mali mozak i bazalni gangliji 2011...
TRANSCRIPT
-
MALI MOZAK I BAZALNI MALI MOZAK I BAZALNI GANGLIJIGANGLIJI
Doc. dr. sc. Renata PecotiKatedra za neuroznanost
-
Prisutan je kod svih sisavaca
Ima nadzornu ulogu
Usporeuje namjeru s izvedbom
Koordinira pokrete, stav tijela
Sudjeluje u odravanju miinog tonusa za vrijeme izvoenja glatkih i koordiniranih pokreta
-
little brain 150g, 10% ukupne modane mase Stranja kranijalana fosa Odvojen je od okcipitalnog renja
produetkom dure poznatim kao tentoriumcerebelli
Graen je od dvije hemisfere spojene vermisom
-
U donjem dijelu mali mozak okruuje dorzolateralni dio medule sa dvije cerebelarnetonzile
Klinika: prilikom porasta intrakranijalnog tlaka (engl ICP) dolazi do hernijacije tonzila u foramenmagnum to se moe iskoristiti kao dijagnostiki kriterij
Troslojni korteks graen je od sive tvari U dubini korteksa je ekstenzivni nastavak bijele
tvari graen od aferentnih i eferentnih aksona malog mozga
U sredini ta ista bijela tvar gradi krov etvrte komore
Sastavni dio sredinje bijele tvari su i duboke jezgre malog mozga ( eferentne projekcije)
-
Vie lateralno i ventralno bijela tvar dijeli se u tri obostrana para cerebelarnih pedunkula (gornji, srednji i donji)
Tanka lamina , superior medullary velum prua se izmeu gornjih pedunkula i tako stvara krov IV komore
Inferior medullary velum prua se izmeu donjih dijelova malog mozga i dorzalnog dijela medule-kaudalni dio krova IV komore u sredinjem, dijelu ima Magendijev otvor-(IV komora SAS)
-
FUNKCIONALNA PODJELA:FUNKCIONALNA PODJELA:
ARHICEREBELLUM=VESTIBULOCEREBELLUMVESTIBULOCEREBELLUM
PALEOCEREBELLUM=SPINOCEREBELLUMSPINOCEREBELLUM
NEOCEREBELLUM=CEREBROCEREBELLUM CEREBROCEREBELLUM
(ZAPRIMA PROJEKCIJE IZ PONTNIH JEZGARA I DONJE OLIVE KOJE SU POD UTJECAJEM KORTEKSA, koordinacija i planiranje pokreta, vaan je za koordinirane pokrete miia potrebnih za izvoenje tonih i nestereotipnih (nauenih ) pokreta)
-
DUBOKE JEZGRE MALOG DUBOKE JEZGRE MALOG MOZGAMOZGA
OD MEDIJALNO PREMA LATERALNO:
N. FASTIGIUS
N. GLOBOSUS
N. EMBOLIFORMIS N. INTERPOSITUS
N. DENTATUS
-
PODRAAJE ZAPRIMAJU IZ PURKINJEOVIH STANICA I IZVAN MALOG MOZGA
N. DENTATUSN. DENTATUS-- JE NAJVEA JEZGRA, INI GLAVNINU GORNJIH PEDUNKULA, PROJICIRA U PROJICIRA U KONTRALTERALNU VL, VA I DM JEZGRU KONTRALTERALNU VL, VA I DM JEZGRU TALAMUSA, TE TALAMUSA, TE ALJE MALE PROJEKCIJE U N. ALJE MALE PROJEKCIJE U N. RUBER, RF I OKULOMOTORNE JEZGRE RUBER, RF I OKULOMOTORNE JEZGRE KONTRALTERALNE STRANEKONTRALTERALNE STRANE
N. FASTIGIIN. FASTIGII-- ALJE PROJEKCIJE KROZ DONJI PEDUNKUL U VESTIBULARNE JEZGRE I RETIKULARNU FORMACIJU
-
N. INTERPOSITUSN. INTERPOSITUS-- ALJE PROJEKCIJE KROZ KROZ GORNJE PEDUNKULE U MOTORIGORNJE PEDUNKULE U MOTORIKA PODRUKA PODRUJA JA MOMODANOG DEBLA, ALI DANOG DEBLA, ALI PRIMARNO U NUCLEUS RUBER SUPROTNE STRANE
-
KRVNE KRVNE ILE CEREBELUMAILE CEREBELUMA
POSTERIOR INFERIOR CEREBELLAR ARTERIES (PICA)-za donji dio malog mozga i dorzolateralnu medulu
ANTERIOR INFERIOR CEREBELLAR ARTERIES (AICA)-za prednji donji dio cerebeluma, tj. flokulus, kaudalni dio nucleusdentatusa, srednje pedunkule
SUPERIOR CEREBELLAR ARTERIES- za gornji dio malog mozga, duboke jezgre, rostralnidio srednjih pedunkula i gornje pedunkule
VENSKA DRENAA-putem razliitih venskih sinusa
-
StaniStanina graa malog mozgana graa malog mozga
5 vrsta stanica
1. Purkinjeove stanice
2. Granularne stanice
3. Koaraste stanice
4. Zvjezdaste stanice
5. Golgijeve stanice
-
PurkinjeovePurkinjeove stanicestanice
