8/8/2019 Marketing 2 Seminar Ski Radd

http://slidepdf.com/reader/full/marketing-2-seminar-ski-radd 1/22

JU UNIVERZITET U TUZLIEKONOMSKI FAKULTETMARKETING II

SEMINARSKI RADPOSLOVNA SARADNJA U

KONCESIJAMA

STUDENTI: PROFESOR:

8/8/2019 Marketing 2 Seminar Ski Radd

http://slidepdf.com/reader/full/marketing-2-seminar-ski-radd 2/22

Tuzla, 2009.

SADRŽAJ

I. Uvod................................................................................................................3

II. Opšta saznjanja2.1. Pojam.......................................................................................................42.2. Razvoj......................................................................................................62.3. Pravna priroda koncesija..........................................................................7

III. Moderne koncesije3.1. Pojam..........................................................................................................83.2. Mogući koncesionari...................................................................................9

3.3. Specifičnost finansiranja.............................................................................93.4. Nosilac prava i obaveza..............................................................................93.5. Ograničavanje rizika ulaganja...................................................................103.6. Koncesije u oblasti saobraćajne infrastrukture.........................................103.7. Izgledi Bih u davanju koncesija................................................................113.8. Relativan značaj naknade..........................................................................113.9. Davanje koncesije za BOT projekat.........................................................123.10. Prikaz zapažanja i nekih pokazatelja o BOT aranžmanima....................12

IV. Konceesije u BiH regulativi..........................................................................13

4.1. Opravdanost regulative BiH...........................................................................134.2. Regulativa entiteta..........................................................................................13

V. Primjer iz prakse...........................................................................................14

VI. Prilog.............................................................................................................19

Zaključak..........................................................................................................21

Literatura..........................................................................................................22

2

8/8/2019 Marketing 2 Seminar Ski Radd

http://slidepdf.com/reader/full/marketing-2-seminar-ski-radd 3/22

I UVOD

Koncesioniranje predstavlja metod planiranja prostornog razvoja pa se zato

koncesioniranje izvodi na osnovu sistema upravljanja regionalnim razvojem privrednihresursa koji su od opšteg interesa za društveni i ekonomski razvoj ( izgradnja značajnihmagistralnih putnih pravaca, željezničkih pruga, izgradnja aeorodroma, velikih tunelaispod planinskih vijenaca, izgradnja brana radi dobijanja elektične energije, obezbjeđenja pitke vode i tehnoloških voda za potrebe stanovništva i privrednog razvoja, izgradnjaPTT komunikacionih sistema).

U ovom seminarskom radu pokušaćemo bolje objasniti sam pojam koncesija,tradicionalno I savremeno shvatanje koncesija kao I njihovu pravnu regulative, te razvojkoncesija kroz istoriju. Definisat cemo I sta moze biti predmet koncesije koji je regulisanZakonom o koncesijama iz 2003.godine.

Da bi predmet koncesije bio atraktivan za koncesionare tj. primaoce koncesionog dobraza korištenje, potrebno je da koncesor – davalac koncesije učini prostor dovoljnoatraktivnim u pogledu planiranja, finansiranja, organizovanja I motiviranja koncesionara.Bez takvog planiranja nemoguće je prostor učiniti atraktivnim, niti se mogu odreditirealne naknade koje koncesionar treba da plaća koncesoru.Zato je potrebno uspostaviti sistem planiranja regionalnim razvojem, a na temeljuidentifikacije potencijalnih prirodnih resursa za razvijanje privrednih djelatnosti.

Bitan dio ovog seminarskog rada biće koncesija u BiH regulative I izgledi BiH u davanjukoncesija. Zakonska osnova koncesioniranja je veoma široka jer država treba regulirati,

zakonskim aktom, ustupanje prostora pod koncesiju, definisati kvalifikovanostkoncesionara I obaveze koncesionara prema državi, te kontrolu izvršenja koncesionogugovora. Pravni okvir za konceije u BiH regulisan je na nivou Države, za oba enititeta.

Kroz cijeli seminarski rad pokušaćemo zadržati pažnju na tržištu Bosne i Hercegovine, tenavesti primjere koji ce nam bliže objasniti pojam koncesija u praksi.

 Nadamo se da će nakon izlaganja našeg seminarskog rada biti jasno objašnjeni svinavedeni pojmovi, procesi i metodika koncesija uopće, a posebno u Bosni i Hercegovini.

3

8/8/2019 Marketing 2 Seminar Ski Radd

http://slidepdf.com/reader/full/marketing-2-seminar-ski-radd 4/22

II OPŠTA SA ZNANJA

2.1. Pojam

U leksičkom smislu konceija je ugovor kojim država po određenim uslovima daje svoja preduzeća ili zemlju s pravom vađenja ruda, građenja I iskorištavanja privrednihobjekata.

Konecijom se naziva I preduzeće, organizovano u svrhu njenog iskorištavanja.

Pojam obuhvata I druga dopuštenja, ustupanja I odobrenja za vođenje nekog posla.

Tradicionalno, u propisima, koncesija je uopštavana kao davanje prava od strane državeili vlade pravnom ili fizičkom licu, domaćem ili stranom, da iskorištava prirodna ili

obnovljiva bogatstva ili vrši neku službu.

Što se više ide vremenski unazad, glavni cilj davanja koncesije bila je cijena u vidunaknde ili rente, učešće u dobiti, - prihodi za vladara, državu, pa I lokalnu vlast.Savremene koncesije su okrenute stranim ulaganjima, novim tehnologijama,zapošljavanju I drugim efektima.

Koncesije kao vid stranog ulaganja intenzivnije se javljaju u devetnaestom I dvadesetomvijeku. Zaključuju se složeni ugovori između države I koncesionara. Vrijedna davanja ukoncesije su rude(minerali), nafte, drvo I saobraćajnice.

Većina značajnih koncesija, od kojih su neke postale oblik kolonijalnog izrabljivanja,davale su nerazvijene, ali često resursima bogate zemlje. Dijelom zbog siromaštva, a višeiz neznanja I pohlepe vladara, neki ugovori o koncesijama olako su zaključivani na dugerokove.

Istorijski se pokazalo da je prihodovno vrijednije davati u koncesiju neobnovljiva prirodna bogatstva; pa ipak, najpoznatije koncesije su date za bagatelnu fiskalnunaknadu, vezanu za količinu “a ne I za njihovu vrijednost”. Za neke oblike savremenihkoncesija naknada može biti simbolična, jer su drugi efekti važniji.

