- 160-

46. Na temelu dlanka 28. stavak 2.7a,kona o prostornom uredenJu("Narodne novine", broj 3O/94.) i clanka 17. Statuta Grada NaSica ("SluZbeni

glasnik Grada Na5tca", broj 2/94., 6/94. i 4/97.) Gradsko vijece Grada NaSica.

na5. sjedniciod2I. studenoga 1997. godlne, donljelo je

ODLUKUo dono5enju Deta{inog plana uredenJa zone

mJesovtte namjene *TRNJAK- u Na3iiama

eunaX t.

Donosl se Detaljni plan uredenja zone m3eSovite namjene *TRNJAK"

u NaSicama u daljnjem tekstu: PIan.

ennaX z.

Dono5enjem ovog Plana, sukladno Programu mjera za unapredenjestanJa u prostoru na podrudJu Grada NaSlca, 7a period 1995/96. god- iformiranjem mJe5ovitih poslormo-stambenih sadrZaJa manjih kapaciteta,zadovo[it de se potraZnja 7a lokacijama takvog profila, a optimalnimzadri.avanjem postojede parcelacije olakSava se sredivanje imovinsko-prarrnihposlova.

eunaa S.

Sastarmi dio ove Od1uke Je izvadak koji se zove Detaljni planuredenja zone mjeSovite namjene *TRNJAK" u NaSicama iz 1996. godine.

Sadrzaj laratka 6ine:

a) Tekstualrri dio:I. TIVOD

II. PODRUEJE OBUFIVATA PLANA

III. HIDROLOSXE, XENAX'TBzuSTIKE

IV. KONCEPCIJA ORGANTZACTJD T

OBLIKOVANJA POVRSINA

V. DETAIJNI PROGRAM IZGRADNJE

VI. DETAIJNA NAMJENA POVRSINA

VII. PROMET I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

illi

161

I. Promet2. Telekomunikacljski Promet3. VodooPskrba4. Odvodqfa sanltamih' otpadnih i oborinskih voda5. ElektrooPskrba6. PlinooPskrba

VIII. ZASTITA OD ELEMENTARNIH NEPOGODA

Ix. REZMI IZGRADNJE

X. ODREDBEZAPROVODENJE1. Deta[na namJena Pow5ina2. UvJeti za parcelac{u3. Uvjeti za lzgradnJu zgrade4. Ur{etf za lr;gradrrJu komunahee infrastrukture

b) GraIidH Prikazi:

1. DETAIJNA NAMJENA POVRSINA2. URBANTSTIEKO-TEHNIEKI UVJETI3. PLAN PROMETA4. PLAN TELEKOMUNIKACIJSKE MREZE

3: iifl 3|,RH"'S,T3T,B'r"# MREZE

7. PI-AN VODOOPSKRBNE MREZE8. PI-AN ODVODNJE OTPADNIH VODA

eUnax +.

prilog ovoJ Odluci su Odredbe za provodenJe Detaljnog planaureder$a zone mjeSovite namJene *TRNJAK" u NaSicama' a objav[uju se u*SluZbenom glasnlku Grada NaSica".

ehnak 5.

plan se izraduJe u 6 kompleta (tekstualni + graficki dio), od koJih se

Jedan primJerak duva u arhivi - do_kumentaciJi prostora, a ostali sluTr priobav[aniu djelatnosti nadleZnih tiJela Zupan{1e i Grada NaSica.

elanak 6.

ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u"sluZbenom glasnlku Grada NaSlca".

KLASA 35O-O3/97-O|/O4UR.BROJ : 2749 / OL -02-97 -O2Na5ice, 21. studenoga 1997. PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJECA

BlaSko Pri56, diPl.ing., v.r

162

P R I L O G:

ODREDBE ZA PROVODENJE DETAIJNOG PI'ANA

I.JREDENJA ZONE MJESOVTTE NAMJENE *TRNJAK-

U NA.SICAMA

l- Detaljna namjena Povrsina

PlanomJe utwdena detaljna namJena powSina kao:

a) lzgradenih Pow5inab) nelzgradenih PowSlna

Pod lzgradenlm powsinama se podrazumiJevaJu:

a) maksimalne powsine unutar kojihJe mogu6e raztfiti tlocrt:

- stambenih ili stambeno-poslo'rnih zgrada'- pomodnih i (ili) poslo'rnih zgrada'_ poslovnin zgraia i zgrada proizvodnih tli servisnih dJelatnosti

b) prometnice:- kolne Prometnice,- parkirali5ne PowSine.- pJe5acke Prometnice'- biciklistidke staze.

