marin drzic seminarski rad

8/19/2019 Marin Drzic Seminarski Rad

1/15

MARIN DRŽIĆ,

KOMEDIJE DUNDO MAROJE I SKUP

Seminarski rad

1


2/15

SADRŽAJ:

1. MARIN DRŽIĆ (1508.?-1576.)

1.1. BIOGRAFSKI PODAI

1.!. KNJIŽE"NI #$ORI # PISANJ# KOMEDIJA

1.%. OBI&JEŽJA KOMEDIJA

2. DUNDO MAROJE

3. SKUP

'. $AK&J#AK

5. &IERA#RA

2


3/15

1. MARIN DRŽIĆ (1508.?-1576.):

1.1. BIOGRAFSKI PODAI:

Da se u hrvatskim krugovima do sredine prošlog stoljeća nedovoljno pažnje

posvećivalo proučavanju života jednog od najpoznatijih i najuspješnijih pisaca

dramskih književnih djela, života Dubrovčanina Marina Držića, svjedoči sljedeći

citat pronađen u predgovoru izdanju Skupa i Novele od Stanca u nakladi ran iz

!"""# godine# $utor spomenutog predgovora Milan %atković kaže& '(oslije šutnje

od četiri duga stoljeća Marin Držić se ponovno pojavljuje na pozornici u godinama

neposredno prije drugoga svjetskog rata uz neizbježne konstatacije da u starijoj

hrvatskoj književnosti imamo dragocjenih vrjednota koje, na žalost, ne znamo

cijeniti# ) tom zgodom, a i prije toga, pisalo se o Držiću i u našoj i u stranoj nauci,

izneseni su mnogi vrijedni podaci o njemu, rasvijetljena su neka mjesta u njegovim

djelima, proučavan je njihov jezik i njihova književna vrijednost, ali intezivnom

proučavanju našega velikog komediogra*a s jako probuđenim interesom za njegov

književni rad pristupa se tek poslije rata#+ daljnjem tekstu M# %atković navodi&

'-namo za Marina Držića da je rođen u uglednoj i bogatoj građanskoj obitelji, po

svoj prilici !./0#,ali nam o njegovoj ranoj mladosti nije poznato ništa#+ 1aš ta

oskudnost biogra*skih podataka,posebice u vezi s godinom Držićeva rođenja,

može se lako iščitati i iz sljedećeg navoda iz Povijesti hrvatske književnosti iz

!"!2# autora 1ranka 3odnika# 'Marin Držić, s nadimkom 3idra, bio je sin Marina,

brata don 4jora Držića, a majka bila mu $nuhla, iz porodice 5otrugli# %odio se

oko !.6/#+ )pak, većina se autora slaže da je godina njegova rođenja bila !./0#

godina# S tim se slaže i Slobodan (rosperov 7ovak u Povijesti hrvatske

književnosti, u kojoj, nadalje, navodi sljedeće& '%odio se Držić u pučkoj obitelji u

kojoj su s nelagodom čuvali sjećanje na kotorsko podrijetlo i gubitak plemstvazbog kukavičluka nekog njihovih predaka, koji je navodno pobjegao pred kugom#

Mladi je Marin bio izabran da uživa crkvenu povlasticu što je pripadala obitelji

Držića, a koja se sastojala u rektorstvu nad crkvom Svih Svetih, zvanom 8d

Domina, u 4radu i nad crkvom Svetog (etra na otoku 9oločepu# 1ili su to posjedi

i zvanje što su nekoć pripadali Marinovu stricu, pjesniku Džori# Da je Marin Držić

preuzeo tu povlasticu, vidi se iz mnogih dokumenata koji budućega pisca već

!.6:# spominju kao klerika#+ to vrijeme dolazi do *inancijske krize u njegovoj;trgovačkoj< obitelji, tako da ostaje prepušten sebi i svojim naporima koji se

