MARKETING I MENADMENT U TURIZMU

1. Marketing MIX? (ELEMENTI MARKETINSKOG SPLETA )Kada poduzee jednom definira marketinki splet, to ne znai da e ga odravati tijekom itavog ivotnog ciklusa poduzea ili ak proizvoda. Marketinki splet se mora stalno mijenjati i korigirati. Njegova osnovna zadaa je da osigura ostvarenje postavljenih ciljeva u poduzeu (vidjeti, Tihi, 1995., str. 24.). Drugim rijeima, marketinki splet predstavlja kombinaciju elemenata marketinga koju e poduzee primjenjivati na odreenom trinom segmentu, na kojem eli nastupiti ili ve nastupa, kako bi poluilo najbolje poslovne rezultate. Odvijanje marketinkih aktivnosti realizira se i iskazuje kroz osnovne elemente marketinkog spleta - proizvod, distribuciju, promociju, te cijenu .Donoenje odluka vezanih za odabir optimalne kombinacije marketinkih elemenata je delikatan zadatak. Ovisno o kojem elementu marketing spleta se radi, odluke mogu biti razliite. U principu se, meutim, radi o nekoliko vrsta odluka kao to su:Odluke o proizvodu, kojima se trebaju rijeiti dileme u vezi s pitanjima koje karakteristike proizvoda treba ponuditi potroaima, kako pozicionirati proizvod u odnosu na konkurentske, kada i kako izvriti odreene modifikacije na proizvodu, te kakvo pakiranje i kakve ostale odlike proizvoda potroai preferiraju?Odluke o distribuciji, u okviru kojih treba raistiti dileme koje vrste posrednika treba koristiti, kakva politika stimuliranja posrednika treba da se primijeni, te gdje prodavati proizvod i kada?Odluke o cijenama, koje sadre odgovore na pitanja - koji nivo cijena najvie odgovara postavljenim ciljevima, kakve popuste na cijeni nuditi i kada, te kako reagirati na izmjene cijena od strane konkurenata? Proizvod je ukupnnost roba i usluga koje tvrtka nudi ciljanom trzistu da bi se zadovoljile potrebe potrosaca, proizvod kao takav ne mora samo sadrzavati fiziki dio to jest biti opipljiv nego moze biti i kombinacija fiziko opipljivog dijela i usluge , zapravo pod proizvodom u marketinskom spletu podrazumijevamo totalni proizvod, kombinacija materijalnog i nematerijalnog dijela .Cijena- predstavlja novcani iskaz vrijednosti koju kupac placa u zamjenu za proizvod u trzisnoj transkakciji Distribucija -predstavlja aktivnost koje proizvod neke tvrtke ini dostupnim na ciljnom trzistu, to jest distribucijskim kanalima treba se u pravo vrijeme i na pravo mjesto dostaviti proizvod , u pravoj koliini uz minimalne troskove Promocija - je skup aktivnosti koje salju poruku o proizvodu i potiu sam proces kupnje , ona se odnosi na komunikaciju izmedu proizvodaca i potrosaca . navedena 4 elementa poduzeca koriste i nastoje kombinirati da bi zajedno postigli sinergijski uinak .

2.Sto je marketing ?za U. K. Chartered Institute of Marketing, marketing je proces upravljanja koji identificira, predvia, zadovoljava zahtjeve potroaa ostvarujui pri tom profit (Dibb, 1995., str. 4.). Za Davida J. Rachmana, opet, marketing je aktivnost koju provodi tvrtka ili neprofitna organizacija, kojom se zadovoljavaju potrebe i elje kroz proces razmjene (Rachman, D.J., 1994., str. 4.). Prema Kotleru marketing se definira kao socijalni i upravljaki proces kojim pojedinci i skupine dobivaju to trebaju i ele putem stvaranja i razmjene proizvoda i i vrijednosti s drugima. (Kotler, et al., 2006., str. 6). Meutim, u praksi se relativno najee koristi definicija Amerikog marketinkog udruenja (American Marketing Association AMA), prema kojoj marketing podrazumijeva proces planiranja i stvaranja cijena, promocije i distribucije ideja, robe i usluga s ciljem ostvarenja razmjene koja e zadovoljiti ciljeve pojedinaca i organizacija (Bovee, Thill, 1992., str. 5.).Marketing se moe promatrati na razliite naine - kao poslovna koncepcija, kao gospodarski proces, te kao znanstvena disciplina.Marketing kao poslovna koncepcija: Promatran na taj nain marketing predstavlja stav poduzea prema gospodarstvu i drutvu u cjelini, odnosno stav o tome kakvu ulogu poduzee eli imati. Aktivnosti su usmjerene ka identificiranju i zadovoljenju potreba ne samo krajnjih potroaa, ve i ostalih gospodarskih subjekata i ire drutvene zajednice. Pri tome poduzee nastoji ostvariti dobit, odnosno nastoje se ostvariti planirani ciljevi poduzea.Marketing kao proces: Promatra li se marketing kao proces, tada je njegov osnovni zadatak povezivanje proizvodnje i potronje. Pri tome, dakako, dolazi do dvosmjernog kretanja. Proizvodi i usluge idu ka potroaima, dok informacije o potrebama i eljama potroaa idu ka proizvoaima. Kao proces marketing se sastoji od vie faza u sklopu kojih se obavljaju razliite marketinke aktivnosti. Osnovnih je pet njih - analiziranje trinih prilika, istraivanje i izbor ciljnih trita, oblikovanje marketinke strategije, planiranje marketing programa, te organiziranje, primjena i kontrola marketinkih napora (prema Previi, Ozreti Doen, 2004., str. 10.)Marketing kao znanstvena disciplina: Promatra li ga se iz te perspektive, marketing se bavi izuavanjem aktivnosti koje omoguavaju efektivnost i efikasnost procesa razmjene, kao i povezivanja proizvodnje i potronje. Pri tome, u obzir se mora uzeti ponaanje potroaa i proizvoaa u procesu razmjene, ulogu institucija u procesu razmjene, kao i posljedice koje nastaju ponaanjem zainteresiranih stranaka u razmjeni i uloge institucija koju oni pri tome imaju (vidjeti Previi, Ozretti Doen, 2004., str. 11.).Marketing kao funkcija, na koncu, sadrava sve aktivnosti koje se neophodne za identificiranje, anticipiranje i zadovoljenje tranje. Pri tome, ciljevi poslovanja se moraju ostvariti. Osnovne ciljeve poduzea s aspekta marketinga moe se svesti na zadovoljenje potreba potroaa, odnosno stvaranje proizvoda/usluga koji e te potrebe zadovoljiti, i plasiranje proizvoda na trite po cijenama koje su prihvatljive za potroae, ali i za proizvoaa. Osnovni cilj marketinga je, na koncu, pravilno usmjeravanje proizvodnje, pri emu bi se uoene potrebe graana kao potroaa, gospodarstva i cjelokupnog drutva adekvatno zadovoljile.3.to je menadzment ?Menadzment bi se na odreeni nacin mogao pojasniti kao izvrsna aktivnost upravljanja , osnova je , to jest izvor menadzmenta , tehnika podjela rada , dok upravljanje ima svoju funkciju u vlasnistvu.To je proces koji poduzima 1 ili vise osoba da bi uskladile aktivnosti drugih ljudi i ostvarile rezulate koje jedna osoba ,koja djeluje sama ne bi mogla.Menadzment je proces koordinacije radnih aktivnosti te efikasne i efektivne uporabe ljudskog potencijala i materijalnih resursa da bi se postigli odredeni ciljevi organizacije pomocu drugih ljudi.Kontz (definira menadzment kao proces oblikovanja i odrzavanja okoline u kojoj pojedinci radeci zajedno efikasno ostvaruju izabrane ciljeve .Menadzment je vjestina postizanja necega pomou drugih ljudi.U literaturi se pod pojmom menadzmenta podrazumijeva sljedeca znacenja : kao organizacija,kao upravljanje i kao rukovoenje . menadzment je mogu razliito definirati kao proces, vjestinu, znanstvenu disciplinu, profesiju ili funkciju u organizaciji .Temeljna zadaca menadzmenta je , uiniti ljude sposobnima za zajedniko izvrsavanje zadataka putem zajednikih ciljeva i zajednikih vrijednosti.

