maja petrinec - dva starohrvatska groblja u biskupiji kod knina
TRANSCRIPT
-
8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina
1/42
171
Maja Petrinec
HR, 21 000 Split
Muzej hrvatskih arheolokih
spomenika
S. Gunjae bb
Maja Petrinec
Dva starohrvatska groblja u Biskupiji kod Knina
UDK: 904: 726.8 (497.5 Biskupija) 07/11
Izvorni znanstveni rad
Primljeno: 29. 3. 2005.
Prihvaeno: 9. 5. 2005.
U radu se u potpunosti objavljuju rezultati revizijskih arheolokih istraivanja groblja na poloaju
Bukorovia podvornice u Biskupiji, te nekoliko predmeta za koje je, zahvaljujui podatcima iz arhiva
Muzeja hrvatskih arheolokih spomenika, bilo mogue utvrditi da pripadaju groblju na poloajunegdanje oranice Aima Popovia.
Kljune rijei: Biskupija, nakit, groblja
-
8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina
2/42
-
8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina
3/42
173173
Maja Petrinec
Dva starohrvatska groblja u Biskupiji kod Knina
Selo Biskupija kod Knina (negdanje Kosovo) svakako je
najbogatije arheoloko nalazite na onom podruju koje su
u 7. stoljeu naselili Hrvati i na kojem e se poslije formirati
srednjovjekovna hrvatska drava, pa je ve odavno jasno da se
ovdje nalazilo jedno od njezinih najznaajnijih sredita.
Amaterskim iskopavanjima koja je na biskupijskim lokalitetima
krajem 19. stoljea proveo fra Lujo Marun postavljeni su temelji
nacionalnoj arheologiji, a ponajprije zahvaljujui bogatim
nalazima s tih istraivanja dolo je do osnivanja Prvog muzeja
hrvatskih spomenika u Kninu, tj. dananjeg Muzeja hrvatskih
arheolokih spomenika (dalje MHAS). Stoga je uz Biskupiju vezana
povijest ove ustanove kao i nacionalne arheologije u nas openito.
Poznato je da o prvim Marunovim iskopavanjima u Biskupiji
ne postoji nikakva dokumentacija, te da o veini predmeta, osim
pripadnosti pojedinim biskupijskim lokalitetima, nisu poznati
drugi podatci, kao i to da je upravo stoga na veini tih lokaliteta
pedesetih godina prologa stoljea S. Gunjaa proveo revizijska
istraivanja.1
Premda su biskupijski nalazi oduvijek bili i do danas ostali
predmetom zanimanja brojnih domaih i stranih strunjaka,
zauuje injenica da najveim dijelom nisu publicirani ni
kataloki obraeni, to se posebno odnosi na materijal koji
potjee iz grobova. Ni grobovi otkriveni revizijskim iskopavanjima
nikada nisu bili publicirani u cijelosti.
Stoga u ovoj prilici u potpunosti objavljujem rezultate revizijskih
arheolokih iskopavanja provedenih na groblju na poloaju
Bukorovia podvornica, te nekoliko predmeta za koje je,
zahvaljujui zabiljekama fra Maruna kao i podatcima iz arhiva
MHAS-a, bilo mogue utvrditi da pripadaju groblju na poloajunegdanje oranice Aima Popovia.
Poloaj nalazita
Bukorovia podvornicom naziva se poloaj smjeten ispod
Bukorovia kua u Biskupiji, sjeverozapadno od seoske crkve
sv. Trojice. Tu su bili otkriveni ostatci predromanike crkve iz 9.
stoljea (tzv. etvrta crkva), koji danas vie nisu sauvani, a u
okoliu crkve razvilo se groblje.
Poloaj oranice Aima Popovia bio je negdje na zemljituPopovia smjetenom pedesetak metara jugoistono od crkve na
Bukorovia podvornici i otprilike isto toliko sjeveroistono od Sv.
Trojice.2
Povijest istraivanja
Oranica Aima Popovia
Poloaj se prvi put spominje u zabiljekama fra Luje Maruna
najprije kao zemljite Marka Popovia to je izmedj starohrvatske
crkve na Bukorovia oranicam,3 a poslije kao baa Ivana
Popovia. Budui da se Marun poziva na raniju zabiljeku, jasno
je da se radi o istom poloaju. Ondje je godine 1903. otkrivena
zidana presvoena grobnica s kosturnim ostatcima pokojnice
poloene u pravcu zapad-istok. Grob je sadravao torkves, ogrlicu
od srebrnih i staklenih jagodica i tri zlatne naunice.
Sljedee tri zabiljeke govore o arheolokim iskopavanjima
provedenim na zemljitu Aima Popovia gdje je otkriven jo
jedan grob.4 S prethodnim nalazom povezuje ga Marunov zapis u
kojem se navodi da je novopronaeni grob bio u blizini groba to
je naast 17. 05. 1903., tj. gore spomenute presvoene grobnice.
Grob je bio ograen suhozidom, a sadravao je kostur jednog
pokojnika orijentiran u pravcu zapad-istok, uz noge kojeg su
pronaene ostruge s pripadajuim garniturama za zakapanje
i jedna zemljana posuda, a na pojasu predmet identificiran kao
mjedeno ovje zvono. U nadi da e pronai jo slinih grobova
Marun je dva dana istraivao na oblinjem zemljitu, ali nita vie
nije otkrio. Tom prigodom prodao mu je Aim Popovi eljeznu
sjekiru otkrivenu na istom poloaju, za koju se takoer moe
pretpostaviti da potjee iz nekog razorenog groba.
Dio predmeta iz obaju otkrivenih grobova pohranjen je i
danas u MHAS-u, gdje su u inventaru donedavno bili pripisani
pogrenim ili nepoznatim nalazitima.
Crte predmeta otkrivenih u zidanoj presvoenoj grobnici,danas na alost zagubljen, bio je pohranjen u Arhivu MHAS-a.
Kolega M. Zekan, kojem dugujem ovaj podatak, sjea se da su na
tom crteu bile prikazane tri od ukupno osam zlatnih naunica,
koje su u inventaru pripisane nepoznatim nalazitima u Dalmaciji,
a davno ih je publicirao Lj. Karaman.5 Budui da se ne moe tono
utvrditi o kojim je trima naunicama rije, u katalogu ih donosim
svih osam. Torkves i ogrlica, takoer prikazani na spomenutom
crteu, danas su izgubljeni.
Od predmeta iz mukoga groba sauvane su ostruge s
pripadajuim garniturama. U literaturi koja se ovim nalazima
bavila, krivo su pripisani Crkvini u Biskupiji ili pak nepoznatimnalazitima.6
Takoer je sauvana i sjekira otkupljena od Aima Popovia.7
1 Gunjaa 1953.2 Nalazite treba razlikovati od onoga na Popovia dolovima, dvjestotinjak
metara sjeverno od bazilike na Crkvini.
3 Marun 1998, str. 126, 128.
4 Marun 1998, str. 161, 162.5 Karaman 1930-1934, str. 84, 85.6 Jelovina 1986a, T. IX. 111, T. X. 129-133.7 Beloevi 1980, T. XXXVIII. 3.
-
8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina
4/42
174174
Bukorovia podvornica
Iako se u vie navrata spominje u Marunovu dnevniku, lokalitet na
Bukorovia podvornici nije opsenije arheoloki istraivan u doba
njegova djelovanja. Veinu Marunovih biljeki prenosi S. Gunjaa
prigodom objave rezultata arheolokih iskopavanja provedenih
godine 1939. na navedenom poloaju.8
Za nau temu odposebnog su znaenja podatci koji se odnose na nalaze grobova,
pa ih stoga ovdje ukratko ponavljam.
U dvjema zabiljekama govori se o nalazu sarkofaga ispred
crkve koji je nekoliko puta bio otvaran. Posjetivi nalazite, Marun
biljei da se oko crkve nalaze priprosto ozidani grobovi.
U dnevniku M. Klaria zabiljeeno je da su godine 1929.
obavljena jednodnevna arheoloka iskopavanja na Bukorovia
podvornici.9 Nita nije pronaeno, ali su tada za muzej otkupljene
dvije jednojagodne sljepooniarke, koje su otkrivene u jednom
grobu zajedno s bronanim prstenom.
Godine 1938. na podvornici je prigodom obavljanja
poljodjelskih radova otkriven grob ozidan sedrom i pokriven
ploama na dvije vode. Nalaz iz groba prodan je Marunu.10
Sljedee godine u muzej je donesen bronani prsten iz jednog
groba, to je potaknulo S. Gunjau da obie lokalitet. Ondje je
otkupio i druge nalaze iz istog groba, koji je poslije oznaen kaogrob 1.
Iste je godine na Bukorovia podvornici Gunjaa proveo prva
revizijska arheoloka istraivanja i otkrio ukupno 52 groba. Rezultati
istraivanja publicirani su godine 1952. u Starohrvatskoj prosvjeti.11
S tih iskopavanja donosim samo katalog grobnih nalaza budui da
tada podatci nisu bili unoeni u posebne grobne zapisnike.
Godine 1951. zavrena su revizijska istraivanja zapoeta godine
1939. i sustavno istraeni oni dijelovi Bukorovia podvornice na
kojima prije nisu bili vreni arheoloki zahvati, te su otkrivena
Karta 1.
8 Gunjaa 1952, str. 57-59, bilj. 1-13.9 Klari 1929, 26. 03. 1929.
10 Gunjaa navodi da je nepoznato kamo je dospio taj prsten, kao i drugi
sitni predmeti u Marunovu vlasnitvu, te da im se pred njegovu smrt
zameo trag. Vidi: Gunjaa 1952, str. 62, bilj. 18.11 Gunjaa 1952, str. 63-71, bilj. 1.
-
8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina
5/42
175175
Maja Petrinec
Dva starohrvatska groblja u Biskupiji kod Knina
ukupno 72 groba.12 Nalaze iz pojedinih grobova djelomino
je publicirao D. Jelovina u svojoj monografiji o starohrvatskim
grobljima.13 U katalogu koji slijedi donosim podatke o svim tada
istraenim grobovima.
Katalog14
Oranica Aima Popovia
a. 1-2 Par zlatnih naunica sa sredinjim ukrasom od srcoliko i
ovalno povijene filigranske ice optoene sitnim granulama;
karika zavrava S-petljom; vis. 3 cm, pr. karike 1,2 cm. (T. I. 1-2)
b. Zlatna naunica sa sredinjim srcolikim ukrasom i apliciranim
trokutiima formiranima od sitnih granula; karika zavrava
S-petljom; vis. 2,2 cm, pr. 1,2 cm (T. I.3).
c. Zlatna naunica s ukrasom u obliku lire i apliciranim trokutiima
formiranima od sitnih granula; karika zavrava kvaicom i
petljom izvijenom prema van ; vis. 2,6 cm, pr. 1,4 cm (T. I. 4).d. Zlatna naunica s ukrasom u obliku lire i apliciranim
trokutiima formiranima od sitnih granula; karika zavrava
S-petljom i kvaicom; vis. 2,5 cm, pr. karike 1,3 cm (T. I.5).
e. Nepotpuna zlatna naunica s ukrasom u obliku lire i
apliciranim trokutiima formiranima od sitnih granula; vis. 2,1
cm, pr. karike oko 1,2 cm (T. I. 6).
f. Obina kariica od zlatne tordirane ice; krajevi zavravaju
velikom uicom i kvaicom za privrivanje; pr. 1,5 cm (T. I. 7).
g. Zlatna naunica sa sredinjim zvonolikim privjeskom ukraenim
filigranskom icom; vis. 3,2 cm, pr. karike 1,4 cm (T. I. 8).
h. eljezna ostruga sa zavretcima krakova u obliku narebrenepreice; baza izduenog trna obavijena je oplatom od
bronanog lima ukraenom rafiranim trokutima i optoenom
pseudogranulama; du. 14 cm (T. II. 1).
Tlocrt 1.
12 Gunjaa 1954a, str. 188, 189.
13 Jelovina 1976, str. 25, 26, T. XXXVI, XXXVII.14 Tlocrt groblja izradio je M. Palok, a cr tee predmeta S. Juraga i M.
Rogoi, kojima zahvaljujem na uloenom trudu. Posebnu zahvalnost na
pomoi pri objedinjavanju dokumentacije dugujem gi Arijandi Albreht.