Pod neizgradenim powsinama se podrazumijavaju:- uredeno zrlenilo,- dvoriSta l vrtovi,- vrtovi i vodnjaci-

2. Uvjeti za Pareelaciju

ParcelaciJa u swhu lzgradnje zgrada te uredenJaJaT nlh powslna w51t 6e se na

osnovu grafiakog prilJga nr.z. -uruanistieko-tehnidki uvJeti". s tim da je vise

parcela *ogrd"-"io3iti"u jednu (ali ne vise od cetiri) prema aflnitetima i poten-

cijalima buducih investitora'

u sludaju spajanja parcela odgovarajuce se spajaJu i powSlne unutar kojih je

mogu6e razritlttocrte obJekata ako ri;ifrovo spaJanJe n{e onemogu6eno infra-

strrlxturnim koridorima koJi moraju ostati neizgradeni.

osnorrni polaznl pravci za planiranu parcelaciju vezani su za postoJecu parce-

laciju na sljedeci nadin:

- regulacuske linije ulice u nastavku ul- L-Matadica: juzna regulaciJska linija

JeparalelnaSgranicamaparcelakc.br.7o.,69.,68.,67.i66.iuvudena2mu odnosu na njih, sjeverna regulacuska linija je paralelna s njom i udaljena

27.O m,

llllrlilll

161

- regulacuske linije ulice na trasi poljskog puta kc.br. 65. su paralelne sputem i udaljene od osi puta po 1O,O m lijevo i desno,

- regulacijske linije novoformirane ulice paralelne su s Ul. L.Matacica nauda!'enosti: sjeverna 158,O m od juZne regulacijske liniJe Ul.L.Mataiica,a [:z;rra narednih 18.0 m koliko iznosi Sirina ulice,

- regulacuske liniJe ulice na trasi poljskog puta kc.br. 58. su paralelne namedusobnoj udaljenosti od l8,O m, po 9,O m lijevo i desno od osi puta,

- regulaciJske linije ulice koJa se formira na parcelama kd.br. 56. i 57. suparalelne s granicom izmedu tih parcela i udaljene po 9,O m sJeverno ijuZno od nJe.

Medusobne udag-enosti bodnih granica novih parcela odnosno Sirine novihparcela su prikazane na graflckom prilogu br. 2.'Urbanistidko-tehnidkiuvjeti".

Gradevinske linije u Ul. L.Matadida oznadene na grafiekom prilogu br.2."Urbanistidko -tehnidki uvj eti" su orijentacij ske -

Todna udaljenost gfadevinskih linija od regulacijske linije odredit ce se upostupku izdavanja lokacijskih dozvola, a na temelju posebne suglasnostiINA - Naftaplin-a.

3- Uvjeti za tzgra;dqlu zgrada

Oblik i velidina parcela, regulacijski pravci ulica i ulidni gradevinski pravci,maksimalne powsine unutar koJih je moguce razviti tlocrt zgrada te njihovemedusobne udaljenosti, prikazani su na grafidkom prilogu br.2. "Urbanis-tidko-tehnicki u{eti".