4.ISTRAZIVANJE TRZISTA ?

Prema American marketing association (AMA) istraivanje trita je funkcija, koja kupca i javnost povezuje s prodavaem putem informacija, a informacije slue da bi se pomou njih identificirale i definirale trine mogunosti i problemi, stvorile, poboljale i ocijenile aktivnosti marketinga, te pratilo njegovo djelovanje i poboljalo shvaanje procesa marketinga. Istraivanje trita specificira informacije, potrebne da bi se sve te pojave objasnile, odluuje o metodama za prikupljanje podataka, upravlja i provodi proces tog prikupljanja, te analizira i saopava rezultate i njihove implikacije. Istrazivanje trzista podrazumijeva sustavni, objektivni postupak dobivanja informacija koje slue odluivanju u marketingu, odnosno eli li se biti jo precizniji standardizirani postupak, zasnovan na naelima znanstvene metode, kojom se prikupljaju, analiziraju i interpretiraju podaci sa svrhom da se dobiju informacije potrebne u odluivanju i rjeavanju problema na podruju trinoga poslovanja (marketinga) .Istrazivanje trzista kao proces podrazumijeva: 1. Definiranje problema i ciljeva istrazivanja,2 odreivanje izvora podataka i vrste istrazivanja ,3 odreivanje metoda i obrazaca za prikupljanje podataka, 4.odredivanje vrste uzorka i primarnih podataka, 5. Analiza podataka i interpretacija rezulatata , 6. Sastavljanje izvjestaja.To je djelatnost koja primjenjujui znanstvene metode , prikuplja, analizira i objasnjava informacije i podatke radi donoenja odluka s daljnjim djelovanjem na trzistu. Zadaca istrazivanja trzista je , prikupljanje podataka i informacija, analiza podataka i interpretacija podataka.Moguce je razlikovati tri tipa istrazivanja trzisita : I) istrazivanje u svrhu planiranja poslovnih aktivnosti , Ciji je glavni cilj okrenuti segmente potrosaca i definirati ciljnu grupu na koju ce se djelovati aktivnostima marketinga, II) Istrazivanja u svhu rijsenja konkretnih problema trzisnog poslovanja , donosenje odluke o samom programu marketinga, dakle kakav proizvod , po kojoj cijeni, kako prodavati i kako oglasavati, III). Istrazivanje u svrhu kontrole vlastitog poslovanja i sagledavanje negativnih( kako bi ih ubuduce izbjeglo ) i pozitivnih (kako bi se ponovili i dalje primjenjivali ).5. Sto je ponasanje potrosaca ? Ponaanje potroaa se moe odrediti kao skup mentalnih i emocionalnih procesa i fizikih aktivnosti ljudi u procesu izbora, kupovine i koritenja proizvoda i usluga, a s ciljem zadovoljenja vlastitih potreba i elja. Za druge, (Schiffman i Kanuk, 1987, str. 6.), ponaanje potroaa je ponaanje u traenju, kupovini, koritenju, vrednovanju i odluivanju o proizvodima, uslugama i idejama za koje oni oekuju da e zadovoljiti njihove potrebe. Za The American Marketing Association, opet, ponaanje potroaa je dinamika interakcija spoznaje, ponaanja i faktora okruja, koji rezultiraju ponaanjem i razmjenom aspekata ivota potroaa. Za ponasanje potrosaca moze se zakljuciti sljedece : -potrosac je suveren,- motivi ponasanja potrosaca se mogu identificirati, - na motive potrosaca se moze utjecati, -na ponasanje potrosaca je moguce utjecati,-utjecaji na ponasanje potrosaca mogu biti drustveno prihvatljivi, te ponasanje potrosaca je dinamican proces.6. FAKTORI PONASANJA POTROSACA ?Faktori koji utjecu na ponasanje potrosaca su :a) Psiholoke varijable (-obiljezja linosti, -zivotni stil,motivacija, percepcija, uenje i stavovi)b) Drustvene i kulturoloke varijable (-kultura, drustvena stratifikacija, drustvene grupe, socijalizacija, situacijske varijable ).7.PSIHOLOSKE VARIJABLE KOJE UTJECU NA PONASANJE POTROSACA ?Pod pojmom linost- podrazumijevamo ukupnost svih unutarnjih, duboko ukorijenjenih znaajki pojedinca koje odreuju i nain na koji on reagira na svoje okruenje, linost odrazava i individualne razlike medu ljudima, pa se moze zakljuiti da je linost varijabla koja je po svom karakteru postojana i trajna , Postojanost i trajnost ne znae i nemogunost mijenjanja linosti. Dapae. No, da bi takva promjena bila mogua neophodno je postojanje odreenih okolnosti, znaajna promjena u ivotu koja takvu mogunost ini realnom napredak u karijeri, smrt voljene osobe, neto tree. Znacajne grupe osobina linosti : -osobine koje su u vezi s inovativnoscu linosti- opterecenost dogmatizmom, razlikujemo, visko dogmatine osobe koje ce pri kupnji uvijek se odluiti za poznati proizvod, a ne neki novi, za razliku nisko dogmaticne osobe sa suprotnim karakteristikama, - drustveni karakter, kognitivni faktor linosti-potreba za spoznajom, osobine vezane za entrocentrizam ili reagiranje na inozemne proizvode , slika o sebi, percepcija svoje ja ).Stil zovota - pod njim e biti podrazumijevan nain na koji pojedinac ili pripadnici odreene drutvene grupe obitelji prije svih - ive, kako troe svoj novac, planiraju svoje vrijeme, kakva su im oekivanja, stavovi, interesi i aktivnosti.Motivacija je jedna od najznaajnijih