-
8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina
6/42
-
8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina
7/42
177177
Maja Petrinec
Dva starohrvatska groblja u Biskupiji kod Knina
GROB 4A
Grob je otkriven u potpunosti oteen. Bila su sauvana tek
dva komada sedre, kojima je bila obloena grobna raka.
Unutar rake pronaene su dislocirane kosti. Bez nalaza.
GROB 5AGrob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Ukop u obinoj
zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik s rukama poloenim
na bedrenim kostima. Pored lubanje otkriven je ulomak
zemljane posude, koji je danas izgubljen.
GROB 6A
Grob je bio orijentiran u pravcu sjeveroistok-jugozapad.
Ukop u obinoj zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik s
rukama ispruenim niz tijelo. Ispod lubanje otkrivena je jedna
sljepooniarka(a).
a. Bronana sljepooniarka s jednom ovalnom limenomjagodom ukraenom iskucanim ispupenjima; 3,5 x 3,2 cm;
2,9 g; inv. 866 (T. VI. 7).
GROB 7A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka
obloena je obraenim sedrenim ploama. Grob nije imao
pokrova, a dno mu je bilo poploano tankim kamenim ploicama.
Ukopan je jedan pokojnik s lijevom rukom ispruenom niz
tijelo, a desnom poloenom na karlici. Bez nalaza.
GROB 8A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Ukop u obinoj
zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim
niz tijelo i dlanovima poloenim na zemlju. Pokraj lubanje
otkrivena je jedna zemljana posuda (a), a druga do nogu.
Uz desnu ruku pronaeni su kresivo (b) i kremen. Posuda
otkrivena do nogu pokojnika i kremen danas su izgubljeni.
a. Posuda nainjena od proiene gline i pijeska, tamnosive
boje, raena na runom lonarskom kolu i dobro peena.
Trbuasta je oblika, s najveim promjerom na sredini,izduena vrata, koji zavrava obodom izvijenim prema van
; v. 12,3 cm, pr. trbuha 11,5 cm, pr. vrata 9,4 cm, pr. dna 7
cm; 447 g; inv. 867 (T. VI. 8).
Tabla 1.
1 2 3 4
5 6 7 8
8
-
8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina
8/42
178178
b. eljezno kresivo stanjenih i uvijenih krajeva; 5,5 x 2,5 cm;
18,2 g; inv. 868 (T. VI. 9).
GROB 9A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna rakaobloena je obraenim sedrenim ploama. Grob je bio bez
pokrova. Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim niz
tijelo. Ispod lubanje su otkrivene dvije kariice (a, b), a na
desnoj ruci dva prstena (c, d).
a. Obina bronana kariica od koje je sauvan samo ulomak;
3,2 cm; 0,2 g; inv. 871 ( T. VI. 10).
b. Obina bronana kariica od koje je sauvan samo ulomak;
2,4 cm; 0,25 g; inv. 872 ( T. VI. 11).
c. Bronani lijevani prsten, neukraen; pr. 2 cm; 1,65 g; inv.
869 (T. VI. 12).
d. Bronani limeni prsten preklopljenih i zakovicom spojenih
krajeva. Vanjska povrina obrua ukraena je jednim
lijebom; pr. 1,8 cm; 0,8 g; inv. 870 (T. VI. 13).
GROB 10A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka
obloena je okomito postavljenim kamenim ploama. Unutar
groba zateene su dislocirane kosti jednog pokojnika. Bez nalaza.
GROB 11A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Ukop u obinoj
zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim
niz tijelo. Bez nalaza.
GROB 12A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Ukop u obinoj
zemljanoj raci. Ukopana su dva pokojnika jedan iznad
drugoga, oba s rukama ispruenim niz tijelo. Uz desnu nogu
donjeg pokojnika pronaen je jedan no (a).
a. eljezni no ravnog hrpta i blago povijenog sjeiva. Trn za
nasad drka djelomino sauvan; 13,0 x 1,7 cm; 21 g; inv.
873 (T. VII. 1).
GROB 13A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. U donjem dijelu
bio je otvoren i istraen godine 1939. Grobna raka bila je
obloena obraenim sedrenim ploama, a pokrov nainjen
od nepravilnih kamenih ploa oblijepljenih glinom. Ukopan je
jedan pokojnik s rukama ispruenim niz tijelo. Uz lubanju su
otkrivene dvije kariice (a. 1-2).
a. 1-2 Par bronanih kariica ovalna oblika i ravno odrezanih
krajeva; 3 x 2,7 cm, 2,8 x 2,6 cm; 1,95 g, 1,8 g; inv. 874-875
(T. VII. 2-3).
GROB 14A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka
obloena je nepravilnim kamenim ploama i ploama od
obraene sedre, a pokrov nainjen od nepravilnih kamenih
ploa. Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim niz
tijelo. Bez nalaza.
GROB 15A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka
bila je obloena ploama od obraene sedre. Grob je bio bezpokrova. Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim niz
tijelo s dlanovima poloenim na zemlju. Unutar groba otkriven
je ulomak kremena, koji je danas izgubljen.
Tabla 2.
1
2
3
4
-
8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina
9/42
179179
Maja Petrinec
Dva starohrvatska groblja u Biskupiji kod Knina
GROB 16A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka bila
je obloena okomito postavljenim kamenim ploama. Grob je
bio bez pokrova. Ukopan je jedan pokojnik, a od kostura je bila
sauvana samo lubanja. Bez nalaza.
GROB 17A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka
bila je obloena ploama od obraene sedre. Grob je bio bez
pokrova. Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim niz
tijelo. Bez nalaza.
Tabla 3.
1
3
65
2 47 8
9
10 11
12
13 14
-
8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina
10/42
180180
GROB 18A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Ukop u obinoj
zemljanoj raci, a samo je uzglavnica nainjena od sedre. Grob
je bio bez pokrova. Ukopan je jedan pokojnik (dijete), a kostur
je bio loe sauvan pa se nije moglo utvrditi poloaj ruku.
Unutar groba otkrivena je jedna sljepooniarka (a).
a. Srebrna sljepooniarka s jednom ovalnom limenom
jagodom, neukraena; v. 2,8 cm; 0,85 g; inv. 876 (T. VII. 4).
GROB 19A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Ukop u
obinoj zemljanoj raci s okomitom kamenom ploom kao
uzglavnicom. Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim
niz tijelo. Bez nalaza.
GROB 20A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Ukop u obinoj
zemljanoj raci s pokrovom od nepravilnih kamenih ploa u
donjoj polovini. Ukopan jedan pokojnik s rukama poloenim
na karlici. Bez nalaza.
GROB 21A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka
bila je obloena obraenom sedrom i laporom u dva reda, a
pokrov nainjen od nepravilnih kamenih ploa. Ukopana su
dva pokojnika, jedan iznad drugoga. Donji kostur je in situ,
a gornji djelomino dislociran. Donji pokojnik imao je ruke
ispruene niz tijelo, a kod gornjega poloaj ruku nije bilo
mogue utvrditi. Uz lubanju donjega kostura pronaene sudvije kariice od kojih je danas sauvana samo jedna (a), a na
desnoj ruci jedan prsten (b).
a. Obina srebrna kariica ovalna oblika sa zavrecima
krajeva u obliku uice i petlje; 2,5 x 2,3 cm; 0,85 g; inv. 878
(T. VII. 5).
b. Bronani limeni prsten preklopljenih i zakovicom spojenih
krajeva, neukraen; pr. 2 cm; 1,05 g; inv. 877 (T. VII. 6).
GROB 22A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Ukop u obinoj
zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenimniz tijelo. Na desnoj ruci otkrivena su dva prstena 8a, b.
a. Bronani lijevani prsten D-presjeka, neukraen; pr. 2 cm;
7,1 g; inv. 879 (T. VII. 7).
b. Bronani limeni prsten preklopljenih i zakovicom spojenih
krajeva, neukraen; pr. 1,9 cm; 1,7 g; inv. 880 (T. VII. 8).
GROB 23A
Grob je bio orijentiran u pravcu jugozapad-sjeveroistok. Ukop
u obinoj zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik s rukama
ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.
GROB 24A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka bila
je obloena okomito postavljenim kamenim ploama, a grob
je bio bez pokrova. Dno mu ine pokrovne ploe drugoga
groba. Unutar groba zateene su dislocirane kosti jednog
pokojnika. Bez nalaza.
GROB 25A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka bila
je obloena obraenim sedrenim ploama, a pokrov nainjen
od nepravilnih kamenih ploa. Dno je takoer bilo poploano.
Ukopan je jedan pokojnik (dijete) s rukama ispruenim niz
tijelo. Bez nalaza.
GROB 26A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Nalazio se iznad
gornje polovine groba 24A. Grobna raka bila je obloena
obraenim sedrenim ploama, a pokrov takoer nainjen od
sedre. Dno je bilo poploano tankim kamenim ploicama.
Ukopan je jedan pokojnik (dijete). Bez nalaza.
GROB 27A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka bila
je obloena obraenim sedrenim ploama, a pokrov nainjen
od tankih kamenih ploa. Ukopan je jedan pokojnik (dijete).
Bez nalaza.
GROB 28A
Grob je bio orijentiran u pravcu jugozapad-sjeveroistok. Ukopu obinoj zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik s rukama
ispruenim niz tijelo. Na desnoj ruci pokojnika otkriven je
jedan prsten (a).
a. Bronani limeni prsten preklopljenih i zakovicom spojenih
krajeva, neukraen; pr. 2 cm, 0,9 g; inv. 881. (T. VII. 9)
GROB 29A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka
bila je obloena manjim nepravilnim kamenjem. Grob je bio
pokriven irokom kamenom ploom. Unutar rake zateene su
dislocirane kosti veeg broja pokojnika. Bez nalaza.
GROB 30A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka bila
je obloena manjim nepravilnim kamenjem. Grob nije imao
pokrov, ali je iznad kostura utvren deblji sloj gline. Ukopan je
jedan pokojnik kojem je lijeva ruka ispruena niz tijelo, a desna
poloena na bedrenoj kosti. Bez nalaza.
GROB 31A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grob je
djelomino bio istraen godine 1939. Grobna raka bila jeobloena okomito postavljenim kamenim ploama, a pokrov
nainjen od nepravilnih kamenih ploa. Ukopan je jedan
pokojnik s rukama ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.
-
8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina
11/42
181181
Maja Petrinec
Dva starohrvatska groblja u Biskupiji kod Knina
GROB 32A
Grob je bio orijentiran u pravcu sjever-jug. Grobna raka
bila je obloena okomito postavljenim kamenim ploama
i blokovima od obraene sedre, a pokrov nainjen od
nepravilnih kamenih ploa. Pokrovne ploe bile su glinomspojene s oblonicama. Ukopan je jedan pokojnik s rukama
ispruenim niz tijelo. S obiju strana lubanje pronaena je po
jedna sljepooniarka (a. 1-2), a na desnoj ruci jedan prsten (b).
a. 1-2 Par srebrnih sljepooniarki s jednom jagodom.
Povrina jagoda ukraena je spiralno uvijenom
filigranskom icom; 6,3 x 6,5 cm, 6,3 x 6,8 cm; 9,4 g, 10,5 g;
inv. 882-883 (T. VII. 10-11).
b. Bronani prsten sa staklenom krunom. Obru prstenaje neukraen, sprijeda je proiren, a na to proirenje
privrena je kazeta s leitem za stakleni umetak; pr. 2
cm; 3,15 g; inv. 884 (T. VII. 12).
Tabla 4.
1 2
5
3 4
6 7
8
-
8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina
12/42
182182
GROB 33A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka bila
je obloena ploama od obraene sedre. Grob je bio pokriven
jednom nepravilnom kamenom ploom. Ukopan je jedan
pokojnik (dijete) s rukama ispruenim niz tijelo. S desne strane
lubanje otkrivena je jedna sljepooniarka (a).
a. Bronana sljepooniarka s jednom ovalnom limenom
jagodom, neukraena; 2,9 x 2,5 cm; 1,55 g; inv. 885 (T. VIII. 1).
GROB 34A
Grob je bio orijentiran u pravci jugozapad-sjeveroistok. Ukop u
obinoj zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik neutvrenog
poloaja ruku. Bez nalaza.
GROB 35A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka bila
je obloena ploama od obraene sedre, a pokrov nainjen od
nepravilnih kamenih ploa. Iznad groba nalazio se recentni zid,
koji ga je djelomino otetio. Unutar groba zateen je jedan
pokojnik in situ i neto dislociranih kostiju drugog pokojnika.