Glavne i jedine projekcijske stanice Akson Purkinjeovih st. prolazi kroz zrnati sloj i
daje jednu ili vie kolaterala natrag u neposrednu blizinu sloja purkinjeovih stanica
Imaju mijeliniziran akson Stavara inhibicijske sinapse (GABA) (GABA) s neuronima
u dubokim jezgrama Nekoliko Purkinjeovih stanica zaobilazi duboke
jezgre i izravno stvara sinapse sa lateralnim vestibularnim jezgrama
-
Zrnate staniceZrnate stanice
Najmanje , gusto pakirane, nemijeliniziraniaksoni, T zavretak
Oblikuju ekscitacijsku sinapsu(GLUTMAT) (GLUTMAT) sa dendritima Purkinjeovihstanica
Uzduna vlakna
-
KoKoarastearaste stanicestanice
U dubokim dijelovima molekularnog sloja
Primarni akson stvara sinapse sa velikim brojem Purkinjeovih stanica (100-200)
Inhibicijske sinapse (GABA)(GABA)
-
Zvjezdaste staniceZvjezdaste stanice
Ime su dobile prema zvjezdastom obliku dendrita
U vanjskom dijelu molekularnog sloja
Funkcionalno su sline koarastim st., zaprimaju iste ulazne informacije, izlazne sinapse su inhibicijske (GABA),(GABA), smjetene dalje od some Purkinjeovih stanica pa su i manje utjecajne u odnosu na koaraste stanice
-
GolgijeveGolgijeve stanicestanice
Veliki neuroni, gornji dio zrnatog sloja dendriti u zrnatom sloju stavraju glomerule
Inhibicijske projekcije (GABA)(GABA)
Zaprimaju informacije od mahovinastihvlakana
-
Ulazne projekcije malog Ulazne projekcije malog mozgamozga
VITIVITIASTA VLAKNA ASTA VLAKNA
(OLIVOCEREBELARNA)(OLIVOCEREBELARNA)
MAHOVINASTA VLAKNA (SVA OSTALA)MAHOVINASTA VLAKNA (SVA OSTALA)
AMINERGIAMINERGIKA VLAKNAKA VLAKNA
Sva aferentna ili ulazna vlakna dolaze u sustavu donjih i srednjih cerebelarnihpedunkula
-
VITIVITIASTA VLAKNAASTA VLAKNA
Donja oliva- kontralateralna projekcija u korteks malog mozga
Svako vitiasto vlakno stvara nekoliko stotina sinaptikih kontakata sa dendritima jedne Purkinjeove stanice
Izvor su slabih ekscitacijskih inputa za Golgijeve, koaraste i zvjezdaste stanice, te duboke jezgre kroz kolateralne projekcije
Vjeruje se da je neurotransmiter ovih vlakana aspartat
-
MAHOVINASTA VLAKNAMAHOVINASTA VLAKNA Ulaze kroz sva tri pedunkula Mijelinizirana su i granaju se vie puta u bijeloj
tvari, nakon ega gube mijelin nakon to svaka grana da brojne kolaterale u zrnatom sloju
RozeteRozete su specifini aksonski zavretci Svaka rozeta stvara jezgru sloenih glomerulaglomerula
veliki sinaptiki kompleks sastavljen od jedne rozete mahovinastog vlakna, dendirta zrnatih stanica, proksimalnog dijela dendrita Golgijstanica i terminalnog dijela Golgij aksona
Cijela struktura je inkapsulirana glijalnimomotaem
-
Svako mahovinastvo vlakno stvara sinapsusa nekoliko stotina zrnatih stanica
Mahovinasta vlakna indirektno putem
zrnatih stanica aktiviraju Purkinjeove
stanice, neurotransmiter? (acetilkolin,
tvarP, somatostatin)
-
AMINERGIAMINERGIKA VLAKNAKA VLAKNA
ANIMALNE STUDIJE
Noradrenergike projekcije iz locus coerulusa ( A6) daju projekciju putem gornjih pedunkulaizravno na Purkinjeove stanice
Dopaminergike (A10) projekcije iz ventralnogmezencefalikog tegmentuma do Purkinjeovih i zrnatih stanica
Funkcija ovih projekcija jo se istrauje
-
FUNKCIONALNE RAZLIKE FUNKCIONALNE RAZLIKE AFERENTNIH VLAKANAAFERENTNIH VLAKANA
MAHOVINASTA VestibulocerebelarnaSpinocerebelarnaRetikulocerebelarnaPontocerebelarna Zrnati sloj Brzo vode akcijske potencijale Slab ekscitacijski uinak
(prostorna i vremenska sumacija)
Nastaje jednostavni iljak Akcijske potencijale odailje
velikom uestalou Stupnjevane informacije o
pokretima
VITIASTA Olivocerebelarna Molekularni sloj NAJMONIJA
EKSCITACIJSKA SINAPSA!!!
