,1 11,1 2.525 37

Španjolska 25 176,4 7,0 1.197 47

Mađarska 8 48,1 6,0 565 70

Ukupno 101 976,6 9,7 4.287 42


Kao i u slučaju sektora elektronike, tako se i kod metaloprerađivačke industrije, kada se radi o uslugama

dodane vrijednosti, fokus ulagača prebacuje na zemlje u kojima trošak rada više nije toliko povoljan.

Jedina država od tri koje su bile u konkurenciji za proizvodnu aktivnost je Mađarska, koja se smatra

konkurentom i u ovom dijelu. No Španjolska, a posebno Njemačka, su puno uspješnije u privlačenju

ulaganje projekata ovog tipa. Vidi se da je u Mađarskoj fokus više na radno intenzivne projekte i to na

području centara za poslovnu podršku.

Projekti ekspanzije nisu toliko prisutni kao kod proizvodne aktivnosti, tako da konkurentske zemlje nisu

uspjele realizirati prevelik broj projekata ekspanzije (svega oko 17%). Ovakvi projekti su uvijek u potrazi

za novim lokacijama jer traže nove kompetencije koje će investitoru moći adekvatno poslužiti u

operativnoj fazi ulaganja, pa su iz tog razloga projekti ekspanzije malo manje zastupljeni.

Tabela 96. Pregled konkurentskih zemalja po visini kapitalnih ulaganja u sektoru

metaloprerađivačke industrije i poslovnoj aktivnosti usluga dodane vrijednosti po tipu

ulagačkog projekta 2003. – 2013.

Zemlja Novi projekti Ekspanzija Kolokacija Ukupno

Njemačka 594,0 111,3 46,8 752,1

Španjolska 108,2 49,2 19,0 176,4

Mađarska 40,0 8,2 48,1

Ukupno 742,2 168,7 65,7 976,6


Tabela 97. Pregled ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije po administrativnoj regiji;

poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti 2003. – 2013. – TOP 10


Njemačka Brandenburg 2.550.200

87

Njemačka Oberbayern 4.430.706

Njemačka Unterfranken 1.314.910

Španjolska Barcelona 1.621.537

Njemačka Dusseldorf 582.222

Mađarska Budapest 1,741,041

Njemačka Stuttgart 613.392

Njemačka Berlin 3.440.441

Španjolska Madrid 3.228.359

Njemačka Darmstadt 142.191 Hrvatska Sisačko-moslavačka županija 172.439



Kod ovakvih projekata opet se ključnim pokazalo da su veliki gradovi i velike pokrajine magnet za

privlačenje ove vrste ulaganja. Iz tog razloga Sisačko-moslavačka županija i u ovom slučaju mora

iskoristiti prednost sinergije sa Zagrebačkom županijom i gradom Zagrebom jer u suprotnom će teško

privući ulaganja u ovaj segment. Predispozicije za projekte koji su vezani uz istraživačko-razvojnu

djelatnost u ovom sektoru postoje s obzirom da postoji metalurški fakultet, što bi se moglo smatrati

prednošću ove županije u odnosu na druge u Hrvatskoj.

Tabela 98. Pregled broja realiziranih projekata u konkurentskim zemljama u sektoru

metaloprerađivačke industrije po vrsti poslovne aktivnosti i po receptivnoj državi; broj

projekata 2003. – 2013.

Zemlje Regionalna

sjedišta

Dizajn, razvoj

& testiranje

Istraživanje &

razvoj

Centri za

poslovnu podršku

Njemačka 35 26 3 4

Španjolska 10 9 3 3

Mađarska 2 2 4

Ukupno 47 37 6 11


Njemačka je uspjela realizirati najveći broj investicijskih projekata koji donose najveću dodanu

vrijednost. Španjolska ima izbalansiran portfelj realiziranih projekata s malom prevagom na projekte

koji su vezano uz istraživanje i razvoj. S druge strane, Mađarska je većinu svojih projekata realizirala na

području centara za poslovnu podršku, koji se smatraju uslugom niže dodane vrijednosti, ali su veliki

generator zapošljavanja.

Tabela 99. Pregled broja realiziranih projekata u sektoru metaloprerađivačke industrije po

emitivnoj zemlji i po podsektoru u zemljama konkurencije 2003. – 2013. – TOP 10;

poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti

Zemlje Regionalna

sjedišta

Dizajn, razvoj

& testiranje

Istraživanje &

razvoj

Centri za

poslovnu podršku

SAD 9 11 5

Japan 9 6

Njemačka 4 6 1 1

88

Kina 7 2 2

Francuska 5 1 1

Italija 3 1 1 1

Danska 1 2 1

Engleska 1 1 1

Švedska 1 1

Indija 1 1

Ukupno 41 32 5 9


Ukoliko se želi fokusirati na privlačenje ulaganja iz ovog segmenta, fokus opet treba staviti izvan EU-a

i to na azijsko-pacifičku regiju (Japan, Kina, Indija) i na Sjevernu Ameriku (SAD). Unutar EU-a

interesantne su države poput Njemačke, Francuske i Italije.

Grafikon 45. Motivi za ulaganja u konkurentskim zemljama u sektoru metaloprerađivačke industrije

– poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti


Kada se radi o uslugama dodane vrijednosti u ovom sektoru, još jednom se vidi da nizak trošak nije ono

što investitori traže jer je fokus stavljen na kvalificiranu radnu snagu i blizinu krajnjeg kupca.

Infrastruktura i poduzetnička infrastruktura su jako bitni, ali tu se primarno radi o obrazovnoj

infrastrukturi i istraživačko-razvojnoj infrastrukturi. Takva infrastruktura je bitna za privlačenje ovog

tipa ulaganja.

89

8. SWOT ANALIZA IZ PERSPEKTIVE STRANIH ULAGANJA

Snage (S)

1. Politička podrška na županijskoj razini

2. Atraktivan sustav poticaja za ulaganje u

ciljane sektore

3. Postojanje poduzetničke kulture

(tradicija u poduzetništvu, posebno u

metaloprerađivačkom sektoru)

4. Postojanje jakih gospodarskih subjekata

iz sektora elektronike i

metaloprerađivačke industrije

(SEMICRO klaster, Acciearie Bertoli

Safau (ABS), SELK)

5. Razvijen sustav obrazovanja, poseban

naglasak na metaloprerađivačku

industriju

6. Dostupnost radne snage za sektor

elektronike i sektor metaloprerađivačke

industrije za poslovnu aktivnost

proizvodnje

7. Dobar geostrateški položaj županije

8. Kvalitetna transportna infrastruktura

koja omogućava razvoj poslovanja za


(cestovna, željeznička, blizina

aerodroma)

9. Dobro razvijena bazična poduzetnička

infrastruktura za poduzetničku

aktivnost proizvodnje u ciljanim

sektorima

Slabosti (W)

1. Niska razina poznavanja dinamike

događanja na međunarodnom tržištu i

faktora koji utječu na podizanje

konkurentnosti identificiranih sektora

2. Niska razina podrške za aktivnosti

istraživanja i razvoja vezano uz potrebe

identificiranih sektora za privlačenje

ulaganja

3. Slaba umreženost i povezanost između

ključnih igrača u sektorima elektronike i


4. Nedovoljno razvijena sektorski

specifična poduzetnička infrastruktura,

posebno kad se radi o ulaganjima koja

su vezana uz usluge visoke dodane

vrijednosti

5. Nedostatak koordinirane, proaktivne i

ciljane politike promocije na lokalnoj i

nacionalnoj razini

6. Postojanje neusklađenosti između

ponude i potražnje radne snage za

potrebe sektora elektronike

7. Mali broj postojećih ulagača u ciljanim

sektorima

8. Nedovoljno iskorišten potencijal

SEMICRO klastera

90

Prilike (O)

1. Ulazak u EU koji omogućava dostupnost

tržištu od 500 mil. ljudi – posebno za

ulagače iz Sjeverne Amerike i azijsko-

pacifičke regije

2. Prilike za privlačenje ulaganja iz

područja aktivnosti s višom dodanom

vrijednošću iz sektora


3. Fokus na podsektore unutar sektora

elektronike i na područja ulaganja koja

se mogu dobro uklopiti u postojeće

ulagačko okruženje, a koji su visoko

emitivni na području stranih ulaganja.

4. Prilike za privlačenje ulaganja iz država

unutar EU-a (fokus na Njemačku,

Švicarsku, Francusku i Švedsku)

5. Pasivna politika u privlačenju stranih

ulaganja od strane susjedne Zagrebačke

županije i grada Zagreba predstavlja

veliku priliku za Sisačko-moslavačku

županiju

6. Osnaživanje SEMICRO klastera kroz

razvoj istraživačko-razvojnog centra za

poluvodičku industriju

7. Blizina glavnog grada Zagreba (50 km)

omogućava dostupnost visoko

obrazovane radne snage potrebne za

privlačenje ulaganja u poslovnu

aktivnost usluga dodane vrijednosti

8. Pojavljivanje novih emitivnih tržišta,

posebno na području elektronike (Kina)

Prijetnje (T)

1. Proaktivno privlačenje ulaganja u ciljane

sektore od strane konkurencije

(Mađarska, Slovačka Republika i Češka)

2. Povećanje konkurencije za privlačenje

ulaganja u ciljane sektore od strane

država izvan EU-a (Srbija i Makedonija)

3. Ekonomska kriza unutar EU-a će

smanjiti ulaganja u ciljane sektore iz

država članica EU-a

4. Postojeća kriza na jednom od većih

emitivnih tržišta u ciljanim sektorima

(Japan)

5. Nepostojanje fokusirane politike

privlačenja ulaganja na nacionalnoj

razini

6. Nedostatak nacionalnog sektorski

specifičnog pristupa u razvoju

inovacijske politike županija

7. Ovisnost o globalnim trendovima i

promjenama na međunarodnom tržištu

8. Velika konkurencija za privlačenje

ulaganja u identificirane sektore izvan

EU-a (Kina i Indija) za određene

proizvodne aktivnosti

91

SNAGE

S1 Politička podrška na županijskoj razini

Za privlačenje stranih ulaganja izrazito je bitno da postoji pozitivna percepcija prema stranim ulagačima

u okruženju u kojem ulažu. U Sisačko-moslavačkoj županiji to možemo smatrati jednom od snaga za

županiju. Postoji razumijevanje važnosti stranih direktnih ulaganja kao kanala za povećanje efikasnosti

domaćih lokalnih poduzetnika, transfer znanja i tehnologije i prijenos novih vještina upravljanja.

Također je posebno bitan brz i efikasan prihvat novih ulagača, što se uz pomoć regionalne razvojne

agencije SIMORA može ostvariti.

S2 Atraktivan sustav poticaja za ulaganja u ciljane sektore

U analizi motiva za ulaganja u ciljane podsektore utvrđeno je da su poticaju u slučaju nekih ulaganja

dosta bitan faktor. Sustav poticaja koji se primjenjuje u Republici Hrvatskoj je konkurentan za

privlačenje stranih ulaganja u ciljane sektore u odnosu na konkurenciju (Mađarska, Slovačka Republika

i Češka).

S3 Postojanje poduzetničke kulture (tradicija u poduzetništvu, posebno u metaloprerađivačkom

sektoru)

Postojanje kvalificirane radne snage je izrazito bitno za privlačenje ulaganja u ciljane sektore. Stoga

postojanje baze kvalificirane radne snage na području metaloprerađivačke industrije predstavlja

prednost.