Bez nalaza.
GROB 36A
Grob je bio orijentiran u pravcu sjeverozapad-jugoistok.
Grobna raka bila je obloena manjim nepravilnim kamenjem,
a pokrov nainjen od nepravilnih kamenih ploa i oblijepljen
glinom. Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim niz
tijelo. S obiju strana lubanje otkrivena je po jedna kariica (a,
b), a na desnoj ruci jedan prsten (c).a. Obina bronana kariica ovalna oblika i rastvorenih
krajeva; 3 x 2,5 cm; 2,8 g; inv. 886 (T. VIII. 2).
b. Obina bronana kariica ovalna oblika i rastvorenih
krajeva; 1,2 x 1 cm; 0,2 g; inv. 888 (T. VIII. 3).
c. Bronani limeni prsten proirenih krajeva. Na tom
proirenju nalazila se kaseta s leitem za stakleni umetak,
koja nedostaje; pr. 2,4 cm; 2,65 g; inv. 887 (T. VIII. 4).
GROB 37A
Grob je bio orijentiran u pravcu jugozapad-sjeveroistok.
Grobna raka bila je obloena ploama od obraene sedre.Grob je bio pokriven jednom nepravilnom kamenom ploom.
Ukopan je jedan pokojnik (dijete). Bez nalaza.
GROB 38A
Grob je bio orijentiran u pravcu jugozapad-sjeveroistok. Ukop
u obinoj zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik s desnom
rukom ispruenom niz tijelo, a lijevom poloenom na karlici.
Unutar groba bio je otkriven jedan bakreni novac, koji nije bilo
mogue identificirati, a danas je izgubljen.
GROB 39AGrob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka bila
je obloena manjim nepravilnim kamenjem, a pokrov nainjen
od nepravilnih kamenih ploa. Grob je bio djelomino oteen
za obavljanja poljodjelskih radova. Ukopan je jedan pokojnik
ije su kosti zateene poremeene. Bez nalaza.
GROB 40A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka bila
je obloena okomito postavljenim kamenim ploama. Grob
je bio bez pokrova. Unutar rake zateene su dislocirane kosti
nekoliko razliitih pokojnika. Izmeu ispremijeanih kostiju
otkrivena je 1 strjelica (a).
- eljezna strjelica u obliku obinog iljka s ovalnim tuljcem
za nasad; 6,5 x 1 cm; 5,8 g; inv. 889 (T. VIII. 5).
GROB 41A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka bila
je obloena ploama od obraene sedre. Grob je bio pokriven
jednom nepravilnom kamenom ploom. U gornjem dijelu bio
je presjeen. Unutar groba nisu zateeni kosturni ostatci. Bez
nalaza.
GROB 42A
Grob je bio orijentiran u pravcu sjeverozapad-jugoistok.
Grobna raka bila je obloena okomito postavljenim kamenim
ploama. Grob je bio bez pokrova. Ukopan je jedan pokojnik s
rukama ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.
GROB 43A
Grob je bio orijentiran u pravcu sjever-jug. Grobna raka bila je
obloena ploama od obraene sedre. Bio je pokriven jednom
nepravilnom kamenom ploom. Ukopan je jedan pokojnik srukama ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.
GROB 44A
Grob je bio orijentiran u pravcu istok-zapad. Grobna raka bila
je obloena ploama od obraene sedre i manjim nepravilnim
kamenom, a pokrov nainjen od nepravilnih kamenih ploa.
Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim niz tijelo. Bez
nalaza.
GROB 45A
Grob je bio orijentiran u pravcu sjever-jug. Grobna raka bila jeobloena okomito postavljenim kamenim ploama. Ukopan
je jedan pokojnik (dijete) s rukama ispruenim niz tijelo. Bez
nalaza.
GROB 46A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka bila
je obloena ploama od obraene sedre, a pokrov nainjen
od nepravilnih kamenih ploa. Ukopan je jedan pokojnik s
rukama ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.
GROB 47AGrob je bio orijentiran u pravcu sjever-jug. Grobna raka bila je
obloena okomito postavljenim kamenim ploama. Ukopan je
jedan pokojnik s rukama ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.
-
8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina
13/42
183183
Maja Petrinec
Dva starohrvatska groblja u Biskupiji kod Knina
GROB 48A
Grob je bio orijentiran u pravcu sjeveroistok-jugozapad. Kao
oblonica groba sluila je jedna udubljena ploa, a bio je bez
pokrova. Unutar groba nisu zateeni kosturni ostatci. Bez
nalaza.
GROB 49A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka
bila je obloena okomito postavljenim kamenim ploama,
a pokrov nainjen od nepravilnih kamenih ploa. Ukopan je
jedan pokojnik (dijete). Bez nalaza.
Tabla 5.
1
2
3
4 5
6 7
8 9
10 11
-
8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina
14/42
184184
GROB 50A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka
bila je obloena nepravilnim kamenim ploama, a pokrov
takoer nainjen od nepravilnih kamenih ploa. Unutar groba
zateen je jedan pokojnik in situ s rukama ispruenim niz tijelo
i ispremijeane kosti nekoliko razliitih pokojnika. Izmeu
ispremijeanih kostiju otkriven je jedan prsten (a).
a. Bronani limeni prsten preklopljenih i zakovicom spojenih
krajeva, neukraen; pr. 2 cm; 1,9 g; inv. 890 (T. VIII. 6).
GROB 51A
Grob je bio orijentiran u pravcu sjever-jug. Ukop u obinoj
zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim
niz tijelo. Bez nalaza.
GROB 52A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Ukop u
obinoj zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik s rukama
ispruenim niz tijelo. S obiju strana lubanje otkrivene su po tri
sljepooniarke (a, b, c. 1-2, d. 1-2).
a. Srebrna sljepooniarka s jednom limenom ovalnom
jagodom, neukraena; 3 x 2,5 cm; 1 g; inv. 891 (T. VIII. 7).
b. Srebrna sljepooniarka s jednom limenom ovalnom
jagodom, neukraena; 3,5 x 3 cm; 1,75 g; inv. 892 (T. VIII. 8).
c. 1-2 Par bronanih lijevanih sljepooniarki s jednom
okomito postavljenom jagodom. Povrina jagoda ukraena
je s po est valovnica, kojima se imitira filigranska nit. Na
bonim stranama karika nalaze se koljenca od ovijene ice;
3 x 1,5 cm, 2,5 x 1 cm; 2,27 g, 2,05 g; inv. 893-894. (T. VIII. 9-10)d. 1-2 Par bronanih sljepooniarki s tri jednako velike
limene kuglaste jagode, neukraene; 4,8 x 3,7 cm, 4 x 3,9
cm; 3 g, 4,2 g; inv. 895-896 (T. VIII. 11-12).
GROB 53A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka
bila je obloena ploama od obraene sedre i bez pokrova.
Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim niz tijelo. Bez
nalaza.
GROB 54AGrob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka bila
je obloena ploama od obraene sedre, a pokrov nainjen
od tankih nepravilnih kamenih ploa. Dno je takoer bilo
poploano. Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim niz
tijelo. Bez nalaza.
GROB 55A
Grob je bio orijentiran u pravcu sjever-jug. Ukop je u obinoj
zemljanoj raci, koja je tek djelomino obloena manjim
nepravilnim kamenjem. Unutar groba zateen je jedan
pokojnik (dijete) in situ i dislocirane kosti drugog pokojnika.Bez nalaza.
GROB 56A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Ukop u obinoj
zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik s rukama ispruenim
niz tijelo. Bez nalaza.
GROB 57A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Ukop u obinoj
zemljanoj raci. Ukopan je jedan pokojnik kojemu je lijeva ruka
bila ispruena niz tijelo, a desna poloena na bedrenu kost. Uz
lubanju je otkrivena jedna kariica (a), a na lijevoj ruci jedan
prsten (b).
a. Obina bronana kariica ovalna oblika i rastvorenih
krajeva; 1,5 x 1 cm; 0,17 g; inv. 898 (T. IX. 1).
b. Bronani limeni prsten preklopljenih i zakovicom spojenih
krajeva, neukraen; pr. 2,2 cm; 1,5 g; inv. 897 (T. IX. 2).
GROB 58A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka bila
je obloena ploama od obraene sedre i kamenim ploama,
a pokrov nainjen od nepravilnih kamenih ploa. Dno je bilo
djelomino poploeno. Ukopan je jedan pokojnik s rukama
ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.
GROB 59A
Grob je bio orijentiran u pravcu istok-zapad. Grobna raka bila
je obloena ploama od obraene sedre i manjim nepravilnim
kamenjem. Grob je bio bez pokrova. Ukopan je jedan pokojnik
s rukama ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.
GROB 60A
Grob je bio orijentira u pravcu zapad-istok. Ukop u obinoj
zemljanoj raci. Ukopana su dva pokojnika jedan iznad drugoga
i oba su imali ruke ispruene niz tijelo. Bez nalaza.
GROB 61A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka bila
je obloena ploama od obraene sedre, a pokrov nainjen
od nepravilnih kamenih ploa. Ukopan je jedan pokojnik s
rukama ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.
GROB 62A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka bila
je djelomino obloena ploama od obraene sedre, a pokrov
nainjen od nepravilnih kamenih ploa. Ukopan je jedan
pokojnik (dijete) s rukama ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.
GROB 63A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka bila
je obloena ploama od obraene sedre. Ukopan je jedan
pokojnik (dijete) s rukama ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.
-
8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina
15/42
185185
Maja Petrinec
Dva starohrvatska groblja u Biskupiji kod Knina
GROB 64A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka bila
je obloena ploama od obraene sedre, a pokrov nainjen od
veih nepravilnih kamenih ploa. Ukopan je jedan pokojnik s
rukama ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.
GROB 65A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka bila
je obloena ploama od obraene sedre i obukana, a pokrov
nainjen od nepravilnih kamenih ploa. Dno groba takoer
je bilo obukano. Unutar groba nisu zateeni kosturni ostatci.Bez nalaza.
Tabla 6.
1 2
3
4 5
6
7
8
10 11 12 13
9
-
8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina
16/42
186186
GROB 66A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka bila
je obloena ploama od obraene sedre, a pokrov nainjen od
nepravilnih kamenih ploa. Ukopan je jedan pokojnik (dijete) s
rukama ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.
GROB 67A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Ukop je u obinoj
zemljanoj raci, ali je dno poploano. Ukopan je jedan pokojnik
s rukama ispruenim niz tijelo. Bez nalaza.
GROB 68A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka bila
je obloena ploama od obraene sedre, a pokrov nainjen
od nepravilnih kamenih ploa. Ukopan je jedan pokojnik
neutvrenog poloaja ruku. Uz vratne kraljeke otkrivene su
dvije kariice (a, b).
a. Obina bronana kariica ovalna oblika i rastvorenih
krajeva; 2 x 1,2 cm; 0,5 g; inv. 899 (T. IX. 3).
b. Obina bronana kariica ovalna oblika i rastvorenih
krajeva; 1 x 1,1 cm; 0,2 g; inv. 900. (T. IX. 4).
GROB 69A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka
bila je obloena ploama od obraene sedre. Grob je bio bez
pokrova. Ukopan je jedan pokojnik neutvrena poloaja ruku.
Bez nalaza.
GROB 70AGrob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka bila
je obloena ploama od obraene sedre i muljike, a pokrov
nainjen od nepravilnih kamenih ploa. Ukopan je jedan
pokojnik s rukama ispruenim niz tijelo. S obiju strana lubanje
pronaena je po jedna sljepooniarka (a. 1-2), a na desnoj
ruci jedan prsten (b).
a. 1-2 Par srebrnih sljepooniarki s jednom jagodom ovalna
oblika. Povrina jagoda ukraena je ovalima od aplicirane
filigranske niti i zrnatim trokutiima; 6 x 6,3 cm, 6 x 6,3 cm;
10,1 g, 10 g; inv. 901-902 ( T. IX. 5-6).
b. Bronani limeni prsten preklopljenih i zakovicom spojenihkrajeva, neukraen; pr. 2 cm; 1,75 g; inv. 903 (T. IX. 7).