3


4/15

odražavaju i u orguljanju u stolnoj crkvi# 9ako stoji u navodima Mihovila

9ombola u Povijesti hrvatske narodne književnosti do narodnog preporoda iz

!":!# godine& ')pak u toj službi ne ostaje dugo, jer već iste godine, kad je

namješten ;!.20#


5/15

podići blagostanje, omogućiti rast Dubrovnika, grada i republike# 3jerujući,

sasvim teoretski, u vještinu kojom se 'krote zvijeri+ i 'pobjeđuje svijet+, Držić je u

jednom trenutku povjerovao, potaknut tko zna kakvim sienskim ili kakvim drugim

susretom, i u 5osima i u njegovu pomoć# )luzija će ubrzo nestati# 8stat će gorčina

neuspjeha i strah od 'dvadesetorice monstruma+, koji, uostalom, i neće biti bez

osnove# 7jegova će nam nagla smrt, čini se, zauvijek ostati nerazjašnjena#+ S

druge strane, u Povijesti hrvatske književnosti )ve rangeša, stoji sljedeće, na istu

temu& '(isma Držića ? 'urotnika+ toskanskome nadvojvodi 5osimu ), ako i jedu

naoko najveći grijeh što ga je dubrovački građanin mogao počiniti, valja shvatiti

prije svega kao literaturu# >ime ni najmanje ne ublažujemo važnost i domašaj

njegova čina, nego mu samo dajemo pravu mjeru, onu koju je valjda i taj veliki,

nemirni i buntovni duh osjećao# @er sva je Držićeva literatura 'urotnička+, otuda i

toliko neprilika, otuda toliko namrgođenosti onih 'viših+, ljudi 'nahvao+, kako ih

naziva u 7egromantovu prologu#+ daljnjem se tekstu )# rangeš osvrće na

prisutnost tomasAmorovske utopije, utopije grada Sunca prisutne u Držićevim

idejama uređenja savršenog, demokratskijeg i prosperitetnijeg Dubrovnika# 8vaj

aktivni promatrač vlastite zbilje odgovor na svoja pisma nije dobio, napustio je

irencu i za godinu dana, odnosno !.B:# umro je u 3eneciji#

)ako bi se o životu Marina Držića, njegovim ostvarenjima te pogotovo o osvrtima

drugih uvaženih književnoApovijesnih teoretičara dalo pisati još detaljnije i

podrobnije, u daljnjem bih se tekstu htjela osvrnuti na njegova dramatska

ostvarenja, odnosno na komedije Dundo Maroje i Skup, odnosno na temu

seminarskog rada# -ato smatram kako je bitno reći ponešto o njegovim uzorima te

o zajedničkim karakteristikama njegovih dramatskih ostvarenja#

1.!. KNJIŽE"NI #$ORI # PISANJ# KOMEDIJA

8vako Milorad Medini piše u svojoj Povijesti hrvatske književnosti u Dalmaciji i Dubrovnik &

'Marin Držić nije se samo ogledao sa drugim pjesnicima u pastirskoj igri, već je povadjajući

se za talijanskim primjerima pokušao i uveo u Dubrovnik komediju po načinu (lautovu#

ovoj se vrsti pokazao dapače Držić uprav majstor poznavanjem ljudi#+ >akođer, u daljnjem

tekstu M# Medini ide u istom smjeru& ' komedijama Držićevim opaža se dvojako djelovanje&

djelovanje (lautovo i djelovanje talijanske komedije, koja se razvila po (lautu, a kojoj je

poglaviti zastupnik (etar $retinac ;(ietro $retino


6/15

3odnika u njegovoj Povijesti hrvatske književnosti. ' prvoj polovici C3)# stoljeća vanredno

se razvila u )taliji komedija pod utjecanjem staroklasičkih komedija (lautovih i >erencijevih,