S4 Postojanje jakih gospodarskih subjekata iz sektora elektronike i metaloprerađivačke industrije

(SEMICRO klaster, Acciearie Bertoli Safau (ABS), SELK – TDK (EPC))

Postojanje ulagača koji su već uložili u Sisačko-moslavačku županiju u sektorima koji se ciljaju kod

privlačenja ulaganja predstavlja veliku prednost za novog ulagača. Posebno ako je postojeći ulagač

zadovoljan poslovnim okruženjem u kojem djeluje.

S5 Razvijen sustav obrazovanja, poseban naglasak na metaloprerađivačku industriju

Postojanje visokoobrazovne institucije (Metalurški fakultet) i strukovnih škola je ključno za privlačenje

stranih ulaganja jer takav sustav garantira dugoročnu održivost za investitora u smislu dostupnosti

radne snage.

S6 Dostupnost radne snage za sektor elektronike i sektor metaloprerađivačke industrije za


Trenutno dostupnost radne snage traženih kvalifikacija za privlačenje ulagačkih projekata nije

problematična, posebno kada govorimo o sektoru metaloprerađivačke industrije.

S7 Dobar geostrateški položaj županije

Županija je locirana blizu glavnog grada i izuzetno dobro cestovno povezana s ostatkom Republike

Hrvatske. Blizina glavnog grada predstavlja veliku prednost za Sisačko-moslavačku županiju. Također,

županija se nalazi na dva vrlo bitna paneuropska transportna koridora (cestovni i željeznički koridor X).

92

S8 Kvalitetna transportna infrastruktura koja omogućava razvoj poslovanja za poslovnu aktivnost

proizvodnje (cestovna, željeznička, blizina aerodroma)

Analizirajući motive za privlačenje ulaganja u poslovnu aktivnost proizvodnje u ciljane sektore,

logistička infrastruktura predstavlja jedan od važnijih faktora za privlačenje stranih ulaganja. Dobra

cestovna povezanost i blizina aerodroma su velike prednosti za ulagača.

S9 Dobro razvijena bazična poduzetnička infrastruktura za poduzetničku aktivnost proizvodnje u

ciljanim sektorima

Dobro razvijena poduzetnička infrastruktura u obliku poduzetničkih zona je jako bitna za privlačenje

ulaganja u poslovnu aktivnost proizvodnje u ciljanim sektorima. U Sisačko-moslavačkoj županiji postoji

nekoliko poduzetničkih zona koje su spremne prihvatiti strane ulagače (Sisak, Novska i Jasenovac).

SLABOSTI

W1 Niska razina poznavanje dinamike događanja na međunarodnom tržištu i faktora koji utječu na

podizanje konkurentnosti identificiranih sektora

Izrazito je važno da se upoznaju sektor, ulagači i motivi ulaganja, kako bi se mogle pripremiti ciljane

prezentacije za ulagače. Samom izradom strategije privlačenja ulaganja upoznat će se bolje motivi za

ciljano privlačenje ulaganja u sektore koji su odabrani, kao i dinamika na tržištu.

W2 Niska razina podrške za aktivnosti istraživanja i razvoja vezano uz potrebe identificiranih sektora

za privlačenje ulaganja

Ukoliko se planira privlačiti ulaganja u aktivnosti koje su vezane uz usluge s posebnim naglaskom na

usluge visoke dodane vrijednosti i za podsektore koji su izrazito visokotehnološki, poput podsektora

poluvodičke industrije, ovo područje je jako bitno. Iz tog razloga potrebno je krenuti u razvoj

istraživačko-razvojne infrastrukture koja će biti na raspolaganju potencijalnim ulagačima.

W3 Slaba umreženost i povezanost između ključnih igrača u sektoru elektronike i


Klasteri i povezanost ključnih igrača u ciljanim sektorima često znaju biti bitan faktor za privlačenje

stranih direktnih ulaganja, posebno u trenutku kad ulagač mora donijeti završnu odluku. Iz tog razloga

bilo bi dobro da se dobro upozna situacija i u susjednim županijama u vezi s ciljanim sektorima, kako

bi se ulagaču moglo dati više informacija o kritičnoj masi poduzetnika aktivnih u ciljanim sektorima.

W4 Nedovoljno razvijena sektorski specifična poduzetnička infrastruktura, posebno kad se radi o

ulaganjima koja su vezana zuz usluge visoke dodane vrijednosti

U Sisačko-moslavačkoj županiji postoji zadovoljavajuća poduzetnička infrastruktura koja je vezana za

obavljanje proizvodne aktivnosti, dok s druge strane poduzetnička infrastruktura koja bi zadovoljila

potrebe ulagača u usluge visoke dodane vrijednosti praktično ne postoji (tehnološki parkovi, moderne

poslovne zgrade i istraživačko-razvojna infrastruktura).

93

W5 Nedostatak koordinirane, proaktivne i ciljane politike promocije na lokalnoj i nacionalnoj razini

Većinom se politika promocije ulaganja provodi na reaktivan način tako da se čekaju upiti ulagača. Na

taj način se ne mogu na planski način privlačiti ulagači iz sektora koji se ciljaju. Provođenjem ove

strategije krenulo bi se u proaktivno privlačenje stranih ulaganja.

W6 Postojanje neusklađenosti između ponude i potražnje radne snage za potrebe sektora

elektronike

Veliki problem za privlačenje ulaganja može biti nedostatak kvalificirane radne snage. Taj nedostatak

se djelomično može kompenzirati dovođenjem potrebne radne snage iz susjednih županija. Blizina

Zagrebačke županije i grada Zagreba su izrazito velika prednost ove županije u odnosu na neke druge

u Republici Hrvatskoj.

W7 Mali broj postojećih ulagača u ciljanim sektorima

Često ulagači ne vole biti pioniri u određenom ulagačkom okruženju. Iz tog razloga ovaj nedostatak se

može pokušati riješiti na način da se županija prezentira iz šire perspektive, uzimajući u obzir susjedne

županije. Također treba probati iskoristiti potencijal postojećih ulagača (APPLIED CERAMICS, TDK-EPC

i Acciearie Bertoli Safau (ABS)).

W8 Nedovoljno iskorišten potencijal SEMICRO klastera

Osnivanje SEMICRO klastera predstavlja dobru bazu za daljnji razvoj poluvodičke industrije u Republici

Hrvatskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. No same aktivnosti klastera trebaju biti kontinuirane i trebalo

bi ih dodatno potaknuti na razini županije uz pomoć ulagača Applied Ceramicsa i TDK-EPC-a.

PRILIKE

O1 Ulazak u EU, koji omogućava dostupnost tržištu od 500 mil. ljudi – posebno za ulagače iz Sjeverne

Amerike i azijsko-pacifičke regije

Ova činjenica može biti interesantna posebno za ulagače koji nisu iz EU-a jer se ulagačima iz Sjeverne

Amerike i azijsko-pacifičke regije pružaju mogućnosti da iz Sisačko-moslavačke županije bez bilo kakvih

ograničenja servisiraju tržište EU-a. O2 Prilike za privlačenje ulaganja iz područja aktivnosti s višom dodanom vrijednošću iz sektora


S obzirom da postoji relativno veliki interes ulagača za ulaganja u taj segment metaloprerađivačke

industrije, ovo može biti prava prilika za Sisačko-moslavačku županiju. Prednost je blizina grada

Zagreba i postojanje Metalurškog fakulteta u Sisku.

O3 Fokus na podsektore unutar sektora elektronike i na područja ulaganja koja se mogu dobro

uklopiti u postojeće ulagačko okruženje (APPLIED CERAMICS i SELK), i koja su visoko emitivna na

području stranih ulaganja

94

Ova strategija je identificirala visoko emitivna područja za privlačenje stranih direktnih ulaganja u

sektor elektronike. Ovdje postoji posebna prilika za privlačenje ulaganja iz podsektora proizvodnje

elektroničkih komponenti, proizvodnje uredskih uređaja, poluvodičke industrije i proizvodnje

autodijelova.

O4 Prilike za privlačenje ulaganja iz država unutar EU-a (fokus na Njemačku, Švicarsku, Francusku i

Švedsku)

Na temelju analize emitivnih regija identificirana je velika prilika za privlačenje ulaganja i iz samih

zemalja EU-a koje su izrazita emitivna tržišta te sele ili dio svoje proizvodnog procesa, ili dio aktivnosti

koje su vezane za usluge na područja gdje postoji plodno tlo za razvoj tih aktivnosti.

O5 Pasivna politika u privlačenju stranih ulaganja od strane susjedne Zagrebačke županije

predstavlja veliku mogućnost za Sisačko-moslavačku županiju

Pasivan fokus u privlačenju ulaganja imaju Zagrebačka županija i grad Zagreb, tako da tu Sisačko-

moslavačka županija može tražiti svoju priliku kroz sinergiju koja može biti stvorena kako bi se privukli

ulagači u ciljane sektore.

O6 Osnaživanje SEMICRO klastera kroz razvoj istraživačko-razvojnog centra za poluvodičku

industriju

Kroz realizaciju jednog ovakvog istraživačko-razvojnog centra kreirala bi se prilika za privlačenje

ulaganja iz podsektora poluvodičke industrije, koji je izrazito visokotehnološki i samim time kapitalno

intenzivan.

O7 Blizina glavnog grada Zagreba (50 km) omogućava dostupnost visoko obrazovane radne snage

potrebne za privlačenje ulaganja u poslovnu aktivnost usluga dodane vrijednosti

Iz perspektive dostupnosti kvalificirane radne snage, blizina glavnog grada predstavlja priliku za

Sisačko-moslavačku županiju kroz prezentaciju županijskih potencijala u širem smislu od

administrativnih granica same županije.

O8 Pojavljivanje novih emitivnih tržišta, posebno na području elektronike (Kina)

Prilika leži i u brzo rastućim ekonomijama poput Kine jer se identificirani podsektori polako razvijaju na tim

tržištima, tako da se ta tržišta pretvaraju iz isključivo receptivnih u emitivne regije.

PRIJETNJE

T1 Proaktivno privlačenje ulaganja u ciljane sektore od strane konkurencije (Mađarska, Slovačka

Republika i Češka)

Države koje su konkurencija su izrazito proaktivne u svojem marketinškom nastupu, tako da u tom

segmentu postoji prijetnja da će te države doći prije do novih ulagača od Sisačko-moslavačke županije.

95

T2 Povećanje konkurencije za privlačenje ulaganja u ciljane sektore od strane država izvan EU-a

(Srbija i Makedonija)

Srbija i Makedonija su aktivne u privlačenju ulaganja i djelomično ciljaju i podsektore koje cilja i sama

Sisačko-moslavačka županija. Zbog proaktivnije politike u privlačenju ulaganja iz obje države, postoji

mogućnost da će se neki ulagači koji ne gledaju isključivo potencijal tržišta odlučiti za ulaganje u Srbiju

ili Makedoniju.

T3 Ekonomska kriza unutar EU-a će smanjiti ulaganja u ciljane sektore iz država članica EU-a

Neke države unutar EU-a koje su izrazito emitivne mogle bi smanjiti ulaganja u ciljane sektore. No

identificirane države koje se smatraju emitivnim regijama unutar EU-a ne smatraju se državama

članicama u krizi (npr. Njemačka i Švedska).

T4 Nemogućnost izlaska iz krize na jednom od većih emitivnih tržišta u ciljanim sektorima (Japan)

Japan je izrazito jaka emitivna regija u ciljanim sektorima i iz tog razloga, ukoliko bi se postojeća

gospodarska kriza produžila, postoji opasnost da će se smanjiti i ulaganja japanskih poduzeće u EU-u.