GROB 71A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka bila
je obloena ploama od obraene sedre, a kao uzglavnica
je uporabljena kamena ploa. Bio je pokriven nepravilnim
kamenim ploama. Ukopan je jedan pokojnik neutvrena
poloaja ruku. Bez nalaza.
GROB 72A
Grob je bio orijentiran u pravcu zapad-istok. Grobna raka bilaje obloena ploama od obraene sedre, a pokrov nainjen
od nepravilnih kamenih ploa. Ukopan je jedan pokojnik
neutvrena poloaja ruku. S obiju strana lubanje otkrivena je
po jedna kariica (a, b).
a. Obina bronana kariica ovalna oblika i rastvorenih
krajeva; 2,2 x 1,8 cm; 1 g; inv 904 (T. IX. 8).
b. Obina bronana kariica ovalna oblika i rastvorenih
krajeva; 2,5 x 2,2 cm; 2,45 g; inv. 905 (T. IX. 9)
Predmeti otkriveni izvan grobova
a. Srebrna sljepooniarka s okomito postavljenom duguljastom
jagodom. Povrina jagode podijeljena je u polja dvostrukom
nabranom filigranskom icom, a na vrhu i dnu zavrava
krupnim kapljiastim zrnom; vis. 3 cm (T. X. 1).
b. Bronani limeni prsten preklopljenih i zakovicom spojenih
krajeva; pr. 1,7 cm; 0,6 g; inv. 907 (T. X. 2).
c. Bronani lijevani praporac s uicom na vrhu i krinim razrezom
na dnu; 2,2 x 3 cm; 19,6 g; inv. 908 (T. X. 3).
d. eljezna strjelica u obliku iljka; 5,5 cm; 12,85 g; inv. 914 (T. X. 4).
e. eljezna strjelica u obliku iljka; 5,2 cm; 5,2 g; inv. 906 (T. X. 5).
f. Zemljani koluti oktogonalna oblika i s krunim otvorom po
sredini; pr. 1 cm; 9,7 g; inv. 915 (T. X. 6).
g. eljezno kresivo stanjenih i povijenih krakova, kojima su
zavretci povijeni prema unutra; 5 x 2,3 cm; 79 g; inv. 913 (T. X. 7).
Znaajke grobalja
Oranica Aima Popovia
Budui da su istraena samo dva groba, o karakteru groblja naoranici Aima Popovia ne mogu se u ovom trenutku donijeti
konani zakljuci. No s obzirom na orijentaciju obaju grobova s
velikom se vjerojatnou moe pretpostaviti da se radi o dijelu
manjega groblja na redove. Kod takvih grobalja uobiajeno je
nizanje grobova u donekle pravilnim redovima u pravcu zapad-
istok s veim ili manjim otklonima k jugu ili sjeveru. Nepravilnosti
koje se zamjeuju u redovima uvjetovane su odreivanjem
orijentacije svakoga pojedinog groba prema toki izlaza sunca na
dan ukopa. Otkloni od smjera zapad-istok, meutim, uvijek su u
okviru krajnjih toaka obzora u kojima sunce izlazi i zalazi u doba
ljetnoga i zimskog solsticija.Groblja s manjim brojem grobova (10 do 100 grobova)
pojavljuju se na zapadu, ali preteito u srednjoj Europi u
kasnomerovinkom razdoblju i zamjenjuju velika groblja na
redove s tisuu i vie grobova. U sluaju oranice Aima Popovia
vjerojatno je rije o manjem naseobinskom rodovsko-porodinom
groblju na redove na kakvima se obino pokapaju zajednice koje
se sastoje od jedne ili vie velikih obitelji povezanih vrim ili
slabijim obiteljskim vezama.
Raka mukoga groba na oranici Aima Popovia bila je
obloena suhozidnom ogradom od lomljenog kamena. Taj nain
oblaganja grobnih raka na podruju na kojem e se formiratihrvatska kneevina zapaen je ve u horizontu s poganskim
znaajkama pokapanja, ali i kasnije, u okviru grobalja s kranskim
nainom pokapanja sve do u zreli srednji vijek. U pojedinim
-
8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina
17/42
187187
Maja Petrinec
Dva starohrvatska groblja u Biskupiji kod Knina
sluajevima rake su obloene samo jednim redom kamena, ali
je znatniji broj onih poput groba na oranici Aima Popovia, s
ogradom od nekoliko redova uslojenog kamena bez uporabe
vezivnog materijala. Analogne grobove pronalazimo na grobljima
poganski obiljeenog sloja na poloajima Stankovci-Klaria kue,15
Rodaljice-Ogradice,16 Biljane Donje-Trljuge/Prine17 i Ostrovica-
Greblje,18 a prema zabiljekama L. Maruna takvu su oblogu
imali grobovi na poloaju Ardalia baa u evrskama i pojedini
Tabla 7.
15 Beloevi 1975; Beloevi 1985a.
16 Juri 1995; Juri 2002.17 Beloevi 1985b; Beloevi 1986.18 Buri, Delonga 1998.
2 3 4
1
5 6
7
10
9
12
11
8
-
8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina
18/42
188188
grobovi na Debeljaku u Smrdeljima.19 Navedeni grobovi uglavnom
su bez pokrovnih ploa osim u jednom sluaju u Rodaljicama,
ali je ondje rije o kombinaciji suhozidne ograde i okomito
postavljenih kamenih ploa.
Drugi grob na oranici Aima Popovia pripada rijetko
zastupljenome tipu. Rije je o zidanoj i presvoenoj grobnici
kakve su dosad registrirane samo u nekoliko sluajeva. Najbrojnije
su upravo na podruju Biskupije. etiri presvoene zidane
grobnice otkrivene su na poloaju Crkvina, a nedavno provedenim
revizijskim arheolokim iskopavanjima nedvojbeno je, s obzirom
na njihovu orijentaciju i stratigrafiju nalazita, utvreno da su te
grobnice dio groblja na redove koje prethodi izgradnji bazilike,
a pripadaju mu i grobovi s ukopom u drvenom lijesu.20 Dvije
takve grobnice uoio je fra L. Marun i na poloaju Popovia
Dolova, dvjestotinjak metara sjeveroistono od kompleksa na
Crkvini. I potonje pripadaju manjem groblju na redove na kojem
su zabiljeeni i ukopi u obinim zemljanim rakama.21 Bitno je
naglasiti da u navedenim sluajevima nije rije o sekundarnoj
uporabi starokranskih grobnica premda su na podruju
ranosrednjovjekovne Hrvatske registrirani i takvi primjeri (groblja
sv. Ivo u Livnu i Crkvine u Cisti Velikoj).22 Na Crkvini u Gornjim
Koljanima kraj Vrlike takoer su registrirani ukopi u presvoenim
zidanim grobnicama, ali budui da su one otkrivene u okviru
nesustavnih istraivanja i nisu dokumentirane, ostalo je nepoznato
pripadaju li srednjovjekovnome ili starokranskom razdoblju,
to je u ovom sluaju mogue s obzirom na raniju starokransku
sakralnu graevinu. U skupinu zidanih grobnica mogu se uvrstiti
i grob 34 u Dubravicama kod Skradina i dva groba na Greblju u
Ostrovici kraj Bribira, koji su pravilno zidani, a kao vezivni materijaluporabljena je buka.23 Potonja tri groba nisu bila presvoena,
nego prekrivena kamenim ploama. Na oba ova groblja takoer
se pojavljuju raznoliko graeni grobovi (obine zemljane rake s
uporabom drvene grae i rake obloene suhozidnom ogradom)
i, to je jo znaajnije, svi ti grobovi pripadaju istome sloju
ukopavanja. Zanimljiv je i podatak da su unutar grobnice ispod
junog broda bazilike na Crkvini u Biskupiji, jedne od grobnica na
Ostrovici i jedne grobnice na Crkvini u Koljanima otkriveni i ostatci
drvenih ljesova.
Sve navedene grobnice, bilo da je rije o onima sa svodom
ili onima prekrivenim ploama, odlikuju se iznimno bogatiminventarom pa se mora zakljuiti da su bile namijenjene osobama
viega drutvenog statusa. One se svakako grade po uzoru na
grobnice starokranskoga i kasnoantikoga razdoblja, a njihova
uporaba svjedoi o kulturnom kontinuitetu, te ukazuje na utjecaj
zateenoga, vie ili manje romaniziranoga i kristijaniziranoga,
domaeg stanovnitva na slavenske doljake.
U oba groba na oranici Aima Popovia bio je ukopan jedan
pokojnik s glavom poloenom na zapadu i rukama ispruenim
niz tijelo, to je uobiajeno u okviru grobalja na redove ranoga
srednjeg vijeka.
Bukorovia podvornica
U sluaju Bukorovia podvornice rije je o groblju koje se razvilo
oko predromanike crkve, premda je i ovdje registrirano nekoliko
ukopa i pojedinanih nalaza, koji se moraju pripisati horizontu
s poganskim znaajkama pokapanja. Groblje na Bukorovia
podvornici pripada onoj skupini grobalja uz crkve na kojima se
ukapa ve od 9. stoljea i koja se, za razliku od grobalja zreloga i
kasnog srednjeg vijeka i unato injenici da se nalaze u okoliu
crkve, i dalje formiraju po principu grobalja na redove. Premda
vei broj grobova zadrava uobiajenu orijentaciju zapad-istok,
ima ih poloenih u drugaijim pravcima, a osobito se izdvaja
jedna skupina grobova orijentiranih u pravcu sjever-jug istono
od apside crkve. Velik broj grobova bio je oteen ili u potpunosti
uniten poljodjelskim radovima prije poetka arheolokih
iskopavanja. Objavljujui rezultate iskopavanja provedenih godine
1939., S. Gunjaa je ustvrdio da se grobovi mogu podijeliti u tri
skupine, a istu sliku pokazuju i grobovi otkriveni godine 1951.24
To su grobovi u obinim zemljanim rakama, zatim grobovi kojima
su rake obloene obraenim sedrenim ploama, te grobovi ije
su rake obloene okomito postavljenim kamenim ploama. Dio
grobova posljednjih dviju skupina imao je pokrovne ploe. Rijetki
su grobovi imali poploano dno, a u najveem broju sluajeva
pokojnik je bio poloen neposredno na zemlju.
Oblaganje grobnih raka obraenim sedrenim ploamaregistrirano je i na drugim starohrvatskim grobljima na irem
kninskom podruju (Biskupija-Braia podvornice, Knin-Spas),
gdje ovog materijala ima u izobilju.25
Grobovi s rakama obloenim okomito postavljenim kamenim
ploama veoma su brojno zastupljeni na svim starohrvatskim
grobljima. Katkad su oblone i pokrovne ploe pravilno obraene
tako da je zapravo rije o tipu groba u obliku kamene krinje.
To osobito dolazi do izraaja na pojedinim grobljima s podruja
Cetinske krajine gdje je ovaj tip najei, ali i na ravnokotarskim
nalazitima u Kaiu i Smiliu.26 Tip groba u obliku kamene krinje
na podruju Dalmacije poznat je jo od ilirskih vremena, te krozantiko razdoblje, pa ga preuzimaju i novonaseljeni Slaveni. U
horizontu s kranskim znaajkama pokapanja ovaj e oblik groba
biti prevladavajui.
Na Bukorovia podvornici u znatnom su broju zastupljeni
ukopi u obinim zemljanim rakama, to inae nije uobiajeno u
horizontu s kranskim nainom pokapanja, osobito ne u okviru
grobalja uz crkve.
19 Marun 1897; Marun 1998, str. 70.20 HiK (Rasprave) 2000, str. 124, sl. 25.
21 Marun 1998, str. 106, 107.22 Petrinec, eparovi, Vrdoljak 1999, str. 34; Mari, Gudelj, Lozo 2000, str.
125, 126.23 Gunjaa 1995; Buri, Delonga 1998.
24 Gunjaa 1952, str. 63-65.
25 Za Bukorovia podvornicu vidi u katalogu. Neistraeni srednjovjekovnigrobovi od obraenih sedrenih ploa mogu se vidjeti u blizini crkve
sv. Stevana u Golubiu. Od sedrenih ploa bili su izgraeni i grobovi na
lokalitetu Spas u Kninu. Vidi: Jelovina 1991.26 Jelovina 1968; Beloevi 1986.