što su ih bili popularizovali humaniste, naročito (omponius aetus u %imu### malo iza toga

javljaju se komediogra*i, koji sami pišu u stilu staroklasičke komedije izvorna djela, pretežito

u prozi# >o nijesu naprosto kopije, već je stvorena plautovskoAtalijanska komedija, u kojoj se

prilagodjuju staroklasički elementi suvremenom talijanskom životu i njegovim pojavama, a

osobito se mnogo upotrebljavaju u komediji i noviji novelistički motivi, naročito iz

1occaccia###(lautovske talijanske komedije razvedenije su od komedija (lautoviE

jednostavnost je u kompoziciji, crtanju značajeva i u dispoziciji nestala, javlja se veći broj

lica, tipovi iz različitih krajeva, i gradova sa svojom jezičnin i karakternim osobinama, a uz

glavnu radnju gomilaju se scene sporednih dogadjaja#+ 7adalje od istog autora, 1ranka

3odnika, doznajemo sljedeće& 'Marin Držić napisao je šest komedija u stilu suvremene

plautovske komedije, sve u prozi, i to ove& '9omedija od (ometa+, 'Dundo Maroje+, 'Skup+,

'(jerin+, '$rkulin+ i jednu bez naslova, što ćemo je, kako je u Držića običaj, zvati po

glavnom licu '>ripče de tolče+# >ako 1# 3odnik navodi i sljedeće karakteristike tih

komedija& '9ako u (lautovoj i talijanskoj plautovskoj komediji tako i u Držića dolaze

konvencionalna komična lica& škrtac, zaljubljen starac, kojega pjesnik zove zapaljenom

starom kladom, tvrdica otac i rasipan sin, hvalisavac, pedant, negromant, godišnica, mlada i

lukava, vragoljasta, ili stara i zlobna, parasit, intrigant, proždrljiv sluga, pa kurtisana, u (lauta

hetera, a u talijanskoj komediji 'cortigiana+, koja je u rastrovanom društvenom životu ovoga

doba bila ponovno stekla odlično mjesto#+

1.%. OBI&JEŽJA KOMEDIJA

7a sustavan način o bitnim obilježjima komedija možemo saznati iz pisanja M# 9ombola#

' Držić je sve svoje drame pisao za prikazivanje o pokladama, koje je katkad bivalo pred

kneževim dvorom ;'prid dvorom+


7/15

Držićevih prologa i aluzija u komedijama poznate su po imenima ? osim 'Družine od 1izara+,

koja je glumila Hekubu ? tri takve družine& (omet ? družina, 4arzarija i 7jarnjasi#+ >akođer,

postoje jasne indikacije o postojanju drama za koje danas ne znamo& '(remda jedanaest

drama, za koje danas znamo, dovoljno svjedoči o Držićevoj plodnosti, ipak tih jedanaest

drama ne će biti sve, što je Držić napisao, kako se može zaključiti iz različitih aluzija u

pojedinim djelima### >akvih, danas često nerazumljivih aluzija na glumce i poznata lica

pojedinih komedija ima u Držićevim djelima i više, one daju čitavom tadašnjem kazališnom

životu u Dubrovniku vrlo intiman i *amilijaran značaj#+

8 lakoći pjesnikova izražavanja, o okolnostima nastanka komedija te o kvaliteti napisanoga

1# 3odnik kaže sljedeće& 'Držićeve komedije pisane su lako, u jedan dah, a čini se, da je on

gradio svoje likove i prema sklonostima i sposobnostima članova svojih družina, (ometa,4arcarije i 7jarnjasa, pače da su oni i učestvovali bar kod dispozicije komedije# 7jegove su

komedije više plod hitre duhovite improvizacije, negoli detaljne umjetničke izradbe, humor

mu brže navire na usta, negoli ga može pjesnik uobličiti, i zato Držić najviše podsjeća na