Iznad svih loših iskustava, koje su imali davaoci koncesija (koncesor), pokazala se

gotovo suverena vlast koncesionara na teritoriji eksplotacije “enclave posebnog pravnog poretka”. Ugovori nisu pružali šansu koncesoru da bilo šta izmijeni, posebno dugi rok I bagatelnu naknadu, dok su korisnici iz poznatih kolonijalnih sila uživali svaku zaštitu.Uprkos svemu koncesije imaju opravdanje I u savremenom svijetu egzistiraju, pod povoljnijim uslovima I savršenijim pravnim okvirom za koncesora.

4

8/8/2019 Marketing 2 Seminar Ski Radd

http://slidepdf.com/reader/full/marketing-2-seminar-ski-radd 5/22

 ŠTA MOŽE BITI PREDMET KONCESIJE 

Zakonom o koncesijama iz 2003. godine regulisano je šta može biti predmet koncesije.

Predmet koncesije može biti:

- istraživanje i eksploatacija svih vrsta mineralnih sirovina;

- izgradnja, obnavljanje, održavanje i korišćenje vodoprivrednih objekata, uključujući i brane i akumulaciona jezera, sistema za snabdevanje vodom i njenu distribuciju, sistemaza navodnjavanje i odvodnjavanje;

- izgradnja, održavanje i korišćenje puteva ili rekonstrukcija, razvoj, održavanje ikorišćenje puteva;

- izgradnja, održavanje i korišćenje javne železničke infrastrukture i organizovanje iregulisanje železničkog saobraćaja ili rekonstrukcija, modernizacija, održavanje ilikorišćenje javne železničke infrastrukture i organizovanje i regulisanje železničkogsaobraćaja;

- izgradnja, održavanje i korišćenje objekata vazdušnog saobraćaja, opreme i aerodromaili njihova rekonstrukcija, modernizacija, održavanje i korišćenje;

- izgradnja, održavanje i korišćenje objekata rečnog saobraćaja i luka ili njihovarekonstrukcija, modernizacija, održavanje i korišćenje;

- izgradnja, održavanje i korišćenje telekomunikacionih objekata ili njihovarekonstrukcija, modernizacija, održavanje i korišćenje;

- izgradnja, održavanje i korišćenje naftovoda, gasovoda, objekata za skladištenje ,transport i distribuciju gasa ili njihova rekonstrukcija, modernizacija, održavanje ikorišćenje;

- izgradnja, održavanje i korišćenje komunalnih objekata radi obavljanja komunalnihdelatnosti;

- izgradnja, održavanje i korišćenje energetskih i drugih objekata radi proizvodnje,čuvanja, prenosa i distribucije električne i toplotne energije ili njihova rekonstrukcija,modernizacija, održavanje i korišćenje;

- uređivanje, obnavljanje i korišćenje obala reka i jezera;

- izgradnja, održavanje i korišćenje zdravstvenih ustanova ili njihova rekonstrukcija,modernizacija, održavanje i korišćenje i pružanje zdravstvenih usluga;

5

8/8/2019 Marketing 2 Seminar Ski Radd

http://slidepdf.com/reader/full/marketing-2-seminar-ski-radd 6/22

- izgradnja sportsko rekreativnih objekata, sportskih terena i prostora za sport i rekreaciju,uključujući objekte za rekreaciju, sportske i kulturne aktivnosti;

- korišćenje termalnih izvora u zdravstvene i proizvodne svrhe;

- izgradnja objekata, rekonstrukcija, modernizacija i korišćenje postojećih objekata u banjama, p odručjima s prirodno-lekovitim svojstvima i drugim prirodnim vrednostimaradi njihovog korišćenja;

- izgradnja, održavnje i korišćenje objekata turističke infrastrukture ili njihovarekonstrukcija, modernizacija, održavanje i korišćenje i druge delatnosti koje su zakonomodređene kao delatnosti od opšteg interesa.

2.2. Razvoj

Od Rimskog carstva do savremenog shvatanja koncesije su prošle kroz brojna prilagođavanja. Klasična I popularna podjela odnosila se na obnovljiva I neobnovljiva prirodna bogatstva. U obnovljiva spadale su kao važnije vode I šume, ubrajajući Iiskorištavanja zemljišta za plantažne svrhe. Ipak, više su eksploatisana bogatstva izutrobe zemlje: rude, drago kamenje, energenti – nafta, gas, mineralne vode, I drugo.

Opšti razvoj u svijetu I potreba izvoza dovodi do novog oblika koncesija – ukomunikacijama. Poznato je das u brojne željezničke pruge, putevi I kanali izgrađeni putem koncesija. Kretanje kapitala dovodi I do koncesija u industriji I bankarstvu.

Dvadesteu vijek, u kojem još egzistiraju koncesije na dugi rok, donosi promjene usadržaju. Pojavljuju se koncesije u vidu ugovora o uslugama, ugovora o radu, ugovora osudjelovanju I ugovora o podjeli proizvodnje. Novi oblici nisu uvijek I novi sadržaj, alisu doprinos povoljnijem položaju zemalja u razvoju koje daju ovu vrstu koncesija.

Klasične koncesije pojavom ugovora o podjeli proizvodnje značajno mijenjaju odnoseugovornih strana, domaći partner dobiva ulogu upravljača operacijom, dokstrani ulagačfinansira posao, izvršava operaciju I dobiva ulogu “contractora”. Ovjde se nazire korijenskoroj pojavi modernih koncesija u vidu BOT ugovora.

6

8/8/2019 Marketing 2 Seminar Ski Radd

http://slidepdf.com/reader/full/marketing-2-seminar-ski-radd 7/22

2.3. Pravna priroda koncesija

Ugovori o koncesijama imaju složenu pravnu prirodu. Složenost se ogleda u slijedećem:

1. redovno je jedna ugovorna strana država

2. ugovori su mješavina privatnog I javnog prava3. države imaju suverenost I teritorijalnost4. država može prenositi davanje koncesije na vladu I ministarstva5. ugovori mogu imati dvostruko svojstvo – zakonodavstva I pogodbe.

 Neke specifičnosti kod ugovora o koncesijama pojedini autori različito vide. Takosuverenost države ili vladara svi vide kao moguću opasnost za koncesionara, ali ne videda pri promjenama koje dolazile od države da ona ima posebne obaveze kad mijenja položaj druge strane.