T5 Nepostojanje fokusirane politike privlačenja ulaganja na nacionalnoj razini

Na nacionalnoj razini još uvijek ne postoji fokusirani ciljani pristup privlačenju ulaganja, tako da se ne

može kreirati sinergija u privlačenju ulaganja između regionalne i nacionalne razine. Pomaci na bolje

su napravljeni ponovnim osnivanjem nacionalne agencije za privlačenje ulaganja, ali još uvijek

nedostaju pravi fokus i strategija.

T6 Nedostatak nacionalnog sektorski specifičnog pristupa u razvoju inovacijske politike županija

Na nacionalnoj razini se razvijaju strateški dokumenti koji bi trebali dati smjernice daljnjeg razvoja

inovacijske politike na razini županija. Ukoliko ne postoje jasne smjernice s nacionalne razine, teško će

biti privući visoko tehnološka ulaganja, posebno u aktivnosti koje su vezane uz usluge visoke dodane

vrijednosti.

T7 Ovisnost o globalnim trendovima i promjenama na međunarodnom tržištu

Izrazito promjenljiva gospodarska situacija na globalnoj razini može značajnije utjecati na daljnji razvoj

područja stranih direktnih ulaganja te utjecati na trendove.

T8 Velika konkurencija za privlačenje ulaganja u identificirane sektore izvan EU-a (Kina i Indija) za

određene proizvodne aktivnosti

Neki ulagački projekti su globalnog karaktera i traže lokacije s kojih će pokrivati cijeli svijet. Ukoliko se

Republika Hrvatska nađe u takvoj konkurenciji, Kina i Indija predstavljaju veliku konkurenciju s obzirom

na nisku cijenu radne snage i potencijal domaćeg tržišta.

96

9. CILJEVI PRIVLAČENJA STRANIH DIREKTNIH ULAGANJA U

ŽUPANIJU

Slika 2. Hijerarhija ciljeva vezanih za strana direktna ulaganja

9.1. GOSPODARSKI CILJEVI

Sisačko-moslavačka županija je u sklopu strategije razvoja županije 2011. – 2014. definirala nekoliko

strateških mjera koje su namijenjene razvoju poduzetničke infrastrukture i ostatka poduzetničkog

okruženja, kako bi postala atraktivna županija za privlačenje stranih direktnih ulaganja. Marketinška

strategija privlačenja stranih ulaganja se naslanja na ciljeve županijske razvojne strategije i to posebno

u području ostvarenja strateških ciljeva:

- CILJ 1. UČINKOVITO UPRAVLJANJE RAZVOJEM I RAZVOJNIM RESURSIMA

- CILJ 2. RAZVOJ KONKURENTNOG I DRUŠTVENO ODGOVORNOG GOSPODARSTVA

Za razvoj Sisačko-moslavačke županije odabrana su dva sektora s pripadajućim podsektorima koji se

smatraju bitnima za razvoj županije. Konkretno, radi se o sektorima elektroničke industrije i

metaloprerađivačke industrije. Privlačenje ulaganja u ova dva visoko atraktivna sektora bi na razini

županije trebalo dovesti do ostvarenja sljedećih županijskih ciljeva:

OPĆI CILJEVI

1. Poboljšati investicijsku klimu kroz izgradnju poduzetničke infrastrukture, osigurati

konkurentne poticaje i koordinirati važne sudionike uključene u proces privlačenja ulaganja

Ciljevi razvojne strategije Sisačko-moslavačke

županije 2011. - 2014.

Specifični ciljevi privlačenja ulaganja

Marketinški ciljevi privlačenja ulaganja

97

2. Bolja iskorištenost resursa županije (zemljišta/nekretnine, radna snaga…) kroz privlačenje

ulaganja u sektore industrije (metaloprerađivačka i elektronička), ali u skladu s politikom

održivog razvoja i zaštitom okoliša

3. Unaprijediti sustav razvoja ljudskih resursa s fokusom na potrebe za kadrovima unutar dva

identificirana sektora

4. Efekt multiplikatora na lokalno gospodarstvo, uzimajući u obzir transfer znanja i suradnju kao

ključne pokretače gospodarskog rasta

5. Povećanje izvoza, kao i prihoda za lokalnu i regionalnu zajednicu

6. Povećanje zapošljavanja kao rezultat novih investicija

Tabela 100. Specifični ciljevi privlačenja ulaganja u ciljane sektore4

KRATKOROČNI CILJEVI (2014.)

SREDNJOROČNI CILJEVI (2014. – 2017.)

DUGOROČNI CILJEVI (2014. – 2020.)

Broj novih greenfield ulagača – proizvodnja

2 6 14

Broj novih greenfield ulagača – usluge dodane vrijednosti

0 2 6

Vrijednost ulaganja 60 milijuna EUR 300 milijuna EUR 800 milijuna EUR

Broj otvorenih radnih mjesta kroz ulaganja

500 2000 4000

9.2. MARKETINŠKI CILJEVI – FOKUS PROMOTIVNIH AKTIVNOSTI

Ostvarenje marketinških ciljeva se očekuje kroz realizaciju akcijskog plana marketinške strategije.

Kumulativno bi se trebali ostvariti sljedeći rezultati:

Tabela 101. Marketinški ciljevi za privlačenje ulaganja

2014. 2015. 2016.

Ciljati investitore 375 350 350 Ostvariti komunikaciju s

investitorima 105 100 100

Dogovoriti sastanke s ulagačima

38 36 36

Organizirati outreach kampanju

3 4 4

Organizirati posjet lokaciji (eng. site visit)

4 6 6

4Ciljevi prikazuju donesene odluke o ulaganjima koja će u konačnici donijeti navedene rezultate. Ova ulaganja

se u pravilu neće ostvariti u istoj godini u kojoj je donesena odluka o ulaganju.

98

10. EMITIVNE REGIJE ZA CILJANO PRIVLAČENJE STRANIH ULAGANJA



SREDNJOROČNI FOKUS

(2014. – 2017.)





UREDSKIH UREĐAJA


INDUSTRIJE


ELEKTRONIKA




INDUSTRIJE




METAL








SEKTOR ELEKTRONIKE




INDUSTRIJE

SEKTOR ELEKTRONIKE


UREĐAJA

Fokus strategije privlačenja ulaganja je na dva ključna sektora i dvije ključne poslovne aktivnosti,

poslovnu aktivnost proizvodnje i poslovnu aktivnost usluga dodane vrijednosti. Pri identificiranju regija

koje bi mogle biti interesantne za ciljanje marketinškim aktivnostima uzeti su u obzir ključni podsektori

kako bi se došlo do najboljih opcija za provođenje marketinških aktivnosti. Marketinška strategija ima

kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve, tako da su ti ciljevi uzeti u obzir pri planiranju aktivnosti

i odabiru emitivnih ulagačkih regija (identifikacija najboljeg marketinškog miksa).

99

10.1. EMITIVNE REGIJE – KRATKOROČNI MARKETINŠKI FOKUS (2014.)

Istraživanje je izvršeno na način da su za svaki podsektor i ciljanu poslovnu aktivnost identificirane

najveće emitivne regije po visini kapitalnih ulaganja i broju novostvorenih radnih mjesta kroz strana

direktna ulaganja u Europi. Uzimajući u obzir kratkoročni marketinški fokus, pokazalo se da su

najatraktivnije emitivne regije po podsektorima sljedeće:


PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKIH KOMPONENTI

EUROPA

ZEMLJA REGIJA

NJEMAČKA BAVARSKA

SJEVERNA RAJNA VESTFALIJA

BADEN-WÜRTTEMBERG

NIZOZEMSKA ZAPADNA NIZOZEMSKA

JUŽNA NIZOZEMSKA

ENGLESKA JUGOISTOČNA ENGLESKA

NORVEŠKA NORVEŠKA

SJEVERNA AMERIKA

ZEMLJA REGIJA

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE WISCONSIN

NEW JERSEY

CONNECTICUT

FLORIDA

CALIFORNIA

KANADA ONTARIO

AZIJA PACIFIK

ZEMLJA REGIJA

JAPAN KANTO

KANSAI

JUŽNA KOREJA SEOUL

GYEONGGI

TAJVAN TAIPEI

HSINCHU

REPUBLIKA SINGAPUR SINGAPUR

100

PROIZVODNJA AUTODIJELOVA – ELEKTRONIKA

EUROPA

ZEMLJA REGIJA

NJEMAČKA BAVARSKA


BADEN-WÜRTTEMBERG

DONJA SASKA

FRANCUSKA ILE-DE-FRANCE

EST (FR)

ITALIJA PIEMONTE

SJEVERNA AMERIKA

ZEMLJA REGIJA

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE MICHIGAN

INDIANA

KANADA ONTARIO

AZIJA PACIFIK

ZEMLJA REGIJA

JAPAN KANTO

KANSAI

CHUBU

JUŽNA KOREJA HOSEO

PODSEKTOR PROIZVODNJE STROJEVA, OPREME I ALATA

EUROPA

ZEMLJA REGIJA

NJEMAČKA BAVARSKA


BADEN-WÜRTTEMBERG

HESSEN


AUSTRIJA ZAPADNA AUSTRIJA

ISTOČNA AUSTRIJA

ŠVICARSKA ŠVICARSKA

ŠVEDSKA ŠVEDSKA

DANSKA DANSKA

101

SJEVERNA AMERIKA

ZEMLJA REGIJA

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE TEXAS

CONNECTICUT

ILLINOIS

AZIJA PACIFIK

ZEMLJA REGIJA

JAPAN KANTO

KANSAI


PODSEKTOR PROIZVODNJE STROJEVA, OPREME I ALATA

EUROPA

ZEMLJA REGIJA

NJEMAČKA BAVARSKA

BADEN-WÜRTTEMBERG




ŠVEDSKA ŠVEDSKA

SJEVERNA AMERIKA

ZEMLJA REGIJA


NEW JERSEY

CONNECTICUT

OHIO

CALIFORNIA

AZIJA PACIFIK

ZEMLJA REGIJA

JAPAN KANTO

KANSAI

CHUBU

JUŽNA KOREJA SEOUL

102

10.2. EMITIVNE REGIJE – SREDNJOROČNI MARKETINŠKI FOKUS (2014. –

2017.)



direktna ulaganja u Europi. Uzimajući u obzir srednjoročni marketinški fokus, pokazalo se da su



PODSEKTOR PROIZVODNJE UREDSKIH UREĐAJA

SJEVERNA AMERIKA

ZEMLJA REGIJA


CALIFORNIA

AZIJA PACIFIK

ZEMLJA REGIJA

JAPAN KANTO

JUŽNA KOREJA SEOUL

TAJVAN TAIPEI

KINA JILIN

JIANGSU

HONG KONG

PROIZVODNJA AUTODIJELOVA – METAL

EUROPA

ZEMLJA REGIJA

NJEMAČKA BAVARSKA

BADEN-WÜRTTEMBERG


DONJA SASKA

ITALIJA PIEMONTE

LOMBARDIA


CENTRE-EST (FR)