(ietra $retina, o kome je najmanje ovisan, svojim improvizacijama, ženijalnim nabacivanjem

bez detaljne cizeliranosti, svojom bujnošću i šarovitošću, obiljem sporedne radnje, ljepotama

u pojedinačnostima bez dotjeranosti cjeline, uzajmicama sa svih strana, koje nikako ne mogu

baciti sjenu na njegovu za ovo doba vanrednu samoniklost#+ @asno je kako je Marin Držićimao urođenu genijalnost, izvanrednu sposobnost za postizanje komičnosti i pretakanje iste u

iznimno kvalitetna umjetnička ostvarenja#

2. DUNDO MAROJE

S# (# 7ovak piše& '7ajslavnije je Držićevo djelo komedija Dundo Maroje#+, a vrlo je

vjerojatno da i jest# >o je, naime, smiješna dramska povijest starog i škrtog Dubrovčanina,trgovca Dunda Maroja, čijih je pet tisuća dukata potrošio njegov mladi i lakoumni sin Maro,

umjesto na trgovinu, na prvu kurtizanu od %ima ? kurtizanu auru, pravim imenom Mandu

9orčulanku# %adnja se odvija pred aurinom kućom u %imu, gdje stiže škrtac Maroje kako bi

tražio račune od sina i spasio što se još može spasiti# )ntrigu vode sluge, prvenstveno (omet,

sluga bogatog ga >udeška koji je, također, zaljubljen u auru, te (opiva, sluga mladog

sinjora Mara koji je, zahvaljujući obilnom darivanju i udovoljavanju, u milosti zaljubljene

sinjore aure# (omet pomaže starom Maroju da nadmudri sina Mara kako bi se on i sluga mu(opiva vratili u Dubrovnik, daleko od njega# )stovremeno, u %im pristiže još našijenaca,

7


8/15

između ostaloga, Marova vjerenica (era, njezin prvi bratučed Dživo te njena baba, tj# dadilja

kako bi našli Mara od kojega tri godine nisu čuli ni riječi# 'Mozak+ je cijele komedije, cijele

intrige, upravo (omet čija vrhunska dosjetljivost kako bi napravio trat neprijateljima u

kombinaciji s nesprestanom razmetljivošću i hedonističkim uživanjem u, blagodatima od

Dubrovnika bogatijem i razvijenijem, %imu, čine 'viktoriju nad neprijateljem+# (omet, ne

samo što samostalno kuje planove i uređuje situacije tako da je u svakom trenutku korak

ispred onih koji misle da su ga ruinali, on i druge savjetuje kako će se domoći vlastita, ali i

njegova plana# Fvo primjera&

'(opiva& >ko je ovoG

1okčilo& @eda je (opiva gori, Marov slugaG

(opiva& >ko je ovoG >ko (opivu pitaG

1okčilo& 1okčilo je iz Dubrovnika, stari sluga, a staroga gospara Maroja#

(opiva& 8tkle ideš tiG

1okčilo& 4ospar je stari došao na proštenje#

(omet ;za sebeudeška# Drugim

parom postaju genijalni (omet i simpatična (etrunjela, a trećim Maro i (era# Stari Maroje, uz

sugestiju mladih Dubrovčana, oprašta sva nedjela sinu Maru, poglavito jer mu je mučnu

situaciju olakšala novostečena (erina imovina koja ju čeka u Dubrovniku#

Da je jedno od obilježja komedije i anagnorizam kao i cijeli spektar likova raznog podrijetla,

raznih jezično A govornih posebnosti kao i raznih karaktera kroz čije se odnose provlači

nesporazum, svjedoči sljedeći navod M# 9ombola& '9omedija je puna šaljivih aluzija na

dubrovačke prilike gledane iz prespektive velikog svjetskog grada, a pojedine se osobe često prepoznavaju kao stari znanci iz domovine ili se najprije obraćaju jedan drugome talijanski, a

8


9/15

onda veseli otkrivaju, da su našijenci### 8sim Dubrovčana doveo je Držić na pozornicu i lica

iz drugih hrvatskih krajeva, među kojima je dakako morao biti i 9otoranin >ripče, koji se