-
8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina
19/42
189189
Maja Petrinec
Dva starohrvatska groblja u Biskupiji kod Knina
S. Gunjaa smatrao je da izmeu grobova s razliito oblikovanim
grobnim rakama na Bukorovia podvornici postoji kronoloka
razlika, tj. da su grobovi u prostim zemljanim rakama najstariji
i da su bili ukopani u najveoj dubini, zatim slijede grobovi s
arhitekturom od sedrenih ploa i, naposljetku, kao najmlai,grobovi s rakama obloenim okomito postavljenim kamenim
ploama.27 Dokumentacija iz godine 1951. kojom raspolaem ne
doputa donoenje nekih daljnjih zakljuaka u tom smislu, ali s
obzirom na srodnost nalaza u sve tri vrste grobova smatram da ih
se ne moe kronoloki vrednovati na osnovi grobne arhitekture.
Treba zapaziti tek da su pojedini grobovi sigurno ukopani nakon
to je crkva prestala biti u funkciji, jer su im oblonice inile
vapnenaste ploe izvaene iz crkvenog plonika.28
Takoer je
Tabla 8.
27 Gunjaa 1952, str. 63-65.
1
5
2 4
3
6
7 8 9 10
11 12
-
8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina
20/42
190190
u jednom grobu kao spolija pronaen ulomak grede oltarne
ograde.29
Kod grobova s oblonicama nainjenima od sedrenih ploa
zamijeeno je koritenje gline, kojom su pojedine ploe bile
spajane na sastavcima, a isto je zamijeeno i na sastavcima izmeu
oblonica i pokrovnih ploa. U pojedinim sluajevima glinom su
premazivane i pokrovne ploe. Unutar obinih zemljanih raka
iznad kostura se u vie sluajeva nalazio nekoliko centimetara
debeo sloj gline ili vapnenaste smjese. Taj obiaj zapaen je i
na drugim starohrvatskim grobljima, a premazivanje glinom
primjenjivalo se kako kod grobova s kamenom tako i kod onih s
drvenom graom. Ovu je pojavu nastojao protumaiti Z. Gunjaa,
zakljuivi da se na taj nain nastojalo hermetiki zatvoriti grob,
vjerojatno da bi se sprijeio smrad tijela u raspadanju.30
U najveem broju grobova bio je ukopan po jedan pokojnik
ruku ispruenih niz tijelo ili poloenih na bedrene kosti. To je
sluaj kod 59 od ukupno 72 groba istraena godine1951., dok
za one otkrivene 1939. ne raspolaemo takvim podatcima. U 5
grobova bila su ukopana po dva pokojnika. U grobovima 12A i
60A pokojnici su poloeni jedan iznad drugog dok je u grobovima
21A, 35A i 55A jedan pokojnik zateen in situ, a iznad njega su
bile dislocirane kosti drugoga pokojnika. Grobovi 14 i 15 otkriveni
godine1939. imali su zajedniku oblonicu.
Slini su primjeri registrirani u okviru grobalja na redove s
kranskim nainom pokapanja kao i na pojedinim grobljima
koja se, upravo kao i groblje na Bukorovia podvornici, ve od 9.
stoljea razvijaju oko crkava. Rije je o naknadnom koritenju istih
grobova. Za Glaviine u Mravincima kraj Solina Karaman donosi
podatak o grobovima s dva pravilno orijentirana pokojnika, kojisu poloeni jedan iznad drugoga.31 Ista je situacija i u mlaem
sloju grobova na dva poloaja uz Gluvine kue u Glavicama kod
Sinja, te na groblju Gornji vrtal u Tugarima, gdje su jedan iznad
drugoga sahranjena po dva, tri, a katkad i etiri pokojnika.32
U grobu 66 na Vratnicama na Bribiru takoer su jedan preko
drugoga poloena dva pokojnika.33 No znatno je ei obiaj
da se kosti ranije ukopanog pokojnika sklanjaju i, nakon ukopa
drugog pokojnika, u hrpi skupljaju uz rub grobne rake, ispod
njegovih nogu. Taj obiaj zapaen je u 11 sluajeva na Lepinu u
Bijaima,34 u 8 sluajeva na Vratnicama na Bribiru.35 te u veem
broju sluajeva na Gredama u Kaiu36
i Gorici u Stranama,37
kao i u sluaju groba koji je na Vrbici u skradinskom Graacu
istraio L. Marun.38 Premda, na alost, ne raspolaemo takvim
podatcima, vjerojatno se radi o osobama koje su u srodstvu pa
bi se ove grobnice mogle oznaiti kao obiteljske. Na meusobnu
bliskost, odnosno srodstvo ukopanih upuuju i pojedini primjeri
grobova s kamenom arhitekturom gdje dva groba imaju jednu
zajedniku oblonicu poput navedenog sluaja grobova 14
i 15 na Bukorovia podvornici. Takvi su dosad zabiljeeni na
Glaviinama u Mravincima,39 Majdanu u Solinu,40 Kosi u Vrpolju41
i Vrbici u Piramatovcima.42 Izvan prostora ranosrednjovjekovne
Hrvatske osobito je zanimljiv sluaj triju oblonicama meusobno
povezanih grobova na Brecu kod Buzeta u Istri.43
Samo u grobu 40A na Bukorovia podvornici otkrivene su
ispremijeane kosti veeg broja razliitih pokojnika dok su u
grobu 50A uz jednog pokojnika in situ utvrene dislocirane kosti
nekoliko razliitih pokojnika. U pet grobova nisu bili zateeni
kosturni ostatci. Grobovi s ispremijeanim kostima veeg broja
razliitih pokojnika karakteristini su za kasniji srednji vijek.
Tada dolazi i do drugih bitnih strukturnih promjena u nainu
pokapanja, na to se opseno osvrnuo T. Buri, pa upuujem
na njegov tekst.44 Uz navedene podatke u vezi s grobljem na
Bukorovia podvornici bitno je konstatirati i to da ni jedan
pokojnik nema ruke prekriene na prsima, a ta okolnost pokazuje
se znaajnom pri pokuaju utvrivanja gornje granice ukapanja na
spomenutom groblju.
Naposljetku, veoma je zanimljiv i Marunov podatak o
sarkofagu ispred crkve, koji je, na alost, bio zateen prazan.
Budui da na nalazitu na Bukorovia podvornici nisu utvreni
arheoloki slojevi antikoga ili starokranskog razdoblja,
vjerojatno se ne radi o sekundarnoj uporabi starijeg sarkofaga,
ve se moe pretpostaviti da je nainjen u srednjem vijeku.Taj zakljuak podupiru rijetki slini primjeri poput sarkofaga
otkrivenih na oblinjoj Crkvini i onih iz Galovca pored Zadra.45
Jedan biskupijski i jedan galovaki sarkofag bili su nainjeni
od preklesanih dijelova antikih arhitrava, to jasno svjedoi o
njihovu nastanku u srednjem vijeku. Oni potvruju postojanje
tradicije kulta pokapanja u sarkofazima na izmaku antike, koju su
u ranom srednjem vijeku prihvatili i Hrvati.
Analiza grobnih nalaza
Oranica Aima PopoviaNaunice
Meu zlatnim naunicama s nepoznatih nalazita u Dalmaciji (T. I,
1-8), koje se uvaju u MHAS-u, nalaze se i tri primjerka otkrivena
unutar presvoene zidane grobnice na oranici Aima Popovia.
Svi se ti primjerci u irem smislu mogu uvrstiti u skupinu koja je u
literaturi obino odreena kao skupina zvjezdolikih naunica ili
28 Gunjaa 1952, str. 66.29 Gunjaa 1952, str. 65.30 Gunjaa 1995, str. 159, 160.31 Karaman 1940, str. 8, 9.32 Miloevi 1997, str. 111-115; Petrinec 2000, str. 234; Petrinec 2002, str. 216.33 Jelovina 1992, str. 33.34 Jelovina 1986b, str. 219.35 Jelovina 1992, str. 33.36 Vrsalovi 1968, str. 73, 74.37 Cetini 1998, str. 52.38 Marun 1998, str. 141.
39 Karaman 1940, str. 8, 9.40 Karaman 1940, str. 8, 9.
41 Gunjaa 1978, str. 26.42 Na podatku zahvaljujem kolegi mr. . Krneviu.43 Marui 1962, str. 453-468.44 Buri 2001, str. 244, 245.45 Beloevi 1996, str. 327-338.
-
8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina
21/42
191191
Maja Petrinec
Dva starohrvatska groblja u Biskupiji kod Knina
ih se oznaava kao naunice mediteransko-bizantskog obiljeja.46
Stilski se vezuju uz kasnoantiki, odnosno bizantski nakit, a
podrijetlo i nastanak svakako im treba traiti u okviru bizantskog
zlatarstva istonomediteranskog prostora, na to je u literaturi ve
nekoliko puta ukazano i na to jasno upuuju brojni srodni nalazi
s podruja Calabrije, Sicilije, Male Azije i Korinta, opredijeljeni u
irokom vremenskom rasponu od 6. do 12. stoljea.47
Srodne primjerke naunica pronalazimo u grobu otkrivenom
na Stolia njivi u Golubiu kraj Knina,48 zatim u grobu 41 uz crkvu
Tabla 9.
46 Vinski 1952, str. 32,33, 40.
47 Corrado 2002, str. 363; Maneva 1992, str. 40; Vinski 1952, str. 32, 40.48 HiK (Rasprave) 2000, str. 61, sl. 31.
21 3 4
5 6
7
8 9
-
8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina
22/42
192192
sv. Asela u Ninu,49 jednom grobu na sv. Martinu u Lepurima kraj
Benkovca,50 te u grobu 112 u Grborezima kraj Livna.51 Pojedinani
primjerci potjeu iz Solina,52 Smrdelja,53 Visoana kod Zadra54
i Kablia Malog kraj Livna.55 Kao analogije mogu se navesti jo
srebrne naunice iz grobova 48 i 227 na drijcu u Ninu,56 par
naunica iz groba 1 na poloaju Gluvinih kua u Glavicama kraj
Sinja57 i jedna naunica, takoer grobni nalaz, iz Dubravica kod
Skradina.58
Veina navedenih naunica u domaoj se arheolokoj literaturi
dosad pripisivala kasnoantikom stanovnitvu Dalmacije i nije
se dovodila u vezu s novonaseljenim Slavenima, pa su sukladno
tome vremenski opredjeljivane u kraj 6. i u 7. stoljee.59 Tome je
znatno pridonijela i injenica da su najveem dijelu tih nalaza
(Golubi, Solin, Smrdelji, Kablii Mali) okolnosti otkria nejasne
ili nepoznate, ili se, pak, radi o sluajnim povrinskim nalazima
(Visoani), a za primjerke iz MHAS-a, koje ovdje donosimo u
katalogu, nije bilo poznato ni nalazite. Novija otkria luksuznih
(Lepuri, Nin), kao i jednostavnijih primjeraka (Glavice, Dubravice)
bacaju drugaije svjetlo na problematiku vezanu uz ovaj tip
naunica i openito enskog nakita u horizontu s poganskim
znaajkama pokapanja.
Vano je naglasiti i to da slian nakit nije registriran na
grobljima na redove 6. i ranog 7. stoljea, koja se sa sigurnou
mogu pripisati kasnoantikom ivlju. Tu, dodue, pronalazimo
nekoliko srebrnih naunica s ukrasom u obliku viseeg trokutia
(Knin-Greblje, Korita kraj Duvna, Kai-Glavurak),60 a moe im se
pribrojiti i jedna istovjetna naunica s nepoznatog nalazita, koju
uva Arheoloki muzej u Splitu.61 Nezgrapnim oblikom, debljinom
karike, nainom privrivanja, pa i sredinjim lijevanim ukrasomformiranim od krupnih pseudogranula (koji predstavlja imitaciju
luksuznih naunica s ukrasom u obliku obrnute piramide), ovi se
primjerci bitno razlikuju od naunica iz tzv. zvjezdolike skupine za
kojima daleko zaostaju i kvalitetom izrade.
Analogije naunicama iz nae zvjezdolike skupine ne
pronalazimo ni na susjednim podrujima, na kojima se, na
osnovi materijalne kulture, moe kontinuirano pratiti domae
romanizirano stanovnitvo tijekom 7., pa ak i 8. stoljea. Na
barbariziranim romanskim i ponekad romano-slavenskim
grobljima 7. i 8. stoljea u unutranjosti Istre nije uope prisutan
luksuzni nakit.62 Kad su u pitanju zvjezdolike naunice, s tog se
podruja moe navesti tek par loe lijevanih bronanih naunica,
raenih na proboj i s ukrasom u obliku zvijezde s pet krakova.