Maksimalna Dgradenost gradevinske parcele ovisi o naiinu Dgradnje inamjeni gradevina te iznosi:

- z;a ugradnju stambenih ili stambeno-poslormih zgrada s pomocnim i (ili)manj im poslorrnim zgradama:

- za izgradnJu na slobodnostoJeci naein 3Oo/o,

- za. izgradnju na poluugradeni nadln 4Oo/o,

- z,a izgradnju stambenih i stambeno-poslormih zgrada i uz njih na istojparceli poslorme zgrade ili zgrade proizvodnih dJelatnosti 5Oolo,

- za izgradnju zgrade poslorme ili proizvodne namJene 5Oolo.

a)

154

Minlmalna lzgradenost gradevtnske parcele lznosl:

- kod lZgradnJe stambene llt stambeno-poslorme zgrade s pomo6nom I

(lll) manJom poslovnom zgradom 700,/6,

- kod l2gradnJe stambene tll stambeno-poslovne zgnde i uz nJu na lstoJ

parcelt poslorme zgtade lll zgrade prolzuodnlh dJelatnostl 2Oo/o,

- kod lzgradnJe poslovnlh zgrada I zgradaprolarodnlh dJelatrrostl l}o/o-

UvJetl za lzgradnJu stambenlh I stambeno-poslovnlh zgrada

U sklopu stambene z4raLde uz stambene mogu se nalazltl t poslovnl prostorlza tlhqt dlste dJelatrrosfl bez opasnostl od pciZara t eksploz[e, kao Sto_ sukroJadke, frlzerlke. fotogfafske t slldne radlonlce.te prodavaonlce. kafe barovl.restoranl, uredskl prostort I sl. Mogu6e Je u prlzemlu lll podrumu lzvestl I ga-

raht za.osobno vozllo, pod uvJetom da se rampa ?A garuil) nalazl na parcellI ne lzlazl na Javnu Pow5lnu.

Stambene odnosno stambeno-poslorme zgrade grade se na slobodnostoJe6li poluugradenl nadln. Makslmabee powslne za. ruzvlJanJe tlocrta zgirada prl-kazanelu na grafldkom prilogu broJ 2. 'Urbantstldko-tehnldkl uvJetl-, kao Imtnlmalne uda[enostl zgrada od susJednlh parcela-

Na parcelama br. 98, 99. IOO I lol preporuduJe se lzgradnJa poslovnlhumJ esto stambenlh zgrada zbog bllzlrte obllaznlce.

Z4rade koJe se grade na slobodnostoJeel nadln ne mogu lmatl otvore na onoJ

strant ko1i1e uda[ena manJe od 3 m od susJedne mede (mlntmalna uda[e-nost od susJedne mede moZe lznosltl I m).

Otvorlma na obJektu ne smatraJu se otklopnl prozorl makslmalne vellCtne

6Ox6O cm koJlmaJe mlnlmalna vtstea parapeta l,60 m u odnosu na gotovpod u prostortJl. Na stranl obJekta uz medu mogu se tanestl naJvlSe trl talrvaotvora.

Zgrarde koJe se grade na poluugradenl nadln moraJu uz susJednl zld lmattDraden protupoZarnl zld mtnlmalne otpomostl 2 sata-Ukollko Je krornna konstrukcua gortva zld mora pres[ecail dltavo krovlSte.

Gabarltl zgrade moraJu se uklopttt u makslmalnu powSlrru za raartJanJe

tlocrta zgrade.

U powslrrl za ranrlJanJe tlocrta zgrade nalazn se I strehe, balkonl, otvoreneterase te prllazna stepenlSta.

Maksimalna etahna vlslna stambene tlt stambeno-poslorrne zgradepodrazum{ava: podrum. prlzemle. kat I potkrov[e (mansarda).

-165-

Ispod zgrada mogu se graditi podruml, osim ako ne postoje posebni razlozikoJi bi to spredavali (visoka raztrra podzemne vode i sl.), a tavanski prostorimogu se uredivati u potkrovlja i mansarde.

Podrumom se smatra naJnlia etaZa ako:

- na kosom terenu kota gornJeg ruba stropne konstrukciJe niJe viSa od 4O c.m

od kote konaeno zara'rrnatog terena na viSem diJelu i ako kota deflnitirmo za-ravnatog terena niJe nlZa od 20 cm od kote gornJeg ruba teme{a na naJni-Zem d[elu,

- na ravnom terenu kota gornJeg ruba stropne konstrukctJe te etaZe nije vi5aod I metra od kote konadno zara'mato$ terena-

Potkrovlem se smatra uredenl tavanski prostor u stambene ili poslorme

swhe, diji nadozid iznad stropne konstrukciJe niJe viSi od 6O cm i diji su pro-znnizredeni na zabatnom zidu ili u koslni krova.