Maroju odmah nađe pri ruci u stranom gradu### Svi ti našijenci i stranci, što se sastaju u %imu,

glavni sa svojim slugama, svaki sa svojim govorom i običajima, daju ovoj opširnoj komediji

navlastito slikovit i šarolik značaj#+ 7a sličnom tragu piše i S# (# 7ovak& ' $ kada sve završi,

stječe se dojam da nitko od likova na sceni uopće nije slušao druge te se može pomisliti kako

je *abulativni sklop Dunda Maroja bio tek zamka za glavinjanje likova po rimskim ulicama#

Dundo Maroje je velika komedija o neslušanju i o nesporazumima, ona je jedan od

najvažnijih i najslojevitijih tekstova svoga vremena, u kojemu teče ne samo jedan smisao i ne

samo jedna naracija, u kojemu se čuju i sudaraju stotine glasova#+

8d velike je važnosti spomenuti prologe# 9ako to M# Medini navodi, prologe jeupotrebljavao (laut kako bi razjasnio slušateljima o čemu se u djelu radi te, ponekad, u

kojim je uvjetima nastala drama# '>alijanci preuzeže prolog, ali ga podijeliše u dvoje&

u prvom je dijelu govor o svačemu, što je pjesnik htio kazati, dakle i o književnim

prilikama, o mecenatima i protivnicima pjesnikovimE a u drugom se samo kaže u

šaljivom načinu sadržaj, pa ga zato obično i nazivlju argomento#+ >ako se i u

Držićevom prvom prologu slušateljima obraća 7egromant od 3elicijeh )ndija zvani

Dugi 7os sa svojom teorijom o akomodavanju, o ljudima nazbilj i o ljudima nahvao teo njihovom sukobu# S# (# 7ovak ovako piše o 7egromantu& '(od 7egromantovom

odorom sakrio se pisac!, koji je tekstom zadao udarac opakim i nesposobnim

moćnicima# 8n govori njima, ali on govori i da bi probudio slabe, on svojim prologom

obesnažuje utopiju koja se u gradu svakodnevno nudila i propovjedala###

1 S druge strane, mnogi autori smatraju kako je držićeva osobnost vjernoodražena u liku ometa. !vo jednog takvog o"re#nog i nei#ravnog, ali meniinteresantnog, navoda u djelu $iktorije %ranić &omić, Marin Držić uHektorovićevom očištu i Nalješkovićevom posredovanju. 'remda, (ale#bog dosljednosti književno)stilisti*koj "aradigmi neće i#ravno uklju*itibiogra+ski sloj u inter"retaiju o ometovu makijaveli#mu, taj će sloj #bognedostatka +aktogra+ski- "odataka ostati tek im"liitno uklju*en i gotovonera#janjen. /ako je #a (alu makijaveli#am tekstualni sloj, a ne diobiogra0je, autor ga isti*e u"ravo u svojim anali#ama je#i*ni- i#ra#aometovi- monologa i ržićevi- urotni*ki- "isama. (ale re#imira kakodramski lik "ometa, koji je karikiran "i*ev alter ego, u ironi*nom

kontekstu i#govara makijavelisti*ke ideje, a koje će "oslije bitiim"regnirane u ržićeve "oliti*ke e"istolarne tekstove o "revratnitvu.


10/15

'###Minu vrime od zlata, za gvožđe se svak uhiti, počeše ljudi nahvao bit boj s

ljudmi nazbilj za gospoctvo# 7jegda ljudi nahvao dobivahu a njegda nazbilj#

Ma, za rijet istinu, ljudi nazbilj u duga vrjemena napokon su otezali i još

otezaju, ma s mukom i s trudomE i današnji dan ljudi su nazbilj pravi ljudi i

gospoda, a ljudi nahvao ljudi su nahvao i biz će potištenjaci vazda#+

Držićev zaključak u prologu Dunda Maroja, ali i drugdje, glasi da je zbilja tek maska

za nasilje# histrionskoj odori 7egromant govori kao da je on sam moćnički aspirant,

on s moćnih skida ruho legitimnosti, svlači im do gola *undamentalne istine### 9omički

teatar Marina Držića neobuzdan je u svim svojim komponentama, on je prema

autoritetima o*enzivan svejedno da li oni sjede u publici ili ih se prikazuje na sceni#