Nastaje sloeni iljak Spontana uestalost okidanja
(10Hz) Obavijest o pogrekama u
izvoenju pokreta
-
IZLAZNE PROJEKCIJE MALOG IZLAZNE PROJEKCIJE MALOG MOZGAMOZGA
Putem aksona Purkinjeovih stanica Projekcija obino ide indirektno putem
dubokih jezgara malog mozga Idu putem gornjih i donjih pedunkula Purkinjeove stanice vermisa nucleus
fastigii Purkinjeove stanice intermedijalne zone
n. globosus i n. emboliforrmis
-
Purkinjeove stanice lateralnog dijela n. dentatus
Glavnina izlaznih projekcija ide putem gornjih pedunkula i porijeklom je iz n. globosusa, n. emboliformisa i dentatusa; kao kontralateralne projekcija ide do nucleus rubera i VL jezgre talamusa(n. dentatus)
Projekcija iz n. fastigii ide kao kontralateralna do vestibularnih jezgara
-
DISFUNKCIJA MALOG MOZGADISFUNKCIJA MALOG MOZGA Flokulonodularni sindrom
Ozljede flokulonodularnog renjaTumori stranje lubanjske jamePoremeaj ravnotee i pokreta oiju(nistagmus) Sindrom prednjeg renja
Nesigurnost hoda (ataksija)Poremeaj kontrole nonih pokreta (asinergija)Ozljede vermisa i n. fastigii-titubatio- ljuljanje tijela prilikomstajanja i hodanja Neocerebelarni sindrom
Dysmetria
Asynergia
Dysdiadochokineza
Intencijski tremor
Ataxia (govora ili hodanja)
-
BAZALNI GANGLIJIBAZALNI GANGLIJI
SUBKORTIKALNO PODRUJE UKLJUENO U MOTORIKU I KOGNITIVNE FUNKCIJE
KLASINA DEFINICIJA BAZALNIH GANGLIJA ODNOSILA SE NA ANATOMSKE STRUKTURE; CAUDATUS-PUTAMEN,
GLOBUS PALLIDUS I AMYGDALA . CAUDATUS+PUTAMEN= STRIATUM
NOVA DEFINICIJA UKLJUJE JO I SUBSTANTIU NIGRU I N. SUBTHALAMICUS, KOJI SU FUNKCIONALNO VEZANI SA STRIATUMOM I GLOBUS PALIDUSOM. Amigdala se danas smatraju posebnim entitetom iako su funkcionalno povezani sa odreenim strukturama bazalnih ganglija
-
KliniKliniki simptomi ozljede bazalnih ki simptomi ozljede bazalnih ganglijaganglija
-
Piramidni sindrom
miina paraliza, pareza i spastinost, uslijed oteenja kortikospinalnog puta
Odsutnost miine paralize, rigiditet ili ukoenost, akinezija ili odsutnost pokreta, usporenost, tremor, atetoza, chorea, hipokinetskii hiperkinetski sindrom=ekstrapiramidni sindrom
-
Ustroj bazalnih ganglijaUstroj bazalnih ganglija
Rezultati najnovijih anatomskih istraivanja govore o strijatumustrijatumu kao glavnom ulaznom dijelu bazalnih ganglija, a projicira u pallidum i to u parsinterna i pars externa
ParsPars externaexterna pallidumapalliduma projicira uglavnom unutar bazalnih ganglija, napose u subtalamiku jezgru i parspars interna interna palidumapaliduma te substantiusubstantiu nigrunigru, , parsparsreticulatareticulata-- posljednje dvije strukture glavne su izlazne projekcije bazalnih ganglija
-
STRIATUMSTRIATUM
Najvea jezgra bazalnih ganglija, dio telencefalona
Zaprima ulazne projekcije iz korteksa, talamusa i modanog debla
Anatomski se dijeli na nucleus caudatus i putamente ukljuuje u svoj sastav i n. accumbens (limbikisustav!)