ŠVEDSKA ŠVEDSKA

103

SJEVERNA AMERIKA

ZEMLJA REGIJA

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE MICHIGAN

NEW YORK

OHIO

KANADA ONTARIO

AZIJA PACIFIK

ZEMLJA REGIJA

JAPAN KANTO

KANSAI

CHUBU

JUŽNA KOREJA SEOUL


PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKIH KOMPONENTI

EUROPA

ZEMLJA REGIJA

NJEMAČKA BAVARSKA

BADEN-WÜRTTEMBERG

NIZOZEMSKA ZAPADNA NIZOZEMSKA


SJEVERNA AMERIKA

ZEMLJA REGIJA

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE WISCONSIN

MASSACHUSETTS

CONNECTICUT

NEW YORK

CALIFORNIA

AZIJA PACIFIK

ZEMLJA REGIJA

JAPAN KANTO

KANSAI

JUŽNA KOREJA SEOUL

104

PODSEKTOR PROIZVODNJE UREDSKIH UREĐAJA

SJEVERNA AMERIKA

ZEMLJA REGIJA


CONNECTICUT

NEW YORK

CALIFORNIA

AZIJA PACIFIK

ZEMLJA REGIJA

JAPAN KANTO

TAJVAN TAIPEI

KINA HONG KONG

GUANGDONG

10.3. EMITIVNE REGIJE – DUGOROČNI MARKETINŠKI FOKUS (2014. –

2020.)



direktna ulaganja u Europi. Uzimajući u obzir dugoročni marketinški fokus, pokazalo se da su




EUROPA

ZEMLJA REGIJA

NJEMAČKA BAVARSKA


SJEVERNA AMERIKA

ZEMLJA REGIJA

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE FLORIDA

ARIZONA

IDAHO

CALIFORNIA

105

AZIJA PACIFIK

ZEMLJA REGIJA

JAPAN KANTO

KANSAI

PROIZVODNJA STROJEVA ZA POLUVODIČKU INDUSTRIJU

EUROPA

ZEMLJA REGIJA

NJEMAČKA BAVARSKA

BADEN-WÜRTTEMBERG


SJEVERNA AMERIKA

ZEMLJA REGIJA

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE ARIZONA

CALIFORNIA



EUROPA

ZEMLJA REGIJA

NJEMAČKA BAVARSKA


SJEVERNA AMERIKA

ZEMLJA REGIJA


ARIZONA

NEW YORK

CALIFORNIA

AZIJA PACIFIK

ZEMLJA REGIJA

JAPAN KANTO

106

10.4. EMITIVNE REGIJE – PREPORUKA ZA NAJBOLJI MARKETINŠKI MIKS

PO REGIJAMA

Pri utvrđivanju najvećih potencijala koji bi mogli generirati najveći povrat na uložena sredstva kroz

marketinške aktivnosti, uzete su u obzir sve emitivne regije koje su aktivne kao ulagačke regije po

ciljanim podsektorima. Na razini TOP 30 regija napravljena je analiza po broju novostvorenih radnih

mjesta i visini kapitalnih ulaganja. Na taj način se došlo do rezultata koji pokazuju da ako se Sisačko-

moslavačka županija fokusira na predložene podsektore, najjače emitivne regije u Europi su u

Njemačkoj (pokrajine Bavarska, Baden Wurtenberg, Sjeverna Vestfalija i Donja Saska), Francuskoj

(pokrajina Ile de France), Švicarska i Švedska. U azijsko-pacifičkoj regiji fokus bi trebao biti na Japanu

(pokrajine Kanto i Kansai), Južnoj Koreji (Seoul) i Tajvanu (Taipei). U Sjevernoj Americi jake regije na

koje bi trebalo staviti fokus marketinških aktivnosti su Sjedinjene Američke Države (države Kalifornija,

Michigan, Teksas i Florida) i Kanada (država Ontario).

Grafikon 46. Emitivne regije po broju otvorenih novih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja

Emitivne regije po broju radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja

Kapitalna ulaganja Broj novostvorenih poslova


KRATKOROČNI FOKUS (2014.) – TOP 15 REGIJA

Uzimajući u obzir fokus na podsektore prema ročnosti, najveći sinergijski efekt se stvara ako se fokus

u prvoj godini marketinških aktivnosti stavi na ovih 15 regija jer te regije za privlačenje ulaganja ciljaju

najveći broj podsektora koje cilja i Sisačko-moslavačka županija. U prvoj godini marketinških aktivnosti

najveći povrat na uloženo bi se mogao generirati fokusirajući se u Europi na Njemačku (Bavarska,

Baden Wurtenberg i Sjeverna Vestfalija), Francusku (Ile-de-France), Švicarsku i Švedsku. Drugi važan

fokus je izvan EU-a na azijsko-pacifičkoj regiji i to na Japanu (pokrajine Kanto i Kansai) i Južnoj Koreji

(Seoul). Treći bitan fokus je na Sjevernoj Americi (Kalifornija, Teksas i Ontario).

107

Tabela 102. Popis emitivnih regija poredanih prema broju sektora koji se preklapaju sa strateškim

podsektorima Sisačko-moslavačke županije – kratkoročni fokus

Emitivna regija Broj poduzeća

Ukupno podsektora

Kratkoročno podsektora

(2014.)

Srednjoročno podsektora

(2014. – 2017.)

Dugoročno podsektora

(2014. – 2020.)

Bayern 149 9 4 2 3

Kanto 232 8 4 4 2

Baden-Wurttemberg 180 7 4 2 1

Kansai 72 7 4 2 1

Nordrhein-Westfalen 144 5 4 1 0

Ile-de-France 78 5 3 2 0

California 165 8 2 3 3

Switzerland 145 5 2 0 3

Texas 53 5 2 2 1

Seoul 46 5 2 3 0

Sweden 118 3 2 1 0

Chubu 92 3 2 1 0

Ontario 48 3 2 1 0

New Jersey 28 2 2 0 0

Vlaams Gewest 34 2 2 0 0

Florida 21 2 1 0 1

Taipei 34 3 1 2 0

SREDNJOROČNI FOKUS (2014.) – TOP 15 REGIJA

Uzimajući u obzir srednjoročni fokus ciljanja privlačenja stranih direktnih ulaganja, fokus se malo

mijenja te s Europe prelazi na azijsko-pacifičku regiju i Sjevernu Ameriku. Iako Europa i dalje ostaje

važna, posebno regije u Njemačkoj i Francuskoj, fokus marketinških aktivnosti bi trebao biti na azijsko-

pacifičkoj regiji i to na Japanu (pokrajine Kanto i Kansai), Južnoj Koreji (Seoul) i Tajvanu (Taipei). U

Sjevernoj Americi fokus bi trebao biti na Kaliforniji, New Yorku i Teksasu.

Tabela 103. Popis emitivnih regija poredanih prema broju sektora koji se preklapaju sa strateškim

podsektorima Sisačko-moslavačke županije – srednjoročni fokus


Ukupno sektora

Kratkoročno (2014.)

Srednjoročno (2014. – 2017.)

Dugoročno (2014. – 2020.)

Kanto 232 8 4 4 2


Seoul 46 5 2 3 0

New York 50 4 0 3 1

Bayern 149 9 4 2 3


Kansai 72 7 4 2 1


Texas 53 5 2 2 1

108

Taipei 34 3 1 2 0


Sweden 118 3 2 1 0

Chubu 92 3 2 1 0

Ontario 48 3 2 1 0

Michigan 70 2 1 1 0

West-Nederland 45 2 1 1 0

Wisconsin 37 2 1 1 0

DUGOROČNI FOKUS (2014.) – TOP 15 REGIJA

Dugoročni fokus opet stavlja u igru Europu i to posebno Njemačku i Švicarsku. Sjeverna Amerika, preko

država Kalifornije, New Yorka, Teksasa i Floride predstavlja najveći potencijal. U Aziji opet Japan

prednjači kao interesantna emitivna regija i to regije Kanto i Kansai.

Tabela 104. Popis emitivnih regija poredanih prema broju sektora koji se preklapaju sa

strateškim podsektorima Sisačko-moslavačke županije – dugoročni fokus


Ukupno sektora

Kratkoročno (2014.)

Srednjoročno (2014. – 2017.)

Dugoročno (2014. – 2020.)


Bayern 149 9 4 2 3

Switzerland 145 5 2 0 3

Kanto 232 8 4 4 2

New York 50 4 0 3 1


Kansai 72 7 4 2 1

Texas 53 5 2 2 1

Florida 21 2 1 0 1

Seoul 46 5 2 3 0


Taipei 34 3 1 2 0


Sweden 118 3 2 1 0

Chubu 92 3 2 1 0

Ontario 48 3 2 1 0

Michigan 70 2 1 1 0

109

11. AKCIJSKI PLAN ZA IMPLEMENTACIJU STRATEGIJE 2014. – 2016.

Na razini implementacije strategije aktivnosti će biti podijeljene prema vrsti aktivnosti i vremenu kada

trebaju biti implementirane. Planirane su tri vrste aktivnosti koje će imati za potrebu osiguranje

financijskih sredstava za implementaciju. Aktivnosti će biti podijeljene na aktivnost ciljanja i

kontaktiranja investitora u ciljanom podsektoru te pripreme adekvatnih marketinških materijala,

organizaciju outreach kampanja i međunarodne PR te marketinške aktivnosti.


Aktivnosti

Direktni mailing i kampanja direktnog kontaktiranja telefonom Identificirati osobe u dijaspori koje su dobro umrežene s poslovnim svijetom Kontaktirati postojeće investitore na razini Sisačko-moslavačke županije i na razini Republike Hrvatske putem aktivnosti postprodajne usluge (after-care usluga)

Predložen je fokus ciljanja i kontaktiranja ulagača u emitivnim regijama sukladno ciljanim sektorima.

Svake godine bi fokus marketinških aktivnosti do 2016. godine bio vezan uz ciljana emitivna tržišta koja

stvaraju najbolji marketinški miks ako se uzmu u obzir ciljani sektori. Fokusiranjem na predložene regije

može se ostvariti najbolji rezultat u privlačenju stranih ulaganja.


Tabela 105. Obrada ciljanih regija direktnim kontaktiranjem identificiranih tvrtki – 2014.

2014.

Q1 Q2 Q3 Q4

Bavarska Kanto Švicarska Kanto

Baden-Wurttemberg Kansai Kansai

Sjeverna Rajna Vestfalija Seoul Seoul

Chubu Taipei

SREDNJOROČNI FOKUS (2014. – 2017.) – TOP 15 REGIJA


2015.

Q1 Q2 Q3 Q4

New York Kalifornija Baden-Wurttemberg

Bavarska

Michigan Texas Sjeverna Rajna Vestfalija

Švicarska

Wisconsin Zapadna Nizozemska

Ontario

DUGOROČNI FOKUS (2014. – 2020.) – TOP 15 REGIJA

110


2016.

Q1 Q2 Q3 Q4

Kalifornija Kanto Bavarska Švicarska

Teksas Kansai Baden-Wurttemberg

Švedska

Florida Sjeverna Rajna Vestfalija

Fokusiranjem na regije trebali bi se ostvariti sljedeći rezultati po godinama kako bi se mogli realizirati

predloženi marketinški ciljevi te organizirati outreach kampanje koje bi trebale rezultirati posjetima

ulagača.

Tabela 108. Očekivani rezultati direktnog kontaktiranja tvrtki u ciljanim regijama – 2014. – 2017.

2014.

Q1 Q2 Q3 Q4

Ukupno moguće kontaktirati 473 442 145 205

Ciljati 150 100 50 75

Ostvariti komunikaciju 40 30 15 20

Dogovoriti sastanke 15 10 5 8

2015.

Q1 Q2 Q3 Q4


Ciljati 100 75 100 75



2016.

Q1 Q2 Q3 Q4


Ciljati 75 100 150 75



b. Organizacija outreach kampanja

Ukupno bi trebalo odraditi 11 outreach kampanja do kraja 2016. godine, sukladno predloženom

planu, kako bi se ostvarili kratkoročni, srednjoročni i dugoročni ciljevi.

111

EUROPA 5

SJEVERNA AMERIKA 3

AZIJA-PACIFIK 3

UKUPNO 11


2014.