Pronaene su u grobu 65 na Zajjem Brijegu u Velom Mlunu,
zajedno s ogrlicom, na koju je bila nanizana probuena srebrna
silikva Konstantina V. Kopronima, pa se na temelju toga grob moe
opredijeliti u kraj 8. stoljea.63
Slina je situacija i na podruju rasprostiranja Komani (Kalaja
Dalmaces) kulture, gdje kao ostavtinu romaniziranih Ilira
pronalazimo razliite inaice loe lijevanih zvjezdolikih naunica
grube izrade, koje se vremenski opredjeljuju u 8. stoljee.64
Imajui u vidu izneseno, ini se jo manje vjerojatnim smatrati
nositeljima naunica iz nae zvjezdolike skupine romanizirane
itelje Dalmacije 7. i 8. stoljea, poglavito u okolnostima nakon
avaro-slavenskog prodora kad je uslijedilo intenzivno naseljavanje
Slavena na ovo podruje.
Torkves
Torkves pronaen u presvoenoj grobnici danas, na alost, nije
sauvan, a zagubljen je i crte na kojem je prikazan, pa o tom
nalazu nema nikakvih drugih podataka osim da je bio nainjen
od srebra. Rije je o veoma rijetkom nalazu, a torkvesi su dosad
otkriveni u grobu 41 uz sv. Asela u Ninu (2 primjerka),65 grobu
53 na Maklinovu brdu u Kaiu,66 grobu 322 na drijcu67 i grobu
112 u Grborezima.68 U zabiljekama L. Maruna navodi se nalaz jo
jednog torkvesa na poloaju koria-Tubia kua u Morpolai.69
Osim bronanog torkvesa iz groba 322 na drijcu svi su bili
nainjeni od srebra. Dva lijevana srebrna torkvesa rombina
presjeka iz groba 41 u Ninu ukraena su motivom ukucanihkrunica s tokom u sredini, a meusobno slini srebrni tokrvesi
iz Kaia i Grboreza imaju valovito oblikovan obru nainjen
lijevanjem i ukraen rombovima, odnosno valovnicom. Torkves iz
groba 322, izraen od debele bronane ice, ukraen je motivom
koncentrinih krunica i meusobno spojenih voluta s ukucanim
tokama. Svi, koji su u potpunosti sauvani, imaju stanjene krajeve
kruna presjeka i svi su se privrivali pomou kvaice i lijevane
uice.
Torkves je kao vrst ogrlice poznat jo od prapovijesnih
vremena; na ilirskom se podruju, pa tako i u Dalmaciji, pojavljuje
ve u kasnom bronanom dobu, a osobito je omiljen u latensko-keltskoj kulturi. Zastupljen je u rimskom nakitnom repertoaru,
najuestalije u kasnocarsko doba i napose u kasnoantikom
razdoblju, osobito u ranobizantskoj kulturi, posredstvom kojih,
tijekom Velike seobe dolazi u uporabu kod raznih naroda na
europskom tlu.
49 HiK (Rasprave) 2000, str. 62, 63.50 Nalaz nije publiciran, a uva se u MHAS-u.51 HiK (Katalog) 2000, str. 261 (kat. br. IV, 136).52 Bukariol-Mardei 1986, kat. 2,3.53 Bukariol-Mardei 1986, kat. 2,4.54 Beloevi 1965, str. 149, sl. 3.55 Mileti 1980, str. 297, sl. 10. 2.56 Beloevi 1980, T. XXXVI. 67, T. XLIII. 25, 26.57 Miloevi 1997, str. 112; Petrinec 2002, str. 240, T. IV. 3.58 Krnevi 1998, str. 17.
59 Karaman 1940; Karaman 1952, str. 66-67; Vinski 1952, str. 29-52.; Beloevi1965, str. 149.
60 Vinski 1989, str. 30, T. XXX. 10; Beloevi 1968, str. 228; Mileti 1979, T. III. 59.61 Bukariol-Mardei 1986, kat. br. 1, 6.
62 Marui 1967.63 Istra 1995, str. 48, sl. 30, 31.64 Rajteri-Sivec 1976, str. 557; Maneva 1992, str. 40.65
HiK (Rasprave) 2000, str. 62, 63.66 Beloevi 1980, T. XXXV. 6.67 Beloevi 1980, T. XXVI. 27.68 HiK (Katalog), str. 261 (kat. br. IV, 136).69 Marun 1998, str. 192.
-
8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina
23/42
193193
Maja Petrinec
Dva starohrvatska groblja u Biskupiji kod Knina
Tip torkvesa s nainom privrivanja pomou kvaice i uice
pojavljuje se oko sredine 5. stoljea u germanskim kneevskim
grobovima hunskoga i alamanskog vremena.
Tijekom 6. i 7. stoljea torkvesi su najee nainjeni od
upletene zlatne ili debele srebrne ice, a pojavljuju se i masivnilijevani srebrni primjerci. Karakteristini su za bogate grobove
junoruskoga i ukrajinskog podruja, te u Karpatskoj kotlini i
Podunavlju, gdje dolaze s nalazima martinovskog stila i openito
u inventaru kneevskih grobova iz razdoblja Prvoga avarskog
kaganata.70 U literaturi su poznati primjerci s nalazita Tschumi,
Kamamunta, Kelegej, c-Tepe (s probuenim novcem Justinijana
I.) i Malaja Pereepina (s probuenim novcem Konstansa II.), zatim
Cosovenii de Jos, aavica, Terehegy, Igar, Bly, Nagyharsny
Tabla 10.
70 Garam 1993, str. 44, 45.
1 2 3
4
6
6
5
-
8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina
24/42
194194
i osobito zlatni primjerak s bulom (amuletnom kapsulom) iz
enskog groba Ozora-Ttipuszta datiran novcem Konstantina IV.
Pogonata.71
U kasnoavarsko vrijeme, u drugoj polovici i krajem 8. stoljea
zastupljeni su jednostavni torkvesi nainjeni od upletene ili
obine bronane ice (Devnska Nova Vs, trovo, itavska
To i Holiare),72 rjee i zlatni raskoniji primjerci poput onog iz
Donjih Petrovaca u Vojvodini.73 Meu staromaarskim nalazima
registriran je samo jedan primjerak nainjen od glatke zlatne
ice otkriven u kneevskom grobu u Zemplnu u dananjoj
Slovakoj.74 Na tom se podruju torkvesi ponovno pojavljuju u
doba bjelobrdske kulture, u drugoj polovici 10. stoljea, a najstariji
primjerak potjee iz groba 76 groblja Pra-Bercz, gdje je datiran
dirhemom Nasr ibn Ahmeda II. (913.-943.).75
Torkvese pronalazimo i na franakom podruju (srednja
Njemaka, Tiringija), te u Danskoj, Skandinaviji i junobaltikom
priobalju gdje su veoma brojno zastupljeni tijekom 10. stoljea
i dijelom jo u 11. stoljeu.76 Nekoliko torkvesa registrirano je i u
okviru kristijaniziranih grobalja Bugarske 10. i 11. stoljea (npr.
Dolni Lukovit, Obroite).77
Najblie prostorne i vremenske paralele primjercima s naih
grobalja pronalazimo u grobu C 8 zahumskog nalazita Viii, gdje
su otkrivena dva bronana torkvesa rombina presjeka i stanjenih
krajeva, koji su se privrivali pomou petlje i kvaice.78 Groblje
datira s kraja 8., odnosno iz prve polovice 9. stoljea. Slini torkvesi
zastupljeni su i na sjevernoalbanskom i makedonskom podruju u
okviru kulture Kalaja Dalmaces (Komani-Kruje).79 Svi su nainjeni
od povijene bronane ice, imaju zadebljan sredinji dio i stanjene
krajeve, a zatvaraju se pomou uice i kvaice. Kruna su presjeka,a ponekad su djelomino ili u potpunosti omotani bronanom ili
bakrenom icom (Kalaja Dalmaces, Derjan na Mati, Sv. Erazmo u
Ohridu, Cigansko Grobite-Radolita kraj Struga i dr.).80 No mora
se zamijetiti da su, za razliku od potonjih, torkvesi iz naih grobova
kvalitetno izraeni, da su veinom nainjeni od srebra i gotovo u
pravilu ukraeni.
U literaturi u kojoj su ti nalazi razmatrani, prevladalo je
miljenje da se pojavljuju u sekundarnoj uporabi, ali bez
pojanjenja koje bi ukazivalo na njihovo podrijetlo, vrijeme
nastanka, prvotnu namjenu ili nain na koji su preuzeti.81 Premda
su, u pojedinim grobovima u horizontu s poganskim znaajkamapokapanja, registrirani predmeti razliite vremenske i kulturne
pripadnosti, koji su onamo dospjeli iz razliitih razloga i uglavnom
u drugaijoj funkciji, takvo objanjenje nije prihvatljivo kad su
u pitanju torkvesi. Svi su oni dio inventara istaknutih enskih
grobova, uvijek dolaze u kombinaciji s istim tipom naunica i
prstenja i moe se ustvrditi da su sastavni dio nonje uglednijih
pokojnica. Iako su kao vrst ukrasa vrata preuzeti iz kasnoantikog,
odnosno ranobizantskog nakitnog repertoara (kao uostalom
i naunice i prstenje), oni ne potjeu iz nekog od prethodnih
razdoblja, ve su bili namijenjeni osobama koje su s njima
pokopane, a nastanak i vrijeme noenja treba im traiti u okviru
trajanja grobalja s poganskim nainom pokapanja.
Ogrlica
Na ogrlicu otkrivenu u presvoenoj grobnici na oranici Aima
Popovia bile su, prema svjedoenju fra Maruna, nanizane srebrne
limene jagodice i staklena zrna. I u ovom je sluaju rije o veoma
rijetkom nalazu. Srodne ogrlice pronalazimo u grobu 127 na Gorici
u vinodolskim Stranama,82 grobu 112 u Grborezima kraj Livna,83
grobu 11 na poloaju Jojinih kua u Glavicama kraj Sinja,84 grobu
53 na Maklinovu brdu u Kaiu85 i jednom od grobova na poloaju
Braia podvornica u Biskupiji.86 Mogu se navesti jo luksuznije
ogrlice sastavljene iskljuivo od zlatnih jagodica, iz Golubia i
Trilja,87 te dvije zlatne jagodice, vjerojatno takoer dio ogrlice iz
groba na sv. Martinu u Lepurima.
Ogrlice s nanizanim metalnim jagodicama predstavljaju
davnu tradiciju kasne antike,odnosno Bizanta, a najznaajnije
analogije naim luksuznim primjercima svakako su na podruju
langobardske Italije 7. stoljea, na to je jo davno ukazao Lj.
Karaman.
88
Najbliu paralelu u slavenskom svijetu ponovnopronalazimo u Viiima kraj apljine, u ogrlici iz groba C
sastavljenoj od dva zrna izraena u tehnici mille fiori i devet
zlatnih jagodica ukraenih uzorkom zrnatih trokutia i apliciranim
polukrunicama od filigranske ice.89 Mogu se jo navesti pojedini
nalazi s velikomoravskog podruja, no ondje su jagode uglavnom
bronane, rjee od pozlaene bronce, ukraene su granuliranim
uzorkom, a zastupljene jednim primjerkom ili samo nekolicinom,
tek iznimno veim brojem primjeraka, i pojavljuju se iskljuivo u
ogrlicama sastavljenima preteito od staklenih perli.90 Metalne
jagode kao privjesci ogrlica zastupljene su i na podruju eke
(Stara Kourim),91
a u veem broju registrirane su u tzv. srebrnimostavama Poljske i kod Slavena u baltikom priobalju.92
71 Garam 1993, str. 45; Awaren 1985, str. 57.72 Budinsk-Krika 1956; ilinsk 1963; Toik 1968.73 Simoni 1996, str. 130 (195).74 Budinsk-Krika, Fettich 1973, str. 76, 68, sl. 12. 1.75 Giesler J. 1981, str. 116-120.76 Rempel 1966, str. 43, 44; Hermann 1985, T. 63, 64.77 Vaarova 1976, str. 199, sl. 123. 5, sl. 125. 2, 3, sl. 131. 5, sl. 213. 2.78 remonik 1965, str. 202-203.79 Rajteri-Sivec 1974, str. 558, T. III. 5.80 Maneva 1992, str. 63-64, T. 8.81 Beloevi 1980, str. 91, 92.