Sve što se u Dundu Maroju izgovaralo ulazilo je zato u logiku dijaloga, u prostor dvostrukih značenja i dvostrukih igara#+

drugom se prologu, naime, osim saznanja da je ovoj komediji prethodila, danas

izgubljena, Komedija od Pometa čija su radnja i likovi djelomično u podlozi komedije

Dundo aroje, saznajemo i da se izvodi od strane (omet ? družine# Saznajemo i o

čemu se u djelu radi, to je svojevrstan i šaljiv uvod u samu radnju drame koja bi bez

ovog uvoda, po mom mišljenju, bila nepotpuna i, za čitatelje, nejasna#

(isac je likove, odnosno njihove načine, govor, postupke i razješnjenja, uzimao iz neposredne

dubrovačke sredine iz čega čitatelj ili slušatelj ima izvanrednu priliku dobiti realnu sliku

tadašnjeg Dubrovnika# >ako S# (# 7ovak navodi& ' svom Dundu Maroju Marin je Držić

društvo Dubrovnika secirao na svim njegovim neuralgičnim mjestima, pratio mu je bolest u

svim i najskrivenijim kapilarama, puštajući u svoju komediju mnoštvo danas teško shvatljivih

dosjetaka i aluzija, otvarajući pri tome tkivo svojeg teksta jednoj od najplodonosnijih

asimilacija aktualnih *ilozo*skih pogleda u neki hrvatsko književni tekst### Držića je stvarnost

uznemiravala trajno, ona ga je pozivala na akciju#+ 7ažalost, Držićeva okolina ne samo da

nije bila spremna za radikalne promjene za kojima je vapio tadašnji Dubrovnik, već je bio

Držić i krivo tumačen, optužen za plagijat, bio je i metom napada, kako pismenih i posrednih,

tako i neposrednih, noćnih napada u kojima je domalo glavu izgubio# 7o, to ga nije

sprječavalo u pisanju#

1


11/15

3. SKUP

9ako to kaže M# raničević, u proučavanju eruditne komedije treba poći od Skupa# 'Skup je

najizrazitija plautovska komedija u kojoj sam Držić, pretjerujući, kaže da je 'sva ukradena iz

njekoga libra starijeg neg je staros+ iz kojega se djeci 'na skuli lega+# >u su komediju !..=# 7jarnjasi prikazali 'u Saba 4ajčina na piru+# 9ada je riječ o sadržajnoj podlozi koju ju pisac

koristio, navela bih sljedeće ;autor je M# 9ombol


12/15

koja je kod njega dobra stara žena, svim srcem naklonjena 9amilu i $ndrijani, 'djevici kako

anđeoH+ 8preka je 3arivi veseloAlukava Dživova godišnjica 4ruba, sestra Mione iz (lakira i

(etrunjelice iz Dunda Maroja###+

obranu pišćeve originalnosti u pisanju Skupa, stao je i M# raničević# '8ne govore ponarodnu i često se izražavaju starim 'proverbijima+ i pučkim doskočicama# 1ogatstvo izraza,

intonacija i učestalost promjena potpuno su držićevski### %iječi pjesnika Držića pršte kao vruci

vodoskoka, a lokalni je kolorit prisutan, tako reći, u svakoj replici# Megador je škrtac, kao i

Fuklion, a -lati 9um nije škrt, nego je, naprotiv, 'široke ruke+ i, što je mnogo važnije, ovaj

razboriti Dubrovčanin reagira po svoju i govori argumentima svoje okoline# 7ije važno ni

ovdje to koliko je 4rube (etrunjela, nego je važno da takvog lika u (lauta nema### kratko,

nije teško dokazati da je Skup mnogo više od 'preradbe+ (lautove !ulularije# '