Mansardom se smatra uredeni tavanski prostor u stambene ili poslorme

swhe ciJi je nadozid lznad stropne konstrukciJe viSi od 60 cm, ali ne i viSiod 15O cm i ciJi su proznri izvedeni na zabatnom zidu ili u vidu stojedih pro-zora (mansardnih otvora) na kosom diielu krova.

Makslmalne visine viJenaca zgrada od kote konadno zaratmatog terena susfede6e:

- prizemna zgrada 4,2 m.- prizemna zgrada s potkrovltjem 5 m,- prDemna zgrada s mansardom 5 m,- katna zgrada 7 m,- katna zgrada s potkrovljem 7,8 m,- katna zgrada s mansardom 8,7 m.

b) U{eti za, izgradnju pomodnih i manJih poslormlh zgrada

U okviru powsine za razvlJanJe tlocrta pomodnih i (ili) manJih poslorrnihzgrada moguca je izgradnJa:

- pomoinih zgrada,- manjih poslorrnih zgrada za tlhLe i eiste djelatnosti

bez opasnosti od poiara i eksplozije.

Pomocnlm zgradama smatraJu se: garair, drvarnice, spreml5ta i sl.

ManJim poslorrnim zgradama za. tihe i diste dJelatnosti bez opasnosti od po-Tara i eksplozije smtraJu se krojadke, frizerske, postolarske, fotografske islidne radionice, te prodavaonlce, kafe-barovi, restorani, uredski prostor i sl.

166

PoloZaJ pomodne I (Ill) made poslorme zgrade na parcell sa stambenom

zgradom odreduJe se ovako:-"pomoena r (1lr) manJa poslo',ma zgrada za. fJ:te I dlste dJelatrrosu moze bitl

naslonJena na stanibenu zgradu uz uvJet da s nJom dlnl arhltektonskucJellnu,

- pomodna I (lll) manJa poslovna zgrada za. tl};1e I etste dJelatnostl moze se

naslar{atl na stamblnu zgradu uz u{et da ne "y"o probleme vez:'ne Dz

buku, vlbracle, za$adenJe zraka I sl.. odnosno da zadovo[ava vainfje

zakonske proplse Gtata^oae u smlslu utjecaja na susJednu zgradu'

Pomodne z.grade I manJe poslorme ?{.rade za, tlhe I dlste dJelatnostl mogu se

gradltl kaipoluugradene I ugradene pod uvJetom da se grade od vatrootpor-

nog mater[fala I s vatrobranlm zldom.

Uda[enost pomo6ne zgrade I manJe poslorrne zgrade za Uhe I dlste dJelatnosti

od stambene zgyade ukollko se ne naslanJa na nJu Dnosl naJmanJe 4 m'

Dtahnavlslna ma4fe pomodne I (lll) poslovne zgrade ne moze bltt ve6a od prl-znmlJa. Makslmalna vlstna vlenca zgradeJe 4,5 m'

c) Uqtefl ?a lzgradrrJu poslo',rnih Tgfada I

zgrada prolarodnlh I servlsnlh dJelatnosil

U olMru powslna zalzgradnJu poslovnlh zgrada lzgrada prolzvodnlh i ser-

vlsnlh dJelatnostl mogu6e Je gradttl:

- poslorme zgrade zatltre l clste dJelatnostt kao Sto su: kroJadke, frtzerske.postolarske. fotografske radlonlce. prodavaonlce, kafe-barovi. rest.oranl.

uredskl prostorl I sl..

- poslorme zgrade za budne dJelatnostl kao Sto su: automehanldarske.laktrerske, llmarske, bravarske, kovadke. stolarske t slldne radlonlce'

- zgrade protanodnlh dJelatnosil bez |.zluoraza'gadenJa,

- zgrade skladlsta, veletrgovlna I sl.

poloZal poslormth zgrada I zgrada prolzvodnlh I servlsnlh dJelatnostl naparcelt sa stambenom zgradom odreduJe se ovako:

- uda[enost od stambene zgrade na parcell Dnosl naJmanJe 15 m,

- udalenost od bodne mede lznosl od 3 do 5 m, oslm za poslorrne

zgrade za. t.lt:re I clste dJelatnostl.