82 Cetini 1998, str. 208, T. 7.83 HiK (Katalog) 2000, str. 261 (kat. br. IV, 136).84 Petrinec 2002, str. 241, T. V. 7.85 Beloevi 1980, T. XXXV. 3.86 HiK (katalog) 2000, str. 197 (kat. br. IV, 24).87 HiK (Rasprave), str. 61 sl. 31; HiK (Katalog) 2000, str. 349 (kat. br. IV, 250).88 Karaman 1940, str. 22.89 remonik 1965, str. 202, 203.90 Dostl 1966, str. 208.91 olle 1959, str. 425, sl. 63.92 Kosztrewski 1962, str. 180-193.
-
8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina
25/42
195195
Maja Petrinec
Dva starohrvatska groblja u Biskupiji kod Knina
Ogrlice s metalnim i staklenim privjescima takoer
predstavljaju nastavak kasnoantike tradicije, a pojavljuju
se ve od 4. st., poput npr. ogrlice sastavljene od staklenih
zrna i vretenasto oblikovanih zlatnih jagoda iz ranokranske
grobnice s nalazita Budrovci-trbinci kraj akova.93 Uz staklene
i zlatne privjeske na pojedinim ogrlicama pronalazimo i one
od poludragog kamena poput almadina, karneola, ametista i
dr., a potonje su esto u barbarskoj uporabi u tzv. kneevskim
grobovima u doba velike seobe naroda.94
Ogrlice sa staklenim i metalnim privjescima registrirane su i u
okviru barbariziranih istarskih grobalja 7.-8. st., poput npr. ogrlice
iz groba 21 na Vrhu kod Brkaa na koju su uz staklena zrna bile
nanizane i tri jagode od srebrnog l ima.95
Svi nalazi ogrlica s metalnim jagodama s podruja
ranosrednjovjekovne Hrvatske pripadaju horizontu s poganskim
znaajkama pokapanja.
Ostruge
Ostruge, od kojih je danas sauvana samo jedna, otkrivene
u mukom grobu, pripadaju najbrojnije zastupljenom tipu
na podruju ranosrednjovjekovne Hrvatske i samo s rijetkim
paralelama izvan toga prostora (T. II. 1-4). Rije je o eljeznim
ostrugama s trnom obavijenim manetom od bronanog lima
optoenom pseudogranuluma i ukraenom naizmjenino
postavljenim rafiranim trokutiima. S obzirom na oblikovanje
zavretaka krakova i ostrune garniture meu primjercima ovog
tipa moe se raspoznati nekoliko inaica, a u sluaju ostruga s
oranice Aima Popovia rije je o veoma rijetkoj inaici. Poznata su
jo samo tri para takvih ostruga; potjeu iz groba 52 na Maklinovubrdu u Kaiu,96 groba 161 na drijcu u Ninu,97 te iz Ostrovice kraj
Bribira.98
Sve navedene ostruge imaju zavretke krakova u obliku
preica narebrenog okvira. Dva para (Ostrovica, oranica Aima
Popovia) imaju bronane ostrune ganiture, dok su kod preostala
dva para garniture eljezne. U tri sluaja u garniturama se
pojavljuju tzv. pticoliki jezici, osim u Ostrovici gdje nedostaju, ali
se mogu pretpostaviti, budui da ta garnitura, poput biskupijske,
sadrava petlje pticolika oblika. U drijakoj i kaikoj garnituri
zastupljene su profilirane petlje ovalno-titastog oblika. Tri
garniture sadravaju kope s preicama narebrena okvira, doku kaikoj kope nisu sauvane. S Crkvine u Biskupiji potjeu jo
dva bronana pticolika jezica i jedan par bronanih pticolikih
petlji, te nekoliko kopi s preicama narebrena okvira nepoznatih
okolnosti otkria, koje se sve moe pribrojiti danas izgubljenim
ostrugama ove inaice, jednako kao i dva bronana pticolika
jezica s nepoznata nalazita na podruju Nina. Pticolike jezice
pronalazimo i u garniturama luksuznih ostruga iz groba 1 juno
od bazilike na Crkvini u Biskupiji i djejega groba u zidanoj
presvoenoj grobnici ispod pregradnog zida june prostorije
narteksa spomenute bazilike.99 Potonje, meutim, imaju zavretke
krakova u obliku ploica sa zakovicama. S obzirom na zavretak
krakova u obliku nabrane preice s ostrugama s oranice Aima
Popovia mogu se jo povezati primjerci iz groba 1 na Vukovia
mostu u Gornjim Koljanima kraj Vrlike100 i groba 4 na Podgradini u
Reetarici,101 ali te imaju drugaije oblikovane ostrune garniture.
Ostrugama iz groba 3 juno od bazilike na Crkvini102 i jednoj
ostruzi iz groba 74 na drijcu u Ninu, takoer sa zavrecima
krakova u obliku nabrane preice, ostrune garniture nisu
sauvane.103 Osim na prostoru ranosrednjovjekovne Hrvatske, gdje
je koncentracija ovih nalaza najvea, pticoliki jezici pojavljuju jo
samo u ostrunim garniturama iz groba 326 u Dunumu u Istonoj
Friziji104 i groba 269 u Zalavru.105 U Arheolokome muzeju u
Zagrebu navodno se uva jo jedan nepublicirani jeziac ovog
tipa, koji potjee s nepoznata nalazita.106
Zbog specifino oblikovanih ostrunih garnitura ovoj je
skupini znatnu panju posvetila U. Giesler, koja je pretpostavila
da pticoliki jezici nastaju na predloku veoma srodnih
ranokarolinkih jeziaca s dugmetastim ili pupoljkastim
zavretkom s kojima su djelomino vremenski paralelni.107
Srodnost obaju tipova zbog trbuastog oblika i izraenih
profiliranih rebara u donjem dijelu osobito je uoljiva na nekoliko
primjeraka, poput onog iz Barlebena, te na jezicima iz Arezza
i okolice Volterre u Italiji.108 Osim injenice da su veoma esto
ukraeni anglokarolinkom ivotinjskom ornamentikom, njihovo
vremensko opredjeljivanje u drugu polovicu 8. st. potvruje i
nalaz iz groba 217 u Schortensu, gdje su otkriveni s veim brojemfranakih denara u rasponu od 760. do 790. god.109
S obzirom na pojavu pticolikih jeziaca u grobu 1 na Crkvini
u Biskupiji zajedno s bizantskim zlatnim solidom Konstantina V.
Kopronima i Lava IV., koji je kovan u Sirakuzi, a prema klasifikaciji
C. Morrison sukladan tipu 2B konstantinopolskog kova emitiranog
u razdoblju izmeu 760. i 775. god., Gieslerova je ustvrdila da
i pticoliki jezici pripadaju istom vremenu, preciznije, zadnjoj
treini 8. stoljea.110 Prema njezinu miljenju, meusobna slinost
inventara grobova koji sadre ostrune garniture s pticolikim
jezicima ukazuje na njihovu pripadnost vremenski i oblikovno
definiranom horizontu, te se datacija biskupijskog nalaza moeprimijeniti i na sve druge nalaze pticolikih jeziaca. Za razliku
93 Od nepobjedivog sunca do sunca pravde 1994, str. 117, kat. br. 158, 159.
94 Germanen, Hunen, Awaren 1987, passim.95 Marui 1979, str. 124, T. III.96 Beloevi 1980, T. XXIX. 1, 2, 6-8, 12.97 Beloevi 1980, T. XXX. 1-9.98 HiK (Katalog) 2000, str. 317 (kat. br. IV. 208a, b).
99 HiK (Katalog) 2000, str. 210 (kat. br. IV. 39), str. 222-223 (kat. br. IV. 51).100 Hik (Katalog) 2000, str. 274-275 (kat. br. IV. 159).101 Petrinec, eparovi, Vrdoljak 1999, str. 86 (kat. br. 222, 223).102 Jelovina 1986a, T. II. 25-26.103 Beloevi 1980, T. XXIX. 5.104 Giesler 1974, str. 529, sl. 4, 2.105 Ss 1963, str. 262, T. L.106 Giesler 1974, str. 537, br. 17.107 Giesler 1974, str. 525.108 Giesler 1974, str. 526, sl. 3, 18, 37.109 Schulze-Drrlam 1995, str. 564.110 Giesler 1974, str. 528.
-
8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina
26/42
196196
od Gieslerove, J. Werner je smatrao da skupina ostruga o kojoj
je rije pripada 9. st. i da se radi o tipu koji oponaa ukras uica
s ranokarolinkih ostruga poput Sundremde.111 Na istome
su tragu i razmiljanja Z. Vinskog, koji zakljuuje da ostruge
sa zavretcima krakova u obliku preica narebrenih okvira
nastaju na ranokarolinkom prototipu, te da je rije o lokalnim
izraevinama.112 Oba ova autora, uz to, za razliku od U. Giesler,
smatraju da solidi Konstantina V. nemaju datacijsku vrijednost
kako ni za biskupijske tako ni za ostale grobove u kojima su
pronaeni.
Premda je interpretacija Gieslerove prihvatljivija od onih
Wernera i Vinskog, miljenja sam da se svi pticoliki jezici ipak
ne mogu vremenski opredijeliti u zadnju treinu 8. stoljea, iako
ih dio nedvojbeno pripada tom vremenu. Ranije od sredine 9.
stoljea ne mogu se datirati ostruge iz groba 269 u Zalavru, i to
ne samo zbog povijesnih okolnosti nego i zbog injenice da je
rije o groblju na kojem nisu osobito izraeni poganski obiaji
prilaganja. I ostruge iz Ostrovice, koje potjeu iz zidane grobnice,
ukopane pokraj iste takve grobnice u kojoj je bila sahranjena ena,
opremljena srebrnim naunicama s nasuprotno postavljenim
srcolikim privjescima (tzv. minjski tip), upuuju na mlae vrijeme,
odnosno sredinu ili poetak druge treine 9. stoljea.113 Ranije
od toga vremena vjerojatno nisu ni luksuzne djeje ostruge iz
zidane grobnice ispod pregradnog zida june prostorije narteksa
na Crkvini u Biskupiji. Stoga se moe ustvrditi da se ostruge s
pticolikim jezicima u garniturama pojavljuju u rasponu od zadnje
treine 8. do otprilike sredine 9. stoljea.
SjekiraNa podruju ranosrednjovjekovne Hrvatske sjekire se iznimno
rijetko pojavljuju kao dio grobnog inventara. Osim primjerka s
oranice Aima Popovia (T. I. 9) za koji pretpostavljam da potjee
iz groba, jedna sjekira otkrivena je u grobu 20 na Maklinovu
brdu u Kaiu.114 Grobnim nalazima s velikom se vjerojatnou
mogu smatrati i tri primjerka s Crkvine u Biskupiji, te sjekira iz
Morpolae.115
Sjekira s oranice Aima Popovia u Biskupiji pripada tipu
kojem otvor za nasad drke ima trokutasto raskovane bone
strane u obliku krilaca. Najblie analogije pronalazimo na prostoru
dananje sjeverozapadne Hrvatske, i to u jednoj sjekiri nepoznatihokolnosti otkria, koja potjee iz Siska, te dvjema sjekirama iz
ostave u Nartskim Novakima.116 Takve sjekire uobiajeni su nalazi
avarskih i avaroslavenskh grobalja 7. i 8. stoljea, gdje im se mogu
pronai brojne odgovarajue analogije.
Ipak treba ustvrditi da je, kada su nalazi sjekira u pitanju, u
najveem broju sluajeva rije o atipinim oblicima, kakvi se u
gotovo nepromijenjenu obliku pojavljuju u duem vremenskom
rasponu, od prapovijesnoga i antikog razdoblja sve do u srednji
vijek. Stoga je ove predmete teko kronoloki vrednovati izvan
zatvorenih grobnih cjelina.
Budui da je u veini sluajeva rije o nalazima izvan grobova
ili nepoznatih okolnosti otkria, ostalo je nejasno jesu li sjekire
sluile samo kao orue ili moda i kao oruje. D. Jelovina iznio je
miljenje da im je funkcija bila dvojaka, tj. da su bile u uporabi
i kao orue i kao oruje.117 J. Beloevi smatra, pak, da se u
horizontu s poganskim znaajkama pokapanja pojavljuju kao
oruje, a kao orue zadravaju u uporabi i nakon toga vremena.118
No premda uz sjekiru sadrava i vei eljezni no, inventar groba
20 na Maklinovu brdu ne bi se mogao okarakterizirati kao ratniki.