Sličnost piščeve osobe i starca Skupa primjetio je S# (# 7ovak# 'Skupova maska je sprava za

mučenje pisca# njegovom je tijelu točka najveće napetosti# Muka se smjestila u liku Skupa,

dok se *abula sakrila u ćupu što ga je starac našao u gori, a koji naposljetku sakriju u neki

grob### >o što bi vrijednost njegova tezora svaki dubrovački dezvijani sin splavio u samo jedan

dan razlog je više zbog kojega je taj škrtac s nekoliko zlatnika što ih je našao bio prije svega

scenski monomanijak, *igura koja pati zbog onoga što drugi uopće i ne zapažaju# ) Držić je

patio zbog stvari koje drugi nisu zapažali ili su se barem pravili slijepima# tome i jest

srodnost koja Držićev i Skupov glas dovodi u bliski dodir# -bog te podudarnosti u Skupu više

nego u ijednom svome drugom tekstu uspio je Držić s najvećim stilističkim umijećem iskazati

stanja patnje, muke i sumnje, straha i boli ,ali i spozanju da je sav svijet postavljen na glavu#

>o stanje izrazio je Držić u ovoj komediji kao da je to njegovo osobno stanje# )zmeđu

Držićeva i Skupova glasa gotova da nema prelaza# (ritisnuti zlom i Držić i Skup iskazuju

nesigurnost duše kao tjelesnu bol i kao sumnju u svakoga&

'@a ne znam što ću, ja nijesam sikur s ovom čeljadi, ja sam nevoljan čovjek# 7e imat

zlato zloH )mat ga na ovi način zlo i goreH 8tkle ovo tezoro nađoh, meni se mir izgubi,

san me se odvrže, misli me obujmiše, sva zla na mene napadoše, i ne čekam drugo od

njega neg da me tkogodi pri njem zakolje###+#+

7adalje, S# (# 7ovak, zaključuje ovu temu na ovaj način& 'Skup nije drama s energijom kakvu

je poznavao Dundo Maroje, jer bolesni Skup nije nalik moćnom Dundu Maroju da bi nad

sinom ili nad kćeri ili nad bilo kome znao opravljati neku novelu### $ kad mu još kažu da jemahnit, on se pri kraju svoje komedije može s njima samo složiti i ponoviti kako je i Marin

12


13/15

Držić često zasigurno govorio& 'Mahnit sam, ajme, pače sam mahnit koji s vama imah što

činit# što se vi uzdate da grabite tuđe# Moje neću pustit#+ 1ile su to posljednje Držićeve

rečenice u nekoj komediji# 7akon Skupa komedija neće dugo stanovati u Dubrovniku, ne

računajući neke slabo dokumentirane iznimke čak više od jednog stoljeća# -ajedno sa

Skupovim krikovima ona je na dubrovačkim scenama umirala cijelo stoljeće#+

'. $AK&J#AK

7astavimo li čitati istog autora s čijim smo navodima završili kod Skupa, možemo istaknuti

sljedeće# '8no što je Marko Marulić hrvatskoj književnosti značio u punini renesanse značio

je Marin Držić na kraju te iste renesanse, na pragu modernog vremena# 8n je u hrvatskuknjigu i još više na hrvatsku pozornicu unio dušu moderniteta### (onudio je samoga sebe kao

mjeru# 8kolnosti u kojima je živio bile su nesretne, one su ga uvalčile u beskorisne sukobe

koje on nikad nije izbjegavao# Jivio je u doba krize, u vrijeme kad je Furopom zavladala

opasna nepokretljivost, kad je u njegovom zavičaju postepeno ugašen humanistički san, kad

su se započele povlačiti *antazija i brijlantnost, te kad su igra i slučaj postali nepozvanim i

prokazanim# tom svijetu htio je Marin Držić prakticirati književni rad kao pitanje

odgovornosti pa je po tomu orvi hrvatski autor koji je posjedovao modernu svijest#+