Osnovno je u pravnoj prirodi ugovora o koncesijama, kako se vidi, pitanje položaja

ugovornih strana. Ako se gleda pojednostavljeno, u prvi plan se ističe jači položaj države, bez obzira na kojem je nivou vlasti donošenja odluke. Položaj koncesionara treba vidjetiu ugovornom pravu koje je jednako za sve ugovorne strane, vrhovno načelo tog prava jednako štiti svaku ugovornu stranu, tako da bez njega opstojnost bilo kakavihmeđusobnih poslovnih odnosa ne bi bila moguća. Budući da se koncesija, data stranomlicu, uvrštava u direktna strana ulaganja, koncesionar je I strain ulagač, pa se na njega, pored propisa o koncesijama, koji su lex specijalis, primjenjuju I propisi o stranimulaganjima.

Odnos prema koncesionaru treba gledati još I kao odnos prema stranom ulagaču. Utoliko,doprinos investicionoj klimi treba vidjeti posebno korektnom odnosu premakoncesionaru. Za razliku od drugih ulagača, koncesionar sa istekom trajanja ugovora neiznosi ulog. Istina, ulog je amortizovan otplatom kredita, ali tako može biti I sa ostalimulaganjima, kod kojih kada strain ulagač istupa, iznosi vrijednost udjela.

Odnos države prema koncesionaru je direktan, ugovorni. Država u ovakvom odnosumora biti znatno pažljivija I u dobroj vjeri, tim više što se koncesije daju na dugi rok Ičesto su povezane sa velikim ulaganjima. Sigurnost se uvećava kada su zaključenimeđunarodni ugovori o unapređenju I zaštiti investicija, što je sve češće u praksi.

Država u kojoj djeluju preduzeća u koja je uložen strain capital, može samo u krajnjeopravdanim okolnostima ekspropisati ili na drugi način oduzeti stranu imovinu. Kada je u pitanju koncesionarsko privredno društvo, takva mogućnost je, gotovo, isključena.

Pri tome, pored pravila međunarodnog javnog prava, posebnu ulogu imaju spomenuti bilateralni sporazumi o unapređenju I zaštiti investicija. Postoji, dakle, međunarodni pravni okvir, a on se proteže I na koncesije kao strana ulaganja. Drugim riječima,koncesionari imaju sigurniju zaštitu po osnovu stranog ulaganja.

7

8/8/2019 Marketing 2 Seminar Ski Radd

http://slidepdf.com/reader/full/marketing-2-seminar-ski-radd 8/22

8/8/2019 Marketing 2 Seminar Ski Radd

http://slidepdf.com/reader/full/marketing-2-seminar-ski-radd 9/22

5. Ugovori do ključa izgrađenog projekta između koncesionog društva i inženjeringorganizacije koja gradi i pušta poslovne programe u pogon(„TURN-KEYAGREEMENT“)

6. Ugovori korisnika o poslovanju i održavanju funkcionalnostiobjekata(„OPERATION AND MAINTENANTE

AGREEMENT/O+M/AGREEMENT“).

3.2. Mogući koncesionari

BOT aranžman uslovljava moguće koncesionare.Već okolnosti da se koncesija daje radigrađenja i iskorištavanja infrastrukturnih objekata čija je vrijednost velika okuplja ukonzorcij:finansijske organizacije,građevinare,proizvođače opreme i druge preduzetnike.Vlada se uključuje u BOT aranžmane iz nužde,kada ne može izbjeći djelimičnofinansiranje.U protivnom,investicija bi izostala.Priroda i podobnost infrastrukturnog objekta,po pravilu,trba pokazati budućim

koncesionarima isplativost.Kritična tačka pri ocjeni prihvatljivosti ulaganja jeste odgovarajući stepen iskorištavanjaobjekta za sve vrijeme trajanja koncesije,i to tako:

a. da se pokrije ulog(otplati kredit s kamatom); b. da se pokriju svi troškovi poslovanja;c. da se plati naknada koncesoru id. da se ostvari planirana dobit(oko 12%).

Ima li se u vidu često vrlo visoko ulaganje u izgradnju infrastrukturnog objekta,prirodno je da su potencijalni koncesionari moćni preduzetnici.

3.3. Specifičnost finansiranjaBOT aranžmane finansiraju u cjelosti ili pretežno koncesionari.Izvori ulaganja su stranaulaganja,tj.njihova dogovorom određena i ugovorom utvrđena učešća.Oni su kreditori investicije.Osnovni kapital koncesionarskog privrednog društva koji ćeosnovati u zemlji ulaganja,može biti simboličan,ali kredite obezbjeđuju sami iz svojih potencijala ili zaduživanjem.Rizik koji prihvataju u pogledu finansiranja je velik,tim više što nemaju hipoteke,a čestoni drugih garancija od zemlje ulaganja,konkretno koncesora.Pa ipak rizik je prividnovelik.Procjene isplativosti projekta se zasnivaju i na strateškim aspektima:vjerovatnoća ustabilnost i trajnost nesmetanog iskorištavanja objekta.

3.4. Nosilac prava i obaveza

Sva zaduženja iz osnova kredita i drugih izvora finansiranja ulaganja u infrastrukturniobjekat padaju na koncesionarsko privredno društvo.Osnivači društva se opredjeljuju za jedan od oblika društva kapitala.Njima odgovara pravni oblik koji ima ograničenuodgovornost za obaveze.Koncesionarsko privredno društvo nema odmah imovine u

9

8/8/2019 Marketing 2 Seminar Ski Radd

http://slidepdf.com/reader/full/marketing-2-seminar-ski-radd 10/22

obimu da daje garancije i pokrića za zaduživanja koja nastaju.Prema tome,cjelokupnirizik ulaganja u infrastrukturne objekte koji će služiti iskorištavanju koncesije pada naosnivače koncesionarskog društva.Razumije se da osnivači društva za BOT aranžmanenisu fizička lica,nego moćna privredna društva.Koncesionari su simultani osnivači dioničkog društva,ako se opredijele za taj pravni

oblik;oni su osnivači i nakon osnivanja članovi društva sa ograničenom odgovornošću. Njihov rizik dolazi nakon osnivanja društva i on je onoliki koliko iznose kreditikoncesionarskom društvu i još preciznije,koliko su utrošili u finansiranje pothvata.