Q1 Q2 Q3 Q4

Outreach Europa 1 Outreach Azija 1 Outreach Europa 2

Bavarska Kanto Sjeverna Rajna Vestfalija

Baden-Wurttemberg Kansai Švicarska

Chubu

Seoul

7 dana 14 dana 10 dana

SREDNJOROČNI FOKUS (2014.) – TOP 15 REGIJA

2015.

Q1 Q2 Q3 Q4

Outreach Azija 2 Outreach Sjeverna Amerika 1 Outreach Sjeverna Amerika 2 Outreach Europe 3

Kanto New York Kalifornija Zapadna Nizozemska

Kansai Michigan Teksas Sjeverna Rajna Vestfalija

Seoul Wisconsin

Taipei Ontario

14 dana 14 dana 10 dana 7 dana

DUGOROČNI FOKUS (2014.) – TOP 15 REGIJA

2016.

Q1 Q2 Q3 Q4

Outreach Europa 4 Outreach Sjeverna Amerika 3 Outreach Azija 3 Outreach Europa 5

Baden-Wurttemberg Kalifornija Kanto Bavarska

Bavarska Teksas Kansai Baden-Wurttemberg

Švicarska Florida

10 dana 14 dana 10 dana 7 dana

112

c. Međunarodne marketinške aktivnosti i priprema potrebnih marketinških

materijala

Aktivnosti

Web-marketing

Kreiranje promotivnog paketa za privlačenje stranih direktnih ulaganja PR aktivnosti Konferencije / Radionice / Sajmovi

Web-marketing

Broj Godina Kvartal Vrsta podaktivnosti

1 2014. 1. KVARTAL Ažuriranje web stranice na engleskom jeziku – redizajn i ažuriranje

2 2014. 2. – 4. KVARTAL

Marketing na društvenim mrežama (angažman stručnjaka za socijalni marketing i za optimizaciju web stranice na tražilicama)

3 2014. 3. KVARTAL Izrada newslettera na engleskom jeziku

4 2014. 4. KVARTAL Promocija putem društvenih mreža – fokus na LinkedIn

5 2015. 1. KVARTAL Ažuriranje web stranice na njemačkom jeziku

6 2015. 1. – 4. KVARTAL Marketing na društvenim mrežama – održavanje

7 2015. 3. KVARTAL Izrada newslettera na njemačkom jeziku

8 2015. 1. – 4. KVARTAL Promocija putem socijalnih mreža – fokus na LinkedIn

9 2015. 1. – 4. KVARTAL Google AdWords kampanje

10 2016. 1. – 4. KVARTAL Marketing na društvenim mrežama – održavanje

11 2016. 1. – 4. KVARTAL Promocija putem društvenih mreža – fokus na LinkedIn

12 2016. 1. – 4. KVARTAL Google AdWords kampanje

Kreiranje promotivnog paketa za privlačenje stranih direktnih ulaganjana na njemačkom i

engleskom jeziku– tiskana, digitalna verzija sa CD/USB varijantom


1 2014. 1. KVARTAL Izrada specijalizirane brošure za podsektor proizvodnje elektroničkih komponenti – do 8 stranica

2 2014. 2. KVARTAL Izrada specijalizirane brošure za podsektor proizvodnje strojeva, opreme i alata – do 8 stranica

113

3 2014. 3. KVARTAL Izrada specijalizirane brošure za podsektore vezane uz aktivnosti usluga dodane vrijednosti – do 8 stranica

4 2014. 4. KVARTAL Izrada specijalizirane brošure za podsektor proizvodnje uredskih uređaja – do 8 stranica

5 2015. 1. KVARTAL Izrada specijalizirane brošure za podsektor proizvodnje autodijelova od metala – do 8 stranica

6 2015. 2. – 3. KVARTAL Izrada specijalizirane brošure za podsektor poluvodičke industrije – do 8 stranica

PR aktivnosti


1 2014./2015./2016. 1. – 4. KVARTAL PR u Hrvatskoj

2 2014./2015./2016. 1. – 4. KVARTAL Suradnja sa stranim novinarima na ciljanim lokacijama

Konferencije / Radionice / Sajmovi


1 2014./2015./2016. 2. KVARTAL Međunarodna konferencija o stranim ulaganjima u županiji

2 2014./2015./2016. 2. KVARTAL Promocija u sklopu sajma u Njemačkoj (Hannover) – Industrial Automation – 7. 4. 2014. – 11. 4. 2014.

3 2014./2016. 2. KVARTAL Promocija na sajmu u Njemačkoj (Munich) AUTOMATICA – 3. 6. 2014. – 6. 6. 2014.

5 2016. 3. KVARTAL Promocija na sajmu u Njemačkoj AUTOMECANICA (Frankfurt) – 16. 9. 2014. – 20. 9. 2014.

6 2014./2015./2016. 4. KVARTAL Promocija na sajmu u Njemačkoj (Munich) – Productronica i Electronica – 11. 11. 2014. – 14. 11. 2014.

7 2015./2016. 3. KVARTAL Promocija na sajmu SEMICON Europe –Dresden – Listopad

114

12. PRORAČUN ZA PROVEDBU


Godina Vrsta troška Detalji o troškovima/Količina

Vrijednost troška

2014./2015./2016.

Direktni mailing i kampanja direktnog kontaktiranja telefonom

Telefon/Skype/VoiP kontaktiranje. Trošak slanja pošte i telefona/Internet trošak.

1.500 EUR/GODIŠNJE

2014./2015./2016.

Kontaktirati postojeće investitore na razini Sisačko-moslavačke županije i na razini Republike Hrvatske putem aktivnosti postprodajne usluge (after-care usluga)

Telefon/Skype/VoiP kontaktiranje. Trošak slanja pošte i telefona/Internet trošak.

500 EUR/GODIŠNJE

Ukupno 6.000 EUR

b. Organizacija outreach kampanja – kalkulacija na bazi putovanja tri osobe

Godina Vrsta troška Način putovanja Vrijednost troška

Q2 2014. Outreach Europa 1 Osobni automobil 3.770 EUR

Q3 2014. Outreach Azija 1 Avion/Vlak/Taksi/Gradski

prijevoz 13.280 EUR

Q4 2014. Outreach Europa 2 Avion/Najam automobila 7.070 EUR

Q1 2015. Outreach Sjeverna

Amerika 1 Avion/Najam automobila 10.250 EUR




prijevoz 15.070 EUR


Q1 2016. Outreach Europa 4 Avion/Najam automobila 7.070 EUR




prijevoz 9.340 EUR


Ukupno 102.260 EUR

115

Tabela 109. Razrada troškova za outreach kampanju po tipu troška, 2014. godina

2014.

Q2 Q3 Q4

Outreach Europa 1 Outreach Azija 1 Outreach Europa 2

Dnevnica 1.470 EUR 2.730 EUR 2.100 EUR

Putovanje 320 EUR 4.800 EUR 1.950 EUR

Smještaj 2.100 EUR 4.200 EUR 3.000 EUR

Prijevoz, cestarine,

putno osiguranje,

rent a car, vlak, visa

1.400 EUR 1.750 EUR 1.220 EUR

Ukupno 5.290 EUR 13.480 EUR 8.270 EUR


2015.

Q1 Q2 Q3 Q4

Outreach Sjeverna

Amerika 1

Outreach Sjeverna

Amerika 2

Outrach

Azija 2

Outreach

Europe 3

Dnevnica 2.250 EUR 3.150 EUR 2.730 EUR 1.470 EUR

Putovanje 4.500 EUR 5.100 EUR 6.750 EUR 2.250 EUR

Smještaj 3.000 EUR 4.200 EUR 4.200 EUR 3.000 EUR


putno osiguranje, rent

a car, vlak, visa

1.050 EUR 1.400 EUR 1.590 EUR 1.120 EUR

Ukupno 10.800 EUR 13.850 EUR 15.270 EUR 7.840 EUR

116


2016.

Q1 Q2 Q3 Q4

Outreach Europa 4 Outreach Sjeverna

Amerika 3

Outreach

Azija 3

Outreach

Europa 5

Dnevnica 2.100 EUR 3.150 EUR 1.950 EUR 1.470 EUR

Putovanje 1.950 EUR 4.800 EUR 3.300 EUR 320 EUR

Smještaj 3.000 EUR 4.200 EUR 3.000 EUR 2.100 EUR


putno osiguranje,

rent a car, vlak, visa

1.220 EUR 1.400 EUR 1.290 EUR 1.400 EUR

Ukupno 8.270 EUR 13.550 EUR 9.540 EUR 5.290 EUR

c. Međunarodne marketinške aktivnosti i priprema potrebnih marketinških

materijala

c1. Web-marketing


Vrijednost troška

2014.

Ažuriranje web stranice na engleskom jeziku – redizajn i ažuriranje

1 1.000 EUR

2014.

Marketing na društvenim mrežama (angažman stručnjaka za socijalni marketing i za optimizaciju web stranice na tražilicama)

1 2.000 EUR

2014. Izrada newslettera na engleskom jeziku

1 500 EUR

2014. Promocija putem društvenih mreža – fokus na LinkedIn

1 kampanja 500 EUR

117


Vrijednost troška

2015. Ažuriranje web stranice na njemačkom jeziku

1 1.000 EUR

2015. Marketing na društvenim mrežama – održavanje

1 1.000 EUR

2015. Izrada newslettera na njemačkom jeziku

1 500 EUR


3 kampanje 1.500 EUR

2015. Google AdWords kampanje


2016. Marketing na društvenim mrežama – održavanje

1 1.000 EUR



2016. Google AdWords kampanje


Ukupno 15.000 EUR

c2. Kreiranje promotivnog paketa za privlačenje stranih direktnih ulaganja na njemačkom i

engleskom jeziku – tiskana, digitalna verzija sa CD/USB varijantom

Godina Vrsta troška Detalji o

troškovima/Količina Vrijednost troška

2014./2015./2016. USB memorija s promotivnim sadržajem

200 kom. x 10 EUR 2.000 EUR / GODINA

(6.000 EUR)

2014./2015./2016. Promotivni DVD 200kom. x 1,50 EUR 300 EUR / GODINA

(900 EUR)

2014.

Izrada specijalizirane brošure za podsektor proizvodnje elektroničkih komponenti

Tisak do 8 stranica brošura 1000 kom.

500 EUR

118



2014.

Izrada specijalizirane brošure za podsektor proizvodnje strojeva, opreme i alata


500 EUR

2014.

Izrada specijalizirane brošure za podsektore vezane uz aktivnosti usluga dodane vrijednosti


500 EUR

2014.

Izrada specijalizirane brošure za podsektor proizvodnje uredskih uređaja


500 EUR

2015.

Izrada specijalizirane brošure za podsektor proizvodnje autodijelova od metala


500 EUR

2015.

Izrada specijalizirane brošure za podsektor poluvodičke industrije


500 EUR

Ukupno 9.900 EUR

c3 PR aktivnosti



2014./2015./2016. Godišnji budžet za domaći PR

Intervjui i članci u medijima 2.000 EUR/GODINA

2014./2015./2016. Suradnja sa stranim novinarima na ciljanim lokacijama

1 novinar godišnje 3 dana u Hrvatskoj – EUROPA

1.000 EUR / GODINA


1 novinar godišnje 3 dana u Hrvatskoj – AZIJA PACIFIK

2.000 EUR / GODINA


1 novinar godišnje 3 dana u Hrvatskoj – SJEVERNA

AMERIKA 2.000 EUR / GODINA

Ukupno 21.000 EUR

119

c4 Konferencije / Radionice / Sajmovi


Vrijednost troška

2014./2015./2016. Međunarodna konferencija o stranim ulaganjima u županiji

Dvodnevna konferencija.