varijabli koje odreuju ponaanje potroaa. Treba, meutim, praviti razliku izmeu motivacije i motiva. Motiv predstavlja neku vrstu rezultata interakcije psiholokih i fiziolokih procesa u ovjekovu organizmu, ukupnost unutarnjih faktora koji ovjeka pokreu na aktivnost, koji tu aktivnost usmjeravaju i njome upravljaju. Motivacija je, meutim, stanje organizma u kojem je ovjekova energija mobilizirana i usmjerena prema nekom vanjskom cilju.Percepcija- je nacin na koji pojedinac prima podrazaje i daje im smisao, potrosaceva percepcija moze biti subjektivna (dva potrosaca nikad isti proizvod ili uslugu ne percipiraju isto, te selektivna percepcija ( gdje je covjek okruzen masom stimulansa, percepcija moze biti i privremena i kratkotrajna zbog brze promjene i samih trzisnih informacija, te sumarna koja upravilu bolje uoava cjelinu nego pojedine dijelove prizvoda ).Uenje - podrazumijevaju promjenu u ponaanju koja nastaje kao rezultat prakse, nekog iskustva ili, pak, interakcije s okolinom, dakle uenje je relativno trajna promjena u ponasanju .Stavovi kupca - stav je tendencija da se, bilo pozitivno bilo negativno, reagira prema odreenim osobama, objektima ili situacijama, definicija stava iz perspektive ponaanja potroaa, moe se rei kako je on nauena predispozicija da se ponaamo na dosljedno povoljan ili nepovoljan nain s obzirom na odreeni objekt.8. Drustvene i kulturoloke varijable koje utjecu na ponasanje potrosaca ? Kultura (, nain ivljenja, pri emu on ukljuuje i materijalne objekte drutva, ali i ideje i vrijednosti, rezultat uenja, a ne genetska kategorija. Nita manje vana nije i teza da kultura ne pripada pojedincu nego zajednici, a to znai i da je prihvaa najvei dio lanova jedne zajednice, kultura kao takva je podlozna mijenjanju , odnosno kultura drustvu daje red. )Drutvena stratifikacija, pod kojom se podrazumijeva strukturirana, stabilna i trajna nejednakost meu grupama ljudi u nekom drutvu, a koje su na temelju moi, ugleda i bogatstva njihovih lanova rangirane jedna iznad druge.Drustvene grupe- U svakodnevnom ivotu mogu se sresti razliiti oblici drutvenog grupiranja. Na njih se moe primijeniti naelo - to je drutvo razvijenije, to je u njemu razvijenija drutvena podjela rada i raznovrsnije drutvene potrebe, to su raznovrsnije i brojnije drutvene grupe, moguce ju je definirati kao : kohezivna, strukturirana, dinamina i relativno trajna povezanost dviju ili vie osoba, koje ostvaruju odnose meusobne interakcije, imaju zajedniki sustav unutarnjih normi i vrijednosti i osjeanje zajednikog pripadanja . moguce je razlikovati 4 tipa drustvenih grupa : primarne( karakterizira manji broj clanova sa karateristikama medusobne pomoi, ) sekundarne grupe sa suprotnih obiljezijima u odnosu na predhodne, terapijske grupe (nastaju iz zajednike potrebe njezinih lanova da rjeavaju neke osobne probleme (udruenja lijeenih alkoholiara, lijeenih ovisnika od droge, grupe za meditaciju ), Referentne grupe su grupe koje mogu stvarno postojati, a mogu biti plod ovjekove mate, zamiljene, virtualne - s kojima se pojedinac usporeuje nastojei odrediti i svoje mjesto u njihovoj hijerarhiji).Socijalizaciju se moe definirati na razliite naine. Za potrebe ove analize pod tim e se podrazumijevati odgojno-obrazovni proces kojeg, sustavno i organizirano provodi obitelj, kola i drutvo, a s ciljem da se od novih lanova drutva stvore lanovi drutva koji e se odlikovati poeljnim obiljejima linosti, koji nee dolaziti u sukob s postojeim drutvenim normama, propisima, obiajima.Situacijski faktori ponaanja potroaa podrazumijevaju varijable koje su, na razliite naine, vezani sa situacijom u kojoj se proces kupovine odvija. No, prije toga je uputno upozoriti kako su razliiti i sami tipovi tih situacija. Postoje tri tipa situacija gdje se kupovina obavlja: 1. Komunikacijska, (odnosno situacija u kojoj potroai primaju informacije, a koje utjeu na njihovo ponaanje. Nije, tako, svejedno primamo li informaciju u dobrom ili loem raspoloenju, jesmo li u urbi ili ne, sami ili u drutvu itd. Ovisno o tome u kakvoj smo situaciji je i nain na koji emo informaciju primiti, i hoce li kod nas izazvati ucinak ili ne ), 2. Kupovna situacija. Kupuju li, primjerice, majke s djecom, vie su sklone proizvodima koje djeca ele, nego ako ih kupuju bez njih. Ili, nije svejedno koliko nam vremena za kupnju stoji na raspolaganju urimo li se ili ne. Naprotiv, od toga ovisi i izbor prodavaonice, i cijena koju smo voljni platiti i slino.3.Korisnika situacija, odnosno ambijent u kojem se odreen proizvod ili usluga koristi za doekati goste e te, izvjesno, preferirati jednu, za svakodnevnu upotrebu sasvim drugu vrstu vina.9. Maslowljeva hijararhija motiva ?Kojoj je utemeljitelj Abraham Maslow, se temelji na identifikaciji 5 razina motiva ili potreba - od onih najniih, biolokih, do najkompleksnijih, psiholokih a koji su svrstani prema stupnju njihove