Udalenost poslo'rrne zgrade za budne dJelatnostl. s larorlma zagadenJa od

stambene zgrade na susJednlm parcelama. ne moZe bttt manJa od 15 m'

poslo',rne zgrade za. t.lhe I ctste dJelatnosti. kao l zgrade skladlSta. mogu se

graditi kao poluugradene i ugradene pod u{etom da se grade od vatrootpor-nog materiJala s vatrobranim zidom.

-167-

Dtavna visina poslo'.rnih zgrada i zgrada proizvodnih i servisnih djelatnostipodrazumijava: podrum, prizemlje, kat i potkrovlje (mansarda)'

Visirra vijenca poslormih zgradaizgrada proizvodnih i servisnih djelahrostije 8,7 m, osim u sludaju kada tehnolo5kl proces u proizvodnim zgradamazah$eva vecu visinu.

d) Uvjeti za oblikovanJe zgrada

Horiznntalni i vertikalni gabaritt zgrada, oblikovanJe prodelja i krovi5ta te

upotriJebljeni gradevinski materfal moraju biti uskladeni s okolnim zgrada-ma i krajolikom.

U sludaju spajanja parcela i powsina unutar kojihJe mogude raariti tlocrteobJekata potrebno je narodlto voditi raduna o velidini objekata i nJihovomodnosu prema okolnom prostoru i zgradama.

KroviSta se u pravilu trebaJu izvoditi kosa nagiba, ne ve6eg od 45. spokrovom od crijepa, ili kanadske Sindre. Pokrov pomocnih, poslormih iliproizvodnih zgrada moTn blti i salonit ili lim.

Kod projektiranja i izvodenja zgrada poffebo je koristiti elemente izl/ornei tradicijske arhitekture uz primjenu materijala karakteristicnih 7a ovopodneblje.

e) Ostali u{eti

Teren oko ku6e, potporni zldovi, terase i sleno trebaj izvesti tako da se nenaruSava izgled naselja, te da se ne prom[eni prirodno otjecanje vode naStetu susjednog zemljiSta.

Ako se gradevinska parcela ugraduje od strane ulice tada se ulidna ogradapodize iza regulaciJske liniJe u odnosu na jarrnu prometnu pow5inu.

Ulicna ograda i dio dvori5ne ograde do dubine 15 m od regulacijske liniJemora biti transparentna ili od Zivice.

Kameno, cigleno ili betonsko podno{e oppade ne moZe biti viSe od 5O cm.

Dio ograde iznad punog podnoZja mora biti prozradno izveden od drveta,pocindane Zice ili drugog metala.

Uliena ograda ne smije biti visa od 1,5 m, s Duz,etkom ograde od Zivicekoja ne smije biti viSa od O,8 m.

Slobodne powsine parcela prema ulicnim regulacijskim linijama potrebnoje u pravilu urediti i po mogucnosti za.saditi zelenilom.

4.

a)

158

UvJeil za lz,gndnJu komunalne lnfrastrukture

UvJetl za, lzgradnJu Prometrrlca

SvakoJ gradevlnskoJ parell mora s€ oslguratt kolno-pJeSadkt prlstup naJmanJe

Slrlne 3 m.

Sfnna kolnlka cesta za dvosmJeran promet treba bltl za glavnl cestovnlprtstup (Iz smJera ceste Na5lce-D.Mlho[ac) mlnlmalno 6.5 m, dok na svLm

ostallm planlranlm cestama mlnlmalno 6 m.