Takoer treba zamijetiti da ni u jednom od grobova s inventarom
izrazito ratnikoga ili konjanikog karaktera, poput grobova
juno od bazilike na Crkvini u Biskupiji ili onih na drijcu u Ninu,
nije pronaena sjekira, pa je vjerojatnije pretpostaviti da ih, za
razliku od ostalih slavenskih i drugih suvremenih naroda, Hrvati u
Dalmaciji nisu rabili kao oruje.
Bukorovia podvornica
Keramika posuda
U grobu 8A bile su otkrivene dvije keramike posude, od kojih
je danas sauvana samo jedna (T. VI. 8). Rije je o neukraenom
loncu kruno-jajolika oblika s obodom izvijenim prema van . Takvi
lonci uobiajen su nalaz u horizontu s poganskim znaajkama
pokapanja, a u grobu se pojavljuje najee jedan, ponekad,
poput sluaja na Bukorovia podvornici, dva ili tri primjerka.
Slinih je nalaza velik broj, pa smatram izlinim navoditi analogije.Nalaze grobne keramike s podruja Hrvatske u vie je navrata
razmatrao J. Beloevi, te doao do zakljuka da se otkriveno
posue s obzirom na oblik moe podijeliti na ono tipino
slavenskih oblika (jajoliki i kruno-jajoliki lonci poput primjerka
s Bukorovia podvornice) i ono koje odraava kasnoantike
tradicije (lonci s rukama i vrevi s izljevom).119 U tehnolokom
smislu, kao i zbog naina ukraavanja, moe se zakljuiti da
sve to posue nastaje pod utjecajem kasnoantike keramike
produkcije. Ono, meutim, ne predstavlja dokaz o znatnijem
sudjelovanju starosjedilakoga stanovnitva u oblikovanju
nove etnike slike u Dalmaciji, kako je to, na osnovi pojedinihkeramikih nalaza, pokuao protumaiti A. Miloevi.120 Upravo
obrnuto, pojava posua u grobovima prvi je materijalni dokaz
kojim je obiljeena prisutnost novog naroda na ovim prostorima,
a nikad i nigdje nije zabiljeena na grobljima 6. i ranog 7. stoljea,
koja se sa sigurnou mogu pripisati starijem stanovnitvu (npr.
Knin-Greblje, Korita-Duvno).121 Osim toga, prilaganje posua
povezano je s poganskim pogrebnim obiajima kakvi su, bez
111 Werner 1978-1979, str. 227-237.112 Vinski 1977- 1978, str. 162.
113 Buri, Delonga 1998, str. 20.114 Beloevi 1980, T. XXI. 3.115 Beloevi 1980, T. XXXVIII. 1, 4, 5.116 Filipec 2003a, str. 121, sl. 4; Simoni 1982., T. 1,3, T. 2,1.
117 Jelovina 1976, str. 118, 119.
118 Beloevi 1980, str. 102, 103.119 Beloevi 1974; Beloevi 1980, str. 109-115.120 Miloevi 1990.121 Vinski 1991; Simoni 1991; Mileti 1979.
-
8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina
27/42
197197
Maja Petrinec
Dva starohrvatska groblja u Biskupiji kod Knina
obzira na odreeni stupanj barbarizacije, nespojivi s kranskom
pripadnou spomenutog stanovnitva. Da tipoloko-tehnoloke
znaajke keramikog posua ne mogu biti svjedoanstvom o
etnikoj pripadnosti ukopanih, potvruje i okolnost da se u tom
smislu uope ne razlikuju posude-are iz paljevinskih, nedvojbeno
slavenskih grobova u Dubravicama kod Skradina od onih
priloenih u kasnijim kosturnim grobovima na istome ukopitu.122
U domaoj arheolokoj literaturi ve je vie puta upozoreno
na probleme vezane uz kronoloko vrednovanje grobnih
nalaza keramikog posua uz zakljuak da je njihovo preciznije
vremensko opredjeljivanje nemogue bez poznavanja
naseobinske keramike.123 No ono to se sa sigurnou moe
ustvrditi, jest da je upravo tim nalazima obiljeen horizont s
poganskim znaajkama pokapanja, te se mora pretpostaviti
da se posude u grobovima pojavljuju tijekom cijelog vremena
njegova trajanja. To uostalom potvruje i novcem datiran grob 62
na drijcu u Ninu, koji svakako pripada razdoblju oko sredine 9.
stoljea.
eljezni no
U grobu 12A otkriven je jedan eljezni no (T. VII. 1). Takvi noevi
takoer predstavljaju tipine i brojno zastupljene nalaze u okviru
grobalja s poganskim nainom pokapanja, ali se javljaju i nakon
tog vremena, u sklopu grobalja s kranskim nainom pokapanja,
ali i kasnije tijekom zrelog i kasnog srednjeg vijeka.124
Radi se o predmetima dnevne uporabe kojima duina ne
prelazi 20 cm, a pojavljuju se u grobovima obaju spolova. Obino
su poloeni uz bok pokojnika, podjednako s lijeve i s desne strane.
Ponekad se u istome grobu pojavljuju dva, a sasvim rijetko i trieljezna noia.
U najveem broju sluajeva rije je o jednoreznim noevima
ravnoga hrpta i prema vrhu blago povijenog sjeiva s trnom za
nasad drvene drke, no upravo primjerak s Bukorovia podvornice
pripada drugaijem i rijetko zastupanom tipu kojemu se hrbat
lomi po sredini i savija prema sjeivu. Slini primjerci potjeu s
Crkvine u Biskupiji i Bajagia kod Sinja.125
eljezne noeve nije mogue preciznije vremenski opredijeliti.
Kresiva i kremenje
U grobu 8A otkriveno je jedno eljezno kresivo sa stanjenim ipovijenim krakovima, kojima zavreci nisu sauvani (T. VI. 9).
Slino kresivo s povijenim krakovima i zavrecima uvijenim prema
unutra potjee iz nekog od prethodno razorenih grobova (T. X. 7).
Uz kresivo u grobu 8A bio je otkriven i kamen za kresanje, koji je
danas izgubljen isto kao i kremen otkriven u grobu 15A.
Uz eljezne noeve i zemljano posue, eljezna kresiva
s kremenjem najzastupljeniji su nalazi u okviru grobalja s
poganskim znaajkama pokapanja.
Na grobljima za koja raspolaemo takvim podatcima,
pojavljuju se u inventaru mukih grobova. Kresiva slinog oblika
na podruju na kojem e se formirati hrvatska kneevina poznata
su i otprije, s grobalja na kojima se pokapaju kasnoantiki itelji
Dalmacije; ukupno pet primjeraka otkriveno je na Greblju
u Kninu.126 Veoma su est nalaz na barbariziranim romano-
slavenskim grobljima Istre 7.-8. st. kao i u okviru avaroslavenskih
grobalja na podruju Karpatske kotline. Pronalazimo ih na
grobljima svih slavenskih naroda srednje i jugoistone Europe.
Strjelice
S groblja na Bukorovia podvornici potjeu tri eljezne strjelice.
Jedna je otkrivena u grobu 40A ( T. VIII. 5), a dvije izvan grobova
(T. X. 4-5). Sva tri primjerka pripadaju tipu strjelice oblika iljka s
koninim tuljcem za naticanje drvene motke, kakav se pojavljuje
jo samo na nekoliko nalazita. Tri primjerka otkrivena su u grobu
161 na drijcu u Ninu,127 a jedna strjelica u grobovima 50 i 248 i
225 na istome nalazitu.128 Dva istovjetna primjerka s Materiza su u
Ninu, a jedna s groblja sv. Ive u Livnu.129
Osim na naem podruju sline su strjelice registrirane i na
grobljima 9. st. u Moravskoj.130 Nemaju vrijednost u datacijskom
smislu, ve se samo moe ustvrditi da im je pojava ograniena na
vrijeme trajanja grobalja s poganskim znaajkama pokapanja.
Praporac
Izvan groba na Bukorovia podvornici pronaen je jedan bronani
praporac (T. X. 3). Analogije pronalazimo u slinim primjercima
otkrivenima u grobovima 122 (1) i 322 (2) na drijcu u Ninu131 te u
grobu u zidanoj presvoenoj grobnici ispod narteksa bazilike naCrkvini u Biskupiji (4),132 dok su izvan grobova praporci pronaeni
uz crkvu sv. Kria u Ninu (3).133 U MHAS-u se uva osam praporaca
nepoznatih okolnosti otkria.134 Vjerojatno je rije o primjercima
koje navodi L. Marun u Starinarskom dnevniku, a potjeu s
poloaja koria-Tubia kua u Morpolai (1), Montijeve oranice u
Orliu (1), poloaja uz kuu kovaa Jaramaza u Topolju (2), Crkvine
(3) i Braia podvornica (2) u Biskupiji. U svim dosad navedenim
sluajevima rije je o grobljima s poganskim znaajkama
pokapanja. No praporci se javljaju i u okviru grobalja s kranskim
nainom pokapanja. Jedan pronalazimo u grobu 32 na poloaju
Bribir-Groblje,135
a dva jo nepublicirana primjerka s Crkvina su uCisti Velikoj kraj Imotskog.136 Istom horizontu pripadaju i praporac
122 Gunjaa 1995, str. 159-168.123 Jelovina 1976, str. 131-134; Beloevi 1980, str. 109-115.124 Jaki, Petrinec 1996, str. 21, 125.125 Miloevi 1984, str. 191, sl. 11d, e.
126 Vinski 1991, str. 31.127 Beloevi 1980, T. XXX. 3, 11, 12.128 Beloevi 1980, XXXII. 23, T. XXXIX. 18, 19.129 Beloevi 1973, T. IX. 1, 2; Petrinec, eparovi, Vrdoljak 1999, str. 90 (kat.
248).130 Dostl 1966, str. 69, sl. 15, 29, 210.131 Beloevi 1980, T. XXVI. 28, 29, T. XLIV. 20.132 HiK (Katalog) 2000, str. 223 (kat. IV. 15).133 Beloevi 1980, T. XLIV. 17-19.134 Praporci nisu publicirani.135 Zekan 1987, str. 64 (kat. 371).136 Nisu publicirani. Na podatku zahvaljujem kolegi Lj. Gudelju.
-
8/3/2019 Maja Petrinec - Dva Starohrvatska Groblja u Biskupiji Kod Knina
28/42
198198
iz groba 99 na Spasu u Kninu te vjerojatno dva primjerka otkrivena
uz crkvu sv. Marte u Bijaima.137
Svi primjerci poznatih okolnosti otkria, osim onoga iz groba
99 na Spasu u Kninu, potjeu iz djejih grobova (drijac, grobovi
122 i 322, grob u zidanoj svoenoj grobnici na Crkvini u Biskupiji,
Cista Velika-Crkvine). Ovdje ukazujem i na zabiljeke L. Maruna o
nalazima praporaca na Crkvini i Braia podvornicama u Biskupiji.
U tzv. desetom grobu juno od bazilike na Crkvini, u kojem je u
drvenom lijesu i razom velikaa s maevima bilo ukopano dijete,
na pojasu su, uz jo nekoliko predmeta, pronaena tri bronana
praporca. U jednom od grobova na Braia podvornicama, pak, uz
bok pokojnika pronaena su dva bronana praporca.
Praporci su u nakitu poznati jo od prapovijesnih vremena
te se pojavljuju kod razliitih naroda na irokom euroazijskom
prostoru sve do u zreli srednji vijek. Najblie vremenske i kulturne
paralele naim primjercima pronalazimo na avaroslavenskim
grobljima srednjeg Podunavlja i grobljima s poganskim
znaajkama pokapanja na podruju Bugarske. Na avaro-
slavenskim grobljima praporci su registrirani u najmlaem
odsjeku horizonta obiljeenog tzv. lijevanim broncama. Ondje
se najee pojavljuju u mukim konjanikim grobovima kao
ukras na konjskom oglavlju (itavska Ton, Devnska Nova Ves,
Nov Zmky),138 ponekad, kao i na naim grobljima, poloeni na
pojasu pokojnika (Pra),139 a prisutni su i u enskim grobovima
kao privjesci ogrlica (Komarno).140