vanosti. Pa se razlikuju : fizioloski motivi ili potrebe (hrana, voda) potreba za sigurnoscu i zastitom (potreba za redom, stabilnoscu ) drustveni motivi ili potrebe (motiv za pripadanjem, prijateljstvo, ljubav) motivi ili potrebe ega , samopostovanja ( motiv za ugledom, drustvenim i profesionalnim prestizem ), te motivi za samoaktualizacijom (samoispunjenjem, ili samoostvarenjem ).Mc Clellandova teorija nauenih potreba se temelji na tezi kako su za motivaciju ovjeka bitne posebice tri vrste nauenih potreba:Potreba za dokazivanjem, koja je karakteristina za ljude koji tee uspjehu i preuzimanju odgovornosti u rjeavanju problema. Prema istraivanjima, preko etiri petine ljudi s ovom vrstom potreba pokazuje sklonost za preuzimanje rizika u donoenju odluka i postiu znaajne uspjehe u menedmentu.Potreba za pripadanjem. Prema Mc Clellandu, osobe kod kojih je ova potreba naglaena, sklonije su druenju nego uspjehu.Potreba za moi, odnosno zadobivanjem i uvrivanjem kontrole nad drugima. Moe se ispoljiti u dva mogua oblika pozitivnom, iji je rezultat uvjerljiva i inspiracijska mo, te negativnom, koji za rezultat ima elju za dominacijom i postizanje pokornosti drugih.Drugu grupu teorija ine takozvane srednje teorije motivacije. U zadnjih dvadesetak godina one, zapravo, preuzimaju primat. Vei je broj teorija koje pripadaju ovoj grupi teorija oprenih procesa, podravanje optimalnog nivoa stimulacije, motivacija za ugodnim osjeajem, elja za izrazom emocije, motivacija za izbjegavanjem rizika itd.10. FAZE U PROCESU DONOSENJA ODLUKE O KUPNJI ?Proces odluivanja ovisi o vrsti samog proizvoda , pa moze se razlikovati:1. Slozeno ponasanje , zahtjeva promisljanje o proizvodu , proces ucenja sastoji se od : stvaranja misljenja o proizvodu, stvaranje stava i donosenje odluke o kupnji, 2. Uobicajno(rutinsko) ponasanje , kupac odabire proizvod samo zato sto je poznat, kod ovakvih proizvoda najbitnija je cijena.Moguce je razlikovati sljedece faze u procesu odluivanja o kupnji :1. Uoavanje problema- proces donosenja odluke o kupnji, 2. Trazenje rijesenja- kupac istrazuje trziste ponude onih proizvoda koji su vezani za sam problem koji je odluio rijesiti,3. Ocjenjivanje alternativnih rijesenja- kupac je uoio problem , u ocjenjivanju bitno sudjeluju : objektivni i subjektivni initelji.4. Odluka o kupnji- posljedica prethodne faze, potrebno je spoznati problem, istraziti trziste te prikupiti tocne informacije.5. Ponasanje nakon kupnje- ovisi hoce li potrosac dalje kupovati odredeni proizvod ili ce donositi nove odluke o kupovini.

11. Sto je proizvod ?

Proizvod je rezultat ljudskog rada koji je ostvaren s namjerom da izravno ili neizravno podmiri neku ljudsku potrebu.Jedan od osnovnih instrumenata marketing spleta je proizvod/usluga koju poduzee nudi na tritu. Stoga se moe rei da je proizvod/usluga ono to identificira poduzee i po emu se ono razlikuje od konkurencije. Sa marketinke toke gledita, meutim, proizvod je mogue definirati kao sve ono to se nudi na prodaju s ciljem zadovoljenja potreba i elja potroaa u procesu razmjene, na nain koji je prihvatljiv za kupca, ali i za proizvoaa (prodavaa). Iz te perspektive promatrano, dakle, pojam proizvoda ukljuuje sve opipljive predmete koje se moe nazvati robom, kao i neopipljive kao to su ideje, usluge, zaduenja.Sve proizvode je, prema jednoj klasifikaciji, mogue klasificirati u tri grupe:Potrona dobra dobra iji je vijek trajanja kratak. Obino se potroe u tijekom jednog ili nekoliko uzastopnih koritenja.Trajna dobra dobra iji je vijek trajanja dui. Izdre vei broj upotreba.Usluge koje su neopipljive i predstavljaju korist, djelatnost ili zadovoljstvo za potroaa, a koje je na prodaju daje druga strana davatelj usluge. Prema drugoj klasifikaciji, opet, sve proizvode je mogue podijeliti u dvije velike grupe - proizvode iroke potronje s jedne, te proizvode proizvodne potronje s druge strane.U proizvode siroke potrosnje mozemo ubrojiti : konvencionalne proizvode ili one koji se cesto kupuju, prim (zubna pasta ) shooping-posebni proizvodi, (kucanski aparati) specijalni proizvodi (audio i video oprema, odjeca s potpisom..) dobra koja se rjee traze ili ne trazeni proizvodi (zivotno osiguranje ).U proizvode proizvodne potrosnje moze se ubrojiti ( proizvodni program,

Proizvod se prema osnovnim obiljejima apostrofirati se mora barem est njih marku proizvoda, etiketu proizvoda, dizajn, pakiranje, kvalitetu i funkcionalnost proizvoda, te garanciju i postprodajne servise.

12. STO JE USLUGA I KOJE SU KARAKTERISTIKE USLUGE ?

Pod pojmom usluge podrazumijeva se rad koji podmiruje odreenu potrebu (Rocco, 2000., str. 167.). Mogue ih je, meutim, definirati i kao bilo koje djelo ili in koje u procesu razmjene jedna strana moe ponuditi drugoj, a koja je potpuno neopipljiva i ne rezultira posjedovanjem neega. Njezina proizvodnja moe biti vezana za fiziki proizvod, ali i ne mora .