3.5. Ograničavanje rizika ulaganja

Samo temeljito istražena ulaganja i visoki stepen vjerovatnoće u uspjeh opredjeljujuulagače u pothvat.Već iskustveno investitori velikog formata dolaze na ideju da bi nekainvesticija u vidu BOT ugovora mogla biti isplativa.Osnovni rizici u zemlji ulaganja su:političko okruženje,poreski sistem,pravni

sistem,valuta i drugi.Rizici se prevlađuju,počevši od a priori saznanja da bi neko ulaganje moglo bitiisplativo,a zatim temeljitog istraživanja:predinvesticionih studija i procjena do odlukesvakog od ulagača.Gledajući tako,malo je ulagača u moderne koncesije putem BOTugovora,pa je i broj takvih poduhvata vrlo ograničen.

3.6. Koncesije u oblasti saobraćajne regulative

Koncesija predstavlja modalitet angažovanja privatnog sektora u izgradnji infrastrukture,čime se oslobađaju budžetska sredstva, koja mogu biti upotrebljena u druge svrhe. Uloga

 partnerstva između javnog i privatnog sektora je posebno značajna u izgradnji iodržavanju saobraćajne infrastrukture, ali i drugih tipova infrastrukture (vodovod,telekomunikacije, železnica).

Pozitivni efekti koncesija su priliv kapitala, zapošljavanje radnika i transfer novihtehnologija. Ali, mogu se javljati i određeni problemi prilikom dodeljivanja koncesija,koji se ispoljavaju i u našoj i u svetskoj praksi. U oblasti saobraćajnih koncesija problemisu uglavnom vezani za primenu određenih modela aukcije (npr. Demsetsova aukcija, kojase dodeljuje na fiksni vremenski period, čime se rizik tražnje prevaljuje na koncesionara;ili Engelova čileanska „least present value of revenue“ aukcija).

Kada je koncesija u oblasti puteva u pitanju, tu se radi o svojevrsnoj privatizaciji puteva.

Za razliku od javne izgradnje puteva, koju finansira vlada i gde naplata putarine najčešćene zavisi od troškova izgradnje, u slučaju koncesije koncesionar - za vreme trajanjakoncesije - ima pravo da ubira putarine i druge prihode.

10

8/8/2019 Marketing 2 Seminar Ski Radd

http://slidepdf.com/reader/full/marketing-2-seminar-ski-radd 11/22

3.7. Izgledi BiH u davanju koncesija

Klasične koncesije s obzirom na neobnovljive resurse kojima raspolaže BiH suograničene:prvo,što su neka nalazišta malena ili iscrpljena,drugo,što prirodna bogatstva,kao što je ugalj i drugi zemni energenti,čine blaga koja nije preporučljivo

davati u koncesije.Prema tome,uputno je usmjeravanje koncesija na infrastrukturu,pretežno po modelu BOTaranžmana i to uz učešće države u ulaganju.Davanje koncesija na obnovljiva prirodna bogatstva,kao što su vode,šume,zemljišta za plantaže,puteve,pa i „vjetar“,jesu pogodni resursi za BOT ugovore.Ovakvim resursimaBiH raspolaže u zavidnim količinama.Za sada je glavna prepreka stranim ulagačimausporeno stvaranje investicione klime u elementu regionalne stabilnosti,jedinstvarelevantnih propisa u BiH i strateško planiranje razvoja i jasnih stavova države.Bosna i Hercegovina ima obnovljivih prirodnih bogatstava koje može davati u koncesije. Njen geografski položaj je povoljan s obzirom na susjede i transkontinentalni tranzit.

3.8. Relativan značaj naknade Naknada za koncesije na obnovljiva prirodna bogatstva i za BOT ugovore nije primarnogznačaja.Prvenstveno se cijeni atraktivnost ulaganja i koristi koje donosi za privredu istanovništvo,a posredno i fiskus.Ipak,neke koncesije ove vrste mogu biti značajne i izaspekta naknade.Izvjesno je da koncesor može ostvariti prihod iz naknade za putarinu namagistralnim saobraćajnicama kada je i ulagač;iz prihoda koncesionara na prodatuelektričnu energiju i druga iskorištavanja predmeta koncesije iz kojih koncesionariostvaruju solidnu dobit.Ako je interes da koncesor ostvari naknadu,tada sekoncesionarima može nuditi duži rok koncesije,ali ako je za njih prihvatljiv. Koncesionar dolazi do saznanja o visini naknade na kojoj će insistirati u pregovorima izfeasibility studija,ali i uporednom metodom,na tržištu.Ovdje,kao i kod pregovaranja iugovaranja o zajedničkim ulaganjima,treba obratiti pažnju na analizu prefeasibility ifeasibiliti studije-njihovu realnost,i istražiti kretanja u drugim zemljama.Moguće je danaknada bude zanemarljiva do simbolične,zbog obaveznosti tog elementa u ugovoru okoncesiji.  Naknada za datu koncesiju na neobnovljiva prirodna bogatstva ima primaran značaj.Ciljdavanja ovakvih kocesija prvenstveno je relativno visoka naknada.Njena visina zavisi odresursa,a obračunava se na „izvađenu“količinu i procentualno učešće u tržišnoj cijeni.Dovisine učešća koncesora u tržišnoj cijeni dolazi se pogodbom u korelaciji sa stanjem natržištu.Dakle,za neobnovljiva prirodna bogatstva dana u koncesiju naknada ima važanznačaj,nasuprot veće ili manje relativnosti za obnovljiva bogatstva i BOT ugovore. 

U svakom slučaju treba studiozno pristupiti određivanju naknade koncesoru i voditiračuna o isplativosti ulaganja za koncesionare.Nema sumnje da su moderne koncesije posistemu BOT ugovora,kada donose visoka strana ulaganja,privlačne za zemlju ulaganja injih se ne treba odricati ističući značaj naknade.