Str:tna pJesadklh staza' mora bltl mlnlmalno 1,5 m'

Na kraJu 'slfeplh- ullca mora se oslguratl okrettste za automoblle'

Uz gradevlne u koJtmaJe planlran poslorrnt prostor moria se tzgradltl mlnl-*"I"r, broJ parklrall5nth mJesta prema stJededlm normaflvlma prlkazanlm utabllcl br- 7:

Th.bllca br.7

Ukoltko prostor u ulldnom profllu, koJlJe naznaden zalzgradrtJu parklrallSta.ne zadovo[ava potrebe, ostatak parklrall5nog prostora mora se lzgradttl naprostoru graaeUnske parcele. ettl sadrzal prlvlaCl tal promet u mlrovanJu'

Ukollko se u zonl zatrvata poJarrl sadrzal koJl posJeduJe vlastltl voznl park.

mora x za ta vozlla oslgpratl prostor u mlrovanJu u olMru vlasttte gradevtn-

ske parcele toga sadrZaJa.

b) Utetf "a

UgradnJu telekomuntkac{ske mrein

Kod lzgradnJe telefonske mrcZe potrebno Je uvaZltl uvJete Hm t Zakonom otelekomunlkac{ama proplsane uvJete. Za s',raku stambeno-poslo',rnu zgradupotrebno Je Dgradltl kabelsku kanallzaclJu za,Jarmu telefonsku mreZu I

kabelsku televlz{u.

Za smJe5tal lzdv-oJenog pretplatntdkog stupnJa predvtdena Je gradevlna dlmen-ztJe 6x5 m u ko161Je smJeStena sva potrebna tehnlka-

Namlena z{rada Jedlnlca mlere Brol parklng mJesta

Tfgovadke zgrade 6O m2 radne powSlne IRobna kuda 40 m2 radne powSlne I

Industrlla l skladlSta I zaposlen o,l5Servlsl. mala prlweda I zaposlen o,33

Restoranl I mlesto o, roPoslo'vne z{rade 75 m2 netto pow5lne I

Tako planlranu kabelsku mreZu lzvestl prema vairecoJ regtrlativl za' t.u vrstu

169

rado\ra. Tfase smJestltl zelenlm poJasom tako da se zadovole proplsanl stan-dardl prt usporednom voder{u tll krlZanJu s ostallm Arstalaclama (vodovod,

kanallzac{a, plln, energeflka. prometrrtce ltd.).

c) UvJett za lzgndnJu vodoopskrbne mre7n

Vodovodnu mreZu I uredaJe proJekttrafl I lzradltl poStltraJu6l sve tehnldke pro-pise, norme I zakone lz ove oblastl.

Vodovodnu mreZu opskrb[lrrail lfl/a[tetom vode koJa odgorrara standaldlmavode za pl6e.

Vodovodnu mreZu opskrb$lvafl kolldlnom vode doblvenom na teme[u lzved-bene tehnldke dokumentac{e za vodovodnu mreZu protarodnlh pogona,z,grada male prlrrrede, stambenth ryrada I druglh sadrZaJa.

Za potrebe prstenasto gpovezlvanJa gradske mrelze podmdJem obuhvata ovogPlana treba poloZlfl vod 0 3OO mm.

Prstenasto poveztvanJe potrebnoJe l na podrudJu obuhvata ovog Plana.

Vodovodnu mreZu proJektlratl u pravllu lanan kolovozne konstrukc{e uzelenom poJasu. GdJe to nlfe mogude. vodove treba polagatl lspod pJaSacke

lll blclkllstldke staze.

Prolaz c{evt preko vodotoka larestl u skladu s proplslma koJl regullraJu ovuproblematlku, uz obvezno postavlanJe zaStltne delldne clevl.

Svi kortsnlcl moraJu lmafl spoJnl vod za. prlk[udak naJatrnu vodovodnu mreZuna koJem mora bltl ugfaden uredal za mJerenJe kolldkre vode (vodomJer).

Jarmu hldrantsku mreZu proJektlratl lzvedbenom tehnldkom dokumentac[omna svlmJavntm powsArama. Razmak hldranata treba bltt do 8O metara.

Intemo hldrantsku mreZu treba proJektlratl u ovlsnostl o prlm{enJenlmtehnoloSklm postupclma I wstl protzuodnJe.

Vodovodnu mreZu treba proJekttratl t tarestl tako da naJmanJl profll bude0 IOO mm (dakako ovo se ne odnosl na sekundarne vodove).

Vlsinskl poloZal vodovodne mreVn predvldenJe cca L,2 m lspod razlneterena.