usluga je aktivnost ili niz aktivnosti, u veoj ili manjoj mjeri neopipljive prirode, to se obino, ali ne i nuno, odvija u interakciji korisnika s osobom koja prua uslugu, a koja se prua kao rjeenje problema korisnika.naglaava da su svojstva usluge, koja se nuno moraju razmatrati prilikom osmiljavanja i planiranja marketinga, slijedea: neopipljivost (specifino svojstvo usluge proizlazi iz injenice da ju se, prije svega, ne moe fiziki posjedovati) nedjeljivost proizvodnje od potronje(Nedjeljivost proizvodnje od potronje je u izravnoj vezi s neopipljivou, zapravo proizlazi iz nje i znai istodobno pruanje, dakle proizvodnju, i koritenje, odnosno potronju usluga. Uslugu dakle, karakterizira istovremenost proizvodnje i potronje. Jo konkretnije, tijekom pruanja usluge korisnik percipira sve vidljive operacije.Neuskladitivost (ukoliko za nekom uslugom trenutno ne postoji potranja, viak kapaciteta se ne moe uskladititi za neko kasnije razdoblje u kojem e se ponovno javiti potranja za njom.)heterogenost (je specifino svojstvo usluga koje se temelji na ljudskom faktoru. On, dakle ljudski faktor, utie da se jedna te ista usluga prua na razliite naine. Kvaliteta jedne te iste usluge, prema tome, varira u odnosu na to tko, kada i gdje je prua, Ovim se objanjava i injenica da kvaliteta usluge moe varirati i kada je prua ista osoba, ali u razliito doba dana ili u razliitim danima. odsutnost vlasnitva (Neopipljivost i neuskladitivost razlog su nemogunosti vlasnitva nad uslugom. Kupnja usluge je, drugim rijeima, kupnja prava koritenja. Pruanje usluge, jo konkretnije, ne zavrava prijenosom vlasnitva s prodavaa na kupca).

13. STO JE SEGMENTACIJA I ISTRAZIVANJE TRISTA ?Trita ine kupci, a oni se razlikuju po svojim eljama, zemljopisnom poloaju ili kupovnim navikama. Neki kupci ele skuplje, prestinije stvari, drugi, opet, tee jeftinijim i pristupanijim. Zbog toga ih se i razvrstava u grupe koje pokazuju slinost u potrebama i eljama za odreenim proizvodima. Taj proces njihova razvrstavanja u manje, slinije ili istovrsne segmente naziva se segmentacija tritasegmentacija trita postupak podjele ukupnog trita u manje skupine ljudi s relativno slinim potrebama za proizvodima, sa svrhom da se organizira marketinki splet (ili vie njih) koji e biti bolje usklaen sa potrebama osoba u izabranom segmentu (ili segmentima) .Dakle segmentacija znaci podjela cjeloukupnog turistikog trzista na ciljne segmente prema kojima se usmjerava odredeni adekvatni marketing. To je jedna od najznacajnijih aspekata strateskog marketing planiranja .Metoda istrazivanja trzista ukljuuje sljdece faze : Fazu ispitivanja, unutar koje se vode razgovori s potroaima o njihovim eljama, stavovima i potrebama,Fazu analize, unutar koje istraiva dobivene podatke analizira kako bi razluio varijable koje su u uskoj korelaciji, te Fazu profiliranja, tijekom koje se oblikuju grupe, sline po svojim profilima.Jednom zavren postupak segmentacije nije zavren zauvijek. Varijable (kriterij) koje utjecu na segmentaciju trzista krajnje potrosnje :Demografske varijable (ove su varijable najvie i koritene u segmentaciji trita. Meu njima, opet, najee se upotrebljavaju dob, spol, rasa, religija, veliina obitelji, ivotni ciklus obitelji, dohodak, te zanimanje ili obrazovanje)Geografska segmentacija (podrazumijeva podjelu trita proizvoda krajnje potronje na razliite geografske cjeline drave, regije unutar pojedinih drava, gradovi, pa ak i dijelovi grada kao to su sredite ili, pak, periferija)Psihografska segmentacija (potroai dijele prema tri znaajke ivotnom stilu, osobnosti i socijalnoj pripadnosti. Unutar iste demografske grupe, dakle, ljudi prema njihovim psihografskim znaajkama mogu biti veoma razliiti)Segmentacija na osnovi ponasanja ( ovim tipom segmentacije potroai se dijele u grupe: ovisno o kupovnim navikama, stavovima o pojedinim proizvodima, te uestalosti i nainu upotrebe proizvoda, pa razlikujemo segmentaciju prema prilici, segmentacija prema trazenju koristi , segmentacuju prema ucestalosti uporabe).Kriterij segmentacije za poslovna trzista : 1. zemljopisni- aministrativne granice, domicilna, inozemna trzista, ), 2. organizacijsko ustrojstvo (vrsta djelatnosti , veliina poduzeca , upotrijebljena tehnologija ) 3. navike u kupnji i potrosnji (velina narudzbi nasuprot povremenoj uporabi ), 4. organizacijski preduvjeti i polotika (poznavanje proizvoda, trazenje koristi, politika narucivanja samo od 1 dobavljaca ).14. FUNKCIJE MENADZMENTA ?FUNKCIJE MENADZMENTA SU : Planiranje (odrediti sto se zeli postii i kako to ostvariti , odrediti misiju, viziju i ciljeve razvoja ),to je najosnovnija funkcija menadzmenta obuhvaca sljdece faze : definiranje ciljeva organizacije,odredivanje stvarnog polozaja organizacije u odnosu na postavljene ciljeve ,predvianje buducih dogadaja ,izrada plana , implementacija plana i ostvarivanje rezultata .Organiziranje ( da bi se ostvarili ciljevi potrebno je odrediti uloge koje ce pojedini clanovi obavljati, razlikujemo sljedece faze pri organiziranju : klasificirati potrebne aktivnosti, grupirati aktivnosti na 1 od nacela izgradnje organizacijske strukture, dodijeliti aktivnosti, menadzerima, zaposlenim, odrediti uloge ljudi koji zajedno rade )Upravljanje ljudskim potencijalom obuhvaca ( istrazivanje ljudskog potencijala, kadrovsko popunjavanje , razvoj ljudskih potencijala , naknade , briga o zdravlju ) temeljna zadaca upravljanja ljudskim potencijalom : popuna radnih mjesta , odrzavanje radnih mjesta popunjenim, struna izobrazba , usavrsavanje i treninig zaposlenih )Voenje komuniciranje , osnova na kojem je sagradeno djelotvorno vodstvo, funkcija je menadzmenta koja se odnosi na ljude ,socijalne interakcije, prestavlja proces utjecaja na ljude da bii oni pridonosili ciljevima cijelog sustava , bit vodenja