Sudjelovanje oko 40 osoba

2.000 EUR/GODINA

2014./2015./2016.

Promocija u sklopu sajma u Njemačkoj (Hannover) – Industrial Automation – 7. 4. 2014. – 11. 4. 2014.

Sudjelovanje dviju osoba – promotivni

prostor veličine 12 – 20 m2 u sklopu zajedničkog

prostora Hrvatske gospodarske komore

10.320 EUR/GODINA

2014./2016.

Promocija na sajmu u Njemačkoj (Munich) AUTOMATICA - 3. 6. 2014. – 6. 6. 2014.


prostor veličine 12 – 20 m2

11.500 EUR/GODINA

2014./2015./2016.

Promocija na sajmu u Njemačkoj (Munich) – Productronica i Electronica – 11. 11. 2014. – 14. 11. 2014.


prostor veličine 12 – 20 m2

11.500 EUR/GODINA

2016.

Promocija na sajmu u Njemačkoj AUTOMECANICA (Frankfurt) – 16. 9. 2014. – 20. 9. 2014.


prostor veličine 12 – 20 m2 u sklopu zajedničkog

prostora Hrvatske gospodarske komore

11.150 EUR/GODINA

2015./2016. Promocija na sajmu SEMICON Europe –Dresden – Listopad

Sudjelovanje za dvije osobe

2.000 EUR/GODINA

Ukupno 109.610 EUR

Tabela 112. Razrada troškova za prezentaciju na sajmovima po tipu troška na razini jedne godine

PRODUCTRONICA AUTOMATICA INDUSTRIAL

AUTOMATION AUTOMECANICA

SEMICON - Dresden

Izrada izložbenog prostora

6.000 EUR 6.000 EUR 3.000 EUR 4.000 EUR 0 EUR

Marketing 4.000 EUR 4.000 EUR 5.000 EUR 5.000 EUR 0 EUR

Smještaj 600 EUR 600 EUR 800 EUR 800 EUR 800 EUR

Dnevnice 420 EUR 420 EUR 560 EUR 560 EUR 560 EUR

120

PRODUCTRONICA AUTOMATICA INDUSTRIAL

AUTOMATION AUTOMECANICA

SEMICON –

Dresden

Prijevoz 480 EUR 480 EUR 960 EUR 790 EUR 576 EUR

Karte 0 EUR 0 EUR 0 EUR 0 EUR 64 EUR

UKUPNO

11.500 EUR 11.500 EUR 10.320 EUR 11.150 EUR 2.000 EUR

Tabela 113. Zbirna projekcija proračuna potrebnog za izvršenje marketinške strategije

2014. 2015. 2016. UKUPNO

a. 2.000 EUR 2.000 EUR 2.000 EUR 6.000 EUR

b. 27.040 EUR 47.760 EUR 36.650 EUR 111.450 EUR

c. 50.620 EUR 41.620 EUR 63.270 EUR 155.510 EUR

c1 4.000 EUR 5.500 EUR 5.500 EUR 15.000 EUR

c2 4.300 EUR 3.300 EUR 2.300 EUR 9.900 EUR

c3 7.000 EUR 7.000 EUR 7.000 EUR 21.000 EUR

c4 35.320 EUR 25.820 EUR 48.470 EUR 109.610 EUR

UKUPNO 79.660 EUR 91.380 EUR 101.920 EUR 272.960 EUR

121

PRILOG 1: PROFIL PODUZETNIČKE ZONE JASENOVAC

Osnovni podaci o lokaciji

Općina Jasenovac smještena je na krajnjem jugoistočnom dijelu Sisačko-moslavačke županije. To je

nizinski prostor kontinentalne klime, okružen rijekama Trebežom, Savom, Unom i Strugom. Općina

Jasenovac na jugu graniči s Republikom Bosnom i Hercegovinom, na istoku s Brodsko-posavskom

županijom, na zapadu s općinama Hrvatska Dubica i Sunja te na sjeveru s Gradom Siskom i općinama

Lipovljani i Novska. Općina Jasenovac zauzima površinu od 168,5 km2. U sastav Općine Jasenovac ulazi

ukupno 10 naselja: Drenov Bok, Jasenovac, Košutarica, Krapje, Mlaka, Puska, Tanac, Trebež, Uštica i

Višnjica Uštička.

Slika 3. Položaj općine Jasenovac

Demografski podaci i podaci o nezaposlenosti

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine općina Jasenovac ima ukupno 1.997 stanovnika, a radno

sposobno stanovništvo čini oko 59% stanovnika općine. Prosječna starost stanovništva je 46 godina.

Tabela 114. Demografski podaci, općina Jasenovac

Ime županije Grad ili općina

Ime grada/općine Ukupno Radno sposobno

stanovništvo (15 – 64 godine)

Prosječna starost

Sisačko-moslavačka

Općina Jasenovac 1.997 1.186 46,0

Izvor: DZS, 2013.

Grad Novska i okolne općine Jasenovac i Lipovljani imaju 1 924 nezaposlenih osoba. Krajem lipnja 2013.

najviše nezaposlenih osoba je sa završenom srednjom školom u trajanju od tri godine, a zatim sa

122

završenom osnovnom i srednjom školom u trajanju od 4 god. i više. Prema dobnoj strukturi najviše je

nezaposlenih mladih osoba između 20 i 24 godine, te između 25 i 29 godina. To su osobe koje su

završile trogodišnje ili četverogodišnje srednje škole te fakultete, a koje su prijavljene u evidenciju

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Kutina na dan 30. lipnja 2013. Dobna struktura

nezaposlenih može se vidjeti iz sljedećeg grafikona.

Grafikon 47. Dobna struktura nezaposlenih u lipnju 2013.

Izvor: Bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Kutina, lipanj 2013.

Lokacija i osnovne informacije o poduzetničkoj zoni

Županija: Sisačko-moslavačka

Općina: Jasenovac

Lokacija: Poljoprivredno-industrijska zona Jasenovac nalazi se 1 km sjeverno od središta

naselja Jasenovac

Površina: 20 ha

Poduzetnička zona Jasenovac je smještena:

- Udaljenost od pristupne ceste – udaljenost do D 47 0,5km

- Od autoceste A3 (Ljubljana – Bregana – Zagreb – Lipovac) udaljena je 5 km

- Udaljenost od željezničkog kolodvora – 0,2 km

- Udaljenost od morske luke – 270 km

- Udaljenost od zračne luke Zagreb – 100 km

5%

14%

13%

12%

11%

11%

11%

10%

10%

3%

Dobna struktura nezaposlenosti

15 -19 20 - 24 25 - 29 30 - 34 35 - 39 40 - 44 45 - 49 50 - 54 55 - 59 60 i više

123

Slika 4. Položaj poduzetničke zone Jasenovac u prostoru

POLOŽAJ ZONE

Tabela 115. Dostupna infrastruktura u poduzetničkoj zoni Jasenovac

KAPACITET

INFRASTRUKTURE/ENERGENATA

Plin Kapacitet

(m3/h) 600

Električna energija

Kapacitet

(MW) 2 x 1 MWA

Napon (kV) 10(20)/0,4

kV

Voda Kapacitet

(m3/h) 12,5

Odvodnja/kanalizacija Kapacitet

(m3/h) 58

Mogućnost priključka na

pročistač otpadnih voda DA/NE DA

124

Postojeći ulagači u poduzetničkoj zoni su:

PEPI d.o.o. – proizvodnja proizvoda od drva

PZ SAVA JASENOVAC – uzgoj i prerada žitarica

PIN d.o.o. – proizvodnja peleta

JASEN PROMET d.o.o. – proizvodnja palica za hurling

Tabela 116. Kratak plan marketinških aktivnosti i proračun troškova za poduzetničku zonu

Jasenovac

Aktivnosti 2014. 2015. 2016.

Izrada web stranice na engleskom i hrvatskom jeziku

2.000 EUR 2.000 EUR 2.000 EUR

Kreiranje brošure za ulagače (do 4 stranice)

350 EUR 350 EUR 350 EUR

Izrada promotivnih CD-a i USB-a za ulagače (200 kom.)

2.300 EUR 2.300 EUR 2.300 EUR

UKUPNO 4.650 EUR 4.650 EUR 4.650 EUR

125

PRILOG 2 : PROFIL PODUZETNIČKE ZONE NOVSKA

Osnovni podaci o lokaciji Grad Novska smješten je u jugoistočnom dijelu Sisačko-moslavačke županije i okružen je gradovima

Kutina, Pakrac i Nova Gradiška, kao i parkom prirode i ornitološkim parkom Lonjsko polje. Grad čine 23

naselja s 13 518 stanovnika (2011.), a obuhvaća površinu od 320 m². U makroregionalnoj podjeli

Hrvatske, Grad Novska dijelom pripada prostoru nizinskog područja sjeverne Hrvatske (Posavini), a

dijelom Panonskom gorju (Psunj), te tako čini prirodnu vezu obronaka slavonskog gorja i posavske

ravnice. Nadmorske visine naselja unutar područja Grada Novske kreću se od 90 m do 467 m

nadmorske visine.

Demografski podaci i podaci o nezaposlenosti Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Grad Novska ima ukupno 13 518 stanovnika, a radno

sposobno stanovništvo čini gotovo 66% stanovnika grada Novske. Prosječna starost stanovništva je

40,2 godine

Tabela 117. Demografski podaci, grad Novska




Prosječna starost


Grad Novska 13.518 8.902 40,2

Izvor: DZS, 2013


Izvor: Bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Kutina, lipanj 2013

5%

14%

13%

12%

11%

11%

11%

10%

10%3%


15 -19 20 - 24 25 - 29 30 - 34 35 - 39 40 - 44 45 - 49 50 - 54 55 - 59 60 i više

126

Prema statističkom biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područna uprava Kutina (lipanj 2013.),










Grad: Novska

Lokacija: južni dio grada (između autoceste A3 i željezničkog kolodvora Novska)

Površina: 85 ha

Slika 5. Položaj poduzetničke zone Novska u prostoru

Poduzetnička zona Novska je smještena:

- u blizini državne ceste D 47 (Lipik – Dvor)

- od autoceste A3 (Ljubljana – Bregana – Zagreb – Lipovac) udaljena je 1,3 km

- udaljenost od željezničkog kolodvora (Zagreb – Beograd) – 0,8 km

- udaljenost od Zagreba (zračna luka) – 95 km

- udaljenost od Siska (riječna luka) – 67 km

- udaljenost od graničnog prijelaza Jasenovac – 10 km

127

Slika 6. Strateški položaj lokacije Novska

Tabela 118. Kratak plan marketinških aktivnosti i proračun troškova za poduzetničku zonu Novska

Aktivnosti 2014. 2015. 2016.

Održavanje web stranice na engleskom i hrvatskom jeziku

1.000 EUR 1.000 EUR 1.000 EUR


350 EUR 350 EUR 350 EUR


2.300 EUR 2.300 EUR 2.300 EUR


128

PRILOG 3: PROFIL PODUZETNIČKE ZONE LIPOVLJANI

Osnovni podaci

Općina Lipovljani nalazi se u slavonskom dijelu županije, a prostire se na 111,4 km2. Uz šumarstvo,

eksploataciju nafte i plina, drvnu i tekstilnu industriju, prijevozništvo, trgovinu, obrtništvo i

ribnjačarstvo, stanovnici se bave i poljoprivredom, a znatan broj radi u Petrokemiji i Kutini. Na cijelom

području općine značajni potencijali su za razvoj lovnog, ribolovnog i seoskog turizma, poradi bogatstva

hrastovim šumama i vode u neposrednoj blizini Parka prirode Lonjsko polje. Općina je dobro povezana

cestama i željeznicom s okolnim gradovima i općinama.