11

8/8/2019 Marketing 2 Seminar Ski Radd

http://slidepdf.com/reader/full/marketing-2-seminar-ski-radd 12/22

 3.9. Davanje koncesije za BOT projekat Zavisno od konkurencije koncesionara koncesije za BOT projekte daju se:a)putem licitacija i

 b)direktno,pri čemu inicijativa dolazi od koncesionara.  Navedeni modaliteti davanja koncesija obuhvaćeni su ZK (BiH i FBiH) kao i postupak. Pored unošenja kapitala i tehnologije putem ove vrste koncesija,značajna je mogućnostučešća domaćih poduzetnika.Njihovo angažovanje se usmjerava na isporuku opreme iusluga.Prema stavovima MBZOR domaćaoprema u cijenama može biti konkurentnija do15%,a u izvođenju radova do 7,5%. Koncesionari,iskustva pokazuju,rado angažuju domaće izvođače radova i spremni su naobračunavanje kadrova za iskorištavanje predmeta koncesije

 3.10. Prikaz zapažanja i nekih pokazatelja o BOT aranžmanima Privredna komora ex Jugoslavije“evidentirala je preko 370 kapitalnih projekata“ koji senude za razne oblike privredne saradnje stranim investitorima.Predračunska vrijednostspomenutih projekata je 13,5 milijardi USD.Moguće finansiranje domaćih ulagača je do40%.Od ovoga 32 infrastrukturna objekta nose 90% navedenog iznosa stranihulaganja.Strana ulaganja u pojedine objekte može biti od 30% do 100%.Više se računa naBOT aranžmane nego zajednička ulaganja druge prirode.Autoputevi su u BOTaranžmanima visoko zastupljeni.Predviđa se znatno veći broj vozila od isplativih 15000.Do 2020.godine planira se građenje 1 700 km novih puteva.Za investiranje je potrebno preko 4 milijarde USD.Najbolji način za realizaciju je,smatra se,davanjekoncesija(realnost je problematična). Drugi izvor informacija,veliki poslovni sistemi-holdinzi i korporacije,graditeljimagistralnih puteva imaju svoje poslovne agente u zemljama u razvoju.Oni istražujutržište i „lansiraju teoriju“ svakog odsustva mogućeg građenja autoputeva,posebno uregionu Balkana,putem BOT aranžmana kombinovanim sa koncesijom.Osnovni argument koji ističu je dugi rok potreban za povrat uloženog,kod činjenice dadrugi infrastrukturni objekti(elektrane i slično),imaju znatno kraći vremenski period zavraćanje uloženog i moguća ponovna ulaganja.Također,tvrde da svaka pojedina zemljaspomenutog regiona može računati na izvore finansiranja iz sredstava fonda koji sameformiraju.Ova „teorija“bi se mogla donekle prihvatiti do uspostavljanja konstruktivne saradnjezemalja regiona i time poboljšane investicione klime.Spomenuta teorija je oboriva,poredniza mogućih izvora finansiranja investicija u zemljama regiona koje dolaze iz stranihulagača,već po tome što agenti velikih graditelja magistralnih puteva obrađuju tržištezemalja regiona na način ugovornog građenja,bez konzorcijalnog pristupa imeđunarodnih finansijskih organizacija.

12

8/8/2019 Marketing 2 Seminar Ski Radd

http://slidepdf.com/reader/full/marketing-2-seminar-ski-radd 13/22

IV KONCESIJE U BIH REGULATIVI

 4.1.Opravdanost regulative BiH

 

Prvo,normalno je da država ima pravnu regulativu za koncesije.Drugo,nije mogućezamisliti koncesije koje će se protezati na oba entiteta,bez propisa na nivouDržave.Treće,BiH ima istitucionalni okvir za strana ulaganja,koji je projektovan i dalje sedograđuje u pravcu stvaranja povoljnije investicione klime za stranaulaganja.Četvrto,entiteti imaju resurse koji se protežu iz jednog u drugi i podobni su zasvrhu koncesije.Ti resursi pretežno odgovaraju obliku koncesija po BOT modelu. 4.2.Regulativa entiteta (1) Federacija BiH je donijela Zakon o koncesijama,koji je objavljen u drugoj polovini2002. Ranije važeći ZK(iz 1991.)imao je neznatnu primjenu.

  Novi ZK može se ocijeniti vrlo pretencioznim.Institualizacija i regulatorni mehanizami unjemu projektovani su ambicioznije od izgleda za njihovu zaposlenost.Prema Ustavu FBiH koncesije su u nadležnosti Federacije i kantona.Neki kantoni sudonijeli zakone o koncesijama prije nego FBiH. Oni imaju obavezu i rok za donošenje i usklađivanje svojih zakona prema ZK FBiH.Potonji je ostavio prostor za davanje određenih koncesija kantonima, kao imogućnost da utvrde davanje nekih koncesija koje nisu spomenute u njegovom članu3.Za ovo ima opravdanja,pored ostalog,što enumeracija u navedenom članu ne sadrži,po pravilu,neizostavnu opštu klauzulu,koja može glasiti “i ostalo…“ ili slično.Taj

nedostatak,koji je suštinski i normativno-tehnički,ograničava davanje koncesija na onošto je metodom enumeracije pobrojano,dok su za tumačenje mogućnosti koje treba vidjetiu tački 19. člana 3.ZK. Kantoni svojim zakonima unekoliko mogu nadomjestiti spomenute propuste i odreditimogućnost davanja koncesija kao što je „gradnja i iskorištavanje elektrana na vjetar“ islično. U ZK,pa i drugim zakonima FBiH i zakonima kantona nedovoljno se koriste odredbestava (2) člana 3,glava III Ustava koje omogućavaju dogovore na trajnoj osnovi zaracionalno uređivanje odnosa.

 Brojna pitanja iz domena koncesija mogla bi se racionalno riješiti primjenom navedenihodredaba Ustava FBiH. (2) Entitet BiH Republika Srpska ima Zakon o stranim ulaganjima i koncesijama kao jedan opšti propis

13

8/8/2019 Marketing 2 Seminar Ski Radd

http://slidepdf.com/reader/full/marketing-2-seminar-ski-radd 14/22

V PRIMJER IZ PRAKSE

1. Koridor VC

Deset Panevropskih transportnih koridora su definirani na drugoj Panevropskoj

transportnoj Konferenciji, održanoj na Kreti u martu 1994. Dopune su učinjene na trećojkonferenciji održanoj u Helsinkiju 1997. godine. Zato se ovi koridori ponekad zovu"Kretski koridori" ili "Helsinški koridori", neovisno od njihove geografske lokacije.

Korodor prolazi kroz: u (Budimpešta, Dunaújváros, Paks, Szekszárd, Mohács), Hrvatsku (Beli Manastir , Osijek , Đakovo), Bosnu i Hercegovinu (Bosanski Šamac, Modriča,Doboj, Zenica, Kakanj, Visoko, Sarajevo, Konjic, Jablanica, Mostar ), Hrvatska (Metković, Ploče).

Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine dostavilo je dana 11.01.2007.godine Komisiji za koncesije BiH Studiju ekonomske opravdanosti za Projekt "Autocesta

na Koridoru 5c" na razmatranje i odobravanje.