je u utjecanju na ponasanje drugih ljudi s namjerom da ih se motivira za ostvarenje skupnih ciljeva poduzeca .Kontrola mjerenje izvrsenja i poduzimanje akcije da bi se potigli zeljeni rezultati.15 HIJERARHIJSKE RAZINE MENADZMENTA ?VRHOVNI MENADZMET( primarna uloga menadzera ce biti upravljanje odnosom ogranizacije i okoline stvaranje koorporativne strategije, stvaranje vizije kompanije , te odluivanje o alokaciji resursa , vrhovnom menadzmentu su najpotrebnija konceptualna znanja i vjestine , donosi strateske ciljeve i ima najvisu odgovornost i sukladno tome su i najbolje placeni menadzeri, strukturu vrhovnog menadzmenta cine : predsjedavajui upravnog odbora,predsjednik,glavni izvrsni direktor, glavni operativni direktor i potpredsjednik.)MENADZMENT SREDNJE RAZINE ( kljucne uloge, upravljanje rastom i informacijama ,pomo strateskoj razini , usredotocenost na kupca , provedba strateskih ciljeva u tekuu poslovnu politiku , najvaznija znanja koja moraju posjedovati su :konceptualna, tehnoloska te znanja i vjestine ophodenja s ljudima , njihovu strukturu ine direktori, divizija, menadzeri podruija , menadzeri tvornica , poslovnih odjela ,, polozaj i uloga menadzmenta su specificni jer imaju trostruku ulogu, podredenih, ravnopravnih kolega i nadredenih menadzera , oni usmjeravaju i kordiniraju aktivnosti prve razine menadzmenta te transformiraju opce strategije i politike top menadzmenta u spceficne ciljeve i planove menadzera najnize razine, utvrduje ciljeve pojedinih poslovnih funkcija )MENADZMENT NAJNIZE RAZINE (Uloga menadzera sastojat ce se u odluivanju o metodama rada i alokaciji resursa, znanja koja moraju imati tehnicka , donose opreativne odluke , njihovu strukturu ine :nadzornici, menadzeri ureda, utvrduju ciljeve i zadatke pojedinih radnih skupina, imaju najmanju odgovornost, ali je njihova prednost sto najpreciznije u pravilu odreuju probleme s kojima se suocava organizacija)16. MISIJA, VIZIJA ?Vizija je inspirativna izjava koja definira smjer u kojem se zelimo razvijati ,ono cemu tezimo, dakle to je globalna ideja vodilja kao i metode strateske analize i planiranjaMisija - s vizijom znaci okvir svhe postojanja poduzeca za duzi period , ona treba pokazati scenarij za buduci razvoj , a obuhvaca procjenu dostignutog razvoja , u pogledu koristenja resursa, konkurentnosti , kvaliteti ponude 17. Razlika koncepcije prodaje i marketinga ?Koncepcija prodaje : poetna toka -> tvornica, fokus je stavljen na sami proizvod,sredstvo(prodaja i promocija ), krajnji cilj je profit, rezultat obujma prodaje , to jest prodati sto vise proizvoda .Koncepcija proizvodnje : poetna toka trziste, fokus je stavljen na potrebe samih potrosaca, sredstva koja koristi, integrirane marketinske aktinosti , cilj ili profit je nastao kao rezltat zadovoljstva potrosaca .Koncepcije (poslovna orijentacija )marketinga ?Proizvodna orijentacija ili koncepcija marketinga- traje od industrijske revolucije do 30 godina 20 stoljeca , zasniva se na nacelu prevlasti proizvodnje , to je koncepcija koja je ujuedno najduze vremenski trajala, ova koncepcija se mogla koristi sve dok je potraznja za proizvodima bila veca od ponude .prema koncepciji proizvodnje kupci ce odabrati proizvode koji ima pristupacne cijene .Koncepcija proizvoda gdje se smatra da viskokvalitatan proizvod sam pronalazi kupca Prodajna koncepcija cilj prodati sto vise i ostvariti sto vecu dobit proizvodaca , vremenski je trajala od 1929 do drugog svjetskog rata . pa taj prodajni pristu je moguce predstavti : samo danas prodajemo robu po nizoj cijeni . Tvrtke se koriste agresivnom prodajom i jakim promocijskim aktivnostima .Marketinska koncepcija- od drugog sv rata do 70 god 20 stoljeca , u fokusu ima samog kupca , te pronaci nacin kako zadovoljiti njegove zelje i potrebe , prestavlja proizvodimo ono sto mozemo prodati , a ne samo ono sto mozemo proizvesti Koncepcija drustvenog marketinga (mega-marketinska orijentacija ) obuhvaca sve pore javnog zivota , tezi se globalizaciji drustva u cjelini , to jest dugorocno zadovoljenje potreba drustva , traje od 70 god 20 st do danas .

18. MIKRO I MAKRO OKRUZENJE ?Za marketing okolinu (engl. marketing environment, njem. Marketing Umfeld) se kae da je sastavljena od aktera i sila izvan funkcije upravljanja marketingom poduzea koje djeluju na njenu sposobnost upravljanja marketingom da bi ona razvila i zadrala uspjene transakcije sa svojim ciljnim kupcima Na snage mikrookruenja poduzee, se , moe djelovati. Pod njima se: , podrazumijevaju snage koje se nalaze u neposrednoj blizini poduzea i koje, kao takve, utjeu na njegovu sposobnost da opsluuje trita. U mikrookruenje, spadaju: dobavljai, marketing posrednici, kupci, konkurencija, javnost, kao i samo poduzee.Tvrtka - se osniva radi stvaranja profita i ostvarenja ciljeva koji iz njega proizlaze, ali i zadovoljenja drutvenih potreba. Svaku tvrtku, dakako, odreuju njeni bitni elementi - kadrovi, kapital, samostalnost nastupa na tritu, kontinuitet u procesu proirene reprodukcije. Uspjeh tvrtke ovisi prije svega od osnovnih sastavnica koje ju odreuju - pruanja usluga na odreenoj razini ili proizvodnje koja zadovoljava potrebe potroaa ali i od nekih drugih elemenata kao to je umjenost njegovog vrhovnog menedmenta, te suradnja meu njegovim Odjelima .Dobavljaci - su poduzea i pojedinci koji jedno poduzee i njegove konkurente snabdijevaju potrebnim sredstvima za proizvodnju, ali i za obavljanje svakodnevnih poslovnih operacija.Posrednici- su svi oni koji pomau poduzeu da promovira, prodaje i distribuira svoje proizvode ili usluge do krajnjih potroaa. Njihov znaaj za poduzee je velik jer mu olakavaju obavljanje niza razliitih poslovnih operacija. Pa je moguce razlikovati : posrednike u trgovini (trgovac na veliko, trgovac na malo, preprodavace), trgovacki