Na mJestlmal<rlianJa lnstalacfa vodovod mora bltl tznad fekalne odvodnemre7n.

d) OdvodnJa otpadnlh. sanltarnlh I oborlnsklh voda

OdvodnJu proJektlratl za vodenJe fekalnth I ostalih santtarnlh voda, otpadnlhvoda D tehnoloSkog procesa te 'prlavlh" obortnskih voda.

170

CJelokupnt sustav treba planlrafl l proJektlratl za prlkfudlvanJe na ve6 posto-

1e-et voa-$ 80 cm, odnosno nlvelete novlh kanala treba proJektlratl prema tomvodu.

Vtslnskl polozal odvodne mreTn proJektfratl tako da bude lspod lnstalaclevodovoda.

Radl lzgradnJe *obllaznlce'NaSlca l prlpadaJu6lh prllaznlh rampl nadvoZnJaka

treba lzmJestltl dlo postoJe6eg voda 0 80 cm.

Novopostav[ena dlonlca mora bltl u skladu s proplslma koJl regullraJu ovutematlku. Kontrola I popravak dtonlce mora bltl mogu6 l nakon l2gradnJeobllaznlce.

Na svlm lomovlma trase l nlvelete proJektlratl revlzlona okna. Na ravnlmdlonlcama trase proJektlratl revlzlona okna u ovlsnostl o dlmendJamaodvodne clfevl.

Prlklucak kortsnlka na odvodnu mreZu predvidJefl na teme[u laredbenetehnldke dokumentactJe za. tu lokac{u, a za. nadaJnlJe za'gadlrraee lsku[u-divo preko kontnolnog okna.

U Javnl odvodnl sustav ne sm{u se upu5tatl:

- vode koJe sadrZe koncentrac$e agreslrnelh t Stetrrlh tvart veCe od makslmalnodozvo[Jenlh;

- vode koJe sadrZe sastoJke koJl razvtJaJu opasne tll upa[lve pllnove;- vode koJe lmaJu temperatutu lznad 3CPC;

- vode koJe nose krute sastoJke koJl bl mogll o5tetltt kanal l ugrozlHpravllno funkclonlranJ e.

U sludaJu da otpadna voda korlsnlka prostora ne zadovo[ava Jedan odnaprled spomenutlh uvJeta, potrebno Je lzrnslfl prethodno 6l56enJe otpadnlhvoda I dovestl na razlnu koJu dopuSta odvodnl sustav.

CiJevt za odvodnl sustav treba lzabratl tako da lzdr* opteredenJe odozgo Ida zadovo[avaJu uvJete nepropusnostl.

OdvodnJu podrumsklh prostor[a, ako su duble od vanJske odvodne mreTntreba tarodltl vlastltlm uredaJlma.

Odvodnl sustav treba bttl zaStlden od smrzavanJa.

Mtnlmalne proflIe ctJevt treba predvldJett s 0 3O cm'

e) UvJetl za lzgndnJu elektroenergetske mrein

Kod DgradnJe prtkluenog vtsokonaponskog dalekovoda koJi 6e medusobnopovezivail dv[e trafostanice l bltt umetnut u zraenl dalekovod. trafostanica

-171 -

te niskonaponskog kabelskog razvod,a i vanjske rasvjete, potrebno je pridrza-

vati se uvjeta HEP-a, kao i vaZecih propisa i tehnickih normi za- tu wsturadova.

fl Uvjeti za. Dgradnju plinovodne mreTr

Plinovod treba postaviti u zrlenu powslnu na dubinu O.8-1,2 m od {emenacijevi drueei se propisanih mlnlmalnih uda[enostl od ostalih vodova, prika-zanih u tablici br. 8.

Minimalne uda[enosti:

Tablica br. 8.

Naziv instalaciie: KriZanie (m) ParaleLeo vodenie (m)

- plinovodi medusobno o,3 o,6- olinovodi prema vodovodu 0,3 o,7- plinovodi prema kanalizaciii o.3 o,6- plinovodi do visokonaponskih

kablova u naseliuo.3 0,6

- plinovodl prema tk kablovima o,3 o,5- plinovodi od Sahtova i kanala o,2 0,3