Razmatrajući Studiju ekonomske opravdanosti sa stajališta Dokumenta o politici dodjelekoncesija u Bosni i Hercegovini, Komisija je konstatirala da se Projekt uklapa u općaopredjeljenja Bosne i Hercegovine glede razvoja i izgradnje infrastrukture u oblastikoncesija.

Uspostavljeni pravni i institucionalni okvir kao i ukupni resursi kojima BiH raspolaže,omogućavaju uspješnu realizaciju ovakvog Projekta dodjelom koncesije.

Realizacijom Projekta moguće je ostvariti više društveno-ekonomskih ciljeva zacrtanih u

Dokumentu o politici dodjele koncesija u Bosni i Hercegovini, Srednjoročnoj razvojnojstrategiji BiH 2004-2007 (PRSP), kao i drugim razvojnim dokumentima u BiH. Projekt pokreće zapošljavanje radne snage, građevinske operative i prerađivačkih kapaciteta,omogućuje transfer tehnologija i potiče na usvajanje međunarodnih standarda u mnogimdjelatnostima.

Analizirajući Studiju sa stajališta dobiti koju projekt donosi BiH, Komisija je utvrdila da je vrednovanje projekta izvršeno "Cost-Benefit" ("Izdatak-korist") analizom u posmatranom tridesetogodišnjem razdoblju gdje su identificirani, kvantificirani i novčanovrjednovani svi mjerljivi efekti od početka realizacije Projekta pa do kraja eksploatacije:

•

ekonomski troškovi izgradnje autoceste u iznosu od 5.609.870.000 KM;• efekti troškova održavanja cestovne mreže, bez i mreže sa autocestom;• efekti operativnih troškova vozila, troškova vremena putovanja, troškovaudesa u uvjetima bez autocesta i sa autocestom;• efekti novostvorenog prometa;• rezidualna vrijednost projekta (tržišna vrijednost Projekta poslije 30-godišnje eksploatacije), obračunata je u vrijednosti 80% troškova realizacije.

14

8/8/2019 Marketing 2 Seminar Ski Radd

http://slidepdf.com/reader/full/marketing-2-seminar-ski-radd 15/22

Autoput na Pan-evropskom Koridoru 5c: Budimpešta-Osijek -Sarajevo-Ploče, jedan je odnajznačajnijih i najprioritetnijih projekata za BiH. Izgradnja ovog autoputa je već počela,ali intenzivan početak izgradnje ovog autoputa bit će ključni pokretač privrednih idruštvenih aktivnosti i omogućit će uključenje BiH u glavnu evropsku saobraćajnumrežu, te globalni evropski društveni i ekonomski sistem.

Koridor Vc sačinjavaju slijedeće trase: (Istok-Zapad) Venecija - Trst/Kopar - Ljubljana -Maribor - Budimpešta - Uzhhorod - Lavov - Kijev. Dužina: 1600 km.

• Ogranak A - Bratislava - Žilina - Košice - Uzhhorod• Ogranak B - Rijeka - Zagreb - Budimpešta• Ogranak C - Ploče - Sarajevo - Osijek - Budimpešta

Prometni Koridor Vc (cestovni, željeznički, riječni i zračni promet) je složena poveznicaSjeverne – Srednje i Južne Evrope i predstavlja izuzetnu vrijednost u kontekstu procesa privredne i saobraćajne integracije srednjoevropskog prostora. Izgradnjom Koridora Vc

 povezanost i transparentnost prometnih pravaca cestovnog, željezničkog, riječnog izračnog prometa direktno će uticati na razvoj šireg i snažnog prometnog čvorišta za cijeluEvropu i Aziju.

U toku je gradnja autoputa kroz Bosnu i Hercegovinu, u okviru koridora Vc. Osnovni podaci o projektu autoputa su:

• autoput je projektovan prema Trans-European North-South Motorway (TEM)standardima od februara 2002. godine, sa dva odvojena puta – svaki sa po dvije prometne trake i odgovarajućom zaustavnom trakom. Projektna brzina je 120km/sat,

•

od ukupne dužine trase kroz BiH, koja iznosi 337 km, dionica Kakanj-Vlakovo(dužine 45 km) je u izgradnji i financira se iz budžeta Federacije BiH, a za preostalih 292 km u toku je izrada Projektne dokumentacije, (tehnička studija,idejno rješenje, idejni projekat, prostorno-planska dokumentacija i procjenauticaja na okolinu),

• trasa autoputa prolazi kroz različite geomorfološke terene. Oko 30 km trase senalazi na mostovima, a 74 km u tunelima,

•  preliminarna kalkulacija troškova izgradnje za 292 km autoputa je 3,2 milijardeeura,

• okvirni rok izgradnje za cijelu trasu je do 2013. godine• 26. jula 2006 završena Studija izvodljivosti o projektu. Pokazala da se radi o

290,6 kilometara autoputa sa 20 čvorišta te da će ukupna investicija iznositi 6,9milijardi KM. Projekat ocijenjen kao visoko isplativ.

Dužina koridora Vc, od sjevera prema jugu, podijeljena na dionice:

• Dionica 1: Rijeka Sava (spajanje sa koridorom 10) - Doboj (Jug)o 64 km

15

8/8/2019 Marketing 2 Seminar Ski Radd

http://slidepdf.com/reader/full/marketing-2-seminar-ski-radd 16/22

• Dionica 2: Doboj (Jug) - Sarajevo Jug (Tarčin)o 150 km

• Dionica 3: Sarajevo Jug (Tarcin) - Mostar (Sjever)o 58 km

• Dionica 4: Mostar (Sjever) - granica sa Republikom Hrvatskomo 68 km

Ukupno: 340 km

 Željeznički koridor Vc

Željeznički koridor Vc će većim djelom slijediti pravac autoputa na koridoru. On bitrebao biti važna poveznica Mađarske (ostatka Evrope), Hrvatske i BiH. Povezati će iBiH sa RH morskom luku Ploče, koja je vrlo važna, kako za BiH, tako i za RH.

Koridor 5c skuplji za 650 mil KM

Izgradnja cijele trase autoputa na koridoru Vc kroz BiH je zbog opće inflacije i rastacijena na svjetskom i domaćem tržištu poskupjela za oko 650 miliona KM. Troškovi

izgradnje cijelog autoputa su zbog vala poskupljenja energenata i građevinskog materijala povećani za 10 %.