Prema popisu stanovništva iz 2011. godine općina Lipovljani ima ukupno 3.455 stanovnika, a radno

sposobno stanovništvo čini oko 67% stanovnika općine. Prosječna starost stanovništva je 41,1 godina.

Tabela 119. Demografski podaci, općina Lipovljani




Prosječna starost


Općina Lipovljani 3.455 2.327 41,1

Izvor: DZS, 2013.


Izvor: Bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Kutina, lipanj 2013

5%

14%

13%

12%

11%

11%

11%

10%

10%

3%


15 -19 20 - 24 25 - 29 30 - 34 35 - 39 40 - 44 45 - 49 50 - 54 55 - 59 60 i više

129









Poduzetnička zona Blatnjača


Općina: Lipovljani

Lokacija: jugozapadna granica općine Lipovljani, udaljena 1 km od središta općine

Površina: 139,3 ha

Poduzetnička zona Blatnjača-Lipovljani je smještena:

- Udaljenost od pristupne ceste – Pristupna cesta u zonu 800 m do Ž 3215


- Udaljenost od željezničkog kolodvora – željeznička pruga prolazi pokraj poduzetničke zone

- Udaljenost od morske luke Rijeka – 260 km


Poduzetnička zona Hatnjak


Općina: Lipovljani

Lokacija: jugozapadna granica općine Lipovljani, udaljena 1 km od središta općine

Površina: 51,46 ha

Poduzetnička zona Hatnjak-Lipovljani je smještena:

- Udaljenost od pristupne ceste – direktan pristup sa županijske ceste Ž3124


- Udaljenost od željezničkog kolodvora – željeznička pruga prolazi pokraj poduzetničke zone

(0,1 km)



130


Lipovljani

Aktivnosti 2014. 2015. 2016.


2.000 EUR 2000 EUR 2.000 EUR


350 EUR 350 EUR 350 EUR


2.300 EUR 2300 EUR 2.300 EUR


131

PRILOG 4: PROFIL PODUZETNIČKE ZONE HRVATSKA DUBICA

Osnovni podaci Hrvatska Dubica je općina na Baniji u Sisačko-moslavačkoj županiji. Nalazi se na lijevoj obali rijeke Une,

nekoliko kilometara prije ušća u rijeku Savu. Hrvatska Dubica ujedno se nalazi na važnoj geostrateškoj

točki na dodiru Zrinskog pobrđa, te na vratima Pounja u prostranu posavsku nizinu, što je omogućilo

izgradnju važnog prometnog smjera iz središnje Hrvatske prema sjeverozapadnoj Bosni.


Prema popisu stanovništva iz 2011. godine općina Lipovljani ima ukupno 2.089 stanovnika, a radno

sposobno stanovništvo čini oko 62% stanovnika općine. Prosječna starost stanovništva je 45,1 godina.

Tabela 121. Demografski podaci, općina Hrvatska Dubica




Prosječna starost


Općina Hrvatska Dubica 2.089 1.301 45,1

Izvor: DZS, 2013.


Poduzetnička zona Rakit


Općina: Hrvatska Dubica

Površina: 37,95 ha

Poduzetnička zona Rakit je smještena:





Poduzetnička zona Žirovnjak


132

Općina: Hrvatska Dubica

Površina: 9,07 ha

Poduzetnička zona Žirovnjak je smještena:






Hrvatska Dubica

Aktivnosti 2014. 2015. 2016.


2.000 EUR 2.000 EUR 2.000 EUR


350 EUR 350 EUR 350 EUR


2.300 EUR 2.300 EUR 2.300 EUR


133

PRILOG 5 : POPIS TABELA, SLIKA I GRAFIKONA

POPIS TABELA Tabela 1. Specifični ciljevi strategije ........................................................................................................................................ 3 Tabela 2. Marketinški ciljevi .................................................................................................................................................... 3 Tabela 3. Proračun potreban za implementaciju strategije ................................................................................................... 4 Tabela 4. Pregled sektora i podsektora iz perspektive stranih direktnih ulaganja ............................................................... 6 Tabela 5. Osnovne informacije o županiji ............................................................................................................................... 9 Tabela 6. Udaljenost Sisak – glavni gradovi ..........................................................................................................................10 Tabela 7. Kretanje stranih direktnih ulaganja po godinama ................................................................................................10 Tabela 8. Pregled obrazovnih ustanova po vrsti naobrazbe ................................................................................................12 Tabela 9. Pregled zaposlenih po djelatnostima ....................................................................................................................12 Tabela 10. Popis stranih ulagača u Sisačko-moslavačkoj županiji ..........................................................................................14 Tabela 11. Podsektori unutar sektora elektronike koji predstavljaju potencijal za privlačenje ulaganja ............................17 Tabela 12. Podsektori unutar sektora metaloprerađivačke industrije koji predstavljaju potencijal za privlačenje ulaganja

................................................................................................................................................................................19 Tabela 13. Skupni pregled greenfield stranih direktnih ulaganja u sektoru elektronike 2003. – 2013. ...............................20 Tabela 14. Skupni pregled greenfield stranih direktnih ulaganja u sektoru elektronike u Hrvatskoj 2003. – 2013. ...........20 Tabela 15. Kretanje stranih direktnih ulaganja 2003. – 2013. ...............................................................................................21 Tabela 16. Najveći ulagači u sektoru elektronike 2003. – 2013. ............................................................................................22 Tabela 17. Pregled ulaganja po aktivnosti 2003. – 2013. .......................................................................................................23 Tabela 18. Pregled emitivnih tržišta 2003. – 2013..................................................................................................................23 Tabela 19. Pregled receptivnih tržišta 2003. – 2013. .............................................................................................................24 Tabela 20. Pregled ulaganja po podsektoru 2003. – 2013. ....................................................................................................25 Tabela 21. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti 2003. – 2013. ..................30 Tabela 22. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti po poslovnim aktivnostima

2003. – 2013. .........................................................................................................................................................31 Tabela 23. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektor elektroničkih komponenti – proizvodnja 2003-2013 .31 Tabela 24. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektor elektroničkih komponenti – proizvodnja po godinama 2003-

2013 .......................................................................................................................................................................32 Tabela 25. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini

kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................34 Tabela 26. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti – usluge visoke dodane

vrijednosti 2003. – 2013........................................................................................................................................34 Tabela 27. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti – usluge visoke dodane vrijednosti

po tipu usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013. .....................................................................................35 Tabela 28. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti – usluge visoke dodane vrijednosti

po godinama 2003. – 2013. ..................................................................................................................................35 Tabela 29. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini

kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................37 Tabela 30. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja 2003. – 2013. ............37 Tabela 31. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja po poslovnim

aktivnostima 2003. – 2013. ...................................................................................................................................38 Tabela 32. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru uredskih uređaja – proizvodnja 2003. – 2013. ........38 Tabela 33. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru uredskih uređaja – proizvodnja po godinama 2003. – 2013.

................................................................................................................................................................................39 Tabela 34. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini

kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................40 Tabela 35. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru uredskih uređaja – usluge visoke dodane vrijednosti

2003. – 2013. .........................................................................................................................................................40 Tabela 36. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja po poslovnim

aktivnostima – usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013. .........................................................................40 Tabela 37. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru uredskih uređaja – usluge visoke dodane vrijednosti po

godinama 2003. – 2013. ........................................................................................................................................41 Tabela 38. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini

kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................43 Tabela 39. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije 2003. – 2013. ........................43 Tabela 40. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije po poslovnim aktivnostima

2003. – 2013. .........................................................................................................................................................44

134

Tabela 41. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije – proizvodnja 2003. – 2013. .44 Tabela 42. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije – proizvodnja po godinama 2003. –

2013. ......................................................................................................................................................................45 Tabela 43. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini

kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................46 Tabela 44. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije – usluge visoke dodane

vrijednosti 2003. – 2013........................................................................................................................................46 Tabela 45. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije – usluge visoke dodane

vrijednosti 2003. – 2013........................................................................................................................................47 Tabela 46. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije – usluge visoke dodane vrijednosti po


kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................49 Tabela 48. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije 2003. – 2013. .................50 Tabela 49. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u Hrvatskoj u sektoru metaloprerađivačke industrije 2003. – 2013.

................................................................................................................................................................................50 Tabela 50. Kretanje stranih direktnih ulaganja 2003. – 2013. ...............................................................................................51 Tabela 51. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini

kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................51 Tabela 52. Pregled ulaganja po aktivnosti 2003. – 2013. .......................................................................................................52 Tabela 53. Usporedna analiza podsektora metaloprerađivačke industrije ...........................................................................53 Tabela 54. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata 2003. – 2013. .57 Tabela 55. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata po poslovnim

aktivnostima 2003. – 2013. ...................................................................................................................................58 Tabela 56. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – proizvodnja

2003. – 2013. .........................................................................................................................................................58 Tabela 57. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – proizvodnja po


kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................60 Tabela 59. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – usluge visoke

dodane vrijednosti 2003. – 2013. .........................................................................................................................61 Tabela 60. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – usluge visoke dodane

vrijednosti po tipu usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013. ...................................................................61 Tabela 61. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – usluge visoke dodane

vrijednosti po godinama 2003. – 2013. ................................................................................................................62 Tabela 62. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini

kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................63 Tabela 63. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja po odabranim aktivnostima – 2003. – 2013. ...................................64 Tabela 64. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u aktivnosti koje se nadopunjuju na sektor elektronike i sektor

metaloprerađivačke industrije 2003. – 2013. ......................................................................................................64 Tabela 65. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova – metal 2003. – 2013. ..................65 Tabela 66. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova 2003. – 2013. ....................65 Tabela 67. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova po poslovnoj aktivnosti 2003. –

2013. ......................................................................................................................................................................66 Tabela 68. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova po godinama 2003. – 2013. .........66 Tabela 69. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini

kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................68 Tabela 70. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova – elektroničke komponente 2003. –

2013. ......................................................................................................................................................................68 Tabela 71. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova 2003. – 2013. ....................69 Tabela 72. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova po poslovnoj aktivnosti 2003. –

2013. ......................................................................................................................................................................69 Tabela 73. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – usluge visoke dodane

vrijednosti po godinama 2003. – 2013. ................................................................................................................69 Tabela 74. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini

kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................71 Tabela 75. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru strojeva za poluvodičku industriju – usluge visoke dodane

vrijednosti 2003. – 2013........................................................................................................................................71 Tabela 76. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru strojeva za poluvodičku industriju – usluge visoke

dodane vrijednosti 2003. – 2013. .........................................................................................................................72 Tabela 77. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva za poluvodičku industriju po poslovnoj

aktivnosti 2003. – 2013. ........................................................................................................................................72

135

Tabela 78. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva za poluvodičku industriju po godinama 2003. – 2013. .........................................................................................................................................................72

Tabela 79. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................73

Tabela 80. Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektor elektronike i poslovnu aktivnost proizvodnje 2003. – 2013. ................................................................................................................................................................................75

Tabela 81. Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektor elektronike i poslovnu aktivnost proizvodnje po podsektoru 2003. – 2013. .....................................................................................................................................76