Možemo slobodno reći kako Držićevu osobu i ostvarenje slavi i M# raničević# '3eliki je

komediogra* bio, dakle, i pjesnik koji je umio osjetiti i izreći ne samo život u kojemu je živio

nego i svoj držićevski svijet kojim u danim uvjetima može umjetnički opčiniti i čovjeka

današnjice#+

Divi mu se i )# rangeš& 'Držić pripada među one velike umjetnike koji sve što dohvate čine

realnim, jer posjeduju drugu vrstu istine, onu najveću, umjetničku, po kojoj istim životom

trepere i 'realni+ likovi i plemenite, utopističke *antazijeE dundo Maroje i 7egromantova

)ndija, Držićev locus amoenus koji on suprostavlja općehvaljenom stanju dubrovačkom#+

M# 9ombol poglavlje o Držiću zaključuje ovako& '7o ako i u Držićevoj komici i u njegovu

jeziku ima vulgarnosti, zato u njem ima i boje, živosti, nenamještenosti i onih iznenadnih

obrata, koji u tren osvjetljuju karakter ili situaciju izazivajući u isto vrijeme smijeh# (osljednje

je uostalom bilo i glavna svrha tih veselih komada, ali je ipak u njima smješnost katkada

podcrtana simpatijom i srdačnošću, makar i jedva primjetljivom u brzoj izmjeni šaljivih prizora# >im svojstvima zahvaljujemo "irenu, veliki dio Plakira i Skupa i neke prizore u

13


14/15

drugim komadima, a s tim djelima stoji Držić ssvim u prvom redu među našim piscima onoga

vremena, nemajući uostalom kao komediogra* ni kasnije u hrvatskoj književnosti dostojnijeg i

darovitijeg nasljednika#+

>akođer, i 1# 3odnik se slaže oko važnosti i značaja Držićeva stvaralaštva& 'Držić je najvećikomediogra* stare dubrovačkoAdalmatinske književnosti, a zaprema pokraj talijanskih

velikana i odlično mjesto u povijesti novovjeke europske književnosti#+

)ako je jezik Držićevih djela današnjim učenicima i studentima teže razumljiv negoli je bio

njegovoj tadašnjoj dubrovačkoj publici, stilska i umjetnička vrijednost njegovih djela kao da

je dobila još i više na svojoj težini# Sve je to tako zahvaljujući, između ostaloga, i sustavnom

radu mnogih književno ? povijesnih teoretičara, no kako bi veličina i bogatstvo ovog

umjetnika od humora postala i bliža modernim naraštajima, potrebna su i daljnja istraživanja

na ovu temu# >ako smatra i M# %atković u Predgovoru Skupa i Novele od Stanca# 'Međutim,

uza sva dosadašnja nastojanja i rezultate do kojih je nauka o Marinu Držiću došla, treba

uložiti još mnogo truda da se osvijetle neka razdoblja u njegovu životu i da se donese što

potpunija ocjena njegovih književnih djela#+

14


15/15

5. &IERA#RA

• D*+, M*/ (1). Skup. $*23, N4 F*/

•

D*+, M*/. Dundo Maroje. E24*2. 492.*

• N9;4, S939/ P*92 M2

*;42

• K9@39, M9; (161.). P9;>2 *;42 4/>+2;/9 9 N*9/9 3>/, N4/

=;9 M2 *;42, /4*>2; =9+3.

•

F*/ 9@, "49*> (!01!). Marin Dri& u ektorovi&evo# o$i%tu i Na'je%kovi&evo# posredovanju.

• M2/, M9* (101). Povijest hrvatske knjievnosti u Da'#a/iji i Du0rovniku.

15

marin drzic seminarski rad

Documents