zastupnici ( brokeri, aukcijske trvtke , predstavnici proizvodaca ), financijske posrednike (banke, kreditne institucije, osiguravajua drustva ), Marketinki posrednici - institucije koje poduzeu pomau prilikom obavljanja razliitih marketinkih aktivnosti, kao to su agencije koje se bave istraivanjem trita, agencije koje obavljaju promocijske aktivnosti, te one koje pruaju savjete iz oblasti marketinga.Posrednici u fizikoj distribuciji organizacije koje poduzeu pomau prilikom kretanja robe od proizvoaa do krajnjih potroaa. Oni skladite robu, uvaju je, pripremaju za daljnji transport, odgovaraju za njen konaan transport/dopremu do krajnjih potroaa. U ovu grupu posrednika mogu se svrstati sve transportne tvrtke zrani, drumski, brodski i eljezniki prijevoznici - te tvrtke koje se bave skladitenjem.Kupci - je osoba koja u bilo kojoj situaciji, gdje se roba nudi na prodaju, bira, procjenjuje i donosi odluke o kupovini . Kupci mogu biti fizike, ali i pravne osobe. Moguce je razlikovati sljdeca trzista : trziste krajnjih potrosaca, trziste preprodavaca, industrijska ili poslovna trzista , trzista drzavnih nabavki ili vladina trzista i meunarodna trzista .Konkurenciju - najjednostavnije reeno, ine poduzea koja prodaju sline ili supstitutivne proizvode na ciljnom tritu odreenog poduzea ili nude sline/supstitutivne usluge koje nudi i to poduzee. Osnovni cilj kod analiziranja konkurencije je utvrivanje tranje na ciljnom trinom segmentu. Moemo rei i da se analiziranjem konkurencije uoava to ona radi uspjeno, te se vlastiti poslovni ciljevi mogu postaviti u tom pravcu. Analiza konkurencije upuuje nas i na utvrivanje njenih eventualnih slabosti. Konkurencija se moze javiti kroz tri osnovna oblika :Konkurencija branda : nastaje u situacijama kada se na tritu nudi vie slinih proizvoda razliitih proizvoaa, na primjer, pecivo sa sjemenkama koje proizvode itopromet i Klas i imaju iste karakteristike i predstavljaju direktnu konkurenciju branda. Konkurencija supstitutivnih proizvoda: nastaje su situacijama kada se na tritu nudi vie razliitih proizvoda koji mogu zadovoljiti odreenu potrebu. Recimo ukoliko elimo sluati glazbu to moemo preko razliitih CD playera, I-pod-a, walkmana ili slino, a moemo i putem obinog radio ureaja. Znai, u ovom sluaju, na tritu se nudi vie razliitih proizvoda s razliitim karakteristikama, ali svi oni mogu zadovoljiti elju - sluanje glazbe. Konkurencija svih proizvoaa: sva poduzea koja posluju na jednom odreenom trinom segmentu bore se za potroaa i nastoje ga privui , te zadrati. Samo najuspjeniji mogu uspjeti u ovakvoj trinoj utakmici.

Javnost (public) se odnosi na ovjeanstvo openito, ili na pripadnike nacije, drave ili zajednice; ljudi, neodreeno kao javnost; takoer se odnosi i na odreeno tijelo ili skupinu ljudi. S poduzetnikog stajalita, javnost je bilo koja grupa koja ima stvarni ili potencijalni interes za uspjeh tvrtke ili moe utjecati na sposobnost tvrtke da postigne svoj cilj. Pod javnou se podrazumijeva jedno ili vie fizikih ili pravnih lica i njihovih udruenja, organizacije ili grupe. Moguce je razlikovati drzavu kao javnost, graane kao javnost , fininancijsku javnost , medijska , lokalna javnost , sira javnost interna javnost.SNAGE MAKROOKRUZENJA Na snage makrookruenja poduzee ne moe utjecati. Meutim, njima se ono moe prilagoavati. Te snage snano djeluju na sve poslovne aktivnosti, te se stoga moraju pomno pratiti i analizirati. Svaka promjena u bilo kojoj od ovih snaga, ukoliko je izravno povezana s djelatnou poduzea, moe dovesti do njegove propasti ili do prosperiteta. Snage makrookruenja su dosta raznolike. To su, primjerice, demografske, ekonomske/gospodarske, politiko-pravne, prirodne, tehnoloke i kulturne snage.Analiza demografskog okruenja obuhvaa statistiko prouavanje stanovnitva, odnosno prouavanje ljudske populacije prema veliini, gustoi lokaciji, dobi, spolu, rasi zaposlenju i drugim statistikim podacima.Ekonomske snage - se, dakako, moe promatrati kroz vei broj varijabli - kroz obujam proizvodnje, stupanj inflacije, kamatne stope i kreditnu sposobnost stanovnitva, stupanj nezaposlenosti, veliinu dohotka po glavi stanovnika i druge pokazatelje. Politiko-pravne snage - Ovo okruenje ini takoer vei broj varijabli - zakoni, vladine agencije, te institucije koje imaju manji ili vei znaaj i utjecaj na zakonodavne i dravne organe. Poto politiko-pravne snage snano djeluju na poslovanje poduzea, one samim tim djeluju i na provoenje marketinkih aktivnosti, .Prirodno okruenje -ukljuuje sve prirodne izvore koje marketinki strunjaci trebaju za odvijanje marketinkih aktivnosti.Tehnoloke snage - Tehnoloko okruenje snano, i to na razliite naine, utjee na marketing. Razvoj znanosti i tehnologije uz brojna rjeenja za poboljanje uvjeta ivljenja i openito opstanka na zemlji urodio je nizom pozitivnih inovacija i rjeenja.Kulturne i drutvene snage u okviru kojih ivite odreuju nain na koji ete se ponaati, kako ete organizirati obiteljski ili poslovni ivot itd. Za marketinke strunjake kultura ima velik znaaj jer snano utjee na ponaanje pojedinaca. Pri tome se misli na utjecaj kulture na ponaanje pojedinca u kupovini, kao i na stavove prema odreenim proizvodima. Kulturne norme esto utjeu na to koliko ete novca potroiti, to i kako ete kupovati. Preko ponaanja potroaa, njegovih potreba i elja, kultura, zapravo, utjee na sve elemente marketinkog spleta.19. INTERNA I EKSTERNA OKOLINA MENADZMENTA ?Okolinu menadzmenta mogue je definirati kao vanjski svijet , odnosno kao dio vanjskog svijeta s kojim menadzment dolazi u kontakt, taj vanjski svijet , odnosno okolina menadzmenta ima snazan utjecaj na menadzere nesigurnost okoline vidi se kroz promjenjivost i slozenost okoline , sto je okolina promjenjivija , sto se brze mijenjaju imbenici okoline , okolina je