Tabela 82. Pregled konkurentskih zemalja po visini kapitalnih ulaganja (mil. EUR) u sektoru elektronike po podsektoru i po receptivnoj državi 2003. – 2013. .....................................................................................................................76

Tabela 83. Pregled ulaganja u sektoru elektronike po administrativnoj regiji; poslovna aktivnost proizvodnje 2003. – 2013. – TOP 10.......................................................................................................................................................76

Tabela 84. Pregled broja realiziranih ulagačkih projekata u sektoru elektronike po emitivnoj zemlji i po podsektoru u zemljama konkurencije 2003. – 2013. – TOP 10; poslovna aktivnost proizvodnje ............................................77

Tabela 85. Pregled konkurentskih zemalja po visini kapitalnih ulaganja ( mil. EUR) u sektor elektronike i poslovnu aktivnost usluga dodane vrijednosti 2003. – 2013. .............................................................................................79

Tabela 86. Pregled konkurentskih zemalja; ulaganja u sektoru elektronike – poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti po podsektoru 2003. – 2013. .............................................................................................................79

Tabela 87. Pregled konkurentskih zemalja – visina kapitalnih ulaganja (mil. EUR) u sektor elektronike po podsektoru i po receptivnoj državi; vrijednost ulaganja 2003. – 2013. .........................................................................................80

Tabela 88. Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektor elektronike po vrsti poslovne aktivnosti i po receptivnoj državi; broj projekata 2003. – 2013. .....................................................................................................................80

Tabela 89. Pregled ulaganja u sektoru elektronike po administrativnoj regiji; poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti 2003. – 2013. – TOP 10 .......................................................................................................................80

Tabela 90. Pregled broja realiziranih projekata u sektoru elektronike po emitivnoj zemlji i po podsektoru u zemljama konkurencije 2003. – 2013. – TOP 10; poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti ......................................81

Tabela 91. Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektor metaloprerađivačke industrije i poslovnu aktivnost proizvodnje 2003. – 2013......................................................................................................................................83

Tabela 92. Pregled konkurentskih zemalja po visini kapitalnih ulaganja (mil. EUR)– ulaganja u sektor metaloprerađivačke industrije i poslovnu aktivnost proizvodnje po tipu ulagačkog projekta 2003. – 2013. .....................................83

Tabela 93. Pregled ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije po administrativnoj regiji; poslovna aktivnost proizvodnje 2003. – 2013. – TOP 10 .....................................................................................................................83

Tabela 94. Pregled ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije po emitivnoj zemlji i po podsektoru u zemljama konkurencije 2003. – 2013. – TOP 10; poslovna aktivnost proizvodnje .............................................................84

Tabela 95. Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektor metaloprerađivačke industrije i poslovnu aktivnost usluga dodane vrijednosti 2003. – 2013. .........................................................................................................................86

Tabela 96. Pregled konkurentskih zemalja po visini kapitalnih ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije i poslovnoj aktivnosti usluga dodane vrijednosti po tipu ulagačkog projekta 2003. – 2013. ..............................86

Tabela 97. Pregled ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije po administrativnoj regiji; poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti 2003. – 2013. – TOP 10 ..............................................................................................86

Tabela 98. Pregled broja realiziranih projekata u konkurentskim zemljama u sektoru metaloprerađivačke industrije po vrsti poslovne aktivnosti i po receptivnoj državi; broj projekata 2003. – 2013. .................................................87

Tabela 99. Pregled broja realiziranih projekata u sektoru metaloprerađivačke industrije po emitivnoj zemlji i po podsektoru u zemljama konkurencije 2003. – 2013. – TOP 10; poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti .. 87

Tabela 100. Specifični ciljevi privlačenja ulaganja u ciljane sektore ........................................................................................97 Tabela 101. Marketinški ciljevi za privlačenje ulaganja ............................................................................................................97 Tabela 102. Popis emitivnih regija poredanih prema broju sektora koji se preklapaju sa strateškim podsektorima Sisačko-

moslavačke županije – kratkoročni fokus...........................................................................................................107 Tabela 103. Popis emitivnih regija poredanih prema broju sektora koji se preklapaju sa strateškim podsektorima Sisačko-

moslavačke županije – srednjoročni fokus .........................................................................................................107 Tabela 104. Popis emitivnih regija poredanih prema broju sektora koji se preklapaju sa strateškim podsektorima Sisačko-

moslavačke županije – dugoročni fokus .............................................................................................................108 Tabela 105. Obrada ciljanih regija direktnim kontaktiranjem identificiranih tvrtki – 2014. .................................................109 Tabela 106. Obrada ciljanih regija direktnim kontaktiranjem identificiranih tvrtki – 2015. .................................................109 Tabela 107. Obrada ciljanih regija direktnim kontaktiranjem identificiranih tvrtki – 2016. .................................................110 Tabela 108. Očekivani rezultati direktnog kontaktiranja tvrtki u ciljanim regijama – 2014. – 2017. ...................................110 Tabela 109. Razrada troškova za outreach kampanju po tipu troška, 2014. godina.............................................................115 Tabela 110. Razrada troškova za outreach kampanju po tipu troška, 2015. godina.............................................................115 Tabela 111. Razrada troškova za outreach kampanju po tipu troška, 2016. godina.............................................................116 Tabela 112. Razrada troškova za prezentaciju na sajmovima po tipu troška na razini jedne godine ..................................119 Tabela 113. Zbirna projekcija proračuna potrebnog za izvršenje marketinške strategije ....................................................120 Tabela 114. Demografski podaci, općina Jasenovac ...............................................................................................................121

136

Tabela 115. Dostupna infrastruktura u poduzetničkoj zoni Jasenovac .................................................................................123 Tabela 116. Kratak plan marketinških aktivnosti i proračun troškova za poduzetničku zonu Jasenovac ............................124 Tabela 117. Demografski podaci, grad Novska .......................................................................................................................125 Tabela 118. Kratak plan marketinških aktivnosti i proračun troškova za poduzetničku zonu Novska .................................127 Tabela 119. Demografski podaci, općina Lipovljani ................................................................................................................128 Tabela 120. Kratak plan marketinških aktivnosti i proračun troškova za poduzetničku zonu Lipovljani .............................130 Tabela 121. Demografski podaci, općina Hrvatska Dubica.....................................................................................................131 Tabela 122. Kratak plan marketinških aktivnosti i proračun troškova za poduzetničku zonu Hrvatska Dubica ..................132

137

POPIS GRAFIKONA Grafikon 1. Robna razmjena u županiji od 2005. do 2012.......................................................................................................11 Grafikon 2. Obrazovna struktura nezaposlenih u županiji ......................................................................................................13 Grafikon 3. Udio ukupnog prihoda elektroničkog sektora u ukupnom prihodu županije u 2012. godini .............................16 Grafikon 4. Udio izvoza elektroničkog sektora u izvozu Sisačko-moslavačke županije I. – XII. 2012. ...................................17 Grafikon 5. Udio ukupnog prihoda proizvodnje metala i proizvoda od metala u ukupnom prihodu županije u 2012. godini

................................................................................................................................................................................18 Grafikon 6. Udio izvoza proizvodnje metala i proizvoda od metala u izvozu Sisačko-moslavačke županije I. – XII. 2012. ..19 Grafikon 7. Motivi za ulaganje u sektoru elektronike ..............................................................................................................22 Grafikon 8. Prosječna vrijednost kapitalnih ulaganja po projektu po podsektoru .................................................................25 Grafikon 9. Prosječna vrijednost broja stvorenih novih radnih mjesta po projektu po podsektoru .....................................26 Grafikon 10. Udio ulaganja po podsektoru po ukupnoj vrijednosti kapitalnih ulaganja ..........................................................27 Grafikon 11. Udio ulaganja po podsektoru po ukupnom broju novostvorenih radnih mjesta ................................................27 Grafikon 12. Motivi za ulaganje u podsektoru konzumne elektronike .....................................................................................28 Grafikon 13. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje elektroničkih komponenti ...........................................................28 Grafikon 14. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja..........................................................................29 Grafikon 15. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje poluvodičke industrije .................................................................29 Grafikon 16. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................32 Grafikon 17. Motivi za ulaganje u podsektoru elektroničkih komponenti – poslovna aktivnost proizvodnje ........................33 Grafikon 18. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................36 Grafikon 19. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje elektroničkih komponenti – usluge dodane vrijednosti ............36 Grafikon 20. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................39 Grafikon 21. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................42 Grafikon 22. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja – poslovna aktivnost proizvodnje ..................42 Grafikon 23. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................45 Grafikon 24. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................48 Grafikon 25. Motivi za ulaganje u podsektoru poluvodičke industrije – usluge visoke dodane vrijednosti ...........................48 Grafikon 26. Motivi za ulaganje u sektoru metaloprerađivačke industrije...............................................................................52 Grafikon 27. Prosječna vrijednost kapitalnih ulaganja po projektu u sektoru metaloprerađivačke industrije.......................54 Grafikon 28. Prosječna vrijednost broja stvorenih radnih mjesta po projektu ........................................................................54 Grafikon 29. Udio ulaganja podsektora po visini kapitalnih ulaganja .......................................................................................55 Grafikon 30. Udio podsektora u novostvorenim radnim mjestima ..........................................................................................55 Grafikon 31. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata ..............................................................56 Grafikon 32. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje metala i proizvoda od metala .....................................................57 Grafikon 33. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................59 Grafikon 34. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje strojeva,opreme i alata – fokus na poslovnu aktivnost

proizvodnje ............................................................................................................................................................60 Grafikon 35. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................62 Grafikon 36. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – fokus na usluge dodane vrijednosti 63 Grafikon 37. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................67 Grafikon 38. Motivi za ulaganje u odabrane aktivnosti vezane uz automobilsku industriju ...................................................67 Grafikon 39. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................70 Grafikon 40. Motivi za ulaganje u odabrane aktivnosti automobilske industrije .....................................................................70 Grafikon 41. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................73 Grafikon 42. Motivi za ulaganje u konkurentske zemlje u sektor elektronike – poslovna aktivnost proizvodnje ..................78 Grafikon 43. Motivi za ulaganje u konkurentske zemlje u sektor elektronike – poslovna aktivnost usluga dodane

vrijednosti ..............................................................................................................................................................81 Grafikon 44. Motivi za ulaganje u konkurentske zemlje u sektor metaloprerađivačke industrije – poslovna aktivnost

proizvodnje ............................................................................................................................................................85 Grafikon 45. Motivi za ulaganje u konkurentske zemlje u sektor metaloprerađivačke industrije – poslovna aktivnost usluga

dodane vrijednosti.................................................................................................................................................88 Grafikon 46. Emitivne regije po broju otvorenih novih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja ........................................106 Grafikon 47. Dobna struktura nezaposlenih u lipnju 2013. .....................................................................................................122 Grafikon 48. Dobna struktura nezaposlenih u lipnju 2013. .....................................................................................................125 Grafikon 49. Dobna struktura nezaposlenih u lipnju 2013. .....................................................................................................128

138

POPIS SLIKA Slika 1. Karta Sisačko-moslavačke županije ......................................................................................................................... 9 Slika 2. Hijerarhija ciljeva vezanih uz strana direktna ulaganja ........................................................................................96 Slika 3. Položaj općine Jasenovac .....................................................................................................................................121 Slika 4. Položaj poduzetničke zone Jasenovac u prostoru ..............................................................................................123 Slika 5. Položaj poduzetničke zone Novska u prostoru ...................................................................................................126 Slika 6. Strateški položaj lokacije Novska.........................................................................................................................127

marketing strategija privlačenja ulaganja u sisačko-moslavačku

Documents