Teško je, bez dubljih analiza odrediti preciznu cifru, ali prema procjenama, povećanjetroškova nije manje od 10 %, a ako se uzme da je, prema Studiji izvodljivosti, zaizgradnju cijele trase potrebno oko 6,5 milijardi KM, onda je to okviran iznos povećanjacijene. Vlasti će poskupljenja troškova izgradnje, koji će se finansirati iz kredita

16

8/8/2019 Marketing 2 Seminar Ski Radd

http://slidepdf.com/reader/full/marketing-2-seminar-ski-radd 17/22

međunarodnih finansijskih institucija, pokušati kompenzirati povećanjem iznosa putemdodatnih razgovora.

Ide se dionica po dionica i ukoliko se pokaže da planirani iznos sredstava nije dovoljan,onda će se, barem kada su u pitanju aktivnosti Federalnog ministarstva, pokušati da se i ta

 povećanja uključe u kreditne aranžmane.

Ministarstvo je pripremilo informaciju za Vladu FBiH o toku izbora međunarodnogkoncesionara za izgradnju dionice od Tarčina do Mostara, koja je najskuplja i najteža zaizgradnju.

Cijena kilometra izgradnje na tom dijelu je između 18 i 20 miliona KM, a ako ima neštoviše od 100 kilometara, onda se dođe do više od dvije milijarde maraka. Zato se tražikompanija koja je spremna uložiti taj novac, a onda uzeti na koncesiju i ubirati putarinu po cijeloj dionici od Zenice do Mostara.

To znači, da bi Vlada u osnivački kapital uložila već izgrađene dionice i prihode kojesada ubire od putarine prepustila koncesionaru koji bi zauzvrat izgradio autocestu.

17

8/8/2019 Marketing 2 Seminar Ski Radd

http://slidepdf.com/reader/full/marketing-2-seminar-ski-radd 18/22

VI PRILOG 1: “Odluka o odobrenju studije ekonomske opravdanosti”

ODLUKUO ODOBRENJU STUDIJE EKONOMSKE OPRAVDANOSTI 

Koncedentu, Ministarstvu komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine odobrava seStudija ekonomske opravdanosti za Projekt "Autocesta na Koridoru 5c".

Obrazloženje 

Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine dostavilo je dana 11.01.2007.godine Komisiji za koncesije BiH Studiju ekonomske opravdanosti za Projekt "Autocestana Koridoru 5c" na razmatranje i odobravanje.

Razmatrajući Studiju ekonomske opravdanosti sa stajališta Dokumenta o politici dodjele

koncesija u Bosni i Hercegovini, Komisija je konstatirala da se Projekt uklapa u općaopredjeljenja Bosne i Hercegovine glede razvoja i izgradnje infrastrukture u oblastikoncesija.

Uspostavljeni pravni i institucionalni okvir kao i ukupni resursi kojima BiH raspolaže,omogućavaju uspješnu realizaciju ovakvog Projekta dodjelom koncesije.

Projekt se uklapa u politiku razvoja Trans-europske prometne mreže kao i Pan-europskihcestovnih koridora utvr|enih na ministarskim konferencijama na Kreti (1994) i Helsinkiju(1997) i Memorandumom o razumijevanju za razvoj prometne mreže u JugoistočnojEuropi iz 2004. godine, čiji je potpisnik i Bosna i Hercegovina.

Realizacijom Projekta moguće je ostvariti više društveno-ekonomskih ciljeva zacrtanih uDokumentu o politici dodjele koncesija u Bosni i Hercegovini, Srednjoročnoj razvojnojstrategiji BiH 2004-2007 (PRSP), kao i drugim razvojnim dokumentima u BiH. Projekt pokreće zapošljavanje radne snage, gra|evinske operative i prera|ivačkih kapaciteta,omogućuje transfer tehnologija i potiče na usvajanje međunarodnih standarda u mnogimdjelatnostima.

U pogledu općih principa politike dodjele koncesija u BiH, utvr|enih u Dokumentu o politici dodjele koncesija u Bosni i Hercegovini, Komisija je utvrdila da Projekt u ovojfazi u osnovi zadovoljava usvojene principe kod dodjele koncesija.

Analizirajući Studiju sa stajališta dobiti koju projekt donosi BiH, Komisija je utvrdila da je vrjednovanje projekta izvršeno "Cost-Benefit" ("Izdatak-korist") analizom u posmatranom tridesetogodišnjem razdoblju gdje su identificirani, kvantificirani i novčanovrjednovani svi mjerljivi efekti od početka realizacije Projekta pa do kraja eksploatacije:

• ekonomski troškovi izgradnje autoceste u iznosu od 5.609.870.000 KM;• efekti troškova održavanja cestovne mreže, bez i mreže sa autocestom;

18

8/8/2019 Marketing 2 Seminar Ski Radd

http://slidepdf.com/reader/full/marketing-2-seminar-ski-radd 19/22

• efekti operativnih troškova vozila, troškova vremena putovanja, troškovaudesa u uvjetima bez autocesta i sa autocestom;• efekti novostvorenog prometa;• rezidualna vrijednost projekta (tržišna vrijednost Projekta poslije 30-godišnje eksploatacije), obračunata je u vrijednosti 80% troškova realizacije.

 Na temelju pregleda izdataka i koristi Projekta izračunati su osnovni pokazateljidruštveno-ekonomske efikasnosti Projekta: prvo, ekonomska interna stopa povratauloženih sredstava (EIRR) i drugo, neto-sadašnja vrijednost projekta (NPV). Internastopa povrata za projekt u cjelini iznosi 13,19% što predstavlja stopu društveneefikasnosti, odnosno stopu povrata uloženih sredstava na godišnjoj razini. Neto-sadašnjavrijednost projekta za diskontne stope 8% do 12% je pozitivna. Navedeno pokazuje daProjekt donosi značajnu dobit Bosni i Hercegovini, što ukazuje i na njegovu društveno-ekonomsku opravdanost.

Sa financijsko-tržišnog aspekta studija pokazuje zadovoljavajuću opravdanost i

rentabilnost za ulagača sa prosječnom internom stopom rentabiliteta (FIRR) od 6,48%. Uovisnosti od modela financiranja, definiranja sudjelovanja javnog sektora i definiranja pratećih usluga koje studija nije tretirala, ova stopa može biti i povoljnija.