dinamicnija . najvaznije interesno utjecajne skupine su : zaposleni (primarni im je intres sigurnost zaposlenja ), menadzerski tim (glavni im je interes rast ,perspektiva sigurnost , profit kompanije te razvoj njihove osobne karijere ) dionicari (zele najveu stopu povrata od investicija, profit , rast ) lokalna zajednica (interes joj je zaposlenje njezinih stanovnika , ali i kontrolirani rast te doprinos kompanije kvaliteti zivota lokalne zajednice ), kupci (primarni interes odgovarajuca vrijednost proizvoda ili usluga za novac koji su za to platili , ) dobavljaci (kojima je u intreresu sigurrnost posla , pravovremena isplata faktura i rast ), vlada (intres joj je postivanje zakona ), lokalno nezaposleno stanovnistvo (intres mu je dobiti posao), meunarodna okolina (zeli operacije koje ne stete okolini i koja oekuje drustveno odgovorno ponasanje kompanije ).Moguce je razlikovati tri razine okoline : najveca razina okoline je opa okolina (tehnoloska , sociokulturna,medunarodna, pravno politika , ekonomska ) nesto uza i organizaciji bliza je okolina zadataka ili specificna okolina (trziste rada, konkurenti, dobavljaci, kupci ) najuza okolina ili ona koja se nalazi u samoj organizaciji je interna okolina menadzmenta :Pod vanjskom okolinom ili eksterna okolina menadzmenta podrazumijevaju se sve vanjske snage to jest svi utjecaji izvan organizacije koji djeluju na organizaciju i njezin menadzment , to je takva okolina da na nju bilo koja organizacija moze u samo manjoj mjeri djelovati i to samo iznimno i samo na neke aspekte okolline , ali je zato mora prilagoavati , ako zeli svoj opstanak i razvoj.U internu okolinu ubrajamo sljdece elemente , organizacijski resursi,(to su svi zaposlenici i tehnologija , ali i drugi resursi koji ine komponenete inputa), organizacijska struktura (u procesu transformacije povezuje sve resurse ), menadzment (aktivnostima drugih ljudi povezuje sve elemente interne okoline u procesu transformacije inputa u outpute ), organizacijska kultura (cini ju sustav vrijednosti ,vjerovanja i normi koji dijele svi lanovi organizacije ).20. ZELENI MARKETING ?Zeleni marketing je koncept marketinga koji naglaava nunost uvaavanja znaaja prirodnog okruja, te oblikovanje svih marketinkih aktivnosti sukladno apostrofiranoj nunosti. Ciljevi zelenog marketinga, s druge strane, trebaju biti sastavni dio strategijskog plana poduzea i pratiti poslovanje u svim njegovim segmentima s osobitim naglaskom na proizvodnju, promoviranje i propagiranje ekoloki prihvatljivih proizvoda i usluga. Iz povijesne retrospektive promatrano, zeleni marketing na vanosti i znaaju je dobio koncem osamdesetih i poetkom devedesetih godina XX. stoljeaozelenjavanje marketinga dakle, moe se definirati kao splet radnji i marketinkih filozofija meu kojima neke zasluuju i da ih se posebno apostrofira. Primjerice:Proizvodnja ekoloki prihvatljivih proizvoda ili usluga - onih koji ne tete okoliu, koji tede energiju, ija je ambalaa povratna ili se moe reciklirati i sl.Cjenovne metode i politike koje su indiferentne na takva obiljeja proizvoda. Iako su kupci katkad spremni platiti vie za ekoloki prihvatljiv proizvod, ekoloke znaajke proizvoda ne smiju biti podloga za odreivanje cijene proizvoda na veoj razini.Oznaavanje i promoviranje zelenih proizvoda. Ukoliko, naime, proizvodi udovoljavaju ekoloki postavljenim standardima, i za poduzea i za potroae je vano takva obiljeja proizvoda oznaiti i promovirati.(Cause related marketing )marketing ope dobrobiti, kako ga definirati? U pitanju je, najjednostavnije kazano, koncept marketinga koji podrazumijeva suradnju neprofitnog i profitnog sektora i potroaa s ciljem da se, povezivanjem poduzea i odreenog drutvenog problema, ostvari korist za sve sudionike.

21. PONUDA ?oznaava koliinu turistikih dobara koju su ponuai spremni prodati prema trenutanoj cijeni i trenutnom deviznom teaju,.Koliina roba i usluga koja se nudi turistima na odreenom turistikom tritu, u odreeno vrijeme i po odreenoj cijeni u cilju zadovoljenja turistikih potreba.Primarna turistika ponuda sastavljena je iz prirodnih proizvoda i rada koje je proizveo ovjek , Primarna turistika ponuda obuhvaa ponudu prirodnih i kulturnih dobara, a uz njih, neki autori, pridodaju i veliku infrastrukturu, ambijent i razvijenost prometa. U sekundarnu turistiku ponudu moe se uvrstiti cjelokupna turistika nadgradnja (objekti za smjetaj i prehranu, trgovine, drutvene djelatnosti, objekti za razonodu, turistike organizacije.KARAKTERISTIKE TURISTIKE PONUDE NE ELASTINOST TURISTIKE PONUDE Oznaava nemogunost mjenjanja i prilagoavanja formirane turistike ponude trenutnoj turistikoj potranji.STATINOST TURISTIKE PONUDEOznaava nemogunost fizikog pomicanja objekata turistike ponude na lokaciji gdje je turistika potranja vea od raspoloivih kapacitetaSEZONSKI KARAKTER TURISTIKE PONUDETuristika ponuda temelji se na prirodnim resursima koji su podloni klimatskim uvjetima koji prevladavaju na tom podruju kod boravinog turizma,sezonalnost se odnosi na : ljetovanje (odlazak na more radi kupanja) ili zimovanje (odlazak u planine radi skijanja) odreeni su vremenskom dimenzijom (vremenska koncentracija)..22. POTRANJA ?- ukupna koliina roba i usluga koje je mogue plasirati na odreenom turistikom tritu u nekom vremenu i uz odreenu razinu cijena (ekonomskim rjenikom)- predstavlja skupinu potencijalnih turista-potroaa koja svojim stavovima, navikama, eljama i mogunostima odreuje koliine, kvalitetu i cijene pojedinih roba i usluga na turistikom tritu Vrste turistike potraznje : idealna masa potraznje, potencijalna ,realna masa potraznje, te efektivna masa.Karakteristike potraznje : dsislociranost potraznje od ponude, heterogenost potraznje, elastinost potraznje, mobilnost potraznje, sezonski karakter potraznje.23 . POTROA U TURIZMU