Najvei dio striatuma je putamen, capsula interna odvaja ga od nucleus caudatusa
-
Histolokim metodama (Nisslovo bojanje) pokazalo se da je striatum vrlo homogena struktura
Kotikostrijatalna ulazna projekcija: ekscitacijska(glutamat), dolazi iz svih dijelova kore osim iz primarnog slunog i vidnog korteksa, projekcija je jednosmjerna , tj. striatum nema izravnu povratnu projekciju ve indirektnu putem talamusa
Talamostrijatalna ulazna projekcija: ekscitacijska(glutamatergina), iz talamusa
-
Ulazne projekcije ostalih jezgara Ulazne projekcije ostalih jezgara bazalnih ganglijabazalnih ganglija
Sva podruja bazalnih ganglija zaprimaju informacije iz tegmentopedunkulopontne jezgre (retikulrana formacija) koja ima kljunu ulogu u nastanku bolesti bazalnih ganglija ukljuujui i Parkinsonovu bolest
Serotoninergike projekcijeiz dorzalnih rafe jezgara (napose vanjski dio globus palliduma)
Projekcije
-
Izlazne projekcije bazalnih Izlazne projekcije bazalnih ganglijaganglija
Unutarnji segment globus Unutarnji segment globus pallidumapalliduma i i substantiasubstantia nigranigra
parspars reticulatareticulata su jedini dijelovi bazalnih ganglija koji alju udaljene projekcije, uglavnom prema motornim jezgrama talamusa- ukljueni su u nadzor pokreta udova
-
Izlazna projekcija iz substantiasubstantia nigranigra ide prema talamusutalamusu a vana je u nadzoru nad pokretima glave , vrata, lica i oiju;
projekcija iz pars reticulata ide u retikularnujezgru talamusa, nakupinu GABAergikih neurona koji okruuju tijelo talamusa, nadziru kortikotalamike i talamokortikalne veze, imaju ulogu u odravanju pozornosti i spavanju
-
Unutarnji krugovi bazalnih Unutarnji krugovi bazalnih ganglijaganglija
Nigrostrijatalni put (SNc alje dopaminergikutopografski ustrojenu projekciju prema striatumu, te alje kolaterale prema globus pallidusu i n. subthalamicus)
Direktni put (iz striatuma ide do GPi i SNr)-GABA i tvar P
Indirektni put (GPe)-GABA i enkefalin
-
D1 ekscitira projekcijske neurone koji zavravaju u GPi i SNrD2 inhibira neurone koji projiciraju u GPe
ZNAENJE??Izravni put FACILITIRA pokreteNeizravni put INHIBIRA pokrete
-
Direktni i indirektni put nisu neovisni povezuju se u striatumu pomou kolinergikih neurona i kolaterala iz striatuma u GPe
Kod zdrave osobe GABAergike izlazne projekcija (GPi, SNr) imaju visoku
razinu aktivnosti, to rezultira tonikom inhibicijom ciljnih neurona;
striatum ima nisku razinu spontane aktivnosti, njegova aktivacija dovodi do aktivacije i direktnog i indirektnog puta tj. inhibicije.
Uinak je prolazan jer kortikostrijatalni put aktivira GABAergike interneurone koji projiciraju u striatum koji se onda posljedino inhibira
-
Animalne studije pokazale su da dopamin stimulira direktni a inhibira indirektni put, budui da su sve intrinzike veze bazalnih ganglija izuzev onih iz STN GABAergike, moe se pretpostaviti da e gubitak dopamina dovesti do pojaanja GABAergikih izlaznih projekcija odnosno do inhibicije talamokortikalnog puta
U Parkinsonovoj bolestiParkinsonovoj bolesti smanjena je aktivnost direktnog ili izravnog puta a pojaana aktivnost indirektnog puta uzrokuje pojaanu toniku inhibicijsku aktivnost direktnog puta i snienu aktivnost talamokortikalnog puta-hipokineza
U Huntingtonovoj bolesti aktivnost izravnog puta je pojaana dok je aktivnost indirektnog puta smanjena-hiperkineza (pojaana aktivnost talamusa na koru)
-
PoremePoremeaji bazalnih ganglijaaji bazalnih ganglija
PARKINSONOVA BOLEST
-
HUNTINGTONOVA BOLEST