Analiza osjetljivosti pokazuje da Projekt nije bitnije osjetljiv na prekoračenje investicija ismanjenje efekata u granicama od 10%, kao i prolongiranje rokova izgradnje do dvijegodine. Nešto veći utjecaj na rentabilnost Projekta ima povećanje troškova realizacije ismanjenje prihoda za 20%, kada ekonomska interna stopa povrata sredstava iznosi9,36%. I u ovom slučaju Projekt je rentabilan i donosi dobit Bosni i Hercegovini, budućida je interna stopa povrata sredstava veća od kamatne stope na kredite sa kojima bi semogao financirati Projekt.

Osim gore naznačenog, izgradnjom autoceste na Koridoru 5c ostvarit će se efekti i naukupan ekonomski razvoj BiH, koje nije moguće kvantificirati i novčano iskazati, kao štosu:

• razvoj pojedinih gospodarskih djelatnosti,• otvaranje novih radnih mjesta,•  porast GDP-a u BiH, a posebno u užem gravitacijskom području Koridora5c,•  jačanje konkuretnosti gospodarstva Bosne i Hercegovine.

Komisija je analizirala i utjecaj projekta na naknadu koja se naplaćuje korisnicima, jer studija predvi|a da se po osnovu prihoda od naplate cestarine trebaju naknaditi utrošenasredstva izgradnje, troškovi održavanja i obnove autocesta, te troškovi upravljanja.

Da bi Projekt osigurao potreban ukupan prihod koji bi pokrio troškove investiranja iosigurao dobit kroz 30-godišnju uporabu, predvi|en je iznos naknade (cestarine) od0,0977 KM/km, odnosno 9,77 KM/100km za I-kategoriju vozila, kao i uvećane cestarineza ostale kategorije vozila (II, III, IV kategorija). Iznos cestarine od 0,0977 KM/km je na

19

8/8/2019 Marketing 2 Seminar Ski Radd

http://slidepdf.com/reader/full/marketing-2-seminar-ski-radd 20/22

razini cijena cestarine koje se naplaćuju u zemljama u okruženju, a primjeren je Projektusa stajališta stope povrata uloženih sredstava, kao i povećanoj razini usluga koje ćeProjekt pružati korisnicima u razdoblju uporabe autocesta.

U Bosni i Hercegovini nije uspostavljen vrjednosni sustav naplate cestarine za korištenje

autocesta. Visina cestarine će se riješiti sa odre|enim stepenom liberalizacije cijenacestarine, što je neophodno sa aspekta zaštite samog Projekta od potencijalnog rizika. Tavisina će se odrediti tako da bude primjerena ekonomskim mogućnostima budućihkorisnika, kao i da sama naknada ne ugrozi Projekt i njegovu profitabilnost.

Prometnim studijom, analiziran je utjecaj visine cestarine na obim i strukturu prometa naautocesti, tj. spremnost na plaćanje naknade. Utvr|eno je da je 76% anketiranih vozačazainteresirano za korištenje autoceste, a od toga njih 96% spremno je platiti vožnjuautocestom.

Rast društvenog bruto proizvoda (GDP) u Bosni i Hercegovini u narednom razdoblju, uz

izraženu volju za korištenje buduće autoceste uz plaćanje, dovodi do zaključka da će već2012. godine, kada je predvi|en završetak prve dionice autoceste na Koridoru 5c,zainteresiranost za korištenje autoceste uz plaćanje naknade dostići razinu od 95%, što predstavlja pokazatelj koji dodatno osigurava i opravdava realiziranje ovog Projekta.

Sa stajališta utjecaja Projekta na davanje usluga korisnicima, razvidno je da serealizacijom projekta autoceste ostvaruju znatne uštede u vremenu putovanja, kako za putnike, tako i za promet roba, u odnosu na postojeće sekcije relevantne mreže, koja sesuštinski veže uz pravac magistralne ceste M5/M17 na pravcu Bosanski Šamac/BosanskiBrod-Sarajevo-Mostar-Ploče (koji će ostati kao alternativne ceste bez plaćanja cestarine),kao i preusmjerenog prometa sa drugim cestovnim pravcima. Korisnici auceste ostvarit

će uštede u uporabnim troškovima za sve vrste vozila, a isto tako i uštede u troškovima posljedica prometnih udesa. Korištenjem autocesta lokalnim poduzećima omogućen je bolji pristup drugim tržištima, čime će znatno povećati konkurentnost u proizvodnji i plasmanu svojih proizvoda. Na ovaj način stvorit će se povoljniji uvjeti za investiranje unove projekte sa lokacijom na uticajnom području Koridora 5c.

20

8/8/2019 Marketing 2 Seminar Ski Radd

http://slidepdf.com/reader/full/marketing-2-seminar-ski-radd 21/22

ZAKLJUČAK 

Iz svega gore navedenog, možemo zaključiti da su koncesija dobar način zaiskorištavanje prirodnih resursa jedne zemlje. Poslovna saradnja u koncesijama je dobraalternativa za ostvarenje velikih projekata u državi.

Koncesije su isto tako povoljna prilika za privlačenje stranih ulaganja, odnosno stranogkapitala. Kako su koncesionari moćna privredna društva, ulažu velika sredstva, aliistovremeno očekuju veliki povrat.

Rizik koji snose ovisi od države u kojoj ulažu kapital, bolje rečeno od stanja u državnojekonomiji, odnosno od političkog okruženja, poreskog sistema, pravnog sistema, valutaitd.

Putem koncesija se bolje i brže iskorištavaju prirodni resursi jedne zemlje, država istotako ima strana ulaganja ukoliko nema pogodnog domaćeg preduzeća za taj projekat, a

dotična preduzeća imaju priliku za ostvarenje visokog prinosa na velika sredstva kojaulažu.

21

8/8/2019 Marketing 2 Seminar Ski Radd

http://slidepdf.com/reader/full/marketing-2-seminar-ski-radd 22/22

LITERATURA

1. Begtić H. Rešad, Upravljane poslovnim marketingom, Svjetlost, Sarajevo, 2004.

2. Kotler F. Marketing od A do ž, 2004.

3. Kukić Slavo, Marketing, Mostar, 2007.

4. Jeleč Teufik, Zajednička ulaganja I koncesije u BiH (saznanja, pregovaranje,ugovaranje), Sarajevo, 2002.

5. Tihi Boris, Istraživanje marketinga, Sarajevo, 2003.

6. Internet:• www.bosnjaci.net• www.wikipedija.org• www.bosmal.com• www.ekapija.ba• www.nezavisne.com• www.glasistre.hr • www.index.hr